Business.hr broj 802

PREBACIVANJE LOPTICE 10

NOVI CJENOVNI UDARAC 18

Zagreba ki holding i Ingra pozivaju se na sporazum koji su 13. lipnja 2007. potpisali tadašnji premijer Ivo Sanader i gradona elnik Milan Bandi , prema kojem su Vlada i Grad Zagreb preuzeli obavezu da e pla ati stvarne troškove operativnog održavanja

Zatvoren naftovod na Aljaski - nafta ide na sto dolara?

Sanader i Bandić potpisali su 2007. da će plaćati održavanje Arene

UTORAK 11/1/2011

BROJ 802 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

OVJEK KOJI NAM JE SPUSTIO REJTING INTERVJU: MARKO MRŠNIK 4-5 Vlada Jadranke Kosor odlu ila je ne provoditi reforme u javnom sektoru jer vjeruje da e je to koštati izbora koji se održavaju ujesen ove godine, a izostanak reformi sve je ve i teret za mogu i rast hrvatskoga gospodarstva i njegovu konkurentnost

Kosoričina vlada ne smanjuje deficit

jer strahuje od gubitka izbora NIMALO EKOLOŠKI PRISTUP

Umjesto obećanog povećanja, Vlada srezala naknade za struju iz obnovljivih izvora Iako je prema uredbi iz 2007. naknada za poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije s tadašnjih 0,0089 kn/kWh trebala do 2010. biti pove ana na 0,035 kn/kWh, Vlada je u petak nikad pove anu naknadu smanjila na svega 0,005 kn/kWh 6

info&stav

INDIKATOR

2-3 Oporavak brĹži od o ekivanog

business.hr Utorak 11/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Svjetsko gospodarstvo oporavlja se brĹže nego ĹĄto se o ekivalo, a oporavak je osobito jak u gospodarstvima u nastajanju (Kina, Brazil i Indija), kazala je skupina srediĹĄnjih bankara na sastanku u Baselu. U velikom broju slu ajeva realno je gospodarstvo pokazalo da ima kapaciteta nadmaĹĄiti prognozu", rekao je J. C. Trichet (ECB)

Bankari loπi u zahvaljivanju Povodom svjetskog dana zahvale, 11. 1., agencija za mystery shopping Heraklea istraŞila je koliko su djelatnici u trima sektorima zahvaljivali svojim kupcima. Najbolji su rezultati postigli hotelijeri. etvrtina djelatnika u maloprodaji pak kupcima nije zahvalila, a u bankarstvu je klijentima zahvalilo 66 posto djelatnika...

HFP: ZA ÂťETIRI TVRTKE SAMO JEDNA PONUDA

Za 76% dionica Slavonije N Zadro nudi 57,3 milijuna ku Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u ponedjeljak je utvrdio da je nakon istjeka natje aja za prodaju ve inskih dioni kih udjela iz drŞavnog portfelja u etiri tvrtke pristigla samo jedna ponuda. Naime, za kupnju 76 posto dionica Şupanjske mlinarske industrije Slavonija Nova obvezuju u ponudu predala je Sladorana Županja u vlasniťtvu poduzetnika Marinka Zadre.

Obveze 39,4 mil. kn

Za paket od 125.717 dionica HFP je odredio po etnu cijenu od 50,28 milijuna kuna, ĹĄto ini 76 posto temeljnog kapitala druĹĄtva. Zadrina Sladorana za cijeli ponu eni paket nudi ugovornu cijenu od 57,286 milijuna kuna, a kao sredstvo osiguranja ispunjenja

MARINKO ZADRO, vlasnik Sladorane Županja, Ìeli Ìupanjsku mlinarsku industriju

obveze nude bezuvjetnu bankovnu garanciju prvoklasne doma e banke.

Interes za Slavoniju Novu pri prvom pokuťaju privatizacije pokazali su i drugi, pa su natje ajnu dokumentaciju otkupili Granolio, osje ko Žito i tvrtka EOSZ, ali je na kraju ponudu

poslala samo Sladorana.

Preostalih 24 posto dionica trebalo bi se ponuditi na prodaju radnicima po posebnim uvjetima. Obveze tvrtke krajem rujna 2010. godine iznosile su 39,7 milijuna kuna. Jedini ponuditelj obvezuje se u pet godina uloĹžiti deset milijuna

FOTO AB

kuna u druĹĄtvo, za ĹĄto je tako er ponudio bankovno jamstvo. Sladorana preuzima obvezu zadrĹžavanja zate enog broja zaposlenih najmanje godinu dana te zbrinjavanje eventualnog viĹĄka radnika. Obvezuje se i da ne e opteretiti nekretnine i dionice druĹĄtva te da

NA JAVNOJ DRAŽBI DIONICE 38 TVRTKI

HFP za PP Orahovicu traĂŚi 15 milijuna kuna HFP je objavio poziv za javnu draĹžbu putem elektroni kog sustava Zagreba ke burze 17. i 18. sije nja na kojoj e se prodavati dionice i poslovni udjeli iz drĹžavnog portfelja u 38 tvrtki. Kod 15 tvrtki rije je o udjelima manjim od jedan posto.

HFP je za prodaju dionica u 29 tvrtki istaknuo i po etnu cijenu. Najve i ponu eni udjel je 35,05 posto dionica

Regionalne veletrĹžnice Rijeka, za koji je po etna cijena 4,8 milijuna kuna, a bit e ponu eno i 28,43 posto dionica Regionalne veletrĹžnice Split po 6,04 milijuna kuna.

HFP e ponuditi i 32,73 posto dionica u zagreba kom Otpremni kom poduze u po po etnoj cijeni od 8,5 milijuna kuna, a za 29,86 posto dionica u Transportu iz Novog Marofa po etna je ci-

jena 976.000 kuna.

Udjel od 18,68 posto bjelovarske Poljoopskrbe-Bilogore nudi se po po etnoj cijeni od 2,15 mil. kuna, a 17,96% Poljoprivrede Lipik za 2,12 mil. kuna.

Najve a po etna cijena od 15,48 milijuna kuna istaknuta je za 13,34% dionica PP Orahovice, a za 12 posto dionica dubrova kog Belvederea po etna cijena iznosi 12,57 milijuna kuna. H

››

BISER DANA

BROJKA

Žao mi je što se ovakvo nešto doga a. Mislio sam da e se to riješiti samo po sebi.

70

milijuna eura gibitaka prouzro ila je Air France-KLMu prosina ka me ava zbog koje su bile zatvorene zra ne luke diljem Europe

MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik, o dvorani Arena Zagreb koja je zatvorena zbog nepla anja troškova održavanja

UVODNIK

e Nove Velike, lijepe, rupe bez dna a kuna ›› e imenovati jednog lana Nadzornog odbora na prijedlog HFP-a.

Ponudi su priložili uplatu ponudbene garancije Raiffeisen banke na traženi iznos od dva posto po etne cijene ponude, tj. milijun kuna. Ho e li prihvatiti ponudu, Upravni odbor HFP-a odlu it e nakon što stru ne službe izrade izvješ e o zaprimljenoj ponudi.

Nitko za Tesu

Osim za mlinarsku tvrtku iz Županje, u ponedjeljak su istekli javni natje aji za prodaju ve inskih paketa u pulskom Uljanik Tesu, Vjesnikovoj tiskari i kampu Vranjic Belvedere pokraj Trogira.

Na prvom natje aju za stopostotni udjel u tvrtki Uljanik Tesu tražilo se 36,7 milijuna kuna, ali nije otkupljena ni jedna ponudbena dokumentacija.

Državni udjel u tvrtki Vjesnik (tiskara) od 62,15 posto nudio se za 32,99 milijuna kuna. Dokumentaciju je otkupio Business.hr, ali nije stigla ponuda. Za 53,99 posto dionica Vranjic Belvederea tražilo se 16,6 milijuna kuna. Dokumentaciju je otkupila tvrtka Epic Zagreb, ali je natje aj ostao bez ponude.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

SPORAZUM iz 2007. kaže da su se Vlada i Zagreb obvezali za Arenu pla ati godišnju zakupninu i hladni pogon od 7,5 milijuna eura te troškove operativnog održavanja

Ve prilikom potpisivanja sporazuma izme u Ive Sanadera i Milana Bandi a mnogi su upozoravali kako bi velebne dvorane, pogotovo u Splitu i Zagrebu, mogle skupo koštati gra ane, no takvi su tada proglašavani mrziteljima sporta

rija i da e u kona nici za barem 28 milijuna eura biti premašen planirani iznos od 210 milijuna eura, koliko su Grad i država trebali platiti Ingri.

NO, U VRIJEME kada su potpis na takav sporazum stavljali bivši premijer Ivo Sanader i gradona elnik Milan Bandi , nije se vodilo puno ra una o brojkama.

Jer, Hrvatska je dobila Svjetsko prvenstvo u rukometu! Milijun kuna amo, milijun kuna tamo, ma koga je uop e bilo briga za

lo se da su bili u pravu. Dvorane su nam velike, lijepe, rupe bez dna, s kojima ne znamo što bismo, iako se prije dvije-tri godine sve inilo tako jednostavno...

Otvoriš tvrtku, organiziraš koncerte, zaradiš i platiš što treba...

Ni nakon dvije godine ne zna se koliko je prihoda ostvarila Arena Zagreb, privatnog upravitelja nema ni nakon tri natje aja, a sve ve e ra une pla aju samo porezni obveznici.

Na kraju, nit' kruha nit' igara...

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

D

vije godine nakon otvaranja Arena na Laništu našla se u klasi nom hrvatskom limbu u kojem se ne zna tko pije, a tko pla a. To nije, ugovori postoje, samo ih svatko tuma i kako njemu paše.

GRAD ZAGREB, država, Zagreba ki holding (ZGH), Ingra i Lanište d.o.o., svi oni tvrde da ispunjavaju svoje obaveze, ali betonska ljepotica na Laništu, sagra ena 'horuk' za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. godine, danas je u potpunom mraku. Zatvorena. I to nakon blistave godine u kojoj je ugostila brojne svjetske atrakcije. Vlasnik dvorane, Ingra, stavio je klju u bravu. Zbrojio je da mu s razli itih naslova duguju ak 47 milijuna kuna. Tko bi to trebao platiti, ovisi o tome koga se pita Zagreba ki holding ili Grad Zagreb i Vladu. No, najradije nitko ne bi jer novca nema ni u ijoj blagajni.

Ipak, sporazum iz 2007. kaže da su se Vlada i Zagreb obvezali za Arenu pla ati godišnju zakupninu i hladni pogon od 7,5 milijuna eura te troškove operativnog održavanja, i to tijekom 28 godina. Jasno je da e oni biti sve ve i što e Arena biti sta-

te detalje! Snivalo se o zlatnoj rukometnoj medalji u Zagrebu, o dokazivanju pred svjetskim silama i velesilama kojima je trebalo pokazati što sve može jedna mala Hrvatska...

Ve su tada i oni prosje na znanja matematike upozoravali kako bi velebne dvorane, pogotovo u Splitu i Zagrebu, mogle skupo koštati gra ane, no takvi su tada proglašavani mrziteljima sporta i hrvatstva. Nakon samo dvije godine pokaza-

tema 4-5

INTERVJU: MARKO MRŠNIK Čovjek koji je spustio Standard & Poor'sov Hrvatsku na korak do statusa smeća govori o problemima koje Hrvatska nik

Kosoričina vlada ne smanjuje deficit jer strahu od gubitka izbora Predbožićni dar ugledne rejting agencije Standard & Poor's - spuštanje kreditnog rejtinga Hrvatske za zaduživanje u domaćoj i stranoj valuti na ocjenu BBB- s negativnim izgledima, na korak do takozvanog junk statusa - izazvao je u Hrvatskoj ponovno negodovanje vladajućih. Jadranka Kosor i njezina vlada uprli su smanjivati relevantnost agencije, ali negativna reakcija tržišta nije izostala - ubrzo su porasli prinosi na hrvatske euroobveznice, a cijena im je pala.

Potpisnik komentara priloženog uz spuštanje rejtinga Hrvatskoj je Marko Mršnik, direktor European Sovereign Ratings Groupa u Standard & Poor'su, s kojim smo razgovarali o razlozima zbog kojih je Hrvatska tako

››

Vlada Jadranke Kosor odlučila je ne provoditi reforme u javnom sektoru jer vjeruje da će je to koštati izbora koji se održavaju ujesen ove godine, a izostanak reformi sve je veći teret za mogući rast hrvatskoga gospodarstva i njegovu konkurentnost loše ocijenjena. Što je bio ključni faktor zbog kojeg je S&P odlučio spustiti kreditni rejting Hrvatske, odnosno faktor koji je prevagnuo?

- Snižavanje rejtinga odražava naš pogled, pogotovo uoči pogoršanja fiskalne pozicije. Dublja gospodarska recesija nego što smo prije očekivali (BDP oko -1,7%, umjesto -0,5%), zajedno s političkim manevriranjem uoči općih izbora krajem 2011., dovela je do situacije u

Fleksibilnija tečajna politika pridonijela bi nešto većem izvozu, ali konkurentnost treba ojačati strukturnim reformama, a ne da ona ovisi samo o tečajnoj politici

kojoj je Vlada znatno pogoršala planiranu fiskalnu politiku usmjerenu k postupnoj konsolidaciji u srednjoročnom razdoblju. Prema našem mišljenju, to znači povlačenje Vlade od početnih planova, primjerice ukinut je izvanredni krizni porez prije kraja 2010., anisu donesene odgovarajuće mjere koje bi ograničile rast proračunskog deficita i uspjele smanjiti deficit do početnog cilja.

Je li to i najveći problem hrvatskoga gospodarstva?

Dugoročno, koje reforme S&P priželjkuje u Hrvatskoj kako bi rejting i outlook ponovno porasli?

- To je uistinu jedan od većih izazova hrvatskoga gospodarstva, koji bi uz nedostatak sveobuhvatnih strukturnih reformi u javnom sektoru - što se vidi na primjerice poprilično velikom iznosu za javne pla-

će i visokoj razini socijalnih transfera te potencijalnoj izravnoj obavezi s naslova javnih poduzeća, pa i brodogradilišta u državnom vlasništvu - mogao i dalje stvarati pritisak na javne financije. Ali nije jedini.

Bez reformi to znači i daljni teret za potencijal rasta u Hrvatskoj te za njezinu konkurentnost, pogotovo zbog prilično visokoga poreznog opterećenja gospodarstva. Članstvo u Europskoj uniji moglo bi pridonijeti boljim gospodarskim uvjetima.

Postoji, međutim, dosta prepreka i bez njihova uklanjanja Hrvatska neće moći poboljšati izglede rasta i povećanja blagostanja, u smislu BDP-a po stanovniku, iako unatoč nedavnom sniženju rejtinga trenutačno stoji dobro iznad "vršnjaka", to jest država u istoj rejting kategoriji "BBB". To će zahtijevati poboljšanje kon-

kurentnosti gospodarstva, uz ono što sam već spomenuo, poboljšanje poslovne klime i povećanje stope zaposlenosti.

Vidite li u Hrvatskoj značajnu razinu političkog rizika?

