Business.hr broj 811 by Business.hr

DALI KIN REDIZAJN 8

Ministarstvo financija kreće u strožu kontrolu neplatiša poreza Nova ministrica financija Martina Dali , kako se doznaje iz Ministarstva financija, planira izmjene modela A i B pomo i gospodarstvu kako bi pove ala korištenje tih kredita, a prihodnu stranu prora una planira održavati boljom naplatom poreza

RUKOMETNA GROZNICA 12

Tisuću Hrvata spremno za put u Švedsku

PONEDJELJAK 24/1/2011

BROJ 811 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

PROGNOZE ZA 2010. 4-5 Rezultate Vira pogurat e pove ana sjetva i pozitivan utjecaj pripajanja Sladorane, dok e Inine rezultate poboljšati visoka cijena barela nafte i rekonstruiranje u tvrtki

Rezultati Vira i Ine bolji nego 2009. godine Podravka, Ericcson NT, Adris i HT nešto slabiji TURISTI»KO ZEMLJIŠTE

U kolovozu stiže novac od koncesija, ali se pravila trošenja još ne naziru Prvi rokovi za prora unske prihode od koncesije za turisti ko zemljište u državnom vlasništvu istje u ve u kolovozu, no iako zakon propisuje da 60 posto ide u fond za turizam, a ostatak lokalnoj i regionalnoj samoupravi - zakon ne navodi rok do kada se fond mora osnovati 6

info&stav 2-3

90% gusara ostaje nekažnjeno Novi poslovni kontakti u Mainzu

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Na njema ko-hrvatskom gospodarskom forumu u Mainzu, u sklopu službenog posjeta predsjednika Ive Josipovi a Njema koj, ostvareno je "više od 80 vrlo ozbiljnih kontakata koji bi mogli uroditi konkretnim projektima", kako je za Hinu rekao ministar gospodarstva uro Popija .

ag 90 posto uhi enih somalskih gusara bude pušteno bez su enja zbog problema jurisdikcije, kazao je Jack Lang, savjetnik glavnog tajnika UN-a za pitanja gusarstva, uo i predstavljanja dvadesetak pravnih prijedloga kako bi se gusarima sudilo prema me unarodnom pravu. Gusari su lani oteli rekordnih 1200 mornara, prije svega u Indijskom oceanu.

UO»I IZBORA »ELNIKA OBRTNI»KE KOMORE

Topi ev izborni adut kontinuitet, Ranoga Novi predsjednik Hrvatske obrtni ke komore (HOK) bit e imenovan na konstituiraju oj sjednici Skupštine HOK-a u utorak, 25. sije nja, a za to mjesto dva su kandidata, aktualni predsjednik HOK-a Mato Topi i Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtni ke komore Krapinsko-zagorske županije. Mato Topi , kojega je predložio Upravni odbor Obrtni ke komore Zagreb i koji želi izboriti drugi mandat na elu HOK-a, smatra da je njegova prednost to što ve poznaje probleme i zna što mu je initi u sljede em mandatu.

Naknada i obrtnicima

"I dalje u se boriti za izjedna avanje prava obrtnika s pravima radnika u slu aju zatvaranja obrta, jer obrtnik

MATO TOPI , predsjednik HOK-a, u lovu na drugi mandat SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

koji zatvori obrt nema pravo na nov anu naknadu sa Zavoda za zapošljavanje te za olakšice u prve tri godine novootvorenih obrta, kao i podizanje granice za ulazak

DRAGUTIN RANOGAJEC, predsjednik Obrtni ke komore Krapinsko-zagorske županije, osmislio projekt SMS Obrtnik SNIMIO S. ∆ETKOVI

u sustav PDV-a", istaknuo je Mato Topi , kojemu je na vrhu popisa prioriteta dodatno u vrstiti poziciju Komore. Dragutin Ranogajec želi

na nacionalnoj razini primijeniti projekte koji su se pokazali uspješnima u njegovoj Krapinsko-zagorskoj županiji. Jedan takav projekt je SMS Obrtnik, koji omogu uje obavještavanje obrtnika, korisnika usluge, putem SMS-a o novostima koje su važne za njihovo poslovanje, kao što su promjene zakona, obavijesti o sajmovima, edukacijama i sli no.

Edukacija i EU

"Vjerujem da je pravodobna informacija jako važna za svakog obrtnika te da posebnu pozornost treba posvetiti edukaciji. Sa slovenskim partnerima radimo na projektu otvaranja informati kih radionica koji se financira novcem iz Europske unije, a vrijedan je ukupno 630.000

DALEKO OD OPORAVKA

Industrijska proizvodnja pala 1,5 posto Prema prvim preliminarnim podacima DZS-a, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala je protekle godine 1,5 posto u odnosu na 2009. godinu, gledano prema kalendarski prilago enim indeksima. Rezultat je loš, ali ipak minimalno bolji nego što se inilo mjesec dana prije, kada je na osnovi prvih jedanaest mjeseci zabilježen 1,6-postotni pad. Gledano prema GIG-u, djelatnosti s najve im indeksom pada su intermedi-

jarni proizvodi (-6,4 posto na godišnjoj razini), kapitalni proizvodi (-2,2 posto) te trajni proizvodi za široku proizvodnju (-1,2 posto). S druge strane, netrajni proizvodi za široku proizvodnju i energetski sektor zabilježili su rast - prvi 1,8 posto, a potonji 2,5 posto. Kao što navodi Raiffeisen Consulting u svojoj analizi, osim u niskoj doma oj potražnji, razlog pada drugu godinu zaredom svakako leži i u strukturi industrijske proizvodnje, koja je orijenti-

rana na proizvode s niskom dodanom vrijednoš u. "S obzirom na to da je industrija uglavnom nekonkurentna, u izvozu nismo mogli, poput nekih zemalja SIE regije, iskoristiti prednosti oporavka razvijenih gospodarstava eurozone. U ovoj godini o ekujemo rast industrijske proizvodnje 4,2 posto, što e primarno biti posljedica vrlo niske baze, ali i blagog intenziviranja gospodarskih aktivnosti", navodi se u analizi Raiffeisen Consultinga.

