Business.hr broj 809 by Business.hr

NOVA HIDROELEKTRANA 12

NE BOJTE SE! 18

Ove godine odrĹžat e se javno nadmetanje za ponu a a opreme i izvo a a radova na hidroelektrani pokraj Dubrovnika. Investicija je vrijedna 130 milijuna eura, HEP e uloĹžiti oko 13 posto, a pred ugovaranjem je kredit EBRD-a od oko 117 mil.

ECB neÄ&#x2021;e podizati kamatnu stopu

HEP osigurao kredit i traĹži izvoÄ&#x2018;aÄ?e za Omblu ETVRTAK 20/1/2011

BROJ 809 | 10 KUNA | 1,40 Â¤ | 2 KM

INTERVJU: VJEKOSLAV MAJETI , DOK-ING STABILNOST 4-5 Vlasnik tvrtke koja oko 95 posto prihoda ostvaruje izvozom upozorava na to da kupci izvana ne gledaju samo kvalitetu proizvoda nego i stabilnost dobavlja a

PolitiÄ?ka situacija u RH

koÄ?i nam poslove u inozemstvu MIROVINSKOM SUSTAVU NEDOSTAJE 40 POSTO DOPRINOSA

Dob za odlazak u mirovinu treba povisiti na 68 godina Projekt Analiza mirovinskog sustava pokazuje kako je mirovinski sustav pun rupa nastalih zbog previĹĄe privilegiranih i premalo osiguranika

info&stav 2-3 Nijemci podigli prognoze rasta

business.hr

Njema ka vlada u srijedu je podigla prognozu stope gospodarskog rasta u ovoj godini na 2,3 posto, najavljuju i solidan rast izvoza i poja anu osobnu potrošnju. U listopadu Berlin je za ovu godinu prognozirao rast u visini 1,8 posto.U 2012. dužnosnici o ekuju nešto sporiji rast, po stopi od 1,8 posto

Milijunski gubici gr kog zdravstvenog Gr ki središnji fond zdravstvenog osiguranja izgubio je proteklih nekoliko godina stotine milijuna eura zbog neutemeljenih zahtjeva za isplatom naknada, izjavio je njegov direktor Rovertos Spiropulos, koji kaže kako tvrdnja o 300 milijuna gubitaka nije pretjerana. Bilo je gotovo 1300 lažnih zahtjeva iz 62 gr ke regije unatrag najmanje dvije do tri godine...

etvrtak 20/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

CIJENE NEKRETNINA U 2010.

Stanovi najviše pojeftinili u Os Cijene stanova prošle su godine najviše pale u Osijeku, ak 13,4 posto, pokazuju podaci internetskog portala Crozilla. Na drugom se mjestu nalazi Zadar, u kojem su cijene stanova pale 9 posto, a u Splitu su prošlogodišnje cijene niže 8,7 posto nego 2009. godine. U Puli su cijene stanova pale 8,4 posto, a cijene zagreba kih stanova prošle su godine bile niže 5,7 posto u odnosu na 2009. godinu, navodi se u priop enju.

Dubrovnik najskuplji

Na razini cijele Hrvatske tražene cijene stanova na internetskoj stranici Crozilla.com prošle su godine pale ak 5,7 posto u uspo-

redbi s cijenama iz 2009. godine. No, u usporedbi sa 2008. godinom cijene stanova pale su 9,3 posto,

navodi u priop enju Ivana Beljan s portala Crozilla.com. Od 2008. godine do da-

nas poredak od najjeftinijih do najskupljih gradova nije se puno mijenjao. Tako je u posljednje tri godine Dubrovnik bio i ostao grad s najvišim cijenama nekretnina u Hrvatskoj. Na drugom je mjestu Split, a najtraženiji grad,Zagreb, nalazi se na tre emu mjestu. Od gradova ije kretanje cijena prati Crozilla.com osje ki su stanovi najjeftiniji - tijekom 2010. godine njihove su cijene pale ispod 1000 eura po etvornome metru i još se nisu popele iznad tog iznosa. U Osijeku je i najve a razlika izme u cijene kvadrata stanova i ku a: stanovi su ak 26,7 posto skuplji od ku a. Cije-

USPJEŠNA RUTA I OVE GODINE

Ryanair leti iz Osijeka za Frankfurt Najve a svjetska niskotarifna aviokompanija Ryanair objavila je kako e i u idu oj sezoni dva puta na tjedan letjeti na relaciji Osijek - Frankfurt/Hahn. Prvi je let u srijedu 27. ožujka, a tijekom cijele ljetne sezone, koja traje do kraja listopada, dogovoreno je prometovanje ukupno 62 avionska leta s kartama ija je cijena ve od 15-ak eura. U odnosu na prethodnu godinu rije je o 12 letova više, ime broj letova

ove aviokompanije iz Zra ne luke Osijek kontinuirano raste. Dok je lani bilo 50 letova, ovogodišnji je broj ve i zbog poja anog interesa putnika - kazala nam je Dorotea Telarovi , voditeljica Marketinga osje ke zra ne luke. Ryanairovi letovi u osje koj luci po eli su još 2009., a iz godine u godinu bilježe rast. Lani je tako zabilježen porast od devet posto u odnosu na prethodnu godinu, a sli an trend o ekuje se i ove

godine. Kad je rije o brojkama, u 2010. ukupno je prevezeno oko 15.000 putnika, a ovogodišnjem porastu trebala bi pomo i injenica što su sezonom obuhva eni i nadolaze i uskrsni blagdani tijekom kojih je znatno pove an promet, što lani pak nije bilo. Kad je rije o strukturi putnika, prednja i tzv. etni ki promet. Naime, geografski položaj osje ku zra nu luku pozicionira kao vrlo zanimljivo tranzitno odredi-

šte, ne samo za hrvatske putnike nego i one iz šire zone u polumjeru od 130 kilometara. Tako su obuhva ene i nama susjedne zemlje, detaljnije jug Ma arske, sjever Bosne i Hercegovine te zapad Srbije. U širem smislu možemo uklju iti i Beograd, ije zra ne luke nemaju jeftine Ryanairove letove pa je broj potencijalnih putnika koji gravitiraju prema Zra noj luci Osijek oko 4,5 milijuna - kaže Dorotea Telarovi te

››

BISER DANA

BROJKA

U Podravku sam, kao što je rekao potpredsjednik Vlade Friš i , došla kao gazdarica. A tako se i osje am

0,1

posto dionica Ine uspio je putem svoje javne ponude po cijeni od 2800 kuna prikupiti Mol, 10802 dionice

PREMIJERKA Jadranka Kosor na pitanje novinara u Koprivnici ho e li Vlada zadržati svoj udjel u Podravki

UVODNIK

Osijeku Prava reforma u ne splitskih stanova lani su bile 25,7 posto više od cijena ku a s oku nicom, a zagreba ki su stanovi bili 14,6 posto skuplji. Zadar i Pula gradovi su u kojima su ku a skuplje od stanova i ta je razlika lani u Zadru iznosila 4,4 posto, a u Puli 4,3 posto. Na razini cijele Hrvatske kvadrati stanova bili su 10,2 poto jeftiniji od ku a.

Interes Arapa

Ina e, u Crozilli navode da je nakon posjetitelja iz BiH i Njema ke najviše posjetitelja njihova portala bilo iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Pritom su Arapi bili najviše zainteresirani za kupnju nekretnina na zagreba kom podru ju. B.hr

naglašava da takav etni ki promet zauzima 60 posto ukupnih putovanja ponajprije usmjerenih posje ivanju prijatelja i ro aka. Me utim, sve je ve i i udio turisti kih putovanja koja se, naravno, ne mogu uspore ivati s udjelom turista na Ryanairovim letovima prema Jadranu, ali koji u osje koj zra noj luci iznosi solidnih 25 posto. Ostatak pak otpada na poslovni promet, koji tako er postaje sve važniji u ukupnoj strukturi letova. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

prijevremenoj penziji

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

ije nikakva tajna da je hrvatski mirovinski sustav neodrživ. Barem ne s ovim modelom gospodarskog rasta, koji je, priznaju i Vladini dužnosnici, neodrživ. O PROBLEMU hrvatskoga mirovinskog sustava govori se ve godinama, a u me uvremenu smo došli do omjera od 1,25 zaposlenih na jednog umirovljenika. U budu nosti e se taj omjer znatno pogoršati, što zna i da je krajnje vrijeme da nešto kona no i poduzme. Na žalost, u Hrvatskoj nema nikoga tko bi znao i mogao išta u initi, ne barem u izgledno vrijeme i ne na zadovoljstvo gra ana. Naime, prijedlozi stru njaka nisu nimalo privla ni: izjedna avanje odlaska u mirovinu za muškarce i žene u dobi od 68 godina, pove anje izdvajanja za drugi stup, revizija invalidskih mirovina i kažnjavanje ranijeg odlaska u mirovinu neki su od potpornih stupova fiktivnog stabilnoga mirovinskog sustava. Naš bi mirovinski sustav uskoro mogao tako i izgledati. Istodobno, stru njaci zabrinu-

››

Nema nikoga tko bi znao i mogao išta u initi, ne barem u izgledno vrijeme i ne na zadovoljstvo gra ana. Prijedlozi stru njaka nisu nimalo privla ni, a promjene mogu do i samo s politi kog vrha ta lica primijetili su i da ljudi dulje žive. Svaka nova generacija ljudske vrste potraje jedan i pol mjesec više od one prije, zbog ega ljude treba poticati da idu u mirovinu što je kasnije mogu e, a ako se neki lu ki radnik, poljoprivrednik ili radnica iz tekstilne industrije odlu i umiroviti sa 66 godina, trebalo bi im dati pet posto

manju imovinu iz drugog stupa. Sve to moglo bi se izbje i kad bi se neka od budu ih vlada uhvatila u koštac s ekonomijom te napravila te bolne rezove i strukturne reforme o kojima slušamo ve godina. TAKVE PROMJENE mogu do i samo s politi kog vrha koji je, s obzirom na broj pritvaranja, malverzacija i afera,

popunjen profesionalnim prodava ima magle i šibicarima. Cijela scena pomalo podsje a na po etak Gorba ovljeve glasnosti, kada su sovjetski politi ari po eli govorili protiv korupcije iako su tako ispadali teški demagozi. Zbog toga emo teške promašaje u gospodarskoj politici još dugo svi zajedno osje ati.

tema 4-5

INTERVJU: VJEKOSLAV MAJETI , DOK-ING STABILNOST Vlasnik izvozom upozorava na to da kupci izvana ne gledaju samo kvalitetu proi

Politička situacija u H koči nam poslove u i Hrvatskoj nedostaje investicijska banka koja bi financirala proizvodnju na temelju kvalitetnih ugovora, kaže vlasnik tvrtke iji je najpoznatiji proizvod stroj za razminiranje. Vlastitim e novcem financirati proizvodnju nulte serije 10 elektroautomobila, iji je im je razvoj omogu io partner iz JAR-a, za koji su razvili elektri ni dozer za rudnike. Upravo traže doma u tvrtku koja bi proizvodila opremu za ta vozila

Nakon najava o otvaranju tvornice elektri nih automobila u šibenskoj poslovnoj zoni, u Dok-ingu doznajemo da još nemaju financijere s kojima bi pokrenuli masovniju proizvodnju elektroautomobila. No, ne odustaju: vlastitim e novcem financirati proizvodnju nulte serije deset vozila kojima e ispitati tržište. U razgovoru s Vjekoslavom Majeti em, vlasnikom i generalnim direktorom zagreba koga Dok-inga, doznali smo i kako su došli do inicijalnih sredstava za razvoj koncepta prvoga hrvatskog elektroautomobila. Jedan od njihovih poslovnih partnera, rudarska kompanija Anglo Platinum iz Južnoafri ke Republike, osigurala im je novac za razvoj posebnoga malog buldožera za rudarstvo, i to na elektri ni pogon. U Dok-ingu su se malo 'zaigrali' pa su paralelno s elektrodozerom konstruirali automobil na bateriju. Tako je i jedna doma a tvrtka proizvela svoju verziju automobila budu nosti. Možete li nam re i nešto više o poslovima u

Južnoafri koj Republici i najnovijem stroju za rudarstvo? - Mali elektri ni dozer za rudnike jedan je od naših najkvalitetnijih budu ih proizvoda. To je kompletno naše znanje i tehnologija. U JAR-u smo prisutni pet godina i sada smo razvili novu generaciju elektri nih vozila za rad u rudnicima platine i kroma, gdje su uvjeti rada vrlo teški. Vlasnici rudnika iz Južnoafri ke Republike dali su nam novac za razvoj proizvoda, a dio svote iskoristili smo za elektroautomobil. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni našeg automobila. Koliku proizvodnju planirate s novim rudarskim elektrodozerom? - O ekujemo da emo u idu e tri- etiri godine napraviti 400 vozila. Važno je istaknuti da emo sad, uz novi stroj, imati priliku diktirati i alate koje emo proizvesti. Stroj se jednom proda, ali prate a oprema, koja se stalno troši, mogla bi biti dobar izvozni proizvod koji bi donosio kontinuiran prihod. Ra unamo da bismo godišnje mogli proizvesti nekoliko tisu a samo buše ih svrdla. Bi li opremu proizvodio tako er Dok-ing? - Ne bismo širili vlastite kapacitete, tražimo doma u tvrtku koja bi mogla proizvesti taj izvozni program.

'PRILJEV MOZGOVA'

Doveli petero stru njaka izvana Me u zaposlenima imate dosta stru njaka koje ste privukli izvana, drugim rije ima, radite na 'priljevu mozgova'. - Imamo petero ljudi koji su se iz inozemstva vratili u Hrvatsku kako bi radili kod nas. To su direktor proizvodnje, dva šefa u naba-

Razgovaramo s nekoliko potencijalnih proizvo a a, ljevaonicom iz Siska, tvrtkom iz Nove Gradiške... Bez obzira na visoke troškove, preferiram da proizvodnja ostane u Hrvatskoj. Kome u svijetu konkurirate novim proizvodom? - Puno je kompanija u tom rudarskom segmentu, primjerice, švedski Atlas Copco. Velika je stvar da smo u poziciji diktirati opremu jer time u proizvodnju možemo

vi, direktor razminiranja i šef razvoja elektronike. Dvojica od njih su ro eni Amerikanci, ali su podrijetlom Hrvati i došli su raditi u Dok-ing, tako da nam je direktor razminiranja završio ameri ku vojnu akademiju West Point.

uklju iti našu industriju. Što je s ostalim narudžbama i isporukama strojeva za 2011. godinu? - Za ovu godinu imamo narudžbe za 34 stroja, i to emo isporu iti do jeseni. Dotad o ekujemo da emo pokrenuti novi vatrogasni program. Na Euronewsu vrti se reportaža o našem novom vatrogasnom robotskom vozilu i sad nas zovu s Istoka, iz Dubaija i Abu Dhabija, da im hitno trebaju vatrogasna vozila za zaštitu bušotina.