- Prema našem mišljenju, politički rizik u Hrvatskoj vezan je ponajprije uz provođenje gospodarskih politika koje bi vodile prema višem potencijalu gospodarskog rasta te poboljšanju situacije u javnim financijama. U tom se smislu čini da su uzastopne vlade kasnile s reformama koje bi uklonile strukturne probleme. Ukratko, politički rizik nije vezan uz politički sustav, nego i dalje uz kašnjenje vladinih politika koje bi, da su provedene kako se i očekivalo početkom 2010., spriječile sniženje rejtinga. Naime, kao što smo tada objavili, odstupanje od proračunskih planova nije kom-

oor'sov rejting za ska nikako ne rješava

business.hr Utorak 11/1/2011

da

huje ora

››

Vlada je odustala od početnih planova, primjerice ukinula je izvanredni krizni porez prije kraja 2010., a nije donijela odgovarajuće mjere koje bi ograničile rast proračunskog deficita

Marko Mršnik, direktor European Sovereign Ratings Groupa u Standard & Poor'su arhiva business.hr

CV

Iskusni makroekonomist Marko Mršnik je Associate Director u European Sovereign Ratings Group Stanadard & Poor’sa. Izravno je nadležan analitičar za Francusku, Belgiju, Španjolsku, Grčku, Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju, Albaniju i Hrvatsku. Prije dolaska u S&P 2007. godine bio je ekonomist u Europskoj komisiji u Bruxellesu, gdje se specijalizirao za makroe-

patibilno s održavanjem rejtinga na istoj razini, pa se čini da nedavna promjena rejtinga i nije iznenađujuća. Uostalom, to nije slučaj samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama.

Koliko je Hrvatska bolja ili lošija od svojih takmaca u regiji bivše Jugoslavije? Posebice od Srbije, koja je Hrvatima, čini se, neki benchmark?

- Budući da sam predstavnik rejting agencije Standard &Poor's, moj je odgovor u tom smislu vezan uz naš rejting država bivše Jugoslavije. Hrvatska tako sa BBB- ima bolji rejting od Crne Gore i Makedonije (BB), pa i od Srbije (BB-) te Bosne i Hercegovine (B+).

U tom povijesno-geografskom kontekstu bivše Jugo-

konomiju EU i eurozone, posebice za pitanja javnih financija. Suautor je Izvještaja o održivosti Europske monetarne unije. Prije je radio kao konzultant Europske investicijske banke u Luksemburgu. Diplomirao je ekonomiju u Ljubljani, a magistrirao na Europskim ekonomskim studijama u Belgiji. Tečno govori slovenski, engleski, francuski, španjolski i hrvatski.

slavije bolji je samo rejting Slovenije (AA). Treba uzeti u obzir i dinamiku rejtinga, pa tako imamo negativne izglede na rejting Slovenije, koja se suočava s mogućim odstupanjem od početnih proračunskih planova, što bi vodilo do sniženja rejtinga, Hrvatske i Crne Gore, gdje je kriza dovela do velike korekcije u privatnom sektoru i većeg rizika u bankarskom sustavu. Srbija održava stabilne izglede od prošle godine i uz daljnju provedbu politika vezanih uz trenutačni program dogovoren s MMF-om, što je dosad bilo dosta uspješno, a ide u smjeru oporavka javnih financija i strukturnih reformi. To bi moglo dovesti do višeg rejtinga. Gledamo li i nešto šire, Hrvatska

trenutačno ima isti rejting kao Mađarska, bolji od Rumunjske i Grčke (obje BB) te malo niži od Bugarske (BBB).

Smatrate li visoku euriziranost hrvatskoga gospodarstva i bankarskog sustava prednošću ili utegom hrvatske ekonomije? Naime, u Hrvatskoj je ove jeseni nakon dugo vremena ponovno pokrenuta rasprava o tome je li tečajna politika HNB-a kočnica potencijalnom rastu izvoza. Banke su sad, pokazuje zadnje istraživanje KPMG-a, postale kočnica i daljnjem razvoju tržišta nekretnina, koje je u najvećoj krizi od rata. Kako tvrde u KPMG-u, banke ne žele financirati gradnju nekretnina upravo zbog visokih kamata koje dobar dio kredi-

ta čine rizičnima, jer su preskupi, a to je posljedica financiranja samih banaka u Hrvatskoj od banaka majki?

- Euriziranost gospodarstva snižava fleksibilnost domaće monetarne politike i dovodi do tečajnog rizika, zbog čega je važnije održavanje stabilnosti kune u odnosu na euro, pa tako i suzdržane gospodarske politike svih sudionika te interakcije, ne samo monetarnih vlasti. U tom je smislu Hrvatska narodna banka uspjela održati stabilnost kune unatoč prilično visokim rizicima vezanim uz vanjski dug, znači unatoč visokoj ovisnosti o vanjskom financiranju. Možemo zamisliti da bi fleksibilnija tečajna politika pridonijela nešto većem izvozu, ali sama se konkurentnost treba ojačati strukturnim

››

reformama koje sam spomenuo, a ne ovisiti samo o tečajnoj politici, pogotovo kad bi tečajni rizici kojima je izložen bankarski sustav mogli dovesti do veće nestabilnosti banaka.

Sama euriziranost, prema našem mišljenju, nije jedini razlog smanjenja kreditne aktivnosti banaka.

Smatram da bi se to dogodilo i da je većina kredita u kunama, a ne u eurima. Naime, u gospodarskoj recesiji sasvim je normalno da padne kreditna aktivnost, kako zbog težih uvjeta financiranja, koje i sami spominjete, tako i zbog same recesije koja povećava rizik od neredovite otplate odobrenih kredita, ali i zbog potreba banaka da stabiliziraju svoje pogoršane bilance.

Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

Bez poboljšanja konkurentnosti gospodarstva i poslovne klime te povećanja stope zaposlenosti neće biti gospodarskog rasta

tema 6-7

EKOLOŠKI PRISTUP Do kraja 2020. Hrvatska bi prema Strategiji e 10 posto struje iz obnovljivih izvora, a do kraja prošle godine 5,8 post

Umjesto obećanog p

Vlada srezala nak struju iz obnovljiv Iako je prema uredbi iz 2007. naknada za poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije s tadašnjih 0,0089 kn/kWh trebala do 2010. biti pove ana na 0,0350 kn/kWh, Vlada je u petak nikad pove anu naknadu smanjila na svega 0,0050 kn/kWh ŽELJKO SAMARDŽI , direktor tvrtke WPD Enersys, koja vodi vjetroelektrane na brdima Orlice i Krtolin iznad Šibenika, kaže kako se naknada za 'ekostruju' u krizi uglavnom doživljava kao dodatni trošak SNIMIO HRVOJE DOMINI

Prema odredbama Strategije energetskog razvitka Hrvatske iz 2009. godine, udjel elektri ne energije proizvedene iz vjetroelektrana u ukupnoj potrošnji struje u zemlji do 2020. godine trebao bi iznositi oko 10 posto. Na to se, me u ostalim, Hrvatska obvezala preuzimaju i zakonodavne i razvojne okvire EU s podru ja energetike, ime je preuzela i obvezu znatnijeg ulaganja u obnovljive izvore energije.

Do kraja 2010. godine postotak energije proizvedene iz obnovljivih izvora trebao je dosegnuti 5,8 posto, ne ra unaju i pritom udjel energije proizvedene iz hidroelektrana. No Hrvatska trenuta no iz

vjetroelektrana proizvede samo oko jedan posto ukupno proizvedene elektri ne energije. Taj je postotak daleko ispod njezinih mogu nosti, slažu se stru njaci.

Unato tome, Vlada je prošloga tjedna dodatno demotivirala ulaganje u obnovljive izvore energije odlu ivši zadržati prošlogodišnji iznos naknade za poticanje proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora.

Povlašteni proizvo a i

Prema Uredbi o naknadama za poticanje proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz 2007. godine, ta je naknada za 2007. godinu iznosila

0,0089 kuna po kilovatsatu proizvedene elektri ne energije, a potom je u sljede im godinama - sve do 2010. - trebala razmjerno rasti do 0,0350 kn/kWh. No umjesto da povisi naknadu, Vlada je za 2008. i 2009. godinu odlu ila zadržati dotadašnji iznos od 0,0089 kn/kWh, a za 2010. naknada je smanjena na svega 0,0050 kn/ kWh. Isti je iznos zadržan i za ovu godinu.

Novac koji od potrošenih kilovata odvajaju svi potroša i struje u zemlji upla uje se na zaseban ra un, a proizvo a ima elektri ne energije iz obnovljivih izvora, koji imaju status "povlaštenih proizvo a a", novac se s tog ra una proslje uje po-

tegiji energetskog razvitka trebala imati 8 posto. No taj udjel danas iznosi jedva jedan posto

g povećanja,

aknadu za jivih izvora sredovanjem Hrvatskog operatora trĹžiĹĄta energije (HROTE). To je jedan od modela na koji se odlu ila Hrvatska, ali on ima i negativnu stranu.

Kako nam je protuma io Željko SamardŞi , direktor dubrova ke tvrtke WPD Enersys (koja vodi dva polja vjetroelektrana, ona na brdima Orlice i Krtolin iznad Šibenika, a planira izgraditi i tre e na lokaciji Ponikve kod Stona), injenica da svi potroťa i solidarno poti u rad obnovljivih izvora energije stvorila je odre eni otpor javnosti prema takvim objektima, koji se doŞivljavaju kao dodatni troťak, pogotovo u situaciji kada je cijena struje u Hrvatskoj joť uvijek socijalna kategorija kojom Vlada kupuje socijalni mir i povjerenje bira a. Ta je injenica, uz op u ťtednju potaknutu ekonomskom krizom, prepoznata kao

razlog konstantnog smanjenja naknada za poticanje proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora.

Interes raste

Kako poticaj koji drĹžava daje proizvo a ima energije iz obnovljivih izvora kroz spomenutu naknadu nije velik, ve ina proizvo a a vjeruje kako smanjenje naknade, odnosno njezino zadrĹžavanje na proĹĄlogodiĹĄnjoj razini, ne e bitno utjecati na poslovanje nezavisnih proizvo a a elektri ne energije iz obnovljivih izvora.

Njihov je prihod, podsje a Jurica Prizmi iz zagreba ke tvrtke Dalekovod, reguliran Pravilnikom o koriĹĄtenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije i Tarifnim sustavom za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, koji precizno propisuju tarif-

ne stavke i poticajne cijene otkupa za svaku godinu.

SamardĹži pak tvrdi i da se od 2007. godine, kada je ustrojena institucija naknade, do danas na ra unu predvi enom za tu svrhu nakupilo dosta novca koji stoji neiskoriĹĄten, jer u Hrvatskoj trenuta no nema dovoljno projekata ni "povlaĹĄtenih proizvo a a", odnosno proizvo a a elektri ne energije iz obnovljivih izvora koji bi ostvarili pravo na naknadu.

To nikako ne zna i da interesa za ulaganje u projekte izgradnje obnovljivih izvora energije, u prvom redu vjetroelektrana, ne postoji. Posve suprotno, postoji interes kako doma ih tako i inozemnih ulaga a, ĹĄto svjedo e i brojni upiti te pisma namjere viĹĄe potencijalnih investitora na nekoliko lokacija u Hrvatskoj.

No, izrazito komplicira-

business.hr Utorak 11/1/2011

››

Od naknade za struju iz obnovljivih izvora nakupilo se dosta neiskoriĹĄtena novca, i to zato ĹĄto birokracija ko i nove projekte JURICA PRIZMI , direktor Sektora za korporativno upravljanje i IT podrĹĄku u Dalekovodu

na, brojnim administrativnim preprekama i birokratskim opstrukcijama oteĹžana procedura realizacije projekata i isho enja potrebnih dozvola mnoge je zainteresirane investitore jednostavno otjerala iz zemlje. Ostali su samo oni najuporniji, koji joĹĄ uvijek osluĹĄkuju signale s Markova trga i ekaju da drĹžava s deklarativne podrĹĄke kona no prije e na onu konkretnu i omogu i im poslovanje u skladu s prihva enim europskim normama.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji

TRI ZAHTJEVA

Uprava Radija 101: Otvaramo ste aj

8

business.hr Utorak 11/1/2011

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

> nacionalno > lokalno > svijet

DRAGO PERI , predsjednik Uprave Radija 101

Zagreb. Uprava Radija 101 priop ila je ju er da e se na ro ištu Trgova kog suda danas najvjerojatnije otvoriti ste aj nad Stojedinicom.

"Postoje tri ste ajna zahtjeva, jedan od bivšeg radnika, a dva od zaposlenika Radija 101.

Ste ajni postupak u tom trenutku nije više mogu e izbje i, ak i ako isplatimo zahtje-

ve radnika koji su ih podnijeli", isti u iz Uprave. "Ako i isplatimo ste ajne zahtjeve, Radio 101 je prezadužen te je otvaranje ste ajnog postupka vrlo izvjesno", rekao je Drago Peri , predsjednik Uprave Radija 101.

Svi razgovori koje su vodili sa zainteresiranim kupcima, istaknuo je, završavali su neuspješno, prije svega zbog prevelike zaduženosti. "Radio 101 ima dug od oko 20 milijuna kuna, akumuliranih kroz zadnjih 10 godina, a imovina najvjerojatnije ne vrijedi više od milijun, milijun i pol kuna. U

takvu bilancu ak i najzainteresiraniji kupci nisu željeli u i", dodao je Peri . Službena revizija, navodi Uprava, pokazala je da su se bilance frizirale.

Krajem 2009. postoji gubitak od 19 milijuna kuna akumuliranih u razdoblju od 1999. do 2009. Uprava na elu s Peri em podsje a da je zbog nesavjesna poslovanja podnijela kaznenu prijavu protiv bivšeg direktora Darija Duspera. Samo u posljednjih je 10 godina, upozorava Peri , preko student-servisa oprano oko 50 milijuna kuna. B.hr

'TDR smije izbaciti druge brendove sa zakupljenih polica' POBUNA MALIH KIOSKA U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, komentiraju i zamjerke malih trgovaca na novu TDR-ovu prodajnu politiku, kažu da mogu provesti novi postupak pokaže li se da su posljedice novih ugovora protivne propisima o tržišnom natjecanju Nezadovoljstvo malih trgovaca novim ugovorima s Tvornicom duhana Rovinj, koji su stupili na snagu po etkom godine, dovelo je do toga da su neki od njih pribjegli najradikalnijem potezu te prestali prodavati cigarete te tvrtke. Razlog zašto se to doga a, žale se trgovci, jest svojevrsna TDR-ova ucjena niskim rabatom.

Kazne

Kako se ve moglo uti, mali trgovci se žale da im je tim ugovorima marža smanjena sa 4,4 posto na svega 1,5 do 2 posto, a sve se ostale naknade s trgovcima dogovaraju posebno. Isto tako, prošlog je tjedna zabilježen slu aj da je TDR-ova kontrola kaznila trgovkinju zbog plitice za novac s logom drugog proizvo a a budu i da

se trgovci koji su potpisali ugovore obavezuju da e 50 ili 80 posto skladišta zauzimati TDR-ove cigarete, a to se smatra zakupom prostora. Budu i da cigarete uz bonove za mobitele ine ak 90 posto prodaje, mali trgovci ve upozoravaju kako bi restriktivni ugovori mogli dovesti do zatvaranja 2000 prodajnih mjesta.

Zanimalo nas je i mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) o cijelom slu aju.

