Business.hr broj 807 by Business.hr

ALTERNATIVNO RJEŠENJE 18

NOVI TRGOVA»KI CENTRI 10

Za zamjenu dionica u objavi za preuzimanje postoji zakonska podloga, a mali su dioni ari uvjereni da bi time Grad Opatija riješio financijski problem težak oko 1,3 milijarde kuna ako mu ostane obveza preuzimanja

Supernova skupila 50% zakupaca, a City Center One 30%

Mali dioničari LRH-a premijerki predlažu zamjenu za dionice HFP-a

UTORAK 18/1/2011

BROJ 807 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PRAVO NA NAKNADU OD IZNAJMLJIVANJA 4-5 Nova naknada ZAMP-a u visini od 1,25 posto prihoda dodatni je uteg videotekama, iji je broj smanjen na desetinu u posljednjih pet godina. Na prevelik broj - i previsok iznos - raznih naknada upozoravaju i u HT-u

ZAMP uveo naknadu

za glazbu u filmovima iz videoteka

ANTIKORUPCIJSKA ZARADA

Britanci o tome kako izbjeći plaćanje mita u Hrvatskoj

Tvrtka GCM Parker u ožujku organizira konferenciju u Pragu na kojoj e zainteresirane upoznati s opasnostima korupcije na koje mogu nai i na tržištima srednje i isto ne Europe, a kao riskantna zemlja posebno se navodi - Hrvatska 6

info&stav 2-3

Spor turisti ki oporavak Manje krivotvorenih eura Broj otkrivenih i povu enih iz opticaja krivotvorenih nov anica eura smanjio se u drugoj polovini prošle godine 5,9% u usporedbi s prethodnih šest mjeseci, izvijestila je Europska središnja banka. Rije je o 364.102 krivotvorine. U proteklih nekoliko godina brojke za šestomjese na razdoblja osciliraju, rekordnih 447.000 zabilježeno je u drugoj polovini 2009.

business.hr Utorak 18/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Turisti ki e rast u 2011. usporiti u skladu sa sporijim rastom svjetskoga gospodarstva, ocjenjuje Svjetska turisti ka organizacija (UNWTO). Predvi a da e ove godine turizam porasti po stopi izme u 3 i 5 posto, nakon što je prošlogodišnji oporavak nadmašio o ekivanja. Prošle je godne broj me unarodnih turisti kih dolazaka porastao 6,7 posto, na 935 milijuna...

PRIVREMENA NEMOGU NOST OBAVLJANJA FUNKCIJE

Ježi dao ostavku u NO-u Diokija Robert Ježi , vlasnik društva Dioki holding AG, koji je ve inski vlasnik tvrtke Dioki, podnio je ostavku na lanstvo u Nadzornom odboru te tvrtke s danom 23. velja e, navodi se u priop enju Diokija objavljenom na Zagreba koj burzi. Sada su u NO-u Diokija Duško Žuri i Zdravko Rumenovi .

Istražni zatvor

Takvu odluku Ježi je, kako se navodi, donio zbog privremene nemogu nosti obavljanja te funkcije. Ježi se, podsjetimo, nalazi

u istražnom zatvoru zbog opasnosti od mogu eg utjecaja na svjedoke koje Uskok još treba ispitati u istrazi o nezakonitom poslovanju HEP-a i Diokija.

Utjecaj na svjedoke

Ježi a se tereti zajedno s bivšim predsjednikom Uprave HEP-a Ivanom Mravkom, direktorom HEP-ove opskrbe Ivanom Mrljakom i bivšim premijerom Ivom Sanaderom za prodaju struje Diokiju po cijenama nižima od tržišne, pri emu je HEP navodno ošte en za 6,3 mi-

ROBERTA JEŽI A, predsjednika NOa Diokija, tereti se da je zajedno s bivšim predsjednikom Uprave HEP-a Ivanom Mravkom, direktorom HEPove opskrbe Ivanom Mrljakom i bivšim premijerom Ivom Sanaderom HEP navodno oštetio za 6,3 milijuna kuna ugovorivši cijenu struje nižu od tržišne SNIMIO SAŠA ETKOVI

STARI DUGOVI

Talijani traže stečaj IPK tvornice šećera zbog 40 Na zahtjev talijanske tvrtke KB Finance iz Gorizie Trgova ki sud u Osijeku pokrenuo je postupak radi utvr ivanja uvjeta za otvaranje ste ajnog postupka nad dužnikom - IPK tvornicom še era Osijek. Privremenom ste ajnom upraviteljicom osje ki Trgova ki sud imenovao je odvjetnicu iz Vinkovaca Nadu Gagro. Odvjetnica Gagro je za Business.hr rekla da je prethodni postupak pokrenut na temelju hrvatskog priznanja strane sudske odluke, odnosno presude

talijanskog suda iz 2001. godine u korist tvrtke KB Finance, koja od IPK-ove tvornice še era od 1996. godine neuspješno pokušava naplatiti dug u iznosu od gotovo 40.000 eura. Osje ki Trgova ki sud potvrdio je da IPK-ova tvornica še era duguje 39.913 eura plus kamate od 11. ožujka 2009. godine, kada je talijanska tvrtka pokrenula postupak u Hrvatskoj. Sud je zabranio raspolaganje imovinom IPK-ove tvornice še era, zabranio je provedbu ovrha protiv nje te isplatu novca s nje-

zinih ra una. Odvjetnica Nada Gagro tek e prou iti dokumentaciju o stanju u IPK-ovoj tvornici še era kako bi ocijenila mogu nost provo enja ste ajnog postupka nad njezinom imovinom. Zasad je, prema javno dostupnim podacima, konstatirala da su svi zaposlenici IPK-ove tvornice še era 2005. godine preba eni u tvrtku Kandit premijer te da je IPK Kandit glavni vjerovnik IPK tvornici še era. I Nova ljubljanska banka tužbom u Strasbourgu pokušava naplatiti svoja potraživanja

od IPK-ova tvornice še era. Kandit premijer, ina e, ima upisan temeljni kapital u iznosu od 210 milijuna kuna. I financijski rezultati IPK tvornice še era pokazuju da je poslovanje preba eno na drugu tvrtku: prihodi su u 2009. iznosili manje od 1,5 milijuna kuna, a gubitak je iznosio 85.000 kuna. Zato su im obveze bile bitno ve e: kratkoro ne su iznosile 176 milijuna kuna, a dugoro ne još 84,4 milijuna kuna. Ukupni prihodi Kandit premijera u 2009. iznosi-

››

BISER DANA

BROJKA

Ja želim ovim gradom šetati asno i pošteno i ne nanijeti nikomu zlo

ŽELJKO KERUM, gradona elnik Splita, komentiraju i prosvjed na kojem je zatražena zabrana svake gradnje na zašti enom podru ju Park-šume Marjan, gdje se planira graditi ugostiteljski objekt iji je investitor Fani Horvat

lijuna kuna. Ježi je uhi en 9. prosinca prošle godine, a po etkom ove godine zagreba ki Županijski sud odlu io je da e u istražnom zatvoru provesti još najmanje dva mjeseca zbog mogu eg utjecaja na 30-ak svjedoka koje Uskok mora ispitati. Ježi em se bavi i austrijski tisak, koji je krajem prošle godine objavio da je on od Hypo banke dobio etiri milijuna eura za hobisti ke usluge. Prema pisanju lista Der Standard, prvi ugovor s Ježi em potpisali su Wolfgang Kulterer i Günter Striedinger. Ježi je trebao zastupati interese banke i rješavati ‘problemati ne slu ajeve’. Ipak, piše list, po etkom 2009. godine izdašno financiranje bankovnog ra una vlasnika Diokija prekinuto je - zajedno s dolaskom nove Uprave banke. N. S.

og 40.000 li su pak 430,8 milijuna kuna, a nakon dobiti 7,35 milijuna kuna u 2008. godini, u 2009. zabilježili su 20,57 milijuna kuna gubitka. Njihove su kratkoro ne obveze 2009. pove ane sa 283,4 na 349,77 milijuna kuna, a dugoro ne su pove ane sa 74,5 na 105,12 milijuna kuna. Kandit premijer u 100postotnom je vlasništvu IPK Kandita, iji je ve inski dioni ar tvrtka Termes, koja je u suvlasništvu Žita Marka Pipuni a i M Sana Stipe Mati a. Z. Daskalovi , P. B.

574 nove narudžbe zaprimio je lani europski proizvo a zrakoplova Airbus, nadmašivši time konkurenta Boeinga tre u godinu zaredom

UVODNIK

Koliko para, toliko muzike Željko Šojer zeljko.sojer@business.hr

a bi oživjela i nastavila se ve stara i otrcana sapunica o parafiskalnim nametima koji optere uju hrvatske poduzetnike pobrinuo se jedan od najrazvikanijih njezinih autora - novu je epizodu ispisao veteran te sapunice - ZAMP. Zaštita autorskih muzi kih prava, stru na služba Hrvatskog društva skladatelja koja "temeljem ovlaštenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, obavlja djelatnost ostvarivanja i zaštite autorskih glazbenih prava za oko 300 redovnih i 5000 pridruženih lanova te više od 2 milijuna inozemnih autora", krenula je skupljati namete po malobrojnim preživjelim videotekama. Naime, ZAMP od po etka godine iznajmljiva ima video DVD-a napla uje prava autora glazbe korištene u filmovima namijenjenim iznajmljivanju. Iako bi struganje po dnu praznog lonca propadaju eg posla moglo djelovati kao o ajni ki potez izgladnjelih siromašnih umjetnika, ZAMP se, za razliku od poduzetnika, ne može požaliti - naplata im raste iz godine u godinu.

››

Videoteke su tek prvi korak do dubljeg zahva anja u daleko bogatiju riznicu digitalnih videoizdava a, njihovi vlasnici kolateralne su žrtve u ZAMP-ovoj igri velikih brojki Od 73,8 milijuna kuna naknada za glazbena prava prikupljenih 2006. godine iznos je u 2009. narastao na 96,6 milijuna kuna. KAKO TO da je ZAMP tek sad krenuo u naplatu ovog nameta? Videoteke su tek prvi korak do dubljeg zahva anja u daleko bogatiju riznicu digitalnih videoizdava a. Klasi ne videoteke brzo potiskuju digitalne videoteke poput one u HT-ovoj MaxTV

usluzi, a tu pri a ulazi u podru je velikih brojki. No, ve im problemom od samih iznosa naknada ve ina smatra njihov broj i na in naplate. Svaki iznajmljiva filmova ZAMP-u bi morao pla ati akontaciju, a kona ni bi se iznos naknade utvrdio na kraju godine po dostavljenim prihodima. Naknada bi iznosila 1,25 posto od ukupnog prihoda od iznajmljivanja. To pravo na naknadu autorima glaz-

be pripada bez obzira na prava koja su ugovorom mogli prepustiti filmskim producentima ili proizvo a ima tonskog zapisa. VLASNICI malih videoteka kolateralne su žrtve u igri velikih brojki. Posao su im donedavno ubijale piratske kopije filmskih DVD-a, kabelska televizija i sveprisutni internet. ZAMP-ov namet samo je jedan od zadnjih avala kojima e zatvoriti svoje lokale.

tema 4-5

PRAVO NA NAKNADU OD IZNAJMLJIVANJA U ZAMP-u kažu kak vo na naknadu od iznajmljivanja koja, prema tome, nije regulirana prilik

ZAMP uveo naknadu u filmovima iz video Nova naknada ZAMP-a u visini od 1,25 posto prihoda dodatni je uteg u poslovanju videoteka, iji je broj smanjen na desetinu u posljednjih pet godina. Na prevelik broj - i previsok iznos - raznih naknada upozoravaju i u HT-u Hrvatsko društvo skladatelja - Služba za zaštitu autorskih muzi kih prava (ZAMP) od po etka godine krenulo je u akciju naplate novih naknada — ovaj put od videoteka, branše koja je u Hrvatskoj na izdisaju. Rije je o naknadama na ime prava autora glazbe korištene u "videogramima" odnosno "nosa ima audiovizualnih djela" od iznajmljivanja, koje za razliku od drugih segmenata autorskih prava, kako tvrde u ZAMP-u, nisu obuhva ena ugovorom s izdava em samog filma. Vlasnici malih videoteka pritom su nemo ni i ne ostaje im ništa drugo nego platiti koliko se traži. Prema rije ima vlasnika videoteka Pauk Ante Šari a, to je samo još jedan uteg koji ih vu e prema dnu. "S novom naknadom ZAMP nam samo pomaže

da stavimo klju u bravu. ZAMP-u ve pla amo glazbu koju puštamo u videoteci, a sad još i ovo. No mi tu ne možemo ništa", rekao je Ante Šari , vlasnik lanca videoteka Pauk, koji se nekad sastojao od 15 videoteka, a danas ih ima samo tri. Situacija se može preslikati na cijelu Hrvatsku: prije pet godina videoteka je bilo više od tisu u, a opstalo ih je stotinjak. Ugrozile su ih kabelske televizije, video na zahtjev, a još više poplava ilegalnog skidanja filmova s interneta.

'Ugrožen razvoj'

"Preživljavamo od rentanja hit filmova i ljudi koji ne znaju skidati filmove s interneta i pržiti ih. Dio konkurencije se snalazi pa su videoteku pretvorili u kiosk u kojem se prodaju i pi e te grickalice. No tako se slabo

radi pa je samo pitanje vremena kada e se videoteke zatvoriti", isti e Šari . Pla anje naknade od iznajmljivanja ne e izbje i ni digitalne videoteke poput HT-ove MaxTV videoteke. U HT-u kažu kako trenuta no pregovaraju sa ZAMP-om o naknadi koja se odnosi na sadržaje na zahtjev, a upozorili su kako "prevelik broj i previsok iznos razli itih naknada negativno utje e na razvoj medija u Hrvatskoj, pa je stoga potrebno odrediti razuman broj naknada u iznosu koji e osigurati u inkovitu regulaciju, a ne e predstavljati nerazmjeran financijski teret pružateljima usluga". "Primjerice, skre emo pozornost da su samo u podru ju medija, uz naknade koje se pla aju nositeljima autorskog prava i udrugama za kolektivno ostvarivanje prava, propisane i naknada u Zakonu o elektroni kim

medijima te u Zakonu o audiovizualnim djelatnostima", odgovorili su iz Odjela za odnose s javnoš u HT-a. Kako objašnjavaju u ZAMP-u, naknade su sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima dužne pla ati sve pravne i fizi ke osobe koje se bave iznajmljivanjem nosa a audiovizualnih djela, dakle filmova, emisija i sli no. Vlasnici videoteka dobili su poziv da popunjeni zahtjev za sklapanje ugovora dostave ZAMP-u. Nakon sklapanja ugovora svaki bi vlasnik videoteke pla ao akontaciju, a kona ni iznos naknade utvrdio bi se na kraju godine po dostavljenim prihodima. Ona iznosi 1,25 posto od ukupnog prihoda od iznajmljivanja, s time da ne može biti manja od 0,06 kuna po iznajmljenom primjerku.

