Business.hr broj 804 by Business.hr

NETRANSPARENTNA PONUDA 12

Hrvatske vode prodaju 'mačka u vreći'

DVA KRUGA 18

Nedavno objavljeni natje aj za prodaju 15 posto udjela u osam povezanih tvrtki i dionica u još 21 poduze u netransparentan je, ne sadrži nijedan detalj o poslovanju tih poduze a niti garantira zaradu od ulaganja u te tvrtke, upozoravaju financijaši

Dokapitalizacija Luke Ploče po cijeni između 800 i 1500 kuna

ETVRTAK 13/1/2011

BROJ 804 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NELIKVIDNOST I DALJE NASTE 4-5 U studenome prošle godine broj pravnih osoba s blokiranim ra unima porastao je za oko 800 u odnosu na prethodni mjesec, na 33.065, a broj 'blokiranih' obrtnika pove an je za 375, na ak 41.713. Time je broj blokiranih poduzetnika dosegnuo 75.000, što je 31,7 posto ukupnog broja aktivnih poduzetnika u Hrvatskoj

U blokadi

gotovo trećina svih aktivnih poduzetnika u RH RAT ZA RABAT

TDR će preko leđa malih trgovaca zaraditi 70 do 100 milijuna kuna? Borba Adrisove Tvornice duhana Rovinj s njezinim ve im stranim konkurentima prelomit e se na le ima malih trgovaca, a oni procjenjuju da bi Adris zahvaljuju i novoj prodajnoj politici mogao zaraditi i do 100 milijuna kuna. No, dio malih - i srednjih - trgovaca uzvra a micanjem TDR-ovih cigareta sa svojih polica, me u kojima je i Smoking d.o.o. koji drži stotinjak kioska 6

info&stav

INDIKATOR

2-3

Opasno putovati u Tunis Rekordan njema ki rast Njema ko gospodarstvo poraslo je u 2010. snaĹžnih 3,6 posto, ĹĄto je najviĹĄa stopa rasta od ujedinjenja prije dva desetlje a, objavio je savezni statisti ki ured. Usporedbe radi, Njema ka je u 2009. zabiljeĹžila bolni pad gospodarskih aktivnosti 4,7 posto.

Ministarstvo vanjskih poslova, zbog pogorĹĄana sigurnosnog stanja u Tunisu, jednom od omiljenih turisti kih odrediĹĄta hrvatskih turista, promijenilo je preporuku za putovanje u tu zemlju i trenuta no "upozorava na pove ani rizik putovanja" u Tunis. Osnovana je i radna skupina za pra enje situacije i pomo u slu aju potrebe hrvatskim drĹžavljanima koji se ondje nalaze

business.hr etvrtak 13/1/2011

Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

POKVARENI TELEFON NA LINIJI ORCO - VLADA RH

Ott dolazi, a kad e, ne zna s Sastanak elnika Orco grupe Jean-Francoisa Otta i potpredsjednika Vlade Petra obankovi a, najavljen za po etak ovoga tjedna, nije odrĹžan ni u srijedu. Iz Vlade, kao ni iz Orca, ju er se nije moglo doznati kad e se sastanak to no odrĹžati. S obzirom na proturje ne informacije koje smo dobili, nastavlja se igra pokvarenog telefona na relaciji Orco - hrvatska Vlada. Iako je sastanak bio najavljen za srijedu ujutro na stranici teleteksta HRT-a, novi glasnogovornik Vlade (i donedavni glasnogovornik ministra obankovi a) Mladen Pavi kazao nam je da iz Orca nisu potvrdili Ottov dolazak. Dodao je kako su u ponedjeljak iz Orca javili da njihov ĹĄef ne moĹže do i zbog bolesti, a da su u utorak tra-

FOTO PONGRA I /CROPIX

www.business.hr

JEAN-FRANCOIS OTT, elnik Orco grupe, nije se joĹĄ sastao s potpredsjednikom Vlade Petrom obankovi em

Ĺžili da se sastanak odgodi za srijedu.

Bez poziva

Glasnogovornica Orco Property grupe Petra Zdenkova odgovorila nam je pak da joĹĄ nisu dobili ni sluĹžbeni poziv, ali ni traĹženi dnevni red,

pa ne mogu potvrditi dolazak svog ĹĄefa u Zagreb. Sastanak J. F. Otta i potpredsjednika Vlade Petra obankovi a, koji ujedno predsjeda Upravnim odborom Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), najavljen je nakon ĹĄto su iz Orca za-

prijetili da e Hrvatsku tuĹžiti me unarodnom sudu ako se u roku tri mjeseca ne rijeĹĄi spor izme u njihove kompanije i drĹžave. Francusko-luksemburĹĄka grupa i drĹžava, kao dva najve a suvlasnika Sun anog Hvara, donedavno su bili vezani ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, koji je HFP jednostrano raskinuo sredinom proĹĄle godine. Otad je sve izvjesnije da e slu aj Sun ani Hvar i propali pokuĹĄaj JPPa u turizmu epilog dobiti na sudu.

Osumnji eni vani

Doga aji su kulminirali kada je prije desetak dana, nakon glavne skupĹĄtine dioni ara Sun anog Hvara, umjesto dogovora o budu nosti hvarske hotelske ku e kojoj prijeti ste aj elnik Orca zavrĹĄio

AFERA SPICE

Obrana: OptuĹžnica SF, dokazi nezakoniti Sjednica OptuĹžnog vije a u slu aju Spice ju er je prekinuta jer je obrana osmorice optuĹženika, koje se tereti da su Podravku oĹĄtetili za najmanje 400 milijuna kuna, zatraĹžila da se iz spisa izdvoje dokazi za koje smatraju da su nezakoniti. Odluka e biti donesena do ponedjeljka, kada e se odlu ivati i o osnovanosti Uskokove optuĹžnice, kazao je predsjednik optuĹžnog vi-

je a, sudac Ivan Turudi . Dodao je da je spis u aferi Spice, s viĹĄe od 40.000 stranica, "rekorder na Ĺ˝upanijskom sudu u Zagrebu". Uskok za 400 milijuna teĹĄke nezakonitosti tereti bivĹĄeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca, bivĹĄe elnike koprivni ke tvrtke Darka Marinca, Zdravka Ĺ estaka, Josipa Pavlovi a i SaĹĄu Romca, vlasnika i direktora splitske tvrtke SMS

Sr ana Mladini a, suvlasnika varaĹždinske Fima grupe Milana Horvata te odvjetnika Zorana Markovi a. Odvjetnik drugooptuĹženog Marinca Veljko Miljevi objasnio je da obrana, me u ostalim, traĹži izdvajanje knjigovodstveno-financijskog vjeĹĄta enja na kojemu je temeljena optuĹžnica. "Ovo vjeĹĄta enje nije samo nevjerodostojno nego

i nezakonito", tvrdi Miljevi . Dodao je da na 358 stranica optuĹžnice nije navedeno kako su optuĹženi na sebe planirali preuzeti dionice Podravke. "U optuĹžnici se spominje da je krajnji cilj bilo preuzimanje ak 75 posto dionica, ĹĄto je znanstvena fantastika. Za to bi im trebalo 1,67 milijardi kuna", ustvrdio je Miljevi . H

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA

BROJKA

Poznato je da nisam baĹĄ bio omiljen od bivĹĄeg premijera Sanadera BOĹ˝IDAR KALMETA, ministar mora, prometa i infrastrukture, u intervjuu Globusu

milijuna eura vrijedan je kreditno-jamstveni fond za filmske djelatnike koji je Europska komisija utemeljila kako bi im olakĹĄala dobivanje zajma od banaka

UVODNIK

u zagreba koj policiji na petosatnom obavijesnom razgovoru. Isprva se govorilo da je J. F. Ott priveden kao svjedok u istrazi o malverzacijama u Sun anom Hvaru, da bi se na kraju uspostavilo da je i on jedan od ĹĄestorice osumnji enih za gospodarski kriminal. Za nezakonito poslovanje, zloupotrebu poloĹžaja i izvla enje novca kojim su Sun ani Hvar oĹĄtetili za 16 milijuna kuna tereti se i bivĹĄeg predsjednika Uprave tvrtke Dragana Lazuki a te joĹĄ etvoricu bivĹĄih menadĹžera. Osim Otta, zasad nitko nije sasluĹĄan jer osumnji eni nisu u Hrvatskoj. Dragan Lazuki Ĺživi i radi u Pragu i drĹžavljanin je BiH, a ostali menadĹžeri su Francuzi. Maja Grbi

FOTO TADI /CROPIX

maja.grbic@business.hr

Objasnite ministru rada kako smanjiti nezaposlenost Petra Buli petra.bulic@business.hr

akon ĹĄto je Danijel Nesti , ugledni ekonomski stru njak specijaliziran za trĹžiĹĄte rada, predvidio kako bi do oĹžujka broj nezaposlenih mogao dosegnuti izme u 340 i 350 tisu a, ministar gospodarstva uro Popija je gotovo indignantno u Dnevniku Nove TV izjavio kako bi baĹĄ volio znati koji su argumenti za te procjene. I baĹĄ bi volio da "ti stru njaci" kaĹžu i kako smanjiti nezaposlenost. To su rije i koje ne bismo o ekivali od jednog ministra gospodarstva i rada, a kamoli od ministra koji je u Vladu uĹĄao kao poduzetni ki kandidat. Valjda bi kao poduzetni ki kandidat ve trebao imati neki stav o tome ĹĄto bi poduzetnicima pomoglo da viĹĄe zapoĹĄljavaju - to je barem bilo me u stalnim zahtjevima Udruge poslodavaca, iji je direktor Popija bio prije nego ĹĄto je imenovan u Vladu. S DRUGE STRANE, Danijel Nesti s Ekonomskog instituta svakako nije netko ije bi miĹĄljenje jedan ministar gospodarstva trebao olako odbaciti. Ne znam samo je li ministar

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva, izjavio je kako bi volio da "ti stru njaci" kaĹžu i kako smanjiti nezaposlenost

FOTO WWW. NOVATV.HR

na se

DAMIR POLANÂťEC nije Ĺželio komentirati ro iĹĄte, ali se ispri ao zbog incidenta s fotoreporterom

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Kao ministar koji je u Vladu uĹĄao kao poduzetni ki kandidat, uro Popija ve bi trebao imati neki stav o tome ĹĄto bi poduzetnicima pomoglo da viĹĄe zapoĹĄljavaju znao tko je zapravo u utorak iznio prognozu o 350.000 nezaposlenih (koja je, ne zaboravimo, u skladu s prognozama i svih drugih analiti ara koji prate trĹžiĹĄte rada). Ako jest, je li znao tko je zapravo Danijel Nesti ? U oba slu aja neinformiranost ministra bila bi zabrinjavaju a. No, ako je sve to znao, onda moĹžemo zaklju iti da je iskoristio tipi an politi ki alat protunapada bez argumenata koji, opet, ne bismo o ekivali od jednog poduzetni kog kandidata. DoduĹĄe, taj poduzetni ki kandidat (inĹženjer elektrotehnike s magisterijem iz menadĹžmenta) preuzeo je

funkciju nakon dvadesetogodiĹĄnje karijere u ZAP-u odnosno Fini i nekoliko godina vo enja jedne udruge. Evo sada i nekih brojki koje je ministar trebao imati na umu prilikom obra anja javnosti: broj nezaposlenih od prosinca 2008. do oĹžujka 2009. pove an je za 26.800 osoba, a lani je ta brojka premaĹĄila 27.000. Podsjetimo, na kraju prosinca 2010. broj nezaposlenih dosegao je gotovo 320.000.

MINISTAR JE UMANJIO

vaĹžnost i te brojke, kazavĹĄi kako se u EU koristi (neĹĄto niĹža i realnija) anketna stopa nezaposlenih. No, nije spome-

nuo da broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi raste ak tri puta brĹže od registrirane: u godinu dana broj nezaposlenih na HZZ-u porastao je 10 posto, a prema anketi ak 31,4 posto. Osim toga, iako je ministar uro Popija naglasio da se "zaposlenost popravila", citiraju i podatak kako je lani iz evidencije HZZ-a zahvaljuju i zapoĹĄljavanju otiĹĄlo 140.000 osoba, ta njegova izjava nije to na. Naime, prema podacima DZS-a, broj zaposlenih kontinuirano pada i prema posljednjim podacima prvi se put spustio ispod 1,4 milijuna.

tema 4-5

NELIKVIDNOST I DALJE NASTE Iznos nepodmirenih naloga porastao razinu od 35,037 milijardi kuna, što je 2,4 posto više nego krajem listopad

U blokadi gotovo tr aktivnih poduzetnik U studenome prošle godine broj pravnih osoba s blokiranim ra unima porastao je za oko 800 u odnosu na prethodni mjesec, na 33.065, a broj 'blokiranih' obrtnika pove an je za 375, na ak 41.713. Time je broj blokiranih poduzetnika gotovo dosegnuo 75.000, što je 31,7 posto ukupnog broja aktivnih poduzetnika u Hrvatskoj Gotovo tre ina svih aktivnih poslovnih subjekata u Hrvatskoj na kraju studenoga 2010. godine nije bila u stanju podmirivati svoje teku e obveze. Prema podacima Fine, koje je objavila Hrvatska gospodarska komora, od ukupno 236.042 aktivne pravne osobe te obrtnika i slobodna zanimanja, njih 74.777 ili 31,7 posto imalo je blokirane ra une zbog nepodmirenih naloga. Pritom je broj insolventnih pravnih osoba bio 33.065 od ukupno 139.337 aktivnih pravnih osoba registriranih u Državnom zavodu za statistiku, a broj insolventnih obrtnika bio je 41.713 od ukupno 96.705 registriranih aktivnih obrtnika i slobodnih zanimanja.

JASNA BELOŠEVI MATI , direktorica Centra za makroekonomske analize HGK SNIMIO HRVOJE DOMINI

U studenome prošle godine bilo je 800 pravnih osoba s blokiranim ra unima više nego u prethodnom mjesecu, a broj "blokiranih" obrtnika pove an je na mjese noj razini za 375. I iznos nepodmirenih naloga porastao je za visokih 828,9 milijuna kuna, na rekordnu razinu od 35,037 milijardi kuna, što je 2,4 posto više nego krajem listopada i ak 35,9 posto više nego u istome mjesecu 2009. godine.

Trgovci najslabiji

U HGK-u pojašnjavaju da su novom rekordu najviše pridonijele tvrtke registrirane za djelatnost trgovine kojima je vrijednost blokade ra una pove ana za 276,6 milijuna kuna te gra evinarstva s pove anjem od 166 milijuna kuna. Od ukupne vrijednosti novih naloga koji su došli na naplatu, 44 posto odnosi se na dug pravnih osoba državi zbog nepla enih poreza i dopri-

nosa, ija je vrijednost tako er dosegnula rekordnih 13,7 milijardi kuna (nepla eni porezi 11,95 milijardi kuna, a nepla eni doprinosi 1,7 milijardi kuna). Kod pravnih osoba kojima su blokirani ra uni zaposleno je 45.505 radnika, a kod blokiranih obrtnika 25.473 radnika. Prema podacima koje je Business.hr-u predo ila direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Beloševi Mati , problem nelikvidnosti to je ve i ako se zna da od 33.065 pravnih osoba s blokiranim ra unima njih 30.385 ima ra une blokirane dulje od 60 dana. Preciznije: od 61 do 180 dana blokirane ra une ima 2647 pravnih osoba, od 181 do 360 dana 3691 tvrtka, a više od 360 dana njih 24.047. Sli no je i s "blokiranim" obrtnicima jer njih 39.148 ima ra une blokirane dulje od 60 dana (2504 ima blokirane ra une od 61 do 180 dana, 3202 od 181 do

rastao je u studenome za visokih 828,9 milijuna kuna, na rekordnu stopada i ak 35,9 posto više nego u istome mjesecu 2009. godine

trećina svih nika u RH BROJKE

posto ili za 16,6 milijardi kuna pove an je u odnosu na pretkriznu 2008. godinu iznos prijavljenih nepla enih obveza blokiranih poduze a

posto ili za 15,5 tisu a pove an je u odnosu na pretkriznu 2008. broj blokiranih poduze a

360 dana, a ak 33.442 više od 360 dana). Kako iz Fine upozoravaju da zapravo ne raspolažu podacima o svim nepodmirenim dospjelim obvezama poslovnih subjekata, jer tvrtke i obrtnici "nisu dužni podnositi naloge za pla anje ako na svojim ra unima u banci nemaju pokri a za njihovu naplatu", jasno je i da su rekordni podaci o nepla enim nalozima samo dio istine o nepodmirenim dospjelim obvezama, odnosno da su stvarni iznosi nepla enih naloga ve i od iznosa koje je Fina registrirala.