Kolike ste prihode ostvarili u 2010. , a što planirate za ovu godinu? - Mi smo mala tvrtka, godišnji promet iznosi oko 200 milijuna kuna. Prošle smo godine rasli oko 25 posto u odnosu na 2009. godinu. U ovoj godini o ekujemo nešto manji rast, izme u 10 i 20 posto. U proizvodnji imamo 120 ljudi, prošle smo godine zaposlili 20 novih, a ove godine planiramo pove ati broj zaposlenih još 10 posto. Radimo dobro jer smo

Vlasnik tvrtke koja oko 95 posto prihoda ostvaruje u proizvoda nego i stabilnost dobavljača

business.hr Četvrtak 20/1/2011

u Hrvatskoj u inozemstvu ››

Prošle smo godine rasli oko 25 posto u odnosu na 2009. U ovoj godini očekujemo rast između 10 i 20 posto... Radimo dobro jer smo izvoznim ugovorima vezani uz ozbiljne kupce, ali unutar zemlje podrška je nedostatna Vjekoslav Majetić, vlasnik i generalni direktor zagrebačkog Dok-inga Snimio saša Ćetković

DOSTAVNO VOZILO na električni pogon koje su sami napravili za vlastite potrebe Snimio saša Ćetković

AMERIKANCI GLAVNI KUPCI

S Rusima pregovaramo o 14 vatrogasnih vozila

izvoznim ugovorima vezani uz ozbiljne kupce, ali unutar zemlje podrška je nedostatna. Spomenuli ste da sadašnja situacija u Hrvatskoj loše utječe na sklapanje poslova u inozemstvu. - Zbog nestabilne političke situacije kupci razmišljaju hoće li uzeti naše robote jer ne znaju hoćemo li biti u stanju isporučiti strojeve. To je otežavajuća okolnost, vrlo smo osjetljivi na sve poteze oko nas. Kupci ne gledaju samo kvalitetu proizvoda nego i stabilnost dobavljača. Kako se razvijaju planovi s elektroautomobilom? Najavili ste otvaranje tvornice u poslovnoj zoni u Šibeniku i potpisivanje ugovora s inozemnim ulagačem. - Automobilska industrija je u recesiji, pa je normalno da s novim proizvodom

nismo izazvali pretjeran interes, posebice kad i na tom području Kinezi sve više žare i pale. Imamo otvorene razgovore s nekoliko tvrtki iz Češke i Slovačke, ali prvo želimo imati prototipna vozila koja možemo pokazati ulagačima, pa sada radimo na nultoj seriji od desetak vozila kojima ćemo testirati tržište. Vozila će biti gotova za dva-tri mjeseca, pa ćemo ih poslati u EU, Ameriku, Afriku, posebno na nas rade pritisak iz Kolumbije. Vidjet ćemo što će se nakon toga događati. Spominjali ste mogućnost da do kapitala dođete inicijalnom javnom ponudom. - Kad napravimo prototip i ispitamo tržište, onda u tom dijelu sadašnji d.o.o. možemo pretvoriti u dioničko društvo. Želim potencijalnim ulagačima pokazati

konkretan proizvod da sve bude transparentno i da ljudi sigurno ulažu; tada možemo zajedno graditi tvornicu. Banke također nisu pokazale interes za financiranje proizvodnje. - Hrvatskoj nedostaje investicijska banka koja bi financirala proizvodnju na temelju kvalitetnih ugovora. Imamo ugovore s američkom vladom, ali banku to ne zanima, kao garanciju traže isključivo nekretnine. Naši ugovori dovoljni su HBOR-u, ali oni kredite plasiraju preko poslovnih banaka koje su slijepe na te ugovore i daju nam kredite isključivo u vrijednosti nekretnina kojima raspolažemo. To me jako ljuti, jer vani su ugovori svetinja i polazni ugovor je osnova za vraćanje kredita, a u nas, kao da ih ni

Oko 95 posto prihoda ostvarujete u izvozu. Koliko strojeva prodate unutar NATO saveza? - Sad pokrivamo 24 zemlje, a lani smo najveći prihod ostvarili od ugovora s američkom i australskom vladom. Američka je vlada naš najveći kupac; za njih radimo kontinuirano i preko njih plasiramo strojeve i drugim članicama NATO-a. Naš najpoznatiji svjetski proizvod je mali stroj za razminiranje. Imamo ugovore i

nemamo. Slovenska tvornica automobila Revoz, podružnica Renaulta, najavila je da 2014. počinje proizvoditi vozila na električni pogon. Vidite li u njima konkurenciju? - Ne smatram da je Doking konkurencija bilo kome u automobilskoj industriji, niti su drugi nama konkurencija. Svi se više trebaju bojati Kineza. Slovenci će proizvoditi puno jeftinija vozila, a mi ćemo ima-

za nove dozere u rudarstvu koje upravo proizvodimo, razvili smo i robote za gašenje požara. Radite i za rusku vladu. - Za Ruse smo razvili vatrogasna vozila i sad pregovaramo o narudžbi za 14 strojeva. Pokazali su se prilično kvalitetni na testiranju u Rusiji. Napravili smo isti stroj srednje veličine koji planiramo plasirati na svjetsko tržište, a na ljeto ga šaljemo u Ameriku.

ti statusno vozilo koje će biti prilično skupo za hrvatske pojmove. No, što znači da je vozilo od 40 do 50 tisuća eura skupo kad je Zagreb pun automobila koji su i skuplji od toga? U budućnosti možemo napraviti taksi i obiteljsko vozilo po prihvatljivim cijenama, ali jeftino se može proizvoditi samo uz podršku investitora i države. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

tema 6-7

MIROVINSKOM SUSTAVU FALI 40 POSTO DOPRINOSA Pro sustav pun rupa nastalih zbog previše privilegiranih korisnika i pre

Dob za odlazak u m treba povisiti na 68 Politi ari su posezanjima, poput tzv. povrata mirovina, ugrozili stabilnost mirovinskog sustava kojem je potrebna daljnja reforma kako bi bio doista održiv, pove anje dobi za odlazak u mirovine, kažnjavanje prijevremenih umirovljenja nižim primanjima... No, to ne e riješiti jedan od najve ih problema sve manje radno sposobne populacije Sadašnjih je 14 kategorija povlaštenih mirovina puno i veliko su optere enje za državu koja planira postupno zakonski uskladiti najvišu povlaštenu mirovinu od 17.600 kuna s redovitim mirovinama smanjivanjem u razdoblju od osam godina. Braniteljske imovine ne e se dirati, izjavio je Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na okruglom stolu u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava (AMS), koji su magazin Banka i Institut za javne financije zamislili kao potporu stvaranju održivoga mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Razmišlja se i o izjedna avanju dobne granice za sve zastupnice i zastupnike u Saboru na 65 godina te postupnom pove avanju dopri-

nosa u drugi stup, iako je to izniman trošak koji bi za pove anje od samo jedan posto iznosio milijardu kuna na godinu.

Rast e i rad na crno

Više izdatke za drugi stup poželio je i Damir Grbavac, predsjednik Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda, koji smatra da bi se tako riješile sve neravnoteže u sustavu. Prema njegovu mišljenju, tijekom sljede ih sedam godina trebalo bi pove ati izdvajanja za drugi stup s pet na deset posto. Osim toga, lanovima obveznih mirovinskih fondova morala bi se priznati prava na dodatak na mirovinu iz sustava generacijske solidarnost. Na pitanje koliko su opasne nepromišljenije promjene u poljulja-

nome mirovinskom sustavu pokušao je odgovoriti Predrag Bejakovi , istraživa Instituta za javne financije i znanstveni voditelj projekta AMS-a. On smatra kako se uve anjem iznosa najnižih mirovina pomaže ugroženim kategorijama, ali i narušava pravednost sustava te slabi povezanost doprinosa i mirovine. Nedovoljno promišljene promjene mogle bi potaknuti rad na crno, pove ati iznos mirovinskih rashoda u prora unu i smanjiti konkuretnost gospodarstva, što bi neizbježno vodilo u neodrživi javni dug, ugrožavanje kreditnog rejtinga države i pove anje troškova inozemnog zaduženja. Zbog toga morali bi se postrožiti uvjeti za odlazak u mirovinu, pove ati broj godina za

››

Dob za odlazak u mirovinu treba povisiti na 67 ili 68 godina, izjedna iti dob umirovljenja žena i muškaraca te kažnjavati prijevremeno umirovljenje PREDRAG BEJAKOVI , istraživa Instituta za javne financije i znanstveni voditelj projekta AMS

obra un mirovine i izmijeniti definicija invalidnosti. Bejakovi predlaže i da se dob za odlazak u mirovinu povisi na 67 ili 68 godina, izjedna i dob umirovljenja žena i muškaraca te kazni prijeRADNI»KI DOM bio je pretijesan za sve koji se brinu za mirovinski sustav, posebno one koji e ga uskoro koristiti FOTO KRAJA /CROPIX

Projekt Analiza mirovinskog sustava pokazuje kako je taj a i premalo osiguranika koji u njega upla uju doprinose

business.hr etvrtak 20/1/2011

mirovinu 68 godina

››

Ako poslodavac nije pla ao doprinose osiguranicima, oni ne bi trebali primati mirovinu iz drugog stupa za to razdoblje ZORAN ANUŠI , ekonomist Svjetske banke

vremeno umirovljavanje. Jedan od kreatora sadašnjega mirovinskog sustava Zoran Anuši , stariji ekonomist Svjetske banke, skrenuo je pozornost na demografske probleme i sve nepovoljniji omjer zaposlenika i umirovljenika, zbog ega je predložio nekoliko elemenata solidarnosti. Prema njegovu mišljenju, prijevremeno umirovljeni automatski bi se penalizirali pet posto manjom imovinom iz dru-

››

Korisnike najviše imovine, ali i osnovne imovine ostvarene iz drugog stupa, obiteljske miroPrijedlog vine ostvarene Udruženja od kraja 1998. te mirovinskoh fondo- korisnike miroviva jest da se stopa na ostvarenih po doprinosa za drugi povoljnijim uvjemirovinski stup tije- tima treba izuzeti kom sedam godina od mirovinskog pove a sa sadašnjih dodatka pet na deset posto bruto pla e

Zahtijevamo mirovine koje e omogu iti ljudski prihvatljiv život nakon odra enoga radnog vijeka. Sav sustav mora se dovesti u red poštenom analizom. Mirovinska prava saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i dužnosnika moraju se podvesti pod op i zakon

DAMIR GRBAVAC, predsjednik Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda

ANA MILI EVI PEZELJ, SSSH

››

gog stupa. Anuši se tako er zalaže za to da osiguranici kojima poslodavac nije pla ao doprinose ne dobiju mirovinu iz drugog stupa za to razdoblje.

Preblagi uvjeti umirovljenja

Ana Mili evi Pezelj iz SSSH iznijela je mišljenje sindikata prema kojem su starosne radni ke mirovine neprimjerene i nepravdne - uzrokuju siromaštvo te uzimaju dosto-

MARIJA ZUBER, urednica asopisa Ra unovodstvo i financije

janstvo i samopoštovanje umirovljenika. "Zahtjevamo mirovine koje e omogu iti ljudski prihvatljiv život nakon odra enoga radnog vijeka. Sav sustav mora se dovesti u red putem poštene analize. Mirovinska prava saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i dužnosnika moraju se podvesti pod op i zakon, a povlaštene imovine moraju se uskladiti s financijskim mogu nostima", kazala

je Pezelj. Slaba povezanost doprinosa i mirovine, rašireno prijevremeno umirovljenje, nedovoljno strogi uvjeti za invalidsku mirovinu i smanjenje broja osiguranika hrvatske su specifi nosti koje su narušile ravnotežu mirovinskog sustava, zaklju ak je prvog okruglog stola u sklopu projekta. Nikola Su ecn

nikola.sucec@business.hr

doga aji

PREDSTAVNICI EU

'Pregovore moĹžete zavrĹĄiti do lipnja'

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

Zagreb. Hrvatska moĹže zavrĹĄiti pristupne pregovore s EU do kraja lipnja 2011., a najve i izazovi za hrvatsku Vladu ostaju pregovara ka poglavlja Pravosu e i temeljna prava te TrĹžiĹĄno natjecanje, ocijenili su u srijedu u Zagrebu ĹĄef delegacije EU u RH Paul Vandoren i ma arski veleposlanik u Hrvatskoj Gabor Ivan. "Me u prioritetima

PAUL VANDOREN, ĹĄef delegacije EU u RH

etvrtak 20/1/2011

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ma arskog predsjedniĹĄtva EU je proces proĹĄirenja i Ma arska je predana cilju da se hrvatski pristupni pregovori dovrĹĄe do kraja lipnja", rekao je veleposlanik Ivan. Vandoren je naglasio da se Hrvatska sigurno kre e u pravom smjeru. "Hrvatska je svakako uĹĄla u zavrĹĄnu fazu pristupnih pregovora. Preostaje joĹĄ nekoliko velikih izazova pred nama, osobito glede poglavlja 23 koje se bavi reformom pravosu a, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala i poĹĄtovanjem ljudskih prava, te poglavlja 8 koje se bavi trĹžiĹĄnim

natjecanjem u kojemu je joĹĄ uvijek najve i izazov restrukturiranje hrvatskih brodogradiliĹĄta", rekao je Vandoren. "U oĹžujku emo imati jasniju sliku je li mogu e ispuniti hrvatski cilj zavrĹĄetka pregovora do kraja lipnja", nakon ĹĄto EK 11. oĹžujka, kako se o ekuje, predstavi zemljama lanicama izvjeĹĄ e o napretku Hrvatske na podru ju pravosu a, rekao je Vandoren. Odgovaraju i na novinarsko pitanje Vandoren je rekao da uvo enja posebnog monitoringa za Hrvatsku nije na dnevnom redu. H

Agencije prodale veÄ&#x2021; 10% aranĹžmana za sljedeÄ&#x2021;u sezonu BOLJE NEGO LANI Predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija Boris Ĺ˝gomba, iako isti e da je joĹĄ prerano za bilo kakve najave, kaĹže da je zasad prodano desetak posto turisti kih aranĹžmana, ĹĄto je bolje nego u istom razdoblju lani, ali i da prava prodaja tek po inje

Kako su organizirana putovanja u proĹĄloj godini zabiljeĹžila znatan rast, o ekivanja za nadolaze u sezonu tako er su optimisti na, ali predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija (UHPA) Boris Ĺ˝gomba kaĹže da je joĹĄ prerano za bilo kakve najave. Pritom dodaje da je zasad prodano desetak posto turisti kih aranĹžmana, ĹĄto je bolje nego u istom razdoblju lani, ali prava prodaja tek po inje. Dok je krizna 2009. godina osobito pogodila organizirana putovanja, taj je trend u 2010. godini preokrenut pa je, prema podacima za prvih jedanaest mjeseci, u Hrvatskoj zabiljeĹžen 9-postotni rast u dolascima stranih turista, a broj no enja porastao je za 7,3 posto.

vencionira Hrvatska turisti ka zajednica. U sklopu mjere III ove je godine u prvom roku u HTZ stiglo 108 zahtjeva (40 posto viĹĄe nego lani). Mjera se odnosi na oglaĹĄavanje HTZ-a u promotivnim kampanjama organizatora putovanja koji imaju cjelogodiĹĄnje programe za Hrvatsku u 2011. godini. U ovoj godini ukupna vrijednost mjere iznosi 25,4 milijuna kuna ili dva posto viĹĄe nego lani, kada je HTZ u navedenim marketinĹĄkim aktivnostima sudjelovao sa 12,5 milijuna kuna.

Interes za oglaĹĄavanje BORIS Ĺ˝GOMBA, predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija, kaĹže kako je last minute prodaja u 2009. godini eskalirala, ali lani je bila znatno manja i gost je nau io da nema pada cijene SNIMIO HRVOJE DOMINI

Pada last minute

"Nakon nekoliko godina laganog pada, proĹĄle su godine organizirana putovanja prvi put porasla. Vjerujem da su tome pridonijela i dodatna ulaganja u marketing. Nastavak rasta o ekujemo i

Boljom prodajom automatski je smanjen pritisak na cijene, ĹĄto je bilo vrlo izraĹženo u 2009. godini, a prema nekim pokazateljima, smanjila se i prodaja u 'zadnji tren'.

Organizirani dolasci i no enja stranih turista u Hrvatskoj Godina

Dolasci (mil.) Rast/pad No enja (mil.) Rast/pad

2007.

3,26

18,9

2008.

