Business.hr broj 803 by Business.hr

PONIŠTEN UGOVOR 10

ZADUŽIVANJE 10

M San prekršio tržišno Domaće tvrtke natjecanje nametanjem kasne s otplatom cijena malim trgovcima milijardu eura

M San je izvršio izravan pritisak na tvrtku Rivulus iz Odre da prihvati minimalne prodajne cijene svih proizvoda M San grupe, što je suprotno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, navodi u rješenju Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

inozemnog duga

SRIJEDA 12/1/2011

BROJ 803 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PRODAJ PA UNAJMI 2 Radi financiranja"planova širenja na jugoistoku Europe" Agrokor Ivice Todori a prodao je pa unajmio šest supermarketa i hipermarketa u Zagrebu i okolici. Novi vlasnik je ameri ka kompanija WP Carey s kojom je Agrokor prošle godine ve proveo jednu leaseback transakciju za logisti ki centar i uredske prostore na zagreba kom Žitnjaku, vrijednu 77 milijuna eura

Agrokor prodao šest hipermarketa

za 49 mil.

TUŽBA NA TUŽBU

HFP spašava Opatiju od ponude za LRH tužbom protiv vlastitog sporazuma Nakon što im to nije uspjelo nagodbom koju su u listopadu potpisali s Gradom Opatijom, HFP e pomo i Opatiji da izbjegne obvezu iznošenja skupe ponude za preuzimanje Liburnia Riviera Hotela tako što e sudskim putem pokušati osporiti sporazum iz 2007. kojim je na Opatiju preneseno 25 posto plus jedna dionica LRH i na temelju kojega je nastala obveza za preuzimanje 4

info&stav

INDIKATOR

2-3

Nova kriza hrane Gra evinarski pakt

business.hr Srijeda 12/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Zadnjega tjedna velja e u Beogradu e se sastati hrvatski i srpski gra evinari kako bi dogovorili zajedni ki nastup na tre im tržištima, najavio je direktor Sektora za graditeljstvo HGK Rudolf Rom. Srpski mediji pak spekuliraju i o mogu nosti da hrvatski i srpski gra evinari u Libiji i Alžiru sudjeluju u poslovima vrijednim i oko 1,5 milijardi dolara

UN je zazvonio na uzbunu zbog novog porasta cijena prehrambenih proizvoda, koji bi mogao biti opasan za 80-ak zemalja u svijetu. "Danas smo na po etku krize hrane sli ne onoj iz 2008.", izjavio je posebni UN-ov izvjestitelj za pravo na hranu. Kukuruzu i pšenici cijena neprekidno raste od kolovoza...

PRODAJ PA UNAJMI

Agrokor prodao šest hipermarketa za 49 milijuna eura Agrokor je newyorškoj kompaniji WP Carey prodao šest svojih supermarketa i hipermarketa u Zagrebu i okolici za 49 milijuna eura, odnosno 64 milijuna dolara, objavili su iz ameri ke investicijske tvrtke. To je druga leaseback transakcija izme u WP Careyja i Agrokora nakon što je u svibnju prošle godine Agrokor za 77 milijuna eura prodao pa unajmio svoj logisti ki centar i uredske pro-

store tako er u Zagrebu. U prošlogodišnjoj prodaji savjetnik WP Careyja bila je nekretninska agencija King Sturge Hrvatska.

OBI i Tesco

U WP Careyju isti u da novim poslom s Agrokorom potvr uju "svoju predanost isto noj Europi". Iako su sli ne transakcije u posljednjih godinu i pol u zemljama isto ne Europe postale rijetkost, WP Carey se isti e lea-

seback transakcijama ukupne vrijednosti 430 milijuna eura. Sli nu su suradnju ostvarili s OBI-jem u Poljskoj i Tescom u Ma arskoj. Agrokor je prodajom svojih trgova kih centara osigurao financijsku injekciju i istodobno dugoro nim ugovorom o najmu zadržao svih šest trgovina kao najmoprimac.

Povjerenje u suradnju

Vlasnik Agrokora Ivica Todori novi je dogovor s WP Ca-

reyjem komentirao kao dokaz povjerenja u suradnju s WP Careyjem, koji im postaje najmodavac. Kao razlog prodaje i osiguranja kapitala Todori navodi planove o širenju na jugoistoku Europe. U WP Careyju otkrivaju da su u Agrokoru našli stabilnog partnera u regiji s ograni enim izvorima kapitala te da e transakcija s Agrokorom osigurati dugoro an izvor prinosa za njihove investitore. D. B.

ARENA: OPERATIVNI TROŠKOVI I DALJE SPORNI

Grad platio održavanje, država i Holding ne že Na ju erašnjem sastanku predstavnika Grada, Zagreba kog holdinga i Ministarstva financija nije prona eno rješenje za Arenu Zagreb. Sve tri strane složile su se da ugovorom o zakupu dvorane pla anje operativnih troškova dvorane nije precizno ure eno te da ga treba doraditi. Naime, u Gradu i državi i dalje tvrde da oni nisu dužni pla ati troškove održavanja, a u Holdingu i Ingri tuma e da jesu. Ipak, i Grad, i država i Holding složili su se da stvari ubudu e treba postaviti tako da se od najma dvorane zaradi dovoljno za pokrivanje troškova operativnog održavanja. Oni

ARENA Najamninom bi se ubudu e trebali pokriti troškovi održavanja SNIMIO HRVOJE DOMINI

su lani, po Ingrinoj ra unici, iznosili 8,9 mil. kn, a ra un je dostavljen upravitelju dvorane - Holdingu. U

prošloj godini Arena je prihodovala 7 milijuna kuna, ali je isto toliko, prema rije ima direktora Tomisla-

va Pervana, potrošeno na komunalije i hladni pogon. Holding bi, re eno je na sastanku u Ministarstvu, što prije trebao prona i upravitelja koji bi preuzeo i troškove održavanja. Prema obe anju gradona elnika Milana Bandi a, Grad je ju er uplatio 3,3 milijuna kuna za troškove operativnog održavanja dvorane za 2010., a sada bi isti iznos Ingri trebao uplatiti i Holding. No, kako doznajemo iz gradske tvrtke, oni ne namjeravaju ništa platiti sve dok im Lanište ne dostavi kona an obra un operativnih troškova za prošlu godinu. Naime, iznos od 8,9 milijuna kuna je procijenjen, kažu u ZGH-u i tvrde

››

BISER DANA

BROJKA

174,9

Bile su maškare, a Mladen se nije maskirao pa je morao napraviti neki show. Nije bio pijan

milijuna kuna stajat e popis stanovništva Hrvatske u travnju, objavio je DZS, što je 33 milijuna kuna više od zadnjeg popisa iz 2001.

BRANKICA GRDOVI , supruga pjeva a Mladena Grdovi a, reagiraju i na tvrdnje da je pjeva u Crikvenici za vrijeme nastupa pao na le a jer je previše popio

UVODNIK

Država u ofenzivi

OPATIJSKI SLU»AJ jedan od oglednih primjera svih promašaja privatizacije u Hrvata

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

ne žele da još nisu dobili to nu specifikaciju troškova koju su tražili od vlasnika dvorane. Za Holding je dobra vijest što e im država i Grad, nakon dvije godine, napokon vratiti 65,4 mil. kn depozita koji služi kao jamstvo za godišnju zakupninu. Nakon što je Grad Zagreb u ponedjeljak uplatio 6,9 milijuna kuna prve ovogodišnje rate zakupnine za Arenu Zagreb, isti je iznos ju er platila i država. Tako je na ra un Ingre u dva dana trebalo sjesti više od 17 milijuna kuna, što bi trebalo malo smiriti strasti i držati vrata Arene otvorenima do daljnjeg. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

IVICA TODORI , vlasnik Agrokora, novi leaseback posao s WP Careyjem opravdao je planovima širenja na jugoistoku Europe SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ad ve nije išlo nagodbom i izvanparni nim postupkom, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) odlu io je sudskim putem poništiti sporazum koji je sam sklopio 2007. i kojim Gradu Opatiji prenosi 25 posto plus jednu dionici Liburnia Riviera Hotela. I jedni i drugi nadaju se da e sud biti raspoložen za poništavanje, kao što je bio kada je poništio njihovu nagodbu u sporu koji je ipak nešto manje kompliciran nego slu aj Sun anog Hvara. MUDRE GLAVE Grada Opatije i HFP-a sjele su u utorak skupa da razmisle što e napraviti kako bi se izvukli iz situacije koja Opatiji prijeti bankrotom ako sporazum iz 2007. ostane na snazi. Kome je prvo palo na pamet da naglas kaže rije „tužba“, možda se nikada ne e doznati s obzirom na to da informacije iz obaju tabora cure na kapaljku, a i Julian Assange najavljuje gašenje svoje stranice jer kaže da ne može izdržati financijski pritisak politi kih struktura. S obzirom na veo tajne koji se omotao oko sastanka, moglo bi se zaklju iti kako su HFP i Grad Opatija došli do revolucionarnog rješenja, ali je injenica da su sudu samo odlu ili prosli-

››

S obzirom na veo tajne koji se omotao oko sastanka, moglo bi se zaklju iti kako su HFP i Grad Opatija došli do revolucionarnoga rješenja, ali je injenica da su sudu samo odlu ili proslijediti ono što su neuspješno pokušali posti i dogovorom jediti ono što su neuspješno pokušali posti i dogovorom. Ne treba se nitko brinuti u vezi s ovim slu ajem jer institucije toliko zdušno rade svoj posao da ta trudbeni ka injenica nije mogla pro i neprimije eno i politi kim selebritijima koji narod, gladan informacije i još koje ega, esto upu uju na taj svijetli primjer teškog i mukotrpnog rada. POVIJESNO GLEDANO, pozicija kakvu je nekada imao

Alija Sirotanovi danas imaju institucije, pa ne bi bilo zgorega da na nov anici jednoga dana nikne slika nekog ku erka nad kojim bi se upadljivo ko io natpis „institucija“, onako kako se reklamiraju kockarnice u Las Vegasu. Jer upravo su napori tih rijetkih svijetlih primjera naše galaksije doveli do situacije da se Grad Opatija pokušava sada dosjetiti svim mogu im na inima kako bi izbjegao uteg koji ga vu-

e na dno. A kad smo ve kod politi kih struktura, i njima je u interesu da se napokon riješi opatijski slu aj kao jedan od oglednih primjera svih promašaja privatizacije u Hrvata. Upravo je zato HFP preuzeo na sebe slanje tužbi jer se na taj na in želi poslati poruka kako država ozbiljno misli krenuti u rješavanje tog problema koji nikome nije potreban, najmanje u predizborno vrijeme.

tema 4-5

TUŽBA NA TUŽBU Prije tjedan dana Trgova ki sud proglasio je ništavo dionice LRH stekla unosom imovine, ime je propao pokušaj da izbjegnu i

admiral

ambasador

imperial

HFP spašava Opatiju tužbom protiv vl Nakon što mu to nije uspjelo nagodbom koju je u listopadu potpisao s Gradom Opatijom, HFP e pomo i Opatiji da izbjegne obvezu iznošenja skupe ponude za preuzimanje Liburnia Riviera Hotela tako što e sudskim putem pokušati osporiti sporazum iz 2007. kojim je na Opatiju preneseno 25 posto plus jedna dionica LRH i na temelju kojega je nastala obveza za preuzimanje

VEDRAN DUVNJAK, predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, preuzima inicijativu u rješenju slu aja LRH SNIMIO HRVOJE KNEZ

Nakon što je prije tjedan dana Trgova ki sud nagodbu Hrvatskog fonda za privatizaciju i Grada Opatije u vezi s Liburnia Riviera Hotelima, sklopljenu u listopadu 2010., proglasio ništavom, na sastanku predstavnika obiju strana u utorak odlu eno je kako e Vlada, odnosno HFP, preuzeti inicijativu u rješenju opatijskog vora.

1,4 mlrd. kn depozita

Kako se neslužbeno doznaje, na sastanku je dogovoreno da e se HFP žaliti na odluku Trgova kog suda kojom je odba ena nagodba, a istodobno e pokrenuti novu tužbu kojom e HFP pokušati oboriti vlastiti sporazum iz 2007. go-

dine na temelju kojega je Gradu Opatiji prenesen paket od 25 posto plus jedna dionica LRH. Taj je sporazum postao prili no sporan nakon tužbe malih dioni ara i odluke Hanfe koja kaže da je zbog takvog stjecanja nastala obveza objave o preuzimanju Grada Opatije po cijeni od 6000 kuna po dionici. Zbog tog bi rješenja Opatija trebala osigurati depozit od 1,4 milijarde kuna, što je u ovom trenutku nemogu e i dovodi Grad na rub bankrota, a takvu posljedicu Vlada i Opatija pokušavaju na sve na ine sprije iti. Kako se doznaje, Vlada je odlu ila štititi interese države, a time i jedinica lokalne samouprave, tako što e HFP upotrijebiti sva raspo-

ištavom nagodbu kojom su HFP i Grad Opatija utvrdili da je Opatija jegnu iznošenje ponude dioni arima koja bi Opatiju odvela u bankrot

business.hr Srijeda 12/1/2011

kristal

palace

iju od ponude za LRH vlastitog sporazuma loživa pravna sredstva kojima se želi izbje i takav razvoj doga aja. Grad Opatija i HFP smatraju da bi proglašenjem sporazuma iz 2007. ništavim Grad izbjegao obvezu, a ponovno bi se aktivirala ništava nagodba iz listopada 2010. - u kojoj stoji da je Grad Opatija do dionica došao na originaran, dakle izvoran na in - koja bi jednostavno zamijenila sporazum iz 2007. godine. Iz toga proizlazi da su obje strane samo u vrstile pozicije i da e sada sudskim putem pokušati pravno osnažiti ono što su dogovorili nagodbom koju je odbacio Trgova ki sud u Rijeci, samo što e ovaj put otvoriti drugu sudsku frontu te e izravno pokušati zatražiti poništenje sporazuma iz 2007. godine. Ostaje nejasno na kojim e osnovama temeljiti svoju novu tužbu i zatražiti poništenje sporazuma. Iz HFPa nisu odgovarali na upit, a predstavnici Grada Opatije do zaklju enja broja bili su nedostupni zbog puta u Zagreb. Ako HFP i Grad uspiju na sudu oboriti vlastiti sporazum koji bi Opatiju oslobodio obveze, situacija oko

IVO DUJMI , gradona elnik Opatije, dogovorio je na razgovoru s HFP-om u utorak izbjegavanje obveze za preuzimanje sudskim putem FOTO ŠOP/CROPIX

preuzimanja postat e nešto manje komplicirana budu i da je Hanfa tako er donijela odluku da postoji obveza za preuzimanja SN holdinga Darka Ostoje, koja bi ostala i jedina ponuda, ali po mnogo nižoj cijeni od 2250 kuna po dionici. Vlada je i sa SN holdin-

gom nedavno sklopila nagodbu kojom se rješavaju sva potraživanja i sporovi vezani uz LRH i kojim HFP na SN holding prenosi 54,83 posto dionica LRH.