Kada je rije o podacima za prosinac prošle godine, kalendarski prilago ena industrijska proizvodnja u ovom je mjesecu pala 0,6 posto u odnosu na isti mjesec 2009., a u odnosu na studeni 2010. industrijska je proizvodnja manja 1 posto. "Povratak negativnim trendovima nakon blagoga godišnjeg rasta u studenome pokazuje da oporavak industrijske proizvodnje još nije blizu. Niska razina doma e potražnje i dalje ograni ava ve i oporavak

››

BISER DANA Ne obe ajemo obra un s korupcijom, jer s korupcijom se, kao i sa svim zlima, obra unavaju oni koji su za nju odgovorni. Kada imate odgovornost za državu, kada vodite državu, i kada korupcija živi s vama, pored vas i u vama, onda se, obra unavaju i se s korupcijom na kraju mandata, obra unavate sami sa sobom

BROJKA

5584 kune iznosila je prosje na neto pla a za studeni, 4,3 posto više nego u listopadu i 3,7 posto više nego u studenome 2009. Prosje na bruto pla a za studeni iznosila je 7892 kune, 3,1 odnosno 1,1 posto više

ZORAN MILANOVI , predsjednik SDP-a, uo i konstituiraju e sjednice Glavnog odbora Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a

UVODNIK

gaj ev SMS eura. Projekt je predan i vjerujem da emo za dva do tri mjeseca dobiti pozitivan odgovor. Tako er, želio bih osnovati timove za pomo u povla enju novca iz EU fondova te da spremni do ekamo grant sheme", rekao je Ranogajec, koji je obiteljski obrt pokrenuo prije 21 godinu, a danas zapošljava etiri djelatnika u trgovini i knjigovodstvenom servisu. Te e mu tre i mandat na dužnosti predsjednika Obrtni ke komore Krapinsko-zagorske županije. Mato Topi je samostalni obrt za montažu instalacija centralnog grijanja, ventilacije, klimatizacije i plina otvorio 1971. godine, a kao obiteljski obrt posluje i danas. Margareta Podnar

industrije", navodi Raiffeisen Consulting. Tako je uspore uju i rezultate za prosinac 2009. i 2010. godine najve a stopa pada prema GIG-u zabilježena u kategoriji kapitalnih proizvoda (-5,2 posto godišnje), a slijede proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (-3,7 posto) i intermedijarnih proizvoda (-3,0 posto). Pozitivna kretanja zabilježena su u proizvodnji energije (rast 7,5 posto), a proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostala je nepromijenjena. Branimir Kova

Nova ministrica vs. jezivih 28 mlrd. kuna MINISTRICA FINANCIJA Martina Dali i novi potpredsjednik Vlade Domagoj Ivan Miloševi , kako se doznaje, pokušat e popraviti ono što u postoje im A i B modelima pomo i za naše ruševno i recesijom izranjavano gospodarstvo nije valjalo

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

ini se kako su se nova ministrica financija Martina Dali i novi potpredsjednik Vlade Domagoj Ivan Miloševi ubrzo nakon što su zasjeli na svoja nova radna mjesta primili posla, pa makar da bi, prema najavama iz Ministarstva financija, popravili ono što u postoje im modelima pomo i za naše ruševno i recesijom izranjavano gospodarstvo nije valjalo. Ve su odavno ekonomisti, neovisno o tome rade li u bankama ili su više-manje nezavisni, ocijenili kako su postoje i modeli neuspjeli, a pokazuje to i injenica da je od osigurane ukupne svote za model A neiskorišteno ostalo ak 1,1 milijardu kuna. Model B, manjkav kakav je bio, istekao je sa zadnjim danom prošle godine i sad bi oba modela trebalo poboljšati kako bi olakšali hrvatskim tvrtakama izlazak iz krize, ili u slu aju modela B, ulaganja. POTPREDSJEDNIK Vlade za investicije Miloševi planira pak raditi na privla enju stranih ulaganja, slaganju kataloga za doma e i strane ulaga e u kojem bi trebali biti popisani poticaji i na otklanjanju svih mogu ih

››

FOTO MEHKEK/CROPIX

Iz Ministarstva financija uje se kako e nova ministrica inzistirati na strogoj kontroli porezne potrošnje i na poreznoj disciplini, odnosno na efikasnijoj naplati prihoda od svih poreznih obveznika kako se ne bi dodatno pove avale goleme potrebe za financiranjem zapreka novim ulaganjima, ali i ubrzanju postoje ih projekata, neovisno o tome je li rije o ulaganjima financiranim iz prora una ili iz privatnih izvora. U Ministarstvu financija najavili su kako ove godine ne e dopustiti pove anje deficita jer teško e biti isfinancirati i postoje e potrebe, koje dosežu jezivih 28 milijardi kuna, od kojih pola treba potrošiti na pla anje starih

obveznica, a pola za rupu koja u prora unu postoji zbog injnice da je prora un opet složen tako da ga je više od 80 posto fiksirano u razna davanja i socijalne transfere. MINISTARSTVO e zbog toga inzistirati na fiskalnoj odgovornosti, odnosno strogoj kontroli porezne potrošnje, i na poreznoj disciplini, odnosno na efikasnijoj naplati prihoda od

svih poreznih obveznika. Porezi nisu i ne mogu biti rezidualna veli ina u financiranju poduze a, stav je Ministarstva, koje planira biti neselektivno prema svim poreznim obveznicima, pa tako i Pastoru, tvrtki potpredsjednika Vlade za investicije Miloševi a, koji je na ime dividende državi u prora un dužan oko pola milijuna kuna, prema izvješ ima revizora.

tema 4-5

PROGNOZE GODIŠNJIH REZULTATA Analiti ari Nada Harambaši Centar banke te Petar Brki iz Abacus brokera otkrivaju svoja o ekivan

Viro i Ina bolji nego Ericcson NT, Adris Rezultate Vira pogurat e pove ana sjetva i pozitivan utjecaj pripajanja Sladorane, dok e Inine rezultate poboljšati visoka cijena barela nafte i rekonstruiranje u tvrtki

Za Viro i Inu 2010. godina mogla bi biti uspješnija od 2009., a nešto lošije rezultate nego lani mogli bi ostvariti Podravka, Ericcson Nikola Tesla, HT i Adris. Zaklju ak je to ankete u kojoj su sudjelovali Nada Harambaši , glavna financijska analiti arka Raiffeisen Consultinga, Ana Franin, financijska analiti arka Ra-

iffeisen Consultinga, Matko Boškovi , broker i investicijski savjetnik u Centar banci, te Petar Brki , vlasnik Abacus brokera. Prema analiti arima, rezultate Vira pogurat e pove ana sjetva i pozitivan utjecaj pripajanja Sladorane, dok e Inine rezultate poboljšati visoka cijena barela nafte i re-

konstruiranje u tvrtki. Podravkin ra un dobiti i gubitka u etvrtom kvartalu uljepšat e oporavak u maloprodaji lijekova i hrane te solidna blagdanska potrošnja, iako bi rezultati za cijelu godinu ipak mogli biti niži nego u 2009. godini. O ekivani pad prihoda HT-a po-

Tekst nije investicijski savjet za kupnju ili prodaju dionica

sljedica je pak ja e konkurencije. Doma e tržište bit e krivac za podba aj Ericssona, a potroša ko preferiranje jeftinijih brendova cigareta te odre eni pad popunjenosti turisti kih kapaciteta ne idu na ruku Adrisu. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