3,3

18,7

-1

2009.

3,2

-4%

17,6

-6%

I.-XI. mj.

3,4

18,8

7,3 %

ove godine, iako moĹžda u manjoj mjeri nego lani. Last minute je u 2009. godini eskalirao, ali je ve proĹĄle godine bio znatno manji i gost je nau io da nema pada cijene. Ako je prodaja dobra, nema potrebe za pani nim rezanjem cijena. Komercijalni pritisak na cijene uvijek postoji, ali generalno u hrvatskom turizmu sad nema potrebe korigirati cijene", smatra Ĺ˝gomba. Ove je godine zamjetan i ve i interes doma ih i stranih putni kih agencija i turoperatora za udruĹžene trĹžiĹĄne aktivnosti koje sub-

U utorak su u Glavnom uredu HTZ-a potpisani ugovori sa ĹĄest putni kih agencija me u kojima su Kompas, Gulliver travel (za britanski Thomson), Katarina Line, Balkan Express, Atlas i ID Riva tours. Ministar turizma Damir Bajs kazao je kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih turisti kih destinacija koja biljeĹži rast turisti kih dolazaka u dijelu organiziranih putovanja. Zahvaljuju i udruĹženim trĹžiĹĄnim aktivnostima s turoperatorima, u HTZ-u se u ovoj godini planira u Hrvatsku dovesti oko 2,8 milijuna turista. Ukupna vrijednost paketa akcijskih mjera za ovogodiĹĄnju sezonu iznosi 21 milijun eura. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 20/1/2011

ŠANSA IZVOZNICIMA

HBOR sura uje s arapskom ABC bankom

Zagreb. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i ABC International Bank plc (ABCIB) potpisale su na Euromoney konferenciji u Be u sporazum o poslovnoj suradnji koji e pridonijeti ja anju gospodarske suradnje izme u Hrvatske i islamskih zemalja, priop ili su iz HBOR-a. Predvi ena surad-

nja odnosi se na mogu nost sufinanciranja i zajedni kog financiranja izvoznih projekata, a predložena je i razmjena znanja i iskustava putem posjeta, seminara. Uspostavljanjem suradnje s ABC International Bank HBOR hrvatskim izvoznicima otvara mogu nost za lakši i sigurniji nastup na tržištima islamskih zemalja. ABC International Bank plc (ABCIB) pripada arapskoj bankarskoj grupi poznatoj pod nazivom ABC, utemeljena je 1980. i ima razgranatu mrežu poslovanja u više od 22 zemlje. B.hr

BINA-ISTRA

je 8500 vozila na dan. Ljeti je prosjek od 12 do 13 tisu a prolazaka. Od Bina-Istre doznaje se da je prošle godine dionicom "istarskog ipsilona" od Kanfanara do Pule prošlo 1.396.197 vozila, ime je koncesionar od naplate cestarine na toj dionici ostvario prihod od 15,1 milijun kuna. Istodobno je preko mosta na Mirni, tako er na "istarskom ipsilonu", 2010. godine prošlo 1.681.411 vozila, a BinaIstra od mostarine imala prihod od 27,2 milijuna kuna. H

Tunel U ka donio 92 mil. kn prihoda Pula. Kroz tunel U ku lani je prošlo 2.799.401 vozilo, ime je Bina-Istra kao koncesionar ostvarila prihod od 91,12 milijuna kuna. Po podacima Bina-Istre, prve godine kroz tunel, koji ove godine slavi 30. obljetnicu, prolazilo je oko 1300 vozila na dan. Promet se naglo pove avao iz godine u godinu, a 2009. godine premašio

Kriznim porezom telekomim učinjena je dugoročna šteta

Slijedimo trendove

"Hrvatska se pridružila svjetskim trendovima pa se i na doma em tržištu o ekuje rast prodaje smartphonea, netbook i tablet ra unala.

ICT TRŽIŠTE Prema Deloitteu, društvene mreže ve ove godine trebale bi probiti granicu od ak milijardu korisnika, što je polovina globalnih korisnika interneta. U Hrvatskoj je oko 1,3 mil. korisnika Facebooka, a to je porast ak 30% u odnosu na sredinu prošle godine

ARHIVA BUSINESS.HR

Kao najvažniji trend u ovoj godini na informati ko-telekomunikacijskom tržištu analiti ari konzultantske tvrtke Deloitte vide zamjenu osobnih ra unala tzv. non-PC ure ajima - tabletima, pametnim telefonima i netbookovima. Procjenjuje se da e 2011. biti prodano više od 400 milijuna takvih ure aja. Unato tomu, nastavit e rasti prodaja osobnih ra unala po stopi od 15 posto, istaknuo je Dejan Ljuština, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu, na predstavljanju najnovije analize tržišta koju su zajedni ki organizirali Deloitte i tjednik Lider. Analiti ari predvi aju da e više od 25 posto tableta, odnosno više od 12 milijuna komada, kupiti tvrtke, a rast potražnje nadmašit e potražnju privatnih korisnika. Kad je rije o doma em tržištu, Ljuština isti e kako je u tre em kvartalu prošle godine zabilježen porast prodaje ra unala za pet posto u odnosu na isto razdoblje lani, a prodaju se, prije svega, prijenosna ra unala koja su nadoknadila pad prodaje stolnih ra unala.

DEJAN LJUŠTINA (Deloitte), Gordana Kova evi (ENT), Ivica Mudrini (HT), Mladen Pejkovi (Vipnet) i Davor Majeti (HUP) na predstavljanju nove analize tržišta

Pritom ne e dominirati tableti, koji su još uvijek manje traženi, nego netbook ra unala i pametni telefoni. Raste potražnja i za mobilnim apli-

kacijama koje se sve više nude za sve segmente društvenog života", objašnjava Ljuština. Prema Deloitteu, društvene mreže ve ove godine treba-

le bi probiti granicu od ak milijardu korisnika, što je polovina globalnih korisnika interneta. U Hrvatskoj je sada oko 1,3 milijuna korisnika Fa-

Žestoko regulatoru

4G MOBILNE MREŽE

Komercijalizacija LTE-a tek 2015. Mobilne mreže etvrte generacije LTE (Long Term Evolution) ili 4G komercijalno e zaživjeti tek za nekoliko godina jer danas postoje i frekvencijski spektri kao i digitalna dividenda, koju je stvorilo 'gašenje' analogne televizije, omogu uje 3G mrežama opstanak. Budu i da se razvoj tehnologije razvija druk ije nego pri prelasku s 2G na 3G, operaterima e biti mnogo jednostav-

cebooka, a to je porast od ak 30 posto u odnosu na sredinu prošle godine. Snagu društvenih mreža dokazuje i brojka od ak dva bilijuna oglasa, ali to im ne e osigurati dovoljno prihoda pa e morati na i i druge izvore. U korporativnom sektoru zasad postoje modeli u kojima se putem raznih aplikacija za smartphone, a uskoro i tablete, nude zanimljivi sadržaji ciljnim skupinama. Aplikacije se nude i u segmentima farmacije, bankarstva, medija, turisti kih i vremenskih informacija, no masovna uporaba tableta u korporativnom sektoru zasad izostaje.

nije i isplativije implementirati nove mreže. Pritom e trebati "o istiti" frekvencijski spektar od smetnji iz Srbije, BiH, ali ponajprije Italije, što je bilo o ito u problemima s digitalnim signalom na podru ju Istre. Doma i su telekomi ve zapo eli testiranje LTE-a, no i dalje je najve i problem za 4G mreže nemogu nost prijenosa glasa za koji se mora upotrebljavati 3G.

Posebno je bio zanimljiv okrugli stol koji su obilježile žestoke reakcije dvaju vode ih ljudi doma ih telekomunikacijskih operatera. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrini i Vipneta Mladen Pejkovi žestoko su se obrušili na krizni porez od šest posto na telekomunikacijske usluge (SMS i glasovnu komunikaciju) i traže ponovno hitno uki-

ISPLATA

Bivšim radnicima Torpeda 30 mil. kuna

Rijeka. Bivšim radnicima Torpeda u idu a dva dana bit e ispla eno ukupno 30 milijuna kuna na koja imaju pravo kao vjerovnici prvog isplatnog reda, potvrdila je ste ajna upraviteljica Vesna Pinduli . Time e, 10 godina od proglašenja ste aja, radnicima biti podmirena sva potraživanja. Bivših rad-

nika je 740. Tih 30 milijuna kuna dobiveno je prodajom zadnjeg preostalog objekta u vlasništvu Torpeda u svibnju prošle godine. Isplatu radnicima zaustavili su privremeno prigovori trojice vjerovnika na postupak podmirenja tražbina. Do kraja ste ajnog postupka preostali su još jedan upravni postupak i jedan parni ni koji se odnose na utvr ivanje preostale imovine kojom bi se djelomi no namirio tre i isplatni red, odnosno dobavlja i. H

ima ta Hrvatskoj

danje. Pejkovi smatra kako krizni porez nije rješenje problema, nego njihovo stvaranje. Zbog svega toga moglo bi se nakon objave poslovnih rezultata telekom operatera pokazati da je to tržište palo brže od pada BDP-a u 2010., tvrdi Pejkovi . Rije je doista o nevjerojatnoj ideji da se 'raspali' po sektoru koji generira rast koji je pak zvijezda doma ega gospodarstva, koji donosi investicije, nova radna mjesta, državi upla uje porez na dobit, rezolutno je zaklju io predsjednik Uprave Vipneta. S njim se usuglasio prvi ovjek HT-a Ivica Mudrini istaknuvši da je uvo enjem 6-postotnog poreza na telekomunikacijske usluge država i dugoro no na gubitku. "Porez je u inio veliku šte-

tu, negativno utje e na cijelo gospodarstvo i treba ga što prije preispitati i ukinuti", zaklju uje Mudrini . Okomio se i na HAKOM jer tvrdi da onemogu ava ulaganja najja em doma eg telekomu. "HT bi morao subvencionirati konkurenciju, a to je apsurdno. Hrvatska je vrlo napredna u telekomunikacijskom sektoru, u tom smo segmentu na me unarodnoj ljestvici konkurentnosti na 24. mjestu, a u ukupnom poretku država tek na 77. Dobra pozicija telekoma rezultat je ulaganja, uvo enja novih tehnologija u fiksnom i mobilnoj segmentu. No zabrinjava nas što nam regulatorno okruženje nije adekvatno“, isti e Mudrini . Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 20/1/2011

SINDIKAT

'HĹ˝ propada, neka nas primi premijerka'

Zagreb. Sindikat hrvatskih Ĺželjezni ara traĹži u pismu upu enom premijerki Jadranki Kosor, potpredsjedniku Vlade Domagoju MiloĹĄevi u i ministru prometa BoĹžidaru Kalmeti zaustavljanje daljnjeg propadanja Hrvatskih Ĺželjeznica (HĹ˝). Navode kako su na "mnogim prugama brzine manje od br-

zina u 19. stolje u", a od 2700 km pruga remont zaostaje na 1500 kilometara. Isti u da je za odrĹžavanje postoje eg stanja, bez modernizacije, godiĹĄnje potrebno remontirati najmanje 150 km pruga, a godiĹĄnje ih se obnovi samo 10-ak km. Broj zaposlenih u druĹĄtvima HĹ˝-a ve je smanjen oko 40 posto, a prijeti i ste aj, tvrde. "Kako Ĺželjezni ari od nas traĹže da organiziramo ĹĄtrajk, predlaĹžemo da naĹĄu delegaciju Ĺžurno primi premijerka Kosor ili potpredsjednik MiloĹĄevi ", navode. H

MAKARSKA RIVIJERA

Hotelijeri zadovoljni s viĹĄe no enja

Makarska. Makarsku rivijeru proĹĄle je godine posjetilo 596.855 turista koji su ostvarili gotovo 4,1 milijun no enja, ĹĄto je 5% viĹĄe u odnosu prema godinu prije, a registriranih no enja bilo je 6% viĹĄe. U ljetovaliĹĄtima od Brela do Gradca bilo je 6% viĹĄe gostiju nego 2009. i 7% viĹĄe no enja.

Hotelijeri isti u kako da je oko 1,6 milijuna no enja bolji rezultat nego godinu prije. Izvanpansionska potroĹĄnja, kaĹžu u hotelskim ku ama Brela, Makarske i Tu epa te u drugim hotelima na Makarskoj rivijeri, sli na je pretproĹĄloj godini, a ukupni financijski u inak ispunio je planove. Autokampovi su lani ostvarili oko 250.000 no enja, sli no kao pretproĹĄle godine, a u privatnom smjeĹĄtaju ostvareno je viĹĄe od 2,1 milijun registriranih turisti kih no enja, ĹĄto je premaĹĄilo u inak iz 2009. H

HEP osigurao kredit i traĹži izvoÄ&#x2018;aÄ?e za Omblu

HE OMBLA najve im je dijelom podzemni objekt, a trebao bi biti dovrĹĄen za pet godina

ARHIVA BUSINESS.HR

najavama, HEP iz vlastitih fondova uloĹžiti oko 13 posto novca. Ostatak od oko 117 milijuna eura pokrit e se investicijskim kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji je HEP, kako smo nesluĹžbeno doznali, uspio isposlovati uz iznimno povoljnu kamatu i na rok od 15 godina. Odobravanje spomenutog kredit je u zavrĹĄnoj fazi, odnosno pred ugovaranjem.

NOVA HIDROELEKTRANA U drugom kvartalu ove godine odrĹžat e se javno nadmetanje za ponu a a opreme i izvo a a radova na hidroelektrani pokraj Dubrovnika. Investicije je vrijedna 130 mil. eura, HEP e uloĹžiti oko 13 posto, a pred ugovaranjem je kredit EBRD-a od oko 117 milijuna eura Hrvatska elektroprivreda (HEP) po inje realizaciju vrlo zahtjevnog projekta gradnje hidroelektrane Ombla pokraj Dubrovnika nakon ĹĄto je po etkom prosinca proĹĄle godine Nadzorni odbor tvrtke dao Upravi i sluĹž-

benu suglasnost za po etak gradnje. Podzemna hidroelektrana snage 68 megavata godiĹĄnje e proizvoditi oko 220 gigavatsati elektri ne energije, ime bi grad Dubrovnik i njegova okolica kona no trebali dobiti siguran

izvor struje te tako izbje i ponavljanje ne tako davnog slu aja viĹĄednevnog ispadanja dubrova kog podru ja iz elektroenergetskog sustava. Investicije je procijenjena na 130 milijuna eura, od ega e, prema prijaĹĄnjim

Me unarodni natje aj

Studija utjecaja na okoliĹĄ, projektna dokumentacija i lokacijska dozvola za objekt ve su dovrĹĄeni, a u postupku je isho enje gra evinske dozvole. Op a obavijest o nabavi kao pripremna faza gradnje hidroelektrane objavljena je potkraj proĹĄloga tjedna na internetskim stranicama HEP-a, a na temelju nje u drugom kvartalu ove godine odrĹžat e se javno nadmetanje na kojem e se izabrati najbolji ponu a opreme i izvo a radova. Projekt obuhva a fazu pripreme gradiliĹĄta, gradnju same hidroelektrane i prate e infrastrukture, isporuku i montaĹžu opreme i dijelova postrojenja te potrebnu obuku osoblja koje e raditi na odrĹžavanju elektrane. Nekoliko hrvatskih tvrtki, poput Kon ara, ure akovi a, Dalekovoda, Konstruk-

tora ili Ingre, ve posjeduju znanje, iskustvo i kvalitetne reference za izvo enje tog posla pa se moĹže pretpostaviti da e se neke od njih i javiti na natje aj. No, kako je javno nadmetanje me unarodno - unato opetovanim pozivima brojnih ekonomista koji upozoravaju da u takvim projektima ĹĄto je viĹĄe mogu e treba koristiti vlastite snage i zaposliti doma u industriju kako bi se olakĹĄao izlazak iz gospodarske krize - doma e e tvrtke imati ozbiljne konkurente u inozemnim tvrtkama sli nih referenci.