Uspjeh malih dioni ara

Mali dioni ari inzistiraju na obvezi Opatije, koja mora

ponuditi gotovo tri puta višu cijenu od SN holdinga, a pokazale su se to ne tvrdnje da e nakon odluke Trgova kog suda do i do novih tužbi. Cijeli spor upravo je i pokrenut na inzistiranje malih dioni ara, pa je tako jedan od njih, predsjednik Uprave Plive Matko Bolan-

a, uspio na Trgova kom sudu srušiti prošlogodišnju nagodbu izme u HFPa i Grada Opatije. To je sasvim pomrsilo ra une ve ine zainteresiranih u slu aju LRH, a pogotovo Gradu Opatiji koji inzistira na tome da mu dionice pripadaju originarno jer ih je dobio u zamjenu za unos svoje imovine u LRH. Zanimljiva je i inicijativa SDP-a iz velja e ove godine u kojoj je predložio izmjene Zakona o preuzimanju trgova kih društava kojima bi se jedinice lokalne uprave i samouprave izuzele iz obveze objave o preuzimanju. Za sada taj zakon nije izglasan, ali bi se mogao ispostaviti kao spasonosan za grad u kojemu vlada upravo SDP-ovac. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

DO PROLJE A 350.000 BEZ POSLA U prvim mjesecima godine ne ne i stoga emo sljede ih mjeseci sigurno bilježiti rast nezaposlenosti,

Na kraju 2010. go 320.000 nezapos

U prosincu je broj nezaposlenih pove an za gotovo 7500 ili 2,4 posto, a u odnosu na prosinac 2009. godine za 28.000 ili 9,7 posto. No, u usporedbi s pretkriznim prosincem 2008. godine, na burzi je evidentirano pove anje broja nezaposlenih za ak 79.400 ili 33 posto

Ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj potkraj prosinca 2010. godine dosegnuo je brojku od 319.845 osoba prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ve i broj nezaposlenih Hrvatska je zadnji put zabilježila u travnju 2005. godine, kada je registrirana nezaposlenost premašila brojku od 320.000. Samo u posljednjih mjesec dana, u odnosu na studeni, broj nezaposlenih pove an je gotovo za 7500 ili 2,4 posto. U odnosu na pro-

››

sinac 2009. godine bilježi se pak rast nezaposlenih za 28.000 ili 9,7 posto, dok je u odnosu na pretkrizni prosinac 2008. godine na burzi evidentirano pove anje broja nezaposlenih za ak 79.400 ili 33 posto.

Fleksibilnost

Iako je u prošloj godini u odnosu na 2009. rast nezaposlenosti bio nešto sporiji, injenica je da krivulja nezaposlenosti nastavlja rasti. Znanstvenik s Ekonom-

skog instituta Danijel Nesti ju er je nakon sjednice Gospodarskog savjeta predsjednika Ive Josipovi a novinarima kazao kako sljede ih mjeseci o ekuje da se ukupan broj nezaposlenih popne na 340 do 350 tisu a. "U prvim mjesecima godine nezaposlenost je uvijek ve a nego u drugim dijelovima godine i stoga emo sljede ih mjeseci sigurno bilježiti rast nezaposlenosti", kazao je Nesti . Prema njegovu mišljenju,

Pola nezaposlenih posao eka dulje od godinu dana, a oko 30% dulje od dvije godine. Takva dugotrajna nezaposlenost vodi u socijalnu isklju enost i siromaštvo jer je ve a vjerojatnost da e poslodavac za njih pomisliti da možda nisu dobri radnici PREDRAG BEJAKOVI , istraživa Instituta za javne financije

SNIMIO SAŠA ETKOVI

dine nezaposlenost je uvijek veća nego u drugim dijelovima godienosti, upozorava Danijel Nestić s Ekonomskog instituta

godine oslenih

Danijel Nestić, znanstvenik s Ekonomskog instituta, jučer je nakon sjednice Gospodarskog savjeta predsjednika Ive Josipovića kazao kako sljedećih mjeseci očekuje da se ukupan broj nezaposlenih popne na 340 do 350 tisuća Snimio saša Ćetković

glavni uzrok nezaposlenosti je recesija pa tek onda nefleksibilno radno zakonodavstvo. Pritom smatra da se paralelno moraju učiniti fleksibilnijima kako izlazak tako i ulazak u radni odnos. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije kaže da država u cjelini može razmjerno slabo utjecati na sprječavanje rasta nezaposlenosti. Smatra kako su dobri podaci koji govore da je tijekom 2010. godine 146.627 nezaposlenih našlo posao, što je 19,4 posto više nego 2009. godine.

Obeshrabreni

"Puno je bolji pokazatelj stanja anketna stopa nezaposlenosti, koja također raste, ali nešto slabije. Od onih koji ne ostvaruju nikakva prava na burzi mnogi se i ne prijavljuju HZZ-u jer im je to samo obaveza, to su tzv.

obeshrabreni nezaposleni. Stoga intenzivnije zapošljavanje preko burze može povući za sobom i rast broja registriranih na HZZ-u", objašnjava Bejaković. S druge strane upozorava da je od ukupnog broja nezaposlenih veći problem nezaposlenost prema trajanju. "Oko polovinu nezaposlenih posao čeka dulje od godinu dana, a 30-ak posto dulje od dvije godine. Takva dugotrajna nezaposlenost vodi u socijalnu isključenost i siromaštvo jer je veća vjerojatnost da će poslodavac za dugotrajno nezaposlene osobe pomisliti da možda nisu dobri radnici", upozorava Bejaković i poručuje da bi trebalo poraditi na poboljšanju zapošljivosti. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

business.hr Srijeda 12/1/2011

TEHNOLOŠKI VIŠAK

HT otpušta 300 ljudi IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave HT-a Snimio saša Ćetković

Nagađanja o tome da će Hrvatski Telekom ove godine početi otpuštati veći broj djelatnika jučer su dobila potvrdu. Iz te telekomunikacijske kuće poručili su da tijekom 2011. planiraju smanjiti broj zaposlenih za 300, a sve kroz program zbrinjavanja radnika, koji je, tvrde u HT-u, uzeo u obzir kriterije definirane Zakonom o radu kao što su staž radnika ili godine starosti, ali i dodatne socijalne kriterije. Ujedno, tvrdi se u HT-u, provedene su mjere koje omogućuju prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radnika. Za otpremnine, koje u kompaniji nazivaju "stimulativnim", po zaposleniku je izdvojeno oko 350.000 kuna bruto, što je osigurano sredstvima iz 2009. i 2010. godine. Osim onoga što su naveli u priopćenju, u HT-u jučer nisu bili voljni dodatno objašnjavati, pa su naša pitanja, primjerice, o profilu djelatnika obuhvaćenih otpuštanjima, opsegu programa prekvalifikacije ili odnosima sa sindikatima ostala bez odgovora. No, zato su u sindikatima bili itekako voljni sve komentirati jer su navedenim programom zbrinjavanja izuzetno nezadovoljni, što nam je jučer potvrdio i Mato Nađ, dopredsjednik za telekomunikacije Republičkog sindikata radnika Hrvatske. "Protivimo se takvom zbrinjavanju, a to smo već najavljivali poslodavcu. U HTu rade 1363 studenta, radi se na određeno vrijeme i preko agencija, imamo tisuće prekovremenih sati te općenito premalo ljudi za posao koji treba obaviti, tako da ne znamo o kakvom se tehnološkom višku tu govori. Riječ je o brojci koju je zacrtao Nadzorni odbor, a zapravo po direktivi iz Bonna", kaže Mato Nađ, koji tvrdi kako je i hrvatska država izašla u susret takvim na-

mjerama HT-a koje nemaju veze sa stvarnošću. Nađ tvrdi kako program zbrinjavanja, prije nego što se uopće počne razmišljati o otpremninama, mora sadržavati pravu, a ne samo deklarativnu prekvalifikaciju zaposlenih. On tvrdi kako su prekvalifikacije koje HT spominje u priopćenju zapravo provedene prije te kako je riječ o manjem broju radnika koji su taj način ostali raditi u tvrtki. Sve se to spominje kako bi se HT prikazao kao socijalno osjetljiva tvrtka, tvrdi Nađ. Sindikati bi tako mogli poduzeti i određene mjere, iako trenutačno ne žele govoriti hoće li one uključivati i najradikalnije poteze poput štrajka. Tijekom jučerašnjeg dana poslali su priopćenje HT-ovoj službi za ljudske resurse u kojem navode da prekidaju socijalni dijalog, a danas se očekuje i sjednica Radničkog vijeća. "Način na koji će se očitovati Radničko vijeće odlučivat će ne samo o našim budućim potezima, nego i potezima radnika koji će vjerojatno podizati privatne tužbe protiv HT-a, a na sudu to očitovanje ima svoju važnost", zaključuje Mato Nađ. Kako god bilo, činjenica je da i postojeći program zbrinjavanja vjerojatno nije konačno rješenje trakavice s viškom zaposlenih u HT-u budući da su sindikalisti nekoliko puta spominjali kako se ta tvrtka želi riješiti čak trećine radnika, odnosno njih 2000. U vrijeme kada padaju prihodi i gledaju se uštede na svakoj mogućoj stavci to je opcija koje se preostali radnici te tvrtke najviše pribojavaju. Branimir Kovač branimir.kovac@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 12/1/2011

GODIŠNJA STATISTIKA

Osiguravateljima premija pala 1,8% Zagreb. Osiguravaju a društva zara unala su lani ukupnu bruto premiju od 9,24 milijarde kuna, što je 1,8 posto manje nego 2009. godine, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. Pad bruto premija zabilježen je kako na podru ju životnih tako i na podru ju neživotnih osiguranja. U grupi neživotnih osiguranja

zara unata je bruto premija u iznosu od 6,787 milijardi kuna, što je oko dva posto manje nego 2009. godine. Najzastupljenija vrsta neživotnih osiguranja, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, na koju otpada 2,889 milijardi kuna premija, bilježi pad 1,1 posto. Pad premije u skupini neživotnih osiguranja registriran je i u grupi osiguranja od nezgoda (smanjenje za 2,9 posto), zdravstvenog osiguranja (4,6 posto), kasko osiguranja cestovnih vozila (11,5 posto),

osiguranja robe u prijevozu i osiguranja od požara i elementarnih šteta. U isto je vrijeme, primjerice, porast premija zabilježen u osiguranju kredita (porast za 43,5 posto), osiguranju jamstava (91,8 posto) te osiguranju raznih financijskih gubitaka (10,3 posto). Skupina životnih osiguranja bilježi pad 1,3 posto sa zara unatom bruto premijom od 2,46 milijardi kuna te u ukupnoj premiji sudjeluje sa 26,59 posto. Klasi no životno osiguranje još je uvijek najzastupljenije i na njega otpada 86 posto

premija u podru ju životnog osiguranja, no njegova je premija pala 1,4 posto (2,113 milijarde kuna). Slijedi rentno osiguranje, koje bilježi pad 9,4 posto u odnosu na 2009., te dodatna osiguranja uz životno osiguranje (pad od 2,2 posto). Jedine vrste životnih osiguranja koje su zabilježile rast su životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik. Te su vrste osiguranja ostvarile 2,5 posto više zara unatih premija u odnosu na prethodnu godinu. S. C. H.

Mađarski OTP potvrdio prodaju udjela u Podravki SASTANAK U BUDIMPEŠTI Iako se o ekivalo da e nakon sastanka Uprave Podravke u Budimpešti biti poznato više detalja o na inu prodaje i potencijalnim kupcima dionica, potvr eno je još jednom da OTPov udjel u Podravki ide u prodaju OTP banka ne e zadržati 10,65 posto dionica Podravke, koje joj pripadaju aktiviranjem zaloga za kredit kojim je Fima Ami financirala kupnju udjela u Podravki, potvrdili su ju er Ma ari predstavnicima Podravke, kazao je za Business. hr predsjednik Nadzornog odbora koprivni ke tvrtke Ljubo Jur i . Iako se o ekivalo da e nakon ju erašnjeg sastanka Uprave Podravke u Budimpešti biti poznato više detalja o na inu prodaje i potencijalnim kupcima dionica, Jur i kaže da je na informativnom sastanku potvr eno ono što je još prije Boži a Upravi priop eno telefonom, a to je da e OTP aktivirati zalog, a dionice e i i u prodaju. Istodobno, bliži se odluka o optužnici u aferi Spice.

Prema dostupnim podacima u SKDD-u, OTP nije još preuzeo dionice Podravke.

Odluka o optužnici

U utorak je tako er najavljeno kako e optužno vije e zagreba kog Županijskog suda 16. i 17. sije nja odlu ivati o osnovanosti Uskokove optužnice u toj aferi, kojom se bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polan eca i još sedmoricu bivših elnika Podravke i poslovnih partnera tereti da su od 2005. do listopada 2009. raznim gospodarskim malverzacijama tu koprivni ku prehrambenu tvrtku oštetili za najmanje 400 milijuna kuna. Optužno vije e kojim e predsjedati sudac Ivan Turudi na sjednici e zatvorenoj za javnost saslušati rezultate jednogodišnje

NAKNADA ŠTETE Podravka od optuženika u aferi Spice traži da nadoknade štetu od 400 milijuna kuna SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

istrage i dokaze na kojima se zasniva Uskokova optužnica, podignuta lani u rujnu.