Problem PDV-a

Analiti ari koji sustavnije prate što se zbiva s likvidnoš u i solventnoš u hrvatskih tvrtki procjenjuju da su iznosi nepla enih obveza daleko ve i od onih koje Fina registrira na temelju izdanih naloga, jer puno naloga tvrtke i obrtnici ne izdaju svjesni da ih ne mogu u

roku naplatiti, a pritom su, primjerice, obveznici PDVa dužni platiti državi porez, iako nisu naplatili svoja potraživanja. Tako kad HGK zaklju uje da je "u odnosu na pretkriznu 2008. godinu stanje zna ajno pogoršano: iznos blokade je ve i ak 90 posto (ili za 16,6 milijardi kuna), a broj blokiranih poslovnih subjekata 28 posto (ili za 15,5 tisu a)", može se pretpostaviti da je stanje zapravo još puno gore jer su se u krizi tvrtke dodatno "izvještile" u nepla anju i prikrivanju dospjelih nepla enih obveza. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

business.hr etvrtak 13/1/2011

tema 6-7

RAT ZA RABAT Adris je odbio pregovarati o novim uvjetima s samo im je dostavio nove ugovore po principu uzmi ili ostavi

TDR će preko leđa mal zaraditi 70 do 100 milij Borba Adrisove Tvornice duhana Rovinj s njezinim većim stranim konkurentima prelomit će se na leđima malih trgovaca, a oni procjenjuju da bi Adris zahvaljujući novoj prodajnoj politici mogao zaraditi i do 100 milijuna kuna. No dio malih - i srednjih - trgovaca uzvraća micanjem TDRovih cigareta sa svojih polica, među kojima je i Smoking d.o.o. koji drži stotinjak kioska

brojka

tisuća ljudi moglo bi ostati bez posla zbog novih rabata TDR-a, tvrde mali trgovci

Nakon što je Adrisova Tvornica duhana Rovinj od početka ove godine ponudila nove uvjete domaćim malim trgovcima, sve je veće njihovo nezadovoljstvo, pa su neki od njih već prestali prodavati TDR-ove cigarete ili to namjeravaju učiniti čim prodaju postojeće zalihe. Potez rovinjskog diva domaće duhanske industrije mnogi su već protumačili svojevrsnim pokušajem da se preko leđa malih trgovaca obračuna s konkurencijom. No, sudeći barem po onome što su za Business.hr rekli neki od njih, moglo bi se dogoditi upravo suprotno - mogao bi se smanjiti udjel TDR-a na tržištu, koji se ionako smanjuje posljednjih nekoliko godina, pa je tako sa 90 posto u posljednje tri godine pao na 78 posto. U TDR-u smatraju kako je sve u skladu s tržišnim pravilima, a i u Agenciji za zaštitu

tržišnog natjecanja ne smatraju da je TDR prekršio fer tržišnu utakmicu. Kao glavni razlog spominju da svaki trgovac ima pravo odluči-

ti hoće li prihvatiti TDR-ove uvjete ili ne. Čini se kako će se upravo dogoditi potonje, jer ima onih koji ne pristaju na uvjete kojima se guraju

na rub egzistencije. Ugovori u kojima se marža smanjuje sa 4,4 posto na 2 do 1,5 posto ne ostavljaju gotovo nikakav prostor za zaradu, a trgovci

ima s malim trgovcima i lancima kioska vi

malih trgovaca ilijuna kuna?

se pitaju zbog ega su stavljeni pred svrĹĄen in budu i da u proteklom razdoblju nije bilo ni pove anja troĹĄkova proizvodnje.

TDR ĹĄteti sam sebi

"Zapravo, ako emo re i istinu, TDR je u posljednje vrijeme ak i smanjio troĹĄkove proizvodnje kada je uveo PVC omota koji koristi u ambalaĹži ĹĄteka cigareta, a omogu uje uĹĄtede od 30 do 50 milijuna kuna godiĹĄnje. Istodobno, novim uvjetima iz ugovora TDR bi mogao ostvariti dodatnu zara-

DAILY NEWS Jedan od maloprodajnih lanaca pogo enih novim uvjetima prodaje TDR-ovih cigareta SNIMIO SAĹ A ETKOVI

du izme u 70 i 100 milijuna kuna! O ito je kako nije rije ni o emu drugome nego da se borba s konkurencijom prelama preko le a malih trgovaca. No mi smo samo servis te Ĺželimo prodavati sve vrste cigareta, a potroĹĄa i neka biraju ono ĹĄto Ĺžele. NaĹžalost, takvim potezima TDR u prvom redu ĹĄteti sam sebi, osim ako tamo nisu izra unali da e im smanjeni rabat pokriti gubitke zbog odustajanja malih trgovaca od njihovih proizvoda", rekao nam je dobro obavijeĹĄteni izvor iz tvrtke Smoking d.o.o., koji je htio ostati neimenovan, a rije je o jednom od vode ih nezavisnih maloprodajnih lanaca koji prodaju duhanske proizvode kroz brendove trgovina Daily News i Churchill. Pripomenimo kako je to trgova ko druĹĄtvo u stopostotnom vlasniĹĄtvu tvrtke Raul d.o.o., koja je tako er

vlasnik tvrtke Roberto Plus, najve eg doma eg uvoznika i distributera duhanskih proizvoda, koji je 2006. potpisao i ekskluzivni ugovor s British American Tobaccom (BAT), drugom po veli ini svjetskom tvrtkom u proizvodnji cigareta. BAT je svojedobno neuspjeĹĄno pokuĹĄao kupiti Tvornicu duhana Zadar, a mnogi smatraju kako su upravo njihovi proizvodi najve a konkurencija asortimanu TDR-a.

UgroĹžena radna mjesta

Ve sada se prognozira kako bi zbog poteza TDR-a moglo biti pogo eno ak 2000 radnih mjesta i ukupno dvanaest do trinaest tisu a djelatnika. NaĹĄ sugovornik isti e kako su poslali dopis TDRu u kojem su traĹžili sastanak joĹĄ u prosincu, no nisu dobili nikakav odgovor, ve su bez objaĹĄnjenja dobili ugovor na potpis. Sada se kao jedna

business.hr PROBLEM SU TROĹ A etvrtak 13/1/2011 RIN E

TDR tvrdi: Ve ini trgova ca ne mijenja se ukupna vi sina ispla ene naknade U

TDR-u promjenu uvjeta objaĹĄnjavaju time da su se u protekle dvije godine dra mati no promijenili uvjeti pos lovanja zbog naglog i radikalnog pove anja troĹĄarina, ak 56 pos to. "Upozoravali smo da e zbog pove anja troĹĄarina na gub itku biti potroĹĄa i i trgovci, izo stat e punjenje drĹžavnog pro ra una, do i e do pove anja sivog trĹžiĹĄta i gubitka radnih mje sta, poglavito na hrvatskom selu. Cijela ova situacija nije pos ljedica sukoba 'velikog' TD R-a i dijela malih trgovaca, ve malog TDR-a i globalnih tvr tki koje su pojedina no viĹĄe od 100 puta ve e od TDR-a, a nam etnule su nove uvjete na trĹž iĹĄtu",

od mjera spominje i prodaja smanjenog asortimana, pa bi se od 41 proizvoda, koliko ih TDR ima u ponudi malih

tvrde u TDR-u. Novi model, pripremljen uz prethodno odobrenje Ag encije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog nat jecanja, isti je za velike i male trgovce te se ve ini trgova ca ukupna visina ispla ene naknade ne mijenja, tvrde u TD R-u napominju kako je novi mo i del obra una visine naknade temeljen isklju ivo na trĹžiĹĄn im uvjetima. U tijeku je potpis iva nje novih ugovora s trgovc ima, a odaziv je u skladu s o e kivanjima - ĹĄto daje naslutiti kako e porast prihoda od sm anjene marĹže i rabata ipak pokriti manji broj prodajnih mjesta na kojima e se mo i kupiti TD R-ovi proizvodi.

trgovaca, moglo na i samo njih desetak. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

BEZ BRIGE

Bojkot ne e utjecati na poslovanje Adrisa Ĺ˝arko Buzuk, portfeljni menadĹžer OTP Investa, smatra da bojkot TDR-ovih proizvoda ne e ostaviti zna ajan trag na Adrisovo poslovanje. "Adris je u svojoj poziciji jako dominantan i ima veliko iskustvo, ne samo u 'borbi' s malim trgovcima, ve i s velikim duhanskim kompanijama. Valja o ekivati neĹĄto slabiji rezultat ako bojkot uzme maha, no opet, neki zna ajniji utjecaj takvog doga aja na poslovne rezultate Adrisa nije realan", smatra Buzuk. N. S.

Ĺ˝ARKO BUZUK, portfeljni menadĹžer OTP Investa

doga aji

PREMIJERKA

'Vlada oporavak ne moĹže ostvariti sama'

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 13/1/2011

JADRANKA KOSOR u Novskoj darovala zemljiĹĄte za poduzetni ku zonu FOTO KRAJA /CROPIX

PRAZNA SPORTSKA DVORANA

Pervan: Prihod od Arene poveÄ&#x2021;at Ä&#x2021;emo za 10 mil. kn Direktor tvrtke Zagreb Arena koja upravlja dvoranom, Tomislav Pervan, kaĹže da radi na novom konceptu upravljanja dvoranom te da postoje kalkulacije prema kojima bi se prihodi na godiĹĄnjoj razini mogli pove ati za deset milijuna kuna

Usprkos pritiscima drĹžave i Grada Zagreba na Zagreba ki holding (ZGH) da hitno prona e upravitelja Arene kako bi se ostvarivao ĹĄto ve i prihod od najma dvorane i pokrivali troĹĄkovi njezina odrĹžavanja, Holding, kako sada stvari stoje, Arenom i dalje namjerava upravljati sam.

Izbor upravitelja

Gradona elnik Milan Bandi prozvao je elnog ovjeka Holdinga Ivu ovi a zato ĹĄto nije prihvatio odluku gradskog povjerenstva koje je, nakon provedenog natje aja, za upravitelja dvorane izabralo doma i konzorcij Arena poslovno upravljanje. "Da su gospoda u Holdingu to napravila, danas ne bismo imali problema s pla anjem operativnih troĹĄkova odrĹžavanja jer bi cijeli rizik oko upravljanja Arene preuzeo upravitelj", poru io je Bandi vodstvu Holdinga nakon ĹĄto je naplata sedam milijuna kuna za odrĹžavanje Arene doĹĄla na ra un Gradu i drĹžavi. DrĹžava to ne Ĺželi platiti, Grad kaĹže da pla a zadnji put i sve prebacuju na Holding koji dvoranom i upravlja. U Holdingu, me utim, nemaju namjeru prihvatiti odluku

povjerenstva jer u izbor upravitelja uop e nisu uklju ili Ivu ovi a iako je Arena pod ingerencijom ZGH-a. Pitanje je samo kako e Holding pravno izvesti poniĹĄtenje natje aja, a da ne zavrĹĄi na sudu.

Pove anje cijena

Direktor tvrtke Zagreb Arena koja upravlja dvoranom, Tomislav Pervan, kaĹže da radi na novom konceptu upravljanja dvoranom te da postoje kalkulacije prema kojima bi se prihodi na godiĹĄnjoj razini mogli pove ati za deset milijuna kuna. Lani ostvareni prihodi iznosili su sedam milijuna kuna, ali je sav novac potroĹĄen na reĹžijske troĹĄkove, troĹĄkove osoblja i podmirivanje besplatnih termina za Grad Zagreb. Sa 17 milijuna kuna prihoda mogli bi se pokriti i troĹĄkovi operativnog odrĹžavanja, koji su za 2010. godinu procijenjeni na 9 milijuna kuna. Premda Pervan isti e kako je prerano govoriti o novom konceptu upravljanja Arenom, iz onog ĹĄto je ve izneseno u javnost moĹže se zaklju iti da bi se mogla pove ati cijena najma po danu, koja je iznosila izme u 130 i 180 tisu a kuna, a Holdingov troĹĄak u danu doga anja u startu je 150.000 kuna po danu. Isto tako, u Holdingu smatraju apsurdnim da, primjerice, hokejaĹĄki klub MedveĹĄ ak proda 40.000 ulaznica, a Grad Zagreb mu je na raspolaganje dao svoje besplatne termine pa ne pla a najam dvorane. Nevenka Cuglin

Novska. Premijerka Jadranka Kosor potpisala je ju er s gradona elnikom Novske Antunom Vidakovi em ugovor o darovanju zemljiĹĄta za poduzetni ku zonu Jug u Novskoj, a potom je obiĹĄla pogone tvornice namjeĹĄtaja Trokut. Vrijednost darovanog zemljiĹĄta povrĹĄine 35 hektara procjenjuje se na viĹĄe od 21 mi-

lijun kuna. Vladin programa gospodarskog oporavka, ocijenila je Kosor, nitko, pa ni Vlada, ne moĹže ostvariti sam, pa da je dobro doĹĄla suradnja s jedinicama lokalne samouprave. Podsjetila je kako je u Hrvatskoj dosad otvoreno 376 poduzetni kih zona, u ĹĄto je bez vrijednosti zemljiĹĄta uloĹženo 600 milijuna kuna i omogu eno otvaranje 41.000 radnih mjesta. Gradona elnik Novske Antun Vidakovi rekao je da ve imaju pet ozbiljnih ponuda za ula-

zak u poduzetni ku zonu. Nakon potpisivanja ugovora, premijerka Kosor kratko je obiĹĄla tvornicu namjeĹĄtaja Trokut, iji je predsjednik Uprave Damir Peri istaknuto da im je za ja i iskorak na trĹžiĹĄte potrebna organizacija zajedni kog nastupa drvne industrije, koja je rascjepkana na puno malih proizvo a a. Osnovni proizvodni program Trokuta je kuhinjsko poku stvo, a zapoĹĄljava 100 radnika. U Novskoj je tvornica masivnih pro elja za sve vrste namjeĹĄtaja. H

Trigranit prodao Arena centra He ARENA CENTAR Prema sluĹžbenim podacima, ukupne investicije u Arena centar s ulaganjima zakupaca iznosile su 350 milijuna eura, a prema nesluĹžbenim procjenama, vrijednost Trigranitova udjela iznosi oko 120 milijuna eura Trigranit Development Corporation prodao je ameri kom fondu Heitman European Property Partners polovinu vlasniĹĄtva u nedavno otvorenom Arena centru te dvije parcele uz Centar na kojemu Trigranit najavljuje gradnju kongresnog centra, hotela, stambenih i uredskih prostora. Ta je prodaja najve a transakcija nekretninama u Hrvatskoj. Potreban novac osiguralo je, kako se navodi u prip enju Trigranita, ĹĄest banaka (Intesa Sanpaolo, Erste Group AG, Hypo Investment Bank AG, Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino SpA., MKB Bank Zrt. and CIB Bank Zrt.) odnosno banke koje su i kreditirale gradnju Arena centra. Od direktora korporativnih komunikacija Trigranita Ernoa Koncza nismo mogli dobiti informaciju o iznosu

transakcije, jer je ustvrdio kako je to poslovna tajna dviju stranaka. No, prema procjenama vrijednosti Trigranitove investicije u Arena centar i procjenama vrijednosti dvaju zemljiĹĄta uz Centar, ma arska je tvrtka uspjela zaraditi na svojoj investiciji. Prema sluĹžbenim podacima, ukupne investicije u Arena centar s ulaganjima zakupaca iznosile su 350 milijuna eura od ega, prema nesluĹžbenim procjenama, vrijednost Trigranitova udjela iznosi oko 120 milijuna eura.