Zahtjevni radovi

Da je doista rije o iznimno zahtjevnom projektu, svjedo i podatak da je budu a HE Ombla najve im dijelom podzemni objekt, ĹĄto zna i da e ve ina gra evinskih radova i montaĹža opreme biti izvedeni pod zemljom. Takvi zahvati, upozorava HEP, zahtijevaju specifi ne gra evinske i geotehni ke radove buĹĄenja bunara velikih promjera, podzemne iskope, sanaciju prirodnih podzemnih rije nih kanala i ĹĄpilja te sloĹžene zahvate montiranja opreme. Po etak gradnje hidroelektrane predvi en je tijekom ove godine, a objekt bi trebao biti dovrĹĄen za pet godina. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

POŠTOVANJE IZVORA Sporazum izme u dvaju najve ih novinskih izdava a - Styrije i EPH - mogao bi pridonijeti uvo enju reda u hrvatski medijski prostor s obzirom na to da se autorski tekstovi esto prepri avaju, a izvori, kao i linkovi na izvorni tekst, rijetko navode

etvrtak 20/1/2011

POTPISNICI Stipe Oreškovi i Tomislav Wruss iz EPH te Boris Trup evi i Jasna Zemlji iz Styrije FOTO MATI /CROPIX

Styria i EPH

sklopili sporazum o zaštiti autorskih tekstova

MARKETING

> komunikacije > marketing

14-15

business.hr etvrtak 20/1/2011

OglaĹĄiva i vole Facebook Prema prognozama analiti ke tvrtke eMarketer, ameri ki e oglaĹĄiva i potroĹĄiti 3,08 milijardi dolara za oglaĹĄavanje na druĹĄtvenim mreĹžama u ovoj godini, ĹĄto je 55 posto viĹĄe nego u 2010. godini. Na globalnoj se razini o ekuje 71,6-postotni porast te vrste oglaĹĄavanja, odnosno na 5,97 milijardi dolara. Glavnu ulogu o toj mar-

ketinĹĄkoj predstavi ima Facebook, za koji eMarketer navodi da je u 2010. godini ostvario prihod od oglaĹĄavanja u iznosu 1,86 milijardi dolara. Dalje se navodi kako e ta najve a druĹĄtvena mreĹža ostvariti 4,05 milijardi dolara prihoda, a u 2012. godini 5,74 milijarde dolara. Sa svakom idu om godinom o ekuje se dodatni porast, pa se tako za 2012. godinu o ekuje da e oglaĹĄavanje na druĹĄtvenim mreĹžama u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama porasti 27,7 posto

FACEBOOK E, prema prognozama tvrtke eMarketer, ove godine ostvariti 4,05 milijardi dolara prihoda, a dogodine 5,74 milijarde dolara ARHIVA BUSINESS.HR

i dosegnuti vrijednost od gotovo 4 milijarde dolara. Nastavi li Facebook ĹĄiriti korisni ku bazu u kojoj sada

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Autorstvo tekstova kod nas je u potpunosti bilo zanemarivo i kralo se u velikim razmjerima STJEPAN MALOVI , profesor na Fakultetu politi kih znanosti SNIMIO HRVOJE DOMINI

akladni ke ku e Europapress holding (EPH) i Styria Media Group AG potpisale su u srijedu sporazum o prenoĹĄenju sadrĹžaja kojim bi se trebala regulirati zaĹĄtita autorskih tekstova, a najve a e se pozornost posvetiti jasnom navo enju izvora te koli ini sadrĹžaja koji se prenosi. "Prvi je to korak u zajedni kom nastojanju Styrije i EPH da zaĹĄtite novinarski rad, a sura ivat emo i s Hrvatskim novinarskim druĹĄtvom. Dogovoreno je da e ispred svega biti poĹĄtovanje izvora sadrĹžaja", izjavio je voditelj poslova-

nja Styrije za Hrvatsku Boris Trup evi . Sporazumom traĹže da se izvor jasno istakne u najavi prenesenog sadrĹžaja, ali i unutar samog teksta te da se izdvoji link koji vodi na izvorni tekst. Isklju uje se mogu nost "prepri avanja" sadrĹžaja, a tekst se u elektroni kim medijima moĹže pojaviti 60 minuta nakon prve objave u izvornom mediju. "U novinarstvu je uvijek prisutna moralna komponenta, a to je da se ljudski rad ne smije krasti, to je intelektualno vlasniĹĄtvo koje je najviĹĄe ugroĹženo u 21. stolje u", istaknuo je predsjednik Odbora direk-

tora EPH Stjepan OreĹĄkovi . Prema Trup evi evim rije ima, sporazum se odnosi na sve medije, a ako ga se oni ne budu pridrĹžavali, nakladni ke ku e zaĹĄtitit e svoje sadrĹžaje i zatraĹžiti naknadu od medija koji nije prenio sadrĹžaj u skladu s navodima u sporazumu.

ima gotovo 600 milijuna korisnika, predvi a se da navedene prognoze biti i premaĹĄene. S. H. B.

stova koja je sasvim uobi ajena u Hrvatskoj te istaknuo teĹžinu samog ina u pogledu eti kih na ela. "Autorstvo tekstova kod nas je u potpunosti bilo zanemarivo i kralo se u velikim razmjerima. Kra a je krĹĄenje eti kih na ela i u svijetu je to velika sramota, a kod nas uop e nije sramota kopirati tekst od rije i do rije i i objaviti ga pod svojim imenom te pritom ne snositi nikakve posljedice", izjavio je Malovi . No, smatra da bi nakladni ke ku e trebale prvo urediti unutarnje odnose. "Nakladni ke ku e prve prepisuju i objavljuju tu e tekstove. Svaka nakladni ka ku a iji novinari plagi-

MARKO RAKAR, komunikacijski savjetnik, poznati bloger, a odnedavno i Styrijin suradnik, kaĹže kako se gotovo nikad nisu poĹĄtovala pravila struke ARHIVA BUSINESS.HR

Naknada

"Ako se sadrĹžaj prenosi u ve em opsegu, zasigurno emo traĹžiti naknadu. Tako er, navode poput â&#x20AC;&#x2DC;kako piĹĄu medijiâ&#x20AC;&#x2122; ili â&#x20AC;&#x2DC;kako piĹĄu jedne dnevne novineâ&#x20AC;&#x2122; viĹĄe ne emo tolerirati", poru io je Trup evi .

Direktor je Me unarodnog centra za obrazovanje novinara (ICEJ) i profesor na Fakultetu politi kih znanosti Stjepan Malovi u razgovoru za Business.hr osvrnuo se na kra u tek-

raju tekstove, a to su upravo Styria i EPH, prva bi trebala poduzeti odgovaraju e korake. Topla voda ne treba se otkrivati, ve je potrebno boriti se za dosljednu provedbu spora-

VODIČ ZA VINA

Badel 1862 razvio smatrphone vinsku aplikaciju Badel 1862 razvio je smartphone vinsku aplikaciju Vodič za vina, koja se jednostavno može preuzeti na mobitel i njome se korisnik jednostavno rješava svih nedoumica u vezi s vinom. Može se preuzeti na iPhone App Storeu, a uskoro će biti dostupna i za ostale operativne sustave.

zuma i pridržavati ga se", komentirao je Malović za Business.hr. Komunikacijski savjetnik i jedan od najpoznatijih hrvatskih blogera Marko Rakar (odnedavno doduše i suradnik Styrije) izjavio je za Business. hr kako podržava potpisani sporazum te smatra da se situacija već počela mijenjati unutar medijskih kuća koje gotovo nikad nisu poštovale pravila struke koja se nastoje regulirati sporazumom.

Tužba za kopiranje

"Već je posljednjih nekoliko tjedana bilo situacija u kojima su se navodili izvori, što prije nije bio slučaj. Naše medijske kuće često prepričavaju, izvore ne navode gotovo nikad, a ista je situacija i sa stavljanjem linkova na izvorni tekst", izjavio je Rakar. Predsjednik Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) Ivica Grčar izjavio je za Business.hr da je naplaćivanjem prikupljeno gotovo milijun kuna, a komentirao je i sporazum Styrije i EPH te u šali izjavio da je to dogovor između Večernjeg i Jutarnjeg kojim će legalizirati međusobnu krađu. "DZNAP nastoji uvesti red na tom području. Želimo da se takvi novinari opomenu, a moguće je i podizanje sudske tužbe protiv njih", izjavio je predsjednik DZNAP-a, koji u suradnji sa ZAMP-om naplaćuje naknade press clipping agencijama za distribuiranje i umnožavanje autorskih priloga. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

Zamišljena je kao interaktivni prikaz vinskog podruma u kojem će se, osim pregleda svih vina u Badelovoj ponudu, naći i savjeti o slaganju vina i jela, a kroz malu školu moći će se dobiti najvažnije informacije i zanimljivosti o proizvodnji vina. Aplikaciju posebnom

1. APLIKACIJA O HRVATSKIM VINIMA namijenjena je svim poznavateljima i ljubiteljima vina arhiva business.hr čini mogućnost izravne komunikacije s Badelovim enologom, ali i online zahtjev za ponudu i narudžbu vina. Iz Badela 1862 ističu kako tom inovacijom nastavljaju kreirati trendove na tržištu vina. S. H. B.

ZLZ

Preuređena čekaonica poslovne klase U Zračnoj luci Zagreb otvorena je preuređena čekaonica poslovne klase Zrinjevac. Smještena je u tranzitnom dijelu međunarodnog odlaska, a sadrži satelitsku televiziju, tisak, informacijske monitore. Osigurana je i mogućnost besplatnog pristupa internetu, kao i konzumacija pića i lagane zakuske. S. H. B.

SALON za putnike poslovne klase smješten je u tranzitnom dijelu međunarodnog odlaska arhiva business.hr

ZALJUBLJENIK U NOVINARSTVO

Posljednji Milićev Dnevnik

››

Svašta se nudi, posao savjetnika, reportera, direktora, predavača, pisca memoara, promotora nekih akcija. U mirovini mi neće biti dosadno GORAN MILIĆ nakon 40 godina televizijskog iskustva odlazi u mirovinu snimio hrvoje knez

Jedan od najomiljenijih novinara i urednika, Goran Milić, osebujnim nastupom i profesionalizmom godinama osvaja simpatije gledatelja. Dan prije 65. rođendana i odlaska u mirovinu, u nedjeljnom Dnevniku, oprostit će se od gledatelja HTV-a Iza Gorana Milića je 40 godina bogatog televizijskog iskustva. Novinarsku karijeru započeo je 1970. godine na Radioteleviziji Beograd. Za tu je kuću od 1980. do 1985. bio dopisnik iz New Yorka, a od 1985. do 1988. predavao je novinarstvo na Sveučilištu u Beogradu. Od 1990. do 1992. radio je kao urednik i voditelj televizijskog dnevnika Yutel. Godine 1992. Milić je postao direktor novinskog centra ratne vlade BiH, a nakon toga i glasnogovornik olimpijske delegacije BiH u Barceloni. Na HRT-u se zaposlio 1997. godine. Četiri puta nagrađen je Večernjakovim Ekranom, a 2005. proglašen je novinarom godine u

HND-ovu izboru. Za Business.hr Goran Milić govori o bogatoj reporterskoj karijeri, novinarstvu u Hrvatskoj i planovima za budućnost. Krajem mjeseca i dan prije 65. rođendana odlazite u zasluženu mirovinu. Veselite li se statusu slobodnjaka ili su u planu neki novi angažmani? - Više bih volio da imam 45 godina i još 20 godina do mirovine. Ali, što je tu je, život nakon 50. brzo prolazi. Još ne znam hoću li biti umirovljeni slobodnjak ili ću se negdje zaposliti. To će morati biti u privatnoj tvrtki jer po zakonu ne smijem raditi u javnim poduzećima nakon 65. godine. No, te ću dileme riješiti u nekoliko sljedećih tjedana. Onih četiri-pet na dan, koliko sam posljednjih mjeseci provodio na HTVu, sad ću provoditi na nekom drugome mjestu, a ostatak do punog radnog vremena, kao i obično, u eksterijeru. Svašta se nudi, posao savjetnika, reporte-

ra, direktora, predavača, pisca memoara, promotora nekih akcija. Već se neko vrijeme nagađa da prelazite na Al Jazeeru Balkan, je li to točno? - Ne mogu prelaziti na Al Jazeera Balkan kad ona još nije osnovana. Ali, razgovaram s njima, vrlo su ozbiljni, profesionalni i ambiciozni. Iza vas je 40 godina televizijske karijere svjetskog putnika. Na što ste posebno ponosni? - Nije loše bilo dopisništvo iz New Yorka, uređivao sam TV Dnevnik u tri države, ali čini se da je šira publika najviše cijenila putopise. Napravio sam ih ravno 100 za HTV i još desetak u drugim TV kućama. Koja je tajna izrade dobrog putopisa? - Personalizirate putovanje, postanete dio priče i pomirite se s tim da ne možete snimiti sve o jednoj zemlji. Ali, prenosite posebnosti i slično-

sti mentaliteta publici kojoj se obraćate. U Poljskoj ne snimate umirovljenike koji žive slično kao i hrvatski, ali to radite u Australiji gdje je starost sretna i osigurana. Radite i u zemljama gdje mirovinu ima samo svaki deseti starac. Kako ocjenjujte današnje novinarstvo u Hrvatskoj? - Stresno, ubrzano, velika proizvodnja, velika konkurencija. Manje je analize, sve funkcionira u "clipovima". Veliki naslovi, bombastične najave, intervjui na rubu nepristojnosti. Ne mogu reći da je danas veći politički pritisak nego u vrijeme socijalizma, ali danas su mediji više izloženi javnoj kritici, a postoje i međusobna podmetanja zbog različitih interesa. Što biste savjetovali mladim novinarima? - Ako su istinski zaljubljeni u novinarstvo, ništa im neće biti teško. U ovoj se profesiji rad isplati, uvijek nešto naučite, stalno ste bolji. Ako taj posao doživljavaju kao nužnost, kako bi zaradili plaću, ne savjetujem nikome da se time bavi. Nagledao sam se mnoštva nezadovoljnih novinara, teže im je nego nezadovoljnim referentima, pravnicima, liječnicima. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

> komunikacije > marketing

business.hr etvrtak 20/1/2011

INTERNET

NAJBRĹ˝ERASTU I

Zatvorenici kupuju online

Turkish Airlinesu nagrada za poslovnu 2010.

Zatvorenici u moskovskim zatvorima odsad mogu okolade i cigarete naru iti putem nove internetske prodavaonice. Nova usluga uklju uje i dostavu kupljenih proizvoda do vrata njihove elije. Da su zatvorenici oduĹĄevljeni takvim pothvatom, potvr uje podatak da je u prvome mjesecu rada internetska trgovina imala prosje no 180 dnevnih narudĹžaba. Uz

prehrambene proizvode, internetska trgovina nudi i primjerke Biblije i Kur'ana te ruski kazneni zakonik. Zatvorenici putem internetske trgovine mogu kupiti 21 marku cigarete, ali ne i alkohol. S. H. B.

godini, a glavni izvrĹĄni direktor Turkish Airlinesa dr. Temel Kotil primit e je 8. velja e u Washingtonu. ProĹĄle je godine Turkish Airlines osvojio dvije Skytrax nagrade, takozvane Oscare Turski nacionalni zrakoplovni zrakoplovne industrije, i to za prijevoznik Turkish Airlines, najbolju zrakoplovnu kompaniju prema izboru vode ega svjetJuĹžne Europe i zrakoplovnu skog asopisa za zrakoplovnu kompaniju s najboljom uslugom industriju Air Transport World, i cateringom. Turkish Airlines dobio je Market Leadership najbrĹže je rastu a zrakoplovna Award 2011. Rije je o nagradi kompanija u Europi i njezini koja se dodjeljuje zrakoplovnim prometni i financijski rezultati kompanijama za iznimne posu uvelike nadmaĹĄili ostatak slovne rezultate u prethodnoj zrakoplovne industrije. B. hr.