ADRIS GRUPA

PODRAVKA

O ekuje se da e poslovanje Adris grupe u posljednjem tromjese ju donijeti prihod od prodaje u iznosu 2,68 milijardi kuna na osnovi rezultata ostvarenih u prvih devet mjeseci. "Za prihode TDR-a ra unali smo s cijenama proizvoda koje nisu u cijelosti poništile u inak pove anja trošarina i zaustavljanja pada volumena prodaje. Za turisti ki dio grupe najvažnija turisti ka sezona ve je odredila najve i dio rezultata pa u posljednjem tromjese ju ne o ekujemo ve a odstupanja u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, izuzev poboljšanja profitabilnosti zbog izostanka jednokratnih troškova iz 2009. godine", poru uje Nada Harambaši iz Raiffeisena. Ukupno valja o ekivati nižu operativnu dobit zbog orijentacije potroša a na jeftinije brendove cigareta te zbog niže popunjenosti turisti kih jedinica i o ekivane slabe profitabilnosti u segmentima maloprodaje i proizvodnje ribe. Sli na je mišljenja i Petar Brki iz Abacus brokera, koji je rekao kako bi Adrisov rezultat mogao biti i do šest posto lošiji od onog iz 2009. godine. O ekivana EBIT marža za 2010. godinu je 22,1 posto, a ja anje eura dodatno e podi i neto financijski prihod pa se o ekuje neto dobit na razini približno 362,5 milijuna kuna.

Što se ti e rezultata poslovanja Podravke u posljednjem tromjese ju 2010., Nada Harambaši iz Raiffeisena o ekuje rast prihoda 1,3 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu prije zbog oporavka maloprodaje hrane i lijekova u Hrvatskoj (prema statisti kom izvještaju za studeni) te blagdanske potrošnje na razini prošle godine i pojave sezonskih bolesti, što e podi i Belupove prihode. To bi na godišnjoj razini zna ilo MIROSLAV VITKOVI , prihod od prodaje u iznosu 3,53 mili- predsjednik Uprave jarde kuna odnosno 1,6 posto manje Podravke nego u 2009. godini. Uklju uju i kontinuirano poboljšanje bruto marže, operativna dobit se o ekuje na razini od 57 milijuna kuna, što je u skladu s o ekivanjima menadžmenta koji je najavio 6-postotnu EBIT maržu za 2010. godinu. Ne ra unaju i s eventualnim jednokratnim gubicima za podmirenje razlika po put-opciji, koji bi mogli u cijelosti biti knjiženi na 2009. godinu te za razlike po fer vrednovanju obveznica, u zadnjem kvartalu o ekuje se neto dobit od 26 milijuna kuna i neto marža od 3,1 posto za poslovanje u 2010. godini.

Jeftinije cigarete i slabija popunjenost smještaja

ANTE VLAHOVI , predsjednik Uprave Adrisa

Sezonske bolesti i rast maloprodaje

aši i Ana Franin iz Raiffeisen Consultinga, Matko Boškovi iz vanja o rezultatima vode ih hrvatskih tvrtki u kriznoj 2010. godini

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

o 2009., Podravka, s i HT nešto slabiji INA

Skuplja nafta, ve i prihod ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine

Rast cijene nafte tijekom 2010. (do 90 dolara po barelu) i rekonstruiranje u kompaniji trebali bi se pozitivno odraziti, a dijelom i negirati manju doma u potražnju za naftnim derivatima. Ve ina analiti ara tako o ekuje rast prihoda oko pet do šest posto u 2010. u odnosu na 2009., objašnjava Matko Boškovi iz Centar banke.

VIRO

Pove ana sjetva kompenzira vremenske neprilike Ana Franin iz Raiffeisena smatra da bi Viro mogao ostvariti rast prihoda od 32 posto u odnosu na 2009. Ta se prognoza temelji na rezultatima za prva tri kvartala 2010., ali i na pove anju ugovorene sjetve. "S obzirom na to da o ekujemo objavu konsolidiranih rezultata, za 2010. godinu uklju ili smo proporcionalni dio rezultata Sladorane pa bi se konsolidirani prihod od prodaje trebao gotovo udvostru iti (1,03 milijarde kuna). O ekujemo nižu konsolidiranu operativnu maržu u odnosu na prošlu godinu zbog niže profitabilnosti Sladorane, a razlog su viši troškovi zaposlenika u odnosu na Viro. Tako er, za 2010. godinu o ekujemo niži gubitak iz financijŽELJKO ZADRO, pred- skog poslovanja te neto maržu nešto višu sjednik Uprave Vira od 3 posto", poru uje Franin.

Krizni porez na mobilnu telefoniju Prihodi HT-a u 2010. godini mogli bi biti manji izme u 2 i 2,5 posto u odnosu na 2009., smatra Matko Boškovi iz Centar banke. Pad rezultata od tri do etiri posto o ekuje i Brki . Glavni razlozi takvog o ekivanja su sve ve a konkurencija i poseban porez na telekom usluge. Negativan utjecaj, sada ali i u sljede em periodu, definitivno e biti i sve manji broj potencijalnih novih korisnika fiksne i mobilne telefonije, pogotovo u vrijeme recesije. IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a

ERICSSON NIKOLA TESLA

Pad prodaje na doma em tržištu Za prošlu godinu Ana Franin iz Raiffeisena o ekuje pad prihoda od prodaje u iznosu 15,5 posto (1,18 milijardi kuna) u odnosu na prethodnu godinu, a najviše zbog loših rezultata na doma em tržištu u prvih devet mjeseci. Što se ti e operativne profitabilnosti, o ekuje se negativna operativna dobit (EBIT) zbog troškova otpisa potraživanja u drugom tromjese ju. Ako se izuzme taj jednokratni trošak, o ekivana EBIT marža za 2010. godinu iznosi približno 10 posto. O ekivana neto dobit iznosi 12 milijuna kuna kao posljedica operativnoga gubitka i niže o ekivane dobiti iz financijskog poslovanja u odnosu na prethodnu godinu. GORDANA KNEŽEVI , predsjednica Ericssona Nikole Tesle

tema 6-7

TURISTI»KO ZEMLJIŠTE Novac od koncesije za turisti ko zemljište po zakonu se smiju koristiti isklju ivo za razvoj turisti ke infrastruktu

U kolovozu stiže n koncesija, ali se pr trošenja još ne naz Prvi rokovi za prora unske prihode od koncesije za turisti ko zemljište u državnom vlasništvu istje u ve u kolovozu, no iako zakon propisuje da 60 posto svote ide u fond za turizam, a ostatak lokalnoj i regionalnoj samoupravi - zakon ne navodi rok do kada se fond mora osnovati. Još se ne zna ni kako e se utvr ivati na in trošenja novca lokalne uprave Vlada je kona no odredila visinu naknade koje e hotelijeri i kamperi pla ati za korištenje turisti kog zemljišta u vlasništvu države ili lokalne samouprave - rije je o stotinama milijuna kuna koje dospijevaju ve krajem kolovoza, ali je još uvijek ostalo otvoreno pitanje kako e se taj novac trošiti. Zakon o turisti kom zemljištu, donesen sredinom prošle godine, propisuje da 60 posto naknade od koncesije pripada Republici Hrvatskoj, i to uplatom u fond za turizam, a preostalih 40 posto upla uje se u prora une lokalne i regionalne samouprave (u jednakim dijelovima) na ijem se podru ju nalazi kamp, tj. zemljište hotela ili turisti kog naselja. Pritom u zakonu stoji da se navedeni novac koriste isklju ivo za razvoj turisti ke infrastrukture i o uvanje turisti ke resursne osnove.