Osam osumnji enih

Prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, optužno vije e optužnicu može potvrditi, odbaciti ili je vratiti tužiteljstvu na doradu. Bude li prihva ena, na sudu se dogovara pripremno ro ište pred novim vije em koje treba odrediti po etak su enja te dokaze i svjedoke koji e biti ispitani na glavnoj raspravi. Prije po etka su e-

nja optuženi se još jednom mogu o itovati o optužbama, a do tada je mogu a i nagodba. Do e li do su enja, nasuprot obrane e se, osim Uskokovih tužitelja, na i i predstavnici Podravke koji su od optuženika zatražili da solidarno nadoknade štetu od 400 milijuna kuna. Uz Polan eca, optuženi su bivši elnici Podravke Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlovi i Saša Romac, zatim vlasnik i direktor splitske tvrtke SMS Sr an Mladini , suvlasnik varaždinske

Fima grupe Milan Horvat te odvjetnik Zoran Markovi . Osim za udruživanje zbog po injenja kaznenih djela, tereti ih se i za zloporabe položaja i ovlasti, pomaganja i poticanja na te zloporabe te protuzakonito posredovanje. Me u svjedocima koje bi sud trebao pozvati na prijedlog obrane spominjao se i bivši premijer Ivo Sanader, koji u pritvoru u Austriji eka odluku o mogu em izru enju Hrvatskoj. Margareta Podnar, H

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. mediji i marketing

Ponedjeljak

etvrtak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

DAMIR KUŠTRAK, IVICA MUDRINI I EMIL TEDESCHI na ju erašnjem sastanku Savjeta predsjednika Josipovi a FOTO MEHKEK/CROPIX

U raspravu o minimalnim plaćama uključit će se i sindikati

ZAKON ILI DOGOVOR Hrvatska se ubraja me u zemlje koje su minimalnu pla u uredile zakonom o minimalnoj pla i, a zemlje s jakim sindikalnim organizacijama, od skandinavskih do Njema ke i srednjoeuropskih, imaju sustav u kojemu je u središtu dogovor socijalnih partnera o visini minimalne pla e

Savjet za gospodarska pitanja predsjednika Republike Ive Josipovi a ju er je raspravljao o sustavu minimalnih pla a u Hrvatskoj. U izjavi nakon sjednice predsjednik Josipovi je rekao da su minimalne pla e tema o kojoj treba voditi socijalni dijalog i zato e o njoj uskoro raspravljati i njegovo Vije e za socijalnu pravednost, u emu e sudjelovati i elnici sindikata. O sustavu minimalnih pla a Josipovi ev gospodarski savjet raspravljao je

nim sektorima preniske, a s druge strane, u uvjetima krize i drugih sli nih okolnosti, mogu gušiti odre ene sektore i uzrokovati zatvaranje radnih mjesta. Zasad se u Hrvatskoj to rje e doga a, rekao je Josipovi . No, kako bi se izbjegle obje mogu e negativne posljedice, Institut za javne financije predo io je Josipovi evu savjetu preporuke ija je suština uvo enje socijalnih partnera u raspravu i odlu ivanje o minimalnim pla ama. Po uzoru na neke

nakon uvodne prezentacije suradnika Ekonomskog instituta Danijela Nesti a. Osim analize hrvatskog sustava minimalne pla e, Nesti je prezentirao i kako su minimalne pla e ure ene u nekim drugim zemljama. Josipovi ev gospodarski savjet konstatirao je da je hrvatski sustav minimalne pla e manje-više kompatibilan sa sustavima koje imaju europske zemlje. Pritom se Hrvatska ubraja me u zemlje koje su minimalnu pla u uredile zakonom o minimalnoj pla i, a

zemlje s jakim sindikalnim organizacijama, od skandinavskih do Njema ke i srednjouropskih država, imaju sustav u kojemu je u središtu dogovor socijalnih partnera o visini minimalne pla e. Hrvatski sustav ima i dobrih i loših strana, poru io je Josipovi , dodavši kako e ga se vjerojatno trebati korigirati zato što gospodarski sustav nije stabilan. S jedne strane korekcije su nužne zato što su zbog zakonom propisanih minimalnih pla a one u pojedi-

druge zemlje, Institut zagovara ve u fleksibilnost pri odlu ivanju o minimalnim pla ama kako bi se izbjegle negativne posljedice ponajprije u radno aktivnim sektorima. Jedan od prijedloga je i osnivanje povjerenstva, po uzoru na Veliku Britaniju, koje bi ure ivalo sustav minimalnih pla a, a u kojemu bi sindikati i poslodavci zajedno dogovarali preporuke Vladi kojima bi se unaprijedilo i kvalitetnije uredilo pitanje minimalnih pla a. Zoran Daskalovi

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 12/1/2011

KARIJERE

AFERA HĹ˝

Marko SmetiĹĄko, dosadaĹĄnji lan Uprave Atlantic grupe nadleĹžan za diviziju Pharma (ljekarni ko poslovanje, dodaci prehrani i bezreceptni lijekovi, veledrogerija), s prvim velja e prelazi na funkciju izvan Atlantic grupe, priop eno je preko Zagreba ke burze. SmetiĹĄko je bio dio Plivina, a potom i Lurina i Belopova menadĹžerskog kadra, a u Atlantic grupu doĹĄao je 2004. godine. B.hr

Zagreb. Na zagreba kom Ĺ˝upanijskom sudu ju er je po elo su enje bivĹĄem predsjedniku Uprave HĹ˝ holdinga Davorinu Kobaku, kojega se tereti da je s joĹĄ troje suoptuĹženih preko tvrtke Agit iz HĹ˝-a izvukao viĹĄe od 3,7 milijuna eura. Kobak je kazao da se ne osje a krivim. Isto je ustvrdila i bivĹĄa direkto-

SmetiĹĄko napustio Atlantic

ODRE IVANJE CIJENA

M San prekrĹĄio trĹžiĹĄno natjecanje

STIPO MATI , vlasnik M Sana SNIMIO DRAĹ˝EN TOMI

M San je izvrĹĄio izravan pritisak na tvrtku Rivulus iz Odre da prihvati minimalne prodajne cijene svih proizvoda M San grupe, ĹĄto je suprotno Zakonu o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja, navodi u rjeĹĄenju Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja M San grupa prekrĹĄila je trĹžiĹĄno natjecanje izvrĹĄivĹĄi pritisak na maloprodajnu tvrtku Rivulus iz Odre da prihvati njihove cijene proizvoda, utvrdila je Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja i proglasila niĹĄtavnim sporazum koji je M San sklopio s Rivulusom. M San grupi zabranjeno je svako budu e poslovanje kojim bi se moglo naruĹĄiti trĹžiĹĄno natjecanje.

Dva slu aja

M San, zagreba ka grupacija za trgovinu informa-

ti kom opremom i potroĹĄa kom elektronikom u vlasniĹĄtvu Stipe Mati a, joĹĄ je 29. velja e 2008., kako je objavio AZTN, izvrĹĄio izravan pritisak na tvrku Rivulus, s kojom je imao sporazum o prodaji asortimana svojih proizvoda, kako bi Rivulus prihvatio minimalne prodajne cijene svih proizvoda M San grupe koje je kao trgovac na malo prodavao na slobodnom trĹžiĹĄtu. Pritisak, ovaj put neizravan, ponovljen je i 10. oĹžujka iste godine.

Âťlanak 16

M San grupa je, prema tvrdnjama predstavnika tvrtke Rivulus, kao poduzetnik u vladaju em poloĹžaju u djelatnosti uvoza i distribucije informati ke opreme i potroĹĄa ke elektronike, zloporabio vladaju i poloĹžaj te je pritiscima tvrtki iz Odre ograni io pravo na slobodno formiranje maloprodajnih cijena proizvoda koji su bili predmet sporazuma dviju tvrtki. Tim je inom M San grupa prekrĹĄila odredbu lanka 16. Zakona o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja. RjeĹĄenjem AZTN-a spomenuti je sporazum izme u M Sana i Rivulusa proglaĹĄen niĹĄtavnim te je M Sanu zabranjeno svako budu e postupanje kojim bi se moglo naruĹĄiti trĹžiĹĄno natjecanje na sli an na in. S. C. H.

Kobak: Nisam kriv za izvla enje 3,7 mil. eura

MARKO SMETIĹ KO, dosadaĹĄnji lan Uprave Atlantic grupe SNIMIO SAĹ A ETKOVI

rica HĹ˝-ove tvrtke Agit Biserka Robi te bivĹĄi direktor Ĺ˝eljeznica Srbije Vladimir Vasiljevi . Jedino je Andrija Sari , suradnik Biserke Robi u Agitu, priznao nedjelo. Kobak i Biserka Robi na su enje su dovedeni iz pritvora u Remetincu, u kojemu su dulje od godinu i pol, dok se ostala dvojica optuĹženika brane sa slobode. OptuĹžnicom ih se tereti da su od 2003. do 2008. na temelju laĹžnih faktura prebacili oko 3,7 milijuna eura na ra une etiriju off-shore kompanija u Austriji i BiH. H

DomaÄ&#x2021;e tvrtk milijardu eura ZADUĹ˝IVANJE U INOZEMSTVU Nakon nekoliko godina strelovita rasta zaduĹživanje tvrtki u inozemstvu stagnira, a statistika pokazuje sve ve e probleme s otplatom: javna su poduze a obveze za dospjelu glavnicu u osam mjeseci pove ala 75 posto - na 68,8, a ostale tvrtke 57 posto - na 769,5 milijuna eura

Banka Slovenije ovih je dana upozorila slovenske banke da se moraju po eti prilago avati pove anim potrebama tvrtki za financiranjem. Ako budu kasnile za bankama u inozemstvu, prenosi poslovni dnevnik Finance upozorenje Banke Slovenije, slovenske banke riskiraju gubitak potencijalnog prihoda u budu nosti, jer se sve viĹĄe slovenskih tvrtki u prvih deset mjeseci proĹĄle godine po elo zaduĹživati u inozemstvu. Dok su se slovenska poduze a do kraja listopada 2010. godine u stranim bankama dodatno zaduĹžila za gotovo 300 milijuna eura, dosegnuvĹĄi ukupan iznos kredita od 3,79

milijardi eura, hrvatska su privatna poduze a u prvih osam mjeseci proĹĄle godine zaduĹživanje u stranim bankama smanjila za 2 posto, na 9,36 milijardi eura ukupnog iznosa kredita. Javna su poduze a pak usporila stopu rasta zaduĹživanja u stranim bankama na 15,9 posto pa je ukupan iznos njihovih kredita dosegao 5,28 milijardi eura.

Doma i oporavak

Istodobno je ubrzana stopa rasta kredita doma ih banaka tvrtkama: nakon ĹĄto su u 2009. porasli manje od dva posto, u prvih osam lanjskih mjeseci porasli su 6,47 posto, na 105,1 milijardu kuna. Zato ĹĄto su pove ala svo-

REJTING ZADRŽAN

D&B: Male šanse HDZ-u

PREMIJERKI Jadranki Kosor i dalje pada potpora, navodi D&B SNIMIO H. DOMINI

Bonitetna ku a Dun&Bradstreet (D&B) u izvještaju za sije anj Hrvatsku i dalje svrstava me u zemlje s blagim rizikom ulaganja. Osvr e se na prora un donesen potkraj studenoga 2010. u kojem Vlada planira ekonomski rast od 1,5 posto u ovoj godini i deficit od 4,3 posto BDP-a te napominje da je prora un zamišljen tako da rashodi budu jednaki onima u 2010.

Najve i dio rashoda odnosi se na mirovine i pla e u javnom sektoru, a kako bi se pokrio manjak, planira se zaduživanje od 20,6 milijardi kuna. U D&Bu smatraju da e rast vanjskog i javnog duga te nedostatak plana fiskalne konsolidacije pove ati troškove posudbe i percepciju rizika kod investitora, iako Vlada ne bi trebala imati problema s posu ivanjem novca na tržištu kapitala. D&B smatra negativnim što je prora un pod snažnim utjecajem nadolaze ih izbora, kao i to što se Vlada nije upustila u

ve e fiskalne zahvate i provedbu strukturnih reformi koje bi mogle pridonijeti poboljšanju investicijske klime. Izbori bi se trebali održati u studenome, a koalicijskoj Vladi koja je preživjela glasanje o povjerenju u listopadu prošle godine i dalje padaju potpora i popularnost, kao i premijerki Kosor i njezinu HDZ-u, kaže se u izvještaju. Ocjenjuje se kako su šanse HDZ-a za pobjedu i formiranje nove koalicijske Vlade male te da e se napetosti me u strankama i u HDZ-u poja avati što datum izbora bude bliži, a to e

slabiti Vladinu stabilnost. D&B podsje a na to da je EU ocijenila kako Hrvatska mora poraditi na borbi protiv organiziranog kriminala. O ekuje da Hrvatska može završiti pristupne pregovore do kraja 2011. i priklju iti se EU tijekom 2012. Prema izvješ u D&B-a, u regiji i dalje najbolje stoji Slovenija, koja je u skupini zemalja s niskim rizikom ulaganja. Slijedi Italija s blagim rizikom te Albanija, Makedonija i Srbija s umjerenim rizikom i, na posljetku, BiH s vrlo visokim rizikom ulaganja. H

tke kasne s otplatom ura inozemnog duga DAMIR NOVOTNY, ekonomski analiti ar i konzultant, napominje kako su doma e banke prije krize dijelile kredite bez prevelikog upravljanja rizicima, a sada ih gotovo i ne daju jer se plaše bilo kakvog rizika SNIMIO HRVOJE KNEZ

je zaduživanje u stranim bankama, javna su trgova ka društva, prema podacima HNB-a, do kraja kolovoza pove ala bruto inozemni dug 14,8 posto, na 5,94 milijarde eura, a ostala trgova ka društva 1,33 posto, na 10,63 milijarde eura. Statistika pokazuje i drasti an rast problema s otplatom glavnice i kamata za inozemni dug: javna su poduze a u prvih osam mjeseci stvorila 29,5 milijuna eura novih obveza za nepla enu glavnicu, a ostala poduze a ak 280,5 milijuna eura. Naime, privatnici su krajem kolovoza imali ukupno 769,5 milijuna eura obveza za nepla enu glavnicu, što je 57,4 po-

sto više nego krajem 2009., dok su nepla ene obveze javnih poduze a sko ile 75,1 posto, na 68,8 milijuna eura. Kod privatnika je sko io i iznos nepla ene kamate, i to 34,2 posto, na 152,1 milijuna eura. Kad se tome doda nepla ena kamata javnih poduze a od 3,6 milijuna kuna, ispada da doma a poduze a imaju 994 milijuna eura nepla enih dospjelih obveza prema stranim vjerovnicima. Ekonomski analiti ar Damir Novotny kaže da su slovenskim tvrtkama strane banke dostupnije zato što je Slovenija dio eurozone, što utje e na porast njihova zaduživanja u stranim bankama. Dodaje,

me utim, da je slovenski bankarski sustav prili no rigidan. Kako su Njema ka i Austrija zbog krize u svoje banke "upumpale" znatan dodatni kapital, za razliku od Slovenije, banke u tim dvjema zemljama "gladne" su klijenata i spremnije na rizik pa nude povoljnije kredite. Finance pišu da i povoljniji uvjeti kreditiranja u stranim bankama poti u slovenske tvrtke na podizanje kredi-

ta u njima pa je udjel kredita podignutih u stranim bankama u ukupnim kreditima poduze a narastao sa 10,4 na 11 posto.