Dosljednost je temelj Hrvatski hrast brend u Njema koj dobra brenda SAJAM NAMJEĹ TAJA U KĂ&#x2013;LNU

Hrvatski hrast i proizvodi od hrvatskog hrasta prepoznat su brend i zauzimaju vaĹžno mjesto na njema kom trĹžiĹĄtu proizvoda od drva, istaknuo je Rajko RuĹži ka, pomo nik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ĹĄumarstvo HGK

Njema ko je trĹžiĹĄte ve tradicionalno trĹžiĹĄte za hrvatske drvoprera iva e. Hrvatska ima namjeĹĄtaj koji moĹže biti konkurentan, a hrvatski hrast i proizvodi od njega prepoznati su brend i zauzimaju vaĹžno mjesto na njema kom trĹžiĹĄtu proizvoda od drva, istaknuo je Rajko RuĹži ka, pomo nik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ĹĄumarstvo HGK na Me unarodnom sajmu namjeĹĄtaja IMM Cologne 2011. u KĂślnu. Na sajmu namjeĹĄtaja u KĂślnu, koji se odrĹžava od 18. do 23. sije nja, sudjeluju tri hrvatske tvrtke iz podru ja drvoprera iva ke industrije - Modo interijer, Prima namjeĹĄtaj i Mahagoni, a dizajn tvrtka Atmosfera nastupa u paviljonu za inovativne proizvode. Na sajmu izlaĹže i tvrtka DIN Novoselec.

Izvoz porastao 8%

Rajko RuĹži ka, pomo nik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ĹĄumarstvo HGK, isti e kako ve dulji niz godina hrvatski proizvo a i izvo-

zom drva, drvnih proizvoda i namjeĹĄtaja na strana trĹžiĹĄta ostvaruje vanjskotrgovinski suficit, koji je u 2009. iznosio 100 milijuna ameri kih dolara. U jedanaest mjeseci 2010. prema istom razdoblju godinu prije izvoz je pove an osam posto, a uvoz je smanjen 18 posto, ĹĄto je rezultiralo pove anjem suficita na 253 milijuna dolara.

Slaba prezentacija

Ĺ˝eljko Kenda, predsjednik Udruge trgovaca namjeĹĄtajem, smatra da su se hrvatski proizvo a i namjeĹĄtaja trebali reprezentativnije predstaviti. "Ugodno sam iznena en prezentacijom namjeĹĄtaja naĹĄih susjeda iz BiH jer su na vrlo ozbiljan na in predstavili avangardan, moderan i dizajnerski namjeĹĄtaj. ini mi se da iza toga stoje njihove institucije i me unarodne organizacije, a mi smo se ove godine preslabo prezentirali", ocijenio je. S. H. B.

BROJKA

120

milijuna dolara vrijednost je izvoza drva, drvnih proizvoda i namjeĹĄtaja u Njema ku u prvih devet mjeseci proĹĄle godine, a uvezeno je za 39 milijuna dolara, ime je ostvaren suficit od 81 milijun dolara

ZADOVOLJNI ZAPOSLENICI najbolja su osnova za vrst korporativni identitet ARHIVA BUSINESS.HR

KORPORATIVNI IDENTITET MenadĹžer u bajoslovno skupom automobilu nije vjerodostojan kada zahtijeva od zaposlenika da se strpe ili stegnu remen. Svoje vrijednosti valja dokazati, a ne pri ati o njima

snovna je funkcija korporativnog identiteta omogu iti kompanijama da steknu, unaprijede i zadrĹže konkurentsku prednost. No, vrijeme potrebno za izgradnju pozitivnog dojma jednako je onome potrebnom za izgradnju onog negativnog. Kako u kriznim vremenima dosti i poĹželjnu radnu kulturu i dobrim korporativnim identitetom utjecati na trĹžiĹĄni uspjeh? Zaposlenici koji su zado-

voljni svojim radnim mjestom, stupnjem angaĹžmana i nagra ivanja te esto isti u ulogu svoje kompanije u druĹĄtvu najbolja su osnova za vrst korporativni identitet. No, sve je eĹĄ e problem u rukovodstvu koje nije upoznato s alatima pomo u kojih moĹže sigurno graditi svoj identitet, posebice u kriznim situacijama, kada je iskrenost prema zaposlenicima na visokoj cijeni.

PogreĹĄna percepcija

Jedan od primjera naizgled

bezazlene navike koja moĹže utjecati na vaĹĄ brend jest vanjski izgled, kao i neprimjereno odijevanje. Stru njaci preporu uju da se u kriznim vremenima menadĹžeri ili vlasnici poduze a ne pojavljuju u bajoslovno skupim odjelima, automobilima ili cipelama jer tako ne mogu biti vjerodostojni kada od radnika zahtijevaju da se strpe ili da stegnu remen. PogreĹĄno vas se moĹže percipirati i zbog neuredna radnog stola koji sugerira da ste neorganizirani, a esto vikanje moĹže vas okarakterizirati kao osobu bez razumijevanja za druge. No, to su samo sitni nedostaci koji se mogu ispraviti kozmeti kim zahvatima.

Nova vrijednost

No, ako vaĹĄ brend ima viĹĄe ĹĄtetnih imbenika, nuĹžna je temeljita analiza. Potrebno je obratiti se svojem trĹžiĹĄtu, suradnicima, nadre enima ili poslovnim partnerima i doznati kako vas percipiraju, ĹĄto bi mijenjali, a ĹĄto zadrĹžali. Bitno je svom brendu kontinuirano davati novu vrijednost, a suradnicima i poslovnim partnerima dosljedno pruĹžati kvalitetu u bilo kojem pogledu. Dosljednost je stoga temeljni preduvjet da bi netko izgradio povjerenje u vaĹĄ osobni brend, jer ljudima morate dokazati svoje vrijednosti, a ne pri ati o njima. Isto vrijedi i za zaposlenike. S. H. B.

doga aji 17

business.hr etvrtak 20/1/2011

regija/svijet

‘Još se eka potvrda za sastanak o sukcesiji’ STALNE ODGODE Na sljede em sastanku Stalnog zajedni kog odbora za sukcesiju - koji srbijanski mediji najavljuju za po etak velja e iako se u Zagrebu još eka potvrda datuma - bit e govora i o bilateralnom ugovoru sa Srbijom kojim e se riješiti potraživanja poduze a, a on se trenuta no uskla uje

HRVATSKA bi trebala dobiti 10 diplomatsko-konzularnih nekretnina koje danas koristi Srbija, a vrijednost im je procijenjena na oko 14 milijuna dolara ARHIVA BUSINESS.HR

eogradski mediji ju er su najavili da e se sjednica Stalnog zajedni kog odbora za sukcesiju održati po etkom velja e u Sarajevu. Najavili su i da e na dnevnom redu biti rasprava o diplomatsko-konzularnim predstavništvima te privatnoj i bivšoj društvenoj imovini. Iz hrvatskih diplomatskih izvora Business.hr doznaje da se sjednica Stalnog zajedni kog odbora u Sarajevu trebala održati u sije nju, ali je još jednom odgo ena.

Odlaganje primopredaje

Hrvatska strana bi željeli da se sjednica održi što prije, ali za sada postoji samo službena potvrda da se sastanak odga a do daljnjega. Prva to ka dnevnog reda

bit e redovita rasprava o provedbi sporazuma o sukcesiji. Na prijedlog posebnog odbora za provedbu aneksa C kao druga to ka uvršteno je pitanje mješovitih banaka i novca koji je nestao na njihovim ra unima u inozemstvu. U sklopu redovitog " ešljanja" provedbe sukcesijskog sporazuma u središtu e biti provedba aneksa B o nekretninama u inozemstvu. Hrvatski predstavnici inzistirat e na provedbi ve dogovorene raspodjele 44 od ukupno 123 diplomatsko-konzularnih nekretnine koja se odga a još od 2006. godine, kada je dogovorena. Hrvatskoj je pripalo deset diplomatskokonzularnih nekretnina ija je vrijednost procijenjena na oko 14 milijuna dolara. Nakon postignutog dogovora, Srbija koja koristi

"raspodijeljene" nekretnine stalno odlaže njihovu primopredaju, navode i pritom razli ite razloge. Sve ostale države inzistiraju na provedbi dogovorenog u najkra em mogu em roku, bez povezivanja s podjelom preostalih neraspore enih nekretnina, a pogotovo bez povezivanja s dogovorima o provedbi ostalih aneksa sporazuma o sukcesiji.

Potpis sa BiH

Kao što je i dosad bila praksa, u okviru op e rasprave o provedbi sukcesijskog sporazuma razgovarat e se i o provedbi svih njegovih aneksa, kao što su sukcesija arhivskoga gradiva, pokretnitna bivše države, uklju uju i kulturna dobra i vojnu imovinu. Bit e rije i i o bivšem društvenom vlasništvu, od-

nosno vlasništvu poduze a, iako ova pitanja nisu službeno uvrštena kao zasebna to ka dnevnog reda. Osim toga, pitanje bivšeg društvenog vlasništva, odnosno vlasništva pravnih osoba Hrvatska je sa Slovenijom i Makedonijom ve riješila bilateralnim sporazumom. Srbija i BiH dugo su inzistirale na tome da se i to pitanje riješi u sklopu provedbe sukcesijskog sporazuma i njegovih aneksa, no i one su se, ini se, priklonile bilateralnom rješavanju. Hrvatska je sa BiH ve uskladila bilateralni sporazum, ali ga još nije potpisala. Srbija je u Zagreb poslala svoj prijedlog bilateralnog ugovora i on je na razmatranju u resornim ministarstvima. Nakon toga uslijedit e usuglašavanje Zagreba i Beograda te njegovo potpisivanje. Iz diplomatskih izvora doznaje se da e bilateralnim sporazumom sa Srbijom biti riješeni i problemi povrata imovine koju potražuju poduze a iz obiju država. Ako do tada ne budu riješene sudskim putem, to e uklju ivati i nekretnine zbog kojih se ve vode sudski postupci u jednoj ili drugoj državi, poput spora koji je Ina pokrenula radi povrata imovine koju potražuje u Srbiji. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 20/1/2011

TREZORCI

ZA SADA 89 POSTO

Portugal skupio 750 mil. eura

Kerum preuzima cijeli Koteks

Dugom pritisnuti Portugal sakupio je u srijedu 750 milijuna eura aukcijom trezorskih zapisa, uz niĹže kamate i veliku potraĹžnju, ĹĄto ukazuje na priguĹĄenu zabrinutost u vezi s financijskim nevoljama te zemlje. Prinos na trezorske zapise s rokom dospije a od 12 mjeseci iznosio je 4,03 posto. U ovoj godini Portugal mora prikupiti 20 milijardi eura. B.hr

Tvrtka Kerum, u vlasniĹĄtvu Ĺ˝eljka Keruma, objavila je preko stranica Zagreba ke burze kako namjerava objaviti ponudu za preuzimanje druĹĄtva Koteks import-export. Objava o namjeri preuzimanja stigla je nakon ĹĄto je Kerum 17. sije nja stekao 101.754 dionice Koteksa na draĹžbi Hrvatskog fonda za privatizaciju, ĹĄto ini 15,2 po-

Ĺ˝ELJKO KERUM preuzima preostale dionice gubitaĹĄa Koteksa JOĹ KO Ĺ UPI / CROPIX

sto udjela u temeljnom kapitalu. Kerum e nakon zavrĹĄetka procesa kupoprodaje imati ukupno 89,3 posto udjela u Koteksu. Koteks je bio prvi ĹĄoping centar u Splitu, a nakon privatizacijske devastacije preĹĄao u Kerumove ruke. Nalazi se na vrijednom zemljiĹĄtu, a Kerum je u 2009. godini najavio njegovo ruĹĄenje i gradnju novog centra, ali ideja nikada nije realizirana. Koteks je 2009. zavrĹĄio sa 3,1 milijun kuna gubitka i ima 103 zaposlenika. A. Pa.

ECB ne e podizati klju nu kamatnu stopu NE BOJTE SE! Vije e guvernera Europske srediĹĄnje banke odagnalo je strah i nervozu ulaga a objavivĹĄi kako e u borbi protiv inflacije povu i prave poteze, ali klju nu kamatu ne e dirati elnici Europske srediĹĄnje banke, prestraĹĄeni zbog mogu ih reakcija trĹžiĹĄta na proĹĄlotjednu izjavu njihova ĹĄefa Jean Claudea Tricheta prema kojoj e ta institucija poduzeti potrebne mjere nastavi li inflacija rasti,

demantirali su pove anje kamatnih stopa o emu se naga alo posljednjih dana. â&#x20AC;&#x17E;Upravno Vije e ECBa smatra da je trenuta na razina kamatnih stopa odgovaraju a i ne vidimo razloga za njezinu pro-

mjenu u bliskoj budu nostiâ&#x20AC;&#x153;, kazao je lan Vije a Ewald Novotny, a prenio Bloomberg. Potkrijepio je to i predsjednik Bundesbanka Axel Weber prognoziravĹĄi da e inflacija u srednjem roku ostati ispod zacrtanih

BELGIJANCI I SLOVACI UZMAKNULI

Nijemac Weber - novi guverner ECB-a

AXEL WEBER, guverner njema kog Bundesbanka, nema ozbiljnog protukandidata? ARHIVA B.HR

NesluĹžbena kampanja za izbor idu eg predsjednika Europske srediĹĄnje banke ve je po ela, a kao nasljednik Jean-Claudea Tricheta, iji mandat zavrĹĄava u listopadu, sve se eĹĄ e spominje predsjednik Bundesbanka Axel Weber za kojeg se smatra da joĹĄ nema ozbiljnog protukandidata. Belgija i Slova ka nominirale su, naime, kandidate za mjesto lana IzvrĹĄnog odbora ECB-a, koje e se isprazniti u svibnju kada tu duĹžnost napusti austrijanka Gertrude Tumpel-Gugerell. Iako svjetski mediji izvjeĹĄtavaju da je njema ka kancelarka Angela Merkel ve po ela lobirati, ona to joĹĄ uvijek ne radi javno. Naime, Weberovoj kandidaturi navodno se protivi francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. ak i ako Francuska podupre Webera, Italija i Ĺ panjolska mogu ga odbiti. Talijanski guverner Mario Draghi tako er je kandidat za ĹĄefa ECB-a.

dva posto. â&#x20AC;&#x17E;Iako rizici postoje, sada su uravnoteĹženiâ&#x20AC;&#x153;, kazao je Weber.

Euro raste

Euro je od Trichetove objave porastao pet centi u odnosu na dolar pa iz ECBa poru uju da je trĹžiĹĄte pretjerano reagiralo na njihov posljednji istup. Jak euro mogao bi stati na put izvozu u trenutku kada se Europa bori sa zaduĹženoĹĄ u, a ve e bi kamatne stope donijele dodatno optere enje zaduĹženim zemljama. Europska srediĹĄnja banka referentnu kamatnu stopu drĹži na razini od jedan posto od svibnja 2009. godine. Iako se nakon posljednjih podataka o inflaciji spekuliralo da e kamata porasti, ini se da e se nastaviti dosadaĹĄnja praksa. Prema novim Citigroupovim predvi a-

njima, Europska e srediĹĄnja banka kamatne stope podi i u prvom kvartalu idu e godine, a prijaĹĄnje su se prognoze odnosile na drugu polovinu 2010. godine.