"Agencija je ocjenjivala prijedlog ugovora o marketinškim uslugama TDR-a pod nazivom Ugovor o zakupu prodajno-skladišnog prostora i u njemu nema odredbe kojom bi se trgovci obvezivali da cjelokupni prodajno-skladišni prostor daju u zakup TDR-u. Maksimalan prostor koji TDR

2000 PRODAJNIH MJESTA moglo bi biti ugroženo zbog restriktivnih ugovora TDR-a, tvrde mali trgovci FOTO ŠUVAR/CROPIX

može zakupiti ne može biti ve i od udjela prodaje duhanskih proizvoda TDRa na hrvatskom tržištu u prethodnoj godini, a to je 80 posto", kaže Nikolina Moslavac, na elnica Sektora za zaštitu tržišnog natjecanja u AZTN-u. Ona isti e kako u konkretnom slu aju to zna i da trgovcu uvijek ostaje najmanje 20 posto prostora za ugovaranje s drugim proizvo a ima ili distributerima cigareta.

Prodaja i zakup

TDR se nema pravo na bilo koji na in miješati u takav odabir.

"TDR nema pravo zahti-

jevati od trgovca da se bilo koji brend cigareta ostalih proizvo a a ne nalazi na njegovim policama u dijelu koji nije zakupio TDR. Me utim, za dio koji je zakupio TDR od odre enog trgovca ima pravo zahtijevati da se u tom dijelu drže samo njegovi proizvodi", kaže Moslavac, pa time neizravno objašnjava slu aj s konkurentskom pliticom o ito sve ovisi o tome je li se nalazila u dijelu kioska koji je zakupio TDR. U Agenciji isti u da ako trgovac ne želi s TDR-om sklopiti ugovor o zakupu prostora to ga ne sprje ava da od TDR-a kupuje ciga-

rete za prodaju na osnovi ugovora o prodaji, jer je rije o odvojenim pravnim poslovima.

"Agencija je dala pozitivno mišljenje o novoj prodajnoj politici TDR-a.

Me utim, TDR snosi punu odgovornost za svoje ponašanje na tržištu i primjenu odobrene nove prodajne politike. Drugim rije ima, ugovori mogu biti predmet ocjene Agencije po službenoj dužnosti ako bi njihove posljedice bile protivne propisima o zaštiti tržišnog natjecanja", zaklju uje naša sugovornica.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

'

doga aji

CROZILLA

Cijene zemljišta u Zagrebu pale 8 posto

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 11/1/2011

CIJENE KU A porasle su jedino u Splitu i Zadru (3,4 odnosno 14,4%) ARHIVA B.HR

KREDIT IZ ROBNIH ZALIHA

Vlada Karlovcu šalje 25 mil. kn u lož-ulju "Da je Vlada odbila naš zahtjev za davanje robnog kredita, toplinska sezona bila bi upitna", kaže direktor Toplane Denis Janžeti , napominju i da su tražili dozvolu Grada za 37-postotno poskupljenje cijene grijanja Karlova koj Toplani Vlada je u petak odobrila zahtjev, podnesen zbog teške financijske situacije u toj tvrtki, za posudbu etiri milijuna kilograma loživog ulja iz robnih zaliha u vrijednosti oko 25 milijuna kuna. Rije je o beskamatnom robnom kreditu u obliku loživog ulja, koji e spasiti Karlov ane od smrzavanja u sezoni 2011./2012., a odobren je na rok od deset godina, uz po ek od tri godine i vra anje zajma u sedam jednakih godišnji anuiteta.

Visoke cijene

"Kao i svi toplinari, u nezavidnoj smo situaciji. Svi znamo kako se kre u cijene i kakva je situacija u državi", izjavio je za Business.hr direktor Toplane Denis Janžeti na pitanje o razlozima traženja kredita, dodaju i kako je razlog traženja zajma i pove anje cijena energenata.

"Da je Vlada odbila naš zahtjev za davanje kredita, toplinska sezona 2012. godine bila bi upitna", dodao je Janžeti .

Na pitanje zašto je mo-

rala intervenirati upravo Vlada, a ne Grad Karlovac, koji je 100-postotni vlasnik tvrtke, Janžeti isti e da je Vlada ta koja odobrava.

"Toplana je ljetos podnijela zahtjev za pove anje cijena grijanja koji nije odobren. No, zakon je mijenjan potkraj studenoga prošle godine i korigirane su cijene po gradovima", osvrnuo se Janžeti na izmijenjeni Zakon o energiji prema kojem cijene grijanja odre uju gradovi, što je prije inila HERA.

Nadaju se poskupljenju

Novost je i to da je krajem 2010. godine Toplana podnijela zahtjev Gradu za ak 37-postotno poskupljenje grijanja, što je gradska uprava proslijedila HERA-i na razmatranje iako to nije obavezno. Nakon povratne informacije iz agencije po et e pregovori o kona noj cijeni.

Prema podacima za 2009., Toplana je imala 40,87 milijuna kuna ukupnih prihoda (oko milijun više nego 2008.), a gubitak je smanjen sa 3,7 na dva milijuna kuna. Dugoro ne obveze pove ane su sa 22,8 na 28,6 milijuna kuna, a kratkoro ne sa 15,4 na 16,3 milijuna. Kratkoro na potraživanja iznosila su 11,9 milijuna kuna, od ega je 10,8 milijuna kuna potraživano od kupaca.

Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

Zagreb. Prosje ne su cijene gra evinskih zemljišta u prosincu, prema podacima portala Crozilla.com, na mjese noj razini pale 4,3 posto, a u usporedbi s prosincom 2009. ak 10 posto.

Najve i pad cijena (8%) u prosincu je zabilježen na podru ju Zagreba i Zagreba ke županije. Cijene su se zagreba kih

zemljišta spustile na 198 eura po etvornome metru, a na podru ju Zagreba ke županije na 75 eura.

Cijene u Splitsko-dalmatinskoj županiji pale su 4,7%, a u Zadarskoj 1,02 posto. Cijene istarskih zemljišta ostale su jednake kao u studenome, 86 eura po kvadratu. Porast cijena zabilježen je samo u Primorsko-goranskoj županiji (1,4%).

Godišnja usporedba pokazuje da su cijene u 2010. bile niže 6 posto nego godinu dana ranije. Najve i pad doživjela su gra evinskih zemljišta na podru -

ju Zagreba ke županije, ak 28,2 posto, a njihova je prosje na cijena tijekom 2010. iznosila samo 84 eura po etvornome metru. Jedina županija ije su cijene gra evinskih zemljišta tijekom 2010. pokazale porast cijena u odnosu na 2009. je Splitsko-dalmatinska (14,6%).

Cijene ku a, pak, u prosincu 2010. niže su 2% u odnosu na studeni , dok su u usporedbi s prosincom 2009. niže 7 posto.

U usporedbi sa 2009., tražene su cijene tijekom 2010. pale 2 posto . Najve i pad cijena ku a bilježi Osijek (23,8%). B.hr

Sanader i Band da će plaćati o PREBACIVANJE LOPTICE Zagreba ki holding i Ingra pozivaju se na sporazum koji su 13. lipnja 2007. potpisali tadašnji premijer Ivo Sanader i gradona elnik Milan Bandi , a prema kojem su Vlada i Grad Zagreb preuzeli obavezu da e pla ati stvarne troškove operativnog održavanja Nakon višednevnog natezanja, Grad Zagreb je ju er uplatio Zagreba kom holdingu (ZGH) 6,9 milijuna kuna za Arenu Zagreb koju je vlasnik, tvrtka Ingra, zatvorila s prvim danima 2011. zbog nagomilanih dugova od ak 47 milijuna kuna za održavanje dvorane, depozit i zakupninu.

Iz Ingre su ju er poslijepodne poru ili da su, iako im novac još nije sjeo na ra un, spremni dvoranu odmah otvoriti da bi se mogle održati planirane hokejaške utakmice. No, u Ingri isti u da i dalje inzistiraju na pla anja ostatka troškova.

Me utim, i dalje ostaje

pitanje tko e ih platiti jer su dugovi nagomilani zato što su Grad, Holding, Ingra i Vlada razli ito tuma ili ugovor o financiranju Arene.

Posrednik ili kasica

Holding i Ingra pozivaju se na sporazumu o zajedni kom financiranju zakupa za Arenu, koji su 13. lipnja 2007. potpisali tadašnji premijer Ivo Sanader i zagreba ki gradona elnik Milan Bandi , a prema njemu su Vlada i Grad Zagreb preuzeli obavezu 28 godina pla ati godišnju zakupninu od 7,2 milijuna eura (plus PDV) te 300.000 eura hladnog pogona kao i stvarne troškove opera-

tivnog održavanja. Danas država i Grad peru ruke od troškova održavanja koje su elegantno prebacili na ZGH, formalnog zakupca dvorane prema ugovoru s Ingrinom tvrtkom Lanište d.o.o. Na teret Holdinga, koji pak za sebe tvrdi da je samo posrednik u pla anju, a ne "kasica prasica", pao je i depozit od 65,4 milijuna kuna, koji su BKS banci kao jamstvo za pla anje zakupa bili dužni podmiriti Vlada i Grad Zagreb.

Nejasno je tako er i tko je, kada i što platio. Iz Vlade šturo poru uju da su poštovali sve svoje obave-

PRIMANJE ZA CROMU

MenadĹžeri se Josipovi u nisu Ĺžalili Zagreb. Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi primio je ju er izaslanstvo dobitnika godiĹĄnjih nagrada za najbolje menadĹžere 2010. prema izboru Hrvatskog udruĹženja menadĹžera Croma. U poduze ima koja vode nagra eni menadĹžeri pla e se uredno ispla uju i vrlo pristojne su za naĹĄe uvjete, re-

kao je Josipovi nakon susreta.

Na pitanje jesu li se menadĹžeri Ĺžalili da ih je strah donositi poslovne odluke zbog intenzivnih antikorupcijskih aktivnosti Josipovi je kazao da mu se gosti nisu na to tuĹžili, a takve primjedbe stiĹžu uglavnom iz drĹžavnih tijela i javnih poduze a. Zamoljen da istakne primjer s liste investitora koji su mu se, kako je ranije rekao, Ĺžalili na uvjete poslovanja u nas, Josipovi je rekao da ne moĹže iznositi njihova imena, ali je naj eĹĄ e rije o stranim poslovnim ljudima. H

GEOINFORMATIKA

VRHOVNI SUD

Zagreb. GDi Gisdata u prosincu je sklopila ugovor s ministarstvom za prostorno ure enje Republike Srpske o isporuci informacijskog sustava za prostorno planiranje, priop ili su iz te tvrtke za geoinformatiku. Projekt je vrijedan neĹĄto viĹĄe od 190 tisu a eura, a sredstva su osigurana preko Svjetske banke. B.hr

Bjelovar. Vrhovni sud RH ukinuo je rjeťenje o ukidanju pritvora bjelovarskim poduzetnicima Viťnji i Zdravku Pevecu i vratio ga je na ponovno razmatranje Županijskome sudu u Bjelovaru, koji je tu odluku zaprimio prije nekoliko dana.

Vrhovni sud naveo je u svojoj odluci da bi sudsko vije e trebalo razmotriti trajanje

Gisdati posao u Republici Srpskoj

ponovljenoga knjigovodstveno-financijskog vjeĹĄta enja u tom slu aju, koje bi na inio vjeĹĄtak ili institucija, a potrebno je pribaviti i dokumentaciju iz inozemstva vezanu uz ra un ViĹĄnje Pevec u austrijskoj banci.

Potom bi izvanraspravno vije e Županijskoga suda trebalo opet razmatrati je li potreban pritvor bra nog para Pevec. Županijski sud 15. prosinca prihvatio je zahtjev obrane da se ponovi knjigovodstveno vjeťta enje, a Peveci su puťteni da se brane sa slobode. H

Ukinuto rjeĹĄenje o ukidanju pritvora Pevecima

andić potpisali su 2007. i odrŞavanje Arene ZG HOLDING TVRDI

85,6

47

milijuna kuna za odrĹžavanje dvorana, depozit i zakupnine duguju Ingri Grad Zagreb odnosno ZG holding i Vlada

FOTO UR EVI /CROPIX

milijuna kuna dugovali su Grad Zagreb i Vlada Zagreba kom holdingu za Arenu: 65,4 mil. kuna za jamstveni depozit za najam, 13,5 mil. kuna za zakupninu za prvi kvartal 2011. godine te 6,7 mil. kuna za operativne troĹĄkove Arene za 2010. godinu

INGRA TVRDI

ze, ali u Gradu kaĹžu da je drĹžava odbila platiti pola depozita pa onda nisu ni oni. No, kako Holding njima duguje, to e me usobno prebiti.

‘Ne trebaju spasitelji’

U Holdingu pak tvrde da im je do 31. prosinca 2010.

Grad Zagreb (koji prema ZGH-u zastupa i sebe i Vladu) trebao dozna iti ak 85,6 milijuna kuna, i to 65,4 mil. kuna za depozit, 13,5 mil. kuna za zakupninu za prvi kvartal 2011. godine te 6,7 mil. kuna za operativne troĹĄkove Arene za 2010. godinu.

U Gradu Zagrebu ju er

su pak ustvrdili da su Holdingu joĹĄ 3. sije nja uplatili 900.000 eura za zakupninu za prvi kvartal 2011., ali u ZGH-u su kazali kako im je taj novac ‘sjeo’ tek s ju eraĹĄnjim danom te da su ga istog trena uplatili LaniĹĄtu d.o.o.

"Iz navedenog je viĹĄe nego vidljivo tko je i ĹĄto uzrok problema oko financiranja Arene. Areni ne trebaju nikakvi "spasitelji", samo je potrebno da se svatko drĹži svojih ugovornih obveza i uredno ih ispunjava", priop ili su iz Holdinga.

Gradona elnik Milan Bandi za zatvaranje Are-

ne direktno je optuĹžio Upravu Holdinga na elu s Ivom ovi em. Naime, u Gradu Zagrebu smatraju kako nema nikakva smisla da oni ili drĹžava pla aju odrĹžavanje Arene za koncerte Zdravka oli a ili Lady Gage. OdrĹžavanje Arene trebalo bi se pla ati od prihoda koje ona ostvaruje, a dvoranom upravlja Holdingova tvrtka Zagreb Arena.

"DrĹžava nema veze s odrĹžavanjem Arene, a ni Grad Zagreb ne bi je trebao imati. Nisu problem zakupnina ili depozit. To je isto prebacivanje loptice. Klju ni je problem

odrĹžavanje Arene. Prije tri mjeseca gradsko je povjerenstvo poslalo Upravi Holdinga izbor privatnog partnera za upravljanje dvoranom. Da su gospoda iz Holdinga u posljednjih godinu dana radila svoj posao, a ne se bavila kadroviranjem, danas ne bismo sjedili ovdje", poru io je Bandi .

Pitanje izbornika

DuĹĄko LjuĹĄtina, predsjednik povjerenstva za izbor upravitelja Arene, posjetio je kako je na tre em natje aju izabrana ponuda doma eg konzorcija Arena poslovno upravlja-

nje (APU), koji su osnovali Digitelova agencija Da!, Intel, Dialogos i Ingra.

"APU bi preuzeo cijeli rizik poslovanja, uklju uju i i troĹĄkove odrĹžavanja dvorane, tijekom deset godina. Ako bi ostvarili dobit, Gradu bi dali 20 posto i joĹĄ su nam ponudili 30 dana besplatnog koriĹĄtenja dvorane godiĹĄnje", istaknuo je LjuĹĄtina.

