Business.hr broj 808

PRIJEVREMENI OTKUP RJEŠENJE? 12

INDUSTRIJA NA GUBITKU 8

Nakon što se pokazalo da Grad Zagreb i država moraju pla ati i troškove održavanja Arene Zagreb, sve se isplativijom ini mogu nost da Grad i država kupe dvoranu, to više što bi inflacija u sedam godina zakupninu lako mogla pove ati i za više od milijun eura

Nema poticaja za domaću opremu za vjetroelektrane

Arena će u 28 godina poskupjeti barem 50 milijuna eura

SRIJEDA 19/1/2011

BROJ 808 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

STARI REPOVI 4-5 Jugobanka preko odvjetni kog društva Dragi evi i partneri potražuje 10,2 milijuna ameri kih dolara te 90 milijuna tadašnjih hrvatskih dinara plus pripadaju e kamate na ime akreditiva i kredita koje je ta banka dala Ini, a PBZ, odnosno Riadria banka koju je kasnije pripojio, kao likvidator rije ke podružnice Jugobanke nagodbom je dogovorio povrat samo 1,8 milijuna kuna

Odvjetnik Jugobanke napada Prku

Oprostili ste Ini naša potraživanja TRŽIŠTE VINA

Vinari su ulagali u podizanje kvalitete, a raste prodaja jeftinih vina Feravino je u prošloj godini prodalo 20 posto više vina, ali po prosje noj cijeni 20 posto nižoj u odnosu na 2009., Agrokorovi Belje, Agrolaguna, Istravino, Ilo ki podrumi i Mladina zadržali su na istoj razini prodaju kvalitetnijih vina i nešto pove ali prodaju jeftinijih, a u Krauthakeru su cijene smanjili 25 do 35 posto 6

info&stav 2-3

Bez posla 34.000 Slavonaca Sireli koĹĄer certifikat

U Osje ko-baranjskoj Ĺžupaniji na kraju prosinca proĹĄle godine evidentirano je 34.211 nezaposlenih osoba, ĹĄto je 2,1 posto viĹĄe nego u studenome te 8,8 posto viĹĄe u odnosu na prosinac 2009. Nezaposlenost je pove ana u cijeloj Ĺžupaniji, a najviĹĄe u akovu i Donjem Miholjcu...

Dukat svjeŞim sirevima i maslacu te Sirela polutvrdim i tvrdim sirevima Židovska zajednica Bet Izrael u Hrvatskoj dodijelila je koťer certifikat. Lani je Sireli dodijeljen EU izvozni ki broj kojim je omogu en plasman cjelokupnog asortimana na trŞiťta EU business.hr Srijeda 19/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BRODOGRADILIĹ TA

ime e Popija umiriti ĹĄkve Budu nost splitskoga brodogradiliĹĄta ostala je neizvjesna i nakon 17. sije nja, odnosno dana kada je Europska komisija trebala objaviti svoje o itovanje o prijedlogu hrvatske strane koja je zatraĹžila da se Brodosplitu omogu i novi ciklus gradnje brodova. DrĹžavni tajnik za industriju Ru er Friganovi iz Bruxellesa se nije javio sa Ĺželjenim vijestima. Kako prenosi portal Dalmacijanews, naĹĄi nacrti nisu zadovoljili Europsku komisiju, pa su dokumentaciju uputili na doradu te odluku odgodili za joĹĄ dva tjedna.

"Stvari se ipak pomi u s mrtve to ke. Prije petnaest dana nismo znali niĹĄta, sada barem znamo datume do kojih bi se neĹĄto trebalo rijeĹĄiti. Petnaest dana viĹĄe niĹĄta ne zna i ako emo nakon toga imati nekakvo rjeĹĄenje.

ViĹĄe bismo trebali znati na-

››

Petnaest dana viĹĄe niĹĄta ne zna i ako emo nakon toga imati nekakvo rjeĹĄenje, kaĹžu u sindikatu Brodosplita prije danaĹĄnjeg sastanka s ministrom gospodarstva. EK, me utim, tvrdi da nikakvi rokovi joĹĄ nisu poznati

DANAK KRIZI: PUTOVANJA NI U PLANU

Polovici Hrvata put na godiĹĄnji - luksuz Broj osoba koje su iĹĄle na godiĹĄnji odmor izvan mjesta stalnog boravka u 2010. sve je manji: realizacija koriĹĄtenja godiĹĄnjeg odmora u odnosu na 2009. u padu je pet posto, a ak 49 posto osoba uop e ne ra una na putovanje.

Pokazalo je to istraĹživanje GfK koje potvr uje da je kriza utjecala ne samo na odlazak na odmor u proĹĄloj godini, ve i na planove u teku oj.

Na odmoru je bilo najviĹĄe Zagrep ana (56%) te ak 64 posto pripadnika dobne skupine od 15 do 24 godine.

Onih u dobi od 25 do 44 godine bilo je od 54 do 59 posto, a onih od 65 naviĹĄe na odmor je otiĹĄlo samo 22 posto. ViĹĄe je osoba koje nisu u braku otiĹĄlo na godiĹĄnji odmor izvan mjesta boravka (54%) nego udanih odnosno oĹženjenih (39%).

Uo ljive su razlike u koriĹĄtenju odmora u odnosu na obrazovanje, pa je tako me u manje obrazovanim osobama samo devet posto osoba otputovalo, a ak 61 posto visokoobrazovanih iskoristilo je godiĹĄnji za putovanje izvan mjesta stalnog boravka.

VaĹžnu ulogu igrala je i visina mjese nih prihoda ku anstava, pa je samo 14 posto onih s niĹžim prihodima imalo priliku otpu-

tovati, a onih s visokim primanjima putovalo je 58 posto. ak 25 posto Zagrep ana viĹĄekratno koristi godiĹĄnji odmor, dok je takvih u naseljima s viĹĄe od 100.000 stanovnika 28 posto, visokoobrazovanih 24 posto, a onih ija su prosje na mjese na primanja iznad 9000 kuna 35 posto.

Na odlazak na odmor izvan mjesta boravka ak

››

BISER DANA

BROJKA

Zoran Milanovi je na svojem radnom mjestu na Iblerovom trgu, gdje zajedno s elnicima stranke i savjetnicima priprema strateške dokumente za izlazak Hrvatske iz krize

105,7 milijardi dolara dosegnula su prošle godine izravna inozemna ulaganja u Kinu, što je rast 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu

ŽELJKO JOVANOVI (SDP) odgovaraju i na pitanje zašto se elni ovjek SDP-a Zoran Milanovi ne pojavljuje u medijima i na javnim skupovima

UVODNIK

kverane? Bankarski imidž narušen sukcesijom kon sastanka s ministrom Popija em u srijedu", kazao je Zvonko Šegvi , predstavnik Nezavisnog sindikata u Brodosplitu za Dalmacijanews.

Bit e zanimljivo vidjeti ho e li im Popija prenijeti informacije u onom obliku u kojem ih je Business.hr dobio izravno od Europske komisije. Naime, u njihovu nam je odgovoru jasno dano do znanja da Europska komisija još razmatra planove restrukturiranja naših brodogradilišta te da, unato silnom trudu naših državnih institucija, još nisu poznati rokovi kada bi se ta odluka trebala donijeti.

Možda naši ministri i državni tajnici znaju više nego što je Europska komisija spremna otkriti, a možda samo kupuju još malo mira.

H. R.

49 posto gra ana uop e ne ra una, a onih koji planiraju otputovati je 51 posto, dok ih je u 2009. bilo 58 posto.

U 2011. na planirani odmor odlu ilo se 71 posto gra ana Zagreba i okolice, 77 posto onih iz gradova s više od 100.000 stanovnika, 74 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine, 73 posto visokoobrazovanih te 83 posto onih s mjese nim prihodima ku anstva ve im od 11.000 kuna.

Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

H

rvatske banke ve gotovo jedno desetlje e uživaju fotošopiranu sliku jedinog doma eg sektora koji je uspio pobje i mraku privatizacije u Hrvata. Veliki strani kapital i izdašne marketinške promocije doveli su ih do statusa zvijezda gospodarstva u Hrvatskoj, a posljednja kriza gotovo ih je promašila u svom rušila kom pohodu, ime su dobile dodatni bonus.

To ne zna i da i one nemaju repove koji se vuku od devedesetih godina, samo su ih mnogo uspješnije skrivale od ve ine tvrtki u Hrvatskoj. Ni elnici doma ih banaka nisu mogli izbje i razbojni ke napade u društvu koje gaji prili no visok prag tolerancije prema nasilju.

BANKARSKI MIR nije ugrozila ni afera Hypo banke, a u posljednje vrijeme remeti ga Jugobanka koja je nakon neuspješnog povrata imovine Slatinske banke sada optužila PBZ da kao likvidator njezine podružnice nije štitio interese banke i štediša. Riadria banka, koju je kasnije preuzeo PBZ, sklopila je nagodbu s Inom u kojoj stoji da e Ina platiti 1,8

RIADRIA banka, koju je kasnije pripojio PBZ, sklopila je nagodbu s Inom u kojoj stoji da e Ina platiti 1,8 milijuna kuna duga Jugobanci na ime kredita, iako duguje gotovo 40 puta više

››

Pitanje PBZ-a i Jugobanke, na žalost, nije pitanje Prke ili Dragi evi a, nego je mnogo šire. Odgovor je u rješenju majke svih problema - sukcesiji zemalja bivše države, koja je daleko od svoga kona nog završetka milijuna kuna duga Jugobanci na ime kredita, iako duguje gotovo 40 puta ve i novac.

Božo Prka, elnik PBZ-a, izgubio je pam enje u vezi s nagodbom, pokazavši razumijevanje za tešku poziciju Ine devedesetih godina.

Tako er je primijetio da Jugobankin odvjetnik Mladen Dragi evi s previše žara brani Jugobanku. Time je Prka sasvim promašio metu jer je,

što god mislili o odvjetniku koji je najpoznatiji kao nekadašnji branitelj simbola plja kaške privatizacije Miroslava Kutle, posao odvjetnika da brani svojeg klijenta kako zna i umije. U suprotnom bismo isto tako mogli primijetiti da Prka naknadama i kamatama koje su me u najve ima u Europi s prili no žara brani interes svojega talijanskoga gazde dok gra ani Hrvatske sve

teže otpla uju kredite.

PITANJE PBZ-a i Jugobanke, na žalost, nije pitanje Prke ili Dragi evi a, nego je mnogo šire. Odgovor je u rješenju majke svih problema - sukcesiji zemalja bivše države, koja je daleko od svoga kona nog završetka. Do tada e optere ivati gospodarske odnose zemalja regije koja se gr evito bori da nekako sustigne svoje zapadno susjedstvo.

tema 4-5

STARI REPOVI Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, kaže kako se n te dodaje da je novac prikupljen likvidacijom imovine riječke podružnic

Odvjetnik Jugobank

Oprostili ste Ini na Jugobanka preko odvjetničkog društva Dragičević i partneri potražuje 10,2 milijuna američkih dolara te 90 milijuna tadašnjih hrvatskih dinara plus pripadajuće kamate na ime akreditiva i kredita koje je ta banka dala Ini, a PBZ, odnosno Riadria banka koju je kasnije pripojio, kao likvidator riječke podružnice Jugobanke nagodbom je dogovorio povrat samo 1,8 milijuna kuna

Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, kazao je prilikom svjedočenja u ponedjeljak na zagrebačkom sudu u slučaju potraživanja Jugobanke da se ne sjeća nagodbe sklopljene 2002. godine između Ine i PBZ-a, u čijem je vlasništvu bila Riadria banka, likvidator riječke podružnice Jugobanke. Riadria je kasnije, kako je kazao Prka, fuzionirana u sustav PBZ-a, a u sporovima je nastupala u ime i za račun Jugobanke.

Jugobanka preko odvjetničkog društva Dragičević i partneri potražuje 10,2 milijuna američkih dolara te 90 milijuna tadašnjih hrvatskih dinara plus pripadajuće kamate na ime akreditiva i kredita koje je ta banka dala Ini prije više od dva desetljeća.

PBZ je potpisao nagodbu s Inom kojom je domaća naftna kompanija dužna vratiti samo 1,8 milijuna kuna, zbog čega u beogradskoj banci smatraju da su znatno oštećeni postupanjem PBZ-a.

Prki Jugobanka predbacuje da PBZ, na čijem je čelu, nije naplaćivao potraživanja, što je trebao učiniti kao likvidator Jugobankine podružnice u Rijeci.

Isplata iz proračuna

Sada Jugobanka traži natrag cjelokupan iznos novca, a na sudskom ročištu vladala je prava izmjena verbalne vatre između Bože Prke i odvjetnika Jugobanke Mladena Dragičevića. Prka je na BOŽO PRKA, predsjednik Uprave PBZ-a, kazao je kako razumije položaj Ine početkom devedesetih godina, što odgovara vremenu likvidacije Jugobanke u Hrvatskoj Snimio hrvoje dominić

ročištu izrazio čuđenje žaru kojim Mladen Dragičević brani Jugobanku. Ovaj mu nije ostao dužan, uzvrativši da više nema hrvatskih banaka te da je PBZ prodan Talijanima dok je Prka bio ministar financija. Na pitanje Dragičevića gdje je završio novac od likvidacije, Prka je odgovorio da je potrošen na troškove likvidacije, a da pri tome ni jedna kuna nije išla štedišama Jugobanke, koji su isplaćeni iz proračuna. Na upravljanju imovinom banke u likvidaciji radilo je tada pet do šest osoba.

Dragičević je pitao Prku bi li on sada u ime PBZ-a odustao od potraživanja 10 milijuna dolara od njega i sklopio s njim (Dragičevićem) nagodbu da vrati samo 300.000 dolara, na što je Prka odgovorio da razumije položaj Ine početkom devedesetih godina, što odgovara vremenu likvidacije Jugobanke u Hrvatskoj. Ustvrdio je da Hrvatska ima golema potraživanja od Jugobanke, a da je Ina izgubila znatan novac zbog diskriminirajućeg položaja. Odvjetnik Dragičević smatra da je nenaplaćivanjem potraživanja Jugobanke oštećen državni proračun budući da bi u slučaju naplate taj novac išao u državnu blagajnu iz koje su se isplaćivali štediše.