Naknada u kinima

Kako objašnjava Marina

žu kako producenti filmova otkupljuju autorska prava, ali ne i praa prilikom izrade samog filma

business.hr Utorak 18/1/2011

du za glazbu eoteka IGOR RAKONI , direktor distributerske ku e Discovery FOTO KONJEVI /CROPIX

››

Preživljavamo od rentanja hit filmova i ljudi koji ne znaju skidati filmove s interneta i pržiti ih. No tako se slabo radi pa je samo pitanje vremena kada e se videoteke zatvoriti ANTE ŠARI , vlasnik videoteka Pauk

FOTO ŠUVAR/CROPIX

Feri Jan i iz službe za odnose s javnoš u ZAMP-a, to pravo na naknadu autorima glazbe pripada bez obzira na prava koje su ugovorom mogli prepustiti filmskim producentima ili proizvo a ima fonograma. "U svijetu glazbe ljudi, tzv. publisheri, ulažu u autore koji na njih prepisuju prava me u kojima nije pravo na naknadu od iznajmljivanja. Producenti otkupljuju prava od publishera, ali ne i pravo na naknadu od iznajmljivanja koja, prema tome, nije regulirana prilikom izrade samog filma", objašnjava Feri Jan i . Nove se naknade ne odnose na kinematografe i distributere filmova. "Discovery je distributer filmova nezavisnih producentskih ku a i otkupljuje kompletna prava. Dakle, kroz taj su ugovor namireni i autori glazbe", isti e direktor distributerske ku e Discovery Igor Rakoni . Kako objašnjava Marina Feri Jan i iz ZAMP-a, kinooperateri pla aju naknadu za prikazivanje glazbe u filmu. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

tema 6-7

ANTIKORUPCIJSKA ZARADA Tvrtka GCM Parker u ožujku organiz opasnostima korupcije na koje mogu nai i na tržištima srednje i isto ne

Britanci o tome kako izbjeći plaćanje mita u Hrvatskoj Simon Stevens iz GCM Parkera za Business.hr kaže kako su razlog za posebno izdvajanje Hrvatske me u zemljama sklonim korupciji recentni medijski izvještaji o pokrenutim istragama koje se odnose na korporativne prijevare i korupciju GCM Parker britanska je kompanija sa sjedištem u Londonu koja se bavi organiziranjem me unarodnih konferencija na kojima educira kompanije iz svih dijelova svijeta kako poslovati u pojedinim zemljama. U ožujku tako organiziraju konferenciju u Pragu, a na njoj e zainteresirane upoznati s opasnostima mita i korupcije na koje mogu nai i na tržištima srednje i isto ne Europe.

Kazna za Nijemce

Zanimljivo je da u pozivu na konferenciju GCM Parker kao riskantnu zemlju za sklapanje poslova posebice isti e Hrvatsku, u kojoj, tvrdi, investitori mogu

biti izloženi prijevarama i korupciji. U kategoriji posebnih upozorenja našla se još samo Ma arska. Na upit zašto su u pozivu na taj na in izdvojili baš Hrvatsku, Simon Stevens iz GCM Parkera za Business.hr kaže kako su razlog recentni medijski izvještaji o pokrenutim istragama koje se odnose na korporativne prijevare i korupciju. Stevens kaže kako je to ve druga takva konferencija koju organizira njegova kompanija. Na ideju su došli nakon konzultacija s multinacionalnim kompanijama prisutnima u srednjoeuropskoj regiji, koje su u procesima ulaganja, transakcija ili spajanja s kompa-

nijama na tim podru jima sve više izložene problemima koruptivne prirode. Iako je u našoj regiji zakonska regulativa možda slaba, investitore, kaže Stevens, brinu zapadnja ki zakoni koji ih mogu privesti licu pravde za netransparentno poslovanje u inozemstvu. "Primjerice, jedna njema ka multinacionalna kompanija nedavno je morala platiti goleme kazne i pod istragom je zbog mita pla enih ne u Njema koj, nego u stranoj zemlji", kaže Stevens, ne imenuju i tvrtku, ali pretpostavlja se da misli na slu aj s kompanijom Daimler, protiv koje su Amerikanci podigli tužbu jer je ta tvrtka podmi i-

rganizira konferenciju u Pragu na kojoj e zainteresirane upoznati s sto ne Europe, a kao riskantna zemlja posebno se navodi - Hrvatska

business.hr Utorak 18/1/2011

Na ideju o seminaru o korupciji u srednjoj i isto noj Europi Britanci su došli nakon konzultacija s multinacionalnim kompanijama prisutnima u srednjoeuropskoj regiji, koje su u procesima ulaganja, transakcija ili spajanja s kompanijama na tim podru jima sve više izložene problemima koruptivne prirode vala po raznim tre im državama, pa i Hrvatskoj. "Ako neka multinacionalna kompanija plati mito u Hrvatskoj, nezavisno o tome ho e li je tužiti u Hrvatskoj, ona može biti progonjena na temelju ameri kih zakona", upozorava Stevens i nastavlja: "Primje-

rice, hrvatska kompanija koja podmiti nekoga u Hrvatskoj a posluje i u SAD-u može biti odgovorna prema ameri kom dokumentu o korumpiranoj praksi stranaca FCPA. Stoga je svrha ove konferencije razjasniti sve zakonske implikacije koje tvrtke mogu snositi izvan granica zemlje u kojoj je kriminal po injen", dodaje.

62. na popisa NIKOLA KRISTI , predsjednik Transparency Internationala Hrvatska SNIMIO SAŠA ETKOVI

Napominje i kako je Hrvatska prema izvješ u Transpareny Internationala na 62. mjestu prema prošlogodišnjem indeksu percepci-

je korupcije, "što je znatno niže od ostalih europskih zemalja". Ipak na konferenciji, napominje, ne e biti govora o tome trebaju li strani investitori ulagati u Hrvatsku ili ne. Predsjednik Transparency Internationala Hrvatska Nikola Kristi kaže kako prije našeg poziva nije imao podatak o organiziranju takve konferencije, no pozdravlja njezino održavanje. "Prvenstveno jer smo u posljednje vrijeme osjetljivi na tu tematiku", poru uje. Najavljuju i taj "jedinstveni" doga aj, iz GCM Parkera kažu kako e posje-

titeljima pružiti prakti ne prezentacije studija poreznih stru njaka, ekonomskih savjetnika i istražitelja financijskih prijevara. Posjetitelji e na predavanjima, me u ostalim, mo i nau iti gdje se u navedenim regijama naj eš e mogu susresti s mitom, kao i kako izbje i takve situacije. Doznat e o antikorupcijskim zakonima koji se provode u pojedinim zemljama, o tome kako se nositi s korupcijskim rizicima u procesima nabave i opho enju s "tre im stranama" te op enito kako dobro poslovati u zemljama sa "slabim"

pravosu em. Konferencija je zakazana za 24. i 25. ožujka pod nazivom "Poslovne, eti ke, antikorupcijske i preventivne strategije u zemljama srednje i isto ne Europe te zemljama CIS-a". Me u predava ima e biti i predstavnici Johnson Controlsa, Commerzbanka, Raiffeisen banke, Komercni banke i Baxtera, a Stevens posebno izdvaja predstavnike kompanija koje su se suo ile s optužbama i istragama zbog mita poput Parmalata, Tyco Internationala, Shella i GE Oil & Gasa. Branka Suvajac

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/1/2011

AFERA SPICE

Sud: Vješta enje nije nezakonito Zagreb. Optužno vije e koje razmatra osnovanost optužnice u aferi Spice, u kojoj se osmoricu optuženih tereti da su Podravku oštetili za najmanje 400 milijuna kuna, ju er je odbilo zahtjeve obrana da se iz spisa izdvoje dokazi za koje smatraju da su nezakoniti. Na prošlotjednom prvom ro ištu vije a obrana je, uz ostalo, tražila da se iz spisa, s više

JOŠ JEDNA GODINA PADA

Građevinskih dozvola 15,4 posto manje Ukupna predvi ena vrijednost svih gra evina iznosi 1,9 milijardi kuna, što je 16,5 posto više nego u studenome 2009. godine U prvih jedanaest mjeseci prošle godine izdano je 14,4 posto manje odobrenja za gra enje nego u istom razdoblju 2009. godine, objavio je ju er Državni zavod za statistiku. U studenome 2010. godine izdana su 822 odobrenja za gra enja, što je 15,4 posto manje nego u istome mjesecu 2009. godine.

86,4 posto za zgrade

Prema vrstama gra enja, u studenome prošle godine od svih izdanih odobrenja za gra enje 86,4 posto izdano je za gradnju zgrada, a 13,6 posto za ostale gra evine. Pritom je 82 posto odobrenja izdano za novogradnju, a 18 posto za rekonstrukciju. Ukupna predvi ena vrijednost svih gra evina iznosi 1,9 milijardi kuna, što je 16,5 posto više nego u studenome 2009. godine. Osim podatka da je samo 13,6 posto odobrenja za gra enje izdano za gradnju ostalih gra evina (ceste, pruge, cjevovodi, mostovi, brane i sl.), o investicijskoj "suši" koja je zavladala hrvatskim gospodarstvom svjedo e i podaci o tome da

je od 710 dozvola za gradnju zgrada njih 468 izdano za gradnju stambenih zgrada, a 115 za nestambene zgrade.

»etiri hotela

Od tih 115 nestambenih zgrada, odobrenja su izdana za gradnju etiriju hotela, jedne uredske zgrade, 19 zgrada za trgovinu na veliko i malo, 16 zgrada za promet i komunikacije, 23 industrijske zgrade i skladišta, pet zgrada za kulturnu djelatnost, zabavu, obrazovanje i zdravstvo te 47 za ostale nestambene zgrade. Z. Daskalovi

BROJKE

822

dozvole za gra enje izdane su u studenome, što je 15,4 posto manje nego u istom mjesecu 2009. godine

1,9

milijardi kuna ukupna je procijenjena vrijednost radova prema izdanim dozvolama za gra enje, što je 16,5 posto više nego u studenome 2009.

od 40 tisu a stranica, kao nezakonito izbaci knjigovodstveno-financijsko vješta enje na kojemu je temeljena optužnica. Odvjetnici smatraju i da je Uskok povrijedio prava optuženika te da prije uklju enja bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca u slu aj i nije trebao biti nadležan za istraživanje navodnih nezakonitosti u Podravki. Branitelj drugooptuženog Darka Marinca, odvjetnik Veljko Miljevi smatra da vješta enja u tako složenim slu-

ajevima treba provesti specijalizirana ustanova ili tim stru njaka, a ne samo jedan vještak. No, predsjednik optužnog vije a Ivan Turudi priklonio se suprotnom mišljenju tužiteljstva i ustvrdio da odredbe Zakona o kaznenom postupku u tom slu aju nisu povrije ene, izvijestio je Miljevi . Nakon ro išta, zatvorenog za javnost, trebala je biti održana sjednica optužnog vije a koje razmatra osnovanost optužnice u aferi Spice, no ona je još jednom odgo ena, a novo

je ro ište zakazano za 24. sije nja. Nakon idu eg ro išta optužno vije e pod predsjedanjem suca Ivana Turudi a trebalo bi odlu iti o osnovanosti Uskokove optužnice koju treba potvrditi, odbaciti ili je vratiti na doradu. Uz Polan eca su optuženi bivši elnici Podravke Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlovi i Saša Romac, vlasnik i direktor splitske tvrtke SMS Sr an Mladini , suvlasnik varaždinske Fima grupe Milan Horvat te odvjetnik Zoran Markovi . H

Optima Telekom rep kredite u Zabi i Hypo POVOLJNIJA KAMATA Optima Telekom, koji je krajem rujna bankama dugovao ukupno 272,54 milijuna kuna, reprogramirao je otplatu kredita Zagreba ke i Hypo AlpeAdria banke pa su kratkoro na MATIJA MARTI , predsjedpotraživanja nik Uprave i ve inski vlasnik Optime, planira ove godine preba ena u premašiti brojku od 300.000 korisnika dugoro na uz povoljnu Telekom repro- o to nim brojkama, no iz kamatu, kazao Optima gramirao je otplatu kre- posljednjeg financijskog pa su kratkoro na izvješ a vidljivo je da su je predsjednik dita potraživanja preba ena u kratkoro ne obveze poveuz povoljnu ka- ane 14,7 posto, na 777,75 Uprave i ve inski dugoro na matu, kazao je predsjednik milijuna kuna, u što ulaze i i ve inski vlasnik obveznice i krediti, dok su vlasnik Optime Uprave najja ega doma eg alter- dugoro ne obveze smanjeMatija Marti nativnog telekoma Matija ne sa 289,65 na 235,55 mi-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

Marti . Nije želio govoriti

lijuna kuna. Prema podaci-

GLAVNA SKUPŠTINA

Štern preuzeo Inin NO

DAVOR ŠTERN, bivši predsjednik Uprave Ine SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Ina je u ponedjeljak održala sjednicu Izvanredne glavne skupštine na kojoj su smijenjeni dosadašnji lanovi Nadzornog odbora, ministri Ivan Šuker, Tomislav Ivi i Božidar Pankreti , a na njihovo su mjesto imenovani Davor Štern, Gordana Sekuli i Damir Van eli . Mandat novih lanova NO-a traje do 10. lipnja

reprogramirao ypo banci ma iz financijskog izvješ a, krajem rujna 272,54 milijuna kuna odnosilo se na kratkoro ne obveze prema kreditnim institucijama. Reprogramiranje obveza dokazuje da su vjerovnici, i to Zagreba ka i Hypo banka u kojima Optima ima kredite, podržali kratkoro ni i dugoro ni plan razvoja Optima Telekoma, objašnjava Marti .

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ciljani rast 15%

U prvih devet mjeseci Optima je pove ala poslovne prihode 0,08 posto, ostavši na razini od gotovo 335 milijuna kuna. Gubitak u devet mjeseci smanjen je sa 80,5 milijuna kuna godinu prije na 62,5 milijuna na kraju rujna, odnosno gubitak prije poreza (EBIT) smanjen je za 23,7 posto. Optima Telekom je dobit prije poreza, kamata i amortizacije (EBITDA) poboljšao za ak 138,2 posto, tvrde u tom alternativnom telekomu, dok je EBITDA u tre em kvartalu bio pozitivan i iznosio je 44,5 milijuna kuna. Prema Marti evim rije ima, Optima u ovoj godini planira pove ati rast 15 posto te premašiti brojku od 300.000 korisnika. Optima e nastaviti razvijati ponudu usluga za rezidencijalne i poslovne korisnike kako bi se odgovorilo na potrebe sve

zahtjevnijeg tržišta, objašnjava Marti .

Dobit u 2012.