Nema rokova

Zakon dalje propisuje da e Vlada RH osnovati poseban fond za razvoj turizma, ali se pritom ne navode

nikakvi rokovi. U završnim odredbama samo stoji da se do osnivanja fonda dio naknade koji pripada RH upla uje u državni prora un. Nakon donošenja zakona, prošli su tjedan donesene i uredbe kojima se propisuju visine koncesijske naknade, ali i dalje se ne spominju detalji o osnivanju i na inu funkcioniranja fonda za turizam. Iako su se u pregovorima pokušali izboriti za nešto manje koncesijske naknade, predstavnici turisti kog sektora redom su pozdravili kona no donošenje uredbi o koncesijama za korištenje turisti kog zemljišta koje im prilikom privatizacije nije ušlo u temeljni kapital, jer sad i na tom zemljištu mogu planirati ulaganja. Me utim, u primjedbama upu enim resornom ministarstvu traže da se to no precizira kako e se trošiti novac prikupljen od koncesije. Prema uredbama koje je Vlada usvojila u etvrtak, kampovi e u fiksnom dijelu naknade pla ati tri kune po etvornom metru, a hoteli i turisti ka naselja dvi-

je kune. Varijabilni dio naknade ovisi o ukupnim godišnjim prihodima; kod kampova osnovica iznosi dva posto prihoda, a kod hotela i turisti kih naselja 0,5 posto prihoda. Ta se po etna osnovica zatim korigira ovisno o popunjenosti hotelskih kapaciteta i ukupnoj površini zemljišta, a kod kampova ovisi o kategorizaciji, razvijenosti grada ili op ine u kojoj se kamp nalazi, ali i o odnosu zauzetosti i cjelokupne površine kampa. Drugim rije ima, što su hotelski kapaciteti dulje popunjeni i što kamp ima više zvjezdica, to e pla ati manju naknadu u promjenjivom dijelu koncesije. Vlasnici kampova i hotela zahtjeve za koncesiju trebaju predati do 1. velja e. Rok za njihovu obradu je 90 dana, a u daljnjih 15 dana nadležna tijela trebaju donijeti odluku o izdavanju koncesije.

»eka se pravosu e

Prvi, fiksni dio koncesije tvrtke moraju platiti do 31. kolovoza za teku u godinu, dok se promjenjivi dio pla-

BROJKE

kune po etvornome metru fiksni je dio naknade za koncesiju za turisti ko zemljište za kampove

posto prihoda varijabilni je dio naknade za koncesiju za kampove, što se korigira ovisno o kategorizaciji, razvijenosti grada ili op ine u kojoj se kamp nalazi, ali i o odnosu zauzetosti i cjelokupne površine kampa

a do 31. ožujka sljede e godine na temelju prihoda iz prethodne godine. To zna i da e se na ime fiksnog dijela naknade ve do kraja kolovoza sliti deseci milijuna kuna u lokalne prora une, ali i u središnju državnu blagajnu, ako do tog datuma još uvijek ne bude osnovan fond za turi-

zam, a zakon ne propisuje da ga do kraja kolovoza zaista mora biti. Resorno smo ministarstvo stoga pitali kad se može o ekivati osnivanje fonda za turizam i ho e li to biti do kraja kolovoza, kad stižu uplate od fiksnog dijela naknade. "S obzirom na to da je no-

ište - koja e samo za kampove dosegnuti oko sto milijuna kuna kture i o uvanje turisti ke resursne osnove

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

novac od pravila 2 aziru 0,5 BROJKE

kune po etvornome metru fiksni je dio naknade za koncesiju za turisti ko zemljište za hotele

posto prihoda varijabilni je dio naknade za koncesiju za hotele, što se korigira ovisno o popunjenosti hotelskih kapaciteta i ukupnoj površini zemljišta

podigne konkurentnost ukupne hrvatske turisti ke ponude", stoji u odgovoru Ministarstva turizma. U medijima se barata podatkom da je u procesu privatizacije ostalo neprocijenjeno stotinu milijuna etvornih metara turisti kog zemljišta, me utim, neki smatraju da ne e sve i i pod koncesiju.

22 milijuna m2 sitelj Zakona o turisti kom zemljištu Ministarstvo pravosu a, ono e predložiti zakonsko rješenje kojim e se utvrditi na in osnivanja i funkcioniranja spomenutog fonda. Ministarstvo turizma sura uje u izradi

zakonskih rješenja i vjerujemo kako e se oni realizirati i prije roka koji ste naveli kao trenutak obveze koncesionara za pla anje dijela koncesije. Uvjereni smo da e novac iz fonda omogu iti da se kroz ciljane projekte

Predstavnik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Franco Palma kaže da se na kampove odnosi 22 milijuna kvadrata turisti kog zemljišta u vlasništvu države, ali da nema podatak koliko je to no neprocijenjenog zemljišta u sklopu

hotelsko-turisti kih tvrtki. Prema njegovoj procjeni, zajedno s varijabilnim dijelom naknade samo na ra un kampova moglo bi se ukupno uprihodovati 90 do 100 milijuna kuna od koncesije. Zajedno s hotelima i turisti kim naseljima, država i lokalna te regionalna samouprava tako bi od koncesije za turisti ko zemljište mogle ukupno prikupiti nekoliko stotina milijuna kuna, ovisno o prihodima hotelijera. Predsjednik Kamping udruge Hrvatske (KUH) Veljko Ostoji kaže kako je logi no da 80 posto sredstava ostane tamo gdje se ubiru, ali da bi dio mogao i i i za projekte ili gradnju infrastrukture u turisti ki slabije razvijenim podru jima. Ostoji je ujedno predsjed-

nik Uprave Riviere Pore , tvrtke iz turisti ke grupacije Valamar. "Imamo 80-ak hektara kampa i s op inom smo ve razgovarali o potrebi izgradnje pješa ko-biciklisti ke šetnice. Po meni bi trebalo biti logi no da se novac koji emo davati za koncesiju usmjerava i na takve projekte. U zakonu je samo na elno re eno da e se novac od koncesije koristiti za razvoj i gradnju turisti ke infrastrukture i govori se o osnivanju fonda za razvoj turizma, ali se ne zna tko e i kad to napraviti. Treba definirati poslovni plan fonda. Resornom smo ministarstvu u ime udruge kampera uputili sugestije", kaže Ostoji . Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