Me utim, izbor upravitelja Arene zapeo je u ladici predsjednika Uprave Ive ovi a, koji nije bio zadovoljan jer ga u cijeloj pri i povjerenstvo sastavljeno redom od Bandi evih kadrova uop e nije konzultirao.

Zanimljivo je da se u Bandi evoj upravi sada pitaju zaĹĄto javnost nikad nije doznala poslovne rezultate Arene Zagreb, ĹĄto ne bi bilo udno da Arenu nije vodio tako er Bandi ev kadar Zdenko Antunovi .

Nakon ĹĄto ga je ovi smijenio, Bandi ga je imenovao direktorom Cibone, ĹĄto bi valjda trebalo zna iti da dobro radi. U vrijeme mandata Antunovi se hvalio kako Arena zara uje milijune, a sada se svi pitaju gdje je taj novac.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 11/1/2011

NIKOLI HANFI

Upotrijebite priznanje Grada Opatije na sudu Dražen Nikoli , predsjednik Udruge malih dioni ara Liburnia Riviera Hotela, pozvao je Hanfu da u svojoj žalbi Upravnom sudu upotrijebi injenicu da je Grad Opatija priznao da dionice nije stekao izvorno i time omogu i završetak procesa koji se vode na Trgova kom sudu u Rijeci.

Dodao je tako er da mali dioni ari potpuno razumiju problem koji Grad Opatija ima sa svojom obvezom o predaji ponude te da su spremni prona i kompromis sa svim uklju enim stranama. „Me utim, nedopustivo je zaobilaženje zakona koje je dovelo do situacije u kojoj su dionice Grada Opatije blokirane ime najve i pojedina ni vlasnik kompanije, SN holding, ima apsolutnu kontrolu nad kompanijom i to vješto koristi za svoje interese, a protiv Opatije i malih dioni ara“, izjavio je Nikoli .

Mali dioni ari LRH, njih oko 1800, trenuta no posjeduju 13,8 posto dionica, a ine ih radnici i bivši radnici kompanije koji su dionice stekli u vrijeme pretvorbe i tada ih pla ali oko 1000 tadašnjih njema kih maraka.

U priop enju se isti e da osim bivših i sadašnjih djelatnika LRH ostatak malih dioni ara ine pojedina ni ulaga i iz Hrvatske i inozemstva, prvenstveno država Europske unije koji su svoje dionice uglavnom stekli 2007. godine, i to kupuju i ih upravo od današnjeg ve inskog vlasnika, SN holdinga, po cijeni od 6000 kuna. A. Pa.

INFORMIRANJE O EU

Razvojnoj agenciji Slavonije 650.000 kuna Osijek. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje (RRA) dobila je na natje aju delegacije Europske unije (EU) u Zagrebu 650.000 kuna bespovratnih sredstava za provedbu projekta Hermes, iji je cilj intenzivnije informiranje gra ana o europskim integracijama i tome što Hrvatsku eka

po ulasku u EU, izvijestili su u ponedjeljak u Osijeku elnici Agencije, Osje ko-baransjke županije i Grada Osijeka.

Zamjenica direktora RRA Kornelija Mlinarevi kazala je kako projekt, uz ostalo, predvi a organiziranje konferencija i seminara iz pet najvažnijih podru ja: poljoprivrede i ruralnoga razvoja, malog i srednjeg poduzetništva, socijalne politike i zapošljavanja, regionalnog razvoja te zaštite okoliša.

Projekt e obuhvatiti izradu razli itog promotivnog materijala o tim temama. H

PREPOROD UPOZORAVA

'Rad 80.000 u itelja nadzire 25 inspektora'

Zagreb. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod reagirao je na nacrt prijedloga zakona o prosvjetnoj inspekciji, ocijenivši kako je rije o "poluproizvodu" koji e morati doživjeti preinake jer su neka rješenja neodrživa.

Predsjednik Preporoda Željko Stipi izjavio je da taj nacrt za-

kona ne predstavlja odmak od zakonskog rješenja od prije 15ak godina te ne jam i zna ajne pomake u funkcioniranju inspekcijske službe. Inspektore treba birati izme u iskusnih i uspješnih ravnatelja, poru io je Stipi koji drži da po novom zakonu svatko može biti inspektor. Pita se i zašto su drasti no smanjene godine staža potrebne za obnašanje poslova prosvjetnog inspektora. Upozorio je da u Hrvatskoj samo 25 inspektora nadzire rad 80 tisu a zaposlenih u predškolskim i školskim ustanovama. H

Riječka luka ispada s rute četiriju vodećih azijskih brodara LUKA RIJEKA U plovidbenom redu na liniji Azija - Adriatic Express više nema Rijeke, ali u toj e kvarnerskoj luci pristajati brodovi kompanije NYK na novoj brodskoj liniji Asia - Adriatic Service SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

AZIJA - ADRIATIC EXPRESS Promjene ruta i luka ticanja nisu neuobi ajene pa u Luci Rijeka ne o ekuju da bi mogu e promjene u jednom od brodskih servisa mogle utjecati na poslovanje i tržišni udjel Luke Rijeka Rije ka bi luka uskoro mogla ostati bez kontejnerske brodske linije koju su prije nešto više od šest mjeseci uveli vode i svjetski azijski brodari Hyundai Merchant Marine, Yang Ming Line, Hanjin Shipping i United Arab Shipping Company. Upravu rije ke luke ta nepotvr ena injenica ne zabrinjava jer ona ne e donijeti gubitak tržišnog udjela.

Vijest još nije službena, ali je izvjesna, jer u plovidbenom redu na liniji Azija - Adriatic

Express više nema Rijeke, barem ne kod spomenutih brodara. Dionica Luke Rijeka u ponedjeljak na Zagreba koj burzi pala je 2,97 posto, na 186 kuna, uz promet od 35.000 kuna.

Uprava nije zabrinuta

Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka, za Novi List je djelomi no demantirao tu vijest te istaknuo kako ništa još nije službeno te da to nisu potvrdili neki od

predstavnika pojedinih brodarskih kompanija s kojima se nedavno sastao. On smatra kako se u prakti nom smislu ništa ne e znatnije promijeniti ako azijski brodari i zaobi u Rijeku. Sonja Teši , glasnogovornica Luke Rijeka, kazala je, pak, kako brodarske kompanije o promjenama ruta i lukama ticanja odlu uju periodi no pa promjene nisu neuobi ajene.

"Primjerice, u sije nju ove godine japanska brodarska kompanije NYK pokrenula je novu brodsku liniju Asia - Adriatic Service na relaciji Daleki istok - Taranto - sjevernojadranske luke (Rijeka, Kopar, Trst, Venecija). Kontejnerski terminal luke Rijeka s mediteranskim hub lukama povezuju redovne tjedne linije, odnosno izravne brodske linije s kontejnerskim megalukama na Bliskom i Dalekom istoku. Slijedom navedenog, ne o ekuje se da bi mogu e promjene u jednom od brodskih servisa mogle utjecati

na poslovanje i tržišni udjel rije ke luke, osobito jer nije rije o gubitku robe na rije kom prometnom pravcu, ako ni o prestanku suradnje s brodarima koji servisiraju navedenu liniju", kazala je za Business.hr Teši .

Kopru dodatni profiti

Zanimljivo je tako er da red plovidbe jednog od brodova na liniji Azija - Adriatic Express predvi a ticanje Kopra dva puta. Brod tako prvo uplovljava u slovensku luku, zatim plovi u Trst i Veneciju pa se vra a u Kopar. Rijeka više nije u njegovoj ruti, a u Kopar uplovljava dvaput zbog limita luke Venecija - malog gaza te plime i oseke.

Brodarima se isplati prvo i i u Kopar, istovariti teret, otploviti s manjim gazom u Veneciju, tamo ukrcati ve e koli ine robe za talijanski izvoz te se opet vratiti na krcanje robe u Kopar, koji od svega samo dodatno profitira.

Nikola Su ec

karijere, znanje i posao

MARKO KU»I , direktor razvoja u Cotrugli Business Schoolu ARHIVA BUSINESS.HR

Utorak 11/1/2011

MLA I I BORBENIJI Iako su na po etku menadžerske karijere, iza sebe ve imaju potvr ena dostignu a. Društveno su angažirani, a osim za svoje kompanije brinu se i za napredak cjelokupnoga gospodarstva. Oni su mladi i uspješni, oni su menadžeri nove generacije

Mladi lideri polako preuzimaju svijet menadžmenta

NAPREDOVANJA

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 11/1/2011

S

vaki pametan menadžer će kontinuirano ulagati u osobni razvoj, a na poslu će se htjeti okružiti radišnim i pametnim ljudima koji po mogućnosti znaju i više od njega u pojedinim aspektima posla. Tim pristupom svi će profitirati. To je samo djelić razmišljanja hrvatskih menadžera. Nas je zanimalo mišljenje onih najmlađih, redom članova Udruge mladih menadžera - YES, koji već u dobi od 30-ak godina uspješno vode svoje organizacije i postavljaju nova pravila igre.

"Dodatno se zadužiti u financijskoj instituciji za rast i razvoj poduzeća ili pričekati bolje dane?! Što ako nešto krene neplanirano? Koja je izlazna strategija?! To su svakodnevne teške odluke s kojima se susreće većina menadžera, pa tako i ja", kaže Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Medikol grupe. Svoju prednost u odnosu na druge nalazi u velikoj upornosti, entuzijazmu i kontinuiranom ulaganju u edukaciju.

No, mogu li mladi ljudi u Hrvatskoj i koliko razvijati svoje potencijale, profilirati se u novu generaciju vodećih poslovnih ljudi te postati lideri na koje će se društvo, ekonomija i kompanije moći osloniti? Sruk smatra kako svatko može razvijati svoj potencijal isključivo ako sam u tome vidi svoju ulogu u budućnosti. Problem je, ističe, što se u Hrvatskoj sve gleda kratkoročno, bilo to trenutačno zadovoljstvo ili pak nezadovoljstvo. U Hrvatskoj mladi, tvrdi, imaju

Promjene u Zagrebačkoj pivovari Jadranka Aralica početkom siječnja 2011. godine imenovana je direktoricom ljudskih resursa Zagrebačke pivovare. Na toj će poziciji biti odgovorna za JADRANKA ARALICA kari- cjelokupan segment ljudskih jeru u Zagrebačkoj pivoresursa, uključujući razvoj provari počela je na pozicicesa i sustava te razvoj ljudskih ji menadžerice za razvoj potencijala. Aralica je u Zagrekadrova arhiva business.hr bačku pivovaru došla 2007.

velik potencijal pokazati za što su se obrazovali, imali stručne mentore te kako nametnuti nov, moderan način upravljanja tvrtkama. Samim time društvo će ih prepoznati i omogućiti im daljnji razvoj.

Marko Lacković, teritorijalni prodajni predstavnik u IMB-u, kritičan je pak kada je riječ o kvalitetnom obrazovanju i razvoju mladih. Prvi problemi, napominje, nastaju pri izlasku mladih iz obrazovnog sustava jer se često razočaraju u neprilagođenost znanja i sposobnosti poslovnom okruženju. Situacija je još teža ako ih dočeka okruženje gdje sposobnost nije kriterij uspjeha.

"Ne njeguje se dvosmjerni odnos između zaposlenika i tvrtke, gdje zaposlenik daje maksimum, a zauzvrat dobiva priliku za dodatni razvoj sposobnosti. U takvim okolnostima mladi dobivaju priliku za rad u kojem se mogu iskazati, ali i za napredovanje i razvoj. Navedene prepreke, uz nerazumijevanje potreba mladih, često su kočnica u njihovu razvoju", zaključuje Lacković.

S druge strane, nerijetko su predmet predrasuda i sukoba bile godine, kaže Marko Kučić, direktor razvoja u Cotrugli Business Schoolu. "Imam sreću da je moj potencijal od početka prepoznat pa sam kao vrlo mlada osoba došao do menadžerske uloge u organizaciji. No, upravo zbog svojih godina znao sam se susretati s predrasudama jer sam svakodnevno komunicirao s gotovo dvostruko starijim

godine iz predstavništva farmaceutske kompanije GlaxoSmithKline. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari započela je na poziciji menadžerice za razvoj kadrova.

Godinu dana poslije preuzela je funkciju menadžerice za razvoj talenata za poslovnu jedinicu Balkan i Kuba, a dolaskom StarBeva postala je odgovorna za razvoj ljudskih resursa i interne komunikacije. Dosadašnja direktorica ljudskih resursa Vladimira Senčar Perkov iz Zagrebačke pivovare odlazi na poziciju direktorice ljudskih resursa Lura grupe. S. H. B.

OBRAZOVANJE

IGBS upisuje šestu generaciju Međunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb (International Graduate Business School Zagreb ¬ IGBS) upisuje šestu generaciju studenata kojima će nastava početi 14. ožujka 2011. Škola je u vlasništvu Ekonomskog instituta Zagreb, a osnovana je 2003. godine u suradnji s Kelley School of Business

Marko Lacković, direktor prodaje u tvrtki Atento ARHIVA BUSINESS.HR

menadžerima, bilo kao klijentima ili kolegama. No, s vremenom i rezultatima koje sam ostvarivao vjerujem da sam opravdao povjerenje i kolega i klijenata", ističe Kučić.

Kako se izboriti za sebe

Tvrtka je živ organizam i mora se stalno mijenjati i razvijati. Ako se nove, inovativne ideje ne provode, tvrtka stoji, a konkurencija je gazi. Stoga samo rad, znanje i usmjerenost na posao koji se obavlja donose napredak na hijerarhijskoj ljestvici u organizaci-

ji, mišljenja je Boris Sruk.

Kučić pak ističe kako su moguće i situacije u kojima se ljudi proguraju do boljeg posla isključivo na osnovi poznanstava ili loše kadrovske politike organizacije, no to je, smatra, kratka vijeka jer se nesposobnost brzo uoči na rezultatima. No, za bolju se poziciju u tvrtki, pozitivan je Lacković, u pravilu ne bi smjelo boriti, nego raditi i truditi. Konkurencija među zaposlenicima uvijek je zdrava, ali ne smije prerasti u destrukciju.

Zalaganje i strpljenje

ključni su u izdvajanju od većine, kao i prezentiranje vještina, smatra Tomislav Krajačić, predsjednik Uprave Printera grupe, najveće hrvatske tiskare za tiskanje iz arka. "Prespavaj prije veće odluke", najbolji je savjet koji je dobio od starijih kolega i smatra kako je situacija u kojoj se nalazimo začarani krug i preostaje nam samo plivati najbolje što možemo.

Efikasan pravni aparat

Svatko svojim primjerom u najbližoj okolini može utjecati na zbivanja i ne

MBA studij IGBS-a Zagreb izvodi se na engleskom jeziku prema MBA programu Kelley School of Business

sa Sveučilišta u Indiani, koja je već godinama jedna od vodećih američkih poslovnih škola i akreditirana je pri američkoj agenciji AACSB. MBA studij IGBS-a Zagreb izvodi se na engleskom jeziku prema MBA programu Kelley School of Business, osmišljen je za usavršavanje menadžera po svjetskim standardima kvalitete i sastoji se od obveznih predmeta iz poslovnog upravljanja, s naglaskom na globalno tržište, te izbornih specijalizacija iz financija ili

marketinga.