Strah od rizika

Hrvatske su se tvrtke pak više zaduživale u stranim bankama dok je HNB doma im bankama kreditne plasmane ograni avao na 12 posto. Doma e su banke klijente upu ivale na mati ne banke u inozemstvu,

kaže Novotny. No, otkad je to ograni enje ukinuto, hrvatske se kompanije ve inom zadužuju u doma im bankama, pogotovo mala i srednja poduze a koja su na njih "osu ena", a velika se i dalje uglavnom zadužuju u stranim bankama jer su sklonije riziku od doma ih. Novotny pritom napominje da su doma e banke prije krize dijelile kredite bez prevelikog upravljanja rizicima, a sada ih gotovo i ne daju jer se plaše bilo kakvog rizika, što se mora promijeniti, zaklju uje Novotny. Podaci HNB-a pokazuju da su ostala trgova ka društva u prvih osam lanjskih mjeseci u stranim bankama "uzela" kratkoro ne kredite u iznosu od 181,1 milijun eura, što je 6,7 posto manje nego u prethodnoj godini, ali i da su podignula dugoro ne kredite u iznosu od 9,18 milijardi eura, što je samo neznatno manje nego u prethodnoj godini (1,89 posto). Moglo bi se zaklju iti da se i kreditno najsposobnije hrvatske tvrtke, poput slovenskih, dugoro no itekako kreditiraju u stranim bankama. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 12/1/2011

I DALJE U ETERU

Radio 101 u rukama ste ajnog upravitelja

Zagreb. Trgova ki sud pokrenuo je ju er ste aj Radija 101, no on e i dalje nastaviti emitirati program. Sud je utvrdio da obveze u iznosu od 25 milijuna kuna daleko premašuju vrijednost imovine koja ulazi u ste ajnu masu, a koja je procijenjena na 14 milijuna kuna, no da zbog specifi ne djelatnosti

koju obavlja postoje uvjeti za nastavak poslovanja do kona ne odluke vjerovnika. Pokretanjem ste aja na Radiju 101 prestaje mandat sadašnjoj upravi, raspušta se skupština suvlasnika, a svih 33 trenuta no zaposlenih dobivaju otkaz. Ste ajni upravitelj Branko Petanjek izjavio je kako e u idu ih mjesec danas biti utvr eno stanje pokretne i nepokretne imovine Radija 101 koja ulazi u ste ajnu masu, kao i sva potraživanja koja postoje prema Radiju. H

PRIJEVOZNICI

Gorivo ne bi trebalo pove ati druge cijene

Zagreb. Najnovije poskupljenje goriva ne bi trebalo utjecati na pove anje cijena prijevoza robe i putnika, rekao je predsjednik Udruge cestovnih prijevoznika Marijan Banelli, napominju i da kamioni, teglja i, autobusi i druga gospodarska cestovna vozila kao pogonsko gorivo u 99 posto slu ajeva kori-

ste dizel. Prijevoz po njegovim rije ima i tako u cijenama robe i usluga sudjeluje sa 1 do 3 posto, a obavlja se uglavnom "na dizel“. Ozbiljniji udjel troška prijevoza u cijeni robe imaju samo proizvo a i s vlastitim voznim parkom, ocijenio je i rekao da prijevoznike puno više brine cijena dizela koja im je pojela lanjsku dobit. U Žitozajednici isti u da poskupljenje benzina ne e utjecati na rast cijena pekarskih proizvoda jer vozila za transport koriste dizel. H

SDP bi stopirao gradnju trgovačkih centara ZAGREB DO 2020. U strategiji razvoja SDP predlaže, uz ostalo, da se zatvoreni lokali u vlasništvu Grada po minimalnim naknadama ponude malim obrtnicima, a kad je rije o infrastrukturi, proširenje željeznice prema Velikoj Gorici i Zra noj luci Zagreba ki SDP napravio je strategiju razvoja Zagreba do 2020. godine koja, doduše, nije u potpunosti završena jer e u idu ih 10 tjedana svoje prijedloge na internetskim stranicama SDP-a Zagreba mo i dati i svi gra ani. Davor Bernardi , predsjednik zagreba koga ogranka stranke, ustvrdio je prilikom ju erašnjeg predstavljanja dokumenta kako je Zagreb, kao i cijela Hrvatska, ve godinama bez plana i strategije. "Grad ima dobar hardver, ali mu treba novi softver. Ova je strategija put totalne reforme koja je Zagrebu potrebna. Stvari ne mogu ostati po starom jer ne emo uspjeti", poru io je Bernardi , dodaju i da je strategija nužna,

me u ostalim, za korištenje novca iz EU fondova.

Unutarnji dug 13 mil. kn

U SDP-u tvrde kako je Zagreb po pitanju korištenja novca iz EU fondova daleko iza drugih hrvatskih županija, a Razvojnu agenciju Grada ocijenili su najlošijom u državi. U odrednicama strateškog plana esdepeovci su se oslonili na strategiju Europa 2020., a u skladu s njom u Zagrebu bi se do 2020. godine broj siromašnih trebao smanjiti za 18.000, relativno siromašnih za 50.000, dok bi se zaposlenost aktivnog stanovništva trebala pove ati ak 28 do 30 posto. Predstavljaju i dijelove strategije, predsjednik Središnjeg savjeta zagreba -

DAVOR BERNARDI I RAJKO OSTOJI , predsjednik zagreba koga ogranka i Središnjeg savjeta zagreba kog SDP-a na predstavljanju strategije Zagreba FOTO ŠUVAR/CROPIX

kog SDP-a Rajko Ostoji istaknuo je da su trgovina, prera iva ka industrija te informacije i telekomunikacije industrije koje 'nose' ukupne prihode u Zagrebu. Zabrinjavaju im je ocijenio rast unutarnjeg duga u Zagrebu, koji iznosi oko 13 milijardi kuna. Upozorio je i na to da svaki peti nezaposleni u gradu ima visoko obrazovanje, magisterij ili doktorat.

Poduzetni ke zone

Bitna je karika razvoja ulaganje u prometnu infrastrukturu, pa u SDP-u smatraju da Zagreb treba podi i željezni ku prugu na relaciji istok-zapad te proširiti željeznicu prema Velikoj Gorici i Zra noj luci.

Ostoji je naveo kako Grad treba sagraditi poduzetni ke zone te realizirati projekte na vrijednim lokacijama u svojem vlasništvu - Zagrep anki, Gredelju, Badelu, Paromlinu... Ina e, Zagreb izrazito loše koristi svoju imovinu te samo 7 posto prora unskih prihoda ostvaruje na taj na in, za razliku od, primjerice, Rijeke, koja od upravljanja imovinom ostvaruje 27 posto prihoda, a Osijek 15 posto. U strategiji SDP-a do 2020. predlaže se, me u ostalim, zaustavljanje daljnje gradnje trgova kih centara u središtu grada, ali i na periferiji, što se argumentira injenicom da se zatvaraju i odumiru uli ni lokali. Predlaže se i da se zatvoreni lokali u vlasniš-

tvu grada po minimalnim naknadama ponude malim obrtnicima, proizvo a ima doma e i delikatesne hrane, uslužnim djelatnostima i poduzetnicima u kulturi.

Dosadan grad

Zanimljiv je i prijedlog da se radi stvaranja u inkovitijega zdravstvenog sustava financijski stimuliraju najbolji odjeli, lije nici i medicinsko osoblje te da se pove a broj timova u domovima zdravlja od 10 do 20 posto. SDP-ovci smatraju i da je Zagreb dosadan grad te su naveli kako bi dio centra grada trebao biti specijaliziran za no nu zabavu do jutarnjih sati. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 12/1/2011

SVJETSKI SAJAM ELEKTRONIKE

ﾂｻak 80 tableta kreﾃ各 u borbu protiv iPada

NAPAD NA APPLEOV DU AN

Krekiran Mac App Store > sajmovi > medijska industrija

14-15 business.hr Srijeda 12/1/2011

Kako se tvrdi na ameri kom blogu Gizmodo, nedavno otvoreni on-line du an Mac App Store krekirao je poznati hakerski tim Hackulous prije isteka 24 sata njegova rada. Dnevno se s Mac App Store preuzima milijun aplikacija, a odnedavno su za preuzimanje dostupni i popularni programi iPhoto, GarageBand i Aperture 3. Me utim, hakeri su poru ili kako ne e krekirati

du an dok na njemu ne budu dobre i vrijedne aplikacije. Iz Hackulousa su najavili krekiranje Appleova du ana u idu a tri mjeseca odnosno objavljivanje programa Kickback za probijanje DRM-a (Digital Rights Managament), šifrirane zaštite kojom se koristi Apple. Ustvrdili su kako e njihov softver služiti za preuzimanje Appleovih aplikacija, a oni koji su preuzeli ilegalnu verziju aplikacije mo i

e odlu iti ho e li je legalizirati, odnosno platiti programerima za nju, ili je izbrisati i ne koristiti ako im ne treba ili je smatraju lošom. Tvrde kako se na Mac App Storeu prodaju i loše aplikacije koje preuzimatelji moraju platiti da bi ih isprobali. Naime,

Apple u svojoj novoj on-line trgovini ne dopušta probno razdoblje korištenja aplikacija kao u trgovini IOS App Store. Ostvari li Hackulous prijetnje, Apple e u svojoj trgovini zasigurno gubiti milijune zbog piratskog preuzimanja aplikacija. G. K.

CES 2011.: Mobilnost ob NOVE TEHNOLOGIJE Grad kocke i zabave Las Vegas prošlog je tjedna, od 6. do 9. sije nja, bio u znaku najve eg svjetskog sajma konzumne elektronike CES 2011., a najavio je da Êe godinu obiljeæiti najezda novih tablet raËunala i zaoπtravanje konkurencije Appleovu iPadu

Udvostrulefona

etom završeni sajam elektronike CES zacijelo e obiljeæiti tehnoloπka kretanja u ovoj godini. Razgledalo ga je rekordnih 140.000 posjetitelja, od ega ak 30.000 inozemnih. Potvr uje to zanimljivost sajamskih izložaka u industriji koja bi ove godine na svjetskoj razini mogla dosegnuti vrijednost ve u od 900 milijardi dolara. Svi oni koji su imali sre e posjetiti Las Vegas u osvit ove godine suo ili su se i s jednim nevjerojatnim problemom. Beži ne mreže, bilo da je rije o mobilnim ili klasi nim, jedva su izdržale toliku navalu on-line posjetitelja. Kako isti e Gary Shapiro, direktor udruge Consumer Electronics, medijska pažnja

bila je iznimna. Uz mnogobrojne tekstove i fotogalerije, zabilježeno je ak 158 tisu a tweetova. Popularnost CESa, koji se u jednom trenutku krize i ugasio, ponovno se uzdignula i prema Shapirovim rije ima bio je to najuspješniji sajam dosad. Mnoštvo tehnologija prikazano je na ovogodišnjem CES-u, ak osamdesetak tableta koji žele konkurirati izrazito uspješnom Appleovu iPadu, koji za nekoliko tjedana eka i nasljednika, do mnoštva novih mali, laganih i brzih prijenosnika, ultratankih televizora s kristalno istom i jasnom slikom, kako se proizvo a i vole pohvaliti, do najrazli itijih zamislivih gadgeta. Da sve ne bi ostalo na gadgetima i sli nim (ne)potrebnim dodacima, i automobilska je

Raskoš izložbenog prostora i mnoštvo noviteta obilježili su ovogodišnji CES u Las Vegasu

industrija dobila priliku da se na CES-u pojavi s najnovijim dodacima u automobilima, poput softverskih i hardverskih rješenja za pretvaranje automobila u multimedijalno vozilo. Prije svega odli no su je iskoristili GM i Ford sa svojim elektri nim automobilom, ali i Audi. Pokazali su koncepte koji e se u luksuznim limuzinama na i uskoro, dok e za obi ne smrtnike

biti samo u dodatnoj i skupoj opremi, a tek za nekoliko godina u standardnoj. Audi je tako za infotainment u automobilima najavio suradnju s jednim od najve ih svjetskih proizvo a a grafi kih procesora i kartica Nvidiom. Intel je predstavio novu generaciju procesora koji tek dolaze i koji e dati sasvim drugu dimenziju radu. Rije je o procesorima

Veli

MREŽNA SIGURNOST

NEŽELJEN SADRŽAJ

Lagano probijanje WPA zaštite

Smanjenje e-mail spama

Njema ki stru njak za ra unalnu sigurnost Thomas Roth na svojem blogu Stacksmashing. net tvrdi kako je razvio softver koji omogu uje relativno jednostavno i jeftino probijanje šifri beži nih mreža zašti enih prema standardu WPA-PSK. Roth tvrdi kako je razvio softver koji se može izvršavati na Amazonovoj usluzi „u oblaku“ Elastic Compute Cloud (EC2), a

korisniku omogu uje iznajmljivanje super ra unalne snage po vrlo pristupa nim cijenama. Najavio je objavljivanje softvera te iznošenje detalja o njemu na konferenciji Black Hat, koja se ovog mjeseca održava u

San Franciscu. Namjera mu je ukazati na slabosti zaštite beži nih mreža i promijeniti pogrešna shva anja mrežnih administratora kako je nemogu e ili vrlo skupo probiti WPA zaštitu. Izvršavaju i svoj softver na Amazonovu EC2, Roth tvrdi kako u sekundi može ispitati 400.000 potencijalnih šifri, odnosno probiti prosje ni klju WPA zašti ene beži ne mreže za oko 6 minuta. G. K.

Koli ina spam pošte u svijetu posljednjih se mjeseci drasti no smanjuje, što je po elo u rujnu prošle godine, a najve i je pad zabilježen oko Boži a. Godišnje se u svijetu svakodnevno slalo oko 200 milijardi spam emailova, a njihov je broj u prosincu iznosio samo 50 milijardi. Paul Wood, stariji analiti ar Symantec Hosted Servicesa, ustvrdio je za

BBC News kako je nepoznat uzrok dramati na smanjenja spam poruka. Objasnio je kako mnogo bezvrijedne e-pošte uzrokuju zaražena ra unala, tzv. botnets, me u kojima je poznati Rustock odgovoran za 47 odnosno 48 postio svih spamova u svijetu. Ove godine valja o ekivati, smatraju analiti ari, smanjenje e-mail spama, ali samo privremeno. G. K.

obilježena gadgetima

Veliki ekrani osjetljivi na dodir i 3D tehnologija u 2011. postat e dostupni svima

NOVITETI Pametni telefoni, konceptni automobili, tehnonološki noviteti u autoindustriji, tablet ra unala i procesori oduševili su više od 140.000 posjetitelja

Intel Core kod kojih je, kako tvrde u Intelu, postignuto dosad najve e poboljšanje ra unalnih performansi i mogu nosti u odnosu na bilo koju prethodnu generaciju. Novi su ipovi utemeljeni na Intelovoj 32-nanometarskoj procesnoj tehnologiji, a ine arhitekturu u kojoj se vizualna i 3D grafi ka tehnologija na jednom ipu spaja s mikroprocesorima vrhunskih

Zanimanje za nove ure aje pokazuje oporavak industrije vrijedne 900 mlrd. dolara

performansi. Za korisnike to zna i izuzetno poboljšanje kvalitete rada s ra unalom, sveukupno bolje upravljanje energijom, ve u u inkovitost i dulje trajanje baterije. Microsoft je s druge strane tek najavio novi operativni sustav Windows 8 namijenjen PC ra unalima, ali i novu generaciju hardverskih dodataka za ra unala, kao što je primjerice nova generacija

miša. Možda je i najvažnija novost najava Microsofta da e proizvesti verziju operativnog sustava za ARM procesore, što je još jedan udarac Intelu. Lenovo je predstavio tablet koji se može spojiti s tipkovnicom i tako dobiti netbook jer u tipkovnici su procesor i hard disk. Prikazano je ak 80 novih tableta. Research in Motion (BlacBerry), Samsung, MSI i mnogi drugi

zaoštrili su konkurenciju Appleu. Bilo je tu mnoštvo novih pametnih telefona namijenjenih postoje im, ali i 4G (LTE) mrežama. Nisu izostali ni novi prijenosnici, a jedan od zanimljivijih svakako je i Samsungova serija Sliding PC 7 bazirana na operativnom sustavu Windows 7, a ima tipkovnicu na izvla enje. Dražen Tomi

PATENTI

IBM i dalje ispred konkurencije > sajmovi > medijska industrija

16 business.hr Srijeda 12/1/2011

Ameri ki Ured za patente i žigove prošle je godine odobrio 219.614 patenata, što je 31 posto više nego 2009. godine. IBM je ve 17 godina vode i u prijavljivanju patenata u SAD-u, a u 2010. prijavio ih je 5896 odnosno 20 posto više nego godinu prije. Me u njegovim patentima izdvajaju se sustav za pra enje i izvještavanje

o potresima te sustav korištenja beži ne komunikacije kratkog dometa s primjenom u prometu. Sljede i po prijavljenim patentima je Samsung Electrionics sa 4551 patentom, a slijede ga Microsoft sa 3094 i Canon sa 2552. Prvu petorku zatvara Pansaonic sa 2482 patenata. Velik broj patenata prijavila je i Tos-

hiba - 2246, Sony - 2150, Intel - 1653, LG Electronics - 1490. Prvih deset po broju patenata u prošloj godini zaklju uje HP sa 1480. Patenti su postali glavno oružje na tržištu, a velika borba za priznanje patenata vodi se izme u proizvo a a mobilne tehnologije kao što su Motorola, Nokia, Microsoft, Apple, HTC, Oracle, Google, Nokia, Research In Motion, Sony Ericsson, Kodak i LG Electronics. IMB je klijentima prošle godine ponudio vla-

stita znanja o vještinama inoviranja te softver za upravljanje patentima kojim e tvrtke mo i bolje upravljati svojim intelektualnim vlasništvom i tako ostvariti strateški rast utemeljen na inovacijama. Softver pridonosi u inkovitosti njihovih patentnih portfelja, bržoj identifikaciji novih prilika za inovacije te boljem uskla ivanju svakodnevnog poslovanja sa strategijama intelektualnog vlasništva. G. K.