Dobro pozicioniranje

Nenad Peris iz zagreba kog ureda Colliersa rekao nam je kako je Trigranit o ito ostvario uspjeh s Arena centrom i njegovim pozicioniranjem na trĹžiĹĄtu te da je vjerojatno ve pri planiranju investicije imao dogovor s ameri kim fondom o preuzimanju Cen-

tra. Na naĹĄe pitanje moĹže li se o ekivati da e Heitman preuzeti i drugu polovinu Arena centra, Peris je ustvrdio kako e to vjerojatno ovisiti o daljnjem poslovanju Centra. Arena centar otvoren je u studenome proĹĄle godine, ima 60.000 kvadrata prodajne povrĹĄine na kojoj je 220 du ana, a dosad ih je iznajmljeno 95 posto. U Arena centru nalaze se du ani svjetskih brendova kao ĹĄto su Zara, Gap, iStyle, Esprit, Swarovski... Za velja u je u Centru najavljeno otvaranje prvog IMAX kina u regiji. Heitman je potkraj proĹĄle godine kupio 75 posto vlasniĹĄtva ĹĄoping centra Galeria Malta od tvrtke Neinver u drugom po veli ini poljskom gradu

MINISTAR POPIJAÂť

HGK i agencijom Alan, rekao je BoĹžinovi . "Smatramo da programi koje predvi aju ministarstva obrane te unutarnjih poslova, ali i drugi sektori mogu biti snaĹžna poluga revitalizacije industrijskog sektora", istaknuo je Popija . BoĹžinovi je ustvrdio da istraga vezana uz kupnju vojnih oklopnih vozila od finske Patrije nije naĹĄtetila poslu s urom akovi em, za koji, "imaju ambicije da se ta proizvodnja ne odnosi samo na potrebe Hrvatske, ali o tome se joĹĄ razgovaraâ&#x20AC;&#x153;. H

'Vojna industrija moĹže revitalizirati cijeli sektor'

Zagreb. Ministri obrane i godpodarstva Davor BoĹžinovi i uro Popija nakon razgovora sa stotinjak predstavnika hrvatskih proizvo a a naoruĹžanja i vojne opreme ocijenili su da postoji velik potencijal u toj grani industrije. Hrvatski izvoz vojne opreme iznosi oko 667 milijuna kuna i mora se pove ati u suradnji s

ao polovinu Heitmanu ARENA CENTAR U studenom proĹĄle godine otvoreni trgova ki centar ve se dobro pozicionirao na trĹžiĹĄtu, a o budu em poslovanju ovisi ho e li Heitman od Trigranita preuzeti i drugu polovinu ARHIVA BUSINESS.HR

Poznanu. Sa 505 milijuna eura u obveznicama Heitman European Property Partners je etvrti europski investicijski fond u vlasniĹĄtvu ameri kih Heitmana, koji u Europi djeluje od 1995. godine.

StrateĹĄko partnerstvo

"Odabrali smo Heitman jer smo uvjereni da njihovo iskustvo i kapitalna osnova osiguravaju dugoro no strateĹĄko partnerstvo. Trigranit e nastaviti razvijati projekt gradskog srediĹĄta s velikim fokusom na Ljubljani i Poznanu", naveo je u priop enju glavni izvrĹĄni direktor tvrtke Trigranit Development Corporation Ă rpĂĄd TĂśrĂśk. Trigranit posluje u sedam

zemalja srednje i isto ne Europe, ima viĹĄe od etiri milijarde eura vrijednosti razvojnih projekata pa je po veli ini etvrta razvojna tvrtka u Europi. Heitman je osnovan 1966. godine u Chicagu, a upravlja s viĹĄe od 21 milijardu ameri kih dolara imovine investirane u nekretnine u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji. Klijenti Heitmana su ameri ke i me unarodne institucije, mirovinski fondovi, zaklade i fondacije te individualni investitori. Heitman upravlja nekretninama vrijednim 3,4 milijarde dolara u 15 zemalja Europe i vode i je investitor u regiji. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

OGLAS

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

17,4 posto u studenome 2010. smanjena je proizvodnja mlijeka za pi e prema listopadu i 1,3 posto u odnosu na studeni 2009., objavio je DZS

business.hr etvrtak 13/1/2011

JEFTINIJE MJESEÂťNE KARTE

Zagrebparkingu BandiÄ&#x2021; uzeo 4 mil. kn prihoda Gradona elnik Zagreba Milan Bandi jednostrano je, bez dogovora sa Zagrebparkingom, spustio cijene mjese nih parkiranih karata, a najbolje su proĹĄli obrtnici koji e parking pla ati 62,5 posto manje. No zbog Bandi eve odluke Zagrebparking e ostati bez etiri milijuna kuna prihoda Od 18. sije nja u Zagrebu e, prema odluci gradona elnika Milana Bandi a, pojeftiniti mjese ne parkirne karate, a obrtnici e pla ati ak 62,3 posto niĹže cijene nego do sada!

Besplatni tramvaj

Naime, obrtnici su po prijaĹĄnjem cjeniku karte pla ali kao pravne osobe, a sada imaju novi tretman. Tako e za prvu zonu umjesto 800 kuna mjese ne parkirne karte pla ati samo 300 kuna. U drugoj zoni umjesto 400 kuna pla at e 150 kuna, a u tre oj 100 kuna. Za pravne osobe u prvoj zoni cijena e se smanjiti sa 800 na 600 kuna, u drugoj sa 400 na 300, a u tre oj ostaje kao i do sada, 150 kuna. NajloĹĄije su proĹĄli gra ani koji e na mjese noj karti za parkiranje uĹĄtedjeti jednu kavu; umjesto 110 kuna u prvoj zoni pla at e 100 kuna, u drugoj 50 umjesto do-

sadaĹĄnjih 55 kuna, dok se u tre oj zoni cijena smanjuje sa 44 na 35 kuna. Gradona elnik je tako er ju er obavijestio javnost da se ukida besplatni tramvajski prijevoz u srediĹĄtu grada, koji se odnosio na sve kategorije putnika i koji je obuhva ao podru je od Jela i eva trga do Glavnog kolodvora, Britanskog trga, Trga marĹĄala Tita, Kvaternikova trga, Trga Ĺžrtava faĹĄizma i Klinike za traumatologiju u DraĹĄkovi evoj. I dok potonja odluka ide u prilog Zagreba kom holdingu, odnosno ZET-u, koji se zbog besplatnog javnog prijevoza nalazi u velikim financijskim dubiozama, smanjivanje prihoda Zagrebparkingu do ekano je s nevjericom. Bandi eva je odluka, naime, s datumom 5. sije nja samo osvanula u SluĹžbenom glasniku, a ju er je objavljena na stranicama Grada pod rubrikom "vijesti".

Bez upozorenja

"Nitko nas iz Grada nije upozorio da bi se to moglo dogoditi, a za nas nove cijene zna e etiri milijuna kuna prihoda manje. No to je gradona elnikova odluka i njegovo diskrecijsko pravo da odlu uje o cijenama parkiranja", kazao nam je Robert MiĹĄeta, direktor Zagrebparkinga. N. C.

NATJEÂťAJ

Za Izvorno hrvatsko 250.000 kuna

Zagreb. Hrvatska gospodarska komora (HGK) i ove je godine putem Zaklade "Izvorno hrvatsko" raspisala natje aj za dodjelu sredstava kojima Ĺželi potaknuti kreativne timove i pojedince na proizvodnju novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda. Natje aj traje do 29. sije nja, Fond Zaklade za ovu godinu iznosi 250 tisu-

a kuna, a sredstva se dodjeljuju jednokratno, izvjestili su iz HGK. Prijave na natje aj za timove i pojedince mogu podnijeti isklju ivo pravne osobe, a sredstva se dodjeljuju s ciljem poticanja istraĹživa kog rada i inovatorstva u proizvodnji novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda, te pove anja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Do danas je putem Zaklade dodijeljeno viĹĄe od 1,07 milijuna kuna za potporu projekata, istaknuo je ravnatelj Zaklade Ru er Friganovi . H

HGK

Zlatna kuna ACI-ju i Lencu HGK komora Rijeka dodijelila je Zlatne kune. U kategoriji velikih trg. druĹĄtava nagradu je za 2009. dobilo brodogradiliĹĄte Viktor Lenac, a za najbolja poslovna ostvarenja u 2010. ACI iz Opatije. U kategoriji srednjih trgova kih druĹĄtava nagra ena je tvrtka MGK-Pack iz Kukuljanova, u kategoriji malih poduze a Elcon Geretebau iz Rijeke, a za inovacije Simtec-Marine. H

IGH uloĹžio 9 mil. kn Geotehnika inĹženje DOKAPITALIZACIJA I PRIPAJANJE IGH je temeljni kapital Geotehnika inĹženjeringa pove ao za devet milijuna kuna, i to nov anom uplatom, te mu pripojio tvrtku GeoistraĹživanje Osijek Institut IGH dokapitalizirao je svoju kompaniju Geotehnika inĹženjering, iji je kapital dodatno pove an pripajanjem kompanije GeoistraĹživanje Osijek. Geotehnika inĹženjering, u stopostotnom vlasniĹĄtvu Instituta IGH, pripojio je osje ku kompaniju i tako pove ao temeljni kapital za nominalni iznos temeljnog kapitala GeoistraĹživanja, odnosno za 512.400 kuna, prenijela je u srijedu

JURE RADI , predsjednik Uprave IGH SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Zagreba ka burza. Sam je IGH temeljni kapital Goetehnike pove ao za devet milijuna kuna, i to nov anom uplatom pa sada ukupan kapital te kompanije iznosi 25,1 milijun kuna. IGH je Geotehniku u cijelosti preuzeo u oĹžujku proĹĄle godine kupnjom preostalih 50 posto dionica za 22,5 milijuna kuna.

Zamjena s Kerumom

Institut IGH ovih je dana dodatnu medijsku pozornost dobio zahvaljuju i splitskom gradona elniku Ĺ˝eljku Kerumu, to nije njegovu 23-godiĹĄnjem ne aku Igoru Sapunaru u ijim se rukama naĹĄao projekt gradnje 'jeftinih' stanova vrijedan 75 milijuna eura.

Kompanija pod upravom Kerumova ne aka, Sapor d.o.o, do gra evinskog zemljiĹĄta u splitskom naselju Kila doĹĄla je, doznaje se, zamjenom za zemljiĹĄte bivĹĄe tvornice Nada Dimi u Zagrebu. IGH je, naime, stanove na splitskoj periferiji trebao graditi s Konstruktorom - osnovana je ak zajedni ka tvrtka Kila, ali u travnju proĹĄle godine IGH je za 16,5 milijuna kuna od Konstruktora kupio 50 posto Kile i tako postao njezin stopostotni vlasnik. Istodobno je IGH na 20 posto smanjio svoj udjel u projektu gradnje poslovno-stambenog kompleksa rnomerec centar, prodavĹĄi 49,28 posto udjela za 96 milijuna

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. business plus

Ponedjeljak

Petak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

. kn u Po ekonomskim slobodama enjering Hrvatska 35. u Europi I UZ NAPREDAK ISPODPROSJE»NI

Iako je sko ila sa 37. na 35. mjesto, Hrvatska je i dalje me u lošije plasiranim državama iz europske regije, a ispred nje su Crna Gora, Albanija, Slovenija, Rumunjska, Makedonija i Ma arska

kuna Niva inženjeringu Nikice Valenti a.

Hrvatska je napredovala za 10 mjesta na ljestvici indeksa ekonomskih sloboda za 2011., no njezin rezultat još je ispod europskog prosjeka, a tri klju na podru ja i dalje su ocijenjena represivnim - vlasni ka prava, sloboda od korupcije i radna sloboda, objavila je ju er ameri ka konzervativna zaklada The Heritage Foundation. Hrvatska je prema indek-

'U Zagrebu je meko'

Ima li IGH ikakve planove s bivšom tvornicom Nada Dimi , do zaklju enja broja nismo doznali. Podsjetimo, rije je o zašti enom spomeniku kulture koji se prije tri godine urušio prilikom iskopavanja podzemnih garaža. Tada je investitor Kerum krivnju preuzeo na sebe i kazao da je nalog za po etak radova dao prije nego što istekne dozvola. To an razlog urušavanja nije znao navesti, kazavši samo kako nitko nije znao da je tlo u Zagrebu 'tako mekano'. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

Nataša Srdo , predsjednica Adriatic instituta

su ekonomskih sloboda, koji zajedni ki objavljuju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a za regiju strateški partner Adriatic Institut za javnu politiku, sko ila sa 92. na 82. mjesto u svijetu, a sa 37. na 35. mjesto u europskoj regiji.

Hong Kong prvi

Istraživanje je provedeno u 179 zemalja svijeta, a temelji se na gospodarskim trendovima u razdoblju od druge polovice 2009. godine. Na ljestvici je prvi Hong Kong s ukupno 89,7 bodova, zadnja je Sjeverna Koreja s jednim bodom, a Hrvatska sa 61,1 bodom ulazi u skupinu "umjereno

››

slobodnih" ekonomija. U promatranju ocjena indeksa za 2011. treba uzeti u obzir injenicu da su vlade mnogih razvijenih ekonomija odgovorile na ekonomsku krizu direktnim upletanjem u svoja gospodarstva i pove anjem državne potrošnje, ime se smanjila ekonomska sloboda, prokomentirala je ljestvicu predsjednica Adriatic instituta Nataša Srdo . Hrvatska je poboljšala rezultat za 1,9 bodova, a kategorije koje su dobile višu ocjenu obuhva aju slobodu poslovanja, fiskalnu slobodu, državnu potrošnju, monetarnu slobodu, slobodu ulaganja

Treba uzeti u obzir injenicu da su vlade mnogih razvijenih ekonomija odgovorile na ekonomsku krizu direktnim upletanjem u svoja gospodarstva i pove anjem državne potrošnje, ime se smanjila ekonomska sloboda

i radnu slobodu. Podru ja u kojima je Hrvatska zabilježila pad obuhva aju slobodu trgovine i slobodu od korupcije. Tri kategorije indeksa i dalje su ocijenjene represivnim - vlasni ka prava, sloboda od korupcije i radna sloboda. Hrvatska je ponovno najbolje plasirana, na 12. mjestu u svjetskom poretku, u kategoriji slobode trgovine, iako je zabilježila neznatan pad od 0,2 boda u odnosu na prethodnu godinu. Relativno visoko je plasirana, na 38. mjestu, i u kategorijama slobode ulaganja i financijske slobode. Najgore je plasirana, na 149. mjestu, u podru ju radne slobode, u kojem se ocjenjuje fleksibilnost radnog zakonodavstva. No tu je ipak ostvaren napredak za 3,3 boda u odnosu na prethodno istraživanje.