Nekoliko tjedana prije Prke na sudu je svjedočio i guverner HNB-a i bivši glavni ekonomist PBZ-a Željko Rohatinski, koji je u svjedočenju naveo da se u Beogradu vodi spor zbog potraživanja od Jugobanke vrijednih ukupno 58 milijuna eura. Dodao je tada da HNB od Jugobanke nije naplatio nijedno potraživanje

ko se ne sjeća nagodbe sklopljene 2002. godine između Ine i PBZ-a ružnice Jugobanke potrošen na troškove likvidacije

nke napada Prku:

business.hr Srijeda 19/1/2011

naša potraživanja brojkE

te da su propale 4 milijarde njemačkih maraka štednje, koje su vratili porezni obveznici Hrvatske. Također je kazao da mu nije poznata sudbina imovine glavnih filijala Jugobanke u Rijeci i Splitu.

Dragičević je ustvrdio da bi Jugobanka zasigurno mnogo manje dugovala državi da je PBZ naplatio potraživanja od Ine. Zanimljiva je i daljnja sudbina imovine Jugobanke u Rijeci. Naime, domaći dioničari Jugobanke osnovali su 1994. godine tvrtku Adria Investing koju je kasnije preuzeo PBZ. Time je PBZ preuzeo i dio nekretnina pa se danas sjedište PBZa u Rijeci nalazi u bivšem sjedištu riječke podružnice Jugobanke.

58

Neuspjela tužba

milijuna kuna vrijedna je nagodba Ine i PBZ-a, kao likvidatora riječke podružnice Jugobanke

Prka kaže da mu nije poznato da bi nekretnine trebale biti vraćene temeljem ugovora o sukcesiji jer su stečene na legalan način. Odvjetnik Dragičević zatražio je suočavanje na sudu Prke i Rohatinskog na proljeće budući da se njihovi iskazi nisu poklapali. Naime, Rohatinski je rekao kako mu je iz PBZ-a kazano da je od nagodbenih 1,8 milijuna kuna, milijun bilo predviđeno za vraćanje štedišama Jugobanke, dok je Prka kazao da ništa nije vraćeno. Guverner je također rekao da mu nije poznato da je PBZ davao mjesečna izvješća o likvidaciji, dok je Prka inzistirao na tome da su se izvješća dostavljala svaki mjesec.

Stoga će se na epilog slučaja Jugobanka čekati još prilično vremena budući da je ta banka neuspješno potraživala imovinu Slatinske banke, a još uvijek čeka na

milijuna eura vrijednost je potraživanja od Jugobanke zbog kojih se protiv te banke trenutačno u Beogradu vode sporovi, kazao je guverner HNB-a

10 1,8

milijuna eura od Ine potražuje Jugobanka

1

milijun kuna od postignute nagodbe bilo je predviđeno za namirenje štediša, što se, prema riječima Bože Prke, nikada nije realiziralo

naplatu mnogih povelikih potraživanja, kao što je ono od brodogradilišta. Zapravo će do rješenja slučaja proći koliko i do rješenja sukcesije zemalja bivše Jugoslavije, a to je problem koji će još dugo opterećivati gospodarstva, ali i njihove međusobne odnose.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

MLADEN DRAGIČEVIĆ, odvjetnik koji zastupa Jugobanku, smatra da je nenaplaćivanjem potraživanja Jugobanke oštećen državni proračun budući da bi u slučaju naplate taj novac išao u državnu kasu iz koje su se isplaćivali štediše Snimio hrvoje dominić

tema 6-7

TRŽIŠTE VINA U 2010. vrijednost proizvodnje vina u Hrvatskoj pala pa u novoj godini vinari u trgova ke lance planiraju plasirati nove, jeftin

Ulagali u podizanje a raste prodaja jeft Feravino je u prošloj godini prodalo 20 posto više vina, ali po prosje noj cijeni 20 posto nižoj u odnosu na 2009., Agrokorovi Belje, Agrolaguna, Istravino, Ilo ki podrumi i Mladina zadržali su na istoj razini prodaju kvalitetnijih vina i nešto pove ali prodaju jeftinijih, a u Krauthakeru su cijene smanjili 25 do 35 posto

Vrijednost proizvodnje vina u Hrvatskoj u prošloj je godini pala 23 posto, pokazuju podaci Eurostata, i to je jedan od najve ih minusa na tržištu vina zabilježen me u europskim zemljama. Kriza se svuda odrazila na prodaju vina, a u Europskoj uniji i eurozo-

ni pad je u prosjeku iznosio dva posto - najve i minus bio je u Gr koj (18,8%), Luksemburgu (14,7 %), Ma arskoj (14,1 %) i Rumunjskoj (31,8%).

S druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u prva tri kvartala 2010. go-

dine zabilježen 8,6-postotni rast vrijednosti otkupa i prodaje vina kod pravnih osoba, na ukupno 273,65 milijuna kuna, u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine.

Prelazak u viši rang

Objašnjenje takva nerazmjer može se na i u injenici da je u Hrvatskoj usred krize pove ana prodaja jeftinijih vina, a smanjena prodaja kvalitetnijih etiketa koje su se gomilale na zalihama, na što su se krajem prošle godine požalili brojni doma i vinari.

Mnogi od njih posljednjih su godina uložili mnogo novca u podizanje kvalitete vinograda i tehnologije proizvodnje vina, vinske podrume, specijalne kušaonice i ugostiteljske objekte,

MLADEN PERAK, direktor Feravina

sve kako bi svoje proizvode uvrstili u viši cjenovni rang.

Me utim, kriza ih je natjerala da krenu u drugom smjeru. U Feravinu su, primjerice, na temelju ispitivanja tržišta došli do saznanja da je prosje an kupac za kvalitetno vino spreman izdvojiti najviše 40 do 50

FOTO SVOGER / CROPIX

kuna. Po toj su cijeni prošle godine u trgova ke lance lansirali novu vinsku liniju Dika i zadovoljni su prodajnim rezultatima.

"Nismo htjeli staviti visoke cijene, tako smo planirali od po etka. Zahvaljuju i novim proizvodima u segmentu butelja, ostvarili smo prošle godine dvo-

››

Sve je više jeftinijih, uvoznih vina po cijeni od 12 do 13 kuna, a mi kilogram grož a pla amo tri do sedam kuna. Najviše se uvozi iz Makedonije, jer i kod njih ima puno zaliha ZDRAVKO KETOVI , voditelj marketinga u Krauthakeru FOTO JOSKO SUPIC

j pala je 23 posto, gore od toga samo je u Rumunjskoj, jeftinije varijante kvalitetnog vina u buteljama

je kvalitete, ftinih vina gmentu kvalitetnijih vina prodaju zadržale na istoj razini kao i prethodne godine, a prodaja jeftinijih vina čak se nešto povećala.

U Krauthakeru kažu da su prošle godine cijene smanjili 25 do 35 posto. Slično kao i u Feravinu, u novoj godini u trgovačke lance planiraju plasirati novu, jeftiniju varijantu kvalitetnog vina po cijeni od 25 do 28 kuna po butelji. Linija nosi naziv Krauthaker, 45,3 paralela jer ta zemljopisna širina povezuje vinorodne regije Europe: OGLAS

struko veću prodaju. Kako smo Diku lansirali u drugoj polovini godine, rast je najvidljiviji u zadnjem kvartalu, kada je prodano četiri puta više butelja nego prethodne godine u tom razdoblju", govori direktor Feravina Mladen Perak.

Nova linija, niže cijene

Uspjeh Dike potaknuo ih je na kreiranje nove linije Miraz koju upravo plasiraju na tržište, a bit će u nešto višem cjenovnom rangu. Što se tiče ukupnih rezultata u prošloj godini, Perak kaže da je prodano 20 posto više vina, ali po 20 posto nižoj prosječnoj cijeni u odnosu na 2009. godinu.

Iz Agrokora poručuju da su u prošloj godini njihove tvrtke koje se bave proizvodnjom vina (Belje, Agrolaguna, Istravino, Iločki podrumi i Mladina) u se-

Bordeaux, Pijemont, Istru i Kutjevo.

"Prodaja je pala 15 posto i sve je više jeftinijih, uvoznih vina po cijeni od 12 do 13 kuna, a mi kilogram grožđa plaćamo tri do sedam kuna. Svaki veliki trgovački lanac ima svoje robne marke, a najviše se uvozi iz Makedonije, jer i kod njih ima puno zaliha", kaže Zdravko Ketović, voditelj marketinga vinske kuće Krauthaker.

Osim iz Makedonije, koja je na prvome mjestu, vina se u Hrvatsku ponajviše uvoze iz BiH, Francuske, Ko-

business.hr Srijeda 19/1/2011

Vrijednost proizvodnje vina Zemlja ili područje

Indeks 2010./2009. postotak pada/rasta

EU 25

- 2,09

Eurozona

- 2,06

Češka

23,35

Cipar Slovenija Italija Luksemburg Mađarska Rumunjska Hrvatska

16,67 6,19 - 4,97 - 14,67 - 14,11 - 31,75 - 22,94 Izvor: Eurostat

sova, Slovenije, Italije, Španjolske i Njemačke. Prema podacima HGK, vina se iz Hrvatske najviše izvoze u BiH, Njemačku, Crnu Goru, SAD, Austriju, Srbiju, Veliku Britaniju i Sloveniju. U prva tri kvartala 2010. go-

dine izvoz vina smanjen je za sedam posto, na ukupnu vrijednost od 7,9 milijuna američkih dolara, dok je uvoz vina pao 11 posto, na 13,1 milijun dolara.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 19/1/2011

PROCJENE UN-a

Hrvatsko gospodarstvo u 2011. raste 1,6%

Hrvatsko gospodarstvo u ovoj bi godini trebalo porasti 1,6 posto, a u idu oj po stopi od 2,7 posto, navodi se u izvješ u Ujedinjenih naroda (UN) objavljenom u utorak pod naslovom "Svjetska gospodarska situacija i izgledi u 2011." U prošloj je godini prema UN-ovim djelomi nim procjenama hrvatsko

gospodarstvo zabilježilo negativnu stopu rasta od -1,7 posto, nasuprot skromnom rastu od 0,1 posto ostvarenom u skupini tranzicijskih zemalja jugoisto ne Europe.

U tu skupinu UN uz Hrvatsku svrstava još Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju. U ovoj godini ta bi regija, po UN-ovim procjenama, trebala ostvariti prigušeni gospodarski rast od 2,5 posto, koji bi se u 2012. mogao ubrzati na 3,4 posto. Za

svjetsko gospodarstvo procjenjuje se rast po stopama od 3,1 posto u 2011. i 3,5 posto u idu oj godini nasuprot procijenjenoj stopi globalnog rasta u 2010. u visini 3,6 posto.

Ukazuju i na o igledan oporavak gospodarstava u tranziciji u Zajednici nezavisnih država (ZND) i u jugoisto noj Europi, nakon oštrog pada aktivnosti izazvanoga globalnom krizom, autori UN-ova izvješ a najve im ga dijelom pripisuju povoljnijim vanjskim uvjetima. N. S.

BROJKA

3,1

posto porast e svjetsko gospodarstvo u 2011., a 3,5% u idu oj godini, nasuprot procijenjene stope globalnog rasta u 2010. u visini 3,6%

Nema poticaja za domaću opremu za vjetroelektrane INDUSTRIJA NA GUBITKU Svi proizvo a i energije iz obnovljivih izvora dobivaju puni iznos subvencije za proizvedeni kilovatsat, bez obzira na podrijetlo opreme, a ona je - osim u slu aju Kon ara i vjetroelektrane Pometeno brdo - uvezena Tvrtka Kon ar gradi vjetroelektranu s vlastitim vjetroagregatima na lokalitetu Pometeno brdo pokraj Splita koriste i isklju ivo doma u pamet i know-how. Ukupni troškovi razvoja iznosili su više od 80 milijuna kuna, prvi agregat instaliran je 2008., bit e ih ugra eno još 14 snage 1 MW koji su u fazi izrade te jedan snage 2,5 MW koji je u fazi dovršetka izvedbene dokumentacije. Gradnju vjetroelektrane snage 17,5 MW Kon ar dijelom financira vlastitim novcem, a dijelom kreditom.

Po megavatu 15 radnika

"Sve tvrtke koje su isporu ile dijelove i izvele gra evinske ili pak montažerske radove na prvom vjetroagregatu 2008. ponovno su dobile poslove isporu-

ke i popratnih poslova za ostalih 15 agregata, od kojih bi dio trebao biti instaliran do kraja ove godine, a ostali tijekom 2012.", kaže dr. Stjepan Car, predsjednik Uprave Instituta za elektrotehniku tvrtke Kon ar.

Proizvodnja opreme, isti e, za vjetroagregat i gradnju vjetroelektrane donosi najmanje 15 radnih mjesta godišnje po jednom MW instalirane snage.

Strategijom energetskog razvitka Hrvatska bi do 2020. trebala instalirati do 1200 MW snage iz vjetroelektrana, što je investicija vrijedna oko tri milijarde eura. No, takva investicija pruža mogu nost dodatnih poslova za doma u industriju i zaposlenje najmanje 3000 ljudi na poslovima proizvodnje opreme i gradnje postroje-

STJEPAN CAR, predsjednik Uprave Instituta za elektrotehniku tvrtke Kon ar: Regije bi mogle utjecati na izdavanje dozvola za korištenje obnovljivih izvora ovisno o tome kako investitor koristi doma u opremu SNIMIO HRVOJE DOMINI

nja ako bi se oprema proizvodila u Hrvatskoj.

Tarifni sustav

Na žalost, osim skromnih iznosa financijske podrške Ministarstva znanosti u po etnim istraživanjima te vrlo skromnih svota Ministarstva gospodarstva za razvoj doma e industrije opreme za obnovljive izvore, država nije našla mjere za poticanje korištenja doma eg znanja i potencijala u projektima razvoja i proizvodnje opreme za vjetro-

elektrane.

Tarifni sustav za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracija iz 2007. regulirao je odre ivanje visine premije ovisno o udjelu doma ih komponenti u projektima vjetroelektrana. No on još nije zaživio jer nije donesen pravilnik kojim se treba definirati na in odre ivanja doma e komponente. Svi proizvo a i energije iz obnovljivih izvora danas dobivaju puni iznos subvencije za

proizvedeni kilovatsat, bez obzira na podrijetlo opreme, a ona je - osim u slu aju Pometenog brda - kompletno uvezena.

Iako je spomenuti tarifni sustav pretrpio oštre kritike stru njaka EU, koji su prigovarali da daje prednost doma im proizvo a ima opreme, Car skre e pozornost na mogu nost da se poticaji za doma u industriju mogu ostvariti na druk ije na ine, primjerice, donošenjem podzakonskih akata koji hrvatskim regijama trebaju omogu iti da putem javnih natje aja utje u na izdavanje dozvola za korištenje obnovljivih izvora na svojim ili susjednim teritorijima, ovisno o tome kako investitor osigurava prijenos tehnologije i novo zapošljavanje, odnosno koristi li i poti e proizvodnju doma e opreme.