Mreža Optima Telekoma, pohvalio se Marti , sagra ena je u skladu s najnovijim tehnologijama i standardima koji uz potpuno regulirani status izgra ene opti ke infrastrukture donose stabilnost u poslovanju, te doda kako o ekuje da e tijekom 2012. po eti poslovati s dobiti. Snagu mreže istaknuo je i injenicom kako njima nije potrebna "kupnja nekih satelitskih operatera kako bi bili dostupni u cijeloj Hrvatskoj". Opisuju i mrežu, kaže kako je nisu preklapali, kao neki drugi na telekom tržištu, ve da su tih 2700 kilometara gradili prema potrebama, što im je na kraju prošle godine donijelo 280.000 korisnika. Što se ti e okrupnjavanja na telekomunikacijskom tržištu, Marti objašnjava kako je ono nemogu e jer s jedne strane "vlasnici telekoma drže figu u džepu", a s druge strane ono zapravo i nema smisla jer bi u stvaranje heterogenog telekoma trebalo uložiti mnogo novca i provesti snažno restrukturiranje kako bi bio profitabilan, što bi zna ilo i mnogo otpuštanja. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

2013. godine. Odmah nakon izvanredne glavne skupštine održana je i sjednica Nadzornog odbora, na kojoj je za predsjednika izabran dugogodišnji naftni stru njak, nekadašnji ministar gospodarstva i bivši predsjednik Uprave Ine Davor Štern. Izvanredna skupština Ine i imenovanje novih lanova NO-a održani su nakon višemjese nog odga anja, iza kojega je, prema neslužbenim podacima, stajao MOL koji je bio nezadovoljan Vladinim prijedlogom Davora Šterna kao novog lana NO-a. S. C. H.

RESTRUKTURIRANJE

Bruxelles bez odluke o škverovima

Zagreb. Iako se o ekivalo da e Europska komisija ju er objaviti kona nu odluku o Brodosplitu, a najavljivalo se i da e zbog toga državni tajnik za industriju Ru er Friganovi otputovati u Bruxelles, to se nije dogodilo. Kao što su nam priop ili iz EK, još se u suradnji s našom Agencijom za zaštitu tržišnog na-

tjecanja analiziraju planovi restrukturiranja brodogradilišta Brodosplit, BSO, 3. maj i Brodotrogir, a uskoro se o ekuje i preostala dokumentacija za restrukturiranje Kraljevice. Podsjetimo, najizgledniji kandidat za Kraljevicu su Jadranska ulaganja poduzetnika Danka Kon ara. Kako kažu u EK, iako AZTN i Komisija ine sve kako bi prilagodili kompatibilnost planova restrukturiranja europskoj regulativi, za sada nije odre en neki konkretan rok za dovršetak tog procesa. B. K.

VALAMAR STEKAO VIŠE OD 50%

Najavljena ponuda za Dom holding Nakon što je prošloga tjedna od dioni kog društva Sava kupila 7,7 posto dionica Dom holdinga, Valamar grupa izvijestila je kako e iznijeti ponudu za preuzimanje malim dioni arima. Naime, Valamar nakon kupnje Savina udjela ima 34,86 posto dionica Dom holdinga, no djeluje zajedOGLAS

ni ki s tvrtkom EPIMA, 100-postotnim vlasnikom Valamara, koja ima još 15,15 posto dionica Dom holdinga te je ukupni udjel dviju tvrtki dosegnuo 50,01 posto dionica. Cijena dionica u ponudi trebala bi iznositi oko 45 kuna, iznos oko kojeg se kretala prošlotjedna tran-

sakcija Sava - Valamar. Dionica Dom holdinga tek je prošloga utorka prešla iznos od 40 kuna prvi put nakon osam mjeseci. Nakon što je podignuta blokada trgovine Dom holdingom na Zagreba koj burzi, cijena dionice ostala je na oko 45 kuna. P. B.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/1/2011

OTPUĹ TANJA U HT-u

Uprava odbacuje optuĹžbe sindikata

Zagreb. Hrvatski Telekom (HT) odbacio je ju er optuĹžbe dvaju sindikata HT-a da otkazi i proces zbrinjavanja 290 radnika, koji su proglaĹĄeni tehnoloĹĄkim viĹĄkom, nisu u skladu sa zakonom, te da je Uprava time iskazala nedostatak kriterija i socijalne osjetljivosti. Razlozi smanjenja broja rad-

nika i zbrinjavanja u 2011. isklju ivo su poslovni i uvjetovani promjenama na TK trĹžiĹĄtu, uvo enjem novih tehnologija, kao i regulatornim pritiscima koji su rezultirali smanjenjem opsega investicija, isti e HT. Smanjenje broja radnika i zbrinjavanje u 2011. HT je definirao i provodi u dijalogu sa socijalnim partnerima, isti u iz HT-a i izraĹžavaju u enje reakcijom dvaju sindikata "jer su potpisnici Kolektivnog ugovora kojim je osiguran kontinuitet visoke razine radni kih prava u HT-u i u idu e dvije godine". H

PRIJEDLOG

Ribare osloboditi pla anja PDV-a na gorivo

Zagreb. Kako bi pomogli sektoru ribarstva, na sastanku ministra poljoprivrede Petra obankovi a s predstavnicima ribarskog sektora predloĹženo je da se ribarima ne zara unava PDV na pogonsko gorivo i opremu. Cijena plavog dizela dosegnula je iznos od 4,99 kuna, ĹĄto osobito optere uje ribarstvo u kojem je u eĹĄ e

goriva velika stavka. Na sastanak u ponedjeljak nisu doĹĄli predstavnici triju udruga profesionalnih ribara koji su najavljivali prosvjede za kraj ovoga tjedna. Od po etka godine po eo se primjenjivati niz novih propisa i pravila, me u kojima je i pravilnik o vo enju i dostavi o evidnika. Ribari se Ĺžale da je pravilnik kompliciran za ispunjavanje te da zahtjeva poznavanje latinskog. Miro Ku i iz HGK kazao je da se bura diĹže ni oko ega te da sve piĹĄe i na hrvatskom jeziku. H

Supernova u Buzinu skupila zakupaca, a novi City Center Ă? Ă?

po etak gradnje: jesen 2009. planirano otvaranje: kraj oĹžujka, po etak travnja 2011. investitor: Hoto grupa vrijednost investicije: 105 milijuna eura broj trgovina: 34 trgovine povrĹĄina trgova kog prostora: 7500 m2 parkirna mjesta: 90 mjesta za stanare, 300 za posjetitelje centra

Ă? Ă?

po etak gradnje: jesen 2010. planirano otvaranje: jesen 2011.

Ă? Ă? Ă? Ă? Ă?

Supernova Buzin investitor: m2 Immobilien vrijednost investicije: 250 milijuna eura broj trgovina: 220 povrĹĄina trgova kog prostora: 80.000 m2 parkirna mjesta: 3600

NOVI BRENDOVI Niz me unarodnih zakupaca koji nisu u konkurentskom Avenue Mallu i Arena centru svoju ĹĄansu vidi u upravo u trgova kom centru Supernova u Buzina

ustvrdio kako imaju ugovore o predzakupu, a kako su odmaknuli u gradnji, zasad imaju viĹĄe od 50 posto zakupaca.

600 m2 po stanovniku

Prosjek etvornih metara sagra enog trgova kog prostora u Zagrebu na 1000 stanovnika iznosi oko 600 kvadrata. Prag,

primjerice, ima 650 kvadrata. Iz toga se dade iĹĄ itati, kaĹže Nenad Peris iz Colliers Internationala, pribliĹžavanje Zagreba europskom prosjeku po kvadratima trgova kih prostora u glavnim gradovima. Me utim, smatra Peris, postoje i trgova ki prostori joĹĄ su uvijek neravnomjerno

Ă? Ă?

City Centar One East po etak gradnje: studeni 2010. planirano otvaranje: oĹžujak 2012.

Ă? Ă? Ă? Ă? Ă?

ProĹĄle je godine u Zagrebu otvoren samo jedan ve i trgova ki centar, a trenuta no se grade tri koja - unato padu maloprodaje - biljeĹže dobar interes zakupaca. Prvi e biti zavrĹĄen trgova ki centar Cvjetni, zatim do kraja godine Supernova u Buzinu, a po etkom idu e godine i City Centar One East u isto nom dijelu grada. Usto, ove bi godine i Ikea trebala po eti graditi svoj prodajni centar. ManedĹžerica marketinga City Centar Reala Vlatka SvedruĹži tvrdi kako ve imaju 30 posto zakupljena prostora, napominju i kako su u prosincu proĹĄle godine sklopili ugovor s Cineplexxom o otvaranju kinodvorana. Kazala nam je kako je grupacija Kaufmann uĹĄla u taj novi projekt nakon pet godina stalnog rasta prometa i posje enosti u svojem ĹĄoping centru na Jankomiru. ProĹĄle su godine, isti e, unato krizi i otvaranju novih centara zabiljeĹžili etiri posto ve i promet i 17 posto ve u posje enost. Direktor Supernove za Hrvatsku Grgur Joli tako er je

Cvjetni Ă? Ă? Ă? Ă? Ă?

TRGOVAÂťKI CENTRI Trenuta no se grade tri nova centra koja - unato padu maloprodaje - biljeĹže dobar interes zakupaca zahvaljuju i dobroj lokaciji

investitor: Kaufmann Gruppe vrijednost investicije: 130 milijuna eura broj trgovina: 130 povrĹĄina trgova kog prostora: 53.000 m2 parkirna mjesta: 2300

raspore eni i u toj injenici investitori vide priliku za razvoj novih projekata. "City Centar One East razvija se u dijelu grada koji nije pokriven trgova kim prostorom pa za njega svakako postoji velik interes zakupaca", rekao je Peris dodavĹĄi kako smatra da bi zbog gradnje

novog centra i obliĹžnji Mandi mogao imati sinergijske koristi. "Supernova je projekt koji se razvija u dijelu grada koji je s Avenue Mallom i Arena centrom trgova ki razvijen. Me utim, vjerujem da e biti uspjeĹĄan jer je u njemu niz internacionalnih zakupaca koji

MINISTAR KALMETA

Tunel na Stupici do ljeta za 25 mil. kn

Makarska. Ministar Božidar Kalmeta izjavio je u ponedjeljak da zbog sigurnosnih razloga nije dostatno ukloniti samo srušenu stijenu s prometnice na biokovskom predjelu Stupici, pa e se graditi tunel dug oko 200 m. Trebao bi biti gotov do ovog ljeta, a stajao bi 25 milijuna kuna.

OGLAS

Na upit o gradnji autoceste od Plo a prema Dubrovniku, rekao je da e se gradnja nastaviti i da se traže novi izvori financiranja. Do ljeta e biti izgra ena i puštena u promet autocesta do Vrgorca. Do kraja 2012. bit e gotova dionica od Vrgorca do Plo a i u nastavku do spoja prema granici s BiH za što je osiguran novac, dodao je. Nastavit e se i gradnja tunela Sveti Ilija kroz Biokovo, ali e postavljenje rasvjete i ostali završni radovi obavljati sporije pa tunel ne e biti otvoren ove godine. H

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ila 50% ter One 30%

NENAD PERIS, stariji konzultant Colliers Internationala

nisu zastupljeni u postoje a dva centra i šansu vide upravo u Supernovoj", kaže Peris dodaju i kako je u planiranju trgova kog centra najvažniji tzv. triple L (lokacija, lokacija i lokacija), a svi ostali parametri kvalitete samo su dodana vrijednost.

Uvjeti banaka

Objasnio je kako su dodatne vrijednosti definiranje veli ine centra prema mikrolokaciji na kojoj se gradi, striktno definiranje veli ine prostora koji se daju u zakup jer o tome poslije ovisi struktura zakupaca te definiranje unaprijed tehni kih specifikacija koje traži zastupnik. Struktura zakupaca izuzetno je bitna, kao i menadžment centra jer upravlja cijelom strukturom

svih ugovora o zakupu i odgovoran je za posje enost. Tea Dujmovi iz King Sturgea rekla nam je kako je u Zagrebu trenuta no 348.000 kvadrata prodajnog prostora, a potroša i imaju izbor odnosno idu u centre koji im nude bolju uslugu, nalaze se na boljoj lokaciji, dostupniju su i imaju bolje prate e sadržaje. Smatra kako još postoji interes za trgova kim prostorom jer na tržište dolaze niz novih brendova. Napomenula je kako se novi centri ne bi gradili da nije osiguran odre eni postotak sklopljenih ugovora o predzakupu, koji su uz udjel vlastitog kapitala nužni za osiguravanje financiranja. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 18/1/2011

TURIZAM

Kongresna ponuda na Conventi

Hrvatski kongresni i insentiv ured Hrvatske turisti ke zajednice (HTZ) sudjelovat e na kongresnoj i insentiv burzi Conventa u Ljubljani od 19. do 20. sije nja, na kojoj e se me u oko 125 izlaga a iz jugoisto ne Europe predstaviti 31 iz Hrvatske. Izlaga i e se susresti sa 150 europskih kupaca na unaprijed dogovorenim sastancima. B.hr

BROJKA

posto viĹĄe ruskih turista, njih 173.256, posjetilo je lani Hrvatsku, priop ili su iz HTZa u povodu Hrvatskoga turisti kog dana u Moskvi

SAJAM

ADAC

Hrvatski namjeĹĄtajci u KĂślnu

Nagrada Valamarovu kampu

Na Me unarodnom sajmu namjeĹĄtaja IMM Cologne u KĂślnu, od 18. do 23. sije nja, predstavit e se tri hrvatske tvrtke: Modo interijer, Prima namjeĹĄtaj i Mahagoni. Predstavljanje organizira HGK u suradnji s Upravom za drvnu industriju Ministarstva regionalnog razvoja. ProĹĄle je godine na tom sajmu bilo 100.000 posjetitelja. H

Najve i europski autoklub, njema ki ADAC, dodijelio je kampu Lanterna u vlasniĹĄtvu Riviere Pore i pod upravljanjem tvrtke Valamar hoteli i ljetovaliĹĄta prestiĹžnu nagradu SuperPlatz 2011., koju su dosad u Hrvatskoj dobila samo dva kampa. ADAC je Istru proglasio najomiljenijom regijom za godiĹĄnji odmor me u Nijemcima. B.hr

'Poljoprivreda veÄ&#x2021;i problem od plastike' (EKO)AMBALAĹ˝A KoriĹĄtenje pesticida i goriva za poljoprivredne strojeve prilikom proizvodnje pamuka, kakav za izradu platnenih vre ica propagiraju ekoudruge, znatno viĹĄe zaga uje tlo i atmosferu od razgradnje polietilenskih vre ica, tvrdi Igor ati , osniva DruĹĄtva za plastiku i gumu

IGOR ÂťATI , DruĹĄtvo za plastiku i gumu: KoriĹĄtenjem polietilenske vre ice proizvedemo samo oko 0,04 posto 'vlastite' koli ine CO2 SNIMIO HRVOJE DOMINI

Plasti ne vre ice nisu najve i problem ovje anstva, njihovo je najve e zlo ĹĄto odvla e pozornost od mnogo vaĹžnijih problema poput koli ine uglji nog dioksida koji se proizvodi u poljoprivredi. Tvrdi to Igor ati , umirovljeni profesor zagreba kog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i osniva DruĹĄtva za plastiku i gumu. Gra ani su, upozorava, podloĹžni manipulacijama i selekcioniranju stvarnih podataka i injenica o polietilenskim vre icama. Uzmemo li u obzir da prosje an gra anin Hrvatske, prema podacima koje su iznijele ekoloĹĄke udruge,

godiĹĄnje potroĹĄi oko 300 plasti nih vre ica, to je oko 1,5 kilograma plasti nog otpada koji svaki od nas ostavi za sobom koriste i takvu ambalaĹžu. No ameri ki autor George Marshall proteklih je godina iznio podatak da prosje an pojedinac koriĹĄtenjem polietilenske vre ice proizvodi oko pet kilograma uglji nog dioksida. Ako je to an podatak da svatko od nas godiĹĄnje proizvede oko 12.500 kilograma CO2, iz toga proizlazi zaklju ak da koriĹĄtenjem polietilenskih vre ica proizvedemo tek oko 0,04 posto "vlastite" koli ine CO2. Igor ati tvrdi da bi se o-

vje anstvo mnogo ozbiljnije trebalo zamisliti nad koli inama uglji nog dioksida koji se godiĹĄnje proizvede u poljoprivredi, a osobito sto arstvu, jer te gospodarske grane proizvode daleko ve e koli ine stakleni kih plinova, ak nekoliko stotina puta viĹĄe nego ĹĄto to razvijaju polietilenske vre ice.