Ispred Italije

Na prvih 10 mjesta na svjetskoj ljestvici nakon Hong Konga slijede Singapur, Australija, Novi Zeland, Švicarska, Kanada, Irska, Danska, SAD i Bahrein. Iako je sko ila sa 37. na 35. mjesto, Hrvatska je i dalje me u lošije plasiranim državama iz europske regije, a ispred nje su Crna Gora, Albanija, Slovenija, Rumunjska, Makedonija i Ma arska. Iza su Italija, Gr ka, Srbija i BiH. H

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 13/1/2011

ZG Ĺ˝UPANIJA

Subvencije kamata poduzetnicima Zagreb. Zagreba ka Ĺžupanija s Ministarstvom gospodarstva subvencionira kamate poduzetni kih kredita kroz projekte â&#x20AC;&#x153;Lokalni projekti razvoja malog gospodarstvaâ&#x20AC;?, iji kreditni potencijal iznosi 100 milijuna kuna, te â&#x20AC;&#x153;Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranjeâ&#x20AC;? (5 milijuna kuna). Natje aj je otvoren do iskori-

ĹĄtenja sredstava. Kredit za prvi projekt moĹže se koristiti za kupnju, izgradnju, ure enje ili proĹĄirenje gospodarskih objekata, nabavu opreme ili dijelova opreme, obrtna sredstva do 30% iznosa kredita te modernizaciju poslovanja i o uvanje radnih mjesta. NajniĹži iznos kredita je 200 tisu a kuna, a najviĹĄi 5 milijuna kuna. Rok otplate je do deset godina uz po ek od dvije godine. Kamata je najviĹĄe 9%, pri emu tri postotna indeksa subvencioniraju Ministarstvo gospodarstva (dva posto) i Zagreba ka

Ĺžupanija (jedan posto). Tako e kamata za korisnika kredita sa subvencijom kamatne stope iznositi najviĹĄe ĹĄest posto. Kredit za drugi projekt moĹže se koristiti za kupnju, izgradnju, ure enje ili proĹĄirenje gospodarskih objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, trajna obrtna sredstva te obrtna sredstva do 100 tisu a kuna. NajniĹži iznos kredita iznosi 35 tisu a kuna, a najviĹĄi 200 tisu a kuna. Za korisnika kredita kamata e iznositi najviĹĄe sedam posto. H

BROJKA

milijuna kuna najviĹĄi je iznos kredita koji se moĹže dobiti u sklopu programa â&#x20AC;&#x153;Lokalni projekti razvoja malog gospodarstvaâ&#x20AC;&#x153;

Hrvatske vode prodaju â&#x20AC;&#x2DC;maÄ?ka u vreÄ&#x2021;iâ&#x20AC;&#x2122;

NETRANSPARENTNA PONUDA Nedavno objavljeni natje aj za prodaju 15 posto udjela u osam povezanih tvrtki i dionica u joĹĄ 21 poduze u netransparentan je, ne sadrĹži nijedan detalj o poslovanju tih poduze a niti garantira zaradu od ulaganja u te tvrtke, upozoravaju financijaĹĄi

U HRVATSKIM VODAMA odlu ili su se na prodaju kako bi izbjegli sukob interesa izme u Hrvatskih voda kao vlasnika dionica u tvrtkama koje se javljaju na njihove natje aje u postupcima javne nabave ARHIVA BUSINESS.HR

Prodaja dionica i poslovnih udjela Hrvatskih voda u osam druĹĄtava s ograni enom odgovornoĹĄ u i 21 trgova kom druĹĄtvu vodnoga gospodarstva nije dovoljno transparentna i potencijalnim kupcima ne garantira nikakvu dobit jer nema izvjeĹĄtaja o poslovanju poduze a iji su udjeli i dionice ponu eni na prodaju, slaĹžu se investicijski savjetnici. Hrvatske su vode sredinom prosinca proĹĄle godine raspisale natje aje za prodaju 15 posto poslovnih udjela u osam druĹĄtava s ograni enom odgovornoĹĄ u i dionica u 21 dioni kom druĹĄtvu. Pritom je objaĹĄnjeno kako taj potez nije rasprodaja tog javnog poduze a niti vode kao resursa, ve korak kojim se izbjegava sukob interesa izme u Hrvatskih voda

kao vlasnika dionica u tvrtkama koje se javljaju na natje aje Hrvatskih voda u postupcima javne nabave.

Kupci u zabludi

"Ako je drĹžavna tvrtka odlu ila neĹĄto prodavati, trebala je to u initi u skladu s najviĹĄim kriterijima profesionalnosti i transparentnog korporacijskog poslovanja. To zna i da je prije raspisivanja javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju udjela i dionica trebala angaĹžirati ozbiljnu banku koja je trebala pripremiti memorandum o poslovanju svakog od trgova kih druĹĄtava iji se udjeli prodaju, procijeniti stvarnu vrijednost tih tvrtki te stvarnu vrijednost ponu enih paketa dionica i udjela", upozorava ĹĄef Adriatica Kapitala Vje-

ran Filippi. On tvrdi da se istaknuta nominalna vrijednost paketa dionica ponu enih na prodaju ne moĹže provjeriti jer nema podataka o poslovanju svakog od navedenih druĹĄtava pa se potencijalni kupci dionica i udjela dovode u zabludu jer kupuju "ma ka u vre i". Problem je to ve i ĹĄto prava vrijednost druĹĄtava ije dionice i udjele Hrvatske vode nude na prodaju nije toliko u njihovoj imovini, ve mnogo viĹĄe u vrijednosti ugovora za izvo a ke radove koje imaju s Hrvatskim vodama, a ija se vrijednost tako er ne moĹže provjeriti. S negativnom ocjenom Vjerana Filippija slaĹže se i Goran Vorkapi , investicijski savjetnik u Centar banci, koji upozorava da se

GORAN VORKAPI iz Centar banke pita se kakav interes mogu imati kupci za udjele i dionice koje prodaju Hrvatske vode ako ne znaju kakva je njihova stvarna vrijednost SNIMIO HRVOJE KNEZ

stvarna vrijednost dionica i udjela ponu enih na prodaju ne moĹže provjeriti jer ni jedno od navedenih trgova kih druĹĄtava i druĹĄtava s ograni enom odgovornoĹĄ u nije izlistano u ponudi Zagreba ke burze, pa je nominalna vrijednost navedena u pozivu samo vrijednost "na papiru" iza koje ne stoje realni podaci.

Koliko zapravo vrijede

"Kakav interes mogu imati kupci za spomenute udjele i dionice ako ne znaju kolika im je stvarna vrijednost te ako kupljene dionice kasnije ne mogu prodati na burzi", pita se Vorkapi , koji tako er smatra da je javni poziv Hrvatskih voda vrlo netransparentan. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

ZNAMO LI KOMUNICIRATI? Trebat e nam još barem desetak godina da kao društvo dosegnemo razinu samouvjerenosti kakvu imaju zapadne zemlje. U odnosu na strane, hrvatskim poduzetnicima još uvijek nedostaje lako a usmenog izražavanja i vještina govorenja na zanimljiv na in. Zaostajemo i u op oj osviještenosti o važnosti samoprezentacije i pridobivanju drugih za svoje ideje te u jasno i ciljeva govorenja

etvrtak 13/1/2011

Sveto trojstvo dobroga govorništva - informirati, zabaviti i motivirati

INTERNATIONAL THANK YOU DAY > komunikacije > marketing

14-15

business.hr etvrtak 13/1/2011

Hotelijeri gostima naj eĹĄ e zahvaljuju Zahvala je vaĹžna za zavrĹĄetak uspjeĹĄne komunikacije. Koliko zapravo ta mala rije , koja se u i joĹĄ u najranijoj dobi, moĹže nekome zna iti? U povodu svjetskog dana zahvale (International Thank you Day), obiljeĹženog 11. sije nja, Heraklea d.o.o.

istraĹžila je koliko su djelatnici u raznim sektorima kupcima zahvalili na posjeti ili kupnji u drugoj polovini 2010. godine. U tri sektora - bankarstvo, hotelijerstvo i maloprodaja - najbolji su rezultati zabiljeĹženi u hotelijerstvu jer je svaki djelatnik zahvalio gostu ĹĄto je odsjeo upravo u njihovu hotelu i koristio njihove usluge. Slijedi maloprodaja u kojoj je najve i promet kupaca, a zahvalilo im je se 72 posto djelatnika, odnosno etvrtina djelatnika u maloprodaji kupcima nije za-

OD TRI SEKTORA - bankarstvo, hotelijerstvo i maloprodaja - najbolji su rezultati zabiljeĹženi u hotelijerstvu ARHIVA BUSINESS.HR

hvalila na kupnji. Na posljednjem je mjestu bankarstvo - djelatnost u kojoj je zahvala iznimno bitna budu i da su proizvodi i usluge koji se nu-

omuniciranje je vjeĹĄtina koja obuhva a sve klju ne vjeĹĄtine potrebne vrsnom poduzetniku poput planiranja, vo enja, organiziranja i kontrole. Neka istraĹživanja pokazuju da poduzetnici i menadĹžeri provode ak 80 posto svog vremena u komunikaciji s nadre enima, podre enima ili drugim interesnim skupinama. No danas sve viĹĄe komuniciramo automatizmom, bez puno promiĹĄljanja o vlastitoj uspjeĹĄnosti u komuniciranju, sve dok ne osjetimo problem na vlastitoj koĹži, tvrdi Mirela Ĺ panjol-Markovi , stru njakinja za retoriku, komunikacijske i prodajne vjeĹĄtine. Isti e kako zabava nije jedina svrha ne ijeg nastupa ili prezentacije jer publika nakon govora mora biti i informirana i motivirana. To je sveto trojstvo dobrog govorniĹĄtva - informirati, zabaviti i motivirati. Za Business.hr govori o vjeĹĄtinama koje se ne nogu vidjeti iz diplome, Ĺživotopisa, pa ni razli itih psihotestova, onima koje bi svi htjeli, a rijetki imaju - govorni kim i organizacijskim sposobnostima. Kakvi su komunikatori hrvatski menadĹžeri? Koliko su dobri u usporedbi sa stranima? - Kao i svuda, i me u menadĹžerima ima boljih komunikatora i onih loĹĄijih. Razlika izme u doma ih i onih stranih jest u tome ĹĄto se strani menadĹžeri puno viĹĄe educiraju u komunikacijskim vjeĹĄtinama jer puno ranije shva aju koli-

de u toj djelatnosti iznimno sli ni. Tamo je klijentima na dolasku zahvalilo 66 posto djelatnika, odnosno tre ina ih to nije u inila. S. H. B.

MIRELA Ĺ PANJOLMARKOVI , vlasnica i direktorica CICERON komunikacija, autorica je prvog doma eg priru nika za retoriku i javno nastupanje "Mo uvjeravanja" SNIMIO DARKO MARI

ko je komunikacija bitan dio njihove profesije. Vjerujete li da postoje odre eni preduvjeti da bi pojedinac bio izvrstan komunikator ili je to vjeĹĄtina koja se moĹže ste i? - Svakako su predispozicije vaĹžne, no ne i presudne. Jako puno se moĹže i nau iti ako postoji dobra volja. JoĹĄ od anti kog vremena vrijedi ona "poeta nascitur, orator fit" ili pjesnik se ra a, govornik se postajeâ&#x20AC;Ś U enje i trening - je li to

dovoljno da se postane dobar govornik? - Ako imate 10 posto talenta, treningom moĹžete posti i uda. Oni koji baĹĄ nemaju nimalo talenta rijetko i postaju menadĹžeri jer se i do pozicije menadĹžera dolazi komunikacijskim vjeĹĄtinama, osim ako na nju ne do ete po poznatom modelu "po babi i stri evima". Retorika je vjeĹĄtina, a sve ĹĄto je vjeĹĄtina da se nau iti. esto nam se ini da su kojekakvi menadĹžeri i direktori ljudi s karizmom i hra-

brosti. No zaĹĄto oni, koji u neku ruku ne smiju biti toliko introvertni, imaju toliko problema s javnim izlaganjem? - Trema pred javni nastup prirodna je, normalna reakcija ovjeka zbog odgovornosti za izgovorenu rije . LoĹĄe je ako nemate barem malu dozu treme prije javnog nastupa, jer to zna i da vam i nije stalo do dojma koji ostavljate ili mislite da ste savrĹĄeni. I ekstrovertirani ljudi, glumci, predava i, pjeva i imaju tremu. Osim toga, za javni je

nastup potrebna i priprema, a kako su menadĹžeri uglavnom u vremenskom ĹĄkripcu, esto su prisiljeni improvizirati, a to je stresno i nikome nije ugodno. Zatim, neki visokopozicionirani menadĹžeri ili lanovi uprava imaju neugodna iskustva u kontaktima s medijima pa generalno kad se jednom opeku, izbjegavaju javno nastupati ili dolaze kod nas na medijske treninge. Naime, i to se moĹže uvjeĹžbati upoznaju i se s osnovnim pravilima davanja izjava u medijima.

Intenzivna promidžba hrvatskog turizma Hrvatska turistička zajednica najavila je intenzivnu promidžbu hrvatskog turizma na sajmovima diljem svijeta, a za

Koliko je u Hrvatskoj prepoznata potreba da menadžer bude dobar govornik? - U posljednje vrijem sve više. Poduzetnici u zadnje vrijeme priušte sebi osobni trening jer shvaćaju da je govorništvo vještina koja se može savladati i koja nije samo pitanje estetike, nego je važna i za poslovni uspjeh - naročito u pregovorima, prodaji. Nije to samo javni nastup - menadžeri idu na treninge verbalnog sučeljavanja, pregovaranja, prodajnih vještina, medijske treninge… Postoji li potreba za konstantnim nadograđivanjem prezentacijskih znanja i vještina ili postoji određena zadovoljavajuća razina? - Obično poslovnim ljudima preporučim da dođu na neki grupni dvodnevni trening prezentacijskih vještina, kako bi od grupe dobili objektivnu povratnu informaciju, uvidjeli na čemu trebaju poraditi (je li to trema ili glas ili struktura poslovne prezentacije…), a nakon uvodnog treninga odlučuju hoće li individualno nadograditi ono što njima konkretno nedostaje ili ono što žele popraviti. To su tzv. tailor made programi individualnog coachinga. Kakvi su stilovi poučavanja prezentacijskih vještina u Hrvatskoj dostupni? - Otvoreni treninzi (jednodnevni ili dvodnevni) na koje dolaze zainteresirani pojedinci ili in-house seminari za određenu organizaciju po prilagođenom programu prema ciljanim potrebama. Tu je i indivi-

siječanj je planirana prezentacija na njih 15. Kako navode iz HTZ-a, u tijeku je specijalizirani nautički sajam u Londonu, sutra slijedi nastup u Utrechtu, a potkraj tjedna hrvatska turistička ponuda predstavit će se na sajmovima u Oslu i Beču. Slijede Stuttgart, Madrid, Bratislava, New Delhi, Ljubljana itd. S. H. B.

dualno savjetovanje. Je li loše odrađena prezentacija znak neprofesionalizma? - Svakako, ako nije dobro pripremljena, ona odražava površan odnos prema poslu i utječe na ugled organizacije koju prezentator (menadžer ili bilo koji djelatnik) predstavlja. Istodobno je svaka poslovna prezentacija prilika za podizanje ugleda poduzeća, prezentator je slika svog poduzeća. Zato svaka javna prezentacija predstavlja odgovornost, ali i priliku za prezentatora i mora biti odlično pripremljena. Pomažu li prezentacijske sposobnosti samo pri izlaganju ideja ili su pak primjenjive u svakodnevnom životu? - Kad govorimo o prezentiranju, govorimo zapravo o umijeću argumentiranja, konciznog iznošenja stava, sposobnosti vođenja razgovora, uljudnog i civiliziranog prihvaćanja tuđeg mišljenja… Sve su to vještine koje itekako možemo iskoristiti i u svakodnevnom životu, s obitelji, prijateljima, partnerima. Javni nas nastup uči i uljuđenom, civiliziranom rješavanju konflikata i često mi ljudi kažu: "Ovo mi je super, sad razumijem zašto se supruga na mene ljuti, nisam toga bio ni svjestan…" Tehnologija je u posljednjih nekoliko godina jako uznapredovala; danas su gotovo sve prezentacije multimedijalne. Je li ona pomogla ili odmogla većini ljudi pri prezentiranju? Gdje