Uz to, upozorava Car, država bi trebala na i interesa u dodatnom financiranju doma eg istraživanja i razvoju opreme za korištenje obnovljivih izvora energije, kroz koje bi posredno mogla poticati hrvatske proizvo a e na snažniji angažman u proizvodnji opreme za obnovljive izvore energije.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 19/1/2011

BAGO S JOSIPOVI EM

'Da je po Kon aru, BDP bi nam bio viĹĄi od njema kog'

Zagreb. Predsjednik Ivo Josipovi pustio je ju er u probni pogon generator za napajanje ispitne stanice u tvrtki Kon ar Energetski transformatori, kojim je Kon ar dobio na koriĹĄtenje objekt vrijedan 111,4 milijuna kuna.

Rije je o jednom od najsuvremenijih ispitnih laboratorija koji omogu uje proved-

bu najsloĹženijih ispitivanja transformatora ve ih snaga i viĹĄih naponskih razina.

Predsjednik Uprave Kon ar Elektroindustrije Darinko Bago naglasio je kako su Kon ar Energetski transformatori u posljednje dvije godine izvezli ak 93% svojih proizvoda, a prosjek pla a im je 80% ve i od prosjeka.

Kada bi se hrvatsko gospodarstvo ponaĹĄalo poput Kon ar Energetskih transformatora, hrvatski BDP bio bi viĹĄi od njema kog ili francuskog, istaknuo je. H

HĹ˝ HOLDING

Danijel Kraki na elu novog NO-a

Zagreb. Novi predsjednik NOa HĹ˝ holdinga je Danijel Kraki , ravnatelj Uprave za Ĺželjezni ki promet Ministarstva mora, a zamjenik predsjednika je KreĹĄimir Dragi , ravnatelj Uprave za gospodarstvo Ministarstva financija.

Oni su izabrani na ju eraĹĄnjoj konstituiraju oj sjednici novog saziva NO-a.

STEAJ NAD SPECTATOROM TRAŽI STIPI GRUPA II

'Stipić grupa je pijun koji se bori za interese Nove ljubljanske banke' U vezi s lankom objavljenim pod naslovom "Ste aj nad Spectatorom traŞi Stipi grupa zbog 8,7 mil. kuna duga" u Business. hr-u od petka 14. sije nja dobili smo i demanti od Spectator grupe, koji prenosimo u cijelosti.

"Ve na po etku teksta vaĹĄ novinar vrlo tendenciozno piĹĄe kako su 'problemi Spectator grupe mnogo ozbiljniji i traju ve viĹĄe od godinu dana', a navode nije provjerio s nama. Naime, injenica jest da je Stipi grupa pokrenula ste aj nad Spectator grupom, ali neto no je da smo ih zavla ili i da nismo bili spremni na suradnju. Upravo suprotno, na nekoliko naĹĄih vrlo konkretnih prijedloga oni se nisu odazvali, jer su u pokretanje ste aja o ito krenuli sa sasvim drugom nakanom. U pokuĹĄaju rjeĹĄavanja me usobnih odnosa postavili smo se nadasve profesionalno i ni im nismo dali povoda da nas netko optuĹži za aroganciju, ĹĄto je dodatno naglaĹĄeno u istaknutom okviru u vaĹĄem lanku.

'Nudili smo rjeĹĄenje'

Nadalje, neto no je da je Stipi grupa 'radila sa Spectator grupom', ona je radila za Spectator grupu kao glavni izvo a radova na nagra ivanoj poslovnoj zgradi u Radni koj 45.

Ukupna vrijednost ugovo-

aj nad Spectator grupom pokrenuo 'radi drugih tvrtki', jer ovdje je Stipi grupa pijun koji se bori prvenstveno za interese Nove ljubljanske banke i NLB Leasinga. NLB, kao ve inski vlasnik Optima leasinga (u kojem Spectator grupa ima 17,9% vlasniĹĄtva), blate i i podme u i, pokuĹĄava nas onemogu iti u utvr ivanju i iznoĹĄenju brojnih nepravilnosti i sumnjivih plasmana Optima leasinga putem kojih je NLB pokuĹĄao popraviti loĹĄu bilancu vlastitog poslovanja u Sloveniji i regiji i barem nakratko odgoditi istrage koje e neminovno uslijediti. renih radova bila je ve a od deset milijuna eura, a joĹĄ uvijek je otvoreno oko X,X milijuna kuna. Zgrada je zgotovljena 2009. godine u jeku najve e gospodarske krize u zemlji.

Ponudili smo Stipi grupi

nekoliko na ina rjeĹĄavanja preostalog duga, me utim o ito je da je Stipi grupa od po etka imala nakanu da do dogovora uop e ne do e.

U pravu je Sven MĂźller kada izjavljuje kako je ste-

BEZ KOMENTARA

Upit o ste aju

Vezano uz demanti Spectator grupe redakcija Business.hra radi istinitog informiranja mora napomenuti kako smo od Grupe traĹžili o itovanje joĹĄ 4. sije nja, neposredno nakon ĹĄto je u Narodnim novinama objavljena informacija o pokretanju ste ajnog postupka. Na upit, naĹžalost, do danas nismo dobili nikakav odgovor, jer da jesmo, sasvim bismo sigurno objavili i stav Spectator grupe.

Spremni na prijavu

Ove naĹĄe tvrdnje najbolje potvr uje upravo sam MĂźller koji dalje u vaĹĄem tekstu izjavljuje: 'Ako Spectator grupa kojim slu ajem izbjegne ste aj, spremni smo i na kaznenu prijavu.' Iz toga je razvidno kako Stipi grupi uop e nije bitno naplatiti sporno potraĹživanje ve joj je u interesu onemogu iti daljnje poslovne aktivnosti Spectator grupe i dokazivanje brojnih nezakonitosti Nove ljubljanske banke i njezinih tvrtki k eri kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama okruĹženja", navodi se u dopisu iz Spectator grupe.

Sukladno zaklju cima Vlade, SkupĹĄtina HĹ˝ holdinga 28. prosinca 2010. opozvala je BoĹžidara Kalmetu, Stjepana Adani a, Vesnu Orlandini, Antona Kova eva i Ivana Forga a.

Uz Kraki a i Dragi a, u NO su izabrani predsjednik Uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa, viĹĄi savjetnika u Poglavarstvu Grada Ĺ ibenika Tihomir PaĹĄkov, na elnik Odjela za drĹžavljanstva MUP-a Ĺ ime Ĺ iljeg i na elnika Odjela za investicije u Ministarstvu gospodarstva Goran Basarc. H/B.hr

NLB: O zaĹĄtit TEĹ KO E U SPECTATORU Dok u Spectator grupi kaĹžu da je i zahtjev za njihov ste aj pokrenut radi interesa Nove ljubljanske banke koja ih Ĺželi izbaciti iz vlasniĹĄtva Optima leasinga, u NLB-u kaĹžu kako je 'Optima leasing tijekom proteklih mjeseci pokrenuo aktivnosti za zaĹĄtitu svojih interesa'

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. mediji i marketing

Ponedjeljak

etvrtak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

B: Optima je morala tititi svoje interese

'Pijun NLB-a'

Prema Crn evi u, cilj NLB-a bio je da se "jeftino" riješi partnera kojeg je koristio za samostalan ulazak na hrvatsko tržište. Spectator grupa kao glavnog krivca navodi NLB i u ju erašnjem reagiranju (koji možete pro itati uz ovaj tekst, a koji je posebice zanimljiv u dijelu gdje se Stipi grupu izravno optužuje kako je "pijun koji se bori prvenstveno za interese Nove ljubljanske banke"). Iako nismo uspjeli dovesti u vezu probleme koje Spectator grupa ima s Optima leasingom i Stipi grupom, u Spectatoru tvrde

SPECTATOR GRUPA, koja je, me u ostalim, zastupnik Aston Martina, optužuje Optima leasing, u kojem ta tvrtka drži manjinski vlasni ki udjel, da je namjerno odobravao nenaplative plasmane problemati nim tvrtkama

kako ih se "na sve mogu e na ine pokušava onemogu iti u iznošenju brojnih nepravilnosti i sumnjivih plasmana Optima leasinga".

Probali smo stoga dobiti i komentar Nove ljubljanske banke, no dobili smo samo šturi odgovor kako je Optima leasing tijekom proteklih mjeseci pokrenuo aktivnosti za zaštitu svojih interesa, a kako je sve ostalo u domeni - poslovne tajne. Ipak, u Optima leasingu bili su nešto razgovorljiviji. Kažu kako im tvrdnja da se NLB pokušao riješiti Spectator grupe unutar vlasni ke strukture Optima leasinga "nije poznata kao to na". U Optima leasingu Spectator grupa drži

17,9 posto, dok NLB Leasing Ljubljana ima ve inski udjel od 75,1 posto, a tvrtka Martimar Line preostalih 7 posto.

Nenaplativi plasmani

Kad je rije o blokiranju ra una Spectator grupe, u Optima leasingu op enito odgovaraju da klijente blokiraju samo u slu ajevima kada se ispune razlozi predvi eni sklopljenim ugovorima o leasingu i op im ugovorima poslovanja, ime neizravno potvr uju blokadu, ali i tvrde kako iznos od 6 milijuna eura koji se spominjao nije to an. Istodobno u Optima leasingu odbacuju i optužbe Gorana Crn evi a u Slobodnoj Dalmaciji da su izdavali

Poticaja nigdje na vidiku

FOTO GORŠI /CROPIX

Trakavica zbog teško a u Spectator grupi nastavlja se.

Nakon što je Business.hr otkrio da je ta tvrtka otišla u ste aj zbog dugova Stipi grupi, u medijima se kona no oglasio i Goran Crn evi . Vlasnik te poslovne grupacije, koja je svoj rejting stekla luksuznim brendovima poput Sunseekera i Aston Martina, tako je kao glavnog krivca za izazivanje poslovnog kraha njegove grupacije optužio Novu ljubljansku banku. Naime, NLB je ve inski vlasnik Optima leasinga, tvrtke u kojoj i Spectator grupa ima svoj vlasni ki udjel, koja je prema njegovim navodima još u lipnju blokirala Spectatorov ra un za šest milijuna eura.

STAMBENA ŠTEDNJA

nenaplative plasmane problemati nim tvrtkama u iznosu od 70 milijuna eura.

Tvrde kako su stabilna tvrtka i kako broj klijenata koji ne podmiruju svoje obveze nije zna ajan, a takvi se rješavaju kroz odgovaraju e postupke.

Uz to, vezano uz Crn evi evo spominjanje "paralelnog sustava odlu ivanja", u Optima leasingu isti u kako su sva društva koja se bave leasingom u Hrvatskoj predmet u estalih i detaljnih kontrola Hanfe. I Goran Crn evi je redoviti lan skupštine društva i nadzornog odbora gotovo od osnivanja, kažu u Optima leasingu.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

Isplata državnih poticajnih sredstva na stambenu štednju za 2009. godinu kasni i nije poznato kada e taj novac biti ispla en jer Ministarstvo financija nije dobilo od svih štedionica tražene ispravke i dopune pristiglih zahtjeva, odnosno dokumentiranih podataka o prikupljenoj stambenoj štednji. Odgovor je to Ministarstva financija, dok stambene štedionice koje su odgovorile na upit Business.hr-a tvrde da su sve obveze obavile na vrijeme te pojašnjavaju da se korekcije uglavnom odnose na štediše koje imaju sklopljene ugovore u nekoliko štedionica.

"Do današnjeg dana u Ministarstvu financija nisu zaprimljeni ispravni zahtjevi od svih stambenih štedionica za isplatu državnih poticajnih sredstava na stambenu štednju. Nakon što stambene štedionice dostave potpune i to ne zahtjeve, Ministarstvo financija e obaviti kontrolu, potvrditi ispravnost dostavljenih podataka te isplatiti državna poticajna sredstva u zakonskom roku" , stoji u odgovoru Ministarstva financija. " HPB stambena štedionica obavila je sve svoje obveze na vrijeme" , stoji u odgovoru HPB-ove stambene štedionice. U PBZ-u odgovaraju da nisu ni primili zahtjev za izmjenama. Isplata poticaja za 2009. u kašnjenju e nadmašiti prethodnu godinu, kada je zbog preraspodjele novca u prora unu isplata poticaja za 2008. preba ena na po etak sije nja 2010. godine. M. P.

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 19/1/2011

INVESTIRALI 500.000

OMV otvorio benzinski servis

Zagreb. Austrijski OMV otvorio je u utorak u Velikoj Kopanici pokraj akova benzinski servis EuroTruck, vrijedan 500.000 eura, namijenjen pružanju cjelovite usluge i palete proizvoda za autoprijevoznike. Benzinski servis EuroTruck, prvi takve vrste u Hrvatskoj, autoprijevoznicima putem korištenja OMV EuroTruck kartice nudi, uz ostalo,

usluge to enja dizelskog goriva, dostavu goriva na mati ne adrese te uslugu bezgotovinskog pla anja, podmirenje troškova poput cestarina, mostarina. Osim servisa u Velikoj Kopanici, OMV u idu ih godinu dana planira otvoriti sli an servis u Rijeci.

Usluga EuroTruck dostupna je na 1600 OMV-ovih benzinskih crpki u Europi te na 22 benzinska servisa u središnjoj i isto noj Europi, a do 2020. u planu je otvaranje još 23 takva specijalizirana servisa. S. C. H.

ŠIRENJE

Poslovna inteligencija u BiH

EUROTRUCK u Velikoj Kopanici prvi je takav servis u Hrvatskoj ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Zagreba ka tvrtka Poslovna inteligencija po ela je poslovanje u BiH putem etvrte vlastite tvrtke k eri, za ijeg je direktora imenovan Amel Paši . "Djelujemo na svim tržištima Adriatic regije, direktno i preko tvrtki u Beogradu, Ljubljani i Podgorici", rekao je predsjednik, osniva i vlasnik Dražen Oreš anin. U BiH su prisutni još od 2007. godine. D. T.

Arena će u 28 godina poskupjeti barem 50 mil.

PRIJEVREMENI OTKUP RJEŠENJE? Nakon što se pokazalo da Grad Zagreb i država moraju pla ati i troškove održavanja Arene Zagreb, sve se isplativijom ini mogu nost da Grad i država kupe dvoranu, to više što bi inflacija u sedam godina zakupninu lako mogla pove ati i za više od milijun eura

na ra un sjelo 132,9 milijuna eura.