Tableti zasad nisu spasili klasi ne medije MEDIJSKA INDUSTRIJA Pla anje on-line sadržaja, uz prodaju oglaπivaËkog prostora, najvaæniji je naËin zarade izdavaËa. I dok je Appleov iPad neprikosnoveni igra , dolazak novih tableta zahtijevat e razvoj aplikacija za nove platforme, ali sadržaj e i dalje biti presudan

zlazak Appleova iPada na tržište pobudio je optimizam u medijskoj industriji, koja se našla u velikoj krizi zbog pada oglašiva kih prora una, ali sve je ostalo samo na priželjkivanju vlasnika medijskih ku a. Jednostavno, iPad, kao ni brojni tableti koji se nude na tržištu ili oni tek najavljeni ne e spasiti medijsku industriju ako ona ne promijeni fokus poslovanja i zaista se ne prilagodi novim medijima, ali i novom na inu razmjene informacija. Prema ameri kom Audit Bureau of Circulationsu, koji mjeri doseg medija na mjese noj razini, sve je manje 'skinutih' medijskih sadržaja. Mnogi izdava i nisu željeli otkriti koliki je pad posrijedi, ali jasno je da su on-line naklade drasti no pale. Kako tvrde analiti a-

ri medijskog i IT tržišta za sve izdava e, kada je rije o aplikacijama koje nude sadržaj uz pretplatu, problem je injenica da od svake prodane aplikacija samo Apple kroz svoj sustav distribucije aplikacija uzima 30 posto prihoda.

Prema procjenama, još se uvijek mnogo ulaže u razvoj aplikacija pa izdava i mogu o ekivati povrat investicije u roku tri godine, što najviše ovisi o broju skinutih aplikacija, ali i na inu na koji e korisnici željeti primati informacije. Tu se ponovno

postavlja pitanje kako naplatiti informacije koje se nude kroz medije, jer se pokazalo da mnogi korisnici žele pla ati kvalitetan sadržaj, ali on mora biti brz, konkretan, pun multimedije i dodatnih informacija. Analiti ari Research 2 Guidancea procjenjuje da je potrebo oko 100.000 skinutih aplikacija po cijeni oko 1,5 eura da bi se ostvario dobar prihod na duge staze. Njihove procjene govore i da se bliži kraj dominacije Applea na tablet tržištu unato novim ina icama iPada pa e trebati razvijati aplikacije za nekoliko platformi, primjerice za Googleov Android i Microsoft Windows 7 Mobile. Razgranatost operativnih sustava za tablete, ali i pametne telefone koji zahvaljuju i velikom

ekranu nude mogu nost pregledavanja vijesti, videa te slušanja audiozapisa donijet e ve e troškove i sporiji povrat investicije. Da je zaista rije o velikim investicijama, kako za izdava e tako i za programere koji rade aplikacije za tablete, govori podatak o ulaganju Ruperta Murdocha u visini 30 milijuna dolara u razvoj aplikacije za njihov The Daily - novine namijenjene iPad tabletima. Na tom je projektu zaposleno više od 100 ljudi. Murdochov je plan s tržište što više izgurati projekt Richarda Bransona, vlasnika Virgina, koji je pokrenuo sli an projekt u prosincu prošle godine i korištenje napla uje 2,99 dolara mjese no. The Daily e se napla ivati 0,99 dolara po skinutom primjerku. Primjerice, jedne od najve ih svjetskih poslovnih novina Financial Times ima 487.000 korisnika na tabletima, prije svega na iPadu, i uspio je dosegnuti milijun funti prihoda u prvih šest mjeseci nakon pokretanja. Usto, uspjeli su prodati cijeli oglasni prostor, a zanimljiv je i podatak da su zahvaljuju i iPadu uspjeli dobiti ak 10 posto novih pretplatnika. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 17

business.hr Srijeda 12/1/2011

regija/svijet

Šef Petrola svrgnut zbog malverzacija ODLUČNI NADZORNICI Aleksander Svetelšek tvrtku je oštetio za oko 9 milijuna eura malverzacijama sa cijenama zemljišta SCT-a, koje je Petrol uzeo jer je od te građevinske tvrtke zbog duga za benzin potraživao između 12 i 15 milijuna eura

ivši predsjednik Uprave Istrabenza Tomaž Berločnik od 1. veljače bit će na čelu Petrola jer je dosadašnjeg predsjednika Aleksandera Svetelšeka Nadzorni odbor u ponedjeljak smijenio zbog malverzacija sa cijenama zemljišta SCT-a, koje je Petrol uzeo jer je od te građevinske tvrtke potraživao između 12 i 15 milijuna eura. Riječ je o dugu za benzin, odnosno toliko je najveća slovenska građevinska tvrtka SCT dugovala Petrolu, što je Petrol odlučio naplatiti uzimanjem SCT-ovih zemljišta u Mengešu i Preserju.

Dvostruki odvjetnik

Petrol je zemljište u Mengešu veličine 60.000 četvornih metara procijenio na 6,2 milijuna eura, a napušteni kamenolom u Preserju od 39.000 kvadrata na 11 milijuna eura. Prihvaćanjem prvotne procjene Svetelšek je oštetio svoju tvrtku za oko 9 milijuna eura. Re-

vizija cijena zemljišta obavljena 27. prosinca 2010. pokazala je da je zemljište u Mengešu vrijedno 5,3 milijuna eura, a ono u Preserju 2,9 milijuna eura. Procjenitelji su istaknuli kako se, s obzirom na tešku situaciju na tržištu, ne može očekivati da će se kupac naći u kratkom roku.

Ostaje savjetnik

Petrolov odvjetnik Dušan Korošec radio je i za SCT, ali kako mu je ta tvrtka dugovala oko 160.000 eura, prešao je na drugu stranu, što mu se očito isplatilo. Korošecov račun za pružene usluge Petrolu nije izdan iz čega proizlazi da je potraživanja od SCTa namirio preko Petrola. No postavlja se pitanje je li vrijednost tih usluga doista jednaka svoti koju je SCT dugovao svom bivšem odvjetniku. Zanimljivo je da je revizija cijena obavljena tek nakon što je odvjetnik Korošec svoja potraživanja od SCT-a prenio na Petrol.

Svetelšek će još šest mjeseci biti savjetnik Uprave, a sličnu su nagodbu u srpnju 2009. postigli i bivši predsjednik Uprave Marko Kryžanovski te potpredsjednik Igor Irgolić. Spomenuta su dvojica prema ugovoru i dalje primala plaću. Isto će vrijediti i za Svetelšeka, koji će za šest mjeseci, koliko će ostati u Petrolu, primiti oko 82.000 eura bruto, a zadržat će i sve povlastice. Ako se protiv Svetelšeka podnese kaznena prijava, mogao bi dobiti do pet godina zatvora. Dokaže li se da je nanesena velika materijalna šteta, kazna može biti od jedne do osam godina zatvora. Pitanje je hoće li biti još kakvih promjena u sastavu Uprave s obzirom na to da je supotpisnik spornih ugovora bio član Uprave za financije Jani Živko. Upitno je i sudjelovanje člana Uprave za prodaju i marketing Romana Dobnikara. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

Aleksandera Svetelšeka 1. veljače naslijedit će bivši predsjednik Uprave Istrabenza Tomaž Berločnik snimio H. dominić

SVETELŠEKOVE AFERE

S medijima ratovao zbog auta Svetelšek je na čelu Uprave Petrola bio od 1. rujna 2009. godine. Prethodno je bio, među ostalim, član NO-a Pivovarne Laško, predsjednik skupštine Kada, Udruženja Manager i Slovenskog naftnog nacionalnog komiteta. Potkraj 2009. tužio je tjednik Reporter zbog članka u kojem se navodilo da Petrol kupuje automobile novim članovima Uprave. Nekoliko dana prije Žurnal24 izvije-

stio je da je Svetelšek uzrokovao prometnu nesreću u službenom Mercedesu, ali zanijekao je da je bio u alkoholiziranom stanju. U travnju prošle godine podnio je tužbu protiv Financim koje su objavile da nije pušten u SAD jer nije ispunio obrazac ESTA. Finance su objavile i da je početkom prošle godine renovirao ured te u vladi lobirao za povećanje prodajne marže na motorna goriva.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

BROJKA

5,71 posto dionica Ingre drži predsjednik Uprave Igor Oppenheim

business.hr Srijeda 12/1/2011

NAJVIŠE DRŽAVI

HPB-u upisana dokapitalizacija Središnje klirinško depozitarno društvo 10. sije nja je obavilo upis pove anja temeljnog kapitala za Hrvatsku poštansku banku. Temeljni kapital pove an je sa 654.319.600 kuna na 966.640.400 kuna i podijeljen je na 878.764 redovne dionice nominale 1100 kuna. O datumu uvrštenja novoizdanih dionica na Zagreba ku burzu javnost e biti naknadno obaviještena. B.hr

Belje u malo više od mje dana poskupjelo 67 pos

DOBRA BERBA Ulaga i su u posljednjih mjesec dana navalili na dionice Agrokorovih prehrambenih tvrtki za ZSE-u, ponajprije na Belje, koje je dijelom profitiralo od restrukturiranja, ali i od euforije koju je izazvala Ina

Zagreba koj burzi trgovalo sa 934.858 dionica Belja uz 64 milijuna kuna prometa. Samo od 15. listopada 2010. do 11. sije nja 2011. godine trgovalo se sa 816.568 dionica i ostvaren je promet od 54 milijuna kuna.

Agrokorove prehrambene tvrtke izlistane na Zagreba koj burzi u posljednjih su mjesec dana doživjele pravu renesansu. Dionice Žitnjaka sko ile su 11 posto, Leda 18 posto, Zvijezde 21 posto, a predvodnik tog minisektora bilo je Belje ija je dionica poskupjela ak 67 posto. U istom je periodu dionica Konzuma oja ala gotovo 22 posto. Rast tih dionica potaknuo je niz pozitivnih imbenika.

Pove an promet u posljednja dva i pol mjeseca 2010. i po etkom 2011. godine utjecao je i na rast cijene te dionice sa 63 na 97 kuna. Najve i kupci dionica ne mogu se zasad iš itati iz vlasni ke strukture društva, jer Agrokor nije direktno pove ao svoj udjel, a ne vidi se ni skrbnik sa zna ajnijom koli inom dionica. Zbog velikih ostvarenih prometa može se predvidjeti da, osim malih ulaga a, dionice

Naravno, prvi je prodaja dionica Ine i pronalazak novih ulaganja - svjedoci smo svakodnevnog prelijevanja kapitala što godi cijelom tržištu. Drugi je razlog pove anje cijena hrane u globalnim razmjerima, a ne treba zaboraviti ni utjecaj burzovnih špekulanata. Glavni razlog rasta cijene dionica Belja ipak je sporazum Hrvatskog fonda za privatizaciju i radnika te tvrtke. Naime, 10. lip-

nja prošle godine Vlada je za 30 kuna po dionici svoj udjel u Belju prodala radnicima. Tada je prodano više od 1,2 milijuna dionica ili 15 posto tvrtke. Nakon što su stvoreni uvjeti za prodaju tih dionica na burzi, mnogo je radnika to i uradilo.

54 milijuna kn prometa

Tu injenicu ilustrira podatak da se od 1. sije nja 2010. do 11. sije nja 2011. godine na

97 kuna po dionici

kupuje netko od velikih ulaga a za sebe ili za Agrokor. Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, kazao je kako su prema njegovim saznanjima dionica Belja

››

Hanfa ocjenjuje kako u slu aju pove anog trgovanja Beljem nema sumnje u insajdersko trgovanje

TREZORSKI ZAPISI

MFIN prodao 453 mil. kuna i 2,4 mil. eura U utorak je nakon boži no-novogodišnje stanke Ministarstvo financija, prvi put od dolaska Martine Dali na vode u poziciju te institucije, odradilo aukciju trezorskih zapisa. Prodana su ukupno 453 milijuna kuna i 2,4 milijuna eura. Na aukciji su s rokom dospije a od 91 dan na prodaju ponu eni zapisi u iznosu 170 milijuna

kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije, uz kamatu od 2,40 posto. Udjel nebankarskog sektora u ukupnom iznosu emisije iznosio je 11,75 posto. S rokom dospije a od 182 dana na prodaju su ponu eni zapisi u iznosu 149 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 89 milijuna kuna. Jedinstvena je prodajna cijena odre ena na 98,285 kuna uz kamatu od 3,50 posto. Udjel nebankarskog sektora u ukupnom iznosu emisije iznosio je 88,76 posto. Na aukciji je s rokom dospije a od 364 dana na prodaju bilo

ponu eno zapisa u iznosu 204 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 194 milijuna kuna. Jedinstvena je cijena odre ena na 96,256 kuna, po kamatnoj stopi 3,90 posto. Udjel nebankarskog sektora u ukupnom iznosu emisije iznosio je 35,57 posto. Ministarstvo je planiralo prodati i 20 milijuna eura, dok je ostvareni iznos emisije iznosio samo 2,4 milijuna eura, a ukupan iznos pristiglih ponuda dosegnuo je 2,9 milijuna eura. B.hr

jesec sto VILIM KLEMEN, Momentum brokeri SNIMIO ŽARKO BAŠI

"Njihov optimizam vezan je uz proces modernizacije opreme Belja i uspješno financijsko restrukturiranje tvrtke nakon dolaska Agrokora. Ne znam ima li rast cijene dionice Belja kakve veze s ostalim fundamentalnim razlozima, ali velik cjenovni rast posljednjih tjedana opravdao bih op om tržišnom euforijom koju je izazvala dionica Ine, a smatram da ona nije održiva, ne samo po pitanju cjelokupnog tržišta, nego i pojedina nih dionica", objasnio je Klemen. Govora o insajderskom trgovanju u ovom slu aju

Japan e naporima za spašavanje eurozone pridonijeti kupnjom obveznica koje e biti izdane krajem sije nja kako bi se prikupila sredstva potrebna za pomo Irskoj. Prema rije ima japanskog ministra financija Yoshihiko Node, ta e država otkupiti više od 20 posto ukupnih obveznica. "Logi no je da Japan želi pridonijeti vra anju povjerenja u Europu", rekao

Slovenci i Grci zadužili se za 3,5 milijardi eura

›› Agencija prati trgovinu

Japan kupuje irske obveznice

je ministar na konferenciji za novinare održanoj nakon što je Kina obe ala sudjelovati u otkupu španjolskog državnog duga. Za kupnju obveznica koje e u drugoj polovici sije nja izdati Europski fond za financijsku stabilnost Japan e iskoristiti svoje rezerve u stranoj valuti koje prema pisanju Bloomberga iznose oko 1,09 bilijuna dolara. Planirana vrijednost obveznica kre e se od tri do pet milijardi eura, što zna i da e Japan potrošiti više od milijardu eura. B. St.