Cijene rasle 2,2 posto

GodiĹĄnja stopa inflacije u eurozoni zbog rasta cijena hrane, goriva, alkohola i duhanskih proizvoda prvi je puta u posljednje dvije godine nadmaĹĄila ciljanu razinu Europske centralne banke, poti u i tako naga anja o skorom rastu kamatnih stopa. Prema Eurostatovim podacima, inflacija je u prosincu sa 1,9 posto zabiljeĹženih prethodnog mjeseca porasla na 2,2 posto, odnosno sko ila je na najviĹĄu razinu od listopada 2008. godine, kada je dosegnula 3,2 posto. Biljana Star i

NESAVJESNA BANKA

Barclays kaĹžnjen sa 67,7 mil. funti Britanska Barclays banka zaradila je 7,7 milijuna funti teĹĄku kaznu zbog propusta u prodaji dvaju fondova. Agencija za nadzor financijskih usluga banci je osim toga naredila da klijentima nadoknadi 60 milijuna funti ĹĄtete nastale loĹĄim savjetovanjem o ulaganju u fondove, a iz same su banke obe ali da e situaciju popraviti. B. St.

BROJKA

15,3 posto dionica MontaĹže prenio je ugovorom od srijede Holding na njema ki Bilfiger Berger

URO AKOVI

Bilfigeru 96% dionica MontaĹže uro akovi MontaĹža potpisom ugovora prenijela je u srijedu preostala 15,3 posto udjela na ve inskog vlasnika njema ku korporaciju Bilfinger Berger Power Services, stoji u obavijesti objavljenoj na Zagreba koj burzi. Ugovor su potpisali Zdravko Stipeti , predsjednik Uprave ure akovi a holdinga, i Gerd Lesser, glavni izvrĹĄni direktor Bilfinger Ber-

gera. Ta njema ka tvrtka sada posjeduje 96,36 posto dionica ure akovi MontaĹže. uro akovi holding raspisao je u listopadu proĹĄle godine natje aj za prodaju preostale 38.752 dionice nominalne vrijednosti 300 kuna pa je ukupna nominalna vrijednost paketa iznosila 11,62 milijuna kuna. Po etna cijena u natje aju za cijeli paket bila je dvostruko viĹĄa, 600 kuna po dionici, a pravo prvokupa imao je Bilfinger Berger, koji se jedini javio na natje aj i kupio paket po po etnoj cijeni. Ve inski

vlasnik uro akovi MontaĹže postao je neĹĄto prije, u travnju 2009., kupnjom 50 posto plus jedne dionice. Bilfinger Berger Power Services dio je Bilfinger Bergera, velike njema ke grupacije koja ima sjediĹĄte u Mannheimu. ZapoĹĄljava viĹĄe od 60.000 radnika, a njegov godiĹĄnji promet iznosi oko 10 milijardi eura. Prilikom kupnje MontaĹže obvezali su se zadrĹžati djelatnost i broj zaposlenih minimalno pet godina, a i prije same kupnje MontaĹži su osigurali nekoliko poslova. Ante Pavi

nih razloga povla i s duĹžnosti na neodre eno vrijeme. Na kraju produljenog vikenda u SAD-u, koji se otegnuo i na ponedjeljak zahvaljuju i Danu Martina Luthera Kinga, legendarni direktor Applea objavio je da kormilo prepuĹĄta glavnom operativnom direktoru Timothyju Cooku.

nju klju nih strateĹĄkih odluka. U Appleu se nadaju da e objava rekordnih rezultata uvjeriti ulaga e da Jobov odlazak ne e utjecati na budu i rast. Appleove dionice su nakon objave vijesti o Jobsovu odlasku u ponedjeljak pale 4 posto zbog ega je na neko vrijeme suspendirano trgovanje, ali su se odmah nakon nastavka trgovanja po ele oporavljati, zabiljeĹživĹĄi rast od 2 posto. Ante Pavi

DIV I DALJE RASTE

Apple zabiljeĹžio rekordnu dobit od 6 milijardi eura iznosio 16,24 milijuna, ili 86 posto viĹĄe nego u istom razdoblju proĹĄle godine, te iPadi kojih je na svjetskom trĹžiĹĄtu prodano 7,33 milijuna primjeraka. Rast prodaje od 23 posto zabiljeĹžili su i ra unala Mac kojih je prodano 4,1 milijun komada. Zbog tolikog pove anja prodaje i prihodi su dosegnuli rekordnu svotu popevĹĄi se na 26,74 milijarde dolara.

STEVE JOBS, izvrĹĄni direktor Applea, kaĹže kako je prodaja Macova, iPhonea i iPada bila rekordna ARHIVA B.HR

Jobs se povukao

Dan nakon objave kako se guru kompanije Steve Jobs mora ponovno lije iti, informati ka kompanija ublaĹžila je negativne reakcije objavom rekordne dobiti od 6 milijardi dolara u samo zadnja tri mjeseca proĹĄle godine Apple, najve a informati -

ka svjetska tvrtka po trĹžiĹĄnoj kapitalizaciji, objavio je u utorak da mu je dobit u etvrtom tromjese ju dosegnula rekordnih 6 milijardi ameri kih dolara, ĹĄto je premaĹĄilo o ekivanja analiti ara. NajzasluĹžniji proizvodi za financijske rezultate su iPhonei iji je broj prodanih primjeraka u tri mjeseca

"Imali smo fantasti no blagdansko tromjese je s rekordnom prodajom Macova, iPhonea i iPada", zaklju io je Jobs u poslovnom izvjeĹĄ u, a izvrĹĄni su direktori joĹĄ jednom ponovili kako ne mogu zadovoljiti potraĹžnju za iPhoneima. Financijski podaci stigli su samo dan nakon ĹĄto je njegov direktor Steve Jobs, kojega smatraju najzasluĹžnijim za rezultat, objavio da se zbog zdravstve-

Kratka korekcija dionice

Jobs e ipak zadrĹžati naslov glavnog izvrĹĄnog direktora i sudjelovat e u donoĹĄe-

SVE BOLJI I BOLJI

Nijemci opet revidirali stope rasta â&#x20AC;&#x201C; na 2,3 posto Njema ka vlada podigla je u srijedu prognozu stope gospodarskog rasta u ovoj godini na 2,3 posto, najavljuju i solidan rast izvoza i poja anu osobnu potroĹĄnju. U listopadu je Berlin za ovu

godinu prognozirao rast u visini od 1,8 posto. U 2012. duĹžnosnici o ekuju neĹĄto sporiji rast, po stopi od 1,8 posto, kazao je ministar gospodarstva Rainer Bruederle. "Njema ko gospodarstvo lani se oporavilo. Ova e godina biti dobra, a uzlet

po iva na dva stabilna temelja - izvozu i doma oj potraĹžnji", kazao je. Izmjenama vladinih projekcija prethodila je objava podatka da je najve e europsko gospodarstvo lani poraslo 3,6 posto, ĹĄto je najsnaĹžniji rast od ujedinjenja podijeljene Njema ke

budu i da je oporavak izvoza u stopu slijedilo ja anje doma e potraĹžnje. Pad njema kog BDP-a u 2009. iznosio je golemih 4,7 posto. Za ovu godinu vlada ipak prognozira sporiji rast izvoza, po stopi od 6,5 posto, u usporedbi sa sko-

kom od 14,2 posto u 2010., dok se rast uvoza procjenjuje u visini od 6,4 posto nakon 13-postotnog rasta u proĹĄloj godini. Osobna potroĹĄnja trebala bi porasti 1,6 posto u 2011. nakon ĹĄto je lani uve ana za 0,5 posto zbog o ekivanog pada nezaposlenosti. B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica pore ke turisti ke tvrtke zabiljeĹžila je u srijedu jedan od najve ih skokova cijene na Zagreba koj burzi. Rastom od 7,48 posto Riviera Pore je prvi put od rujna proĹĄle godine preĹĄla cjenovnu razinu od 180 kuna. Ni ukupan promet nije bio zanemariv i iznosio je 334.095, pa je srijeda bila najlikvidniji dan te dionice u posljednje najmanje dvije godine. Vlasnika je promijenilo 1858 dionica.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Adris grupa Kon ar Ingra Zagreba ka banka Belje Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Liburnia Riviera hoteli EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Privredna banka Zagreb Luka Plo e Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija d.d. Jadranski naftovod Viro tvornica ĹĄe era d.d. AD plastik Petrokemija Uljanik plovidba Atlantic grupa Dom holding Riviera Pore Tisak Kon ar Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu uro akovi holding Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Kon ar - elektroindustrija Fima validus Vupik Viadukt Jamnica akove ki mlinovi Luka Rijeka Ledo Jadroplov d.d. Auto Hrvatska Konzum Jadroagent HTP Kor ula Tehnika akovĹĄtina KraĹĄ, prehrambena industrija Hidroelektra niskogradnja Tankerska plovidba Quaestus nekretnine Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. KaĹĄtelanski staklenici Transadria LoĹĄinjska plovidba HUP - Zagreb Jadranska banka Jadransko osiguranje Magma d.d. Dioki d.d Saponia OT-optima telekom d.d. Slobodna Dalmacija Pismorad Zvijezda HGspot Dukat Valamar grupa Tehnomont montaĹža Arenaturis Sun ani Hvar Prehrambeno-industrijski kombinat IPK Osijek Zlatni rat Istraturist Umag d.d. BeliĹĄ e Atlas nekretnine Veterina d.d. Imperial hotelijerstvo Siemens dioni ko Solaris Hoteli Ĺ˝ivogoĹĄ e Ĺ˝itnjak Hrvatski duhani

+ Dionica Quaestus nekretnina doĹživjela je u srijedu velik pad cijene uz promet od 52.00 kuna. Cijena je pala nakon ĹĄto je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga naloĹžila druĹĄtvu za upravljanje Quaestus Invest da ulaganje Quaestus nekretnina do 30. rujna 2012. godine uskladi s prospektom tako da smanji ulaganja u tvrtke koje poslovanje baziraju na nekretninama sukcesivno do najviĹĄe 30 posto.

CROBEX: -1,24%

Redovan promet: 51.633.516,45 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

304.63 3,400.00 318.50 288.25 1,040.10 17.31 279.66 90.00 339.99 765.00 1,715.00 2,200.00 740.00 635.00 1,740.14 1,467.00 319.99 3,400.01 404.17 132.80 167.00 602.50 803.16 44.61 173.00 177.00 998.00 570.00 39.10 24.00 565.12 7.90 76.66 307.00 44,900.00 3,702.00 180.12 6,298.99 153.01 390.00 195.00 630.00 77.01 1,305.01 9.00 436.00 160.13 1,310.00 50.01 17.00 1,002.50 1,700.00 156.00 1,250.00 2,600.66 3,401.00 27.11 80.60 177.38 28.10 29.99 410.00 3,625.00 20.01 375.50 43.00 76.00 71.01 29.00 249.47 31.05 68.00 337.00 575.00 36.30 76.06 169.98 650.00 229.98 25.00 121.13 45.00

306.99 3,550.00 337.00 305.00 1,124.95 18.05 289.98 94.10 342.00 784.40 1,799.99 2,230.00 740.00 645.00 1,799.99 1,495.00 325.00 3,520.00 412.50 138.93 170.10 615.00 815.00 46.42 184.99 186.00 1,048.45 570.00 41.49 24.00 575.99 8.90 89.75 314.00 44,900.00 3,714.00 185.00 6,299.00 158.00 396.00 204.00 630.00 80.99 1,362.00 10.00 450.00 164.97 1,349.99 50.01 17.00 1,002.50 1,997.98 156.10 1,250.13 2,800.02 3,401.00 27.97 81.10 177.38 28.77 30.00 410.00 3,625.01 20.10 375.50 43.11 76.00 75.31 29.00 249.47 31.05 68.00 339.00 575.00 36.30 76.06 169.98 650.00 229.98 25.00 121.13 45.00

304.63 3,400.00 318.50 290.00 1,070.00 17.33 279.66 90.08 340.00 765.00 1,740.00 2,223.00 740.00 645.00 1,743.15 1,467.00 324.99 3,490.00 404.17 132.80 167.50 609.90 804.50 45.38 184.99 182.50 1,015.00 570.00 39.10 24.00 565.12 8.25 76.66 307.00 44,900.00 3,714.00 180.15 6,299.00 153.01 396.00 196.00 630.00 77.77 1,305.01 9.05 436.00 160.15 1,310.00 50.01 17.00 1,002.50 1,997.98 156.00 1,250.00 2,600.66 3,401.00 27.97 80.60 177.38 28.50 30.00 410.00 3,625.00 20.01 375.50 43.00 76.00 71.01 29.00 249.47 31.05 68.00 339.00 575.00 36.30 76.06 169.98 650.00 229.98 25.00 121.13 45.00

-0.12% -2.94% -1.70% -3.33% 1.90% -0.52% 2.44% -1.65% 0.00% -1.61% 1.52% 0.14% 0.00% 2.38% -3.16% -1.68% 0.31% 2.65% -0.94% -1.63% -3.85% -0.02% -0.25% -3.03% 7.48% 0.82% 1.50% 2.70% -5.78% 2.13% 0.00% 5.50% -4.21% -0.62% 0.90% -0.96% -1.56% 1.60% -1.95% 5.60% -1.01% 2.91% 1.28% -0.15% -8.12% -2.02% -1.75% 0.77% -28.56% 0.00% 11.39% 33.20% 0.00% -8.09% -8.43% 4.97% 0.25% 0.00% 2.09% -3.39% 9.01% -1.44% 0.00% -1.19% 2.88% 2.38% 16.92% -5.32% 0.00% 0.67% 3.50% 11.46% 2.73% 0.00% 3.71% -0.92% 0.00% 0.00% 0.00% 25.00% -6.46% 0.00%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

39,210 1,840 13,085 11,177 2,933 151,543 7,152 19,311 5,140 1,760 646 415 1,150 1,214 419 458 2,030 180 1,462 3,842 2,766 704 470 7,496 1,858 1,379 241 345 4,812 8,000 327 20,275 1,804 485 3 35 661 19 755 262 487 147 819 47 6,607 128 341 41 1,057 3,024 38 20 186 20 8 6 721 210 88 498 446 29 3 517 25 180 100 71 180 18 144 50 10 4 59 20 8 2 5 15 3 8

11,987,185.46 6,425,768.64 4,312,147.25 3,332,827.44 3,097,390.31 2,667,933.93 2,015,401.65 1,765,980.24 1,748,394.36 1,369,301.02 1,134,660.17 917,812.51 851,000.00 773,513.37 737,401.23 682,679.82 658,492.81 624,284.52 599,046.48 520,645.06 464,734.10 428,846.74 379,436.39 343,431.52 334,095.93 249,989.15 247,910.93 196,650.00 193,694.70 192,000.00 185,553.05 173,542.52 150,682.85 150,149.42 134,700.00 129,710.00 120,664.16 119,680.96 117,419.79 102,613.17 96,539.80 92,610.00 64,340.23 62,931.87 62,019.95 56,208.34 54,937.36 54,694.90 52,860.57 51,408.00 38,095.00 37,423.82 29,022.80 25,000.26 22,031.36 20,406.00 19,738.33 16,971.90 15,609.44 14,097.98 13,378.47 11,890.00 10,875.02 10,348.32 9,387.50 7,744.40 7,600.00 5,336.51 5,220.00 4,490.46 4,471.20 3,400.00 3,380.00 2,300.00 2,141.70 1,521.20 1,359.84 1,300.00 1,149.90 375.00 363.39 360.00