DOMAĆI BREND

Best Buy Award

Jana na filmu

Podravki potvrda kvalitete

U svijetu već dobro poznata voda Jana dobila je prvu filmsku ulogu u trileru “13”, filmu intrigantne radnje koji se upravo prikazuje u našim kinima. Svijet poznatih i slavnih Jani nije stran. Tvrtka Jamnica pohvalila se kako hrvatsku vodu redovito piju zvučna imena iz svijeta filma, kao što su Leonardo DiCaprio, Jessica Alba, Salma Hayek, Milla Jovovich, Quentin Tarantino, Jason Statham i mnogi drugi. S. H. B.

je ravnoteža između multimedije i sadržaja? - Tehnologija je pomogla u brzini i atraktivnosti prenošenja informacije, no PowerPoint može jako zamagliti i učiniti sadržaj napornim i nezanimljivim ako nije pravilno upotrijebljen. Najčešća je pogreška da ima previše slideova, tekstovi su predugi... Ukratko, PPT nije word dokument, a to ljudi često miješaju. Tada on gubi smisao. Kako se nositi s ljudima (klijentima i zaposlenicima) koji teško prihvaćaju ideje i savjete? - Teško. Možete napra-

Prehrambena industrija Podravka još je jednom potvrdila omjer cijene i kvalitete svojih proizvoda i na hrvatsko je tržište plasirala konzerve povrća, voća i dodataka jelima (ajvar) s istaknutim Best Buy Award znakovima, priopćeno je iz te certifikacijske organizacije.Tijekom lanjskog Best Buy Award istraživanja

viti sa svoje strane sve i poznavati alate kako motivirati ljude ili rješavati konflikte, ali na kraju ostaje olakšavajuća spoznaja: ne možete mijenjati druge ljude, ma kako se trudili. Važno je znati da ste napravili sve što ste mogli, po općim komunikacijskim principima. Tada možete mirno spavati. Koja je vaša vizija komunikacije? - Bojim se da je previše laži i konflikata, nervoze koja se stvara u radnom okruženju kao posljedica straha i neizvjesnosti zbog krize koja nas je pogodila. Ali upravo zato vidim

Centra za istraživanje tržišta GfK hrvatski građani ocijenili su Podravkine proizvode kao proizvode najboljeg omjera cijene i kvalitete u nizu prehrambenih kategorija. Koprivnička se tvrtka, među ostalim, plasirala na prvo mjesto u kategorijama “konzervirano povrće”, “konzervirano voće” i “prilozi jelima”, čime je stekla mogućnost označavanja svojih konzerviranih proizvoda oznakom Best Buy Award. S. H. B.

neslućene mogućnosti da razumnom, uljuđenom i suosjećajnom komunikacijom pomognemo jedni drugima i vratimo komunikaciji ljudsku dimenziju u predahu od novih tržišnih izazova koji nas čekaju kad kriza prođe. Menadžeri napose moraju naučiti da otvorenim i iskrenim davanjem informacija, pogotovo onih negativnih, ostanu ljudi, pa onda i otkaz, ako je dobro priopćen, manje "boli". Dakle, buduću komunikaciju vidim kao više ljudsku, humanu, a manje tehnološku. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

arhiva business.hr

TURIZAM

GOVORIM, DAKLE, JESAM

Stilovi dobroga govorništva Za razliku od američke orijentiranosti na trenutačne efekte, zabavnost prezentacije, slatkorječivost govornika, dinamičnost izvedbe, Europa, pa tako i Hrvatska, više je orijentirana na teorijska znanja. Stručnjaci razlikuju tri stila dobroga govorništva: l stil zabavljača, način poučavanja u kojem je cilj zabaviti publiku i ostaviti dobar dojam l stil eksperta kojemu je cilj uskladiti se s publikom kako bi naučila što više l stil govornika koji njeguje lijepu riječ, pravilan izgovor te odnos s publikom

EPICA

> komunikacije > marketing

business.hr Četvrtak 13/1/2011

Konferencija o kreativnosti u oglašavanju

EPICA je najstariji europski festival kreativnih komunikacija s više od 3000 prijavljenih radova iz 50 zemalja i vodeće europsko kreativno natjecanje. Prilika je to za kritički osvrt na radove europskih kolega i uvid u najkreativnije europske oglasne kampanje tijekom prošle godine. Konferencija

će 21. siječnja 2011. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu ugostiti kreativne direktore i predstavnike marketinških europskih agencija koje rade na najpopularnijim svjetskim brendovima. Predavači će, među ostalim, govoriti o temama među kojima su kreativno oglašavanje, Ikeina upotreba društvenih mreža, korištenje mobilnih aplikacija u oglašavanju, primjerice Nokije, receptima za uspješno viralno oglašavanje… Dodjela EPICA nagrada počet će u 20

Konferencija će 21. siječnja 2011. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu ugostiti kreativne direktore i predstavnike najpopularnijih marketinških europskih agencija arhiva business.hr

sati. Na festivalu se očekuju kreativci i kreativni direktori iz više od 20 europskih zemalja, članovi žirija koji

su urednici marketinških publikacija diljem Europe te predstavnici domaće marketinške zajednice. S. H. B.

Marketing u krizi ne trpi uštede KAKO ZADRŽATI KUPCA Povjerenje potrošača važnije je nego ikada prije pa unatoč krizi nije vrijeme za rezanje marketinških proračuna jer će na tržištu opstati samo brendovi koji ostanu agresivni, ali pod pretpostavkom da su cjenovno pristupačni. Zato je bolje skresati troškove za reprezentaciju umjesto onih za reklamiranje tvrtke

ali poduzetnici često se plaše marketinga i u njega ne ulažu jer nemaju dovoljno velik budžet da bi u tome uspjeli, tvrdi Elvira Mlivić Budeš, marketinška stručnjakinja, ali tu griješe. Najčešća pogreška poduzetnika u vrijeme krize upravo je ušte-

da na marketingu, potez koji gotovo nikad nije poslovno opravdan. U krizi treba pojačati marketing jer se tako, osim što se

povećava interes klijenata, stvara prednost pred konkurencijom, koja je vjerojatno upala u istu zamku rezanja troškova oglašavanja. Budeš ističe kako je u marketingu jako važno poznavati tržište, ali mali poduzetnici to često loše procijene jer im se učini zgodna neka njihova ili ideja koju su čuli od kolega i upuštaju se u posao bez analize tržišta. "Važno je poznavati tržišnu situaciju, analizirati djelatnost u koju se upuštate i konkurenciju, razmišljati o proizvodima, njihovim karakteristikama, a najvažnije je poznavati svoje klijente", zaključuje Budeš.

Sposobnost analiziranja

ELVIRA MLIVIĆ BUDEŠ, Filaks poslovno savjetovanje i edukacija arhiva business.hr

Poželjna je stoga sposobnost analiziranja osobina klijenata, poput onih najbanalnijih - gdje žive, koje su dobi, koje su im navike te što žele i kako se ponašaju prilikom kupnje. Marketing je poslovna filozofija pa poduzetnici koji žele

opstati na tržištu moraju kreirati strategiju koja će donijeti rezultate i animirati klijente. “Poduzetnici ne razmišljaju kako kreirati odnos s klijentom, kako što bolje ispuniti potrebe postojećih kupaca, dakle onih koji im već vjeruju, kako njima prodati dodatne proizvode te kako poboljšati rad svojih djelatnika“, ističe marketinška stručnjakinja i dodaje da za to nije potreban velik novac. Tek kada svladaju navedene probleme, poduzetnici se mogu upustiti u integriranu marketinšku komunikaciju koja se odnosi na oglašavanje, reklame, odnose s javnošću, izravan marketing, osobnu prodaju i poboljšanje prodaje. Uspješan marketing zahtijeva određeno znanje, stručnost, a ponajprije kreativnost. Iznimno je važna i prisutnost na internetu, jer ako niste na internetskoj tražilici - nema vas. Dakle, treba govoriti ne samo o proizvodu i usluzi, nego i o tome kakvu korist možete pružiti potenci-

jalnim kupcima, što za njih možete učiniti, kako možete riješiti njihov problem te kako im pomoći da ostvare što žele. Kada mali poduzetnici shvate da sve što govore i prezentiraju mora biti usmjereno prema kupcu, a ne opisivanju samog sebe, onda će napraviti uspješnu priču i uspješno se prezentirati na tržištu. S druge strane, zbog visokih cijena medijskog prostora oglašavati se s budžetom od 30.000 kuna još je uvijek nedostižno malim i srednjim poduzetnicima. No, tumači Budeš, poduzetnici često ne znaju da neke informacije mogu objaviti i besplatno, bilo da je riječ o nekom dostignuću, zanimljivom djelatniku ili imidžu koji je medijima zanimljiv.

Ne štedite

Potrošači danas traže sve kvalitetnije proizvode, bolju izvedbu i uslugu. Zato je marketing i te kako zahtjevna djelatnost jer se treba brzo prilagodbi i kontinuirano biti prisutan na tržištu. Ono što je marketing osmislio danas ne mora vrijediti i sutra jer se potrošači i prilike mijenjaju mnogo brže nego prije. Stoga poduzetnici ne trebaju oklijevati pružiti klijentu više od onoga što je od njih očekivao, pritom ne štedeći na marketinškom odjelu. Sanja Hrvojević Beganović

doga aji 17

business.hr etvrtak 13/1/2011

regija/svijet

Globalna potrošnja na IT porast e 5,1%

ode a svjetska analiti ka tvrtka za IT industriju Gartner za ovu godinu predvi a potrošnju u IT industriji od 3,6 bilijuna ameri kih dolara, što je 5,1 posto više nego 2010., kada je iznosila 3,4 bilijuna dolara, odnosno 5,4 posto više nego 2009. godine. Gartner je pove ao prognoze potrošnje u IT industriji s prije predvi enog rasta za ovu godinu od 3,2 posto na 3,5 posto ponajprije zbog fluktuacije te aja svjetskih valuta, odnosno smanjenja te aja ameri kog dolara u odnosu na druge valute.

Od 2,2 posto rasta potrošnje u SAD-u 1,6 posto može se zahvaliti slabljenju dolara u odnosu na druge valute. Zahvaljuju i slabljenju ameri koga dolara, svjetska potrošnja u IT industriji premašila je lani 5 posto, a sli no se o ekuje i ove godine.

Spor oporavak

Potpredsjednik Gartner Reasearcha Richard Gordon ustvrdio je kako zbog nastavka makroekonomske nesigurnosti u svjetskom gospodarstvu ne može biti ni boljeg oporavka IT industrije, dodavši kako je oporavak spor prije svega u razvijenim ekonomijama

Globalna IT potrošnja (u milijardama ameri kih dolara) hardver poslovni softver IT usluge telekom oprema telekom usluge Ukupno

2010. potrošnja 364,1 235,9 782,0 426,6 1593,0 3401,6

poput SAD-a i zemalja zapadne Europe. Najve i se rast i ove godine o ekuje u telekomunikacijama — 9,1 posto. U tre em kvartalu prošle godine porasla je prodaja pametnih telefona te mobilnih telefona na ostalim tržištima. Najve e promjene zabilježene su u segmentu mobilnih ure aja, koji je uz slabljenje dolara najviše utjecao na optimisti nije prognoze. O ekuje se da e prodaja ra unala i opreme ove godine rasti 7,5 posto, ali taj se tržišni segment, upozoravaju iz Gartnera, suo ava s ozbiljnim izazovima, a to se prije svega odnosi na prodaju PC ra unala s obzirom na o ekivani vrlo slab rast gospodarstva u prvoj polovini ove godine.

PC u minusu

Predvi eni rast industrije softvera za ovu je godinu

2010. rast (%) 8,9 6,1 2,5 14,0 3,9 5,4

2011. potrošnja 391,3 253,7 817,9 465,4 1647,4 3575,8

tako er 7,5 posto, a IT održavanja, odnosno servisnih usluga za ra unala i ra unalnu opremu, 4,6 posto. Gartner o ekuje nešto niži rast servisnih usluga u telekomunikacijama - 3,4 posto. Tržište mobilnih ure aja, procjenjuje se, u razdoblju od 2010. do 2014. rast e 14,3 posto. Prije nagla rasta tržišta u tre em kvartalu prošle godine procjene rasta bile su 12,1 posto. Za razliku od tržišta mobilnih ure aja, tržište PC ra unala imalo je slabe rezultate u tre em kvartalu prošle godine, što se objašnjava rastom tržišta tableta. Zbog toga je rast tog tržišta s prije predvi enih 4,7 sma-

2011. rast (%) 7,5 7,5 4,6 9,1 3,4 5,1

Izvor: Gartner (2010.)

PREDVI ANJA ZA 2011. Globalna potrošnja na informacijsku tehnologiju porast e na 3,6 bilijuna ameri kih dolara ponajprije zbog slabljenja ameri kog dolara, predvi a Gartner, koji najve i rast o ekuje u telekomunikacijama (9,1%), a slijede prodaja ra unala i industrija softvera (po 7,5%)

njen na 4,3 posto. Hrvatsko IT tržište, najve e u regiji, zabilježilo je 2009. pad 7,2 posto, a prošle godine 0,9 posto. Oporavak bi, prema o ekivanjima analiti ara iz IDC-a, trebao po eti ove godine. Od ove do 2014. godine doma e bi IT tržište trebalo godišnje prosje no rasti 8,4 posto. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 13/1/2011

KADROVIRANJE

SKUPLJA ENERGIJA

KBZ predstavio novi NO i Upravu

Industrijski proizvodi skuplji 5,7%

Kreditna banka Zagreb (KBZ) u srijedu je na stranicama Zagreba ke burze objavila novi sastav Nadzornog odbora. Od 1. sije nja 2011. u NO-u KBZ-a su Nadira Eror kao predsjednica, Ankica eko, zamjenica predsjednice, Gordana Letica i Irena Severin. Novi lan Uprave je Stjepan Ani , a za prokurista banke imenovan je Emil Mihalina. N. S.

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a ima u Hrvatskoj u prosincu prošle godine porasle su 1 posto u odnosu na studeni, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2009., pove ane 5,7 posto, objavio je DZS. U 2010. cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a ima bile su više 4,3 posto. Proizvo a ke cijene u industriji, isklju u-

REHN ZA FINANCIAL TIMES

Fond za spas eurozone treba hitno povećati Fond vrijedan 440 milijardi eura ne e biti ni približno dovoljan ako pomo od EU zatraže fiskalno prezaduženi Španjolska i Portugal, o emu e odlu iti ministri financija lanica Europske unije Europski povjerenik za monetarnu politiku Olli Rehn rekao je da se stvarni zajmodavni kapaciteti Fonda za europsku financijsku stabilnost (EFSF) trebaju pove ati. Istodobno, analiti ari upozoravaju da bi se kapacitet fonda mogao pokazati nedostatnim ako pomo zatraže i Portugal i Španjolska.

Treba ve i kolateral "Moramo preispitati sve opcije vezane uz veli inu i doseg naših financijskih mehanizama zaštite, i to ne samo za one postoje e, ve i za stalni europ-

OLLI REHN, europski povjerenik za monetarnu politiku SNIMIO S. ETKOVI

ski stabilizacijski mehanizam", upozorio je Rehn u gostuju oj kolumni objavljenoj u izdanju lista Financial Times od srijede. O ekuje se da e ministri financija zemalja eurozone sljede eg tjedna razmotriti mogu nosti pove anja efektivnog zajmodavnog kapaciteta Fonda za europsku financijsku stabilnost. Naime, vrijednost fonda od 440 milijardi eura odnosi se samo na maksimalan iznos kre-

KAMATA DO 6,7 POSTO

Portugal uspio prikupiti 1,25 milijardi eura Dugovima optere eni Portugal prikupio je u srijedu 1,25 milijardi eura na aukciji obveznica, obilježenoj velikom pozornoš u, ali i zahtjevima ulaga a za visokim prinosima. Agencija za javni dug objavila je da je prodala trogodišnje obveznice u vrijednosti 650 milijuna eura i devetogodišnje obveznice u vrijednosti 599 milijuna eura. Prosje an prinos na obveznice s rokom dospije a od tri godine iznosio je 5,4 posto, u odnosu na etiri posto zabilježenih na prošloj aukciji, dok je za obveznice s rokom dospije a od devet godina kliznuo na 6,7 posto. U agenciji navode da je Portugal mogao prikupiti i dvostruko ve u svotu od one koja je ponu ena na upis.

ditnih jamstava koje daju vlade zemalja lanica eurozone, dok je u stvarnosti kapacitet fonda mnogo manji, dijelom zbog potrebe za ve im kolateralom, a djelom zato što se fond smanjuje kako se sve više zemalja premješta iz redova onih koje doprinose fondu me u one koje traže pomo . Zatrebaju li i Portugal i Španjolska pomo , mogu ra unati sa 240 milijardi eura. Iako ve ina elnika vlada zemalja eurozone javnost uvjerava kako je vrijednost fonda dostatna, neki dužnosnici priznaju da je novca dovoljno za namirenje potreba Španjolske za kreditima tijekom samo jedne godine.