Novi dug

INDEKSACIJA: Ako bi godišnja inflacija sljede ih sedam godina bila prosje no 2 posto, nakon sedme godine zakupnina za Arenu Zagreb narasla bi sa 7,5 na 8,62 milijuna eura SNIMIO HRVOJE DOMINI

Grad Zagreb po eo je, doduše sramežljivo, razmišljati o tome da od Ingre kupi Arenu Zagreb, i to prije isteka sedme godine zakupa, kada, prema ugovoru, država i Grad mogu otkupiti dvoranu za 80,4 milijuna eura. Ra unica je jasna: kada se Arena po ela graditi, tvrdilo se da e državu i Grad zakup dvorane tijekom 28 godina koštati 210 milijuna eura.

Sada se pokazalo da treba pla ati i troškove održavanja, koji se ne mogu pokrivati iz prihoda Arene, pa bi, ne bude li prijevremenog otkupa, Grad i država Arenu u kona nici mogli platiti minimalno 260 milijuna eura (bez PDV-a).

Zagreba ki pro elnik za financije Slavko Koji demantirao je za naš list da

je u razgovoru za Zagreb News izjavio da e gradona elniku Milanu Bandi u predložiti da Grad digne kredit i kupi Arenu, jer bi to bilo povoljnije nego pla ati zakupninu i troškove od 8,5 milijuna eura bez PDV-a (ugovorenih 7,5 milijuna eura zakupnine plus oko milijun eura održavanja) još najmanje pet godina.

Izvla enje

No, mogu nost takva scenarija Business.hr-u je potvr ena iz Zagreba kog holdinga (ZGH), koji se našao u problemima nakon što su Grad i država odbijali platiti troškove održavanja dvorane zbog kojih je Ingra po etkom sije nja na nekoliko dana i zatvorila Arenu.

"Holdingu bi bilo najbolje ili da se izvu e iz cijele ove pri e ili da Grad i država, ili samo Grad, dignu kredite i kupe dvoranu te da onda sami gospodarimo njom. Gra evina je potpuno stala, i ako bi se Ingri ponudila razumna cijena, mogli bismo se dogovoriti", kazao nam je dobro upu en izvor iz Holdinga.

Ingra je u studenome 2009. pokušala do i do svježeg kapitala i prodati svoju tvrtku Lanište koja je vlasnik Arene. No, ni Ingra ne želi Arenu prepustiti bez ra unice, koja joj i te kako ide u prilog. U sedam godina Grad i država platit e najmanje 52,5 milijuna eura zakupnine, što bi zna ilo da bi u slu aju otkupa 2016. godine Ingri, sukladno potpisanim ugovorima,

Sama gradnja Arene stajala je Ingru 89 milijuna eura.

Kredit se vra a od zakupa dvorane koji pla aju država i Grad, pa je jasna logika Zagreba da bi tako i oni mogli kreditirati prijevremeni otkup Arene. Me utim, kako se Grad ne može toliko zadužiti, to bi trebao u initi Holding.

Ako se država i Grad ne bi odlu ili na otkup nakon sedam godina, situacija za njih postaje samo gora. Naime, prema ugovoru o zakupu, rata za osmu godinu zakupa indeksira se prema stopi inflacije (CPI indeks) za svih prethodnih sedam godina. Ako bi godišnja inflacija bila prosje no 2 posto, nakon sedme godine zakupnina bi narasla sa 7,5 na 8,62 milijuna eura plus PDV. U tom bi slu aju Arena do 2037. godine Grad i državu stajala najmanje 233,5 milijuna eura bez PDV-a. Doda li se tome i oko milijun eura godišnjih troškova održavanja dvorane - iako e oni s godinama biti sve ve i, to je još 27 milijuna eura, pa se minimalni troškovi za državu i Zagreb penju na 260 milijuna eura (bez PDV-a).

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 19/1/2011

RAZGOVOR: IVAN VIDAKOVI , MICROSOFT

Jeftinije IT usluge za svakodnevno poslovanje

računaLstvo u oblacima

Virtualizacija servera najtraženiji IT trend

arhiva business.hr

> razgovor s povodom > rovarenje podacima

14-15 business.hr Srijeda 19/1/2011

Više od 50% IT stručnjaka u 13 zemalja obuhvaćenih Ciscovim globalnim istraživanjem o navikama zaposlenika u pristupu inormacijama te o mogućnostima korporativnih IT odjela u ispunjavanju zahtjeva za "bezgraničnom" komunikacijom zaposlenika izjavilo je kako koristi ili namjerava koristiti tehnologiju cloud computing. Rezultati su posebno naglašeni u Brazilu

(70%), Kini (69 posto) i Indiji (76%). Diljem svijeta, kada je riječ o podatkovnim centrima, ispitanici kao prioritete navode: poboljšanje agilnosti i brzine u uvođenju poslovnih aplikacija (33%), učinkovitije upravljanje resursima s ciljem usklađivanja potražnje i kapaciteta (31%), povećanje otpornosti podatkovnih centara (19%) te smanjenje troškova napajanja i hlađenja (17%). Najnoviji rezultati

usredotočuju se na trendove vezane uz podatkovne centre, virtualizaciju i računalstvo u oblaku te rastuću ulogu IT odjela u zadovoljavanju potreba mobilnih radnika. Istraživanje je pokazalo kako globalni trendovi i kolaboracija povećavaju suradnju među timovima, utječući na otvaranje novih radnih mjesta u IT odjelima i usvajanje novih tehnologija, kao što su virtualizacija i cloud computing.

Dolazi vrijeme prese INTERVJU: IVAN VIDAKOVIĆ Direktor Microsofta Hrvatska u posljednjih je godinu dana uspio konsolidirati poslovanje tvrtke, a kao najveće uspjehe ističe porast broja zaposlenih u kriznoj 2010. te činjenicu da na svaku kunu koju Microsoft uprihodi u Hrvatskoj partneri generiraju 12,34 kn prihoda

K

ada je prije godinu dana Ivan Vidaković preuzeo Microsoft Hrvatska, bila je to velika vijest jer je domaća podružnica jedne od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija proživljavala velika previranja. Iskusan korporativni igrač koji je karijeru ispekao u IBM-u pokazao je kako se uspješan tim može učiniti još uspješnijim, prije svega za više od 1000 partnera, ali i za korisnike koji u gospodarskoj krizi očekuju rješenja koja nude brz povrat investicije.

Prema njegovim riječima, 2011. mogla bi biti godina laganog oporavka tržišta, a na tehnološkoj strani očekuje sve više rješenja namijenjenih cloud computingu i njihovu sve veću primjenu.

Koliko ste zadovoljni prvom godinom rada u Microsoftu Hrvatska?

- Bila je definitivno izazovna, u svim pogledima. Izuzetno sam zadovoljan stručnošću suradnika koje sam zatekao u Microsoftu Hrvatska, kvalitetnim i profesionalnim odnosom koji Microsoft ima

s korisnicima te potencijalom koji pruža partnerska zajednica. Direktnu, otvorenu i jasnu komunikaciju, koja je tipična za Microsoft, dodatno smo osnažili na svim razinama, i interno i eksterno. Pojačali smo timski rad, fokusirali se na korisnike i partnere, a naglasak stavili na rješenja. Kontinuirani fokus bio je i ostat će na boljem iskorištavanju potencijala partnerske mreže i na kontinuiranom kreiranju dodatne vrijednosti koju pružamo korisnicima i partnerima. Odličan vjetar u leđa dobili smo i od same korporacije, koja je 2010. obilježila sjajnim nizom objava vrhunskih proizvoda i platformi. Posebno mi je zadovoljstvo potvrditi da, i u gospodarski vrlo teškoj godini, danas imam više suradnika u uredu nego što sam ih imao prije godinu dana.

činom na koji smo odradili prvu polovinu godine, a posebno postignutom razinom operativne efikasnosti i kvalitetom timskog rada. Posljedica našega većeg usmjeravanja na korisnike i partnere, prema posljednjim podacima Microsoftova globalnog istraživanja, jest da je Microsoft Hrvatska postigao najbolje rezultate u svijetu u kategoriji zadovoljstva IT profesionalaca, a po istraživanju zadovoljstva korisnika zauzeo je drugu poziciju. To smatram izuzetnim uspjehom, ali i još većom obavezom. U 2011. ne očekujem ništa manje izazova nego u 2010., ali očekujem i jedan dodatan, pozitivan zamah koji će nastati nakon očekivanog dovršetka hrvatskih pregovora s Europskom unijom. U svakom slučaju, očekujem nastavak rasta Microsoftova tržišnog udjela.

Kako je Microsoft završio poslovnu 2010.?

- Za Microsoft je 2010. u stvari fiskalna 2011. (naša fiskalna 2011. godina završava 30. lipnja 2011.) pa smo sada tek u prvoj polovini poslovne godine. Zadovoljan sam na-

Microsoft snažno podržava svoje partnere i oni su jedna od okosnica njegova poslovanja. Kakvo je stanje danas u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj trenutačno imamo više od 1000 registriranih poslovnih partnera, a

njih 86 tvrtke su sa statusom zlatnog partnera (Microsoft Gold Certified Partner).

Prema jednom od IDC-jevih istraživanja, 46 posto svih zaposlenih u hrvatskoj IT industriji povezano je s Microsoftom i njegovim tehnologijama, a na svaku kunu koju Microsoft uprihodi u Hrvatskoj, partneri generiraju 12,34 kune prihoda. Danas je Microsoft prisutan u najvećim tvrtkama, malom i srednjem poduzetništvu, tijelima javne vlasti, javnim tvrtkama te u većini hrvatskih domova. S jednakom predanošću, zajedno s partnerima, podržavamo sve segmente hrvatskoga gospodarstva i društva.

Kroz programe BizSpark i WebsiteSpark potaknuli smo razvoj lokalnih ekonomija temeljenih na softverskoj industriji (zasad u Varaždinu i Splitu), jednoj od najpropulzivnijih svjetskih industrija, i izuzetno mi je zadovoljstvo potvrditi da podržavamo više od 180 start-up tvrtki, čiji broj svakodnevno raste i većinom su izvoznici. Što korisnici traže, kakva rješenja - ERP, CRM, objedi-

njeno, BI...?

- Korisnici traže vrlo raznolika rješenja. Nekima su bitni ERP i CRM, drugima je fokus na poslovnoj inteligenciji i podršci u odlučivanju, trećima na poboljšanju kolaboracije i protoka dokumentacije odnosno povećanju produktivnosti na osobnoj, timskoj ili institucionalnoj razini. Microsoftove platforme i rješenja nude široke mogućnosti, a ključnu dodanu vrijednost u tom procesu daju naši partneri. Vjerujem da ste i sami svakodnevno svjedoci uspješnih referenci koje se odnose na

ISPIS VELIKOG FORMATA

Sigurniji uz Combis i ObserveIT

Epsonovov pisa za fotografe

Sistemski integrator Combis potpisao je partnerski ugovor s tvrtkom ObserveIT, specijaliziranom za sigurnosna rješenja, posebice za nadzor udaljenih veza s poslužiteljima. Combis partnerstvom s tvrtkom ObserveIT dodatno širi svoju bogatu ponudu sigurnosnih rješenja.

"Od prednosti proizvoda tvrtke ObserveIT posebno bismo izdvojili mogu nost snimanja radnog procesa. Naime, imple-

Epson Stylus Photo R3000 najnoviji je A3+ fotopisa koji je istoimena tvrtka namijenila profesionalnim fotografima, ali i naprednim amaterima. Taj pisa omogu ava postizanje rezultata profesionalne kvalitete. Prakti ni spremnici za tintu visokog kapaciteta podržavaju srednje volumene ispisa, a ku ište s relativno malim gabaritima može se smjestiti

mentacijom tog rješenja rad na poslužiteljima je mogu e snimiti na na in istovjetan snimanju videokamerom, uz malu potrošnju diska i mogu nost kasnijih pretraživanja snimljenih sesija. Takav na in nadzora nešto je novo na hrvatskom i regionalnom tržištu te smo uvjereni kako e to rješenje zasigurno nai i na interes korisnika", izjavio je Goran Car, direktor Sektora sistemske GORAN CAR, direktor Sektora podrške i integracije. H. R. sistemske podrške i integracije

ARHIVA BUSINESS.HR

INFORMATI»KA SIGURNOST

prakti ki na svaki radni stol.

U skladu sa sugestijama fotografa i dizajnera, razvijene su nove funkcionalnosti pisa a imaju i prakti nost na umu. Umetanje papira s prednje strane ure aja olakšava rukovanje te smanjuje vjerojatnost ošte enja.

Pregledavanje uputa o medijima te razina tinti vrlo je jednostavno uz zaslon u boji promjera 2,5 in a (6,35 cm).

seljenja u oblak IVAN VIDAKOVI , direktor Microsofta Hrvatska, u 2011. o ekuje nastavak sporog trenda okrupnjava hrvatskog IT tržišta SNIMIO HRVOJE DOMINI

implementaciju Windowsa 7, Officea 2010, SQL-a, Exchangea, SharePointa, OCS-a itd. Osobito su tražena ERP i CRM rješenja (Dynamics familija), a dodatnu težinu daju im posljednja Gartnerova i Foresterova izvješ a koja Dynamics CRM stavljaju na vrh najboljih CRM rješenja (top kvadrant).

Imamo mnogo zahtjeva i za implementaciju rješenja za poslovno odlu ivanje baziranih na SQL-u, a bilježimo i porast zanimanja za platformu SharePoint. Meni je favorit Lync (prije zvani

OCS), koji nudi fenomenalne mogu nosti za poboljšanje kolaboracije, integraciju glasa, podataka i videosadržaja, smanjenje troškova i znatno pove anje komunikacijske propusne mo i. U 2011. godini nastavit emo se fokusirati na ra unalstvo u oblaku s obzirom na goleme koristi koje nude takva Microsoftova rješenja. Gotovo sve platforme koje su trenuta no dostupne korisnicima u njihovim ra unskim centrima jesu ili e biti dostupe i u oblaku. Vrlo brzo o ekujem u Hrvatskoj prve instalacije Azurea (razvojna platforma u oblaku) i Officea 365 (Office, Exchange, SharePoint i Lync u oblaku). Korisniku preostaje samo izabrati za njega najbolju varijantu ili kombinaciju.

Traže li korisnici brzu i jeftinu implementaciju s brzim povratom uloženog?

- U ve ini slu ajeva traže.

Upravo tu se pojavljuje Microsoft sa svojim alatima za pove anje osobne, timske i institucionalne produktivnosti kao prvi izbor. Inzistiram na tome da taj izbor svakodnevno potvr ujemo inovativnim i kreativnim rješenjima,

››

kvalitetnom i stru nom tehni kom podrškom te kontinuiranom demonstracijom naše i partnerske dodatne vrijednosti.