Selekcija podataka

Podatak da koriĹĄtenje pesticida i goriva za poljoprivredne strojeve prilikom proizvodnje pamuka, kakav za izradu platnenih vre ica propagiraju ekoloĹĄke udruge, znatno viĹĄe zaga uje tlo i atmosferu od razgradnje po-

lietilenskih vre ica najbolje govori o stvarnoj opasnosti te ambalaĹže po okoliĹĄ, kaĹže ati . Prema njegovu miĹĄljenju, ekoudruge nerijetko manipuliraju javnoĹĄ u i emocijama pojedinaca koriste i pritom razli ite fotomontaĹže i selekcionirane podatke koji im idu u prilog kako bi kod prosje nog gra anina izazvale neopravdan osje aj krivnje zbog koriĹĄtenja polietilenskih vre ica koje kako se tvrdi - truju Ĺživotinje i zaga uju okoliĹĄ.

Kanadski slu aj

Dio takvih udruga, tvrdi naĹĄ sugovornik, iskrivljava podatke ne bi li ih prilagodio svojim akcijama, pa su tako neke svjetske nevladine organizacije za zaĹĄtitu okoliĹĄa pogreĹĄno protuma ile rezultate jednog istraĹživanju provedenog u Kanadi osamdesetih godina proĹĄlog stolje a. EkoloĹĄke su udruge godinama ponavljale kako upravo plasti ne vre ice truju morske sisavce, a u spomenutom se istraĹživanju zapravo tvrdilo da Ĺživotinje ugibaju zbog zapetljavanja ili gutanja ribarskih mreĹža izra enih od najlona, dok se polietilenske vre ice nigdje nisu spominjale. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

karijere, znanje i posao

MENADŽERICE Osim što postaju sve važnije na svjetskom tržištu, kao radnice, menadžerice i investitorice, uspješno vode velike kompanije i razbijaju stereotipe o ulozi žena u biznisu. Unato u našem društvu još dominantnim stereotipima kad je rije o ulozi spolova, sve više žena osvaja tipi no muške terene i kao menadžerice uspijevaju se izboriti za svoje mjesto u prvim redovima u pretežno muškom svijetu

Utorak 18/1/2011

Sve više poduzetnica osvaja muški teren

našem su društvu još uvijek dominantni stereotipi o ulozi spolova, tradicionalna i zastarjela vjerovanja o tome

koju vrstu posla trebaju obavljati žene, a koju muškarci. Razlog tomu, smatra Gordana Sobol, predsjednica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova, leži u nepisanim normama po-

slovnih organizacija prema kojima muškarci više vole poslovati s muškarcima. U veliku broju slu ajeva oni procesuiraju i omogu uju napredovanje u kompanijama.

"Žene se, bez obzira na možda i više obrazovanje, kao i nepobitne sposobnosti, moraju više i eš e dokazivati te u najve em broju slu ajeva udaraju glavom u tzv. stakleni strop koji im ne

dopušta da dosegnu jednakopravne pozicije kao muškarci", zaklju uje Sobol. S time se slaže i jedna od najmo nijih žena u hrvatskom gospodarstvu Ljerka Pulji , starija izvršna pot-

VERN

Doris Pack na elu Savjeta > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 18/1/2011

predsjednica za strategijske poslovne grupe, marketing i ljudske resurse u Agrokoru. "S jedne strane joĹĄ postoji tradicijski pristup u odnosu na Ĺženske sposobnosti i mogu nost obavljanja najzahtjevnijih poslova, a s druge strane dio Ĺžena kao da je unaprijed spreman pomiriti se s takvim stavom. Nedovoljno se bore, nedostaje im samopouzdanja ili pak nisu spremne uloĹžiti viĹĄe truda i dokazivanja za isti rezultat kao i muĹĄki kolege." Sanja ori , predsjednica Uprave Jadranskog osiguranja, smatra pak kako poloĹžaj

DORIS PACK, zastupnica u Europskom parlamentu ARHIVA BUSINESS.HR

Ĺžena u druĹĄtvu definira na neki na in i poslovne odnose te pozicije Ĺžena u tvrtkama u kojima rade. "U tvrtki u kojoj radim to nikada nije bio presudan faktor. Dapa e, danaĹĄnje vrijeme pokazalo je da Ĺženska psihologija u poslovnim odlukama i op enito u vo enju tvrtke ima brojne pozitivne elemente. Upravo ta â&#x20AC;&#x2DC;Ĺženskaâ&#x20AC;&#x2122; psihologija", isti e Ljerka Pulji , " ini Ĺžene pouzdanijima, sistemati nijima i odanijima svojim zadacima, ali i suradnicima i nadre enima." Sanja ori napominje da su Ĺžene ustrajnije pri dostizanju zadanog cilja te preci-

Veleu iliĹĄte Vern utemeljilo je Savjet kao krovno strateĹĄko savjetodavno tijelo koje ine ugledni stru njaci iz Hrvatske i inozemstva. Na osniva koj sjednici lanovi su prihvatili prijedlog Upravnog vije a te su za predsjednicu Savjeta izabrali Doris Pack, zastupnicu u Europskom parlamentu i predsjednicu Odbora za obrazovanje, kulturu, medije, sport i mladeĹž u

znije i jasnije u provo enju poslovne politike.

Tko bolje ĹĄefuje?

Odgovor na pitanje tko je bolji ĹĄef nije jednostavan jer ni Ĺžene ni muĹĄkarci nemaju uro enih nedostataka koje bi mogli povezati s rukovo enjem. MuĹĄkarce se, posebice u naĹĄoj kulturi, odgaja kao samosvjesne individue koje se moraju dokazati, a na njihovu ambicioznost ne gleda se kao na neĹĄto neprirodno ili neugodno. Ĺ˝ena koja pak Ĺželi ste i ugled na poslu ili u druĹĄtvu eĹĄ e e se susresti sa stereotipima, morat e se viĹĄe dokazivati nego muĹĄkarac te pritom iskazati i veliku emocionalnu samokontrolu. Tako su, primjerice, neka istraĹživanja na strani Ĺžena, a neka podrĹžavaju stav da su muĹĄkarci bolji rukovoditelji, no zapravo nema nikakvih empirijskih dokaza koji bi poduprli bilo koju od tih teorija. "Generalizirati je nemogu e, postoje segmenti poslovanja koje viĹĄe preferiraju Ĺžene i u njima se bolje snalaze, a neki drugi bolje

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

EU parlamentu. Ostali lanovi Savjeta, njih 33, predstavnici su znanosti i obrazovanja, gospodarstva, javnosti, politike, kulture i umjetnosti. Posrijedi su Zvonimir Akrap, Nenad Baki , Josip Boljar, Niko Buli , Plinio Cuccurin, Vlatko Cvrtila, Sanda orak, Ivan iki , Iva Ga i , Jouko Havunen, Mirela Holy, Dubravka Jusi , Alen KiĹĄi , Damir KuĹĄtrak, Pero Lu in, Jan Melsen, Vedran Mornar, Boris NemĹĄi , Risto PenttilĂ¤, Hrvoje Prpi , Sre ko Prusina, Vesna Pusi , Adalbert Rebi , DraĹžen SiriĹĄ evi , Ha-

nnes Swoboda, Miodrag Ĺ ajatovi , Tomislav Ĺ ola, Dubravko Ĺ timac, Sandra Ĺ valjek, Vesna Trnokop Tanta, Mijo Vrhovski, Boris Vuj i i Fe a Vuki . Rad Savjeta odvijat e se u tematskim sjednicama i konzultativnim razgovorima, ponajprije o temama vezanim uz obrazovanje i gospodarstvo, priop ili su iz Verna. lanovima Savjeta na osniva koj je sjednici predstavljen i dokument â&#x20AC;&#x2DC;VERNâ&#x20AC;&#x2122; 2020â&#x20AC;&#x2122;, kojim je definiran strategijski okvir razvoja Verna u idu ih deset godina. B.hr

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Ĺ˝ene su ustrajnije pri dostizanju zadanog cilja te preciznije i jasnije u provo enju poslovne politike SANJA ORI , predsjednica Uprave Jadranskog osiguranja ARHIVA B.HR

odgovaraju muĹĄkarcima. Me u vaĹžnijim osobinama koje bi trebao imati pravi ĹĄef su korektnost, poznavanje situacije, stanja i okruĹženja u kojem radi te da bude li-

der, a ne autokrat", smatra Sanja ori . U "ĹĄefovanju" nije bitan spol, isti e Gordana Sobol, koja drĹži da Ĺžene u tu ulogu mogu unijeti neku druk iju

S jedne strane joĹĄ uvijek postoji tradicijski pristup u odnosu na Ĺženske sposobnosti i mogu nost obavljanja najzahtjevnijih poslova, a s druge dio Ĺžena kao da je unaprijed spreman pomiriti se s takvim stavom. Nedovoljno se bore, nedostaje im samopouzdanja ili pak nisu spremne uloĹžiti viĹĄe truda i dokazivanja za isti rezultat kao i muĹĄki kolege LJERKA PULJI , starija izvrĹĄna potpredsjednica Agrokora SNIMIO H. DOMINI

AGRAM ŽIVOTNO

Novačić predsjednik Uprave

Tomislav Novačić bio je izvršni direktor prodaje Agram životnog osiguranja arhiva business.hr

Zagreb. Nadzorni odbor Agram životnog osiguranja imenovao je Tomislava Novačića novim predsjednikom Uprave. Na tu dužnost dolazi s funkcije izvršnog direktora prodaje Agram životnog osiguranja. Karijeru je počeo 2002. u Jadranskom osiguranju u Zagrebu, gdje je, među ostalim, bio izvršni direktor

za tuzemne štete u Sektoru šteta te izvršni direktor za osobe i imovinu u Sektoru prodaje. Na tom je mjestu uz ostalo bio odgovoran za rezultate poslovanja prodaje i širenje prodajne mreže. Završio je Pravni fakultet, a trenutačno je apsolvent Specijalističkog diplomskog stručnug MBA studija na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Kao predsjednik Uprave Agram životnog osiguranja bit će zadužen za vođenje poslova prodaje osiguranja, organizacije poslovanja, marketinga i istraživanja tržišta. B.hr

Gordana Sobol, predsjednica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova snimio hrvoje dominić

HYPO

Novi šef poslovnice u Dubrovniku

Voditeljem poslovnice u Dubrovniku Hypo Alpe-Adria banka imenovala je Vicenca Jerkovića, koji dolazi s mjesta direktora Centra poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke. Među glavnim ciljevima bit će mu unapređenje poslovanja s građanstvom te malim i srednjim poduzetništvom, priopćili su iz te banke. B.hr

svojoj osobnosti. "Rad treba jasno vrednovati i pohvaliti dobre rezultate koji su plod uloženog truda i rada, jer na taj način iskazujemo poštovanje i prema ljudima i prema njihovu poslu, a to je redovito poticajno", dodaje Ćorić. S druge strane, kompanije bi morale vrednovati različitosti stilova menadžmenta koje u poslovanje donose muškarci i žene.

Obitelj ili karijera?

dimenziju i perspektivu te i same poticati širu suradnju s drugim ženama. Ljerka Puljić ističe kako ne postoji razlikovanje dobrog i boljeg na osnovi spola. "Žene su definitivno drukčiji šefovi od muškaraca, ali to ne znači uvijek i bolji. No, u određenim situacijama u razvoju kompanije ili institucije, primjerice krizna stanja, žene su bolji šefovi zbog niza svojih karakteristika", zaključuje Puljić.

Kad žena vodi

Prema nekim istraživanjima, žene iskazuju više strateškog usmjerenja, inovacija i spremnosti na rizik te bolje međuljudske vještine. Muškarci pak prednjače kada je posrije-

di fokusiranje na bitno te u upravljanju i kontroliranju djelatnosti menadžmenta. Bez obzira na rezultate koji pokazuju da su žene nositelji "ženskog stila" vođenja, sigurno je da se neki muškarci u poslovanju koriste "interaktivnim vodstvom”, isto kao što se i neke žene koriste tradicionalnom strukturom zapovijedanja. Psihološka istraživanja govore kako sama priroda ženama omogućuje niz prednosti u menadžerskom poslu. Više se zanimaju za veze, komuniciranje, dijeljenje osjećaja i misli, suradnju, intuiciju i sklad. Žena obično provodi suzdržan i nenametljiv stil menadžmenta, tzv. soft menadžment. Neizostavan je i šarm, koji je i te kako bitan u izgradnji poslovnog uspjeha i imidža tvrtke. Stoga je izuzetno važno, smatra Ljerka Puljić, da žena nikada ne zaboravi da je se smatra "slabijim spolom" te da se osim napornim radom, koji je prvi preduvjet bilo kojeg uspjeha, posluži i svojom boljom emocionalnom inteligencijom. "Muš-

karac će uvijek kritizirati grubo, otvoreno i beskompromisno. Hvalit će rijetko, poglavito ženu, jer bi time priznao da u njegovu muškom svijetu ima mjesta i za žene bolje od njega. Žene će pak kritizirati oprezno, na žalost rijetko direktno. No, bit će suzdržane i u pohvalama", zaključuje Puljić. Sanja Ćorić pak ističe kako svatko ima svoj stil i da ne treba nikoga kopirati, već izgraditi stil sukladan

Postojeći jaz između žena i muškaraca u osvajanju visokih pozicija u hijerarhiji kompanije neće nestati sam od sebe. Stoga bi kompanije, ali i država, morale preuzeti promjene. Jedna od najpoželjnijih mjera je fleksibilno radno vrijeme. Ljerka Puljić smatra kako je žena često dovedena u situaciju da mora birati između karijere i obitelji, dodajući kako ta uloga uključuje i očekivanje da je ona ta koja mora podnijeti sav teret. Prepreke za Sanju Ćorić ne postoje.