FINANCIRANJE U EUROZONI

Veliki cjenovni rast posljednjih tjedana tuma im euforijom koju je izazvala dionica Ine, a mislim da ona nije održiva ve dulje u fokusu dijela ulaga a koje zanima doma i sektor proizvodnje hrane i pi a.

SVI ZA SPAS EURA

nema, tvrdi za Business.hr Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. U njihovu priop enju stoji kako kontinuirano prate trgovanje dionicama uvrštenim

na Zagreba koj burzi u realnom vremenu te ako uo e bilo kakve nepravilnosti, odmah poduzimaju mjere u skladu sa zakonskim ovlastima. Nikola Su ec

JOŠ ŠIRENJA

Mlinarstvo se pripaja Belju Belje i Mlinar Mlinarstvo izvijestili su u utorak o sklapanju ugovora o pripajanju Mlinar Mlinarstva Belju. Time je pokrenut postupak pripajanja Mlinar Mlinarstva Belju, a vjerovnicima društava koji u njemu sudjeluju sukladno Zakonu o trgova kim društvima dat e se osiguranje ako se u tu svrhu jave u roku šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano društvo iji su vjerovnici. Vjerovnici društva preuzimatelja imaju to pravo samo ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina. N. S.

Slovenija je, uz slab interes ulaga a zbog kojeg su morali nuditi viši prinos, prodala 1,5 milijardi eura desetogodišnjih obveznica, dok su Grci usjeli prodati trezorskih zapisa u vrijednosti 1,95 milijardi eura

U suprotnom se može o ekivati da e država morati biti još velikodušnija želi li privu i strane ulaga e, što e onda poskupiti zaduživanje i opteretiti prora un", kazao je Cencelj za Finance.

Susjedna Slovenija na po etku je tjedna izdala desetogodišnje obveznice u vrijednosti 1,5 milijardi eura, a zbog pomanjakanja interesa investitora ponu eni prinos tijekom dana je pove an.

Zanimanje za gr ke trezorske zapise izdane u utorak nadmašilo je ponudu.Nakon što su prinosi na gr ki državni dug po etkom tjedna dosegnuli nove rekorde, ta je zemlja u utorak prodajom trezorskih zapisa skupila 1,95 milijardi eura, umanjivši pritom zabrinutost investitora u pogledu financijske situacije te prezadužene lanice Europske unije. Po etkom tjedna prinosi na gr ke državne obveznice oborili su novi rekord, nadmašivši prinos za referentne njema ke desetogodišnje obveznice za deset postotnih bodova. B. St.

Prinos na 4,31 posto "Iako su angažirane svjetske ku e poput Barclaysa, Deutsche Banka i Goldmana, interes ulaga a bio je slab, a željeni je iznos dostignut netom prije zatvaranja knjige narudžbi", prokomentirao je za ljubljanske Finance situaciju analiti ar KD-a Primož Cencelj. Tijekom dana zbog mlakog je interesa ulaga a ponu eni prinos pove an, a dražba je okon ana pri cijeni 125 baznih bodova iznad kamatne stope na desetogodišnje obveznice. Zahtijevani prinos iznosio je 4,431 posto, a obveznice koje e biti uvrštene na tržište dužni kih vrijednosnih papira MTS donose kamatnu stopu od 4,375 posto s rokom dospije a 18. sije nja 2021. godine. "Ovo izdanje poti e nelagodu za daljnje zaduživanje države i signalizira da e biti potrebno rezanje državne potrošnje.

Grci dobro prošli

››

Iako su angažirane svjetske ku e poput Barclaysa, Deutsche Banka i Goldmana, interes ulaga a za slovenski dug bio je slab

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Od 15 milijunaĹĄa sa Zagreba ke burze u utorak je najve i skok zabiljeĹžila dionica Dom holdinga, a solidan plus uhvatili su i Atlantska plovidba te Belje. Dionicama Dom holdinga ostvareno je 1,2 milijuna kuna prometa u dnevnom cjenovnom rasponu od 36,75 do 42,44 kune. Zadnja zabiljeĹžena cijena iznosila je 42,44 kune, a vlasnika je tijekom trgovinskog dana promijenilo gotovo 30.000 dionica.

Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Belje Atlantska plovidba d.d. Adris grupa Atlantic grupa Kon ar - elektroindustrija Adris grupa AD plastik Jadroplov d.d. Dom holding uro akovi holding Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija d.d. Croatia osiguranje d.d. Institut IGH Konzum Privredna banka Zagreb Tisak Zagreba ka banka Luka Plo e Uljanik plovidba Viro tvornica ĹĄe era d.d. Petrokemija Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Ledo Tankerska plovidba Liburnia Riviera Hoteli Jadranski naftovod Quaestus nekretnine Industrogradnja d.d. Viadukt Jadransko osiguranje Fima validus Auto Hrvatska Zvijezda Tehnika Hidroelektra niskogradnja Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge SN holding HTP Kor ula Kon ar Magma d.d. Franck prehrambena industrija Luka Rijeka Kon ar LoĹĄinjska plovidba BeliĹĄ e OT-optima telekom d.d. Istraturist Umag d.d. akove ki mlinovi Prehrambeno-industrijski kombinat Medika KraĹĄ, prehrambena industrija Hrvatska poĹĄtanska banka Riviera Pore Turisthotel Vupik Jadranska banka HGspot Kon ar - elektri ni aparati Centar banka Atlas nekretnine Valamar grupa Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Sun ani Hvar PIK-Vinkovci Zve evo, prehrambena industrija Imperial hotelijerstvo Slatinska banka Veterina d.d. Ĺ˝itnjak Centar banka Arenaturis IPK Kandit ImunoloĹĄki zavod Jadroagent Chromos agro BoĹžjakovina Finvest Corp

+ Navala optimizma zaobiĹĄla je dionicu Atlantic grupe, koja je uz gotovo dva milijuna kuna prometa pala 0,59 posto, na 803,22 kune. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo viĹĄe od 2000 dionica po cijenama od 803 do 810 kuna. Treba napomenuti da je ta dionica solidan rast zabiljeĹžila prijaĹĄnjih dana zbog ega se moĹžda naĹĄla pod pritiskom dobitonosnih prodaja.

CROBEX: +1,56%

Redovan promet: 94.751.687,94 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,152.73 288.00 294.33 16.60 93.44 747.00 280.00 803.00 561.00 328.00 135.17 147.00 36.75 43.53 1,467.02 325.01 5,380.00 1,620.00 193.99 592.50 181.55 263.05 1,756.12 580.00 401.00 168.02 555.00 6,099.00 1,300.00 2,200.05 3,171.00 74.00 542.00 295.00 2,999.00 6.80 365.00 3,520.00 1,250.00 163.71 23.50 160.00 69.52 1,030.00 28.05 825.08 186.10 980.00 153.00 509.00 27.18 310.00 3,849.99 215.01 7,499.00 449.01 2,000.00 176.98 862.50 67.12 2,800.00 20.01 720.01 289.95 34.03 35.00 17.09 28.50 200.01 115.00 157.00 111.00 76.00 123.00 239.99 63.50 162.00 100.00 610.11 325.01 111.00 104.00

3,240.00 306.10 297.00 18.75 98.95 776.00 294.00 810.00 579.88 335.00 143.00 154.70 42.44 52.00 1,485.00 343.00 5,490.00 1,723.00 205.00 619.00 200.00 270.00 1,800.00 598.00 416.00 176.00 555.00 6,250.01 1,329.00 2,210.00 3,282.07 74.00 556.00 319.99 2,999.00 7.59 375.00 3,800.00 1,300.00 172.00 23.50 167.00 71.96 1,070.00 29.00 890.00 193.50 1,000.00 155.00 520.00 29.00 315.00 3,850.00 215.01 7,500.00 455.00 2,000.00 176.99 862.50 71.50 2,840.00 22.86 720.01 289.95 37.99 36.20 17.09 32.00 200.01 119.83 157.00 114.99 76.00 123.00 239.99 64.00 184.00 100.00 610.11 325.01 111.00 104.00

3,240.00 294.31 296.32 17.25 97.45 775.00 285.00 803.22 579.01 335.00 138.74 153.99 42.44 47.22 1,480.00 336.49 5,490.00 1,632.15 205.00 608.00 183.11 268.00 1,780.19 589.94 406.00 169.32 555.00 6,250.00 1,329.00 2,204.00 3,200.00 74.00 550.00 297.00 2,999.00 7.24 375.00 3,620.00 1,300.00 164.00 23.50 165.00 71.95 1,030.00 28.11 825.08 190.00 982.00 155.00 520.00 27.18 315.00 3,850.00 215.01 7,500.00 453.00 2,000.00 176.99 862.50 71.05 2,800.00 20.20 720.01 289.95 34.03 36.20 17.09 31.50 200.01 119.79 157.00 114.99 76.00 123.00 239.99 64.00 179.00 100.00 610.11 325.01 111.00 104.00

-0.61% 2.87% 0.45% 7.14% 4.26% 4.96% 1.09% -0.59% 3.39% 4.69% 1.27% 7.82% 18.55% 8.55% 0.68% 3.98% 2.62% -0.48% 5.13% 1.33% -3.10% 0.75% -0.16% 1.71% 1.50% -0.99% 0.00% 4.13% 3.42% -0.27% 0.06% 12.12% 1.48% -1.00% 3.02% -1.36% 3.17% 0.56% 4.08% 0.29% 0.00% 1.23% 2.22% -1.91% -1.26% -2.93% 1.99% 0.00% 5.44% 6.12% 0.67% 5.00% 0.00% 0.27% 0.01% 0.67% 0.00% 1.83% -1.99% -7.73% -4.47% 0.00% 0.00% 3.59% 0.09% 8.06% -2.45% -1.53% 0.01% 8.89% 0.00% -0.01% 1.33% 8.22% 6.43% 1.59% 0.00% 0.00% 0.18% 0.00% 0.00% 20.62%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

14,452 23,060 20,192 339,074 35,652 3,446 8,418 2,186 2,776 4,531 9,548 7,963 29,329 23,766 723 2,881 138 341 2,826 719 2,090 1,260 183 557 739 1,630 500 42 173 95 65 2,500 329 526 49 19,502 343 33 86 594 4,000 540 1,203 70 2,426 79 346 65 393 114 1,925 165 13 202 5 80 16 167 34 409 9 1,132 32 68 541 530 991 553 67 111 84 117 166 95 48 180 60 100 16 28 72 60

46,410,643.52 6,919,647.82 5,978,562.57 5,895,195.28 3,438,391.49 2,634,708.70 2,420,337.22 1,763,047.84 1,572,964.61 1,511,564.40 1,327,665.20 1,213,853.61 1,181,626.88 1,124,667.01 1,068,397.00 964,086.04 757,059.00 567,399.16 560,654.04 438,639.20 400,365.96 337,119.48 328,214.86 326,955.37 303,252.47 280,624.53 277,500.00 257,628.02 227,942.00 209,564.85 208,981.07 185,000.00 178,544.00 160,212.52 146,951.00 139,388.95 127,953.20 119,331.47 110,976.68 99,239.95 94,000.00 87,392.03 84,206.77 73,531.21 68,736.20 67,665.78 65,238.04 64,180.53 60,502.00 58,745.00 53,689.28 51,545.00 50,049.97 43,432.02 37,498.00 36,150.07 32,000.00 29,556.33 29,325.00 28,642.64 25,240.00 24,302.61 23,040.32 19,716.60 19,568.21 18,670.00 16,936.19 16,932.32 13,400.67 13,201.09 13,188.00 13,023.99 12,616.00 11,685.00 11,519.52 11,445.00 10,229.00 10,000.00 9,761.76 9,100.28 7,992.00 6,240.00

32,400.00 675.09 24,265.21 129.38 800.60 1,081.53 1,933.47 2,678.18 1,489.28 3,221.33 582.65 252.03 316.91 152.85 1,970.84 1,823.78 1,688.71 258.83 4,654.09 11,597.46 437.01 17,164.97 396.30 342.17 562.99 565.72 37.80 1,376.06 832.47 667.02 2,377.11 166.90 248.82 135.67 374.88 19.56 248.15 362.93 246.30 102.32 31.52 448.80 30.68 200.01 137.01 352.45 1,136.29 60.32 102.67 605.44 76.65 1,472.62 404.25 50.20 226.46 622.25 1,189.67 646.64 340.48 106.96 334.94 6.67 19.00 18.12 113.52 227.90 8.65 230.30 63.45 36.87 99.83 105.67 140.21 25.29 68.22 139.68 128.00 22.53 67.63 39.16 22.75 64.25

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 217.00 253.10 14.13 54.00 705.00 242.21 657.10 430.00 275.00 80.21 124.01 27.87 22.36 1,181.00 240.00 4,502.00 1,106.00 145.00 461.06 135.00 200.00 1,160.03 533.13 290.00 105.50 550.00 4,720.12 1,140.00 1,436.28 2,332.01 66.00 292.00 190.00 2,300.00 5.00 302.00 2,851.00 871.01 120.00 22.50 66.00 57.00 975.00 23.01 655.38 161.54 909.99 121.00 420.00 25.00 280.00 2,731.32 139.00 6,200.00 290.01 1,355.00 100.00 543.15 41.77 2,250.00 19.11 570.25 240.00 20.50 28.00 17.09 25.00 179.00 84.32 150.00 97.30 54.51 76.10 200.00 33.03 145.11 51.52 506.05 264.99 80.01 85.00