Na predavanjima se naglasak stavlja na analizu poslovnih slučajeva pa se studenti kroz konkretne

analitičke metode i alate osposobljavaju za njihovu primjenu u praksi. Prijave za drugi upisni rok zaprimaju se do 15. siječnja. S. H. B.

smije se prepustiti da netko drugi "razmišlja" umjesto njega. Nažalost, u tom smo pogledu poprilično "mainstream" orijentirani, smatra Lacković, ponajviše zato što smatramo da sami ne možemo mnogo promijeniti i da se stoga ne isplati truditi. No, svatko može pridonijeti poboljšanju situacije.

"Trebalo bi poticati proizvodnju, napraviti sinergiju proizvodnog poduzeća i poduzeća koje će prodavati te proizvode, poduprijeti stvaranje klastera u industrijama. Nezaobilazno je racionalizirati tro-

še dostupan, a manje je razumijevanje financijskog sektora i države za malo i srednje poduzetništvo.

Iako je Hrvatska posljednjih godina u tom području napravili iskorake, financijska kriza ju je vratila unatrag. Kučić pak smatra kako mora postojati jasna vizija i strategija razvoja svake djelatnosti i svake kompanije te brižno praćenje poslovanja.

"Dobri se rezultati moraju velikodušno nagrađivati, a svaki loš rezultat ili malverzacija strogo kažnjavati. Zato treba postojati efikasan pravni aparat

teta i znanja može dovesti do katastrofalnih rezultata, napominje Lacković, dodajući kako Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih menadžera, kako u privatnom tako i u javnom sektoru. Čest je slučaj, ističe, i nekontroliranog rasta menadžerskih pozicija koje se smatraju napretkom u karijeri kojim treba nagraditi uspješne zaposlenike, pri čemu kriterij uspješnosti varira od poslovnih rezultata do lojalnosti i podobnosti.

Sruk pak tvrdi kako svaka tvrtka, bez obzira na veličinu, mora biti efika-

››

arhiva business.hr

Mlađi članovi uprava u financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i privatnim fondovima - u dobi oko 30 godina i sa osam-devet godina radnog staža - u prosjeku mjesečno zarađuju između 40 i 80 tisuća kuna, što je znatno više od plaća njihovih vršnjaka liječnika ili inženjera šenje državnog novca, što efikasnije početi konsolidirati troškovnu stranu hrvatskog zdravstva, kao i kontinuirano ulagati u edukaciju mladih te uspostaviti sustav nagrađivanja najboljih. Informatička edukacija postaje izazov jer smo sudionici tzv. e-doba ili stoljeća informatike i komunikacijskih tehnologija", kaže Lacković.

Nedostatak poticaja za malo i srednje poduzetništvo po Lackoviću bi trebao biti vezivno tkivo hrvatske privrede, jer kada ste velik, kapital postaje lak-

koji u kratkom roku najstrože kažnjava svaku zlouporabu. To je početak i kraj problema hrvatskoga gospodarstva", odlučan je Kučić.

Kvaliteta vs. kvantiteta

Broj menadžera u tvrtkama samo je jedan od kriterija procjene njihove učinkovitosti. Stoga je vrlo važno kako su menadžeri uklopljeni u organizacijsku strukturu, odnosno jesu li zaista bitan čimbenik poslovnih procesa ili im je uloga fiktivna.

S druge strane, nedostatak menadžerskih kvali-

sna. "Jedan od alata za praćenje efikasnosti jest produktivnost po zaposlenom, tzv. ključni pokazatelji uspjeha. To nam može biti jedan od odgovora koliko tvrtka treba imati zaposlenih i koja joj vrsta menadžera treba. Nažalost, rijetke hrvatske tvrtke koriste te alate praćenja", precizan je Sruk.

Plaće i do 80.000 kuna

"Slažem se da je ekonomija grana u kojoj se može izrazito dobro zaraditi, nažalost, ponekad i u odnosu na vrhunske liječnike i inženjere. U transparentnim,

KARIJERE

Repušić pojačanje Partner banke

Odlukom Nadzornog odbora Partner banke i uz prethodnu suglasnost Savjeta Hrvatske narodne banke novim članom Uprave za poslovanje s poslovnim subjektima imenovan je Petar Repušić, dosadašnji direktor Sektora gospodarstva. Repušić je od samog početka karijere radio na poslovima

dobro organiziranim poduzećima svako uspinjanje na hijerarhijskoj ljestvici (a time i veća primanja) ostvaruje se trudom, radom i predanošću", objašnjava Sruk.

Kučić problem vidi u tome što država radi veliku razliku u vrednovanju različitih profesija. S druge strane, kaže, kvalitetan liječnik koji ima privatnu praksu na otvorenom tržištu može zaraditi i veću plaću od spomenutog me-

Boris Sruk, potpredsjednik Uprave Medikol grupe ARHIVA BUSINESS.HR

s poslovnim subjektima, a na mjesto direktora Sektora gospodarstva Partner banke došao je u rujnu 2007. godine iz Hrvatske poštanske banke, gdje je vodio Odjel poslovanja s gospodarstvom u podružnici Zagreb.

Karijeru je započeo 2002. godine u Privrednoj banci Zagreb, gdje je radio na poslovima s poslovnim subjektima, a zatim je početkom 2006. godine prešao u Hrvatsku poštansku banku.

S. H. B.

nadžera. To je jednostavan zakon ponude i potražnje.

Na koncu, uloga menadžera nije "kraj svijeta" i pozicija kojoj bi trebalo nužno težiti.

"Vođenje i motivacija ljudi, organizacija posla, postavljanje ciljeva, često velika količina administrativnog posla, nisu nužno komponente najprivlačnijeg zanimanja", zaključuje Lacković.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

MANIFESTACIJA

Kako do posla? > karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 11/1/2011

I dok državni vrh smišlja strategiju i polako vuče poteze koji bi trebali zaustaviti negativan trend prelaska razine od 300.000 nezaposlenih hrvatskih građana, časopis i news portala Poslovni savjetnik odlučio je pomoći nezaposlenima besplatnom edukacijom pod nazivom "Kako do posla". Manifestacija će se održati u zagrebačkom Avenue Mallu 29. i 30.

siječnja od 17. do 18.30 sati, a tijekom dva dana vrhunski će stručnjaci educirati posjetitelje o tome kako napisati dobar životopis i molbu za posao, gdje tražiti posao, kako se pripremiti za selekcijski intervju, kako se odjenuti za intervju, kako se izdvojiti iz gomile kandidata, o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, koja su pitanja neetična na razgovoru za posao te ih naučiti zašto zaposliti baš njih.

Gosti predavači manifestacije su stručnjaci, svatko iz

Najsretniji posjetitelji mogu osvojiti i vrijedne nagrade u obliku besplatne edukacije u iznosu od čak 35.000 kuna ARHIVA B.HR

svog područja djelovanja, i to Jasmina Bjelica, Gordana Kastrapeli, Andreja Marcetić, Jasna Belamarić, Marija Novak Ištok i Igor Milinović.

Najsretniji posjetitelj dobit će se i vrijednu nagradu u obliku besplatne edukacije u iznosu od čak 35.000 kuna. S. H. B.

Prijave za popisivače u veljači Popis stanovništva 2011. Čak 15.000 ljudi u Hrvatskoj u

travnju će imati priliku zaraditi oko 3500 kuna, a prednost će imati nezaposleni. Istražili smo koji su uvjeti za prijavu i što će zainteresirani sve morati učiniti kako bi postali popisivači i kontrolori Popis stanovništva je projekt težak 175 milijuna kuna u kojem će sudjelovati čak 17,5 tisuća ljudi arhiva business.hr

D

ržavni zavod za statistiku objavio je da će se prijave za popisivače i kontrolore za popis stanovništva prikupljati u drugoj polovini veljače. Za taj će postupak u svim županijama biti osnovani popisni centri, a detaljne informacije o svemu zainteresirani će moći dobiti preko Zavoda za zapošljavanje, lokalnih medija i internetske stra-

nice Državnog zavoda za statistiku.

Prilika za zaradu

Sudjelovanje u popisu stanovništva mnogima će biti prilika za zaradu nekoliko tisuća kuna, no stručnjaci upozoravaju kako nije riječ o nimalo lakom poslu.

Naime, obrasci koje popisivač mora ispunjavati imaju mnoštvo kućica i kategorija pa popisivač prilikom unosa mora biti izu-

zetno koncentriran jer ako dođe do pogreške, listić se mora ponovno popunjavati. Osim toga, popisivači bi trebali biti i u dobroj fizičkoj kondiciji. Svaki popisivač će dobiti broj kućanstava u točno označenim stambenim jedinicama koje mora popisati.

One koje ne nađe kod kuće morat će potražiti drugi put, sve dok ih ne popiše.

Petnaest tisuća popisivača počet će obilaziti hrvatska

kućanstva već od 1. travnja, a posao bi trebao biti priveden kraju 28. travnja. Popis stanovništva je projekt težak 175 milijuna kuna, a na popisu 2011., kako doznajemo, planiran je angažman oko 15.000 popisivača, dvije tisuće kontrolora, 180 instruktora i 45 koordinatora. Četiristo osoba bit će angažirano na poslovima obrade podataka nakon popisivanja, a sudjelovat će i čla-

novi županijskih popisnih povjerenstava i povjerenstava ispostava te voditelji popisnih centara.

Idealni kandidati

Prijave za sudionike popisa prikupljat će se već od veljače. Nakon obrade podataka budući popisivači i kontrolori u prvoj će polovici ožujka biti pozvani na ispunjavanje upitnika, a potom će se obaviti selekcija onih koji ispunjavaju uvjete.

Oni koji žele sudjelovati u popisu stanovništva 2011. moraju imati završenu barem srednju školu, imati čitak rukopis, ali i položiti test za popisivače. Da bi zadnju stavku uspješno izvršili, kandidati će proći obuku.

Na obuci će se upoznati s metodologijom i organizacijom popisa, a prednost će, kao i u prijašnjim popisima, imati nezaposleni jer popisivanje iziskuje cjelodnevni angažman popisivača, uključujući subote i nedjelje. Koordinatori imaju zahtjevniji posao, prolaze višemjesečnu kontinuiranu obuku, a obučavaje ostalih sudionika popisa počinje oko tri tjedna prije popisa. Poduke kontrolora bit će organizirane u ispostavama od 21. do 24. ožujka, a poduke popisivača bit će organizirane u popisnim centrima od 28. do 31. ožujka. Obuka na svakoj razini trajat će četiri dana. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Utorak 11/1/2011

regija/svijet

Novi bi porezi bankama mogli Skok prodaje auta u SAD-u odnijeti do četvrtinu dobiti ČAK 12 POSTO RASTA

Tržište prodaje novih automobila u SAD-u doživjet će dvostruku stopu rasta u 2011. godini. Ohrabrujuću je prognozu dao Paul Taylor, predsjednik Američke udruge trgovaca automobila (NADA), uoči otvorenja prvog ovogodišnjeg automobilskog sajma u svijetu koji je u ponedjeljak otvoren u Detroitu.

"Prosječna starosna dob vozila na našim cestama iznosi više od 10 godina. Posljednje dvije godine tržište je bilo vrlo pasivno pa mislim da više nema puno prostora za odgađanje obnove voznog parka.

Očekujem 12,9 milijuna prodanih automobila i kamiona u ovoj godini, što bi bio porast od 12 posto u odnosu na 2009. godinu", objasnio je Taylor.

Ostvarenju njegovih prognoza trebalo bi pridonijeti pet osnovnih elemenata. Prvi je dolazak velikog broja novih vozila. Već na spomenutom sajmu u Detroitu predstavit će se pedesetak proizvođača sa 700-tinjak novih vozila, od čega će njih četrdesetak tamo imati i svjetsku premijeru.

"Te brojke dovoljno govore o ambicijama autoindustrije u ovoj godini", dodao je prvi čovjek NADA-e.

Prodaji će pridonijeti i blaža politika kreditiranja, kao i povijesno najniže stope kamata. Također, potvrđeni nastavak Busheve porezne politike (Bush tax cuts II) trebao bi jamčiti još najmanje dvije godine povoljnije investiranje i potrošnju u svrhu podupiranja gospodarskog rasta. H. R.

CIJENA KRIZE Oporezivanje bilance banaka kojem su zbog sređivanja fiskalnog deficita pribjegle Britanija, Francuska, Njemačka i još sedam zemalja EU smanjit će ovogodišnju zaradu bankara

N

eke od najvećih europskih banaka mogle bi ostati bez čak četvrtine dobiti zahvaljujući kombiniranom učinku deset novih poreza na bilance banaka u različitim državama.

Agricole na udaru

Prema izvješću Europske unije pripremljenom za prošlomjesečnu sjednicu Europskog vijeća, u koje je uvid imao poslovni dnevni list Financial Times, novi bi porezi najviše pogodili francusku banku Crédit Agricole jer bi progutali do 24 posto dobiti prije oporezivanja. Sljedeća je nizozemska grupacija ING, koja bi izgubila 21 posto dobiti, te Danske Bank kojemu bi novi porezi dobit mogli umanjiti 15 posto, kazuju projekcije koje se navode u izvješću.

Banke se s tim ne sla-

žu. Crédit Agricole tvrdi da će, prema njihovim izračunima, u Francuskoj platiti samo 64 milijuna eura poreza, što je tek četiri posto dobiti prije oporezivanja, koja je iznosila 1,5 milijardi eura u 2009.

Ističu kako je izloženost porezima u drugim europskim zemljama zanemariva. Danske navodi kako se prema danskoj shemi nepravedno oporezuje mosno financiranje, što nije financijski rizik.

Dvostruko oporezivanje

Osim Velike Britanije, Njemačke i Francuske, u kojima su novi porezi uvedeni ovaj mjesec, još sedam europskih zemalja - Belgija, Danska, Cipar, Mađarska, Austrija, Portugal i Švedska - ima slične sheme ili ih planira uvesti. Velika je Britanija krajem prošle godine postavila stopu za 2011. godinu na 0,05 posto bilance i ona će rasti do

GeOrge Osborne, britanski ministar financija, upravo je zadnjih dana prošle godine podigao porez na bilancu banaka u Velikoj Britaniji arhiva business.hr

0,075 posto. Sheme se razlikuju ponešto od zemlje do zemlje, ali prema izvješću EU, pretpostavljena je prosječna stopa od 0,05 posto obveza banke. Banke razloge za nezadovoljstvo nalaze u činjenici da su vlade pojedinih članica uvodile različite poreze, a pritom su se vrlo malo o tome međusobno konzultirale, što je urodilo rasprostranjenom pojavom

dvostrukog oporezivanja.

Dosad su, kako navodi FT, samo Velika Britanija i Francuska sklopile bilateralni sporazum kojim se želi izbjeći dvostruko oporezivanje. O uvođenju poreza na bilance banaka razmišlja i Slovenija, no ta je ideja, kako je izjavio slovenski ministar financija Franci Križanič, "još nedorečena".

Margareta Podnar

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 11/1/2011

POBIJANJE ODLUKE

Podignuta tužba protiv Siemensa

Zagreba ka burza objavila je u ponedjeljak da je protiv Siemensa podignuta tužba za pobijanje odluke izvanredne glavne skupštine od 28. rujna 2010. godine. Tada je odlu eno da društvo Siemens proda Siemensu IT Solutions and Services gospodarsku cjelinu IT rješenja i usluge (Divizija SIS). Ro ište po tužbi zakazano je za 13. sije nja.

A. Pa.

IMOVINA 31. 12.