BOLNIÂťKE ZVJEZDICE

Hotel Rebro otvara se u oĹžujku Zagreb. Krajem oĹžujka usluge smjeĹĄtaja trebao bi po eti nuditi novi hotel Rebro, koji je u sklopu bolni kog kompleksa, a od rujna proĹĄle godine u najmu je tvrtke Hotel Partner. Hotel Rebro imat e tri zvjezdice i 60 dvokrevetnih soba koje e na dan stajati 500 kuna. Asistentica direktora tvrtke Hotel Partner Kristina Anti

kaĹže da je rije "o dosta povoljnoj cijeni hotelskog smjeĹĄtaja jer se vodilo ra una od tome da ona bude dostupna ĹĄto ve em broju korisnika". U KBC-u Zagreb na godinu se stacionarno lije e 62 tisu e bolesnika, a gotovo milijun pacijenata iz svih krajeva Hrvatske pro e kroz bolni ke ambulante. Tvrtka Hotel Partner pobijedila je na natje aju za najam hotela i poslovnih prostorija na idu ih 20 godina u partnerstvu s konzultantom Davorom Ĺ ternom. H

OPOZICIJA VLADI NE VJERUJE

Ä&#x152;aÄ?iÄ&#x2021;: Vlada Ä&#x2021;e ostvariti 0,5% planiranih investicija Predsjednik HNSa Radimir Âťa i , komentiraju i najavljene Vladine investicije, rekao je da e se ostvariti samo sanacija i odrĹžavanje pruge Koprivnicaâ&#x20AC;&#x201C;KriĹževci te gradnja trafostanice u Dubrovniku Razbacuju i se floskulama poput: "Ne postoji arobni ĹĄtapi koji e sve pozlatiti" i "Vladin program je popis Ĺželja", ĹĄto je prethodno izgovorio i njegov kolega iz kukuriku koalicije Zoran Milanovi , predsjednik HNS-a Radimir a i u petak je na konferenciji za novinare izjavio kako e od planiranih investicijskih projekata za ovu godinu Vlada ostvariti 0,5 posto od osnovne brojke koja iznosi 5,5 milijardi kuna.

Protiv privatizacije

"A i to ĹĄto e ostvariti o itovat e se u sanaciji i odrĹžavanju pruge KoprivnicaKriĹževci i izgradnji trafostanice u Dubrovniku", cini no je a i prokomentirao Vladin plan poboĹĄljanja gospodarske slike. Ne svi a mu se ni prijedlog premijerkina savjetnika Borislava Ĺ kegre o privatizaciji HEP-a, Hrvatskih ĹĄuma, Hrvatskih voda, HAC-a i Zagreba kog holdinga po uzoru na HT i Inu. "Ne treba ni pomiĹĄljati na privatizaciju HEP-a, naro ito ne u procesu proizvod-

RADIMIR ÂťAÂťI , predsjednik HNS-a nje", kazao je, dodavĹĄi kako je "apsolutno opasno" spominjati takvo ĹĄto. Napomenuo je a i i kako novog Vladina potpredsjednika za investicije Ivana Domagoja MiloĹĄevi a joĹĄ nije "ni vidio ni uo" i dodao kako Jadranka Kosor nije kompetentna govoriti o investicijskim projektima, aludiraju i da bi to trebao initi MiloĹĄevi .

Popis projekata za EU

Podsjetimo, predsjednica Vlade Jadranka Kosor krajem proĹĄlog tjedna predstavila je desetak investicijskih projekata ija bi realizacija trebala po eti u prvom tromjese ju ove godine. Te investicijske projekte opet e financirati hrvatske

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

javne tvrtke, jer privatnih ulaga a nema. a i je rekao i kako smatra da su goleme ĹĄtete nanesene kriminalnim radnjama u drugom krugu privatizacije Ine, upozorivĹĄi kako bi se isto moglo dogoditi s Janafom. PodsjetivĹĄi da je europski budĹžet za Hrvatsku 3,5 milijardi eura (koliko bi Hrvatska trebala dobiti iz europskih fondova) te da aplikacije za dobivanje tog novca treba poslati do polovice ove godine, rekao je kako od Vlade o ekuje da javnosti prezentira popis projekata na ime kojih e Hrvatska taj novac i dobiti tijekom 2012. i 2013. godine. Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

POSAO S FONDOM

Pritvor Zrni u Marinovi u

DAVOR Ĺ TERN, jedan od partnera u hotelu Rebro SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Jednomjese ni istraĹžni zatvor odre en je Mihi Zrni u Marinovi u, vlasniku tvrtke OdlagaliĹĄte sirovina, koji je pod istragom zbog poslovanja s Fondom za zaĹĄtitu i energetsku u inkovitost iji je bivĹĄi direktor Vinko Mladineo jedan od osumnji enih u slu aju Fimi-media. Fond je Zrni evu tvrtku angaĹžirao na poslovima vrijednim viĹĄe od 300 mil. kn. H

Ministarst stroĹžu kon DALI KIN REDIZAJN U modelu A, kojim bi bilo mogu e financirati i nabavljanje osnovnih sredstava i investiranje, trebalo bi udvostru iti postotak obveza koje se mogu refinancirati, sa 20 na 40 posto, a u modelu B ukloniti najve i nedostatak: u eĹĄ e od 20 posto u financiranom zajmu U Ministarstvu financija u pripremi je redizajn dvaju postoje ih modela pomo i tvrtkama koje su se u krizi naĹĄle u problemima s financiranjem poslovanja, doznaje Business.hr iz ministarstva kojem je odnedavno na elu nova ministrica financija Martina Dali . Tako bi u redizajniranom modelu A trebao biti ak udvostru en postotak obveza koje se putem modela moĹže refinancirati, sa 20 na 40 posto, iako se tome ranije protivio guverner Ĺ˝eljko Rohatinski. Nadalje, u Ministarstvu Ĺžele ubrzati proceduru za dobivanje tih sredstava te uklju ivanje mogu nosti mostnog financiranja obveze, kao i nove namjene za koriĹĄtenje sredstava. Tako bi progra-

mom A odsad bilo mogu e financirati i nabavljanje osnovnih sredstava i investiranje. Otplata obveza za sredstva dobivena kroz model A mo i e se obavljati u ratama i jednokratno. No, kako bi to moglo biti izvedivo, tvrde u Ministarstvu, bit e nuĹžno da banke na sebe preuzmu ve i dio rizika, za ĹĄto bi pak njima trebalo omogu iti i zahtijevanje ve ih kolaterala. U modelu A i dalje stoji 1,1 milijardu kuna slobodnih sredstava, pa e suradnja s HNB-om u osloba anju novih sredstava ipak pri ekati.