24,945.70 34,000.00 730.58 1,967.39 207.78 129.97 17,911.77 740.05 3,269.41 1,067.57 275.93 672.77 328.75 12,303.23 388.05 1,953.53 1,761.45 2,592.53 560.45 557.70 559.64 353.74 2,682.44 338.86 675.86 435.55 62.35 38.82 126.57 32.19 1,453.56 22.29 115.41 140.24 993.46 389.97 1,077.38 1,386.85 250.43 198.00 4,449.76 69.83 33.16 247.25 9.53 598.90 99.91 820.56 112.80 8.60 113.88 57.45 103.34 589.22 311.01 425.12 136.33 325.79 116.82 80.37 156.63 9.55 363.43 6.60 1,126.50 270.71 20.39 154.98 212.02 58.24 138.54 37.56 1,584.82 669.48 121.09 140.32 108.08 614.84 142.06 7.57 24.91 37.93

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,625.00 217.00 242.21 975.00 14.13 200.00 54.00 286.07 705.00 1,106.00 1,436.28 740.00 461.06 1,160.03 1,181.00 240.00 2,332.01 290.00 80.21 105.50 533.13 657.10 27.87 100.00 135.00 909.99 550.00 22.36 22.50 430.00 5.00 41.77 190.00 31,101.00 2,950.00 161.54 4,720.12 124.01 302.00 145.00 506.05 57.00 871.01 5.11 290.01 120.00 1,140.00 50.01 17.00 612.00 1,301.00 121.00 1,115.16 2,265.00 2,300.00 23.01 70.00 105.25 25.00 20.01 323.33 2,851.00 19.11 240.00 28.00 65.00 33.03 25.00 139.00 17.00 30.05 280.00 420.00 20.50 54.51 150.00 565.00 160.00 20.00 76.10 25.00

332.84 3,550.06 390.00 318.99 2,450.00 43.20 289.98 98.95 373.00 1,060.00 3,397.40 2,890.00 740.00 683.00 2,093.00 1,777.00 400.00 3,520.00 417.26 143.00 184.73 675.00 829.99 50.00 200.00 294.00 2,198.00 570.00 52.00 25.00 585.00 29.01 230.00 375.00 44,900.00 3,850.00 220.00 7,049.99 190.30 519.00 207.51 630.00 167.99 2,020.00 30.10 497.02 257.00 1,625.00 87.00 27.18 1,197.00 3,290.00 173.00 1,845.00 3,100.00 3,401.00 69.90 150.96 189.38 44.80 64.98 450.03 4,798.97 61.96 400.12 46.00 90.02 75.31 36.50 249.47 35.00 68.00 410.00 592.00 46.98 77.00 214.95 680.00 260.00 32.00 163.85 69.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,10 83,05 263,50 80,00 18,00 0,70 5,38 12,71 15,52 104,35 41,00 109,20 155,00 4,40 100,70

63,70 86,50 266,00 83,00 18,05 0,71 5,40 13,00 15,90 105,13 42,00 109,20 158,10 4,40 100,70

63,70 85,80 263,70 80,00 18,00 0,70 5,40 12,95 15,52 105,13 42,00 109,20 156,00 4,40 100,70

63,42 84,94 264,92 80,04 18,00 0,71 5,38 12,91 15,60 1,05 41,40 1,09 156,62 4,40 1,01

35,40 1,43 36,06 4,03 81,01 0,09 0,13 1,50 3,78

37,00 1,45 36,40 4,45 81,01 0,09 0,13 1,50 3,78

36,50 1,45 36,40 4,45 81,01 0,09 0,13 1,50 3,78

0,36 1,44 0,36 4,44 0,81 0,09 0,13 1,50 3,78

93,00 90,00 35,00 39,00 97,00 40,00 90,00 65,00 4,10 78,00 20,08 36,00

93,00 92,90 35,60 39,00 97,00 40,02 90,00 65,00 4,50 80,01 20,50 36,00

93,00 90,00 35,60 39,00 97,00 40,00 90,00 65,00 4,40 80,00 20,50 36,00

93,00 92,60 35,59 39,00 97,00 40,02 90,00 65,00 4,33 78,55 20,40 36,00

0,00 % -3,23 % 1,25 % -0,31 % 0,00 % -0,05 % 0,00 % -8,42 % 10,00 % 2,55 % 2,50 % 0,00 %

487,00 3.950,00 959,00 916,00 2.420,00 8.400,00 8.177,00 645,00 18.999,00 29.000,00 710,00 6.840,00 11.000,00 1.099,00 6.495,00

490,00 4.050,00 1.050,00 960,00 2.540,00 8.800,00 8.900,00 650,00 19.000,00 30.749,00 750,00 7.000,00 11.000,00 1.149,00 6.500,00

487,00 3.994,00 1.008,00 951,00 2.460,00 8.621,00 8.882,00 649,00 18.999,00 29.958,00 748,00 6.909,00 11.000,00 1.101,00 6.500,00

487,64 3.993,90 1.008,37 951,43 2.459,80 8.620,57 8.816,51 648,64 18.999,25 29.958,13 747,92 6.909,29 11.000,00 1.101,42 6.499,98

-0,20 % 2,70 % 3,81 % 2,81 % -0,28 % 7,27 % 8,62 % 7,63 % 2,40 % 5,12 % 3,89 % 0,45 % -8,33 % 4,86 % 11,21 %

91,10 3.450,00 3.599,00 4.223,00 89,00 540,00 585,00 88,50 3.100,00

91,10 3.490,00 3.844,00 4.490,00 90,00 551,00 618,00 89,00 3.380,00

91,10 3.477,60 3.770,53 4.371,81 89,02 549,38 610,99 88,74 3.300,69

56,03 3.477,60 3.770,53 4.371,81 54,75 549,38 610,99 54,58 3.300,69

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KRKA TLSG TELEKOM SLOVENIJE PETG PETROL SAVA SAVA ZVTG ZAVAROVALNICA TRIGLAV NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KDIR KD ID GRVG GORENJE LKPG LUKA KOPER SI0002100558 SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA KDHR KD GROUP SI0032102947 PETROL 1. IZDAJA MELR MERCATOR ATPG AKTIVA NALOZBE SI0022103095 BANKA CELJE 13. IZDAJA

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 VARTES AD PREVIJA RIBNIK GACKO UIT AD GACKO TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. NiĹĄ Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac Agrobanka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Privredna banka Beograd a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun PoĹĄtanska ĹĄtedionica a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 STOPANSKA BANKA BITOLA

176.373,23 63.196,82 53.514,50 44.023,06 23.292,50 21.600,90 21.181,14 19.928,88 18.267,33 17.607,98 15.029,28 10.920,00 10.807,40 7.590,00 6.042,00

3,81 % 152307 2,11 % 12000 0,22 % 43600 -1,98 % 2572 0,01 % 12745 0,00 % 91649 0,00 % 38918 0,00 % 3013 0,00 % 440

55.108,40 17.290,20 15.867,00 11.415,16 10.324,73 8.248,41 5.059,34 4.519,50 1.663,20

23654 11785 24647 17112 4461 10128 3898 3525 35787 1125 1878 738

2.199.822,00 1.091.340,70 877.298,20 667.368,00 432.717,00 405.285,04 350.820,00 229.125,00 155.046,73 88.371,22 38.307,81 26.568,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 KMB TPLF ALK RMDEN08 TEL GRNT RMDEN09 SBT

2781 744 202 550 1294 30612 3935 1544 1171 16785 363 10000 69 1725 6000

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB ENHL SJPT MTLC AGBN ALFA PRBN BMBI KMBN TIGR FITO PSBN TLFN TGAS

-0,47 % -1,32 % -0,49 % -1,49 % -0,61 % 0,00 % -0,37 % -1,52 % -3,00 % 0,12 % 0,00 % 0,00 % -2,50 % 0,00 % 0,00 %

Garant Futog Soja protein Aik banka Fabrika duhana Sarajevo Makedonski telekom

+7,4% +2,8% +2,7% +2,5% +2,4%

Energoprojekt holding Beograd

Energoinvest Sarajevo Gorenje Telekom Slovenije Petrol Krka

-5,66% -1,52% -1,32% -0,49% -0,47%

Luka Koper

+3,81% -3,00%

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKI FBIHK1E FBIHK1B FBIHKH FBIHK1A FBIHKE RMUKR BIGFRK3 FDSSR BHTSR FBIHK1D

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-C ZPTP-R-A RSDS-O-C VRTS-R-A GACK-R-A TRZN-R-A BLBP-R-A

Oznaka

etvrtak 20/1/2011

business.hr

43022 4674 12771 12573 3276 515 386 4402 121 76 2893 300 160 1518 251

20.979.282,00 18.667.507,00 12.877.956,00 11.962.371,00 8.058.312,00 4.439.595,00 3.403.172,00 2.855.300,00 2.298.909,00 2.276.818,00 2.163.733,00 2.072.786,00 1.760.000,00 1.671.953,00 1.631.495,00

valuta: MKD - makedonski denar -1,51 % 960000 53.788.326,04 2,28 % 1346 4.680.849,00 7,87 % 1237 4.664.146,00 6,23 % 584 2.553.136,00 1,16 % 24886 1.362.462,92 2,41 % 2211 1.214.685,00 7,42 % 1560 953.152,00 -0,28 % 13742 749.996,16 6,56 % 173 571.020,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

Pozitivnu seriju beogradski indeks BELEX 15 nastavio je i u srijedu sko ivĹĄi 3,9 posto, a ve ina je dionica zabiljeĹžila rast vrijednosti. Tre a na popisu najlikvidnijih bila je ona Energoprojekt holdinga sa 12,9 milijuna dinara prometa, a cijena joj je rasla 3,8 posto, na 1008 dinara. Tijekom dana dionicom Energoprojekt holdinga trgovalo se i po cijeni od 1050 dinara, a najniĹža je iznosila 959 dinara. Cijena Agorbanke sko ila je pak 7,27 posto, na 8621 dinara.

Jedan od ve ih padova cijene na Ljubljanskoj burzi zabiljeĹžila je u srijedu dionica Luke Koper zavrĹĄivĹĄi na kraju dana u minusu od tri posto. Ukupan promet tom dionicom bio je manji od 20.000 eura, a cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 15,52 do 15,9 eura. NajniĹža cijena ujedno je bila posljednja zabiljeĹžena u srijedu. Mercator je tako er pao, i to na 156 eura, uz ukupan promet od 10,897 eura, dok je SBITOP indeks niĹži 1,08 posto.

REGIONALNI INDEKSI -1,08% BIRS +0,13% 842,03 958,25 Belex15 +3,91% FIRS -0,63% 739,93 1.573,81 Belexline +2,59% MBI10 0,00% 1.387,46 2.585,19 SASX10 +3,95% MOSTE 0,00% 1.052,94 523,69 SASX30 +0,36% NEX20 +0,23% 978,00 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,39% WIG20 +1,38% 2.703,35 BUX -0,33% 22.344,13 +0,80% -0,42% ATX +1,00% 2.931,06 indeksa na zatvaranju u -0,10% Stanje srijedu 19. sije nja 2011.

FTSE100 6.027,51

DAX 7.113,74

CAC40

3.988,13

MICEX 1,763.55

AMERIÂťKI INDEKSI DJIA +0,47% S&P500 +0,14% 11.787,38 1.295,02 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,38% utorak 18. sije nja 2011. 2.765,85

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 155,2753

37,12

MP-Mena HR

499,1046

27,10

Ilirika BRIC

120,6494

20,58

7,6935

17,59

HPB WAV DJE

98,7957

17,10

FIMA Equity

77,9427

-14,29

ST Global Equity

46,4081

-12,68

C-Zenit

52,0924

-10,79

HPB Dynamic

49,3322

-8,27

HPB Dioni ki

87,4274

-5,12

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

116,9667

11,01

AC G Balanced EM

11,3284

8,19

NFD Aureus E.M.B.

87,1343

7,49

ZB global

150,3300

7,23

Ilirika JIE Balanced

156,4240

5,85

ICF Balanced

119,3724

-10,32

ST Balanced

175,7784

-8,40

HPB Global

100,4777

-6,59

5,7319

-5,10

68,1048

-4,26

C-Premium ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

79,5119 11,3997 79,4400 89,6453 109,2800 66,6226 109,7900 95,4300 116,7369 97,1480 112,4878 91,1000 45,7525 66,1800 7,6935 138,2200 93,8070 107,4900 8,8052 52,0924 50,9143 333,3178 33,9600 98,7957 14,8336 108,9700 101,0795 120,6494 14,8444 29,3242

1,90 1,81 1,78 1,63 1,56 1,51 1,50 1,50 1,47 1,47 1,32 1,29 1,22 1,19 1,10 1,01 0,97 0,96 0,95 0,95 0,93 0,93 0,92 0,91 0,69 0,66 0,64 0,64 0,60 0,59

15,94 16,63 15,53 12,94 6,55 15,79 10,36 13,32 6,00 N/A 24,72 14,45 20,35 8,55 17,95 8,28 9,57 8,53 7,19 9,51 3,62 13,76 13,85 8,60 14,28 9,51 15,94 5,71 9,24 3,71

Capital Two KD Energija Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond ZB euroaktiv Prospectus JIE Raiffeisen World Erste Adriatic Equity OTP Europa Plus Ilirika Gold VB CROBEX10 A1 OTP indeksni Raiffeisen C. Europe KD Nova Europa ZB trend OTP meridian 20 ZB aktiv HI-growth C-Zenit VB High Equity MP-Global HR Erste Total East HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity ZB BRIC+ NFD Aureus Global Developed Ilirika BRIC KD Victoria NFD Aureus BRIC

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

17,78 23,36 18,02 16,86 10,76 16,34 15,40 12,18 11,19 N/A 25,52 15,13 22,88 10,47 25,13 10,93 15,41 14,17 10,73 5,51 9,62 21,09 8,43 14,71 23,39 17,31 12,59 16,49 1,95 10,03

10,49 N/A 7,41 3,16 5,79 1,27 11,00 -1,67 7,09 N/A 12,49 2,67 8,51 -3,33 17,59 11,82 2,25 9,74 2,92 -10,79 -1,39 15,60 -2,41 17,10 4,93 N/A 4,96 20,58 -4,99 8,51

-5,91 N/A -9,31 -2,01 1,33 -9,72 1,29 -0,88 10,88 N/A 12,49 -3,43 -22,46 -6,92 -7,72 4,01 -2,32 1,59 -1,42 -20,03 -18,49 -6,65 -27,90 -0,36 -7,43 N/A 0,21 19,82 3,43 -13,10

4,50 4,59 7,39 5,53 5,01 7,18 4,44 6,34 3,98 -2,92 9,45 8,83 8,90 5,84 5,15 1,79 4,61 3,38 1,88 4,04 2,38 3,94 4,43 1,74 4,69 2,22 3,57 0,86 6,03 1,39

7,340 9,014 15,984 376,357 225,860 25,136 38,703 196,502 9,034 7,428 6,856 11,311 149,215 199,276 21,725 195,818 18,839 507,242 69,068 5,804 13,186 5,378 40,353 15,716 8,316 92,640 64,697 38,786 67,692 10,755

3,75 0,88 2,36 5,37 6,71 3,97 7,30 5,27 1,50 0,23 1,00 2,67 3,06 5,75 3,26 8,23 2,73 4,57 8,90 2,92 3,30 2,65 3,30 3,38 3,33 0,76 5,14 1,04 11,70 3,80

18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global Erste Balanced ICF Balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Agram Trust ST Aggressive HI-balanced Allianz Portfolio C-Premium ST Balanced Raiffeisen Prestige KD Balanced HPB Global AC G Balanced EM

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

113,0367 87,1343 150,3300 126,9800 119,3724 156,4240 108,6477 159,4500 72,1587 68,1048 10,4024 116,9667 5,7319 175,7784 109,4800 8,5879 100,4777 11,3284