Vicenco Jerković iz Zabe u Hypo banku arhiva business.hr

One, kako ističe, postoje u nama samima. Nerijetko je to razmišljanje mladih i obrazovanih žena koje često smatraju da ih diskriminacija ne pogađa. Po mišljenju Gordane Sobol, tamo gdje su moć i novac, tamo su uglavnom muškarci, a ženama je pristup tim centrima moći znatno otežan. U takvom je kontekstu, posebno za žene koje se žele dokazati u poduzetništvu i uspjeti na poslovnim ljestvicama, jasno da postoji i diskriminacija jer se još uvijek u velikoj mjeri podrazumijeva da su top pozicije rezervirane za muškarce. Dodatni problem stvaraju nedostatni programi za poticanje ženskog poduzetništva. Sobol smatra nužnim da država svojim ciljanim programima, prije svega u obliku financijske pomoći i pristupačnih kreditnih linija, takve aktivnosti snažno podupre. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

MEĐU 100 NAJVEĆIH hrvatskih tvrtki

Na vodećim pozicijama 6 posto žena Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, u sto najvećih hrvatskih tvrtki samo je šest posto žena na rukovodećim položajima. Na čelnim pozicijama u tvrtkama nalazi se 27 posto žena, a samo ih je 20 posto u nadzornim odborima tvrtki. U Hrvatskoj su žene u prosjeku više od 15 posto slabije plaćene od muškaraca, a ta se razlika penje do 20 posto ovisno o razini odgovornosti. Ni u svjetskim razmjerima slika nije puno bolja. U prošloj je godini samo osam posto žena bilo na visokim menadžerskim pozicijama u SAD-u. Žene tamo zarađuju 72 posto plaće svojih muških kolega, a među 25 posto naj-

bolje plaćenih predsjednika uprava u Europi nema nijedne žene. No, ne treba se obazirati na uvriježene slike, složne su naše sugovornice. Sa sigurnošću u sebe treba ustrajati na svom putu jer trud će se kad-tad isplatiti. Dokaz leži u činjenici da je sve više žena koje osvajaju tipično muške terene i kao menadžerice uspijevaju izboriti svoje mjesto u prvim redovima pretežno muškog svijeta. Upravo one u velikoj mjeri mijenjaju sliku o ulozi žena u biznisu i na taj način donose novi stil ponašanja, način komunikacije i nove poslovne strategije. Tajna njihova uspjeha leži samo u radu.

NATJEČAJ

> karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 18/1/2011

Zaba nudi stipendije i posao Zagrebačka banka ponovno je raspisala natječaj za stipendiranje studenata diplomskih studija. U akademskoj godini 2010/2011. stipendirat će studente diplomskih studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta organizacije i informatike, Prirodoslov-

no-matematičkog fakulteta (matematički odjel) i Ekonomskog fakulteta (smjer menadžerska informatika, informatički menadžment, poslovna informatika ili informatičko poslovanje). Studenti odabrani na natječaju dobit će pravo na mjesečnu stipendiju od 1600 kuna te mogućnost sudjelovanja na projektima banke, a po završetku fakulteta svježe diplomante će čekati radno mjesto u Informatici i Upravljanju i kontroli rizika Zabe. Natječaj je otvoren do 30. siječnja 2011. S. H. B.

STIPENDIJE

BIRN podupire novinarsku izuzetnost Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u suradnji s fondacijama Robert Bosch i ERSTE raspisala je novi natječaj za dodjelu Balkanskih stipendija za novinarsku izuzetnost. Tema natječaja je pravda, a novinari iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije,

Rumunjske, Srbije i Kosova mogu predati svoje prijedloge do 1. ožujka 2011. Sudionici kojima neovisni žiri dodijeli stipendije dobit će 2000 eura te dodatnih 2000 eura za putne troškove, a prisustvovat će i seminarima u Berlinu i Beču. Autori tri najbolja članka, koje takođe bira neovisni žiri, bit će nagrađeni sa 4000, 3000 i 1000 eura. Program jamči, uz ostalo, objavljivanje članaka sudionika u najznačajnijim medijima u regiji i međunarodnom tisku. B.hr

Odaniji struci nego tvrtki KAKO DO ODANOSTI

Prijetnja otpuštanjem ubija lojalnost l Pravednost i podrška - lojalnost zaposlenika veća je kada organizacije ispunjavaju svoje obveze prema zaposlenicima i ponašaju se u skladu s humanim vrijednostima. l Sigurnost posla - prijetnje otpuštanjem najveći su udarac na lojalnost zaposlenika. l Razumijevanje organizacije - kada se pojedinac identificira s organizacijom, lojalnost je postignuta. l Uključivanje zaposlenika - zaposlenici se osjećaju dijelom organizacije kada imaju mogućnost donositi odluke koje utječu na njezinu budućnost. l Povjerenje prema zaposlenicima - zaposlenici se identificiraju i osjećaju obavezu prema poslodavcu samo kada imaju povjerenja u vođe.

LOJALNOST ZAPOSLENIKA Plaća više nije osnovni razlog zbog kojega ljudi mijenjaju tvrtku, a zadržati ih se može ulaganjem u stručno usavršavanje te maksimalnim iskorištavanjem sposobnosti i ideja

mati vrijednog, marljivog, poštenog, inovativnog i lojalnog zaposlenika želja je svakog poslodavca. A kada taj isti poslodavac takvog radnika i plati sukladno njegovim vrijednostima, uspjeh ne izostaje. Mladi su pak danas, za razliku od svojih roditelja, skloniji promjeni posla, i to najviše zato što se više identificiraju sa strukom u kojoj rade, a manje s kom-

panijom. Kako kvalitetna radnika zadržati što dulje? Tvrtka koja to doista želi, tvrde stručnjaci, treba biti spremnija na promjene, uvoditi nove tehnologije te promijeniti način razmišljanja i pristupa tržištu i zaposleniku koji je više odan struci negoli poduzeću.

Vjerni brendu

Ono što ljude doista zadrži ako je riječ o velikoj tvrtki jesu brend, sposoban me-

nadžer, mogućnost napredovanja. S druge strane, konkurencija na tržištu omogućuje im da sukladno svojim vještinama pronađu novi posao te da bez imalo osjećaja krivnje napuste kompaniju. Glavni razlog koji uglavnom najviše utječe na takvu odluku jest odlazak na bolje plaćeno radno mjesto. No, u Hrvatskoj plaća više nije osnovni razlog zbog kojega ljudi mijenjaju tvrtku, a zadr-

žati ih se može ulaganjem u stručno usavršavanje te maksimalnim iskorištavanjem sposobnosti i ideja. No, domaće kompanije premalo pozornosti posvećuju stvaranju odanosti zaposlenika kroz neke druge vrijednosti, a još prevladava mišljenje kako je svatko zamjenjiv. Kao društvo nedovoljno smo svjesni da zajedno djelujemo na tržištu rada i da zaposlenici nisu educirani u tome da zajedno s poslodavcima trebaju stvarati lojalnost.

Najodaniji stariji

U uvjetima kada je do posla teško doći lojalnost dobiva na cijeni. No, u utrci za ostvarivanjem što većeg profita, uz što nižu cijenu rada, poslodavci često za-

boravljaju da je odan radnik - najbolji radnik. Vrijeme karijere cijelog života je završilo, poslodavci moraju biti spremni na fluktuaciju. Prema nekim istraživanjima, u hrvatskim uvjetima najlojalniji su stariji zaposlenici. To su uglavnom zaposlenici koje je na neki tehnološki i stručni način pregazilo vrijeme. Dodamo li tome strah od gubitka posla, njihova se vjernost podrazumijeva. S druge strane, u sjevernoeuropskim zemljama lojalnost je odavno dio poslovne kulture. One iste koja u hrvatskim kompanijama polagano nestaje s poslovne scene i odlazi u nepovrat nastupom mladih snaga. Barem dok ti mladi ne prijeđu četrdesetu. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Utorak 18/1/2011

regija/svijet

Radnici Fiata EBRD uložio rekordnih 9 mlrd. € u 2010. pristali na rezove 386 PROJEKATA

REFERENDUM Za dulje radno vrijeme, smanjenje naknada i plaćenih dana bolovanja glasalo je 54 posto radnika Fiatove tvornice u Torinu Radnici tvornice automobila Fiat u Torinu glasanjem su prihvatili nepovoljne promjene radnih uvjeta koje Uprava tvrtke smatra bitnim za povećanje proizvodnje prilikom spajanja s Chryslerom. Promjene ugovora o radu odnose se uglavnom na dulje radno vrijeme, smanjenje naknada i plaćenih dana bolovanja te ograničavanje štrajkova. Iako je Federacija metalurških radnika (FIOM) bila protiv njegova stupanja na snagu, 54 posto radnika glasalo je za njegovo prihvaćanje.

'Dobro ulaganje'

Ambicija izvršnog direktora Fiata Sergija Marchionnea uvijek je bila da Fiat u suradnji s Chryslerom postane globalni proizvođač automobila, pa je radnike upozorio da će proizvodnju preseliti izvan zemlje ako ne prihvate nastale promjene te ujedno pohvalio one koji su ih prihvatili. O ishodu referenduma ovisila je i milijardu eura vrijedna investicija u proizvodnju modela Alfa Romeo i Jeep u Fiatovoj centrali u Torinu. FIOM je nove ugovore nazvao slabljenjem talijanskog

Sergio Marchionne, izvršni direktor Fiata, radnike je upozorio da će proizvodnju preseliti izvan zemlje ako ne prihvate promjene arhiva business.hr

sustava radnih ugovora, ali sindikati su ih poduprli jer ih smatraju dobrim ulaganjem. "Pristajanje na fleksibilnost omogućuje postizanje visoke razine proizvodnje, i to čak 280.000 vozila godišnje, te stvaranje novih radnih mjesta", izjavio je Marchionne. Obećao je i povećati plaće sukladno produktivnosti radnika.

'Da' i u Napulju

Talijanski ministar za industriju Maurizio Sacconi smatra da će novonastale promjene potaknuti ulaganje

u talijansku industriju. "Ishod referenduma otvara evoluciju u industrijskim odnosima, posebice u velikim tvornicama u kojima se trebaju omogućiti bolja iskorištenost kapaciteta i povećanje zarade", istaknuo je Sacconi. Sličan sporazum postignut je i u tvornici u Pomiglianu blizu Napulja, uz suglasnost dvije trećine radnika, gdje se planira preseliti proizvodnja Fiat Pande, automobila koji se trenutačno proizvodi u Poljskoj. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

U području zapadnog Balkana Europska banka za obnovu i razvitak financirala je 71 projekt, gotovo 20 više nego u 2009., pri čemu je vrijednost ulaganja premašila milijardu eura

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u prošloj je godini u regiji u kojoj djeluje uložila rekordnih devet milijardi eura, uvećavši time svoja ulaganja u odnosu na godinu prije za 1,1 milijardu eura, navodi se u ponedjeljak u priopćenju iz banke. Broj novih projekata lani je uvećan za gotovo četvrtinu, na novu rekordnu razinu od 386 projekata, u usporedbi s njih 311 u 2009. godini. Taj skok najvećim se dijelom pripisuje daljnjoj bančinoj podršci u procesu gospodarske refome u slabije razvijenim zemljama u regiji Kavkaza, srednje Azije i zapadnog Balkana.

'Najučinkovitije dosad'

"EBRD je najučinkovitije dosad uspio zahvatiti gospodarstva kojima je bančina pomoć najpotrebnija. Znatno većim brojem pojedinačnih transakcija EBRD je dodatno podupro proces gospodarske preobrazbe u svim zemljama u kojima djeluje, što je ključni korak u zaštiti probuđenoga gospodarskog oporavka", kazao je predsjednik EBRD-a Thomas Mirow. Bančina ulaganja u skupi-

nu zemalja u početnoj fazi tranzicije znatno su uvećana, dosegnuvši približno 920 milijuna eura, nasuprot 512 milijuna u 2009. Tu skupinu čine Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Kirgiska Republika, Moldavija i Tadžikistan te Uzbekistan, Mongolija, Bjelorusija i Turkmenistan.U području zapadnog Balkana EBRD je financirao 71 projekt, gotovo dvadeset više nego u 2009., pri čemu je vrijednost ulaganja premašila milijardu eura. Gotovo četvrtina ukupnih EBRD-ovih ulaganja u 2010., odnosno 2,2 milijarde eura, zabilježena je u sklopu bančine incijative za održivu energiju.

Dobit milijardu eura

EBRD očekuje da će prošlu godinu zaključiti s neto dobiti u iznosu od najmanje milijardu eura, nasuprot neto gubitku od 746 milijuna eura u 2009. godini. Pozitivan rezultat pripisuje se početku oporavka u regiji i najvećim dijelom proizlazi iz povećane vrijednosti bančinih udjela u dioničkom kapitalu, nižim rezervacijama za loše zajmove i snažnom rastu neto prihoda od kamata na zajmove, uz daljnju kontrolu administrativnih troškova. Za 2011. godinu EBRD cilja i dalje robusnu razinu ulaganja u visini između osam i devet milijardi eura, navodi se u priopćenju. H

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 18/1/2011

USKLADITI POSLOVANJE

Hanfa opomenula Quaestus Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga naložila je društvu za upravljanje Quaestus Invest da ulaganje fonda Quaestus Nekretnine do 30. rujna 2012. godine uskladi s prospektom tako da smanji ulaganja u tvrtke koje poslovanje baziraju na nekretninama kao platformi za ostvarenje poslovne strategije

sukcesivno do najviše 30 posto. Hanfa tako er napominje Quaestusu da ne dokapitalizira društva u kojim fond ve ima udjel bez stjecanja ve eg udjela. Quaestus treba ukloniti i sadašnji portfelj vrijednosnih papira iz imovine fonda. Dodatno se društvu nalaže da svoja financijska izvješ a za udjele društva iji su predmet poslovanja nekretnine uskladi s Me unarodnim standardima financijskog izvještavanja i poslovnim evidencijama fonda te ih tretira kao društva, a ne kao nekretnine. A. Pa.

PODUZE A JAMCI

Agrokor izdaje nove obveznice Gotovo sve kompanije u vlasništvu Agrokora izlistane na Zagreba koj burzi izdale su u ponedjeljak obavijest o davanju jamstava za budu e zaduživanje tog koncerna. Tako se u obavijesti Konzuma, Jamnice, PIK-a Vinkovci i Zvijezde navodi da Agrokor namjerava izdati obveznice s pravom prvenstva, uz jamstvo i denomi-

nirane u eurima, koje e biti ponu ene na inozemnom tržištu pa su u skladu sa zakonima Europske unije i Sjedinjenih Ameri kih Država. U Agrokoru nisu naveli iznos novog zaduženja. Navodi se, me utim, da e se obveznice izdati kao dodatno izdanje obveznica izdanima uz jamstvo u prosincu 2009. godine u vrijednosti od 400 milijuna eura ija godišnja kamata iznosi 10 posto. Te obveznice na naplatu stižu u prosincu 2016. godine, navodi se u obavijesti. A. Pa.

Mali dioni ari LRH-a prem predlažu zamjenu za dioni ALTERNATIVNO RJEŠENJE Za zamjenu dionica u objavi za preuzimanje postoji zakonska podloga, a mali su dioni ari uvjereni da bi time Grad Opatija riješio financijski težak problem oko 1,3 milijarde kuna ako mu ostane obveza preuzimanja Mali dioni ari Liburnia Riviera Hotela uputili su otvoreno pismo premijerki Jadranki Kosor u kojemu predlažu alternativno rješenje slu aja LRH, a ono podrazumijeva da Grad Opatija i SN holding objave zajedni ku ponudu za preuzimanje, ali prema obvezi Opatije, i to u dionicama iz portfelja HFP-a. Prema tom novom prijedlogu malih dioni ara, dionice LRH koje bi u ponudi bile prikupljene pripa-

le bi HFP-u i zapravo bi se napravila zamjena jedne dionice LRH za neke druge dionice u portfelju HFPa u vrijednosti od 6000 kuna. "Za takvo rješenje postoji zakonska podloga, a time bi Grad Opatija riješio svoj problem, i to ne na štetu malih dioni ara. Uvjereni smo da bi takvo rješenje bilo prihvatljivo za Grad, Vladu i male dioni are, a moglo bi biti interesantno i SN holdingu", kazao je

Dražen Nikoli , predsjednik Udruge malih dioni ara LRH.