Jamstva enigma

Model B, koji je po sili zakona istekao potkraj proĹĄle godine, bit e redizajniran tijekom velja e kako bi se potaknulo

RIBOLOV

DAROVNICA GRADU

na Fuelea. "Komisija je upoznata s izvješ ima o objavi zemljovida kao dijela novog hrvatskog pravilnika u ribolovnom podru ju. Taj zemljovid, kako razumijemo, sadrži napomenu u kojoj se kaže da je izabrana crta privremena dok se granica kona no ne odredi", priop eno je iz Fueleova ureda. Zbog novog pravilnika Slovenija je Hrvatskoj uru ila prosvjednu notu. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ve je izvijestilo da se novim pravilnikom ne prejudicira granica. H

Za EK hrvatski pravilnik nije sporan

Bruxelles. Europska komisija ne vidi ništa sporno u novom hrvatskom pravilniku o granicama u ribolovnom moru jer u tom dokumentu stoji napomena da vrijedi dok se ne okon a postupak razgrani enja izme u Republike Hrvatske i Republike Slovenije, re eno je u subotu u uredu glasnogovornika povjerenika za proširenje Štefa-

U bivšoj vojarni Virovitica termalni centar

Virovitica. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor otvorila je u petak u Virovitici 16. me unarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, na kojem je sudjelovalo 706 izlaga a iz Hrvatske i 18 inozemnih. Najavila je tom prigodom da e do kraja tre eg mjeseca krenuti neke od

najavljenih investicija. Nakon obilaska sajma s viroviti kim je gradona elnikom Kirinom potpisala ugovor o darivanju Gradu bivše vojarne Virovitica. Zemljište i objekti na više od 400 tisu a etvornih metara bivše vojarne vrijedni su ukupno 66 milijuna kuna. Grad na prostoru bivše vojarne, uz ostalo, planira sagraditi veleu ilišni kampus, katoli ku gimnaziju, osnovnu školu i termalno-rekreacijski centar. Premijerka Kosor podsjetila je da je sli ne ugovore potpisala u Novskoj i Koprivnici. H

40 TVRTKI

Udružili se izvoznici softvera

Zagreb. Osnovana je Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera - CISex kojoj je cilj podrška razvoju sektora te porast izvoza softverskih proizvoda iz Hrvatske. U Upravnome odboru su Goran Radi (Applicon), Hrvoje Bujas (Pravi klik), Luka Abrus (Pet minuta), Zoran Vuj i (Mulitcom) i Ivo Luka (NetGen). Radi je predsjednik, a Udruga broji 40-ak lanica. H

stvo financija kreće u ontrolu neplatiša poreza Pet stupova rada Ministarstva financija:

• aktivna suradnja i koordinacija s drugim ministarstvima i institucijama u provo enju Programa gospodarskog oporavka • pove anje u inkovitosti javne administracije Ministarstva financija • osnaživanje prora una i ja anje fiskalne odgovornosti • dovršetak pregovora s EU • pove anje transparentnosti javnih financija SNIMIO HRVOJE DOMINI

MARTINA DALI , nova ministrica financija

pove anje novih ulaganja. Stav je Ministarstva financija da HBOR za model B ima dovoljno konkurentne uvjete, ali nužno je, smatraju, ukloniti najve i nedostatak: u eš e od 20 posto u financiranom zajmu. No, kako e pitanje vi-

sine jamstva biti riješeno, nije poznato. Uz pomo poduze ima koja je najavljena kroz ta dva modela, u Ministarstvu financnija naglasili su kako prostora za pove anje deficita u ovoj godini ne e biti. Ove godine postoji potreba

za financiranjem kroz novo zaduživanje u visini od ak 28 milijardi kuna, od kojih se polovica odnosi na refinanciranje obveza koje dolaze na naplatu, dok e drugom polovicom tih sredstava biti zakrpana rupa prora unskog deficita, zbog ega je i važno da on ne bude ve i. Zbog toga u Ministarstvu planiraju provoditi i puno strožu kontrolu neplatiša koji su dužni novac na ime poreza u državnu blagajnu, što je i jedan od pet stupova rada

Ministarstva financija u ovoj godini. Ministarstvo izjedna avanjem valjanosti elektroni kih ra una s papirnatima želi uspostaviti elektroni ku komunikaciju s obveznicima, ime e se sniziti troškovi, a poreznicima umanjiti administriranje, kako bi se mogli usredoto iti na naplatu.

Privatizacija bez imena

U Ministarstvu su svjesni teško ostvarivih ambicija da se restukturiranje brodogradnje odvije a da neka od jamstava

ne budu protestirana, ali koja i kako, još ne žele govoriti. Konkretne planove za privatizaciju dijelova državne imovine, kojom bi trebalo popuniti prora unske rupe, u Ministarstvu još ne mogu iznijeti u javnost, pa tako ni imena tvrtki o kojima je rije , jer zahtijevaju elaboriranu pripremu. Te bi pak privatizacije trebale biti provedene preko burze, ime e biti pove ana ponuda kvalitetnih dionica na ZSEu. U Ministarstvu ra unaju da bi privatizacijom trebali pove ati aktivnosti na Zagreba koj burzi, time i cijene dionica, što bi imalo povratni efekt pove anja vrijednosti imovine gra ana, a posljedi no i pove anja potrošnje, što bi trebalo pomo i pove anju BDP-a. Josip Jagi

Josip.jagic@business.hr

MILOŠEVI LOVI STRANCE SNIMIO HRVOJE DOMINI

U pripremi vodi za doma e i strane investitore

DOMAGOJ IVAN MILOŠEVI , potpredsjednik Vlade za investicije

Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Miloševi trebao bi uskoro pripremiti cjelovit vodi za doma e i strane investitore, u kojem bi trebali biti obuhva eni svi poticaji za ulaganja, ime bi dodatno bila promovirana investicijska klima u Hrvatskoj. Kako bi potaknuo ulaganja, Miloševi e, doznaje Business. hr, biti agresivno angažiran u nastupima prema stranim kompanijama koje bi mo-

gle biti zainteresirane za ulaganje u Hrvatsku. Njegov tim radi na identificiranju prepreka doma im i stranim ulaganjima te mjerama njihova uklanjanja. Prikupljat e podatke o svim ulaganjima u RH i doma ih tvrtki izvan Hrvatske te ih klasificirati po izvoru kapitala, sektoru, veli ini, fazi ulaganja i lokaciji. U Vladi tako ra unaju na 11 milijardi kuna vrijedne projekte koje ove godine finan-

cira država, kojima bi trebalo biti stvoreno tri do etiri tisu e novih radnih mjesta. Time bi trebali biti ostvareni ciljevi koje je Miloševi sebi zacrtao kao potpredsjednik Vlade: pokretanje ulaganja i projekata koji stoje ili su iznimno usporeni, otvaranje novih projekata i dovo enje stranih ulaga a koji nisu prisutni u RH, te kao posljedica svega toga otvaranje novih radnih mjesta.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