I ova e godina biti teška za gospodarstvo pa IT tržište vjerojatno ne e rasti velikom brzinom. Što o ekujete za Microsoft i partnere?

- U 2011. slijedi nastavak fokusa na primjenu tehnologija i rješenja vezanih uz ra unalstvo u oblaku (cloud computing) koje e omogu iti znatne uštede u izazovnim vremenima globalnog poslovanja. Tvrtke i pojedinci ostvarit e mnogo prednosti, ali ne nauštrb funkcionalnosti, produktivnosti, privatnosti i sigurnosti ili upravljanja i kontrole koju o ekuju od softvera koji ve koriste. To zna i da e korisnici mo i, ovisno o potrebama, birati žele li imati tehnologiju u vlastitom ra unskom centru, u najmu kod lokalnog hosting partnera ili u Microsoftovu oblaku.

Nijedna druga tvrtka ne nudi tako širok portfelj opcija, kao ni takvu širinu korisni kih rješenja u oblaku.

Drugo strateški važno podru je jest nastavak rasta

Microsoftova tržišnog udjela u virtualizaciji i broju virtualizacijskih referenci u Hrvatskoj. Tre e, o ekujem da e 2011. biti godina Dynamics CRM-a.

O ekujem i nastavak trenda prelaska na platforme Windows 7 i Office 2010 te daljnje implementacije rješenja baziranih na SharePointu, SQL-u, Navisionu, Exchangeu, Lyncu itd. Op enito, Microsoftove tehnologije, platforme i rješenja, oplemenjene partnerskim rješenjima i podrškom, nude izvrstan TCO. Upravo zbog toga o ekujem nastavak sadašnjeg pozitivnog trenda prihva anja me u korisnicima.

Ho e li u ovoj godini IT tržište ipak oživjeti?

- O ekujem polagani oporavak IT tržišta, i to zbog ja anja IT infrastrukture i implementacije rješenja potrebnih za podršku poslovnim sustavima. Naime, u posljednje dvije godine bila je evidentna štednja, koja je u mnogim tvrtkama rezultirala neulaganjem u tehnološku infrastrukturu i podršku.

O ekujem brz dovršetak pregovora s EU, ali i oporavak

svjetskoga gospodarstva, što definitivno pove ava pritisak na poboljšanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Neovisno o svemu, globalna konkurencija kontinuirano nadire.

Treba imati na umu da je 21. stolje e, stolje e upravljanja tehnologijama, a taj proces mora biti pup anom vrpcom vezan s paralelnim investiranjem u kvalitetan razvoj ljudskih potencijala, a poseban fokus mora biti stavljen na inovativnost i kreativnost. Po pitanju uloge u konkurentnosti (osobne, institucionalne ili nacionalne), u razvijenom je svijetu IT davno prestao biti trošak.

Važnost obrazovanja, tehnologije i konkurentnosti smatram klju nim pretpostavkama za uspjeh nacije pa emo dobar dio energije posvetiti tim, za održivi uspjeh Hrvatske bitnim pitanjima. Kada je posrijedi konkurentnost hrvatske IT industrije, o ekujem daljnji spor trend okrupnjavanja.

Dražen Tomi

U Hrvatskoj trenuta no imamo više od 1000 registriranih poslovnih partnera, a njih 86 tvrtke su sa statusom zlatnog partnera. Zadovoljstvo mi je potvrditi da podržavamo i više od 180 start-up tvrtki koje su ve inom izvoznici

16 business.hr Srijeda 19/1/2011

Prof. dr. sc. Goran Klepac, stručnjak za BI rješenja

ugovornih odnosa prema segmentima. Takvi bi izvještaji mogli dati naznaku gdje je problem, ali teško će dati potpun odgovor, a na osnovi njih još manje će se moći razraditi strategija sprječavanja prekida ugovornih odnosa.

produkte i slično", ističe Klepac.

Prema njegovim riječima, osnovni problem proizlazi iz činjenice što je temeljna analiza provedena uz pretpostavku da je određeni kriterij, u ovom slučaju regija, važan za prekid ugovora.

snimio hrvoje dominić

> razgovor s povodom > rovarenje podacima

ANALIZA PODATAKA Business Intelligence rješenja baziraju se na analizi vremenskih serija podataka koja menadžmentu treba dati dovoljno podataka za donošenje pravilnih odluka, a jedna od njih su data warehouse koja omogućuju spremanje gomile podataka čija analiza pomaže u otkrivanju pogrešaka i njihovu ispravljanju

Kako potpuno iscijediti 'informacijsku naranču' T radicionalan pristup analitici koji se temelji na data warehouse sustavima, a riječ je o skladištu podataka strukturiranom tako da je pogodan za analizu, može biti koristan u donošenju poslovnih odluka, posebice u segmentu operativnog odlučivanja, objašnjava stručnjak za BI rješenja dr.

Goran Klepac. Korištenje data mining metoda, odnosno pronalaženje zakonitosti u podacima, pridonosi tzv. efektu maksimalnog cijeđenja naranče jer tradicionalni sustavi analize podataka, reporting i OLAP, ostavljaju za sobom podosta "podatkovnog soka u informacijskoj naranči", i to onog najhranjivijeg, koji i te kako može osnažiti poslovni organizam. Kao izmišljeni primjer Klepac ističe telekomunikacijsku kompaniju koja se bavi uslugama mobilne telefonije i ima problema s prekidanjem ugovornih odnosa.

On spominje različite oblike izvještavanja jer menadžment treba odgovore o stopama prekida ugovornih odnosa u posljednjih nekoliko mjeseci, stopama prekida ugovornih odnosa po regijama, stopama prekida

Utjecaj niza varijabli

"Pretpostavimo da ste otkrili kako stopa prekida ugovornih odnosa raste na sjeveru Hrvatske, i to uglavnom na inicijativu pretplatnika. Vjerojatno biste tražili generiranje cijelog niza izvještaja temeljenih na tom specifičnom otkrivenom segmentu.

Generalno govoreći, radili biste ad hoc reporting vjerojatno pomoću OLAP-a nad izdvojenim setom podataka koji se pokazao najčešćim prilikom prekida ugovornih odnosa.

Nakon niza generiranih izvještaja na zahtjev ti bi

››

vam postupci možda dodatno rasvijetlili situaciju i oboružani takvim spoznajama krenuli biste razrađivati strategiju sprječavanja daljnjih prekida ugovornih odnosa", objašnjava Klepac.

Princip u kojem se promatra koncentracija s obzirom na neki inicijalni kriterij može biti upitan.

Pretpostavimo da se koncentrirate na regiju koja ima najveću stopu prekida ugovornih odnosa, primjerice 3 posto mjesečno, dok ostale regije imaju stopu prekida ugovornih odnosa između 0,1 i 0,2%, što nije alarmantno.

"Pažnju će vjerojatno privući regija s najvišom stopom prekida ugovornih odnosa i vjerojatno ćete je nastaviti analizirati. Možda ćete promatrati profil korisnika koji su prekinuli ugovorne odnose u toj regiji, možda ostale korištene

Uobičajeni pristup oslanja se na intuiciju stručnjaka, a alternativni pristup bio bi korištenje data mining algoritama koji mjere utjecaj pojedinih varijabli

Skriveno znanje

Zajedničke karakteristike u takvim situacijama mogu predstavljati plamičak koji na dulji rok može buknuti poput plamena. Regionalno niska stope prekida govornih odnosa ne znači da ta regija ne pokazuje pravilnosti po nekim drugim kriterijima s obzirom na raskid ugovora, slikovito opisuje Klepac i dodaje kako upravo u toj činjenici leži snaga primjene data mining metoda fokus na bitno, a ne ono što se na prvi pogled čini bitno.

Umjesto nagađanja što je bitno uz neizvjestan ishod, u prilici smo natjerati strojeve da to odrade puno efikasnije od nas, objašnjava Klepac.

Prednost takvog pristupa ogleda se u činjenici da se u kratkom vremenu može algoritamski izmjeriti utjecaj velikog broja faktora na raskid ugovora te se fokusirati na bitne aspekte u razradi strategije sprječavanja tih trendova, objašnjava

Klepac. Na temelju takvih proračuna mogu se kreirati modeli koji omogućuju predviđanje, odnosno koji će računati vjerojatnosti raskida ugovornog odnosa za svaki pojedini subjekt te tako izdvojiti najrizičnije i najprofitabilnije kao ciljnu skupinu prema kojoj treba preventivno djelovati.

Takav pristup omogućuje maksimalno iskorištavanje znanja stručnjaka prilikom generiranja izvedenih varijabli potencijalno relevantnih za mjerenje prekida ugovornih odnosa.

"Uloga analitičara svodi se na poznavanje poslovne strane problema, primjerice kakve su bile promjene u strukturi portfelja korisnika, je li se znatno promijenila struktura korisnika te kako bi se utjecaj na prekid ugovornih odnosa promatrao prema primjerice tim segmentima. Dodatni posao analitičara bio bi usmjeren na osmišljavanje potencijalno korisnih (izvedenih) biheviorističkih varijabli poput intenziteta korištenja usluge i slično. Iskustvo je pokazalo da upravo biheviorističke varijable nose najviše informacija vezanih uz raskid ugovora", ističe Klepac.

Dražen Tomić

dogaaji 17

business.hr Srijeda 19/1/2011

regija/svijet

Trošarine na uvozna goriva u Srbiji razljutile Bruxelles?

ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE Iako je u siječnju liberalizirala tržište naftnih derivata, Srbija je uvela veće trošarine na kvalitetnija goriva - koja se u Srbiji ne proizvode. Kako bi se ogradili od optužbi da štite Gazprom, vlasnika NIS-a, zatražili su službeni stav Europske komisije Ministrica financija Srbije Diana Dragutinović zatražila je od Delegacije Europske komisije u Beogradu službeni stav o tome je li uvođenjem različitih iznosa trošarina za različite vrste benzina i dizela - koje se svode na to da bitno poskupljuju uvozne vrste goriva - Srbija prekršila europsku direktivu i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Zakinuti potrošači

Paralelno s liberalizacijom tržišta naftnih derivata od početka ove godine, Ministarstvo financija Srbije predložilo je i povećanje iznosa trošarina za benzin i dizel. Problem je nastao nakon što su parlamentarni

zastupnici amandmanom predložili, a zatim većinom glasova i usvojili da trošarine na eurosuper i eurodizel, koji se uglavnom uvoze, budu nešto veće od trošarina za "običan" benzin i dizel koji se proizvode u rafinerijama Naftne industrije Srbije koja je u većinskom vlasništvu Gazpromnefta.

Takvom je odlukom navodno nezadovoljna Europska komisija, ali se protiv nje pobunio i dio javnosti te oporbena Liberalno-demokratska stranka, optužujući vladajuću koaliciju da unatoč liberalizaciji tržišta i dalje štiti interese Gazproma, pa i na štetu srpskih potrošača koji zbog viših trošarina kvalitetnijeg goriva pla-

OD GRANICE do Beograda nema nijedne NIS-ove benzinske crpke nego su sve u vlasništvu uvoznika naftnih derivata, kaže državni tajnik u srbijanskom Ministarstvu energetike Dušan Mrakić foto nis

ćaju više cijene eurosupera i eurodizela. Iako i sama tvrdi da europska direktiva ne zabranjuje različite stope trošarina za različite vrste goriva, nego samo propisuje minimalni iznos trošarina za naftne derivate, ministrica financija Dragutinović ipak je zatražila službeni stav EK zbog javnih prozivki o kršenju SSP-a.

Domaće i strano

Istodobno je, međutim, državni tajnik u Ministarstvu

energetike Dušan Mrakić krenuo u kontranapad, optužujući protivnike različitih trošarina za različite vrste goriva da lobiraju u korist stranih naftnih kompanija koje u Srbiju uvoze eurosuper i eurodizel koji proizvode u svojim rafinerijama izvan Srbije. Navodeći primjer Hrvatske u kojoj su na autocesti od granice sa Srbijom pa do granice sa Slovenijom sve benzinske crpke osim jedne u vlasništvu nacionalne kompanije Ine, za razliku

od Srbije u kojoj, kako tvrdi, od granice s Mađarskom pa do Novog Sada i od granice s Hrvatskom pa do Beograda nema nijedne NIS-ove benzinske crpke nego su sve u vlasništvu uvoznika naftnih derivata, Mrakić se glasno pita hoće li Srbija poput Hrvatske štititi svoje rafinerije ili će ih zatvoriti zato što još uvijek nisu konkurentne jer njihova modernizacija kasni.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 19/1/2011

LUKA PLO»E

HNB

Nova dizalica donosi rast prometa

Inozemna ulaganja 30,8 posto manja

Luka Plo e sklopila je 12. sije nja ugovor o kupnji STS kontejnerske dizalice. Dohvat joj je 46 metara, a kapacitet pretovara 30 kontejnera na sat.

Dizalica e vjerojatno po eti raditi tijekom srpnja 2011. godine. Nakon instaliranja dizalice, tj. njezina puštanja u rad, o ekuje se pove anje kontejnerskog prometa. N. S.

Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila su milijardu i 169 milijuna eura, što je oko 520 milijuna eura ili 30,8 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Statistika inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima

pokazuje da su u prvih devet mjeseci prošle godine dominirala izravna ulaganja stranaca u hrvatske banke s obzirom na to da je u djelatnosti financijskog posredovanja, osim osiguranja i mirovinskih fondova, uloženo 338,9 milijuna eura.

S iznosom od 172,2 milijuna eura slijede ostale poslovne djelatnosti te sa 142,7 milijuna eura proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, potom sa 135 milijuna eura poslovanje nekretninama.

Kod nekoliko pak djelatno-

sti izravna ulaganja bilježe negativne vrijednosti, najviše u pošti i telekomunikacijama gdje je odljev bio 123,7 milijuna eura.

Po zemljama, više od polovice ukupnih ulaganja u razdoblju sije anj-rujan prošle godine u Hrvatsku su uložile tvrtke iz Nizozemske (358,7 milijuna eura) i Austrije (269,7 milijuna eura).

Prema podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja rujna prošle godine iznosila su ukupno 25,2 milijarde eura. H

Centrom za mirenje u ba do jeftinijeg rješavanja sp MIRENJEM ŠTEDE I BANKE I GRA ANI Po eo je raditi prvi specijalizirani Centar za mirenje u Hrvatskoj osnovan na inicijativu banaka koje sada svim svojim klijentima nude novi oblik suradnje kako bi se uštedjeli vrijeme i novac sukobljenih strana

Na inicijativu hrvatskih banaka po etkom ove godine po eo je raditi Centar za mirenje u bankarstvu, a osnovan je u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Rije je o prvom specijaliziranom centru za mirenje u Hrvatskoj, a namijenjen je rješavanju sporova iz podru ja bankovnih i financijskih usluga, kao i svih sporova financijskih i kreditnih institucija.