2010.

Kapitalni fond vrijedi 1,3 mlrd. kn Kapitalni fond u ponedjeljak je na stranicama Zagreba ke burze objavio strukturu ulaganja po vrstama imovine.

Zaklju no sa zadnjim danom 2010. godine ukupna imovina fonda vrijedila je 1,3 milijarde kuna. Više od 88 posto tog novca nalazi se u doma im dionicama vrijednim 1,1 milijardu kuna.

Samo pet milijuna kuna ili 0,39 posto imovine fonda nalazi se u obveznicama. Po dva posto imovine uloženo je u plasmane i depozite te derivatne instrumente. Gotovo šest posto imovine fonda ili 77,69 milijuna kuna vodi se kao ostala imovina, dok je 0,84 posto imovine fonda ili 11 milijuna kuna novac ili nov ani ekvivalenti. Potkraj lanjskog polugodišta imovina Kapitalnog fonda iznosila je 1,2 milijarde kuna, tj. u šest je mjeseci porasla nešto manje od sto milijuna kuna. N. S.

6,25 KN PO DIONICI

Exportdrvo daje akontaciju

Uprava Exportdrva obavijestila je u ponedjeljak preko internetskih stranica Zagreba ke burze da je 4. sije nja donijela odluku o isplati akontacije dividende za 2010. godinu od 6,25 kuna po dionici. Exportdrvo je u 2009. godini ostvarilo 10,3 milijuna kuna dobiti, od ega je za dividendu izdvojeno 1,9 milijuna kuna ili 12,5 kuna po dionici. A. Pa.

Zatvoren naftovod na - nafta ide na sto dolar NOVI UDARAC BP-u British Petroleum vlasnik je 47 posto naftovoda za koji se ne zna kada e ponovno biti pušten u pogon, a nafta s Aljaske ini ak 10 posto ameri ke proizvodnje i ne može se nadomjestiti preko no i, pa e cijene nafte rasti dok dionica BP-a pada

Nakon što je British Petroleum ovog vikenda zbog curenja nafte bio prisiljen zaustaviti gotovo cijelu proizvodnju na podru ju aljaškog North Slopea, analiti ari predvi aju da bi cijena nafte mogla sko iti sa sadašnjih razina od oko 90 dolara na 100 dolara po barelu.

BP i partneri koji upravljaju transaljaškim naftovodom, na koji se odnosi oko 10 posto ukupne proizvodnje nafte u Sjedinjenim Ameri kim Državama, ni dva dana

nakon zatvaranja ne mogu procijeniti kada e se situacija normalizirati. Prosje na proizvodnja nafte na North Slopeu, prema podacima koje je objavio Reuters, iznosi oko 630.000 barela po danu. U ponedjeljak ujutro cijena dionice BP-a, koji posjeduje 47 posto naftovoda, pala je 2,7 posto, na 481,5 penija.

Prema posljednjim informacijama kompanije Alyeska Pipeline, izlijevanjem nije one iš en okoliš i gotovo svih deset barela nafte, koliko ih

je iscurilo, o iš eno je. U BPu doga aj ipak ne smatraju bezna ajnim s obzirom na to da je proizvodnja znatno smanjenja usred zime, kada su niske temperature dodatni izazov.

Nafta odmah poskupjela

Koliko e incident utjecati na kvartalne rezultate kompanije, na ije je poslovanje ve negativno utjecala prošlogodišnja ekološka katastrofa u Meksi kom zaljevu u kojoj su poginula jedanaestorica

radnika, iz BP-a nisu željeli prognozirati.

Alyeska, u vlasništvu BPa, Conoca, Exxon Mobilea i Chevrona, naftovod je zatvorila u nedjelju ujutro nakon što su radnici otkrili curenje nafte i proizvodnja je smanjena 95 posto. Koliko e vremena pro i do ponovnog otvaranja sustava koji prenosi naftu sa sjevera Aljaske do južnog Valdeza, nije poznato.

Cijene nafte na ameri kom tržištu u ponedjeljak su porasle 73 centa, na 88,75 dolara,

RAST SPREADOVA

Hrvatskoj ve i izgledi za bankrot

Hrvatske euroobveznice reagirale su na spuštanje kreditnog rejtinga agencije S&P na BBB- s negativnim izgledom s odre enim vremenskim odmakom pa smo u prošlom tjednu vidjeli širenje spreadova, pišu analiti ari RBA u svojim posljednjim tjednim analizama objavljenim u ponedjeljak.

Nakon izraženih pritisaka na strani ponude, cijene doma ih državnih obveznica stabilizirale

su se potaknute razmjerno malim volumenima trgovanja.

Hrvatske euroobveznice reagirale su na spuštanje kreditnog rejtinga agencije S&P na BBB- s negativnim izgledom, što, napominju analiti ari, upu uje na mogu e daljnje smanjenje rejtinga u budu nosti s odre enim vremenskim odmakom pa smo u prošlom tjednu vidjeli širenje spreadova.

Na kraju tjedna je hrvatski petogodišnji CDS iznosio 268 baznih bodova pa je ulaganje u euroobveznicu dospije a 2015. uz spread ve i od 290 baznih

bodova bilo vrlo atraktivno. Isti dan objavljena je i analiza CMA visiona prema kojoj je Hrvatska sa 19. došla na 18. mjesto zemalja s najve im izgledom za bankrot. U posljednja su tri mjeseca izvedenice za osiguranje hrvatskog duga od defaulta poskupjele za 1,3 bazna boda i sada iznose 256 bb. Na najnovijoj ljestvici Hrvatska se našla u društvu Belgije i Letonije, koje imaju ve u vjerojatnost defaulta, te Litve i Bugarske, za koje je default manje vjerojatan nego za Hrvatsku. B.hr

na Aljaski ECB kupuje portugalski dug lara?

JOŠ JEDNA INTERVENCIJA SREDIŠNJE BANKE

Europska središnja banka (ECB) pritekla je u ponedjeljak u pomo Portugalu kupnjom državnih obveznica, tvrde trgovci na europskim obvezni kim tržištima

"ECB kupuje portugalske obveznice s rokom dospije a od pet i 10 godina. Zapravo kupuOGLAS

NAFTOVOD na Aljaski odakle dnevno dolazi 600.000 barela nafte ARHIVA BUSINESS.HR

a barel nafte poskupio je u Londonu 43 centa i iznosio je 93,76 dolara.

U estala izlijevanja

I dok se zatvaranje naftovoda zasad smatra samo sezonskom neugodnoš u, analiti ari predvi aju da bi zna aj tog doga aja mogao porasti ako se situacija uskoro ne normalizira. U tom bi slu aju cijena barela nafte sa sadašnjih oko 90 dolara porasla na 100 dolara.

Najve i je problem, smatraju analiti ari, injenici da se 600.000 barela dnevne proizvodnje ne može nadomjestiti preko no i. Ako Saudijska Arabija i odlu i pove ati proizvodnju kako bi nadoknadila gubitke, za

tako joj trebaju najmanje dva mjeseca.

Prošloga je svibnja Alyeska nakratko zatvorila naftovod jer je nestanak struje uzrokovao izlijevanja oko pet barela sirove nafte na podru ju južno od Fairbanksa.

To je izlijevanje bilo najve e nakon onog iz 2006., kada je nafte iscurila na podru ju Prudhoe baya.

OPEC: 90 USD za barel

Organizacija zemalja izvoznica nafte u ponedjeljak je na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena referentne košarice nafte u petak bila 90,81 dolara, odnosno da je bila 1,23 dolara niža nego dan prije.

Biljana Star i

je sve što se nudi", kazao je neimenovani trgovac. Tvrdnje da je ECB intervenirao kupnjom obveznica na sekundarnom tržištu potaknule su pad premija na prinose na portugalske državne obveznice, koje su prošlog tjedna oštro porasle u o ekivanju ovotjednih novih aukcija portugalskog državnog duga.

Ekonomisti i tržišni analiti ari upozoravaju na prevladavaju e mišljenje da je samo pitanje trenutka kada e Portugal, pritisnut visokim prora unskim manjkom i stagnacijom u gospodarstvu, ali i oslabljenom konkurentnoš u nakon pristupanja eurozoni, biti prisiljen zatražiti pomo . B.hr / H

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon ĹĄto je u javnosti ponovno aktualizirana pri a o remontu kuvajtskih tenkova M 84 za koji je najizgledniji izvo a upravo ure akovi a, dionica slavonskobrodske industrije uzletjela je po stopi od gotovo 20 posto. Tim je rastom probijena razina od 40 kuna, prvi put joĹĄ od studenoga 2009. godine.

Ukupan promet iznosio je 1,4 milijuna kuna, a pritom se trgovalo sa 34.478 dionica u 194 transakcije.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ingra Belje Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Adris grupa AD plastik uro akovi holding Atlantska plovidba d.d.

Jadranski naftovod Uljanik plovidba Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Kon ar - elektroindustrija Petrokemija Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Institut IGH KraĹĄ, prehrambena industrija Tisak Privredna banka Zagreb Podravka prehrambena industrija, d.d.

Hidroelektra niskogradnja Tehnika Zagreba ka banka Liburnia Riviera hoteli Luka Plo e akove ki mlinovi Istraturist Umag d. d.

Ledo Jadroplov d.d.

Fima validus Kon ar Atlantic grupa Quaestus nekretnine Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge HTP Kor ula SN holding Franck prehrambena industrija Tankerska plovidba Viadukt Kon ar Luka Rijeka Magma d.d.

Prehrambeno-industrijski kombinat Veterina d.d.

Auto Hrvatska Zvijezda Kon ar - elektri ni aparati Arenaturis Maistra Centar banka Vupik Dioki d.d Atlas nekretnine Medika Riviera Pore Dom holding Zve evo, prehrambena industrija BeliĹĄ e Sun ani Hvar OT-optima telekom d.d.

LoĹĄinjska plovidba PPK Karlova ka mesna industrija BoĹžjakovina Croatia osiguranje d.d.

Hoteli Maestral HGspot Mlinar mlinsko-pekarska industrija Slatinska banka Saponia Koka Badel 1862 KaĹĄtelanski staklenici Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

Imperial hotelijerstvo Industrogradnja d.d.

Croatia lloyd Hrvatska poĹĄtanska banka Konzum RIZ-odaĹĄilja i Slobodna Dalmacija Puljanka

+ Dionica Luke Rijeka zabiljeĹžila je u ponedjeljak jednu od najve ih stopa pada na Zagreba koj burzi. Pad se dogodio nakon ĹĄto je objavljeno da bi rije ka luka uskoro mogla ostati bez kontejnerske brodske linije koju su prije neĹĄto viĹĄe od ĹĄest mjeseci uveli vode i svjetski azijski brodari. Na po etku dana dionica je rasla, ali je na kraju ipak zabiljeĹžila pad gotovo tri posto.

CROBEX: +1,75%

Redovan promet: 92.160.728,12 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,160.13 293.80 14.77 84.04 1,439.80 275.06 270.15 129.02 36.99 732.00 3,170.00 568.00 382.17 540.00 167.00 555.00 1,556.00 443.00 177.00 600.00 318.00 158.97 1,150.00 261.50 2,210.00 1,783.00 3,850.00 290.01 6,000.00 140.22 6.19 959.00 802.00 66.00 23.50 66.55 160.00 820.00 1,280.00 284.95 1,050.01 185.60 28.47 214.43 70.50 345.00 3,600.00 720.00 62.00 58.00 225.50 60.02 89.89 33.50 7,499.00 173.80 34.80 105.00 490.00 27.00 26.10 143.15 444.00 111.00 5,301.00 65.50 19.60 637.00 110.00 160.01 250.00 80.00 730.04 17.00 157.00 542.00 2,600.00 2,000.00 192.00 129.00 26.00 50.00

3,260.00 295.49 16.10 94.10 1,489.85 290.99 281.93 139.10 46.00 748.00 3,200.00 580.00 413.00 560.00 175.00 555.00 1,643.00 450.00 188.97 609.00 333.00 168.92 1,249.00 266.00 2,210.01 1,856.00 3,850.00 299.99 6,099.00 148.00 7.40 990.00 809.00 66.00 23.50 70.50 173.98 850.00 1,329.00 300.00 1,052.01 190.00 29.17 214.43 75.00 363.48 3,620.00 720.00 63.00 61.00 225.50 84.75 89.99 34.00 7,499.00 173.81 35.99 112.00 495.00 32.00 28.39 147.00 444.00 111.00 5,350.00 65.50 21.00 637.00 115.00 160.01 250.00 80.00 730.04 17.15 157.00 542.02 2,600.00 2,000.00 194.99 129.00 26.01 50.00

3,260.00 295.00 16.10 93.47 1,470.00 286.10 281.93 137.00 43.50 738.41 3,198.00 580.00 400.00 560.00 171.02 555.00 1,640.00 450.00 188.97 600.00 323.62 163.52 1,249.00 266.00 2,210.00 1,783.00 3,850.00 299.99 6,002.02 142.82 7.34 982.00 807.99 66.00 23.50 70.39 163.00 850.00 1,285.00 300.00 1,050.01 186.30 28.47 214.43 75.00 363.48 3,600.00 720.00 63.00 61.00 225.50 77.00 89.99 34.00 7,499.00 173.81 35.80 110.01 490.00 31.99 27.00 147.00 444.00 111.00 5,350.00 65.50 20.20 637.00 115.00 160.01 250.00 80.00 730.04 17.00 157.00 542.00 2,600.00 2,000.00 194.99 129.00 26.00 50.00

1.72% 0.00% 7.40% 9.96% 2.44% 2.19% 3.65% 6.20% 19.83% 0.47% 0.02% 1.40% 2.85% 3.70% 1.80% 0.00% 2.76% 1.58% 4.87% 1.69% 1.13% 4.29% 8.61% 2.31% 0.14% 0.86% 0.00% 0.07% -0.79% 0.22% 9.39% 0.41% 0.75% -2.80% 0.00% 0.56% -1.21% 5.07% 1.18% 7.14% -0.10% -2.97% -1.15% 5.11% 1.39% -0.12% 2.86% 0.00% 5.02% -1.61% 2.50% 37.23% 0.01% 1.52% 7.13% 2.24% 2.93% -7.55% -0.22% -0.03% -3.57% 3.44% 0.00% 8.56% 0.94% 8.62% 3.59% 0.00% 5.41% 6.60% 0.00% 3.36% 0.01% -16.05% -1.26% 0.37% 0.00% 0.05% 2.63% -2.20% 3.92% -6.51%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

13,732 71,811 342,859 34,997 1,376 6,337 5,899 11,514 34,478 1,450 321 1,116 1,413 786 2,359 700 237 786 1,605 479 769 1,316 169 755 90 109 45 575 27 1,036 21,214 143 161 1,800 5,000 1,397 568 108 68 298 62 292 1,864 250 669 101 10 50 483 486 116 341 264 685 3 121 554 170 37 588 600 93 29 115 2 150 445 14 78 52 33 94 8 340 35 10 2 2 20 30 115 52