IZVOR SREDSTAVA

Kalmeta: Za projekte HĹ˝-a novac iz EU

Zagreb. Glavni izvor za financiranje projekata na HĹ˝-u bit e fondovi Europske unije, najavio je u petak ministar BoĹžidar Kalmeta. Me u investicijskim projektima koje je najavila premijerka spomenuta je i obnova pruge KriĹževci-Koprivnica, vrijednosti ve e od 198 milijuna kuna, a kako se svake godine sma-

INVESTICIJE IZ HEP-ove LADICE

Vlada KonÄ?aru odmrznula trafostanicu Plat Financijsko konsolidiranje HEP-a stvorilo je prostor da Kon ar i drugi izvo a i radova na trafostanici Plat kona no po nu realizirati ugovorene poslove Na kraju poslovne 2009. predsjednik Uprave Kon ara Darinko Bago, na prezentaciji Kon arevih rezultata, poĹžalio se novinarima da im je 2009. godina bila loĹĄija u odnosu na prethodnu me u ostalim zbog toga ĹĄto im je poslovanje s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) palo za petinu. HEP je u toj godini zamrznuo oko 640 milijuna kuna ugovorenih poslova, navodno zbog nedostatka novca, ali Bago nije bio posve siguran u to jer Kon ar nije dobio precizne informacije.

Afere u HEP-u

Me u zamrznutim ugovorenim poslovima bila je i gradnja trafostanice Plat, koja je trebala stabilizirati opskrbu strujom na ĹĄirem dubrova kom podru ju. Preostali "zamrznuti" ugovoreni poslovi s HEP-om bili su revitalizacija HE Zaku ac i obnova Nacionalnog dispe erskog centra. Trinaest mjeseci kasnije predsjednica Vlade Jadranka Kosor objavila je da e dubrova ka trafostanica Plat biti prva od 30 Vladinih kataloĹĄkih investicija koja

e se po eti realizirati. I dok e ostalih desetak investicijskih projekata ija e realizacija po eti do kraja prvog ovogodiĹĄnjeg tromjese ja morati joĹĄ pro i natje ajne i sli ne dodatne procedure, premijerka Kosor je za trafostanicu Plat rekla kako ne samo da ima izra enu projektnu dokumentaciju i sve potrebne gra evinske dozvole, nego i da su sklopljeni ugovori s izvo a ima. PreĹĄutjela je da su svi ti "papiri" joĹĄ pretproĹĄle godine odloĹženi u HEP-ove ladice zbog nedostatka novca, ali, barem djelomi no, i zbog afera koje su potresale HEP.

Konsolidirani

U to je vrijeme HEP uz Inu bio najve i duĹžnik me u javnim poduze ima â&#x20AC;&#x201D; dobavlja ima je kontinuirano dugovao izme u 1,7 i 1,8 milijardi kuna. U etvrtak se premijerka Kosor pohvalila da na kraju proĹĄle godine ni HEP ni Ina viĹĄe niĹĄta nikome ne duguju. Financijsko konsolidiranje HEP-a o ito je stvorilo prostor da Kon ar i drugi graditelji trafostanice Plat kona no po nu realizirati ugovorene poslove. I ne pada im na pamet prigovarati zato ĹĄto je rije o "starom" projektu. VaĹžno im je da je pokrenut s mrtve to ke. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

njuju subvencije HĹ˝-u iz drĹžavnog prora una, sredstva za to nastojat e se privu i iz strukturnih fondova EU, pojasnio je. U HĹ˝-u je osnovana posebna skupina stru njaka zaduĹžena za povla enje novca iz strukturnih fondova, rekao je Kalmeta. Premijerkina najava projekata po etak je Vladina sustavnog bavljenja investicijama, ĹĄto je dobro jer smo dosad u tome imali puno opstrukcija i problema, ocijenio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir KuĹĄtrak. H

KALMETA O GSV-U

'RijeĹĄene sporne to ke, uskoro nastavak rada'

Zagreb. Predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata u petak su predstavljaju i projekt mirenja u rjeĹĄavanju individualnih radnih sporova najavili skori nastavak rada Gospodarsko-socijalnog vije a (GSV). GSV ne funkcionira joĹĄ od ljeta, kada su ga sindikati po eli bojkotirati zbog sukoba s Vladom i poslodavcima zbog iz-

mjena ZOR-a, no uskoro bi napokon trebao nastaviti s radom, najavio je ministar BoĹžidar Kalmeta. "Prakti ki sve sporne to ke smo rijeĹĄili, osim reprezentativnosti sindikata, a i to e se, vjerujem, rijeĹĄiti idu eg tjedna, nakon ega e socijalni partneri obnoviti dijalog u okviru GSV-a", rekao je. Radni sporovi kod nas prosje no traju izme u tri i pet godina, a kako se godiĹĄnje pokrene novih 20.000 do 30.000, medijacija e rasteretiti sudove, rekao je Vitomir Begovi . H

Stopa nezapos 18,8%, najveÄ&#x2021;a LOĹ IJE OD PROGNOZE ViĹĄa stopa registrirane nezaposlenosti zadnji je put zabiljeĹžena u oĹžujku 2005., kada je bila 19,2 posto. Potkraj prosinca u HZZ-u je bilo evidentirano 319.845 nezaposlenih, ĹĄto je 7495 osoba ili 2,4 posto viĹĄe nego u prethodnome mjesecu

U prosincu proĹĄle godine nastavljen je rast nezaposlenosti te je prema prvim podacima DrĹžavnoga zavoda za statistiku (DZS) stopa registrirane nezaposlenosti u tom mjesecu iznosila 18,8 posto. Tako je broj ano stanje na burzi rada uspjelo sruĹĄiti i crne prognoze analiti ara koji su za posljednji mjesec 2010. najavljivali o ekivanu stopu nezaposlenosti od 18,6 posto. U studenome je registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj iznosila 18,3 posto, ĹĄto zna i da je samo u mjesec dana stopa narasla za 0,5 postotnih bodova. U brojkama, potkraj prosinca proĹĄle godine u Hrvatskome zavodu za zapoĹĄljavanje bilo je evidentirano 319.845 nezaposlenih, ĹĄto je 7495 osoba ili 2,4 posto viĹĄe nego u prethodnome mjesecu, a 28.300 osoba ili 9,7 posto

viĹĄe nego u prosincu 2009. godine. Na godiĹĄnjoj je razini registrirana nezaposlenost u prosincu 2010. bila 2,1 posto ve a nego u istom mjesecu 2009. godine, kada je iznosila 16,7 posto.