"Centar je otvoren za sve, neovisno o lanstvu u HUPu, a izvansudskom raspravom uštedjet e i banke i gra ani", kazao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majeti na predstavljanju Centra u utorak.

O uvanje odnosa

MILKA KOSANOVI , direktorica Centra za mirenje HUP-a, kazala je da mirenje još nije doživjelo pravu afirmaciju u Hrvatskoj jer na sudovima ima oko 800.000 zaostalih predmeta SNIMIO SAŠA ETKOVI

"Rije je skra ivanju postupka tamo gdje ima nade za postizanje rješenja", pojasnio je Majeti .

Prilikom mirenja stranke spor nastoje riješiti sporazumno uz pomo tre e neutralne osobe, odnosno certificiranog izmiritelja. Osim što je takav postupak brži i jeftiniji u odnosu na sudski spor, naj eš e se tako uspiju o uvati i poslovni odnosi strana u sporu.

"Prilikom mirenja stranke imaju punu kontrolu nad sporom, a pokaže li

se potrebnim, mogu oti i i na sud", objasnio je direktor Hrvatske udruge banka Zoran Boha ek, dodavši kako je predmet mirenja svaki spor u kojemu stranke slobodno raspolažu svojim pravima.

Obuka za miritelje

"To zna i da se spor ne može voditi zbog onoga što je definirano u samom ugovoru poput visine kamata", kazao je Boha ek, navode i kao primjer potencijalnog predmeta mirenja na in obra una razli itih naknada. Što se samih miritelja ti e, posebnu obuku prošlo je dvadesetak osoba, a me u njima su se, osim odvjetnika i sudaca, našli i gospodarstvenici i bankari, odnosno svi oni koji u sklopu svog osnovnog zanimanja mogu razumjeti kompleksnost mogu eg spora.

Da mirenje u Hrvatskoj nije doživjelo punu afirmaciju, pokazuje podatak o oko 800.000 zaostalih predmeta na hrvatskim sudovima koji je iznijela direktorica Centra za mirenje HUP-a Milka Kosanovi .

"Postupak mirenja može se pokrenuti isti dan, a ve nakon dva do tri sastanka u jednostavnijim sporovima, kakvih je 60 do 70 posto,

EUROZONA

Nema širenja kriznog fonda Ministri financija zemalja lanica eurozone bili su vrlo suzdržani u izjavama nakon sastanka na kojem se raspravljalo o proširenju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda, potvrdivši samo "visok stupanj slaganja po tom pitanju", pišu u utorak europski mediji. Ministri su se sastali u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi raspravlja-

li o mogu nosti proširenja zajmodavnih kapaciteta Europskog stabilizacijskog fonda (EFSF), ija je trenuta na zacrtana vrijednost 440 milijardi eura, piše informativni portal EUobserver.

"U svibnju smo preuzeli odre ene obveze i njih emo se držati", kazao je luksemburški premijer i predsjedatelj Eurogrupe ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker.

"Razmatramo razne instrumente koje možemo primijeniti kako bismo to i postigli", dodao je. H.

ankarstvu sporova ZORAN BOHA»EK, direktor Hrvatske udruge banaka, izjavio je da se spor ne može voditi zbog onoga što je definirano u samom ugovoru poput visine kamata SNIMIO SAŠA ETKOVI

može se sve riješiti", kazala je Kosanovi .

Do kraja ove godine postupak mirenja besplatan je, a nakon toga troškovi e se obra unavati sukladno HUP-ovu pravilniku, a u obzir e se uzimati upisne takse, troškovi nagrade izmiritelja, administrativni i ostali troškovi.

Fleksibilnost

"Tarife ovise o vrijednosti samog spora. Što je vrijednost spora ve a, to je postupak isplativiji", istaknula je Kosanovi pojasnivši kako ukupan trošak mirenja u sporu vrijednosti 100.000 kuna iznosi 2800 kuna.

Kao prednosti mirenja u udrugama su istaknuli troš-

kovnu prihvatljivost te fleksibilnost i brzinu.

"Korištenje usluga Centra za mirenje u bankarstvu može dovesti do me usobno prihvatljivijih i pravednijih rješenja, dok je sudac strogo ograni en zakonskim okvirima i drugih propisa na temelju kojih sudi", istaknuto je na predstavljanju.

U hrvatskom susjedstvu mirenje se tek razvija, dok je situaciju u zapadnoj Europi, posebice u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, bitno druk ija. U Sjedinjenim Ameri kim Državama mirenje je pak dominantan na in rješavanja sporova manje vrijednosti.

Biljana Star i

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u utorak je odnijela redovita dionica Adris grupe, koja je lansirana ak devet posto, uz promet koji je gotovo dosegao tri milijuna kuna. Zadnja Adrisova cijena iznosila je 339,99 kuna. ViĹĄe od jedan posto porasla je i povlaĹĄtena dionica te grupe, koja je uz 1,7 milijuna kuna prometa zavrĹĄila na okruglih 300 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Dalekovod Belje Adris grupa AD plastik Adris grupa Institut IGH Ingra Podravka prehrambena industrija, d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Zagreba ka banka Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Kon ar Tisak Jadranski naftovod Luka Plo e Dom holding Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Auto Hrvatska Razvitak d.d.za proizv. i promet gra . mat.

Uljanik plovidba Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu akove ki mlinovi Magma d.d.

Petrokemija Tehnika Kon ar - elektroindustrija Privredna banka Zagreb Ledo Liburnia Riviera hoteli uro akovi holding Luka Rijeka Hidroelektra niskogradnja Jadroplov d.d.

Fima validus Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Konzum Viadukt Valamar grupa HUP - Zagreb Tankerska plovidba Franck prehrambena industrija Transadria Vupik Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. akovĹĄtina Croatia osiguranje d.d.

HTP Kor ula SN holding Zve evo, prehrambena industrija Zvijezda Saponia LoĹĄinjska plovidba KraĹĄ, prehrambena industrija Dioki d.d Slatinska banka OT-optima telekom d.d.

BC institut Jadroagent Maistra Turisthotel Slavonski zatvoreni investicijski fond BoŞjakovina HGspot Mlinar mlinsko-pekarska industrija Karlova ka banka Siemens dioni ko Sun ani Hvar Imperial hotelijerstvo Žitnjak Kaťtelanski staklenici Industrogradnja d.d.

Veterina d.d.

IPK Kandit Istraturist Umag d. d.

Jadrankamen Prehrambeno-industrijski kombinat Koestlin

+ Gubitnik dana bila je dionica Luke Plo e. Ta je luka objavila da je 12. sije nja sklopila ugovor o kupnji STS kontejnerske dizalice, koja e vjerojatno po eti raditi tijekom srpnja 2011. godine. Nakon instaliranja dizalice, tj. njezina puĹĄtanja u rad, o ekuje se pove anje kontejnerskog prometa. No, dionica je ipak pala 3,23 posto, na 1800 kuna.

Redovan promet: 70.208.371,86 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

301.70 3,359.00 317.00 91.11 339.99 131.00 295.00 1,680.00 17.22 315.30 760.05 262.26 1,460.00 806.51 1,050.00 171.45 3,300.00 1,800.00 45.06 398.00 375.00 56.00 605.00 555.00 3,750.00 27.60 168.57 1,275.01 555.00 625.00 6,150.00 2,220.00 41.50 182.20 158.00 155.15 7.70 23.50 195.00 292.09 41.50 1,299.00 1,300.00 890.00 1,301.00 75.00 17.00 9.50 5,303.63 75.40 170.01 130.00 3,625.00 173.75 156.00 442.00 80.00 112.00 29.50 231.00 612.20 62.00 853.05 27.93 106.00 19.91 637.00 67.85 650.00 28.50 169.98 126.90 900.00 532.00 69.00 179.00 330.00 79.97 247.80 201.00

305.67 3,550.06 326.50 95.85 340.00 139.32 300.00 1,748.94 17.72 329.00 782.00 275.00 1,499.99 814.00 1,070.00 185.00 3,475.00 1,860.00 47.76 409.00 389.00 56.00 615.00 555.00 3,750.00 28.00 175.00 1,307.00 575.00 640.00 6,200.00 2,220.00 42.48 186.00 165.90 158.43 8.76 23.50 202.00 309.00 46.00 1,360.00 1,310.00 890.00 1,820.00 87.00 17.00 10.34 5,303.64 77.00 175.00 143.00 3,774.99 173.75 159.00 445.00 85.00 115.00 29.60 231.00 612.20 68.49 853.05 29.00 106.00 20.50 637.00 67.85 650.00 29.00 169.98 129.50 900.00 532.01 76.77 180.00 330.00 79.97 247.80 201.00

304.99 3,503.00 324.00 91.59 339.99 135.00 300.00 1,714.00 17.42 324.00 777.51 273.00 1,492.00 806.51 1,050.00 181.02 3,400.00 1,800.00 46.80 408.00 375.00 56.00 610.00 555.00 3,750.00 27.90 174.20 1,307.00 565.10 630.00 6,200.00 2,220.00 41.50 183.00 163.00 156.05 7.82 23.50 198.00 308.91 42.00 1,360.00 1,300.00 890.00 1,500.00 80.03 17.00 9.85 5,303.63 76.79 175.00 143.00 3,625.00 173.75 156.00 445.00 80.60 115.00 29.50 231.00 612.20 68.49 853.05 29.00 106.00 20.25 637.00 67.85 650.00 29.00 169.98 129.50 900.00 532.00 76.77 180.00 330.00 79.97 247.80 201.00

0.99% 0.95% 2.24% 0.65% 9.67% 2.62% 1.39% 2.15% 1.87% 2.76% 2.04% 3.02% 0.81% -0.54% 1.64% 5.12% 3.03% -3.23% -0.85% 3.82% -0.79% 0.00% 1.08% 0.00% -0.13% 0.00% -0.46% 2.47% 0.91% 0.96% -0.80% 0.00% 1.34% 0.83% 4.49% 1.60% 1.56% 0.00% 3.13% 2.97% -8.70% 9.06% 2.36% 2.30% -26.83% 8.12% 0.00% 2.93% -1.33% 2.09% 2.94% 10.00% -1.23% -8.25% 1.30% 0.68% -3.93% -0.84% -0.30% 0.87% 0.34% 10.47% 2.78% -7.64% -11.67% -1.22% 0.00% 0.07% 0.00% 1.75% -0.01% 7.92% 19.92% -4.14% 3.67% 0.00% -1.49% -11.14% 12.89% -21.33%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +1,21%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

75,411 4,790 12,256 31,157 7,746 13,938 5,988 893 86,451 4,459 1,858 4,616 824 959 643 3,410 135 229 8,999 1,008 1,074 7,000 525 500 70 8,261 1,293 166 341 296 29 80 3,977 809 892 799 15,202 5,000 555 310 1,979 58 59 70 38 722 3,120 4,904 8 513 224 263 7 140 152 52 280 201 682 80 30 288 20 499 100 519 16 146 15 330 50 63 9 15 92 38 20 65 18 22

22,920,109.65 16,798,279.90 3,975,078.00 2,906,113.51 2,633,630.00 1,888,977.28 1,786,835.70 1,523,462.30 1,506,608.94 1,440,354.81 1,440,298.21 1,242,873.06 1,224,527.06 776,994.35 675,710.23 607,548.31 455,299.43 418,888.39 414,985.42 406,604.30 405,043.07 392,000.00 319,515.81 277,500.00 262,500.00 229,296.92 220,657.67 215,516.89 193,677.19 186,450.50 179,650.00 177,600.00 167,070.58 149,511.45 143,858.40 124,980.80 123,660.07 117,500.00 110,651.04 94,066.94 85,369.96 77,176.90 76,750.00 62,300.00 59,318.61 57,446.85 53,040.00 48,218.07 42,429.06 39,115.94 39,080.24 36,294.30 25,860.99 24,325.00 24,020.40 23,015.10 22,825.83 22,573.51 20,151.44 18,480.00 18,366.00 18,200.94 17,061.00 14,323.85 10,600.00 10,508.75 10,192.00 9,906.10 9,750.00 9,565.06 8,499.00 8,111.79 8,100.00 7,980.07 6,856.50 6,820.00 6,600.00 5,198.05 4,460.40 4,422.00

24,975.18 35,030.00 743.20 752.46 3,269.31 566.94 2,035.23 271.81 130.65 1,756.08 1,085.03 17,485.21 1,986.82 2,689.15 203.90 432.02 2,525.68 400.71 349.47 565.76 187.50 118.89 353.80 37.80 393.75 135.99 582.02 247.62 1,453.50 12,017.10 1,365.05 671.86 134.34 1,094.43 101.69 255.40 21.13 31.52 4,495.17 141.11 264.42 641.07 814.30 380.18 43.13 120.48 8.60 10.38 1,631.39 32.75 476.00 44.02 363.43 114.43 103.34 611.26 325.79 105.68 83.19 38.46 67.86 749.58 336.75 97.05 21.73 6.68 124.48 90.86 614.84 212.02 108.08 26.63 102.23 240.68 141.63 128.72 1,542.75 17.38 57.85 26.19

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,625.00 217.00 54.00 286.07 80.21 242.21 1,106.00 14.13 240.00 705.00 200.00 1,181.00 657.10 975.00 135.00 2,332.01 1,160.03 27.87 290.00 302.00 56.00 533.13 550.00 2,915.00 23.01 105.50 871.01 430.00 461.06 4,720.12 1,436.28 22.36 161.54 120.00 124.01 5.00 22.50 145.00 190.00 28.00 1,115.16 1,140.00 655.38 1,301.00 41.77 17.00 5.11 4,502.00 57.00 66.00 84.32 2,851.00 105.25 121.00 290.01 70.00 97.30 25.00 180.00 506.05 51.00 543.15 15.15 80.01 19.11 637.00 53.00 565.00 25.00 150.00 76.10 612.00 292.00 54.51 145.11 280.00 79.97 139.00 201.00