3,260.00 390.00 332.84 43.76 98.95 1,060.00 318.99 829.99 579.88 373.00 143.00 190.30 45.90 52.00 1,777.00 400.00 5,948.87 3,397.40 207.51 619.00 294.00 280.00 2,093.00 678.00 420.00 184.73 560.00 7,049.99 1,655.00 2,890.00 3,282.07 87.00 598.00 375.00 3,350.00 29.01 519.00 4,798.97 2,020.00 257.00 25.00 245.00 167.99 2,450.00 69.90 944.00 220.00 2,198.00 173.00 580.00 44.80 410.00 3,850.00 221.00 8,250.00 497.02 2,000.00 200.00 880.00 230.00 3,100.00 65.10 895.01 289.95 46.98 45.00 27.18 36.50 299.00 139.00 214.95 116.91 76.00 163.85 277.00 70.00 279.87 239.00 620.00 441.50 155.01 142.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

61,30 9,98 13,01 83,00 104,58 17,00 5,35 98,00 261,00 7,86 152,50 86,00 0,69 104,50 48,00

62,50 10,10 13,20 84,49 105,10 17,21 5,45 98,00 267,00 8,00 155,40 86,07 0,70 104,50 48,00

62,00 10,00 13,10 84,00 105,03 17,00 5,40 98,00 267,00 7,86 155,40 86,00 0,70 104,50 48,00

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR GRVG TLSG SI0002100558 ZVTG KDIR ZTOG PETG POSR MELR SAVA NF1N SI0022103111 ABKN

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE TELEKOM SLOVENIJE SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD ID ZITO PETROL POZAVAROVALNICA SAVA MERCATOR SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NLB 26. IZDAJA ABANKA

NOVA BANKA AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA Medika d.d. - redovne dionice REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna POSLOVNA ZONA AD BANJA LUKA ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO METALNO DD ZENICA

0,97 1,40 0,15 80,57 36,40 87,00 0,10 2,32 35,53

0,97 1,52 0,15 80,57 37,00 87,00 0,10 2,32 36,00

0,97 1,52 0,15 80,57 37,00 87,00 0,10 2,32 35,53

0,97 1,52 0,15 0,81 0,37 0,70 0,10 2,32 0,36

96,00 37,00 40,00 39,01 36,21 84,56 79,05 74,00 19,52 36,00 4,00 8,00

97,00 37,00 40,01 40,50 37,01 84,56 79,05 79,99 19,94 36,00 4,55 8,00

97,00 37,00 40,00 39,01 36,21 84,56 79,05 79,99 19,52 36,00 4,55 8,00

96,50 37,00 40,00 39,38 36,23 84,56 79,05 77,17 19,61 36,00 4,31 8,00

Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Pupin Telecom a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Messer Tehnogas a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Imlek a.d. Beograd

1,04 % 0,00 % 0,00 % -1,12 % -2,16 % -4,99 % 0,00 % 6,65 % -2,35 % 0,00 % 13,75 % 0,00 %

25.900,00 478,00 85,50 3.440,00 80,20 90,80 899,00 83,80 7.100,00 100,00 16.389,00 835,00 5.950,00 1.290,00 1.900,00

25.916,00 480,00 87,20 3.540,00 80,50 90,80 901,00 83,80 7.200,00 100,00 16.490,00 840,00 6.000,00 1.300,00 1.900,00

25.900,00 479,00 87,13 3.500,00 80,46 90,80 900,00 83,80 7.151,00 100,00 16.438,00 837,00 5.995,00 1.298,00 1.900,00

25.900,20 479,51 87,13 3.500,03 80,46 90,80 900,00 83,80 7.151,27 100,00 16.438,01 837,16 5.994,74 1.298,18 1.900,00

-0,56 % 0,00 % 2,27 % 1,04 % 3,09 % 0,27 % 0,78 % 3,06 % -0,06 % -2,91 % -0,07 % 0,24 % 2,30 % 0,62 % 0,00 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE MASINOPROMET SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TUTUNSKA BANKA SKOPJE

418.655,94 200.828,44 114.817,95 93.246,27 66.204,72 65.288,77 60.085,48 49.980,00 37.798,10 24.581,40 22.751,50 22.279,17 21.606,81 10.450,00 9.600,00

-3,00 % 8,57 % 0,00 % 0,00 % 1,65 % 2,35 % -3,00 % -20,00 % -3,97 %

87,90 3.950,00 1.410,00 3.250,00 509,00 24.000,00 3.250,00 2.900,00 3.600,00

88,00 3.960,00 1.410,00 3.299,00 514,00 24.000,00 3.300,00 3.170,00 3.600,00

88,00 3.956,65 1.410,00 3.271,86 511,93 24.000,00 3.275,50 3.109,23 3.600,00

54,13 3.956,65 1.410,00 3.271,86 511,93 24.000,00 3.275,50 3.109,23 3.600,00

230000 88472 671500 67248 132400 50000 236644 6890 15421

223.110,50 134.300,56 100.725,00 54.181,71 48.868,60 34.800,00 22.954,47 15.984,80 5.503,39

16160 40261 27908 26355 21394 4236 4373 499 797 347 2007 966

1.559.440,00 1.489.657,00 1.116.340,00 1.037.988,53 775.015,94 358.196,16 345.685,65 38.506,15 15.631,38 12.492,00 8.657,60 7.728,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK MSPR KMB TEL MPT TPLF SBT TNB

6740 20005 8747 1112 63036 3820 11109 510 144 3125 149 259 30889 10000 200

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA KMBN NIIS A2014 AIKB A2016 A2013 ENHL A2015 AGBN PTLK JMBN SJPT TGAS AIKBPB IMLK

-0,40 % -1,96 % -0,95 % -1,18 % -0,16 % -0,93 % 0,75 % 3,16 % 0,72 % -1,75 % 1,57 % -3,91 % 0,29 % 0,00 % -1,03 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHK1D FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHKI FBIHKF FDSSR BHTSR FBIHK1E ENISR METZRK2

Promet

valuta: EUR - euro 62,11 10,04 13,13 83,85 1,05 17,09 5,41 98,00 262,49 7,87 152,69 86,02 0,70 1,05 48,00

BANJALU KA BURZA NOVB-R-E TRZN-R-A MDKA-R-A RSDS-O-C RSRS-O-C RSDS-O-B PZBL-R-A BRSP-R-A RSRS-O-D

Oznaka

Srijeda 12/1/2011

4500 116.550.906,00 86206 41.336.843,00 90359 7.873.064,80 1982 6.937.065,00 60830 4.894.225,86 50644 4.598.475,20 4317 3.885.320,00 29439 2.466.988,20 291 2.081.020,00 17660 1.766.000,00 71 1.167.099,00 1204 1.007.940,00 95 569.500,00 384 498.500,00 255 484.500,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,07 % 193833 10.491.491,01 1,23 % 350 1.384.826,00 4,21 % 806 1.136.460,00 0,67 % 248 811.421,00 0,48 % 1401 717.209,00 0,00 % 28 672.000,00 -0,74 % 200 655.100,00 7,87 % 130 404.200,00 0,00 % 86 309.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tržnica Banja Luka Stil Kraljevo Mercator Alkaloid Aik banka

+8,57% +2,07% +1,57% +1,23% +1,04%

Nova banka Banja Luka Telekom Slovenije Gorenje Komercij. banka Beograd Krka

business.hr

-3% -1,18% -0,95% -0,56% -0,4%

Fabrika duhana Sarajevo

BH Telecom Sarajevo

Cijena ove dionice uzletjela je u utorak više od šest posto i zaustavila se na 79,99 KM, a ukupan promet Fabrikom duhana iznosio je 38.506 konvertibilnih maraka. Ukupno je 499 dionica promijenilo vlasnika, a cijena se tijekom dana kretala od 74 konvertibilne marke do najviše i ujedno zadnje zabilježene od 79,99 KM. Sarajevski indeks SASX 10 rastao je 0,02 posto i dan je zaklju io na razini od 968,36 bodova.

Gotovo cijeli rast koji je dionica sarajevskog telekoma zabilježila u ponedjeljak istopio se drugog dana trgovanja, kada je joj cijena pala 2,35 posto, na 19,52 konvertibilnih maraka. Tijekom dana cijena nije premašila 20 KM - najviša je iznosila 19,94, a najniža je cijena bila posljednja zabilježena. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 15.631 KM. Snažan pad cijene od 7,55 posto zabilježila je i dionica sarajevskog Šipada.

+6,65 -2,35

REGIONALNI INDEKSI 0,00% BIRS +0,49% 835,00 960,81 Belex15 +0,50% FIRS -1,01% 656,81 1.606,56 Belexline +0,21% MBI10 +1,11% 1.283,00 2.311,62 SASX10 +0,02% MOSTE 0,00% 968,36 523,69 SASX30 -0,14% NEX20 +0,23% 935,02 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +1,06% WIG20 +0,91% 2.666,45 BUX +0,90% 22.166,00 -0,08% +096% ATX +1,12% 2.872,08 indeksa na zatvaranju u +1,54% Stanje utorak 11. sije nja 2011.

FTSE100 6.026,65

DAX 6.922,46

CAC40

3.849,38

MICEX 1,713.97

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,46% S&P500 -0,14% 11.637,45 1.269,75 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,17% ponedjeljak 10. sije nja 2011. 2.707,80

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 155,6392

36,35

MP-Mena HR

503,2698

26,36

Ilirika BRIC

121,6050

21,60

97,3279

15,85

7,3991

15,14

KD Nova Europa

ST Global Equity

45,7295

-14,74

FIMA Equity

78,8312

-13,33

C-Zenit

50,8464

-13,29

HPB Dynamic

48,4378

-10,94

KD Victoria

14,3588

-7,90

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

115,9267

10,17

AC G Balanced EM

11,2995

8,40

NFD Aureus E.M.B.

87,1389

7,80

ZB global

148,9700

6,61

Ilirika JIE Balanced

153,8201

5,44

ICF Balanced

114,5504

-12,17

ST Balanced

172,9989

-9,59

HPB Global

97,7580

-8,29

ST Aggressive

66,7049

-7,27

5,6456

-6,27

C-Premium

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn

155,6392 43,7403 78,8312 97,8060 76,8500 101,2715 87,2400 77,7788 47,4090 29,6445 11,1092 86,4235 86,6357 108,4500 138,1900 105,2700 72,5513 14,3588 84,7040 45,7295 63,6700 63,5078 14,4567 50,8464 326,7967 62,4300 7,3991 11,3401 105,0515 113,5115

3,38 1,75 1,68 1,61 1,59 1,52 1,52 1,42 1,23 1,19 1,04 0,87 0,86 0,86 0,81 0,81 0,72 0,68 0,65 0,63 0,63 0,63 0,43 0,43 0,41 0,34 0,31 0,20 0,20 0,11

37,21 15,12 1,32 N/A 11,10 13,45 7,88 13,41 13,70 6,03 15,46 9,33 8,68 10,54 8,83 7,10 7,89 6,06 3,75 -1,08 4,16 11,62 12,81 9,69 12,34 12,10 14,56 5,09 16,38 5,30

NFD Aureus US Algorithm OTP indeksni FIMA Equity Ilirika Gold Raiffeisen HR dionice NFD Aureus Global Developed A1 Capital Two AC Rusija NFD Aureus BRIC KD Energija PBZ Equity fond Platinum Blue Chip ZB BRIC+ ZB trend ZB aktiv HPB Titan KD Victoria HPB Dioni ki ST Global Equity Raiffeisen C. Europe Prospectus JIE Platinum Global Opportunity C-Zenit MP-Global HR Raiffeisen Emerging M. KD Nova Europa AC G Dynamic EM VB CROBEX10 OTP Europa Plus

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

37,13 19,40 0,55 N/A 16,12 9,83 12,16 15,04 19,79 5,88 18,23 13,54 2,66 12,51 9,49 10,96 6,76 -0,82 -0,23 -4,98 7,01 12,32 20,34 1,94 19,23 13,06 20,90 5,93 19,34 6,69

36,35 7,84 -13,33 N/A 7,74 3,51 1,75 7,86 13,42 6,17 N/A 3,07 6,36 N/A 10,99 7,24 1,66 -7,90 -6,74 -14,74 -4,30 -2,50 2,13 -13,29 12,26 7,66 15,14 9,02 N/A 1,91

21,71 -23,74 -3,53 N/A -10,67 0,25 -5,03 -6,49 -17,65 -12,92 N/A -2,69 -4,63 N/A 4,02 1,14 -8,83 3,15 -3,10 -7,37 -7,57 -10,86 -8,19 -20,83 -7,43 -14,27 -8,88 7,01 N/A 8,96

5,91 4,11 3,89 -2,26 3,89 3,77 4,22 2,22 1,90 2,49 1,93 1,73 2,09 1,74 1,77 1,24 -0,42 2,56 1,23 -1,67 1,82 2,17 2,03 1,56 1,91 1,43 1,13 0,64 2,22 1,11

28,835 149,215 20,186 7,371 13,063 64,697 11,311 7,179 9,682 10,755 9,014 383,728 8,667 81,319 159,578 485,239 10,188 67,692 18,103 13,196 203,042 25,136 8,316 5,804 5,039 25,349 21,725 14,141 6,856 9,034

2,25 3,04 6,61 0,21 2,33 5,12 2,65 3,73 3,84 3,78 0,86 5,35 3,02 0,74 8,21 4,55 3,47 11,68 5,27 10,22 5,73 3,95 3,31 2,90 2,62 3,06 3,24 1,86 0,97 1,48

10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 07.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 07.01.2011 10.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust ST Aggressive OTP uravnoteženi ZB global ST Balanced Raiffeisen Balanced PBZ Global fond C-Premium Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM HPB Global Allianz Portfolio Ilirika JIE Balanced Erste Balanced HI-balanced KD Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

114,5504 87,1389 71,0057 66,7049 109,6332 148,9700 172,9989 157,4600 105,8129 5,6456 108,8500 11,2995 97,7580 115,9267 153,8201 123,7500 10,3612 8,5133

1,94 1,52 1,37 1,04 0,84 0,76 0,58 0,56 0,55 0,28 0,26 0,23 0,15 0,10 0,04 -0,14 -0,14 -0,19

2,70 5,96 4,91 6,05 1,40 4,86 1,15 3,20 6,76 5,48 1,18 4,19 0,80 5,06 6,95 7,11 5,78 5,18

0,53 8,64 7,12 3,90 3,25 6,20 -2,20 6,33 9,89 3,22 3,21 5,29 -3,46 8,92 10,39 9,57 6,77 3,47

-12,17 7,80 0,53 -7,27 -5,29 6,61 -9,59 5,33 4,52 -6,27 N/A 8,40 -8,29 10,17 5,44 4,88 4,38 2,79

1,89 -3,02 -0,79 -7,35 1,83 4,27 7,09 5,57 5,29 -13,50 N/A 6,79 -0,43 9,27 9,06 0,02 0,40 -3,18

1,28 2,68 1,54 2,26 1,89 0,94 1,33 1,46 1,31 0,94 0,44 0,47 -0,07 0,65 1,39 1,29 1,04 1,67