»eka se odluka Komentarima Ollija Rehna prethodio je sastanak predstavnika zemalja lanica u Bruxellesu na kojemu se raspravljalo o prijedlozima pove anja raspoloživih zajmodavnih kapaciteta EFSF-a, no nikakva odluka nije donesena u o ekivanju sastanka ministara financija EU. M. P.

ju i energiju, u lanjskom su prosincu u usporedbi sa studenim porasle 0,1 posto, prema prosincu 2009. više su za 1,8 posto, dok su u 2010. prema 2009. godini porasle 0,4 posto. Prema grupacijama, proizvo a ke cijene energije u prosincu su prema istom mjesecu godine ranije porasle 15,5 posto. Prema podru jima djelatnosti, proizvo a ke cijene industrijskih proizvoda u prera iva koj industriji u prosincu lani porasle su u odnosu na prosinac 2009. pet posto. H

RAIFFEISEN

Držati dionice Mola Analiti ari Raiffeisena spustili su u srijedu preporuku za Molove dionice s "kupiti" na "držati" s obzirom na to da im je cijena od posljednje preporuke porasla oko 15 posto. Dionice Mola trebale bi u i u fazu konsolidaciju, smatraju analiti ari Raiffeisena. Zadržana je ciljana cijena od 22.480 HUF, uza sve ostale valuacije iz prethodne analize. N. S.

Dokapitali cijeni izme DVA KRUGA U intervjuu za lokalne medije predsjednik Uprave Luke Plo e Ivan Pavlovi najavio je dokapitalizaciju u dva kruga - prvom za postoje e dioni are i drugom za sve zainteresirane Predsjednik Uprave Luke Plo e Ivan Pavlovi u intervjuu za Radio Dubrovnik kazao je kako ta tvrtka ide u dokapitalizaciju javnom ponudom dionica, misle i pritom da je to najpošteniji na in prikupljanja novca koji uklanja sve mogu e "zlo este" namjere.

Mali izbor novih ulaga a

"Možda je to za nas malo nezgodno jer nemamo gotovo nikakav izbor mogu ih ulaga a, tj. novih vlasnika Luke Plo e", kazao je Pavlovi . U prvom krugu dokapitalizacije dionice e upisivati postoje i dioni ari, a drugi je krug rezerviran za sve pravne i fizi ke osobe. Cijena upisa još nije utvr ena, utvrdit e je Uprava društva, a odre uje se po modelu ponuda prilikom prezentacija financij-

skih investitora koji su ve dali neke okvirne ponude, što zna i da bi cijena mogla iznositi od 800 do 1500 kuna. Me utim, ako se poslije postigne manja cijena, upisnicima iz prvog kruga vratit e se upla ena cijena, objašnjava Pavlovi . "Smatram to najpoštenijim i transparentnim na inom prikupljanja novca za razvoj Luke Plo e", rekao je

››

Hrvatski fond za privatizaciju još nije odgovorio planira li sudjelovati u dokapitalizaciji

NAFTA

Barel nafte stabilan - 91 USD Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu nadomak najviše razine u posljednje dvije godine na me unarodnim tržištima poduprte strahom od poreme aja u opskrbi zbog smanjenja proizvodnje u Norveškoj i Sjedinjenim Državama. Cijene sirove nafte za isporuke u velja i ostale su gotovo nepromijenjene na ameri kom tržištu i izno-

sile su 91,14 dolara za barel. Nisu se znatnije mijenjale ni na londonskom tržištu, stabiliziravši se na razini od 97,59 dolara za barel, nakon što su na po etku trgovine posko ile na 98,46 dolara, što je njihova najviša vrijednost od listopada 2008. godine. Curenje plina prisililo je norveškog proizvo a a Statoil da zatvori dva polja. Tvrtka nije nazna ila kada e nastaviti proizvodnju, ime je potaknula bojazni u vezi s opskrbom budu i da je zima u Europi stanjila zalihe. H

BROJKA

OGLAS

3,6

posto poraslo je u prošloj godini njema ko gospodarstvo, što je najve a stopa rasta najsnažnije europske ekonomije još od ujedinjenja prije dvadeset godina

alizacija Luke Plo e po me u 800 i 1500 kuna

IVAN PAVLOVI , predsjednik Uprave Luke Plo e, kaže kako su ve odradili prve razgovore s financijskim investitorima nakon kojih bi trebali mo i odrediti cijenu SNIMIO HRVOJE KNEZ

njezin direktor. Pavlovi poslovanje u prošloj godini smatra dobrim i o ekuje da e tvrtka poslovati s dobiti, što po njegovim rije ima uop e nije prijeporno. Doduše, smatra da bi rezultati mogli biti i puno bolji. „Ljudi nema previše, ali neki su pogrešno raspore eni. Pokušavamo napraviti simbiozu biznisa i socijalnih prilika, što je u malom mjestu poput

Plo a jako važno“, kazao je Pavlovi .

'Zdrava tvrtka'

"Luka ulazi u privatno vlasništvo na zdravim temeljima, na dugogodišnjim potpisanim koncesijskim ugovorima, na dobroj bilanci, bez obaveza prema dobavlja ima ili djelatnicima. Stoga smatram da je situacija u Luci Plo e dobra i bez dokapitalizacije. Dokapitalizacija

služi isklju ivo za razvoj", zaklju io je Pavlovi . Sukladno odredbama Zakona o trgova kim društvima, Zakona o tržištu kapitala i pravilima Zagreba ke burze, Luka Plo e je u završnoj fazi odabira modela dokapitalizacije.

U malom zaostatku

Naime, s obzirom na složene uvjete na tržištu kapitala, pregovore s potencijal-

nim investitorima koji su još u tijeku, kao i kompleksnost formalno-pravnih preduvjeta nužnih za dovršetak postupka odabira optimalnog modela, uklju uju i i mišljenje Hanfe u vezi s tuma enjem odre enih lanaka Zakona o tržištu kapitala, unato maksimalnom angažmanu svih stru nih službi, Luka Plo e nije mogla okon ati proces odabira optimalnog modela i pokrenuti daljnje aktivnosti u inicijalno

predvi enom roku. "Uprava društva e odmah nakon odabira optimalnog modela dokapitalizacije sve 'propisane informacije' objaviti i dostaviti svim nadležnim tijelima te ukupnoj investicijskoj javnosti u rokovima, sadržaju i formi propisanim relevantnim odredbama Zakona o tržištu kapitala", stoji u priop enju Luke objavljenom na ZSE-u. Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Rast dionica poduze a u vlasniĹĄtvu Agrokora traje ve neko vrijeme, a u srijedu je doĹĄao red na vukovarski Vupik, ija je dionica uz neĹĄto viĹĄe od 70.000 kuna prometa sko ila viĹĄe od 22 posto. Vupikova cijena dan prije pala je neĹĄto viĹĄe od 7 posto, ĹĄto i nije neki gubitak kada se uzme u obzir da je u ponedjeljak rast iznosio 47 posto. U srijedu se trgovalo sa 877 dionica u 179 transakcija.

+ Dionica akovĹĄtine zabiljeĹžila je u srijedu najve u dnevnu stopu pada na Zagreba koj burzi. Ukupan promet tim izdanjem nije bio zanemariv i premaĹĄio je svotu od 600.000 kuna. Ukupno 52.770 dionica promijenilo je vlasnika. Zadnji se put tom dionicom trgovalo 7. sije nja i tada je izdanje te tvrtke u ste aju zavrĹĄilo u blokadi trgovanja nakon naglog i velikog rasta od ak 126 posto.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Dalekovod Belje Adris grupa Jadranski naftovod Adris grupa AD plastik Podravka prehrambena industrija d.d. Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla Luka Plo e uro akovi holding Liburnia Riviera hoteli Institut IGH akovĹĄtina Petrokemija Dom holding EuroplantaĹže d.d za porizvodnju i usluge Viro tvornica ĹĄe era d.d. Atlantic grupa Viadukt Uljanik plovidba Tisak Istraturist Umag d. d. Jadroplov d.d. Kon ar - elektroindustrija Zagreba ka banka Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Zvijezda Franck prehrambena industrija SN holding Konzum Jamnica Kon ar KraĹĄ, prehrambena industrija Vupik Quaestus nekretnine BeliĹĄ e HGspot Zve evo, prehrambena industrija Dioki d.d Riviera Pore Valamar grupa Veterina d.d. Privredna banka Zagreb Auto Hrvatska Luka Rijeka Jadranska banka Saponia Tehnika LoĹĄinjska plovidba Kon ar Chromos agro Hidroelektra niskogradnja Fima validus Tankerska plovidba Jadransko osiguranje OT-optima telekom d.d. Siemens dioni ko IPK Kandit Brodomerkur trgovina i usluge Magma d.d. RIZ-odaĹĄilja i akove ki mlinovi Dukat Croatia osiguranje d.d. Exportdrvo Atlas nekretnine Sun ani Hvar KaĹĄtelanski staklenici Badel 1862 Adriatic Croatia International Club d.d. Atlas, turisti ka agencija HTP Kor ula Arenaturis Tvornica istegnutih metala Ledo Slobodna Dalmacija Proficio Solaris

Redovan promet: 103.868.613,77 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

3,220.00 296.01 16.40 285.14 92.50 280.51 3,179.00 336.00 132.90 320.00 753.13 1,470.01 1,730.00 43.51 2,200.00 1,607.00 7.14 170.00 40.00 740.00 393.50 803.10 297.01 586.00 178.00 301.00 152.31 566.05 265.00 23.50 3,590.00 830.00 165.00 200.00 44,000.00 982.00 449.00 70.11 69.50 520.00 20.00 119.01 81.00 176.00 35.99 74.00 595.00 355.00 186.25 2,780.22 170.10 1,265.00 150.01 1,031.02 325.00 160.00 6.70 1,330.00 3,200.00 27.80 650.00 179.00 272.00 28.20 132.00 3,800.00 365.00 5,371.50 400.00 35.99 31.40 730.01 82.00 2,700.00 20.00 73.00 64.00 100.00 6,349.00 26.02 11.77 225.01

3,315.00 297.74 17.90 300.26 98.20 289.80 3,210.00 336.00 139.50 336.47 787.00 1,495.00 1,840.00 49.50 2,204.08 1,650.00 17.96 172.00 45.00 740.00 408.00 813.00 315.00 593.99 186.00 330.00 158.20 585.00 270.00 23.50 3,601.00 865.00 167.00 205.00 44,000.00 990.00 453.00 87.01 69.50 549.99 21.00 120.00 83.20 178.96 40.00 76.12 596.00 378.17 192.98 2,800.00 170.10 1,310.00 155.00 1,070.00 325.00 161.17 7.35 1,344.99 3,200.00 28.49 650.00 180.00 272.00 28.90 132.00 3,800.00 365.00 5,371.50 435.00 35.99 31.45 730.01 83.00 2,700.00 20.00 75.95 64.00 100.00 6,349.00 26.02 11.77 225.01

3,315.00 296.10 17.00 291.00 95.00 285.00 3,179.00 336.00 137.00 328.00 770.00 1,484.48 1,800.00 44.16 2,200.07 1,650.00 11.00 170.00 42.00 740.00 393.50 806.52 299.12 593.99 186.00 330.00 155.95 579.50 268.75 23.50 3,600.00 830.00 166.99 201.00 44,000.00 990.00 450.00 87.01 69.50 549.99 21.00 119.01 81.00 176.00 39.99 74.20 595.10 374.98 192.98 2,800.00 170.10 1,265.00 150.01 1,031.02 325.00 160.00 7.20 1,344.99 3,200.00 28.27 650.00 180.00 272.00 28.70 132.00 3,800.00 365.00 5,371.50 400.00 35.99 31.45 730.01 83.00 2,700.00 20.00 75.89 64.00 100.00 6,349.00 26.02 11.77 225.01

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Promjene Cijene 2.31% -0.07% -1.45% -1.12% -2.51% 0.00% -0.66% 0.30% -1.25% -2.52% -0.65% 0.30% 1.11% -6.48% -0.18% 1.09% -38.89% 0.40% -1.04% 0.00% -3.08% 0.41% 0.71% 0.69% 1.58% 4.76% 1.27% 0.08% 0.28% 0.00% -0.55% 0.60% 1.21% -1.95% 0.23% 0.81% -0.66% 22.46% -6.08% 5.77% 3.96% -0.65% -9.99% -0.56% 10.47% -2.37% -2.12% -0.01% 1.57% 0.00% 6.31% -2.69% -3.22% 0.10% 0.00% -2.44% -0.55% 1.20% 6.70% 4.01% 9.98% 0.56% 7.87% 2.10% 2.33% -1.30% -3.95% -2.16% -12.09% 5.76% -0.16% 0.00% 0.62% 3.85% -4.72% 5.48% 0.00% 0.00% 1.58% 0.08% 0.17% 12.50%

Koli ina 20,913 36,266 181,993 7,670 22,287 7,171 562 3,000 7,302 3,013 1,244 570 414 14,752 287 377 52,770 2,666 10,522 500 877 337 878 398 1,253 658 1,171 314 670 7,000 30 119 576 448 2 83 161 877 940 119 2,996 488 523 216 985 479 56 88 165 11 162 21 147 21 56 112 2,449 12 5 558 24 85 55 474 100 3 30 2 24 266 302 12 101 3 400 90 100 64 1 153 337 15

Promet 68,554,382.31 10,765,997.80 3,099,363.44 2,249,910.51 2,116,637.02 2,034,123.04 1,798,123.00 1,008,000.00 994,522.75 981,039.39 955,170.89 847,807.68 745,796.86 667,807.39 631,725.65 616,205.81 612,913.47 453,362.40 445,341.85 370,000.00 350,707.34 272,487.97 263,721.18 233,872.55 230,184.55 209,573.35 181,900.40 180,878.40 179,681.43 164,500.00 107,951.00 100,369.84 95,629.04 91,412.89 88,000.00 81,827.70 72,452.23 70,283.29 65,330.00 64,727.10 60,648.83 58,521.02 43,132.75 38,334.00 36,568.51 35,609.90 33,327.60 32,380.09 30,927.93 30,701.10 27,556.20 27,060.00 22,560.36 21,846.40 18,200.00 18,034.45 17,266.25 16,017.43 16,000.00 15,826.52 15,600.00 15,265.00 14,960.00 13,486.57 13,200.00 11,400.00 10,950.00 10,743.00 10,125.00 9,573.34 9,495.75 8,760.12 8,308.00 8,100.00 8,000.00 6,783.73 6,400.00 6,400.00 6,349.00 3,981.06 3,966.49 3,375.15

CROBEX: +0,22% TrĹž. kap. (mil kn) 33,150.00 24,247.20 127.50 667.50 780.47 1,933.47 2,361.51 3,230.94 575.34 1,777.76 1,074.55 1,976.81 400.71 142.95 665.83 261.66 11.59 567.99 313.62 328.75 545.65 2,689.18 136.64 344.51 443.91 1,542.75 255.24 1,490.54 17,213.01 31.52 360.93 354.55 454.21 4,563.27 973.54 60.81 618.13 130.99 156.75 640.36 6.93 36.63 327.41 643.02 251.76 136.89 11,351.40 248.14 1,154.11 334.94 112.02 239.67 99.37 200.21 39.16 99.82 19.45 842.48 400.00 79.72 614.84 128.72 27.02 139.89 49.39 399.00 1,095.00 1,652.26 57.60 120.06 229.93 82.92 62.42 299.86 38.09 32.36 139.68 28.54 1,397.86 135.85 46.05 138.99