332.84 3,550.06 390.00 98.95 373.00 143.00 318.99 3,397.40 43.69 400.00 1,060.00 280.00 1,777.00 829.99 2,450.00 294.00 3,475.00 2,093.00 50.00 418.99 519.00 56.00 678.00 560.00 3,850.00 69.90 184.73 2,020.00 585.00 683.00 7,049.99 2,890.00 52.00 220.00 257.00 190.30 29.01 25.00 207.51 375.00 46.00 1,845.00 1,655.00 944.00 3,290.00 230.00 27.18 31.09 5,948.87 167.99 245.00 164.00 4,798.97 189.38 173.00 497.02 150.96 116.91 44.80 300.00 620.00 77.00 900.50 34.96 155.01 61.99 637.00 82.00 680.00 36.50 214.95 163.85 1,197.00 598.00 77.00 272.00 410.00 140.00 247.80 398.95

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,50 81,21 157,10 261,20 105,00 0,70 12,90 9,71 86,00 70,00 0,73 18,11 40,40 15,90 10,16

64,15 83,10 160,50 265,00 105,20 0,71 13,15 9,87 86,95 70,00 0,73 18,39 42,00 16,00 10,35

64,00 81,21 160,00 265,00 105,00 0,70 13,15 9,85 86,95 70,00 0,73 18,11 42,00 16,00 10,21

64,07 82,59 159,39 263,86 1,05 0,71 13,01 9,84 86,29 70,00 0,73 18,32 41,12 15,98 10,24

80,52 1,50 36,32 2,80 35,13 36,00 1,41 0,05 0,31

81,00 1,50 36,53 2,80 35,78 36,08 1,45 0,05 0,31

81,00 1,50 36,32 2,80 35,16 36,00 1,42 0,05 0,31

0,81 1,50 0,36 2,80 0,36 0,36 1,43 0,05 0,31

89,50 88,00 93,00 87,00 97,00 40,02 39,12 36,30 36,00 78,00 5,00 10,00

90,00 93,00 93,00 89,00 97,00 40,03 39,13 36,50 36,00 78,01 5,30 10,00

90,00 93,00 93,00 89,00 97,00 40,02 39,12 36,50 36,00 78,01 5,30 10,00

89,93 89,98 93,00 88,09 97,00 40,02 39,13 36,34 36,00 78,00 5,16 10,00

0,56 % 8,14 % 3,33 % 0,00 % 0,00 % 0,02 % -0,46 % 0,00 % -2,70 % 0,01 % 6,00 % 0,00 %

18.550,00 3.870,00 485,00 27.050,00 6.999,00 1.055,00 720,00 931,00 5.250,00 89,95 8.000,00 3.199,00 902,00 620,00 87,97

19.300,00 3.949,00 490,00 28.500,00 6.999,00 1.055,00 720,00 994,00 5.250,00 90,65 8.200,00 3.200,00 936,00 621,00 88,04

18.553,00 3.889,00 488,00 28.499,00 6.999,00 1.055,00 720,00 971,00 5.250,00 90,65 8.037,00 3.200,00 925,00 620,00 88,04

18.554,63 3.889,21 487,24 28.498,82 6.999,00 1.055,00 720,00 970,52 5.250,00 90,63 8.037,23 3.199,90 924,37 620,26 88,04

-1,99 % -0,51 % 0,62 % 1,93 % -3,99 % 5,50 % 2,27 % 3,30 % 0,00 % 0,78 % 0,51 % 4,78 % 1,65 % 0,65 % 0,08 %

91,10 3.450,00 3.599,00 4.223,00 89,00 540,00 585,00 88,50 3.100,00

91,10 3.490,00 3.844,00 4.490,00 90,00 551,00 618,00 89,00 3.380,00

91,10 3.477,60 3.770,53 4.371,81 89,02 549,38 610,99 88,74 3.300,69

56,03 3.477,60 3.770,53 4.371,81 54,75 549,38 610,99 54,58 3.300,69

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KRKA SAVA SAVA MELR MERCATOR PETG PETROL SI0002100558 SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GRVG GORENJE INDGL INFOND GLOBAL TLSG TELEKOM SLOVENIJE CICG CINKARNA CELJE PBGS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ZVTG ZAVAROVALNICA TRIGLAV KDHR KD GROUP LKPG LUKA KOPER KBMR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO JP HT DD MOSTAR

Bambi Banat a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd BB MInaqua a.d. Novi Sad Velefarm a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Energoprojekt holding a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Obveznice RS serije A2014K

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 STOPANSKA BANKA BITOLA

618.799,38 53.600,55 53.237,80 40.898,70 27.976,81 17.877,06 8.105,25 7.984,00 7.248,70 7.000,00 6.588,70 6.376,36 6.374,10 5.994,00 5.742,85

0,47 % 130978 0,00 % 22091 0,25 % 66917 0,72 % 7500 -4,95 % 49398 -0,03 % 32274 -0,70 % 7397 0,00 % 86300 -0,97 % 9073

105.967,19 33.136,50 24.375,20 21.000,00 17.611,97 11.632,18 10.554,73 4.487,60 2.775,79

36089 19236 17864 14634 4461 4427 3862 3394 2754 510 6723 3050

3.245.472,00 1.730.909,00 1.661.352,00 1.289.042,00 432.717,00 177.185,71 151.101,44 123.330,20 99.144,00 39.780,72 34.701,74 30.500,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 KMB TPLF ALK RMDEN08 TEL GRNT RMDEN09 SBT

9658 649 334 155 26596 25332 623 811 84 100 9038 348 155 375 561

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NBMBI AIKB NIIS KMBN BBMN VLFR TIGR ENHL CCHS A2013 AGBN MTBN SJPT VZAS A2014

-0,16 % -3,32 % 0,13 % 0,00 % -0,19 % 0,71 % 1,94 % -0,51 % -0,06 % 0,00 % 0,14 % -1,58 % 0,00 % 0,00 % -0,87 %

Energoinvest Sarajevo Energopetrol Energoprojekt holding Tigar Pirot NIS

6% 4,92% 3,3% 2,27% 0,62%

Alkaloid Skopje

Bambi Banat Zavarovalnica Triglav AIK banka Alfa plam Krka

1,99% 1,58% 0,51% 0,47% 0,16%

Sava

+6,23% -3,32%

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKI FBIHKD FBIHKJ FBIHKH FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FDSSR ENISR HTKMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-C BRSP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-B TLKM-R-A INVP-R-A EKBL-R-A

+

Oznaka

Srijeda 19/1/2011

+

Powered by

business.hr

5048 23114 90001 1234 3676 22641 20085 7266 370 17142 188 444 1203 1577 9761

93.663.768,00 89.895.206,00 43.851.987,00 35.167.550,00 25.728.324,00 23.886.255,00 14.461.200,00 7.051.768,00 1.942.500,00 1.553.507,90 1.511.000,00 1.420.755,00 1.112.018,00 978.150,00 859.312,87

valuta: MKD - makedonski denar -1,51 % 960000 53.788.326,04 2,28 % 1346 4.680.849,00 7,87 % 1237 4.664.146,00 6,23 % 584 2.553.136,00 1,16 % 24886 1.362.462,92 2,41 % 2211 1.214.685,00 7,42 % 1560 953.152,00 -0,28 % 13742 749.996,16 6,56 % 173 571.020,00

Cijena dionice skopske farmaceutske kompanije Alkaloida porasla je u utorak više od šest posto u odnosu na zadnju zabilježenu po etkom tjedna te je iznosila 4371,81 denar.

S ukupnim prometom od 2,5 milijuna denara ta se dionica našla na tre em mjestu najtrgovanijih izdanja Makedonske burze, iza Komercijalne banke i skopske Toplifikacije. Cijena te dionice sko ila je pak 7,87 posto, na 3770,53 denara, a ukupan promet njome iznosio je 4,7 milijuna denara.

REGIONALNI INDEKSI +0,03% BIRS -0,02% 851,24 957,00 Belex15 +1,32% FIRS +0,04% 712,10 1.583,85 Belexline +0,92% MBI10 +5,96% 1.352,41 2.585,19 SASX10 MOSTE +1,06% 523,69 0,00% 1.016,49 SASX30 NEX20 +1,34% 14.522,53 +0,23% 974,54 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +1,16% WIG20 +1,38% 2.703,35 BUX +0,95% 22.344,13 +0,80% +0,75% ATX +1,74% 2.902,10 indeksa na zatvaranju u -0,67% Stanje srijedu 18. sije nja 2011.

FTSE100 6.051,30

DAX 7.136,99

CAC40

4.004,93

MICEX 1,759.71

AMERI»KI INDEKSI +0,47% S&P500 +0,74% 11.787,38 1.293,24 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,73% utorak 17. sije nja 2011.

2.755,30 DJIA

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Iako se dionica Save našla pri vrhu najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze sa 53.600 eura, toj je dionici u utorak cijena pala 3,32 posto, na 81,21 eura, što je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo Savom. Vlasnika je promijenilo 649 dionica, a cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 81,21 do 83,1 eura. Pala je i cijena Nove kreditna banke Maribor, i to 0,87 posto, na 10,21 eura, a promet njome iznosio je svega 5742 eura.

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 154,6869

36,60

MP-Mena HR

500,4853

26,95

Ilirika BRIC

119,8798

19,80

7,6096

17,37

HPB WAV DJE

97,9009

16,38

FIMA Equity

78,0705

-14,56

ST Global Equity

46,2995

-13,53

C-Zenit

51,6007

-11,52

HPB Dynamic

49,0457

-8,98

KD Victoria

14,7556

-6,04

+ MJEŠOVITI

+

AC G Balanced EM

udjela

% 12 mj.

116,4466

10,54

11,3226

8,68

149,0000

6,52

NFD Aureus E.M.B.

86,1363

6,16

Ilirika JIE Balanced

155,2261

5,32

ICF Balanced

118,4215

-10,95

ST Balanced

175,2435

-8,92

HPB Global

100,4777

-6,59

5,7125

-5,42

111,3551

-5,14

ZB global

C-Premium OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn

kn

kn

kn kn kn kn $

kn kn kn kn kn kn

kn

kn

111,0237 45,2017 124,4178 5766,7300 33,6500 87,4274 92,9101 89,9400 94,0200 88,2054 78,0500 65,6336 51,6007 14,7322 8,7224 65,4000 14,7556 72,1399 7,6096 49,0457 330,2538 46,2995 119,8798 62,7400 106,4700 115,0423 176,3624 13,3255 48,4479 107,6000

1,83 1,47 1,07 0,83 0,60 0,37 0,30 0,29 0,20 0,16 0,12 0,11 0,08 0,06 0,03 -0,02 -0,04 -0,07 -0,19 -0,25 -0,28 -0,30 -0,30 -0,33 -0,34 -0,37 -0,40 -0,42 -0,47 -0,49

22,54 18,80 -2,99 3,13 12,81 8,00 8,67 12,79 11,49 11,07 13,26 14,52 8,68 13,93 6,27 7,20 8,40 12,96 17,04 0,24 12,80 -0,21 4,99 13,23 7,85 4,66 8,14 7,44 16,05 5,17

VB CROBEX10 OTP indeksni NFD Aureus New Europe Poba Ico Equity Erste Total East HPB Dioni ki OTP meridian 20 A1 Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond Raiffeisen HR dionice Prospectus JIE C-Zenit Platinum Global Opportunity HI-growth Raiffeisen C. Europe KD Victoria PBZ I-Stock KD Nova Europa HPB Dynamic MP-Global HR ST Global Equity Ilirika BRIC Raiffeisen Emerging M. ZB aktiv OTP Europa Plus Ilirika JIE KD Prvi izbor AC Rusija ZB euroaktiv

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

23,88 21,40 6,54 5,25 7,44 2,02 14,31 13,66 10,52 14,99 15,96 14,61 4,51 22,55 9,69 9,16 1,34 22,69 23,76 -1,97 19,96 -4,53 15,74 15,99 13,09 9,58 13,73 15,27 22,15 9,06

N/A 7,18 -0,41 -4,09 -3,88 -5,12 1,67 1,38 -2,73 1,76 5,49 -0,34 -11,52 3,90 2,03 -4,33 -6,04 16,11 17,37 -8,98 14,87 -13,53 19,80 10,34 8,91 6,22 3,47 14,27 13,57 4,94

11,06 -22,78 10,41 -14,63 -28,12 -2,51 -2,66 -3,90 -1,16 -2,31 -9,99 -10,07 -20,31 -7,62 -1,52 -7,12 3,38 -8,89 -8,04 -14,97 -6,98 -7,25 19,13 -14,05 1,38 9,82 9,53 3,68 -17,10 1,10

8,03 7,59 1,63 3,79 3,47 4,49 3,61 7,44 4,77 3,83 5,52 5,59 3,06 3,98 0,92 4,59 5,39 3,67 4,01 0,56 2,99 -0,45 0,21 1,93 2,39 2,47 2,82 2,53 4,13 3,39

6,856 149,215 9,776 6,289 40,353 18,103 18,839 11,311 196,502 383,728 13,063 25,136 5,804 8,316 66,041 203,042 67,692 214,550 21,725 20,315 5,039 13,196 38,520 25,349 485,239 9,034 104,608 5,670 9,682 233,965

1,00 3,06 2,21 3,48 3,30 5,29 2,72 2,67 5,27 5,37 2,35 3,97 2,92 3,33 8,90 5,75 11,70 3,51 3,26 4,39 2,65 10,24 1,04 3,08 4,56 1,50 6,23 7,93 3,86 6,71

17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced HPB Global Agram Trust HI-balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi Erste Balanced Allianz Portfolio C-Premium Raiffeisen Balanced ST Balanced KD Balanced ST Aggressive AC G Balanced EM Ilirika JIE Balanced ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn

kn

118,4215 100,4777 71,6836 10,3408 107,8791 109,2500 111,3551 125,9500 116,4466 5,7125 158,3500 175,2435 8,5748 67,6628 11,3226 155,2261 149,0000 86,1363

1,81 0,11 0,07 0,05 0,01 -0,02 -0,03 -0,04 -0,04 -0,06 -0,25 -0,28 -0,29 -0,38 -0,39 -0,43 -0,59 -1,29

5,25 3,90 5,90 5,48 8,73 1,27 2,60 9,64 5,14 5,90 3,58 2,65 5,14 7,39 4,30 6,51 5,00 6,07

3,66 -1,32 7,31 7,41 11,57 3,07 4,44 9,24 8,22 4,61 6,53 -1,39 4,72 5,41 5,61 11,84 7,15 9,75

-10,95 -6,59 -0,89 4,02 4,76 N/A -5,14 3,59 10,54 -5,42 3,70 -8,92 3,75 -5,12 8,68 5,32 6,52 6,16

2,27 0,09 -0,41 0,38 5,49 N/A 2,13 0,19 9,45 -13,18 5,63 7,24 -3,03 -7,07 6,84 9,22 4,27 -3,26

4,71 2,71 2,51 0,85 3,28 0,81 3,49 3,09 1,10 2,14 2,03 2,64 2,41 3,72 0,68 2,32 0,96 1,49