44,260,577.71 21,131,368.45 5,386,244.76 3,187,593.21 2,018,760.37 1,800,170.59 1,636,553.72 1,555,868.15 1,463,737.89 1,070,461.20 1,026,301.86 641,196.90 568,677.90 428,533.60 407,020.75 388,500.00 380,242.45 353,383.40 293,723.18 289,138.90 249,138.42 215,512.48 206,616.43 199,888.41 198,900.10 196,188.15 173,250.00 172,214.68 162,101.02 149,203.79 148,835.30 139,639.93 129,430.07 118,800.00 117,500.00 96,565.06 91,968.98 89,799.99 87,862.98 87,585.09 65,161.33 54,496.15 54,035.68 53,607.50 49,718.50 36,476.20 36,060.00 36,000.00 30,091.00 29,045.34 26,158.00 23,868.00 23,746.63 23,040.00 22,497.00 21,030.76 19,793.72 18,272.62 18,204.75 17,177.25 16,069.02 13,523.02 12,876.00 12,765.00 10,651.00 9,825.00 9,176.50 8,918.00 8,879.50 8,320.52 8,250.00 7,520.00 5,840.32 5,820.00 5,495.00 5,420.06 5,200.00 4,000.00 3,887.84 3,870.00 2,990.99 2,600.00

32,600.00 24,157.12 120.75 767.90 1,957.53 656.26 1,912.64 575.34 140.81 1,030.47 2,375.62 336.40 554.67 1,440.39 571.40 37.80 260.07 618.13 450.99 11,444.86 1,754.02 102.02 236.64 17,036.87 668.84 396.92 404.25 1,402.45 1,321.46 233.75 19.83 60.32 2,694.08 148.86 31.52 30.02 443.36 363.09 804.90 137.04 203.90 1,114.16 138.77 50.06 138.36 240.53 360.93 19.00 137.50 667.60 64.01 115.92 363.74 113.42 226.42 635.02 267.33 33.86 570.51 233.88 76.14 97.38 42.68 22.75 1,645.65 33.78 6.67 124.48 105.68 105.38 225.81 60.17 82.93 32.65 99.83 245.20 377.20 1,189.67 4,426.83 48.27 135.75 52.78

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 253.10 14.13 54.00 1,181.00 217.00 242.21 80.21 22.36 705.00 2,332.01 533.13 290.00 430.00 105.50 550.00 1,106.00 290.01 135.00 461.06 240.00 120.00 871.01 200.00 1,436.28 1,160.03 2,731.32 280.00 4,720.12 124.01 5.00 909.99 657.10 66.00 22.50 57.00 66.00 655.38 1,140.00 190.00 975.00 161.54 23.01 139.00 54.51 302.00 2,851.00 570.25 33.03 51.00 200.00 41.77 70.00 20.50 6,200.00 100.00 27.87 84.32 420.00 25.00 25.00 121.00 305.00 80.01 4,502.00 44.59 19.11 637.00 97.30 105.25 183.12 58.00 612.00 11.14 150.00 292.00 2,600.00 1,355.00 145.00 98.00 20.01 50.00

3,260.00 332.84 43.76 96.87 1,777.00 390.00 318.99 139.10 46.00 1,060.00 3,200.00 678.00 420.00 560.00 184.73 560.00 3,397.40 497.02 294.00 618.00 400.00 257.00 2,020.00 280.00 2,890.00 2,093.00 3,850.00 410.00 7,049.99 190.30 29.01 2,198.00 829.99 87.00 25.00 167.99 245.00 944.00 1,655.00 375.00 2,450.00 220.00 69.90 221.00 75.00 519.00 4,798.97 895.01 70.00 77.00 277.00 230.00 150.96 46.98 8,250.00 200.00 45.90 139.00 580.00 36.50 44.80 173.00 444.00 155.01 5,948.87 151.00 65.10 640.00 116.91 186.00 300.00 125.00 1,197.00 36.40 214.95 598.00 3,400.00 2,000.00 207.51 150.00 64.98 84.75

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,10 105,00 39,01 5,28 83,50 262,00 17,16 13,00 152,20 16,00 88,00 0,69 18,16 2,39 0,73

62,79 105,20 42,00 5,36 86,85 265,10 17,62 13,47 153,00 16,00 89,50 0,70 18,60 2,39 0,73

62,25 105,20 42,00 5,36 85,00 265,10 17,16 13,23 153,00 16,00 89,50 0,70 18,16 2,39 0,73

62,45 1,05 41,27 5,31 84,26 263,11 17,52 13,26 152,89 16,00 88,99 0,70 18,44 2,39 0,73

80,57 36,40 1,41 85,00 3,74 36,35 35,51 4,55 5,90 0,32 1,00 0,30

80,58 38,00 1,43 85,01 3,74 37,00 35,51 4,55 6,00 0,32 1,00 0,30

80,57 36,40 1,41 85,00 3,74 37,00 35,51 4,55 6,00 0,32 1,00 0,30

0,81 0,37 1,41 0,68 3,74 0,37 0,36 4,55 5,91 0,32 1,00 0,30

37,00 96,00 27,00 90,00 3,39 72,50 67,00 19,50 5,90 5,09

37,01 96,00 30,00 90,00 3,50 75,00 70,00 20,00 5,97 5,15

37,00 96,00 28,01 90,00 3,45 75,00 70,00 19,99 5,96 5,15

37,01 96,00 27,14 90,00 3,47 74,94 69,46 19,95 5,91 5,13

-0,03 % 0,00 % -3,41 % -10,00 % 8,15 % 0,00 % 1,45 % 2,51 % 0,17 % 0,98 %

476,00 7.005,00 3.401,00 1.890,00 89,20 830,00 885,00 94,20 98,20 16.450,00 16.501,00 5.250,00 2.111,00 2.600,00 5.800,00 3.999,00

480,00 7.200,00 3.500,00 1.900,00 90,60 874,00 900,00 94,54 98,21 16.450,00 16.501,00 5.250,00 2.130,00 2.600,00 5.800,00 3.999,00

479,00 7.155,00 3.464,00 1.900,00 90,56 835,00 893,00 94,52 98,21 16.450,00 16.501,00 5.250,00 2.123,00 2.600,00 5.800,00 3.999,00

478,95 7.154,53 3.463,94 1.899,72 90,56 835,08 892,88 94,52 98,21 16.450,00 16.501,00 5.250,00 2.123,19 2.600,00 5.800,00 3.999,00

0,84 % -0,36 % 1,85 % 0,00 % 0,62 % -0,12 % 1,13 % 0,55 % -0,11 % -0,12 % -2,94 % 0,00 % 1,10 % 0,00 % -3,33 % 0,00 %

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SI0002100558 KDHR KDIR TLSG PETG ZVTG GRVG MELR LKPG SAVA NF1N AELG NF2R PBGS

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA KD GROUP KD ID TELEKOM SLOVENIJE PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV GORENJE MERCATOR LUKA KOPER SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S AERODROM LJUBLJANA NFD HOLDING PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA UNA IGP AD KOZARSKA DUBICA VELEZ AD NEVESINJE ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BOR BANKA DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA BH TELECOM D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Jubmes a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Energomontaža a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Crvenka fabrika šecera a.d. Crvenka

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE VITAMINKA PRILEP MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo

538.096,31 72.911,78 37.923,27 33.713,98 31.766,79 29.995,30 26.232,24 25.282,51 20.182,00 15.408,00 9.789,50 9.776,99 9.606,00 6.144,69 4.562,08

0,09 % -1,70 % 2,17 % -0,42 % -0,80 % -1,88 % -6,55 % 1,79 % -7,69 % -20,00 % 0,00 % 0,33 %

33887 70420 15723 26248 2034 17070 10000 650 320 3645 1120 3000

27.305,79 26.248,40 22.197,66 17.849,44 7.607,16 6.250,90 3.551,00 2.957,50 1.890,00 1.166,40 1.120,00 906,00

57833 8080 24474 1138 12800 545 335 1026 2455 2228

2.140.349,33 775.680,00 664.233,11 102.420,00 44.416,93 40.842,23 23.268,50 20.468,84 14.520,52 11.431,80

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 KMB RMDEN09 ALK TNB TEL MTUR VITA MPT STIL

8617 69376 919 6343 377 114 1497 1906 132 963 110 14010 521 2571 6258

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN AIKB IMLK A2013 SJPT ENHL A2012 A2011 JMBN BMBI CCHS DINNPB EGMN JESV CRFS

-0,83 % 0,75 % 0,24 % 1,55 % -2,18 % 0,42 % -3,60 % 0,57 % -0,65 % -1,23 % 1,70 % 0,00 % -1,57 % -0,42 % -0,14 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKC JPESR BORBRK3 BIGFRK3 FDSSR IKBZRK2 BHTSR SOSOR PVNFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-C TLKM-R-A RSDS-O-B BLBP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-B ZPTP-R-A KRIP-R-A UNAK-R-A VELE-R-A ELBJ-R-A

+

Oznaka

Utorak 11/1/2011

83091 39.796.134,00 230 1.645.543,00 409 1.416.750,00 721 1.369.700,00 10011 906.614,40 585 488.519,00 503 449.120,00 4040 381.857,62 1775 174.320,50 10 164.500,00 9 148.509,00 27 141.750,00 58 123.145,00 47 122.200,00 20 116.000,00 29 115.971,00

valuta: MKD - makedonski denar 91,10 3.250,00 87,60 3.900,00 3.600,00 502,00 2.600,00 5.000,00 23.999,00 165,00

91,70 3.251,00 88,00 3.949,00 3.600,00 510,00 2.600,00 5.000,00 24.000,00 165,00

91,19 3.250,07 87,94 3.908,49 3.600,00 509,50 2.600,00 5.000,00 23.999,88 165,00

56,12 3.250,07 54,11 3.908,49 3.600,00 509,50 2.600,00 5.000,00 23.999,88 165,00

0,09 % 634687 35.616.680,72 0,90 % 1374 4.465.600,00 -0,07 % 28594 1.547.274,65 -0,99 % 337 1.317.161,00 0,00 % 220 792.000,00 0,04 % 1510 769.340,00 0,00 % 116 301.600,00 6,38 % 50 250.000,00 0,28 % 8 191.999,00 0,00 % 525 86.625,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sava Energoprojekt holding Komercijalna banka Skopje Gorenje Petrol

+1,7% +1,13% +0,9% +0,57% +0,42%

Naftna industrija Srbije

Jedinstvo Sevojno Telekom Slovenije Luka Koper Alkaloid Mercator

+

Powered by

business.hr

-3,33% -2,18% -1,23% -0,99% -0,65%

Zavarovalnica Triglav

+0,84 -3,60 Osim što je ostvarila rast cijene 0,84 posto, dionica Naftne industrije Srbije bila je u ponedjeljak na Beogradskoj burzi najlikvidnija sa 39,8 milijuna dinara prometa. U društvu milijunaša našle su se još tri dionice Agrobanka, AIK banka i beogradski Imlek.

Posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je 479 dinara, a tijekom dana cijena se kretala u rasponu od najnižih 476 do najviših 480 dinara.

AIK banka je pak sa 1,4 milijuna dinara bila tre a na popisu najlikvidnijih.

Vrijednost dionice slovenskog osiguravatelja pala je na po etku novoga tjedna 3,6 posto u odnosu na zadnju zabilježenu u petak i iznosila je 17,16 eura. S ukupnim prometom od 26.233 eura ta se dionica u ponedjeljak nije našla me u pet najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze, a cijena po kojoj se tijekom dana Triglavom trgovalo kretala se u rasponu od 17,16 do 17,62 eura. Pala je i cijena Krke, i to 0,83 posto, a ta je dionica bila najlikvidnija s prometom ve im od pola milijuna eura.

REGIONALNI INDEKSI -0,36% BIRS 0,00% 835,00 956,13 Belex15 +0,16% FIRS -0,58% 653,53 1.623,01 Belexline 0,00% MBI10 -0,01% 1.280,32 2.286,35 SASX10 -0,75% MOSTE 0,00% 968,13 523,69 SASX30 NEX20 -0,08% 14.522,53 +0,23% 936,32 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,67% WIG20 -1,32% 2.642,48 BUX -1,63% 22.184,67 +0,84% -2,05% ATX -1,80% 2.840,31 indeksa na zatvaranju u +0,61% Stanje ponedjeljak 10. sije nja 2011.

FTSE100 5.963,47

DAX 6.860,51

CAC40

3.812,86

MICEX 1,687.99

AMERI»KI INDEKSI +0,18% S&P500 -0,18% 11.691,18 1.271,50 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,25% petak 7. sije nja 2011.

2.703,17 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 150,5547

32,74

MP-Mena HR

503,2698

26,36

Ilirika BRIC

121,8157

21,75

97,3672

16,05

7,3760

15,01

FIMA Equity

77,4356

-15,24

ST Global Equity

45,4452

-15,10

C-Zenit

50,6262

-13,43

HPB Dynamic

48,4015

-11,07

HPB Dioni ki

84,1563

-7,37

KD Nova Europa

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

115,7256

10,04

AC G Balanced EM

11,2736

8,37

NFD Aureus E.M.B.

85,8308

6,55

ZB global

147,8500

6,09

Ilirika JIE Balanced

153,7626

5,46

ICF Balanced

112,3748

-13,95

ST Balanced

171,9949

-9,95

HPB Global

97,6119

-8,37

ST Aggressive

66,0153

-7,90

5,6297

-6,28

C-Premium

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn

kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn

kn

150,5547 85,9009 63,1103 63,2700 46,8344 137,0800 42,9888 90,8763 11,3176 85,9300 326,7967 76,6868 14,2615 99,7588 85,6808 104,4200 50,6262 113,3841 75,6500 121,8157 105,0515 97,3672 10,9953 503,2698 175,8263 84,1563 48,4015 5632,9700 62,2200 77,4356

2,23 0,71 0,70 0,67 0,67 0,58 0,44 0,44 0,44 0,42 0,41 0,40 0,39 0,37 0,36 0,32 0,30 0,29 0,28 0,21 0,20 0,09 0,08 0,04 0,02 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03

32,43 7,76 10,92 3,50 12,32 7,95 13,14 7,05 4,88 6,26 12,34 11,82 5,34 11,88 8,39 6,24 9,22 5,19 9,37 6,78 16,38 9,32 14,27 11,28 9,49 3,08 -0,91 0,47 11,73 -0,33

NFD Aureus US Algorithm Platinum Blue Chip Prospectus JIE Raiffeisen C. Europe AC Rusija ZB trend OTP indeksni OTP meridian 20 AC G Dynamic EM A1 MP-Global HR Capital Two KD Victoria NFD Aureus Global Developed PBZ Equity fond ZB aktiv C-Zenit OTP Europa Plus Raiffeisen HR dionice Ilirika BRIC VB CROBEX10 HPB WAV DJE KD Energija MP-Mena HR Ilirika JIE HPB Dioni ki HPB Dynamic Poba Ico Equity Raiffeisen Emerging M. FIMA Equity

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

39,75 2,37 11,65 7,42 19,03 9,98 17,85 14,52 6,14 11,06 19,23 13,51 -1,71 9,59 12,37 10,50 1,67 8,21 14,86 17,12 19,34 13,20 18,51 19,94 13,25 -1,23 -2,99 5,84 13,81 -1,10

32,74 5,65 -2,74 -4,45 12,66 10,68 6,74 2,31 9,00 0,02 12,26 6,88 -7,07 1,52 2,42 6,05 -13,43 2,35 6,09 21,75 N/A 16,05 N/A 26,36 4,81 -7,37 -11,07 -3,87 7,83 -15,24

20,01 -4,91 -11,03 -7,69 -17,94 3,92 -24,23 -3,48 6,93 -5,59 -7,43 -6,86 3,09 -0,05 -2,85 0,96 -21,00 8,93 -11,31 21,62 N/A -0,79 N/A 8,42 9,52 -3,22 -15,32 -15,32 -14,40 -3,80