Ponuda SN holdingu

Zakon o preuzimanju trgova kih društava propisuje da se ponude za preuzimanje mogu objaviti i dionicama, iako mora postojati i alternativa u novcu. Mali dioni ari bi po osnovnoj ideji dobili dionice iz portfelja HFP-a uz diskont koje bi ponudili Dom holdingu.

NEZADOVOLJNI

I slovenski dioni ari prijete tužbom JADRANKI KOSOR, predsjednici hrvatske Vlade, upu eno je otvoreno pismo malih dioni ara LRH SNIMIO HRVOJE DOMINI

Slovenski mali dioni ari koji imaju udjele u Liburnia Riviera Hotelima pregovaraju s odvjetnicima i razmišljaju o podnošenju tužbe, potvrdio je Dražen Nikoli , predsjednik Udruge malih dioni ara LRH. Na taj su se korak odlu ili nakon razgovora slovenskog veleposlanika u Hrvatskoj Vojka Volka i Domagoja Ivana Miloševi , potpredsjednika hrvatske Vlade. O ito je da oko 100 malih slovenskih dioni ara LRH nije bilo zadovoljno odgovorima predstavnika Vlade u vezi s obvezom Grada Opatije za preuzimanje.

OGLAS

emijerki Velik skok dionica BP-a i Rosnefta nakon spajanja nice HFP-a UZAJAMNO SUVLASNIŠTVO NAFTAŠA

Nikoli tvrdi da bi se na taj na in izbjegli troškovi koji e, bude li se spor rješavao sudski, na kraju pasti na teret države jer je jasno da Grad Opatija i op ine to ne bi mogli sami podnijeti. "U tom slu aju ne bi se moralo osigurati garanciju od 1,35 milijardi, koje se spominju, nego od 250 milijuna kuna", ustvrdio je Nikoli .

Ne žele bankrot

Dodao je da imovina LRH, ponajprije nekretnine, vrijede više od 1,5 milijardi kuna, odnosno 5000 kuna po dionici, što se može vrlo jednostavno provjeriti i dokazati, a to bi, po njegovu objašnjenju, zna ilo da ni država tim rješenjem ne bi bila ošte ena. U pismu se isti e da mali dioni ari ne žele bankrot Opatije, ali i da ne žele pristati na prodaju svojih dionica po cijeni koja je višestruko niža od stvarne vrijednosti Liburnia Riviera Hotela, ponajviše zbog injenice da je Zakon na njihovoj strani, te e zaštitu svojih prava potražiti sudskim putem. Mali dioni ari traže da Grad Opatija poštuje obvezu objavljivanja ponude za preuzimanje LRH po cije-

tni div s ruskim Rosneftom u petak potpisao joint venture ugovor kojim je najve a ruska naftna kompanija u zamjenu za 9,5 posto svojih dionica dobila pet posto dionica BP-a vrijednih 7,8 milijardi dolara. Prema potpisanom aranžmanu, kompanije e istraživati površinu veli ine 125.000 etvornih kilometara na podru ju Karskog mora, sjeverno od najrazvijenijih ruskih naftnih polja u Sibiru. O ekuje se da e istraživanje biti vrlo skupo te da e se odvijati polako prve bušotine svjetlo dana ne e ugledati prije 2015. godine, a proizvodnja nafte ne o ekuje se u idu ih 15 godina.

ni od 6000 kuna po dionici, što Opatija i država žele izbje i jer Grad taj novac nema. Hanfa je tako er donijela rješenje da istodobno vrijedi i SN hodlingova obveza za preuzimanje, ali po cijeni od 2250 kuna po dionici. Grad Opatija pokušava dokazati da je njihov, zasad, kontrolni paket dionica izvorno ste eno vlasništvo, no istodobno su gradski dužnosnici izglasavaju i prihva anje nagodbe s HFP-om odustali od te tvrdnje, o emu je izviješten i Upravni sud na kojem Grad Opatija obvezu želi osporiti, stoji u pismu.

Goleme rezerve

Poštivanje tržišta

"Stavljanje društvenog ispred privatnog interesa u mnogim je segmentima života poželjno, no tržište kapitala to ne trpi i takvi potezi mogu ga ugroziti. Stoga se mora u potpunosti osigurati zaštita privatnog vlasništva i ste enih prava, a naravno i poštovanje zakona", zaklju uje se u pismu premijerki Jadranki Kosor, za koju se nadaju da e prihvatiti njihovo rješavanje slu aja koji optere uje Opatiju i Hrvatsku. Ante Pavi

Britanski naftni div aranžmanom s ruskim Rosneftom dobio je pristup regiji koja krije dvostruko više nafte od one koju je BP na Sjevernom moru dobio u posljednjih 40 godina Cijena dionice britanske naftne kompanije British Petroleuma sko ila je prvog dana trgovanja nakon potpisivanja joint venture ugovora s ruskim Rosneftom više od dva posto i u ponedjeljak

ujutro iznosila je 507,6 penija. Vrijednost dionice Rosnefta porasla je 4,8 posto. Prema podacima koje je objavio Bloomberg, na podru ju koje e BP istraživati s Rosneftom krije se oko 50 milijardi barela nafte. Usporedbe radi, ta je kompanija na Sjevernom moru u posljednjih 40 godina eksploatirala 23 milijarde barela nafte.

Skupo istraživanje Podsjetimo, britanski je naf-

Aranžman kojim je britanska naftna kompanija osigurala istraživanje dijelova za koje se smatra da raspolažu velikim rezervama nafte prva je dobra vijest nakon izlijevanja nafte u Meksi kom zaljevu, a reputaciji BP-a nije pomoglo ni prošlotjedno zatvaranje transaljaškog naftovoda, zbog ega se spekuliralo o skoku cijene nafte na 100 dolara po barelu. Naftovod je zatvoren zbog pucanja cijevi i izlijevanja nafte, a iz kompanije se nisu željeli o itovati o mogu em utjecaju tog incidenta na kvartalne rezultate poslovanja. Biljana Star i

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Izdanje Podravske banke u ponedjeljak je zabilježilo najve i promet u zadnjih godinu dana. Ukupno je protrgovano sa 170 dionica u ukupnoj vrijednosti od 73.100 kuna. Dionica je zabiljažila i prili an rast cijene od 7,5 posto, ime je sko ila na najvišu razinu od velja e 2010. godine. Tom se dionicom ina e ptili no rijetko trguje. Podravskom je bankom, naime, u ovoj godini trgovano samo dva puta.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Belje Jadranski naftovod Dalekovod Dom holding Ingra Luka Plo e Atlantska plovidba d.d. Liburnia Riviera hoteli AD plastik Zagreba ka banka Ericsson Nikola Tesla uro akovi holding Podravka prehrambena industrija, d.d. Tisak Uljanik plovidba Kon ar - elektroindustrija Institut IGH Viro tvornica še era d.d. Jadroplov d.d. Istraturist Umag d. d. Petrokemija Atlantic grupa Magma d.d. Fima validus Privredna banka Zagreb Hidroelektra niskogradnja Jamnica Zvijezda Valamar grupa Podravska banka Viadukt Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Vupik Tankerska plovidba Luka Rijeka Mlinar mlinsko-pekarska industrija Kraš, prehrambena industrija SN holding HTP Kor ula Jadransko osiguranje Kon ar Riviera Pore Tehnika Prehrambeno-industrijski kombinat Auto Hrvatska Kon ar akovština akove ki mlinovi OT-optima telekom d.d. IPK Kandit Centar banka Beliš e Industrogradnja d.d. Lošinjska plovidba Zve evo, prehrambena industrija HUP - Zagreb Puljanka Dioki d.d. Atlas nekretnine Sun ani Hvar Ledo Croatia osiguranje d.d. Žitnjak Slobodna Dalmacija Veterina d.d. Lucidus dioni ko HGspot Hrvatska poštanska banka Maistra Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d. Kaštelanski staklenici TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Hoteli Maestral Solaris Elektrometal Badel 1862 Hoteli Omišalj Lantea grupa

+ Težak pad dionice Vupika bio je jedan od važnijih obilježja trgovanja na Zagreba koj burzi u ponedjeljak. Velikom stopom pada Vupik je nakon tri dana ponovno pao ispod razine od 80 kuna. Ukupan promet iznosio je 63.663 kune, pri emu je 859 dionica promijenilo vlasnika. Vupik je zasad imao prili no buran sije anj, mjesec u kojem je ta dionica zabilježila i dnevnu stopu rasta od ak 33 posto, a ovo je prvi veliki pad ve i do 10 posto u ovom mjesecu.

Redovan promet: 51.726.680,21 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

3,100.00 298.08 282.00 85.00 3,200.00 295.00 42.00 16.50 1,810.00 742.01 2,204.09 126.60 261.80 1,440.00 38.20 313.09 169.00 586.01 530.00 1,610.00 391.51 148.00 311.00 170.00 808.00 27.90 7.00 624.00 155.00 44,499.00 3,500.00 36.50 430.00 283.11 17.00 71.10 1,260.00 181.01 637.00 442.00 167.01 73.26 3,240.00 1,033.00 172.11 1,211.00 219.50 373.80 986.72 9.54 3,755.00 28.62 180.00 220.02 575.00 540.00 154.00 130.00 1,247.00 45.00 76.51 34.03 28.50 6,250.00 5,390.16 117.00 27.50 74.05 17.09 20.50 2,750.00 62.00 98.99 750.50 22.50 89.99 229.99 100.01 83.00 7.00 10.00

3,470.00 302.89 296.00 92.95 3,300.00 316.90 50.00 17.30 1,894.00 763.00 2,220.00 131.65 265.10 1,480.00 42.48 318.02 177.60 603.48 560.00 1,689.00 399.99 157.00 338.99 175.00 820.00 28.97 7.90 630.00 157.00 44,499.00 3,670.00 46.00 430.00 307.89 17.00 85.00 1,270.02 185.00 637.00 445.00 175.00 78.99 3,240.00 1,040.28 172.11 1,275.50 219.50 377.99 1,000.00 10.33 3,755.00 29.59 180.00 220.02 575.00 555.00 154.00 130.00 1,247.00 45.00 83.90 35.50 30.98 6,250.00 5,390.16 120.00 27.51 74.05 17.09 20.95 2,750.00 62.00 98.99 750.50 22.50 89.99 229.99 100.01 83.00 7.00 10.00

3,470.00 302.00 295.88 91.00 3,300.00 316.90 47.20 17.10 1,860.00 761.99 2,220.00 131.55 265.00 1,480.00 40.95 315.30 172.20 603.48 560.00 1,677.90 393.00 153.60 334.99 175.00 810.90 27.90 7.70 624.00 156.00 44,499.00 3,670.00 46.00 430.00 300.00 17.00 74.02 1,270.00 181.50 637.00 442.00 170.00 75.22 3,240.00 1,033.01 172.11 1,275.50 219.50 377.99 1,000.00 9.57 3,755.00 29.59 180.00 220.02 575.00 555.00 154.00 130.00 1,247.00 45.00 83.90 34.16 28.50 6,250.00 5,390.16 120.00 27.50 74.05 17.09 20.50 2,750.00 62.00 98.99 750.50 22.50 89.99 229.99 100.01 83.00 7.00 10.00

2.06% 0.85% 3.45% 3.41% 3.13% 1.90% 2.61% -0.64% 3.33% 0.39% 0.45% 2.37% 0.76% 2.42% -2.50% 0.10% -2.78% 0.58% 3.70% 1.69% -1.01% 0.10% 1.52% 2.94% -1.59% -4.12% 0.00% -8.64% -0.76% 1.13% 3.38% 16.46% 7.50% 0.00% -10.38% -14.92% 0.79% 0.82% 0.00% 0.00% -3.95% -2.31% 1.25% -0.70% -3.53% 2.86% 2.09% 5.29% 1.42% -0.31% -1.18% 0.99% 0.00% -4.34% -2.87% 0.91% 0.65% -1.52% -1.03% -10.00% 3.58% -11.94% 2.48% -1.57% 0.75% 2.56% 1.55% -3.83% -7.62% -0.97% 37.50% 0.00% 62.15% 2.81% 12.56% 37.39% -2.13% -41.17% 0.00% 16.67% -9.09%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +1,49%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

6,261 38,633 8,593 25,217 614 5,854 20,272 52,113 453 743 204 3,468 1,697 263 8,889 895 1,557 453 430 127 485 1,063 477 701 149 3,821 13,449 152 597 2 24 2,023 170 238 3,772 859 46 290 78 103 246 543 12 34 188 24 133 75 26 2,505 6 665 100 80 30 31 110 100 10 235 105 182 221 1 1 44 150 45 168 135 1 40 20 2 62 15 5 10 10 26 14

21,111,762.30 11,623,860.64 2,485,629.07 2,247,548.90 1,968,931.45 1,799,953.20 931,384.26 881,229.06 843,324.19 560,938.11 451,516.07 450,287.11 449,646.20 382,453.29 359,236.83 283,251.82 269,260.05 268,331.07 235,914.10 209,405.54 191,224.88 162,035.29 156,028.36 122,048.50 121,313.00 107,257.79 99,917.96 95,491.00 93,357.11 88,998.00 85,733.00 85,481.47 73,100.00 71,138.83 64,124.00 63,663.27 58,400.02 53,365.95 49,686.00 45,556.04 41,616.40 40,655.85 38,880.00 35,188.37 32,356.68 29,502.46 29,193.50 28,117.97 25,674.81 24,858.81 22,530.00 19,394.85 18,000.00 17,601.60 17,250.00 17,115.00 16,940.00 13,000.00 12,470.00 10,575.00 8,097.45 6,411.16 6,329.55 6,250.00 5,390.16 5,214.00 4,126.00 3,332.25 2,871.12 2,782.60 2,750.00 2,480.00 1,979.80 1,501.00 1,395.00 1,349.85 1,149.95 1,000.10 830.00 182.00 140.00

34,700.00 24,730.34 2,007.28 747.61 2,451.39 726.91 352.45 128.25 414.06 1,063.37 671.86 552.46 16,972.82 1,970.84 132.56 1,708.93 410.97 350.02 1,440.39 266.08 544.96 251.39 1,566.08 584.70 2,703.78 135.99 20.80 11,902.66 97.33 984.58 367.94 289.60 287.56 137.04 8.60 111.44 795.51 1,085.46 124.48 607.14 462.40 32.08 405.00 200.60 628.81 241.66 51.24 250.13 61.43 10.08 394.27 83.45 128.72 62.54 669.48 251.08 102.01 40.02 587.81 47.50 339.13 113.95 208.36 1,376.06 47.16 24.68 143.58 136.61 43.26 6.77 1,635.80 678.55 49.45 85.25 8.50 46.41 142.07 8.39 62.42 1.71 6.73