11,211 88,983 13,337 68,801 277,850 181,288 38,312 104,940 7,186 12,653 320,894 11,393 7,153 2,841 14,336 45,498 712,169 15,931

8,72 5,29 2,52 8,90 9,35 0,86 5,10 10,00 1,69 3,96 8,39 8,02 5,01 5,33 1,88 4,99 9,55 4,51

17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011

kn

128,3746 129,9323 159,0400 130,2700 175,0400 125,1870 11,3749 161,9008

0,05 0,03 0,01 0,00 -0,01 -0,01 -0,03 -0,14

0,04 0,47 -0,57 -0,36 0,38 0,68 0,51 1,09

2,56 2,49 -0,03 2,66 2,72 1,23 1,35 4,13

3,97 7,67 3,89 7,79 7,39 4,37 5,36 8,73

5,02 4,53 4,98 4,35 6,69 4,34 1,46 8,04

1,18 0,28 -0,04 -0,04 0,34 0,53 0,04 -0,02

15,577 132,277 231,163 194,680 473,551 13,400 7,194 46,236

5,10 7,86 9,55 7,63 8,65 5,29 8,90 6,23

17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011

kn kn

kn kn kn kn kn

kn kn kn kn $ kn

132,6698 162,9840 126,0613 135,5698 132,4293 122,6235 117,3486 11,3452 10,7012 105,6900 140,0709 145,1500 138,8400 138,8364 108,6647 124,7719 102,2690

0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,12

0,54 0,62 0,54 0,78 0,71 0,63 0,85 0,63 0,78 0,57 0,47 0,85 0,81 0,66 0,69 0,33 0,24

1,17 1,22 1,26 1,65 1,59 1,22 1,69 1,44 1,59 1,41 0,96 1,77 1,73 1,31 1,50 0,70 1,04

2,77 2,29 3,68 3,62 3,55 2,75 3,35 3,44 3,49 3,94 2,48 3,79 3,58 2,58 3,36 2,58 1,13

6,30 4,77 4,37 4,41 5,45 4,10 5,12 5,62 4,26 4,28 3,26 4,83 4,39 4,59 5,05 3,91 1,54

0,09 0,12 0,10 0,11 0,13 0,14 0,15 0,11 0,14 0,09 0,08 0,12 0,12 0,13 0,10 0,11 -0,27

1042,670 2078,971 514,937 29,512 227,770 127,894 164,430 134,260 27,565 627,919 135,803 846,084 679,705 111,123 170,737 42,498 7,713

11,81 10,49 8,49 7,05 5,29 5,07 3,21 2,31 1,62 1,32 10,49 7,90 7,63 7,32 1,69 5,77 1,47

17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011 17.01.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obvezni ki PBZ Bond fond ZB bond Erste Bond Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki HI-conservative Capital One

Capital One

161,9008

8,73

NOV ANI FONDOVI

Erste Bond

130,2700

7,79

PBZ Bond fond

129,9323

7,67

Raiffeisen Bonds

175,0400

7,39

HI-conservative

11,3749

5,36

ZB bond

159,0400

3,89

OTP euro obvezni ki

128,3746

3,97

HPB Obvezni ki

125,1870

4,37

HI-conservative

11,3749

5,36

Raiffeisen Bonds

175,0400

7,39

PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 19/1/2011

SLOVENSKI FONDOVI

Imovina porasla za 58 mil.

Slovenska druĹĄtva za upravljanje investicijskim fondovima krajem prosinca proĹĄle godine upravljala su imovinom od 2,05 milijardi eura, ĹĄto je u odnosu na studeni proĹĄle godine rast od 2,9 posto, odnosno za 58,2 milijuna eura.

Rast vrijednosti imovine pod upravljanjem slovenskih portfolio menadĹžera moĹže se pripisati rastu vrijednosti vrijed-

nosnih papira na ameri kim i europskim burzama.

Neto odljev iz slovenskih investicijskih fondova u prosincu iznosio je 2,3 milijuna eura, ĹĄto je neĹĄto manje nego u dva ranija mjeseca. Iz dioni kih fondova otiĹĄlo je 1,9 milijuna eura. Ĺ esti mjesec zaredom neto odljeve biljeĹže mjeĹĄoviti fondovi, gdje su ulaga i prodali 3,7 milijuna eura viĹĄe sredstava od dotoka.

U konzervativne obvezni ke fondove slilo se pak 2,7 milijuna eura. N. S.

SRBIJA

iri : Nema privatizacije EPS-a i Srbijagasa

„Elektroprivreda Srbije je velik i strateĹĄki vaĹžan sustav i ne e biti privatizirana“, kazao je NebojĹĄa iri , drĹžavni tajnik za gospodarstvo i privatizaciju Srbije, a prenosi Beta. iri je kazao i kako ne vjeruje da e se Srbijagas privatizirati jer je rije o osjetljivom podru ju i specifi noj djelatnosti distribucije plina. "EPS se

ne e privatizirati u mandatu ove vlade.

Rekli smo da je potrebno poboljĹĄanje kapaciteta uz suradnju sa strateĹĄkim partnerima“, kazao je iri .

Naveo je da su raspisani natje aji za nove termoelektrane na osnovi kojih e EPS uloĹžiti zemljiĹĄte i odre ena prava, a strani investitor e sagraditi nove termoelektrane.

"Mogu a je suradnja EPS-a sa strateĹĄkim partnerima, ali ne i privatizacija", zaklju io je iri . A. Pa.

Ina pogurala Crobex preko 2300 bodova!

HT SMIJENIO INU Dionica najve e doma e naftne kompanije dosegnula je novu najviĹĄu povijesnu razinu, no ulaga i su najviĹĄe novca potroĹĄili na dionice Hrvatskog Telekoma

Crobex je u utorak snaĹžno porastao drugi trgovinski dan zaredom i presko io razinu od 2300 bodova. Referentni indeks Zagreba ke burze oja ao je 1,21 posto i zavrĹĄio je na 2301,22 boda. Crobex 10 sko io je 1,35 posto i dosegnuo 1264,32 boda. Redovan promet dionicama iznosio je ak 70 milijuna kuna, a zanimljivo je da je HT nakon viĹĄe od mjesec dana s trona likvidnosti skinuo Inu. Naime, na telekom je potroĹĄeno 22,9, a na naftaĹĄa samo 16,7 milijuna kuna.

"Kretanja na doma oj burzi ponajviĹĄe diktira cijena dionice Ine, koja je dosegnula novu rekordnu razinu. To je povuklo za sobom cijene svih ostalih najlikvidnijih dionica, a snaĹžno je porastao i obujam trgovanja u odnosu na ponedjeljak. Definitivno se osje a pozitivno raspoloĹženje", rekla je Danijela SporiĹĄ, broke-

rica i investicijska savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos. SporiĹĄ je istaknula da se investitori poja ano pozicioniraju u dionicu HT-a u o ekivanju dividende za proĹĄlu godinu.

ANTE VLAHOVI , predsjednik Uprave Adris grupe, ija je redovna dionica u utorak lansirana ak devet posto

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Euforija u Europi

Na pozitivno raspoloĹženje na doma oj burzi utjecao je i snaĹžan rast cijena dionica na europskim burzama uslijed o ekivanja investitora da e zemlje lanice eurozone oja ati svoje mjere za borbu protiv duĹžni ke krize. Pozitivno je na raspoloĹženje na europskim burzama utjecao i skok njema kog indeksa investicijskog optimizma ZEW, i to s u prosincu zabiljeĹženih 4 boda na sije anjskih 15,4 boda.

Novi povijesni rekord Ine iznosi 3503 kune - dionica je utorak sko ila jedan posto, a najviĹĄa dnevna cijena iznosila joj je 3550,06 kuna. HT

je tako er sko io jedan posto, na 304,99 kuna, a dnevni mu je maksimum dosegnuo 305,67 kuna.

Adris uvjerljiv

Titulu dobitnika dana u utorak uzela je redovita dionica Adris grupe, koja je lansirana ak devet posto, uz promet koji je gotovo dosegao tri milijuna kuna. Zadnja Adrisova cijena iznosila je 339,99 kuna.

ViĹĄe od jedan posto porasla je i povlaĹĄtena dionica te grupe, koja je uz 1,7 milijuna kuna

U plusu svi osim Banje Luke Rastom je predvodio makedonski MBI 10, sko ivĹĄi

5,96 posto, na 2585,19 bodova, a najviĹĄe se u Skoplju trgovalo dionicom Komercijalne banke, koja je ostvarila 4,7 milijuna denara prometa uz rast cijene dionice 2,28 posto.

Rasle su i idu e dvije na popisu najtrgovanijih - Alka-

loid i Toplifikacija, i to 7,87 i 6,23 posto.

Beogradski indeks BELEX 15 rastao je pak 1,32 posto, na 712,1 bodova, a prvo mjesto po prometu zauzela je dionica Bambi Banata kojom se trgovalo u iznosu od 93,6 milijuna dinara.

Nikola Su ec

BROJKE

REGIJA

Pozitivan trend u regiji nastavljen je u utorak, kada su u plusu bili svi indeksi osim banjalu kog BIRS-a koji je pao 0,02 posto.

prometa zavrĹĄila na okruglih 300 kuna.

Gubitnik dana bila je dionica Luke Plo e. Ta je luka objavila kako je 12. sije nja sklopila ugovor o kupnji STS kontejnerske dizalice, koja e vjerojatno po eti raditi tijekom srpnja 2011. godine. Nakon instaliranja dizalice, tj. njezina puĹĄtanja u rad, o ekuje se pove anje kontejnerskog prometa. No, dionica je ipak pala 3,23 posto, na 1800 kuna.

Cijena dionice pala je gotovo dva posto i posljednja zabiljeĹžena iznosila je 18.553 dinara.

Naftna industrija Srbije je uz rast cijene 0,62 posto ostvarila 43,8 milijuna dinara prometa.

Biljana Star i

1,06 0,03 posto rastao je sarajevski SASX-10

posto rastao je slovenski SBI TOP

Dansku svaki novi Danac koťta 850.000 kruna Živjeti u jednoj od najure enijih i najsretnijih zemalja na svijetu koťta.

No ini se da u oglednom primjeru za sve ure ene i bogate zemlje svijeta, Danskoj, njezini gra ani viĹĄe koĹĄtaju drĹžavu nego ĹĄto drĹžava ima koristi od gra ana.

Prema izra unu danskog Berlingske Tidendea, od ro enja do smrti svakog Danca drĹžava e mu isplatiti DOBITNICI DANA (ZSE) Razvitak +900,00% Elektropromet +29,99% Kon ar Transformatori +19,92% PIK Rijeka +12,89% Maistra +10,47% 27 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Živogoť e -28,57% Transadria -26,83% Koestlin -21,33% BoŞjakovina -11,67% Jadran Kamen -11,14%

25 Nema promjene

51 Pada

INDEKSI CROX Mirex

850.000 kruna (odnos krune i kune je oko 1:1) viĹĄe nego ĹĄto e on njoj vratiti. Prije pet godina taj je nerazmjer bio 100.000 kruna manji.

Kriti ari upozoravaju kako to u prijevodu zna i da danski socijalni sustav ide prema sigurnoj propasti te da je dugoro no neodrĹživ jer Danska tako riskira da e zavrĹĄiti kao Gr ka ili Irska. D. B.

Vrijed.

1,411,86 158,55

Prom.

1,36% 0,05%

Sirova nafta 91,54 Prirodni plin 4,41 Zlato 1.362,66 Srebro 28,32 Goveda 107,87

0,15% 1,89% 2,24% 0,29% 3,22%

INVESTICIJA

U Argentini uĹĄteÄ‘evinu od inflacije Ä?uvaju automobili Dok automobilska industrija tek biljeĹži prve dobre prodajne rezultate nakon krize, u Argentini trgovci automobilima trljaju ruke jer biljeĹže rekordnu prodaju svih modela, piĹĄe Globalpost.com.

Naime, Argentinci automobile kupuju kao nikada, ali ne nuĹžno da bi ih vozili, ve kao investiciju. Zbog o ekivane inflacije od 30 posto, kakve se Argentinci pribojavaju u izbornoj godini kada vlada ne e ĹĄtedjeti, ve troĹĄiti da se dokaĹže bira ima, kupnja automobila zapravo je najlakĹĄi na in o uvanja vrijednosti novca nakon kupnje nekretnina koje nisu svima dostupne.

Prije su Argentinci vrijednost novca uvali kupnjom dolara, ali kako i on gubi vrijednost, a kamata na depozit u bankama iznosi samo 8 posto, kupnja automobila mnogima se ini dobrom investicijom. D. B.

ZA CHAVEZA DOVOLJNO

Venezuela S. Arabiji preotela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim rezervama nafte Venezuelanske zalihe nafte, prema novim procjenama, dosegnule su 297 milijardi barela, ime je Venezuela preotela Saudijskoj Arabiji prvo mjesto me u drŞavama s najve im zalihama nafte na svijetu, javlja CNBC. Pobjedom nad Saudijskom Arabijom pohvalio se i Şivotopisni predsjednik Hugo Chavez, objavljuju i da Venezuela ima dovoljno nafte za sljede ih 200 godina. Saudijska Arabija je procjene o svojim zalihama objavila 2009. godine, kada je zabiljeŞeno 265 milijardi barela nafte. No prednost je nafte s arapskog poluotoka ťto je lagana i vjerojatno najbolja za preradu u derivate, a nafta iz Orinoco pojasa u JuŞnoj Americi teŞe se eksploatira, teťka je i gusta pa je prije prerade treba mijeťati s lakťom. D. B.

Ho e li Crobex nastaviti svoju drugu renesansu, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO...

Pusi : EU ne zanima naĹĄa, ve njihova korupcija Predsjednica Nacionalnog odbora za pregovore s EU Vesna Pusi objasnila je kako amandman troje europskih parlamentaraca, kojim pozivaju na ispitivanje hrvatskog lobiranja u Bruxellesu novcem iz crnog fonda HDZ-a, nije usmjeren na Hrvatsku, ve na predstavnike europskih institucija.

Koliko je to znatno?

Talijanski premijer Silvio Berlusconi imao je seksualne odnose sa znatnim brojem prostitutki, tvrdi milanski tuĹžitelj u zahtjevu za pretres doma osumnji enog talijanskog premijera.

Naljutio je sve, no barem su se svi smijali Voditelj Zlatnog globusa, britanski komi ar Ricky Gervais, moĹžda je naljutio cijeli hollywoodski establiĹĄment, no tvrdi da su njegove ĹĄale svi dobro primili.

www.business.hr