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 253.10 14.13 217.00 54.00 242.21 2,332.01 286.07 80.21 240.00 705.00 1,181.00 1,160.03 22.36 1,436.28 1,106.00 5.11 105.50 27.87 740.00 290.00 657.10 190.00 533.13 135.00 280.00 124.01 430.00 200.00 22.50 2,851.00 655.38 66.00 145.00 31,101.00 909.99 290.01 41.77 66.00 420.00 19.11 84.32 70.00 100.00 28.00 54.51 461.06 302.00 161.54 2,250.00 105.25 871.01 121.00 975.00 264.99 120.00 5.00 1,140.00 2,300.00 25.00 565.00 145.11 252.16 23.01 98.00 2,731.32 240.00 4,502.00 305.00 20.50 25.00 612.00 58.00 2,200.00 17.80 57.00 33.03 99.00 4,720.12 20.01 11.50 160.00

3,315.00 332.84 43.76 390.00 98.95 318.99 3,282.07 373.00 143.00 400.00 1,060.00 1,777.00 2,093.00 52.00 2,890.00 3,397.40 34.00 184.73 45.90 740.00 420.00 829.99 375.00 678.00 294.00 410.00 190.30 585.00 280.00 25.00 4,798.97 944.00 245.00 207.51 44,000.00 2,198.00 497.02 230.00 87.00 580.00 62.81 139.00 150.96 200.00 45.00 76.12 619.00 519.00 220.00 3,100.00 186.00 2,020.00 173.00 2,450.00 441.50 257.00 29.01 1,655.00 3,350.00 44.80 680.00 279.87 1,000.00 69.90 150.00 3,850.00 400.12 5,948.87 594.84 46.98 36.50 1,197.00 125.00 3,157.50 28.00 167.99 70.00 100.01 7,049.99 64.98 16.34 260.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

83,10 61,50 263,00 152,50 13,00 10,00 15,65 0,70 5,31 9,57 40,60 7,90 0,73 380,00 65,25

85,00 62,50 267,00 154,10 13,30 10,10 16,00 0,70 5,40 9,81 41,50 8,00 0,74 380,00 65,25

85,00 62,20 266,00 154,00 13,10 10,00 15,70 0,70 5,39 9,80 41,50 8,00 0,73 380,00 65,25

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA TLSG KRKG PETG MELR GRVG KBMR LKPG NF1N KDIR INDGL KDHR POSR PBGS SALR CICG

TELEKOM SLOVENIJE KRKA PETROL MERCATOR GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD ID INFOND GLOBAL KD GROUP POZAVAROVALNICA SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SALUS CINKARNA CELJE

ZIF JAHORINA KOIN AD PALE PLANINA AD HAN PIJESAK ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 TRZNICA AD BANJA LUKA BRCKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE-stara devizna

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I ZIF MI GROUP DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

6,00 0,10 5,92 80,50 2,91 4,11 35,50 1,50 70,00

6,00 0,10 5,93 80,70 3,00 4,23 37,00 1,53 70,00

6,00 0,10 5,92 80,50 2,91 4,23 37,00 1,50 70,00

6,00 0,10 5,92 0,81 2,93 4,23 0,36 1,52 0,70

81,00 36,98 89,90 96,00 86,00 4,15 40,01 3,49 14,59 28,00 19,70 78,00

81,00 36,99 90,00 97,00 86,00 4,15 40,01 3,76 14,89 28,01 19,90 80,00

81,00 36,99 90,00 97,00 86,00 4,15 40,01 3,76 14,89 28,00 19,80 78,00

81,00 36,98 89,96 96,32 86,00 4,15 40,01 3,67 14,74 28,00 19,82 79,29

Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. NiĹĄ Tigar a.d. Pirot Dunav Re a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad DIN Fabrika duvana a.d. NiĹĄ AIK banka a.d. NiĹĄ Energoprojekt holding a.d. Beograd Institut za strane jezike a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Jubmes a.d. Beograd

2,47 % 2,75 % -4,46 % 0,00 % 1,70 % -1,66 % 0,03 % 8,99 % 2,69 % -0,04 % 1,43 % -2,49 %

26.000,00 478,00 3.570,00 665,00 25.000,00 7.199,00 3.000,00 2.110,00 1.345,00 900,00 15.300,00 840,00 2.200,00 5.800,00 16.490,00

26.003,00 480,00 3.700,00 700,00 25.000,00 7.498,00 3.001,00 2.122,00 1.350,00 903,00 15.300,00 850,00 2.250,00 5.801,00 16.490,00

26.000,00 479,00 3.678,00 700,00 25.000,00 7.386,00 3.000,00 2.119,00 1.349,00 901,00 15.300,00 845,00 2.212,00 5.800,00 16.490,00

26.000,01 478,51 3.677,79 699,80 25.000,00 7.386,28 3.000,02 2.118,87 1.348,72 900,59 15.300,00 844,96 2.212,26 5.800,04 16.490,00

0,39 % 0,00 % 5,09 % 5,42 % 0,00 % 3,29 % 0,87 % -0,38 % 3,93 % 0,11 % 0,00 % 0,96 % -0,14 % 0,00 % 0,32 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA BLAGOJ GOREV VELES Stil a.d. Kraljevo

654.676,13 587.542,00 136.590,80 125.096,00 68.880,11 61.455,03 51.096,51 39.128,82 36.785,02 14.597,67 13.551,16 12.428,50 11.892,97 10.260,00 6.068,25

0,00 % 56230 0,00 % 1250690 -1,33 % 17995 -0,09 % 120384 -12,08 % 12982 -7,03 % 7189 4,14 % 76525 -1,32 % 13962 0,00 % 19731

88,00 3.980,00 3.300,00 3.300,00 24.499,00 540,00 3.000,00 550,00 170,00

88,10 4.075,00 3.350,00 3.370,00 24.720,00 548,00 3.000,00 550,00 173,00

88,00 3.999,02 3.325,00 3.341,33 24.575,44 542,20 3.000,00 550,00 171,15

54,13 3.999,02 3.325,00 3.341,33 24.575,44 542,20 3.000,00 550,00 171,15

337.380,00 125.069,00 106.531,35 97.049,16 37.998,12 30.382,02 27.834,18 21.210,44 13.811,70

70000 51000 16912 11942 4000 15000 765 5718 530 261 359 85

5.670.000,00 1.885.984,59 1.521.362,20 1.150.294,00 344.000,00 62.250,00 30.607,65 20.983,56 7.813,94 7.308,10 7.115,60 6.740,08

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK TPLF KMB MPT GRNT SBT BGOR STIL

7775 9474 514 813 5237 6120 3250 55838 6819 1492 330 1554 16208 27 93

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA KMBN NIIS AIKB TIGR DNREM AGBN MTBN DINNPB AIKBPB ENHL INSJ SJPT MTLC JESV JMBN

1,19 % 0,32 % -0,37 % -0,90 % 0,00 % 0,00 % -3,09 % -0,14 % -0,19 % 0,83 % -0,95 % 1,78 % 0,55 % -2,56 % 0,38 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHK1E FBIHKD FBIHKC FBIHKI MIGFRK2 FBIHK1A BIGFRK3 BSNLR JPESR BHTSR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro 84,20 62,02 265,74 153,87 13,15 10,04 15,72 0,70 5,39 9,78 41,06 8,00 0,73 380,00 65,25

BANJALU KA BURZA JHKP-L1 PLAN-R-A KRIP-R-A RSDS-O-C PLRP-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-D TRZN-R-A BDDS-O-E

Oznaka

etvrtak 13/1/2011

2151 55.926.013,00 45490 21.767.493,00 4246 15.615.909,00 12921 9.042.139,00 300 7.500.000,00 237 1.750.548,00 567 1.701.010,00 475 1.006.465,00 587 791.700,00 874 787.117,00 50 765.000,00 705 595.700,00 196 433.602,00 57 330.602,00 20 329.800,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 115701 1,07 % 905 1,51 % 400 2,12 % 391 2,40 % 32 1,78 % 1184 -3,51 % 74 -8,33 % 400 1,63 % 1043

6.262.907,27 3.619.111,00 1.330.000,00 1.306.461,00 786.414,00 641.960,00 222.000,00 220.000,00 178.510,00

Tigar Pirot Energoinvest Sarajevo Alkaloid Soja protein Telekom Srpske

AIK banka NiĹĄ

Luka Koper Fabrika duhana Sarajevo Mercator Petrol Sarajevo osiguranje

-3,09% -2,49% -0,9% -0,37% -0,17%

Stopanska banka Bitola

+5,09 -3,51 S ukupnim prometom od 15,6 milijuna dinara dionica AIK banke u srijedu je bila tre a na popisu najlikvidnijih izdanja Boegradske burze. Cijena njezine dionice sko ila je viĹĄe od pet posto u odnosu na zadnju zabiljeĹženu prethodnoga dana te je iznosila 3678 dinara. Raspon unutar kojeg se tom dionicom tijekom dana trgovalo kretao se od najniĹžih 3570 dinara do maksimalnog iznosa od 2700 dinara. Najlikvidnija je bila Komercijalna banka, ija je cijena tako er rasla, i to 0,39 posto, na 26000 dinara.

Samo su 74 dionice Stopanske banke Bitola u srijedu na Makedonskoj burzi promijenile vlasnika te je ukupan promet tako iznosio 222.000 denara. Cijena dionice je tijekom cijelog dana iznosila 3000 denara, ĹĄto je 3,51 posto manje nego u odnosu na zadnju zabiljeĹženu u utorak. NajviĹĄe se u Skoplju trgovalo dionicama farmaceutske kompanije Alkaloida iji je promet iznosio 3,7 milijuna denara, dok je cijena te dionice rasla 1,07 posto, na 3888 denara.

REGIONALNI INDEKSI -0,07% BIRS +0,16% 834,43 962,30 Belex15 +1,59% FIRS -3,39% 667,27 1.552,12 Belexline +0,80% MBI10 +1,34% 1.293,22 2.342,54 SASX10 MOSTE +1,40% 523,69 0,00% 981,91 SASX30 NEX20 +0,20% 14.522,53 0,00% 936,93 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,24% WIG20 +1,38% +1,91% BUX +0,80% +2,00% ATX +1,26% indeksa na zatvaranju u +2,65% Stanje srijedu 12. sije nja 2011.

FTSE100 6.041,01

DAX 7.054,53

CAC40

3.926,25

MICEX 1,759.46

AMERIÂťKI INDEKSI +0,30% S&P500 +0,37% 11.671,88 1.274,48 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,33% utorak 11. sije nja 2011. 2.716,83 DJIA

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

+5,42% +3,08% +1,07% +0,96% +0,71%

business.hr

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 156,4757

36,75

MP-Mena HR

511,0292

28,12

Ilirika BRIC

122,8169

22,65

98,5312

16,63

7,5152

15,10

KD Nova Europa

ST Global Equity

46,3676

-13,57

C-Zenit

51,0484

-12,95

FIMA Equity

80,1041

-12,37

HPB Dynamic

48,9189

-9,87

KD Victoria

14,4391

-6,96

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

116,4052

10,50

AC G Balanced EM

11,3749

9,04

NFD Aureus E.M.B.

87,8148

8,16

ZB global

150,6600

7,10

Ilirika JIE Balanced

155,7214

5,92

ICF Balanced

116,4632

-11,48

ST Balanced

175,2553

-8,41

HPB Global

98,9193

-7,39

ST Aggressive

67,4796

-6,28

5,6651

-6,12

C-Premium

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

89,2700 64,7777 78,3500 11,3173 106,5900 115,3646 80,1041 7,5152 44,4058 99,2852 107,6300 30,0735 110,0000 46,3676 93,5800 106,7300 108,4551 13,2249 63,2600 48,0323 102,5775 70,9649 73,4599 87,4992 98,5312 64,4400 85,6496 50,2779 78,6405 8,8318

2,33 2,00 1,95 1,87 1,72 1,63 1,61 1,57 1,52 1,51 1,46 1,45 1,43 1,40 1,39 1,39 1,36 1,34 1,33 1,31 1,29 1,28 1,25 1,24 1,24 1,21 1,12 1,12 1,11 1,05

10,56 12,84 13,12 16,84 5,05 6,14 3,04 15,44 16,68 N/A 8,96 6,62 11,20 0,34 10,21 8,62 20,23 7,96 13,74 15,26 14,53 12,01 8,41 10,39 9,72 5,66 5,06 2,99 14,34 7,80

A1 Prospectus JIE Raiffeisen HR dionice KD Energija ZB euroaktiv OTP Europa Plus FIMA Equity KD Nova Europa OTP indeksni Ilirika Gold Raiffeisen World NFD Aureus BRIC ZB BRIC+ ST Global Equity Erste Adriatic Equity ZB aktiv VB CROBEX10 KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging M. AC Rusija NFD Aureus Global Developed PBZ I-Stock HPB Titan PBZ Equity fond HPB WAV DJE Raiffeisen C. Europe HPB Dioni ki VB High Equity Capital Two HI-growth

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

14,77 14,58 18,39 20,44 7,66 8,43 2,18 22,80 21,22 N/A 11,20 7,42 14,12 -3,65 11,59 12,50 23,01 12,50 14,56 21,37 11,26 19,73 8,10 14,95 13,48 8,30 0,88 8,62 16,31 9,49

3,35 -1,86 8,43 N/A 2,43 3,11 -12,37 15,10 7,56 N/A 8,60 7,29 N/A -13,57 -0,95 8,09 N/A 14,45 8,66 13,99 4,35 12,61 2,47 3,84 16,63 -3,66 -6,01 -1,31 8,74 3,06

-4,19 -10,41 -9,91 N/A 0,96 10,15 -3,30 -8,43 -23,34 N/A 1,02 -12,58 N/A -7,24 -1,25 1,44 N/A 3,59 -13,89 -17,35 0,50 -9,36 -8,50 -2,46 -0,44 -7,38 -2,89 -18,90 -6,21 -1,39

6,64 4,22 5,92 3,84 2,42 2,76 5,57 2,72 5,70 -0,78 2,39 3,98 3,19 -0,30 4,28 2,64 5,53 1,76 2,78 3,24 5,11 1,98 0,83 3,00 1,46 3,05 2,36 1,10 3,35 2,19

11,311 25,136 13,063 9,014 233,965 9,034 19,857 21,725 149,215 7.492 42,099 10,755 81,319 13,196 196,502 485,239 6,856 5,670 25,349 9,682 64,697 214,550 10,188 383,728 15,716 203,042 18,103 13,186 7,260 66,041

2,65 3,95 2,34 0,87 6,69 1,48 6,62 3,24 3,04 0,21 7,28 3,78 0,75 10,22 5,25 4,55 0,98 7,92 3,06 3,85 5,12 3,49 3,47 5,35 3,36 5,73 5,27 3,28 3,73 8,88

11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced ST Balanced Ilirika JIE Balanced HPB Global OTP uravnoteženi ST Aggressive ZB global PBZ Global fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust Erste Balanced HI-balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio C-Premium Raiffeisen Prestige KD Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

116,4632 175,2553 155,7214 98,9193 110,9138 67,4796 150,6600 106,8926 87,8148 71,5278 125,3700 10,4322 11,3749 158,4500 116,4052 5,6651 109,1500 8,5180

1,67 1,30 1,24 1,19 1,17 1,16 1,13 1,02 0,78 0,74 0,69 0,69 0,67 0,63 0,41 0,35 0,28 0,06

4,43 2,50 7,56 1,95 2,04 6,84 6,05 7,75 6,88 5,47 8,40 6,43 5,02 3,87 5,49 5,75 1,37 5,04