365 dana Najniža Najviša 1,625.00 253.10 242.21 54.00 2,332.01 217.00 27.87 14.13 1,160.03 705.00 1,436.28 80.21 200.00 1,181.00 22.36 240.00 135.00 533.13 430.00 1,106.00 290.00 124.01 280.00 105.50 657.10 23.01 5.00 461.06 120.00 31,101.00 2,851.00 28.00 400.00 190.00 17.00 41.77 1,140.00 161.54 637.00 290.01 66.00 57.00 2,300.00 975.00 100.00 871.01 139.00 302.00 909.99 5.11 2,915.00 25.00 145.11 200.00 420.00 292.00 121.00 84.32 1,115.16 45.00 70.00 20.50 25.00 4,720.12 4,500.00 76.10 20.01 54.51 14.03 19.11 1,355.00 51.00 50.00 612.00 13.05 44.59 160.00 100.01 58.00 6.00 10.00

3,470.00 332.84 318.99 98.95 3,300.00 390.00 50.00 43.69 2,093.00 1,060.00 2,890.00 143.00 280.00 1,777.00 52.00 400.00 294.00 678.00 585.00 3,397.40 418.99 190.30 410.00 184.73 829.99 69.90 29.01 683.00 257.00 44,499.00 4,798.97 46.00 450.00 375.00 27.18 230.00 1,655.00 220.00 637.00 497.02 245.00 167.99 3,350.00 2,450.00 200.00 2,020.00 221.00 519.00 2,198.00 31.09 3,850.00 44.80 272.00 277.00 592.00 598.00 173.00 164.00 1,845.00 84.75 150.96 46.98 36.50 7,049.99 6,000.00 163.85 64.98 77.00 22.00 61.99 2,750.00 77.00 178.98 1,197.00 32.50 151.00 260.00 312.99 125.00 8.00 12.50

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

102,00 63,30 85,00 17,98 155,10 261,00 10,07 0,70 105,10 12,90 96,00 7,90 15,70 101,10 5,35

102,00 64,29 87,00 18,40 159,80 265,00 10,30 0,71 105,20 13,10 96,00 8,10 16,10 101,50 5,40

102,00 64,10 87,00 18,40 159,80 265,00 10,30 0,70 105,20 12,90 96,00 8,00 16,00 101,50 5,39

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA SI0022102063 ZAVAROVALNICA TRIGLAV 1. IZDAJ KRKG KRKA TLSG TELEKOM SLOVENIJE ZVTG ZAVAROVALNICA TRIGLAV MELR MERCATOR PETG PETROL KBMR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S SI0002100558 SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA GRVG GORENJE SI0022102964 PROBANKA 11. IZDAJA POSR POZAVAROVALNICA SAVA LKPG LUKA KOPER SI0002101572 REPUBLIKA SLOVENIJA 29. IZDAJA KDIR KD ID

ZIF UNIONINVEST FOND AD BIJELJINA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 BIRAC AD ZVORNIK INTAL AD MILICI RAFINERIJA NAFTE AD BROD

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

1,00 1,50 36,02 35,60 36,00 80,62 0,02 0,55 0,08

1,00 1,52 36,50 37,00 36,30 80,62 0,02 0,55 0,08

1,00 1,50 36,23 36,99 36,01 80,62 0,02 0,55 0,08

1,00 1,50 0,36 0,36 0,36 0,81 0,02 0,55 0,08

37,00 97,00 96,00 40,01 39,05 36,50 35,16 76,01 3,77 24,00 4,58 6,70

37,00 97,00 96,00 40,01 39,30 37,00 36,00 80,00 4,10 25,00 5,00 6,75

37,00 97,00 96,00 40,01 39,30 36,50 35,16 78,00 4,10 25,00 5,00 6,75

37,00 97,00 96,00 40,01 39,22 36,67 35,44 78,25 4,05 24,71 4,77 6,73

NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Panon a.d. Crvenka Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Privredna banka Beograd a.d. Beograd

483,00 17.800,00 3.020,00 920,00 7.950,00 880,00 27.950,00 3.900,00 338,00 600,00 1.397,00 94,21 87,15 81,71 603,00

488,00 19.000,00 3.100,00 950,00 8.100,00 940,00 27.960,00 3.935,00 338,00 620,00 1.400,00 94,34 88,04 84,55 603,00

485,00 18.930,00 3.054,00 940,00 7.996,00 910,00 27.960,00 3.909,00 338,00 616,00 1.398,00 94,34 87,97 83,70 603,00

483,80 18.883,79 3.053,88 939,73 7.996,27 910,03 27.959,82 3.908,71 338,00 616,47 1.397,92 94,30 87,80 83,42 603,00

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE K MK BROKER SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog

88,10 92,40 4.098,00 26.499,00 185,00 3.460,00 18.540,00 3.400,00 568,00

89,00 92,50 4.199,00 26.976,00 186,00 3.500,00 18.540,00 3.400,00 570,00

88,99 92,50 4.115,25 26.654,95 185,40 3.495,56 18.540,00 3.400,00 568,81

54,73 56,89 4.115,25 26.654,95 185,40 3.495,56 18.540,00 3.400,00 568,81

0,00 % 201000 0,00 % 80765 -2,08 % 51210 2,75 % 31108 0,03 % 28560 0,15 % 3539 -17,39 % 53011 3,77 % 1000 23,08 % 4395

201.000,00 121.329,98 18.597,18 11.131,48 10.309,35 2.853,14 1.007,21 550,00 351,60

0,00 % -0,51 % -1,03 % 0,00 % 0,74 % 0,80 % -4,95 % -2,50 % 1,99 % -7,06 % 2,04 % 7,14 %

39678 4461 2399 1684 1469 1291 1297 480 5718 282 1300 789

1.468.086,00 432.717,00 230.304,00 67.376,84 57.609,45 47.336,50 45.970,71 37.562,74 23.168,01 6.968,00 6.206,71 5.313,25

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN04 ALK MPT STIL TPLF KMKS KMB GRNT

1.660.560,00 1.195.320,25 241.585,50 227.781,13 175.792,20 141.804,25 129.704,02 97.257,95 69.256,73 64.333,36 17.280,00 14.841,40 14.433,25 14.057,70 11.704,13

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS BMBI MTBN ENHL AGBN SJPT KMBN AIKB PNON VZAS AIKBPB A2012 A2014 A2015 PRBN

0,00 % 1628000 0,49 % 18686 0,00 % 2814 2,79 % 12504 3,10 % 1120 0,00 % 538 0,49 % 12782 -1,13 % 138429 0,19 % 65839 -0,77 % 4970 0,00 % 18000 0,00 % 1859 -1,23 % 905 0,20 % 13900 0,75 % 2179

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKH FBIHKC FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FDSSR BIGFRK3 TCMKR ENISR SOSOR

Promet

valuta: EUR - euro 1,02 63,97 85,85 18,22 156,96 263,58 10,15 0,70 1,05 12,94 0,96 7,98 15,95 1,01 5,37

BANJALU KA BURZA UNIP-R-A TRZN-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B RSDS-O-C BIRA-R-A INTL-R-A RNAF-R-A

Oznaka

Utorak 18/1/2011

1,25 % 203513 98.459.896,00 11,35 % 731 13.804.053,00 0,07 % 2174 6.639.144,00 0,86 % 5325 5.004.063,00 6,34 % 502 4.014.127,00 3,41 % 3984 3.625.570,00 5,11 % 112 3.131.500,00 -0,79 % 673 2.630.560,00 19,86 % 4358 1.473.004,00 2,67 % 1785 1.100.395,00 1,60 % 500 698.959,00 0,14 % 7087 668.301,84 0,56 % 6808 597.767,20 1,71 % 7079 590.507,26 -2,11 % 911 549.333,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,91 % 1,44 % 0,53 % 1,77 % 2,49 % 1,63 % 0,49 % 1,49 % 0,24 %

39458 35990 439 41 4082 186 35 184 866

2.159.558,44 2.047.342,93 1.806.593,00 1.092.853,00 756.789,00 650.175,00 648.900,00 625.600,00 492.588,00

Bambi Banat Agrobanka Beograd Energoinvest Sarajevo Nis Krka

Mercator

Pivovarna Laško Privredna banka Beograd Luka Koper AIK banka Niš Gorenje

2,7% 2,11% 1,23% 0,79% 0,77%

BH Telecom Sarajevo

+3,1% -0,1% Cijena dionice slovenskog trgova kog lanca rasla je u ponedjeljak više od tri posto, na 159,8 eura. Ukupan promet tom dionicom na Ljubljanskoj burzi iznosio je 175.792 eura, što je bilo dovoljno za etvrto mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja, iza Krke, Telekoma Slovenije i Zavarovalnice Triglav. Svim tim dionicama cijena je rasla, a istaknula se ona Zavarovalnice Triglav sa 2,79 posto i ukupnim prometom od 227.781 eura.

Samo su 132 dionice sarajevskog telekoma prvoga dana trgovanja u novome tjednu promijenile vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 2640 konvertibilnih maraka. Vrijednost izdanja pala je 0,1 posto i zadnja zabilježena cijena iznosila je 20 KM, što je ujedno bila jedina cijena po kojoj se tijekom cijeloga dana trgovalo tom dionicom. Pala je i cijena Fabrike duhana, i to 2,5 posto, a ukupan je promet bio na razini od 37.562 KM. Sarajevski indeks dan je zaklju io u minusu od 0,39 posto.

REGIONALNI INDEKSI +0,78% BIRS +0,19% 850,96 957,16 Belex15 +1,85% FIRS +0,27% 702,83 1.583,20 Belexline +1,64% MBI10 +1,28 % 1.340,07 2.439,68 SASX10 MOSTE -0,39% 523,69 0,00% 1.005,86 SASX30 NEX20 +0,78% 14.522,53 +0,23% 961,62 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,10% WIG20 +1,38% 2.703,35 BUX +0,18% 22.344,13 +0,80% -0,03% ATX -0,07% 2.852,40 indeksa na zatvaranju u +1,47% Stanje ponedjeljak 17. sije nja 2011.

FTSE100 5.982,16

DAX 7.069,75

CAC40

3.975,14

MICEX 1,770.47

AMERI»KI INDEKSI +0,47% S&P500 +0,74% 11.787,38 1.293,24 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,73% petak 14. sije nja 2011. 2.755,30 DJIA

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

11,35% 6,34% 2,04% 1,25% 0,49%

business.hr

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 157,2034

38,60

MP-Mena HR

509,6314

29,82

Ilirika BRIC

120,2424

20,04

7,6243

17,36

HPB WAV DJE

98,3791

16,59

FIMA Equity

78,8590

-13,43

ST Global Equity

46,4411

-13,42

C-Zenit

51,5586

-11,94

HPB Dynamic

49,1673

-8,49

KD Victoria

14,7608

-5,57

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

116,5659

10,68

AC G Balanced EM

11,3670

9,47

NFD Aureus E.M.B.

87,2602

7,47

ZB global

149,8800

6,89

Ilirika JIE Balanced

155,8948

5,51

ICF Balanced

116,3283

-12,36

ST Balanced

175,7391

-8,56

HPB Global

100,3684

-6,45

OTP uravnoteženi

111,3890

-5,45

67,9206

-5,38

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

33,4500 14,7608 5735,8200 49,1673 101,4426 65,4100 108,1300 50,7782 14,7233 72,1895 87,1044 89,6800 46,4411 65,5585 13,3812 78,5125 92,6283 115,4676 74,1319 333,9350 109,5500 88,0688 123,0969 51,5586 11,3432 98,3791 8,8146 138,3700 11,3972 93,8300

1,12 0,50 0,40 0,17 0,04 -0,05 -0,06 -0,07 -0,09 -0,14 -0,17 -0,17 -0,18 -0,22 -0,23 -0,24 -0,31 -0,32 -0,34 -0,36 -0,38 -0,42 -0,43 -0,46 -0,47 -0,49 -0,52 -0,54 -0,58 -0,59

12,14 8,64 2,60 0,78 16,51 7,44 5,84 3,36 14,13 12,86 7,69 12,37 0,33 14,39 7,90 14,05 8,55 4,09 8,92 13,79 10,39 11,05 -3,30 9,35 16,10 8,68 7,32 8,59 5,36 11,68

Erste Total East KD Victoria Poba Ico Equity HPB Dynamic NFD Aureus Global Developed Raiffeisen C. Europe ZB euroaktiv VB High Equity Platinum Global Opportunity PBZ I-Stock HPB Dioni ki A1 ST Global Equity Prospectus JIE KD Prvi izbor Capital Two OTP meridian 20 OTP Europa Plus HPB Titan MP-Global HR Raiffeisen World PBZ Equity fond NFD Aureus New Europe C-Zenit KD Energija HPB WAV DJE HI-growth ZB trend AC G Dynamic EM Erste Adriatic Equity

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

7,52 1,82 6,69 -1,71 8,12 9,66 6,91 8,53 22,08 21,04 2,17 15,18 -4,14 14,03 12,11 15,39 13,71 6,20 9,19 16,12 10,76 15,35 5,21 3,04 19,45 12,09 8,93 7,98 5,55 11,81

-4,26 -5,57 -3,58 -8,49 4,31 -3,78 4,46 -1,24 3,35 16,00 -5,11 1,84 -13,42 -0,21 15,20 8,86 1,50 5,68 4,81 15,93 10,69 2,57 -1,08 -11,94 N/A 16,59 2,70 11,82 9,98 -2,69

-28,31 3,39 -14,80 -14,95 0,28 -7,13 1,17 -18,62 -7,66 -8,89 -2,58 -4,02 -7,22 -10,12 3,74 -6,24 -2,78 10,15 -8,24 -6,61 1,26 -2,34 9,92 -20,38 N/A -0,48 -1,41 4,03 7,25 -1,20

2,86 5,43 3,24 0,81 3,94 4,61 3,90 2,10 3,91 3,74 4,10 7,13 -0,14 5,47 2,96 3,19 3,30 2,85 1,75 4,13 4,21 3,67 0,55 2,98 4,08 1,31 1,99 1,90 1,15 4,56

40,353 67,692 6,255 20,315 64,697 203,042 233,965 13,186 8,316 214,550 18,103 11,311 13,196 25,136 5,670 7,248 18,839 9,034 10,188 5,039 42,099 383,728 9,776 5,804 9,014 15,716 66,041 159,578 14,141 196,502

3,29 11,69 3,47 4,38 5,13 5,74 6,70 3,29 3,32 3,50 5,28 2,66 10,23 3,96 7,93 3,74 2,72 1,49 3,48 2,64 7,29 5,36 2,20 2,91 0,87 3,37 8,89 8,22 1,87 5,26

14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI HPB Global OTP uravnoteženi PBZ Global fond ST Balanced C-Premium Raiffeisen Prestige KD Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced ICF Balanced Erste Balanced ST Aggressive HI-balanced AC G Balanced EM Agram Trust Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

100,3684 111,3890 107,8693 175,7391 5,7159 109,2700 8,5999 116,5659 158,7500 116,3283 126,0000 67,9206 10,4029 11,3670 71,6306 155,8948 87,2602 149,8800

0,26 0,02 0,01 -0,01 -0,10 -0,14 -0,19 -0,19 -0,28 -0,28 -0,32 -0,37 -0,40 -0,50 -0,51 -0,73 -0,80 -0,89