2,45 1,23 1,53 1,18 0,67 0,95 2,32 1,34 0,44 2,65 1,91 0,79 1,86 2,22 0,86 0,42 1,12 1,00 2,27 1,83 2,22 0,27 0,88 2,95 2,51 0,58 -0,76 1,39 1,09 2,05

28,835 8,667 25,136 203,042 9,682 159,578 149,215 18,839 14,141 11,311 5,039 7,080 67,692 64,697 383,728 485,239 5,804 9,034 13,063 37,965 6,856 15,716 9,014 5,153 103,120 18,103 20,315 6,133 25,349 19,195

2,24 3,01 3,94 5,72 3,84 8,20 3,03 2,70 1,85 2,64 2,62 3,72 11,67 5,11 5,34 4,54 2,89 1,47 2,33 1,01 0,97 3,35 0,85 2,84 6,20 5,26 4,36 3,45 3,05 6,61

07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced KD Balanced ZB global AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio HPB Global NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced HI-balanced ICF Balanced ST Balanced ST Aggressive

kn

kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn kn

153,7626 105,2385 156,5900 8,5299 147,8500 11,2736 108,5700 5,6297 70,0481 115,7256 97,6119 85,8308 108,7162 123,7500 10,3010 112,3748 171,9949 66,0153

0,37 0,35 0,35 0,32 0,27 0,24 0,18 0,15 0,14 0,00 -0,08 -0,08 -0,09 -0,14 -0,29 -0,37 -0,38 -0,63

6,91 6,18 2,63 5,38 4,08 3,95 0,92 5,18 3,50 5,04 0,65 4,87 0,55 7,11 5,11 0,76 0,57 4,96

10,61 9,54 6,39 4,14 6,04 5,39 3,30 3,27 5,71 8,92 -4,05 8,16 3,29 9,57 6,74 -1,15 -2,70 3,44

5,46 3,83 5,15 2,87 6,09 8,37 N/A -6,28 -0,61 10,04 -8,37 6,55 -6,16 4,88 4,06 -13,95 -9,95 -7,90

9,06 5,23 5,51 -3,14 4,19 6,69 N/A -13,59 -1,33 9,20 -0,46 -3,35 1,66 0,02 0,34 1,67 7,02 -7,54

1,35 0,76 0,90 1,87 0,18 0,24 0,18 0,66 0,17 0,47 -0,22 1,13 1,03 1,29 0,46 -0,64 0,74 1,20

45,053 277,850 320,894 7,153 712,169 14,336 181,288 12,653 11,941 7,186 88,983 15,931 38,312 104,940 68,801 11,079 11,393 2,841

4,96 9,32 8,36 4,98 9,52 1,85 0,84 3,93 2,50 1,66 5,26 4,48 5,07 9,97 8,87 8,69 8,00 5,30

07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011

kn

159,5600 174,6800 124,8743 130,4400 162,0002 11,3751 129,6105 126,6717

0,23 0,08 0,07 0,05 0,02 0,01 0,01 -0,01

-0,26 0,40 0,38 -0,05 1,43 0,40 0,31 0,27

0,15 3,24 2,75 3,62 4,92 1,41 2,67 1,68

4,51 7,71 4,47 8,50 9,14 5,65 7,51 3,19

5,03 6,68 4,31 4,38 8,09 1,46 4,51 4,78

0,28 0,14 0,27 0,09 0,04 0,04 0,04 -0,16

231,163 473,551 13,400 194,680 46,070 7,194 132,277 15,577

9,52 8,62 5,26 7,60 6,20 8,87 7,83 5,07

07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011

kn kn $ kn kn

kn kn

kn kn kn kn kn kn

102,4640 145,0500 124,6848 132,3325 117,2428 10,6929 132,5987 162,8616 140,0051 125,9866 138,7500 138,7248 135,4873 122,5227 11,3375 108,6026 105,6300

0,05 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,50 0,88 0,29 0,71 0,84 0,77 0,54 0,62 0,47 0,52 0,81 0,66 0,81 0,59 0,63 0,73 0,56

1,32 1,81 0,67 1,59 1,68 1,64 1,17 1,19 0,95 1,52 1,76 1,37 1,69 1,22 1,49 1,53 1,50

1,35 3,86 2,60 3,84 3,35 3,50 2,81 2,31 2,49 3,72 3,61 2,54 3,63 2,76 3,47 3,43 3,99

1,70 4,84 3,92 5,47 5,13 4,28 6,31 4,77 3,27 4,37 4,40 4,59 4,42 4,11 5,65 5,10 4,33

-0,08 0,06 0,04 0,06 0,06 0,06 0,04 0,05 0,03 0,04 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,04 0,04

7,713 846,084 42,498 227,770 164,430 27,502 1042,670 2078,971 135,803 514,937 679,705 111,123 29,512 127,894 126,525 170,737 627,919

1,44 7,87 5,74 5,26 3,18 1,60 11,78 10,46 10,46 8,46 7,60 7,29 7,02 5,04 2,28 1,66 1,29

07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011 07.01.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB bond Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki Erste Bond Capital One HI-conservative PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki

Capital One

162,0002

9,14

NOV ANI FONDOVI

Erste Bond

130,4400

8,50

Raiffeisen Bonds

174,6800

7,71

PBZ Bond fond

129,6105

7,51

HI-conservative

11,3751

5,65

OTP euro obvezni ki

126,6717

3,19

HPB Obvezni ki

124,8743

4,47

ZB bond

159,5600

4,51

HI-conservative

11,3751

5,65

PBZ Bond fond

129,6105

7,51

Platinum Cash Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani VB Cash Agram Euro Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Erste Money HI-cash ST Cash OTP nov ani fond Agram Cash Allianz Cash Erste Euro-Money

+

OGLAS

Crobex doĹĄao nadomak 2200 bodova NAVALA KUPACA U ponedjeljak su oba Crobexa porasla gotovo dva posto, a analiti ari i dalje vjeruju kako se novac od prodanih dionica Ine slijeva na Zagreba ku burzu Uz golem promet od 92 milijuna kuna, Crobex je u ponedjeljak sko io 1,75 posto i dosegnuo 2198,23 boda. Crobex 10 sko io je ak 1,85 posto, na 1202,25 bodova. Ulaga i su na dionice Ine potroĹĄili ak 44 milijuna kuna, a na HT 21 milijun kuna.

Najve i su dnevni dobitnici pak bile dionice Ingre, Belja i ure akovi a. Ina je porasla dodatnih 1,72 posto, na 3260 kuna, koliko joj je iznosio i dnevni maksimum, a vlasnika je na burzi promijenilo ak 13.700 dionica. HT nije doĹživio cjenovnu promjenu iako je viĹĄe od 71.000 dionica

preĹĄlo iz ruke u ruku.

Otpor pesimizmu izvana

"Zanimljivo je kako se doma e trĹžiĹĄte uspjelo oduprijeti negativnim kretanjima na europskim burzama, na kojima su klju ni indeksi bili u minusu izme u 0,5 i 1,4 posto", rekao je za Hinu Davor Ĺ poljar, analiti ar u investicijskom druĹĄtvu Erste vrijednosni papiri. Dodao je kako doma e trĹžiĹĄte i dalje ima svoju pri u vezanu uz otkup dionica Ine i prelijevanje tako dobivenog kapitala u ostala najlikvidnija izdanja.

"Pritom su najve e dobitni-

ce dionice Belja i uro akovi holdinga", zaklju io je Ĺ poljar.

Pod pritiskom prodaja dionica Ingre naĹĄla se proĹĄloga tjedna nakon ĹĄto je iz tvrtke objavljeno da e sportsku dvoranu Arena Zagreb do daljnjega staviti u hladni pogon jer Grad za nju nije uplatio zakupninu.

U me uvremenu je zagreba ki gradona elnik Milan Bandi izvijestio da e se utvrditi visina duga za odrĹžavanje zagreba ke Arene, koji e po pola u utorak platiti Grad Zagreb i Zagreba ki holding. Ingra je na tu vijest

ZDRAVKO STIPETI , predsjednik Uprave uro akovi holdinga, ija je dionica u ponedjeljak uzletjela gotovo 20 posto

SNIMIO S. ETKOVI

sko ila ak 7,4 posto, na 16,1 kunu, uz pet milijuna kuna prometa.

Korekcija Luke Rijeka

Dionica Luke Rijeka u ponedjeljak je zabiljeĹžila jednu od najve ih stopa pada na Zagreba koj burzi od gotovo tri posto. Pad se dogodio nakon ĹĄto je objavljeno kako bi rije ka luka uskoro mogla ostati bez kontejnerske brodske linije koju su prije neĹĄto viĹĄe od ĹĄest mjeseci uveli vode i svjetski azijski brodari. Na

REGIJA

Minusi u Sarajevu i Ljubljani Sarajevski indeks SASX10 novi je tjedan po eo minusom - njegova je vrijednost u ponedjeljak pala 0,75 posto, na 968,13 bodova.

Najve i promet ostvaren je

dionicom sarajevske Elektroprivrede kojom se trgovalo u iznosu od 664.233 konvertibilne marke, dok je cijena te dionice pala 3,42 posto, na 30 maraka.

Fabrika duhana zabijeĹžila je promet od 40.842 KM, dok

se dioncom BH Telecoma trgovalo u iznosu od 10.469 KM. Cijena dionice rasla je 2,51 posto te je zadnja zabiljeĹžena iznosila 19,99 KM. SASX30 pao je 0,08 posto.

Vrijednost banjalu kog in-

deksa BIRS-a ostala je na razini od 956,13 bodova, a najlikvidnija je bila dionica Telekoma Srpske s prometom od 22.197 KM. Cijena te dionice sko ila je u ponedjeljak 2,17 posto, na 1,41 KM. B. St.

po etku dana dionica je rasla, ali je na koncu ipak zabiljeĹžila pad od gotovo tri posto.

Nakon ĹĄto je u javnosti ponovno aktualizirana pri a o remontu kuvajtskih tenkova M 84 za koji je najizgledniji izvo a upravo uro akovi , dionica slavonskobrodske industrije snaĹžno je uzletjela po stopi od gotovo 20 posto. Tim je rastom probijena razina od 40 kuna, prvi put joĹĄ od studenoga 2009. godine.

Nikola Su ec

BROJKE

0,36 0,16 posto pao je slovenski SBI TOP

posto porastao je beogradski BELEX 15

Uli no iskustvo najvažnije pri pokretanju tvrtke Istraživa i iz Kogod School of Business i Marylandskog sveu ilišta došli su do zaklju ka da je prakti no znanje, koje su definirali kao zdrav razum ili uli no iskustvo, klju za postizanje poduzetni kog uspjeha.

Poduzetnici, pogotovo u ranijim faDOBITNICI DANA (ZSE) Zve evo +14,42% Genera +13,8% Centar banka +10% Arenaturist +9,07% Viadukt +7,69% 11 Raste

zama svog napretka, nemaju luksuz vremena, mogu nost analiziranja te konzultacije s drugima pa najbolje odluke moraju donositi u najkra em mogu em roku i reagirati odmah, koriste i samo prakti no znanje koje imaju. Istraživanje u kojem su sudje-

GUBITNICI DANA (ZSE) Kaštelanski staklenici Fima Proprius Lošinska plovidba Slatinska banka Badel 1862 77 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

-8,75% -8,53% -5,26% -4,3% -3,25% 6 Pada

lovala 283 vlasnika grafi kih tiskara pokazalo je da su poduzetnici koji su koristili zdrav razum i prakti no znanje, a ne tu e savjete i analize, posebno u prvim danima kada su formirali tvrtku, vlasnici najbrže rastu ih i najuspješnijih tvrtki. I. B.

Vrijed.

1,346,42 157,29

Prom.

1,94% 0,05%

Sirova nafta 88,03 Prirodni plin 4,43 Zlato 1.368,57 Srebro 28,74 Goveda 105,00

0,40% 1,45% 0,19% 1,15% 0,74%

BUDU NOST JE U MIKROREKLAMAMA

Kada Kim nešto 'twitta', budite sigurni da je za to plaćena

ZANOSNA Kim spojila je ugodno s korisnim

On-line agencija za oglase Ad.ly u svoju je oglašiva ku mašineriju uklju ila cijeli niz poznatih osoba kojima pla a da na profilima na Twitteru objave reklamu za neki proizvod, a zatim ta agencija ubire plodove koji nekada broje i do šest znamenaka.

Mnogi su sportaši, glumci i glazbenici uklju eni u taj biznis, koji se svodi na objavu mikroporuka u statusima na svojim profilima. Ad.ly tvrtka je koja broji 22 zaposlenika, smještena je u Los Angelesu i ve je nazivaju pionirom sklapanja mikrougovora. Od

nastanka u rujnu 2009. godine sklopila je 20.000 ugovora za više od 150 brendova, uklju uju i Sony, Best Buy i Old Navy.

Mikroreklame moraju biti vrlo kratke jer Twitter za objavu jedne od njih daje samo 140 znakova. Ad.ly je za mikroreklamiranje uspio pridobiti zvijezde od A do D liste, s tim da su 'pucali' na ovisnike o toj društvenoj mreži, prije svih na sestre Kardashian, pogotovo ljepoticu Kim. Na mikroreklamama zara uje i reper Snoop Dogg, kao i više od 5000 drugih poznatih li nosti. B.hr

TKO KAŽE DA SE RAT NE ISPLATI?

Možda je recesija, no potrošnja metaka raste više nego ikada prije Zbog "neefikasnosti" ameri kih vojnika u Iraku i Afganistanu ameri ki proizvo a i municije nisu više u stanju zadovoljiti potražnju pa je ameri ko ministarstvo obrane prisiljeno municiju kupovati na stranom tržištu, od Izraela, otkriva sjevernoirski Telegraph.

Prema službenoj statistici, oko 250.000 raznih streljiva ispali se na svakog ubijenog pobunjenika. U posljednjih pet godina broj

metaka manjeg kalibra koji se godišnje "potroši" udvostru en je na 1,8 milijardi komada, a porast se objašnjava promjenom vojne doktrine koja zahtijeva obilnije treninge bojevom municijom.

Zbog ve e potražnje od ponude u 2010. od izraelske tvrtke Israel Military Industries kupljeno je 313 milijuna komada streljiva koje je pla eno 10 milijuna dolara više nego što koštaju ameri ki meci. D. B.

Ho e li legendarni Radio 101 pokleknuti pod udarom vjerovnika i proglasiti ste aj, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO...

Playboy se vra a ku i Hugh Hefner kupit e sve dionice Playboy Enterprisesa po cijeni od 6,15 dolara i tvrtku vratiti u svoje vlasništvo.

Ukupna vrijednost posla je 207,3 milijuna dolara.

Omar Hasan al-Bašir preuzima na sebe sav sudanski dug Sudanski predsjednik Omar Hasan al-Bašir ponudio je da e sjever preuzeti cijeli inozemni dug od 38 milijardi dolara ako južni dio zemlje izglasa neovisnost na referendumu.

Otrovna hrana bila je neopasna Njema ka ministrica poljoprivrede Ilse Aigner u ponedjeljak je ustvrdila kako njema ki poljoprivredni proizvodi one iš eni dioksinom "ni u jednom trenutku" nisu bili opasni za zdravlje potroša a.

www.business.hr