2,21 -0,92 11,76 -2,31 4,46 5,10 7,41 11,01 9,49 7,91 10,49 7,50 5,99 7,00 9,37 3,58 3,50 3,53

-11,48 -8,41 5,92 -7,39 -4,50 -6,28 7,10 5,15 8,16 0,58 4,86 4,74 9,04 5,85 10,50 -6,12 N/A 2,96

2,08 7,26 9,32 -0,21 2,06 -7,14 4,40 5,40 -2,85 -0,50 0,15 0,48 7,16 5,65 9,52 -13,41 N/A -3,16

2,98 2,65 2,64 1,11 3,08 3,44 2,08 2,34 3,47 2,28 2,62 1,74 1,14 2,09 1,06 1,29 0,72 1,73

11,079 11,393 45.691 88,983 38,312 2,841 712,169 277,850 15,931 12,090 104,940 68,801 14,336 320,894 7,186 12,653 181,288 7,153

8,70 8,01 4,97 5,27 5,08 5,31 9,53 9,33 4,49 2,51 9,98 8,88 1,86 8,38 1,67 3,95 0,85 4,99

11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011

127,8583 125,3828 174,9400 129,6989 162,0618 159,7900 11,3720 130,3000

0,61 0,37 0,09 0,08 0,02 0,01 -0,05 -0,05

0,61 0,80 0,53 0,33 1,34 -0,15 0,42 -0,15

2,42 3,21 3,33 2,70 4,94 0,36 1,30 3,45

3,98 4,72 7,62 7,52 9,03 4,48 5,48 8,22

4,96 4,38 6,69 4,51 8,08 5,04 1,46 4,36

0,77 0,68 0,29 0,10 0,07 0,43 0,01 -0,02

15,577 13,400 473,551 132,277 46,088 231,163 7,194 194,680

5,08 5,27 8,63 7,84 6,21 9,53 8,88 7,61

11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,6767 132,6268 162,9114 140,0328 126,0171 145,0900 138,7900 138,7714 135,5256 132,3747 122,5619 117,2908 11,3406 10,6962 108,6268 105,6600 124,7130

0,08 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,68 0,54 0,61 0,47 0,53 0,86 0,81 0,66 0,79 0,70 0,60 0,84 0,63 0,76 0,71 0,57 0,30

1,51 1,19 1,22 0,96 1,53 1,82 1,77 1,39 1,70 1,61 1,24 1,71 1,50 1,65 1,53 1,50 0,69

1,57 2,79 2,29 2,48 3,69 3,82 3,59 2,56 3,63 3,55 2,76 3,35 3,45 3,49 3,40 3,97 2,59

1,83 6,31 4,77 3,27 4,37 4,84 4,40 4,59 4,42 5,46 4,11 5,13 5,64 4,27 5,08 4,31 3,92

0,12 0,06 0,08 0,05 0,07 0,08 0,08 0,09 0,08 0,09 0,09 0,10 0,07 0,09 0,07 0,07 0,06

7,713 1042,670 2078,971 135,803 514,937 846,084 679,705 111,123 29,512 227,770 127,894 164,430 131,065 27,597 170,737 627,919 42,498

1,45 11,79 10,47 10,47 8,47 7,88 7,61 7,30 7,03 5,27 5,05 3,19 2,29 1,61 1,67 1,30 5,75

11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011 11.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,0618

9,03

Erste Bond

130,3000

8,22

Raiffeisen Bonds

174,9400

7,62

PBZ Bond fond

129,6989

7,52

HI-conservative

11,3720

5,48

OTP euro obvezni ki

127,8583

3,98

ZB bond

159,7900

4,48

HPB Obvezni ki

125,3828

4,72

HI-conservative

11,3720

5,48

PBZ Bond fond

129,6989

7,52

OTP euro obvezni ki HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One ZB bond HI-conservative Erste Bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 13/1/2011

OPTIMISTI

Goldman Sachs: S&P 500 e rasti 18 posto Goldman Sachs predvi a da e ameri ki indeks S&P 500 ove godine porasti 18 posto, stoji u izvješ u koje je glavni ameri ki ekonomist te investicijske banke Jan Hatzius poslao na adrese klijenata. Kako je sam protuma io svoje predvi anje, Hatzius smatra da su mu predvi anja izvan konsenzusa ve ine analiti ara o tome koliko ekono-

mija SAD-a još može rasti prije negoli rast prouzro i penjanje kamatnih stopa i inflaciju. On o ekuje da e ameri ka ekonomija ove godine rasti po stopi od 3,4 posto, a potroša ke e cijene porasti 1,7 posto. Zbog toga bi 2011. godina trebala biti dobra i za obveznice i za dionice jer niska inflacija, kaže Hatzius, pomaže o uvati vrijednost fiksnih isplata na temelju obveznica. Realan povrat na desetogodišnje obveznice, koji investitori dobiju kad se odbije trošak ekonomije, odnosno inflacije, u prošloj je go-

dini udvostru en na 2,24 posto. Goldman, jedan od osamnaest primarnih dilera državnih obveznica koji smije trgovati izravno s ameri kom središnjom bankom FED, predvi a i da e prinos na desetogodišnje ameri ke obveznice porasti na 3,75 posto do kraja ove godine, a prinosi na trezorske zapise trebali bi porasti na 0,2 posto u ovoj i 0,3 posto u 2012. godini. Prošle je godine S&P 500 porastao 12 posto, na razinu iznad one netom nakon propasti investicijske banke Lehman Brothers. J. J.

JAN HATZIUS, glavni ameri ki ekonomist Goldman Sachsa ARHIVA B.HR

Ina presko ila 3300 kuna! NAVALA NA DIONICE Na dionice najve e doma e naftne kompanije samo u srijedu potrošeno je više od 70 milijuna kuna, a u gotovo mjesec dana na nju su potrošene 1,3 milijarde kuna I peti trgovinski dan zaredom oba dioni ka indeksa Zagreba ke burze su porasla. Ovaj je put rast bio nešto skromniji - Crobex je porastao 0,22 posto, na 2237,54 boda, dok je Crobex 10 sko io 0,29 posto, na 1221,27 bodova. Redovan promet dionicama bio je nešto viši od sto milijuna kuna, a cijelo se tržište opet vrtjelo oko Ine.

Najviša u etiri godine

Inina dionica i u srijedu je bila

najlikvidnija na Zagreba koj burzi, uz rast 2,31 posto, ime je njezina cijena blago premašila 3300 kuna, najvišu razinu od svibnja 2007. Na intenziviranje trgovanja vjerojatno utje e i injenica da se približava kraj roka Molove javne ponude. Naime, rok malim dioni arima za prihvat Molove op e ponude za kupnju dionica Ine po cijeni 2800 kuna istje e krajem ovog tjedan, to nije u petak 14. sije nja. Mol je svoju po-

nudu najavio po etkom prosinca, nakon ega je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) 3. prosinca privremeno obustavila trgovanje Ininim dionicama, a nakon ukidanja suspenzije trgovanje je nastavljeno 14. prosinca i od tada se njima intenzivno trguje na Zagreba koj burzi. Tako je od 14. prosinca do srijede Ininim dionicama ostvaren promet ve i od 1,31 milijardu kuna, a protrgovano je gotovo 446.000 Ininih dionica. To je oko 4,46 posto dionica Ine, a 55,7 posto od 800.910 dionica institucionalnih i malih dioni ara na koje se odnosi Molova ponuda.

Vupik sko io 22%

Rast dionica poduze a u vlasništvu Agrokora traje ve neko vrijeme, a u srijedu je na red došao vukovarski Vu-

ZSOLT HERNADI, predsjednik Uprave Mola, do petka e znati koliko je hrvatskih ulaga a odlu ilo prodati dionice Molu umjesto mirovinskim fondovima na ZSE-u, koji su bili puno šire ruke SNIMIO DARKO MARI

pik ija je dionica uz nešto više od 70.000 kuna prometa sko ila više od 22 posto. Vupikova cijena dan je ranije pala nešto više od 7 posto, što i nije neki gubitak kada se uzme u obzir da je u ponedjeljak rast iznosio 47 posto. U srijedu je protrgovano s ukupno 877 dionica. Dionica akovštine zabilježila je u srijedu najve u dnevnu stopu pada na Zagreba koj bur-

REGIJA

BROJKE

Banke i NIS digli Belex 15 Sredinu tjedna ozna ili su plusevi regijskih indeksa, a najve i je skok zabilježio beogradski Belex 15 dosegnuvši razinu od 667,27 bodova. Drugi dan zaredom beograd-

ski su brokeri najviše posla imali s dionicom Komercijalne banke kojom se trgovalo u iznosu od 56 milijuna dinara. Slijedila je dionica Naftne industrije Srbije s prometom od 21,7 milijun dinara, dok je zadnja zabilježena cijena te dio-

nice ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni dan te je iznosila 479 dinara. Sarajevski SASX-10 nastavio je pozitivnu seriju i u srijedu rastao 1,4 posto, na 981,91 bod. Promet najlikvidnijom, dionicom Bosnalijeka, izno-

zi od ak 38 posto. Ukupni promet tim izdanjem nije bio zanemariv te je u srijedu prešao iznos od 600.000 kuna. Ukupno su 52.622 dionice promijenile vlasnika. Zadnji put se tim dionicama trgovalo 7. sije nja i tada je izdanje te tvrtke u ste aju završilo u blokadi trgovanja nakon naglog i velikog rasta od ak 126 posto. Nikola Su ec

sio je 7813 konvertibilnih maraka, a vrijednost dionice porasla je 2,69 posto, na 14,89 KM. Promet ve i od sedam tisu a maraka ostvarile su još dvije dionice - sarajevska Elektroprivreda i BH Telecom. B. St.

0,16 1,34

posto porastao je banjalu ki BIRS

posto porastao je makedonski MBI 10

Bloomberg napada Forbesov teren - najavio vlastiti popis najbogatijih MICHAEL BLOOMBERG, vlasnik Bloomberga i gradona elnik New Yorka, redovito se pojavljuje na listama najbogatijih Amerikanaca

Ameri ka medijska ku a Bloomberg najavila je da e po eti objavljivati popise najbogatijih ljudi na svijetu ime ulazi na teren kojim, prije svega u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama, ve dugo dominira magazin Forbes. Forbes ve 29 godina objavljuje popis 400 najbogatijih DOBITNICI DANA (ZSE) IPK Osijek +16,2 % Solaris +12,5 % Siemens +9,98 % Brodomerkur +7,87 % Jadransko osiguranje +6,7 % 0 Raste

Amerikanaca, a njemu su pridruĹžili i publikaciju o svjetskim milijarderima, kao i liste sto najbogatijih slavnih osoba i 15 najbogatijih izmiĹĄljenih likova. Bloomberg je zaposlio Matthewa Millera, koji je u Forbesu proveo sedam godina i ure ivao izdanje o 400 najbogatijih Amerikanaca sve do proĹĄle godine, a

GUBITNICI DANA (ZSE) Exportdrvo -12,09 % Dioki -9,99 % uro akovi holding -6,48 % Quaestus nekretnine -6,08 % Atlas -4,72 % 84 Nema promjene

0 Pada

INDEKSI CROX Mirex

svoj bi popis najbogatijih mogao izdati 2012. ili 2013. godine, piĹĄe Wall Street Journal. Zanimljivo je da je vlasnik Blooomberga, newyorĹĄki gradona elnik Michael Bloomberg, i sam milijarder, koji je na proĹĄlogodiĹĄnjem Forbesovu popisu najbogatijih Amerikanaca zauzeo 10. mjesto. N. Rivosechi

Vrijed. 1,369,08 158,10

Prom. 0,11% 0,37%

Sirova nafta 91,11 Prirodni plin 4,40 Zlato 1.381,18 Srebro 29,50 Goveda 104,50

2,08% 1,92% 0,43% 1,47% 0%

LAĹ˝NO OGLAĹ AVANJE

U oglasu najavio kako se zbog Ä?aja 'ne moĹže umrijeti od gripe' SUMNJE u legalnost popisa izazvale guĹžvu ARHIVA BUSINESS.HR

Tvrtka Fero-Leko iz PoĹžege dobro je iskoristila epidemiju svinjske gripe kako bi reklamirala aj Antigripin za koji jam e da lije i svinjsku gripu i sli ne bolesti, a reklama je popra ena i sloganom: "Garantirano ne moĹžete umrijeti, bar ne od gripe. "U razgovoru s vlasnikom tvrtke Fero-Leko, dipl. ing. Vladimirom Lekom, doznali smo da se komponente za udesni aj nabavljaju u Hercegovini, a navodno ih u manjim koli inama ima i na Hvaru. Na pitanje ĹĄto ga je nagnalo da u oglasu ode toliko daleko da jam i pobjedu nad smr u, Leko kaĹže kako

na trĹžiĹĄtu ima svega pa smatra da je nuĹžno pruĹžiti ljudima "neku garanciju". "Garantiram da aj lije i svinjsku gripu i u reklami je nazna eno da se proizvodi od biljke koja regulira temperaturu. Ne krijem komponente ni od koga, ali zbog njihova nedostatka proizvodimo samo manje koli ine aja. Moram dati neku garanciju, ljudi svaĹĄta prodaju", isti e Leko. Dr. Krunoslav Capak iz Zavoda za javno zdravstvo odgovorno tvrdi da u njihovoj bazi podataka taj aj nije registriran te da nijedan dijetetski proizvod ne moĹže

izlije iti svinjsku gripu. "Ne postoji lijek za gripu, proizvo a krĹĄi zakon" "Ne postoji lijek za gripu, kada ona nastupi, mogu se eventualno ublaĹžiti simptomi, ali lijeka nema. aj spada u dodatak prehrani, ne lije i takve bolesti, a pogotovo ne svinjsku gripu. Takav se proizvod ne moĹže reklamirati, a proizvo a koji ga reklamira na takav na in krĹĄi zakon", izjavio je Capak za Business.hr. Tvrtka Fero-Leko, koja se od 1997. godine bavi proizvodnjom dijetetskih proizvoda, prema medijskim je izvjeĹĄtajima povezana s

Razvoj situacije u vezi s prodajom Ininih dionica pratite na...

gradona elnikom PoĹžege Zdravkom Ronkom, protiv kojeg je poĹžeĹĄki HDZ u listopadu proĹĄle godine najavio podnoĹĄenje kaznene prijave zbog nanoĹĄenja ĹĄtete Gradu u iznosu 347.000 kuna. Ronko je navodno u 2005. godini s tvrtkom Fero-Leko sklopio ugovor o zakupu poslovnog prostora u DerviĹĄagi prema kojem tvrtka pla a dvije kune po etvornom metru umjesto realnih 15 kuna. OptuĹžbe kaĹžu i kako je Fero-Leko tako er posredovanjem gradona elnika ishodio kredit ve i od 1,2 milijuna kuna u vrijeme ministra Mate Crkvenca. I. B.

www.business.hr

UKRATKO... Diktatorove nekretnine na cijeni Dvorac Hadricourt blizu Pariza, nekadaĹĄnje vlasniĹĄtvo Jean-Bedela Bokasse, diktatora Srednjoafri ke Republike i samoproglaĹĄenog cara, prodan je u srijedu na draĹžbi za 915.000 eura (6,8 milijuna kuna). U drugom Ĺživotu Ĺželi drugog Nobuku Kan, supruga japanskog premijera Naotoa Kana, kazala je kako se ne bi ponovno udala za svog supruga u slu aju da se moĹže reinkarnirati. Razlog, kaĹže, nije suprug, nego Ĺželja da "u ini neĹĄto druk ije" Bond 'jaĹĄe' dalje U studenome 2012. pojavit e se u kinima 23. nastavak filmskih avantura Jamesa Bonda, a tajnog agenta 007 utjelovit e ponovno britanski glumac Daniel Craig, a reĹžije e se prihvatiti njegov sunarodnjak Sam Mendes.