11,079 15,931 12,090 2,841 38,312 712,169 11,393 320,894 277,850 12,653 181,288 14,336 88,983 7,186 45,080 104,940 68,801 7,153

8,70 4,49 2,50 5,31 5,08 9,53 8,01 8,37 9,33 3,94 0,84 1,86 5,27 1,67 4,97 9,97 8,88 4,99

10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 07.01.2011 10.01.2011 10.01.2011

127,0883 159,7800 174,7800 130,4400 124,9200 11,3780 162,0228 129,5908

0,33 0,14 0,06 0,05 0,04 0,01 0,01 -0,02

0,59 -0,13 0,45 -0,05 0,41 0,49 1,44 0,29

1,81 0,35 3,23 3,62 2,83 1,37 4,91 2,61

3,45 4,60 7,67 8,50 4,38 5,62 9,15 7,46

4,84 5,04 6,68 4,38 4,31 1,46 8,08 4,50

0,16 0,42 0,19 0,09 0,31 0,07 0,05 0,02

15,577 231,163 473,551 194,680 13,400 7,194 46,077 132,277

5,08 9,53 8,63 7,60 5,27 8,88 6,21 7,84

10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 07.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011

kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn

102,5926 132,6199 162,8903 126,0096 145,0800 135,5155 124,7107 132,3636 122,5524 117,2428 11,3398 10,6954 140,0239 138,7500 138,7571 108,6206 105,6300

0,13 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,63 0,56 0,63 0,54 0,90 0,83 0,31 0,73 0,62 0,84 0,65 0,79 0,48 0,81 0,66 0,72 0,56

1,43 1,18 1,20 1,52 1,81 1,69 0,69 1,60 1,24 1,68 1,49 1,65 0,95 1,76 1,38 1,53 1,50

1,43 2,82 2,31 3,72 3,84 3,64 2,62 3,58 2,77 3,35 3,48 3,52 2,50 3,61 2,55 3,40 3,99

1,78 6,31 4,77 4,37 4,84 4,42 3,92 5,46 4,11 5,13 5,64 4,28 3,27 4,40 4,59 5,08 4,33

0,04 0,05 0,07 0,06 0,08 0,07 0,06 0,08 0,08 0,06 0,07 0,08 0,04 0,05 0,08 0,06 0,04

7,713 1042,670 2078,971 514,937 846,084 29,512 42,498 227,770 127,894 164,430 131,065 27,597 135,803 679,705 111,123 170,737 627,919

1,45 11,79 10,47 8,47 7,88 7,03 5,75 5,27 5,05 3,18 2,29 1,61 10,47 7,60 7,30 1,67 1,29

10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 07.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 07.01.2011 10.01.2011 10.01.2011 07.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,0228

9,15

Erste Bond

130,4400

8,50

Raiffeisen Bonds

174,7800

7,67

PBZ Bond fond

129,5908

7,46

HI-conservative

11,3780

5,62

OTP euro obvezni ki

127,0883

3,45

HPB Obvezni ki

124,9200

4,38

ZB bond

159,7800

4,60

HI-conservative

11,3780

5,62

PBZ Bond fond

129,5908

7,46

OTP euro obvezni ki ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond HPB Obvezni ki HI-conservative Capital One PBZ Bond fond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash ZB europlus Erste Money HI-cash Allianz Cash Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 12/1/2011

GLOBALNO ŠIRENJE

PetroChina dolazi u Europu

Najve a kineska energetska kompanija, državna PetroChina, s britanskim je Ineos Group Holdingsom potpisala ugovor o osnivanju zajedni ke kompanije. Ulaskom u Veliku Britaniju svojem programu globalne ekspanzije dodaju i Europu. Ineos je najve a britanska naftna kompanija koja nije izlistana na burzi, a zajedno s PetroChinom bavit e se ra-

finiranjem nafte i prodajom derivata u njihovim postrojenjima u škotskom Grangemouthu i Laveri u južnoj Francuskoj, stoji u objavi PetroChine od utorka. Kapacitet Ineosa je oko 210 tisu a barela dnevno u obje rafinerije. S druge strane, naftne kompanije poput Shella i Totala prodaju svoje rafinerije zbog slabe potražnje za naftom izazvane recesijom. PetroChina e Ineosu pomo i financijski, iako u objavi za medije ne stoji kako. U posljednje je dvije godine u svoje širenje od Australi-

je i Singapura PetroChina uložila 6,9 milijardi dolara. Kako bi uspjeli zadovoljiti kineske energetske potrebe, u ovom e desetlje u na širenje potrošiti šezdeset milijardi dolara, pove avaju i svoje rezerve nafte i proizvodnju. Kinesko je gospodarstvo prema procjenama u 2010. godini raslo po stopi od deset posto, a puno nisu zaostale ni dionice hongkonške PetroChine, koje su poskupjele devet posto. Kineska je tvrtka krajem prošle godine s Royal Dutch Shellom ugovorila zajedni ke

energetske projekte u Kanadi i Kini, a prije toga je u kolovozu prošle godine preuzela australski Arrow Energy zajedno sa Shellom. "Ovo je dio plana PetroChine da postane globalna naftna kompanija", izjavio je za Bloomberg Shi Yan, analiti ar tvrtke UOB Kay Han u Šangaju, i dodao: "Rafinerije u Škotskoj i Francuskoj imaju relativno mali output, ali je njihova kupnja dio dugoro ne strategije razvijanja rafineriskih kapaciteta u prekomorskim zemljama." B.hr

Loše vijesti Crobex nisu ni okrznule NAVALA OPTIMIZMA Ulaga e u utorak u naumu kupnje doma ih dionica nije zaustavio ni Zavod za statistiku objavom novog rasta nezaposlenosti - Crobex je probio 2200 bodova

osoba ili 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 319.845 osoba, što je najve i broj nezaposlenih od travnja 2005. godine. "Podatak o najve em broju nezaposlenih od 2005. godine zasigurno nije poticajan za doma e gospodarstvo", napomenuo je Rinkovec.

etvrti trgovinski dan zaredom Crobex je snažno rastao i presko io psihološki važnu razinu od 2200 bodova. U utorak je referentni dioni ki indeks Zagreba ke burze porastao 1,56 posto i dohvatio 2232,54 boda. Blue chip Crobex 10 porastao je 1,29 posto i stao na 1217,72 boda. Redovan promet dionicama iznosio je izvrsnih 94,7 milijuna kuna. "Investitore su obuzele optimisti ne špekulacije pa gura-

Od 15 milijunaša sa Zagreba ke burze u utorak je najve i skok zabilježila dionica Dom holdinga, a solidan plus uhvatili su i Atlantska plovidba te Belje. Dionicama Dom holdinga ostvaren je promet od 1,2 milijuna kuna u dnevnom cjenovnom rasponu od 36,75 do 42,44 kune. Zadnja zabilježena cijena iznosila je 42,44 kune, a vlasnika je tijekom trgovinskog dana promijenilo gotovo 30.000 dionica. Navala optimizma zaobišla

ju cijene dionica uvis. No, sa snažnim rastom cijena ja a i rizik od dobitonosnih prodaja, to više što makroekonomski pokazatelji još nisu dobri", ocijenio je za Hinu Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u investicijskom društvu Credos.

Utjecaj nezaposlenosti

Tako je Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio da je u lanjskom prosincu broj nezaposlenih porastao za 7495

LUKA MILI»I , predsjednik Uprave Dalekovoda, ija je dionica u utorak uz gotovo sedam milijuna kuna prometa sko ila 2,87 posto SNIMIO H. DOMINI

Skok Dom holdinga

je dionicu Atlantic grupe, koja je uz gotovo dva milijuna kuna prometa pala 0,59 posto, na 803,22 kune. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo više od 2000 dionica po cijenama od 803 do 810 kuna. Treba napomenuti da je ta dionica solidan rast zabilježila prijašnjih dana zbog ega se možda našla pod pritiskom dobitonosnih prodaja. Titulu najlikvidnije, uz pro-

REGIJA

U fokusu ulagača industrijske dionice Slovenski indeks SBI TOP završio je u utorak na pozitivnoj nuli, odnosno na 835 bodova Ve ina prometa odnosila se na dionicu farmaceutske kompanije Krke kojom se trgovalo u

iznosu od 418.655, a cijena joj je pala 0,4 posto, na 62 eura. Više od 100.000 eura prometa na Ljubljanskoj burzi imale su još tri dionice - Nova kreditna banka Maribor, Gorenje i Telekom Slovenije, a svima je vrijednost pala.

Vrijednost beogradskog indeksa BELEX-a 15 porasla je pak 0,5 posto, na 656,81 bod, a za razliku od ponedjeljka, kada se najviše trgovalo dionicom Naftne industrije Srbije, brokeri su najviše posla imali s Komercijalnom bankom koja

je zabilježila 116,5 milijuna dinara prometa. Cijena te dionice pala je 0,56 posto i zadnja zabilježena iznosila je 25.900 dinara. Naftna industrija Srbije bila je druga na popisu najtrgovanijih sa 41,3 milijuna dinara prometa. B. St.

met od 46,4 milijuna kuna, ponijela je dionica Ine, koja je pala 0,61 posto, na 3240 kuna, koliko joj je iznosio i dnevni maksimum. Najniža dnevna cijena dionice Ine iznosila je 3152,73 kune. Drugu najlikvidniju poziciju uz promet od gotovo sedam milijuna kuna osvojila je dionica Dalekovoda, koja je porasla 2,87 posto, na 294,31 kunu. Nikola Su ec

BROJKE

0,02 0,49 posto rastao je sarajevski indeks SASX-10 u utorak

posto u utorak je poskupio banjalu ki indeks BIRS

Shakira bankara zamijenila nogometašem u ljubavi, ali ne i u poslu Kolumbijska zvijezda Shakira kaže kako joj je 11 godina provedenih u vezi s Antonijem de la Ruom, ina e sinom nekadašnjeg predsjednika Argentine, bilo 11 najljepših godina u životu. No, o ito ne dovoljno lijepih jer je investicijskog bankara pjeva ica navodno ostavila zbog španjolskog nogometaša Gerarda Piquéa.

SHAKIRA s bivšim de kom Antonijem de la Ruom

DOBITNICI DANA (ZSE) IPK Osijek +33,57% Finvest Corp +20,62% Questus nekretnine +12,12% Lucidus +10,99% Hoteli Živogoš e +8,89% 0 Raste

Pjeva ica je na svom blogu u ponedjeljak otkrila ono o emu se ve dugo šuškalo - da je s Antonijem vezu okon ala još ljetos. "U kolovozu 2010. donijeli smo zajedni ku odluku da privremeno prekinemo našu ljubavnu vezu", napisala je Shakira. No, zna Shakira da je iskusnog investicijskog bankara uvijek do-

GUBITNICI DANA (ZSE) Hrvatski Duhani -22,94% Vupik -7,73% Uljanik -4,62% Jadranska banka -4,47% MIV -3,86% 84 Nema promjene

0 Pada

INDEKSI CROX Mirex

bro imati pokraj sebe, pa je tako sa De la Ruom ostala u prijateljskim, ali i poslovnim odnosima. Najavivši kako e s bivšim de kom i dalje poslovno sura ivati, te da prekid nije utjecao na njihov profesionalni odnos, pjeva ica je u izjavama ostavila prostora naga anjima o mogu oj pomirbi s dugogodišnjim de kom. B.hr

Vrijed. 1,370,58 157,52

Prom. 1,79% 0,15%

Sirova nafta 89,25 Prirodni plin 4,49 Zlato 1.375,32 Srebro 29,07 Goveda 104,50

1,39% 1,36% 0,49% 1,17% 0,48%

KOBNO OTVARANJE KOMPLEKSA DEYI KONGGANG INTERNATIONAL GARDEN

Kinezi posumnjali da ih graditelj želi prevariti pa izazvali nerede

SUMNJE u legalnost popisa izazvale gužvu

Na stotine nadobudnih kupaca stanova u kineskom gradu Hangzhou izazvalo je nerede zbog sumnje da ih izvo a projekta namjerava prevariti. Neredi su rezultirali jednim pretu enim muškarcem koji je u komi. Gra ani su, naime, posumnjali da izvo a radova manipulira rednim brojevima stanara s pravom na nekretnine te da popis nije sastavljen po važnosti i pravima. Otvaranje stambenog kompleksa Deyi Konggang

International Garden tako je završilo kobno. Nakon što su od izvo a a radova, kompanije Dandy Holding Group Co, zatražili da se redni brojevi po kojima e se stanovi dodjeljivati ponovno podijele, izbio je fizi ki sukob. U sukobu je jedan muškarac brutalno pretu en i u komatoznom stanju hospitaliziran. Sukob je prekinut prije dolaska policije koja treba utvrditi što se to no dogodilo i tko e odgovarati za nanesene teške ozljede. B.hr

RAZVIKANI SPOR DONOSI PROMJENE?

Zbog razvoda nasljednice i bankara Britanija razmišlja o priznavanju predbračnih ugovora Predbra ni ugovori vrlo su popularni me u bogatim Amerikancima, a Britanci razmišljaju o donošenju zakona po kojem bi i u toj zemlji bili obvezuju i. Naime, iako predbra ni ugovori postoje i u Ujedinjenom Kraljevstvu, oni ne obvezuju supružnike, ve sud u brakorazvodnoj parnici može sam odrediti iznos koji e dodijeliti supružniku koji traži naknadu. Razmatranje mogu nosti promjene zakona potaknula je presuda u brakorazvodnoj

parnici njema ke nasljednice Katrin Radmacher i bivšeg investicijskog bankara JP Morgan Chasea Nicolasa Granatina, piše Bloomberg. Iako je par potpisao predbra ni ugovor, sud se na njega nije obazirao nego je Granatinu dodijelio šest milijuna funti. No, Vrhovni je sud kasnije presudio da taj iznos može biti smanjen, i to zato što bivši bankar JP Morgana po predbra nom NJEMA»KA nasljednica Katrin Radmacher nada se da e i ugovoru ima pravo na manju prije promjene zakona dobiti dio novca koji je morala dati bivšem mužu ARHIVA BUSINESS.HR naknadu. N. Rivosechi

Ho e li dionica akovštine nastaviti divljati i nakon gotovo trodnevne blokade, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Chrysler se vra a na burzu? Izvršni direktor Chryslera Sergio Marchionne najavio je da bi inicijalna javna ponuda dionica tog ameri kog proizvo a a automobila mogla biti organizirana u etvrtom kvartalu ove godine. Generalni direktor AMD-a podnio ostavku Dirk Meyer, glavni izvršni direktor proizvo a a ipova Advanced Micro Devicesa, poznatijeg pod skra enim nazivom AMD, podnio je ostavku i napustio kompaniju, a iz tvrtke su poru ili da je rije o "zajedni koj" odluci. Sestre Kardashian "zaradile" tužbu od 75 milijuna dolara Revenue Resource Group, izdava propalog Kardashian Karda, tužio je ameri ku reality zvijezdu Kim Kardashian i njezine sestre Khloe i Kourtney zbog kršenja ugovora i do njih traži 75 milijuna dolara odštete.