1,51 1,16 0,89 0,82 0,80 0,77 0,71 0,69 0,66 0,65 0,60 0,45 0,34 0,31 0,21 0,15 0,11 0,05

3,95 7,72 6,05 10,62 6,25 7,47 9,44 4,37 6,53 7,66 6,04 5,62 6,17 2,96 1,34 5,19 3,90 4,34

6,02 11,03 8,10 10,13 4,49 12,70 12,37 7,27 8,03 6,10 8,04 8,69 4,97 -1,09 3,28 4,88 -1,32 5,66

-3,65 7,49 7,23 4,36 -10,32 5,85 4,95 4,23 -0,28 -4,26 4,58 11,01 -5,10 -8,40 N/A 3,96 -6,59 8,19

2,43 -3,01 4,36 0,28 2,37 9,38 5,57 5,72 -0,15 -6,95 0,44 9,72 -13,10 7,28 N/A -2,99 0,09 6,85

5,05 2,67 1,86 3,94 5,55 3,11 4,02 2,74 3,19 4,40 1,45 1,55 2,49 2,95 1,02 2,57 2,71 0,73

38,312 15,931 713,346 104,940 11,211 45,856 286,530 310,861 13,426 2,647 70,715 7,476 12,653 11,517 185,357 7,153 88,983 14,336

5,10 4,51 9,55 10,00 8,72 4,99 9,35 8,39 2,53 5,33 8,90 1,69 3,96 8,03 0,87 5,01 5,29 1,88

18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 17.01.2011 18.01.2011

125,2463 130,3200 161,9586 11,3783 175,0800 129,9316 159,0100 128,3349

0,05 0,04 0,04 0,03 0,02 0,00 -0,02 -0,03

0,73 -0,31 1,08 0,53 0,37 0,46 -0,50 0,07

1,28 2,70 4,17 1,36 2,75 2,49 -0,05 2,53

4,39 7,42 8,52 5,35 7,37 7,26 3,86 3,97

4,34 4,35 8,04 1,46 6,69 4,52 4,98 5,01

0,57 0,00 0,01 0,07 0,37 0,28 -0,06 1,15

13,400 194,680 46,253 7,378 476,390 139,240 218,493 15,577

5,29 7,63 6,23 8,90 8,65 7,86 9,55 5,10

18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011

kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

102,3718 124,8013 132,6772 163,0038 140,0780 126,0686 145,1700 138,8500 138,8480 135,5793 132,4402 122,6325 117,3605 11,3460 10,7020 108,6710 105,7000

0,10 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,31 0,35 0,53 0,61 0,46 0,52 0,84 0,79 0,66 0,76 0,69 0,62 0,83 0,61 0,76 0,69 0,56

1,14 0,72 1,18 1,23 0,96 1,27 1,79 1,74 1,31 1,66 1,60 1,22 1,70 1,45 1,60 1,50 1,42

1,23 2,60 2,73 2,27 2,46 3,64 3,74 3,54 2,58 3,60 3,52 2,73 3,33 3,41 3,46 3,36 3,91

1,60 3,91 6,30 4,77 3,26 4,37 4,83 4,39 4,59 4,41 5,45 4,10 5,12 5,61 4,26 5,04 4,28

-0,17 0,13 0,10 0,14 0,08 0,11 0,14 0,12 0,14 0,12 0,14 0,14 0,16 0,12 0,14 0,11 0,10

7,713 40,092 956,791 2033,399 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 37,899 227,770 127,894 164,430 134,260 27,565 106,975 627,919

1,47 5,77 11,81 10,49 10,49 8,49 7,90 7,63 7,32 7,05 5,29 5,07 3,21 2,31 1,63 1,69 1,32

18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011 18.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB Obvezni ki Erste Bond Capital One HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ZB bond OTP euro obvezni ki

Capital One

161,9586

8,52

NOV ANI FONDOVI

Erste Bond

130,3200

7,42

Raiffeisen Bonds

175,0800

7,37

PBZ Bond fond

129,9316

7,26

HI-conservative

11,3783

5,35

ZB bond

159,0100

3,86

OTP euro obvezni ki

128,3349

3,97

HPB Obvezni ki

125,2463

4,39

HI-conservative

11,3783

5,35

PBZ Bond fond

129,9316

7,26

Platinum Cash PBZ Dollar fond PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 20/1/2011

KRAJ PRIÂťE

Bosnalijek: Slu aj Alvogen je iza nas Ameri ki Alvogen, koji se proĹĄle godine spominjao kao ozbiljan ulaga u sarajevski Bosnalijek, viĹĄe nije u igri za kupnju drĹžavnog udjela u toj kompaniji. Tu je informaciju potvrdio sam direktor sarajevskog farmaceuta Edin Arslanagi , kazavĹĄi za tamoĹĄnje medije kako je 'ruĹžna pri a s Alvogenom' kona no zavrĹĄena. "Alvogen je za nas proĹĄlost, a ho e li FBIH

ocijeniti da je vrijeme za prodaju udjela u Bosnalijeku, njezina je stvarâ&#x20AC;&#x153;, rekao je Arslanagi te dodao da je Bosnalijek otvoren za strateĹĄko partnerstvo s ozbiljnim kompanijama. Iako se neki pregovori ve vode, detalji nisu izneseni. Ina e, Bosnalijek je u 2010. godini ostvario ĹĄest milijuna konvertibilnih maraka dobiti, a prihod od prodaje iznosio je 102 milijuna KM. Od toga se 56 milijuna KM odnosilo na trĹžiĹĄte u Bosni i Hercegovini, a 46 milijuna na izvozna trĹžiĹĄta, gdje se biljeĹži 17 posto rasta. B. St.

Bikovi na Inin pogon uzmaknuli pred medvjedima OKRETANJE HT-U Interes investitora za Inom pomalo je splasnuo nakon petka i istjeka Molove ponude za otkup pa su se ulaga i okrenuli HT-ovoj dionici, koja drugi dan zaredom biljeĹži promet ve i od Ine Doma i dioni ki indeksi nisu izdrĹžali nalet prodava a u srijedu pa su pali po stopama viĹĄima od jedan posto. Tako je Crobex10 pao 1,69 posto, a Crobex je imao malo blaĹži pad od 1,24 posto. Dan je zapo eo onako kako je zavrĹĄio u utorak - rastom indeksa pa se o ekivalo da e se prema kraju dana indeksi kretati s dobicima. Me utim, istjecanjem srijede prodava i su nagr-

nuli na burzu i plusevi su se po eli naglo topiti.

Minus u zadnjem asu

Ulaga e je u srijedu najviĹĄe zanimala dionica Hrvatskih telekomunikacija, ija je cijena uz promet od gotovo 12 milijuna kuna doslovno u posljednjim minutama otiĹĄla u minus od 0,12 posto i tako pala na 304,63 kune. Nastavljena je usredoto enost ulaga a na HT-ovu dionicu koja

je s trona najlikvidnijeg izdanja Inu skinula u utorak. Interes investitora za Inom pomalo je splasnuo nakon petka i isteka Molove ponude za otkup 'free-float' dionica na burzi. Stoga se oni sada ponovno okre u tradicionalno najlikvidnijim izdanjima poput HT-a, smatra Matko BoĹĄkovi , broker i investicijski savjetnik u Centar banci u izjavi za Hinu. Ta naftna dionica u sri-

RIZ-ODAĹ ILJAÂťI

Natje ajem do tri lana Uprave Nadzorni odbor RIZ-odaĹĄilja a raspisao je natje aj za imenovanje triju lanova Uprave. Budu i lanovi Uprave trebat e ispuniti nekoliko uvjeta ako Ĺžele u i u uĹži izbor pa je natje ajem propisano da kandidati moraju imati visoku stru nu spremu, i to diplomiranog ekonomista ili diplomiranog inĹženjera elektrotehnike. Tako er, moraju

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke, ija je dionica u srijedu snaĹžno rasla nakon najave da e ta banka otkupljivati vlastite dionice u vrijednosti od 22 milijuna kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

jedu je skupila 6,4 milijuna kuna, ali uz velik pad cijene od 2,94 posto, ime se spustila na 3400 kuna. Po etni entuzijazam ulaga a za gra evinskim dionicama na kraju je dana splasnuo pa je ve ina dionica iz tog sektora zabiljeĹžila pad cijene.

Dalekovod na 318,50

Posebno im je zanimljivo bilo izdanje Dalekovoda, kojim je protrgovano u ukupnoj vrijednosti od 4,1 milijun kuna. Cijena Dalekovoda na kraju je pala 1,7 posto, na 318,5 kuna. Ingrina dionica pala je 0,52 posto, a Institut IGH oduda-

REGIJA

Belex 15 osvojio Ä?ak 3,91 posto Slovenski indeks SBITOP nakon pozitivnog trenda potonuo je sredinom tjedna viĹĄe od jedan posto, na 842,03 boda. Jedina s prometom ve im od 100.000 eura bila je dio-

nica Krke, ija je cijena pala 0,47 posto, na 63,7 eura. U minusu su bile i dionice Telekoma Slovenije, Gorenja i Mercatora. Luka Koper pala je pak tri posto uz promet od 18.267 eura. Beogradski su ulaga i bili

mnogo optimisti niji, pa je indeks BELEX 15 porastao 3,91 posto, na 739,93 boda. ViĹĄe od deset milijuna dinara prometa zabiljeĹžile su ak etiri dionice, a me u njima predvodila je Naftna industrija Srbije kojom se trgovalo u vrijednosti od 21 mi-

u struci imati najmanje pet godina radnog staĹža, dokazane stru ne, radne i organizacijske sposobnosti u elektroni koj industriji te aktivno znati strane jezike. Posebno se navodi engleski, koji trebaju znati i u govoru i u pismu. Osim Ĺživotopisa, dokaza o radnom staĹžu u struci i uvjerenju o nekaĹžnjavanju, budu i kandidati morat e priloĹžiti i koncepciju rada i razvoja RIZ-odaĹĄilja a. lanove Uprave Nadzorni odbor imenovat e na pet godina. A. Pa.

lijuna dinara. NiĹĄka AIK banka slijedila je sa 18,7 milijuna dinara prometa, a cijena joj je porasla 2,7 posto, na 3994 dinara, koliko je iznosila zadnja zabiljeĹžena cijena te dionice na Beogradskoj burzi. Biljana Star i

rao je od ostatka sektora rastom od 1,52 posto. Kupci su posebno bili raspoloĹženi za kupnju dionica Kon ar - distributivni i specijalni transformatori i Zagreba ke banke. Kon areva cijena uz tri milijuna kuna prometa narasla je 1,9 posto, a Zaba zabiljeĹžila milijun kuna manji promet, no mnogo ve i rast od 2,44 posto. Analiti ari zanimanje za Zabinim dionicama objaĹĄnjavaju najavom te banke u srijedu da e do kraja velja e kupovati vlastite dionice u vrijednosti do 22 milijuna kuna. Ante Pavi

BROJKE

3,59 0,13 posto rastao je sarajevski SASX 10

posto rastao je banjalu ki BIRS

Hefner ipak dovodi golotinju na iPad? Osniva Playboyja Hugh Hefner na Twitteru je objavio kako e cijela Playboyjeva arhiva biti objavljena na Appleovu tabletu iPad, i to u necenzuriranom obliku. Detalji poput cijena i pretplate još se ne znaju, ali Hefner navodi da e se Playboy na iPadu pojaviti u DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria +33,2% Hoteli Živogoš e +25% Tehnomont +16,92% Zlatni rat +11,46% Kaštelanski staklenici +11,39% 27 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Jadranska banka akovština HUP Zagreb Žitnjak uro akovi holding

25 Nema promjene

-8,43% -8,12% -8,09% -6,46% -5,78% 51 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,393,03 159,33

Prom. 1,33% 0,49%

Sirova nafta 91,38 Prirodni plin 4,48 Zlato 1.367,91 Srebro 28,85 Goveda 107,98

0,17% 1,54% 0,39% 1,88% 0,10%

NA MLADIMA TEHNOLOGIJA OSTAJE

Najpopularniju igricu na iPhoneu osmislio 14-godišnjak Trenuta no najpopularniju igricu na iPhoneu nazvanu Bubble Ball osmislio je dje ak imenom Robert Nay, kojemu je tek 14 godina. Robertu je trebalo mjesec dana provedenih u javnoj knjižnici za kodiranje igrice koju je u dva tjedna zaigralo više od dva milijuna korisnika. Ovaj 14-godišnjak živi u saveznoj ameri koj državi Utahu. Njegov Bubble Ball svrgnuo je s trona dosad najpopularniju igricu Angry Birds, koja je dosad držala prvo mjesto u Appleovoj web-trgovini besplatnih programa. Deve-

loperi iPhoneovih igrica ostali su zapanjeni nakon što ih je nadmašio jedan osmaš. I tu mu nije kraj. Nay, naime, najavljuje kako e nastaviti karijeru u svijetu ra unala. Osim što je odli an u školi, ovaj mali genijalac svira klavir, mandolinu i trubu. No, to e sada ostati po strani jer se uskoro planira pozabaviti svojom sljede om aplikacijom. Mladi Nay, koji je prvu webstranicu izradio u tre em razredu osnovne škole, ve ima naziv za svoju kompaniju - Nay Games. B.hr

PRINCEZE VOLE BANKARE

Švedska princeza Madeleine pronašla ljubav u bankaru s Wall Streeta Ako mu niste zavidjeli do sada, vrijeme je da po nete. Christopher O'Neill ime je investicijskog bankara koji ne samo da zara uje brdo love na Wall Streetu, nego je odnedavna u ljubavnoj vezi s princezom Madeleine od Švedske. New York Post objavio je pri u nakon što je par uo en kako šeta nedaleko od O'Neillova doma u Central Parku. Španjolski turist snimio je 28-godišnju princezu u zagrljaju 36godišnjeg bankara, a njegov je uradak uskoro postao senzacija u švedskoj javnosti. Newyorška romansa zasje-

nila je najavu zaruka britanskoga kraljevskog para Williama i Kate. Madeleine, poznata i kao vojvotkinja od Hälsinglanda i Gästriklanda, k i je kraljice Silvije i Carla Gustafa, krunskog princa od Švedske. Ništa manje poznata nije ni O'Neillova obitelj: njegova je majka Eva navodno bila u vezi s britanskim princem Charlesom. Ina e, Madeleine ne silazi s naslovnica tabloida otkako je u travnju otkazala vjen anje s odvjetnikom Jonasom Bergstromom, koji ju je navodno prevario sa 21-godišnjakinjom. B.hr

Ho e li ZSE nastaviti uzlaznom putanjom, doznajte na...

travnju 2011. godine. I prije nego što je Apple potvrdio tu vijest neki su osudili njegove 'dvostruke standarde'. Apple je, naime, poznat po strogoj zabrani golotinje, ali pravila o zabrani sadržaja za odrasle o ito ne vrijede i za mo nike poput Hefnera. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Kralj darivanja Saudijski kralj Abdulah daleko je najdarežljiviji od stranih sugovornika Baracka Obame, sude i po službenoj listi protokolarnih darova koje je 2009. primio ameri ki predsjednik i njegova supruga Michelle. Tre i najdarežljiviji bio je Silvio Berlusconi. Kralj uvreda Britanski komi ar Ricky Gervais, ije je ovogodišnje vo enje dodjele Zlatnih globusa izazvalo brojne kritike, izjavio je da više ne e voditi tu sve anost. Kralj detektiva Slavni viktorijanski detektiv Sherlock Holmes vra a se u život u prvom novom romanu nakon 1915. godine, a napisat e ga Anthony Horowitz, autor pri a o tinejdžeru špijunu Alexu Rideru.

PRINCEZA Madeleine od Švedske