3,68 3,15 8,90 2,91 6,04 1,44 5,34 5,53 4,13 3,94 9,91 7,66 6,12 4,60 5,87 7,38 6,65 5,14

-1,13 4,51 11,64 -0,93 4,10 2,73 3,55 8,93 6,68 2,34 10,98 4,82 6,89 4,97 7,36 11,80 8,59 6,25

-6,45 -5,45 5,29 -8,56 -5,28 N/A 3,93 10,68 4,51 -12,36 3,98 -5,38 4,39 9,47 -0,31 5,51 7,47 6,89

0,07 2,14 5,50 7,29 -13,19 N/A -2,97 9,56 5,67 2,07 0,20 -7,02 0,45 7,09 -0,44 9,33 -2,98 4,33

2,60 3,52 3,27 2,93 2,20 0,83 2,71 1,20 2,29 2,86 3,13 4,12 1,45 1,07 2,43 2,76 2,82 1,55

88,983 38,312 277,850 11,393 12,653 181,288 7,153 7,186 320,894 11,211 104,940 2,841 68,801 14,336 12,167 45,780 15,931 712,169

5,28 5,09 9,34 8,02 3,95 0,85 5,00 1,68 8,38 8,71 9,99 5,32 8,89 1,87 2,52 4,98 4,50 9,54

14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011

128,3159 130,2700 162,1222 129,8935 125,1955 11,3715 175,0500 159,0300

0,07 0,01 0,01 -0,01 -0,02 -0,04 -0,05 -0,23

0,23 -0,38 1,31 0,48 0,65 0,50 0,47 -0,71

2,68 3,32 4,94 2,38 1,13 1,32 3,04 -0,26

4,00 7,78 9,14 7,63 4,47 5,33 7,43 3,91

5,02 4,35 8,08 4,53 4,35 1,46 6,69 4,98

1,13 -0,04 0,11 0,25 0,53 0,01 0,35 -0,05

15,577 194,680 46,105 132,277 13,400 7,194 473,551 231,163

5,09 7,62 6,22 7,85 5,28 8,89 8,64 9,54

14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011

kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

132,6479 162,9499 140,0538 126,0388 145,1300 138,8200 138,8091 135,5462 124,7713 132,4026 117,3245 11,3429 10,6987 108,6455 122,6046 105,6700 102,3937

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,10

0,53 0,61 0,46 0,52 0,85 0,81 0,66 0,77 0,33 0,70 0,84 0,62 0,76 0,70 0,62 0,56 0,37

1,17 1,21 0,94 1,22 1,79 1,74 1,32 1,64 0,70 1,60 1,68 1,45 1,59 1,51 1,22 1,45 1,18

2,76 2,29 2,48 3,67 3,81 3,58 2,58 3,62 2,60 3,54 3,35 3,44 3,47 3,38 2,74 3,94 1,39

6,31 4,77 3,27 4,37 4,83 4,40 4,59 4,42 3,92 5,46 5,12 5,63 4,27 5,06 4,11 4,29 1,63

0,08 0,10 0,07 0,08 0,11 0,10 0,11 0,09 0,11 0,11 0,13 0,09 0,11 0,08 0,12 0,08 -0,15

1042,670 2078,971 135,803 514,937 846,084 679,705 111,123 29,512 42,498 227,770 164,430 135,025 27,633 170,737 127,894 627,919 7,713

11,80 10,48 10,48 8,48 7,89 7,62 7,31 7,04 5,76 5,28 3,20 2,30 1,62 1,68 5,06 1,31 1,46

14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011 14.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obvezni ki Erste Bond Capital One PBZ Bond fond HPB Obvezni ki HI-conservative Raiffeisen Bonds ZB bond

Capital One

162,1222

9,14

NOV ANI FONDOVI

Erste Bond

130,2700

7,78

PBZ Bond fond

129,8935

7,63

Raiffeisen Bonds

175,0500

7,43

HI-conservative

11,3715

5,33

ZB bond

159,0300

3,91

OTP euro obvezni ki

128,3159

4,00

HPB Obvezni ki

125,1955

4,47

HI-conservative

11,3715

5,33

Raiffeisen Bonds

175,0500

7,43

PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash OTP nov ani fond Erste Euro-Money Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 18/1/2011

PRIJE REGULATORA

Križani otkrio cijenu NLB-a Slovenski ministar financija Franc Križani otkrio je da e cijena dionice Nove ljubljanske banke u dokapitalizaciji iznositi 116 eura. Ministar je, kako upozoravaju tamošnji mediji, tu informaciju otkrio prije nego što je Agencija za trgovanje vrijednosnim papirima odobrila prospekt za dokapitalizaciju te prije samog sastanka Nadzornog od-

bora, koji se treba održati idu i mjesec. Novoj ljubljanskoj banci potrebna je dokapitalizacija u iznosu od 250 milijuna eura, a ministar je kao potencijalnog ulaga a prošli tjedan naveo i ameri kog investicijskog diva Goldman Sachs kojemu je najve a slovenska banka za oko zapela zbog prisutnosti na Balkanu. Najve i dioni ar Nove ljubljanske banke slovenska je vlada, a 30 posto dionica posjeduje belgijski KBC, koji je ponovno zaprijetio prodajom svog udjela. B. St.

NIS

Dobit u 2010. šest milijardi dinara Dobit Naftne industrije Srbije u prošloj godini iznosi oko šest milijardi dinara. Prema rije ima generalnog direktora Kirila Kravchenka, ta je kompanija dugove smanjila za 360 milijuna dolara, na trenuta nih 560 milijuna dolara. Kako prenose srbijanski mediji, Kravchenko je takav rezultat ocijenio odli nim s

obzirom na to da se odnos operativnih prihoda prema dugu smanjio s jedan prema 14, koliko je iznosio u 2009. godini, na jedan prema dva lani. Generalni direktor izvijestio je i da se uskoro o ekuje objava ponude za preuzimanje oko 20 posto dionica NIS-a koje e od malih dioni ara otkupiti ruski Gazpromneft. Ponuda za otkup dionica po cijeni od 4,8 eura bit e objavljena nakon potvrde Komisije za vrijednosne papire. B. St.

Burzovna borba za Inu još nije završila NOVI REKORD INE Dionica najve e doma e naftne kompanije u ponedjeljak je sko ila još dva posto i dosegnula razinu od 3470 kuna, uz promet od 20 milijuna kuna Sude i prema prometu i kretanju dionice Ine, burzovni dio bitke za kontrolu nad najve om hrvatskom naftnom kompanijom još uvijek nije gotov. Naime, Ina je u ponedjeljak sko ila 2,06 posto, na 3470 kuna, uz promet od 21 milijun kuna. Vlasnika je promijenilo nešto više od 6000 dionica Ine. Mirovinski fondovi zajedno s AZ Profitom i eventualnim pomaga em koji bi se mogao skrivati iza skrbni kog

ra una PBZ-a trenuta no drže 448.355 dionica Ine, što je 4,48 posto temeljog kapitala te tvrtke. Zajedno s Vladom drže 49,3 posto.

Iz gubitaka u dobitke

Treba re i da su indeksi ujutro krenuli sa žestokim gubicima, no do kraja dana trend se preokrenuo i iznjedrio solidan rast vrijednosti dionica. Crobex je pritom porastao 1,49 posto, na 2273,79 bodova, dok je Crobex 10 sko io 1,88 po-

sto, na 1247,45 bodova. Više od 11 milijuna kuna potrošeno je i na dionice HT-a, koji je porastao gotovo jedan posto, na 302 kune. Najve i doma i telekom tijekom dana kretao se u rasponu od 298,08 do 302,89 kuna. Pritom je vlasnika promijenilo više od 38.000 dionica.

KREŠIMIR KUTEROVAC, predsjednik Uprave Vupika, ija je dionica u ponedjeljak pala više od 14 posto

SNIMIO HRVOJE KNEZ

Ingrin minus

Impresivan rast viši od tri posto ostvarile su dionice Adrisa i Belja. Zadnja cijena povlašenog Adrisa iznosila je 295 kuna, dok je Belje sko ilo na 91 kunu. Više od tri posto oja ao je i Janaf, na koji je potrošeno dva milijuna kuna, a zadnja je dionica protrgovana po cijeni od 3300 kuna. Jedini gubitaš me u likvidnijim izdanjima bila je dionica Ingre, koja je pala samo 0,64 posto, na 17,1 kunu, uz

800.000 kuna prometa. Izdanje Podravske banke u ponedjeljak je zabilježilo najve i promet u zadnjih godinu dana. Ukupno je protrgovano sa 170 dionica u ukupnoj vrijednosti od 73.100 kuna. Dionica je tako er zabilježila prili an rast cijene od 7,5 posto, ime je sko ila na najvišu razinu od velja e 2010. godine. Tom se dionicom ina e prili no rijetko trguje. Podravskom je ban-

REGIJA

NIS na krilima financijskog izvješća Ve ina regijskih indeksa novi je tjedan zapo ela u zelenom, a rastom je predvodio beogradski BELEX 15 s plusom od 1,85 posto. Najtrgovanija je sa 98,5 milijuna dinara prometa bila

dionica Naftne industrije Srbije ija je dobit u 2010. godini iznosila šest milijardi dinara. Cijena te dionice rasla je 1,25 posto, na 485 dinara, dok je Bambi Banat zauzeo drugo mjesto sa 13,8 milijuna dinara prometa.

Rastao je i slovenski indeks SBI TOP, i to 0,78 posto, na 850,96 bodova, a jedina s milijunskim prometom bila je dionica farmaceuta Krke. Tom se dionicom u Ljubljani trgovalo u vrijednosti 1,2 milijuna eura, dok je cijena rasla 0,49 posto, premašiv-

ši razinu od 64 eura. Dionica Telekoma Slovenije zauzela je drugo mjesto s prometom od 241.585 eura, a posljednja zabilježena cijena dionice telekomunikacijske kompanije iznosila je u ponedjeljak 87 eura. Biljana Star i

kom naime u ovoj godini trgovano tek dva puta. Težak pad dionice Vupika (-14,9 posto) bio je jedan od važnijih obilježja trgovanja na Zagreba koj burzi u ponedjeljak. Velikom stopom pada Vupik je nakon tri dana ponovno pao ispod razine od 80 kuna. Ukupan promet iznosio je 63.663 kune, pri emu je 859 dionica promijenilo vlasnika. Nikola Su ec

BROJKE

0,19 1,28

posto porastao je banjalu ki BIRS

posto porastao je makedonski MBI 10

Ameri ka vlada pomaže siromašnima da razgovaraju na mobitel! Mobilni operater Sprint Nextel osmislio je izvrstan na in da se probije na ameri kom tržištu — siromašnima nudi korištenje mobitela marke Kyocera sa 250 besplatnih minuta razgovora mjese no koje e subvencionirati Vlada SAD-a. Nakon uvo enja te ponude Sprint Nextel dobio je ak 60 posto više pretplatnika. Besplatni mobitel mogu dobiDOBITNICI DANA (ZSE) Bilokalnik +62,15% HPB +37,5% Hoteli Maestral +37,39% Hoteli Omišalj +16,67% TEP +12,56% 27 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Elektrometal -41,17% Excelsa -11,94% ZIF Breza -10,38% Puljanka -10% Lantea grupa -9,09%

25 Nema promjene

51 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ti osobe koje primaju socijalnu pomo , oni iji su obiteljski prihodi ispod lokalne razine siromaštva te oni koji primaju bonove za hranu. U tvrtki smatraju da je ak 30 milijuna ku anstava u samo 19 ameri kih država kvalificirano za besplatne mobitele, što je pokazatelj da bi se broj njihovih pretplatnika mogao znatno pove ati. I. B.

Vrijed. 1,392,94 158,63

Prom. 1,89% 0,16%

Sirova nafta 91,54 Prirodni plin 4,41 Zlato 1.359,38 Srebro 28,40 Goveda 107,87

0,15% 1,89% 1,01% 0,93% 3,22%

UTAJA POREZA ARGENTINCIMA NAJDRAŽI KRIMINAL

Argentinci plaćaju porez na jahte, automobile... i silikone u grudima Argentinci su poznati po utaji poreza, a razlog tome su porezi na gotovo sve — automobile, ku e i luksuzne jahte, a u novije vrijeme i na implantate u grudima. Prema procjenama porezne uprave, tvrtke koje se bave prodajom implantata i plasti ni kirurzi utajili su oko 10 milijuna dolara poreza na dohodak. U 2008. i 2009. uvezeno je 125.000 implantata u vrijednosti od 15 milijuna dolara, a Argentinke su u istom razdoblju potrošile 170 milijuna dolara na operacije, pa je logi no da su plasti ni kirurzi na meti poreznih inspektora. No da nisu samo kirurzi žrtve pla anja poreza pokazuje i velika zapljena televizora, videoure aja i ostalih tehnoloških naprava s luksuzne jahte u Buenos Airesu u listopadu prošle godine, iji vlasnik o ito nije platio porez. I. B.

U PITANJE DOLAZE MOTIVI

Britanke bi u budućnosti na jajašcima mogle zaraditi na tisuće funti Reevaluacija regulacije na podru ju umjetne oplodnje Britankama koje doniraju svoja jajašca parovima koji ne mogu imati djece mogla bi donijeti zaradu od nekoliko desetaka tisu a funti. Britanski Telegraph izvijestio je kako u Odboru za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA), britanskoj bieoti koj agenciji, smatraju da trenuta na nov ana naknada od 250 funti po donaciji odbija potencijalne donorice. U Velikoj Britaniji svaki sedmi par ima problema sa za e em, a potražnja za donoricama raste. U Španjolskoj, koja bilježi puno ve i broj donacija od

Ho e li cijena Ine i dalje oscilirati, pratite na...

Britanije, ženama se za to pla a 900 eura, odnosno oko 760 funti. S obzirom na to da postoji bojazan da bi se neke žene mogle pomamiti za nov anim kompenzacijama budu li puno više nego trenuta ne, HFEA e provesti istraživanje javnog mišljenja o toj mogu nosti. Nove regulacije mogle bi biti donesene u srpnju ove godine. Tony Rutherford, elnik Britanskog društva za neplodnost (BFS), upozorio je kako bi visoke cijene donorskih usluga u ovom slu aju mogle biti problemati ne jer bi altruisti ku mogla zamijeniti financijska motivacija. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Jobs opet bolestan Steve Jobs, direktor u Appleu koji je preživio rak guštera e, poslao je zaposlenicima pismo u kojem ih obavještava kako ga neko vrijeme ne e biti zbog medicinskih razloga. To je njegov drugi odlazak na bolovanje u godinu dana. Gdje ga je strpala? Lejla Trabelsi, supruga svrgnutoga tuniskog predsjednika Zina El Abidina Ben Alija, navodno je pobjegla iz Tunisa s tonom i pol zlata vrijednog 45 milijuna eura, izvijestio je francuski dnevnik Le Monde. Bond u Dubaiju Novi roman o Jamesu Bondu pod naslovom "Carte Blanche", ameri kog autora Jefferyja Deavera, odvest e slavnoga britanskog špijuna kojeg glumi Daniel Craig prvi put i u Dubai.