Sezonski oporavak

ViĹĄa stopa registrirane nezaposlenosti od 18,8 posto

UMIRIO IH KARAMARKO

Pirotehni ari odustali od prosvjeda

Zagreb. Sindikat humanitarnog razminiranja odustao je od prosvjeda najavljenog za ponedjeljak nakon što su sindikalci u petak s ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom dogovorili da e pirotehni arima ostati dosadašnji uvjeti za odlazak u mirovinu te da e Vlada prona i još 100 milijuna

kuna za razminiranje u ovoj godini. Predsjednik sindikata Igor Vukorepa izjavio je da Vlada odustaje od prijedloga pooštravanja uvjeta za odlazak u mirovinu zaposlenih na poslovima humanitarnog razminiranja, po kojima bi pirotehni arima za mirovinu trebalo 12 godina razminiranja i 30 godina ukupnog radnog staža ili ak 15 godina razminiranja i 35 godina ukupnog staža. Karamarko je obe ao da e Vlada do svibnja riješiti problem nedostatka novca rebalansom prora una ili uzimanjem zajma. H

NAJKREATIVNIJI

Ljubi i u Epica nagrada Zagreb. U zagreba kom Muzeju za umjetnost i obrt dodijeljene su me unarodne nagrade za kreativno oglašavanje Epica za najkreativnije kampanje u 2009. Me u 40-ak dobitnika nagrada na najve em europskom natjecanju na koje je bilo prijavljeno 3155 radova i 530 kompanija iz 48 zemalja, nagradu je primio i hrvatski dizajner Boris Ljubi i , koji je osvo-

jio bron anu Epica nagradu za plakat "Welcome to the Museum". Najprestižniju nagradu Epica Grand Prix za televiziju dobila je britanska agencija Aardman Animations iz Bristola za kampanju Nokijina ure aja N8 Dot. Istu nagradu u kategoriji tiska dobila je londonska agencija M&S Saatchi za kampanju Dixona. U kategoriji vanjskog oglašavanja nagrada je pripala francuskom Fred&Farid Groupu za kampanju Wranglera Red, a Grand Prix za najbolju interaktivnu kampanju dobio je britanski Brothers&Sisters za

aplikaciju iPhone za Londonski muzej. Na dodjeli nagrada, koju je organizirala tvrtka Best Marketing Hrvatska, posebna priznanja dobile su hrvatske agencije koje su u prošlom desetlje u osvajale Epicine nagrade. Jedini hrvatski dobitnik zlatne Epica nagrade agencija Bruketa&Žini uz posebno priznanje dobila je i Epica certifikat kao najuspješnija hrvatska agencija u prošlom desetlje u. Priznanja su dobili i Digitel, Grey Worldwide, Studio International i Bili Muller. Z. D.

Vinodolski i slenosti Novi zaposleni zatražili a od 2005. stečaj Hotela Novi NAGOMILAN DUG

zadnji je put zabilježena u ožujku 2005. godine, kada je bila 19,2 posto. Hrvatska e, me utim, prema mišljenju Zdeslav Šanti a, makroekonomista i analiti ara Splitske banke, sigurno oboriti taj neslavni rekord, i to vrlo brzo. "Do kraja prvog tromjese ja 2011. možemo o ekivati još 25 do 30 tisu a novih nezaposlenih. Oporavak tržišta rada po et e tek od travnja, kada po inju pozitivni utjecaji sezonskih radova. Na godišnjoj se razini, me utim, nezaposlenost ne e smanjivati", tvrdi Šanti . Smatra kako je od nezaposlenosti ve i problem smanjivanje ukupne radne snage u Hrvatskoj te bi kreatori gospodarske politike, nagalašava, trebali biti fokusirani na to kako pove ati

››

zaposlenost i otvoriti nova radna mjesta.

Nepripremljeni projekti

Premijerka Jadranka Kosor najavila je prošloga tjedna investicijske projekte od gotovo 6 milijardi kuna koji bi, prema tvrdnjama i željama vladaju ih, trebali dovesti do novog zapošljavanja, no Šanti je po tom pitanju vrlo skepti an. "Projekti e sigurno dati svoj gospodarski doprinos, pogotovo ulaganja u energetiku i transport, no ti rezultati do i e tek za tri do pet godina s obzirom na sadašnji stupanj pripremljenosti projekta. Projekti su vezani uz gra evinu, a upravo je taj sektor u pretkriznim godinama uvozio najviše radne snage", zaklju uje Zdeslav Šanti . Nevenka Cuglin

Do kraja prvog tromjese ja 2011. možemo o ekivati još 25 do 30 tisu a novih nezaposlenih. Pozitivni u inci nedavno predstavljenih investicijskih projekata mogu se o ekivati tek za tri do pet godina ZDESLAV ŠANTI , makroekonomist i analiti ar Splitske banke

Gradu Novom Vinodolskom, gradskim komunalnim poduze ima i lokalnoj Turisti koj zajednici Hoteli Novi duguju više od 11 milijuna kuna bez zateznih kamata, a doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnicima nisu upla ivani dvije godine Trgova kom sudu u Rijeci podneseno je dvadesetak prijedloga za pokretanje ste ajnog postupka nad hotelskim poduze em Hoteli Novi zbog nepla enih dugovanja Gradu Novi Vinodolski, komunalnim društvima, Turisti koj zajednici i zaposlenicima tvrtke, potvrdio je gradona elnik Novog Vinodolskog Oleg Butkovi .

Izbjegli dogovor

Hotelsko poduze e Hoteli Novi iz Novog Vindodolskog, u ijem se sastavu nalaze Hoteli Novi d.d. i Hoteli Novi d.o.o. (potonja tvrtka upravlja luksuznim turisti kim kompleksom Novi Spa Hotels & Resort) prema Gradu Novi Vinodolski od 2005. do danas nagomilalo je dug od 4,5 milijuna kuna za komunalnu naknadu; ako se tomu pridodaju nepla ene obveze komunalnim

BRUNO OREŠAR, lan NO-a Hotela Novi ARHIVA B.HR

poduze ima i neispla ene boravišne pristojbe Turisti koj zajednici, ukupan iznos bez zateznih kamata premašuje 11 milijuna kuna. Gradona elnik Novog Vinodolskog Oleg Butkovi na telefonski je upit potvrdio da je Grad prijedlog za pokretanje ste aja podnio još u prosincu 2010., nakon što se Uprava hotelskog poduze a oglušila o dogovor o obro noj otplati duga postignut po etkom studenoga. "Poduze e Hoteli Novi tražilo je obro nu otplatu, a na sjednici Gradskog vije a Novog Vinodolskog u studenome utvr ena je i njezina dinamika. Prema dogovoru, do 8. studenoga je trebala biti podmirena prva rata u iznosu od 1,2

milijuna kuna, a preostali dio duga trebao je biti otpla ivan u obrocima.

20 zahtjeva

Me utim, Hoteli Novi nisu ispoštovali dogovor, zbog ega je s Upravom tvrtke u utorak održan ponovni sastanak. Grad ne inzistira na cjelokupnom izmirenju duga, ve na dinamici otplate", objasnio je Butkovi . Butkovi tvrdi da je tijekom prosinca rije kom Trgova kom sudu podneseno još dvadesetak samostalnih prijedloga za pokretanje ste aja, me u kojima su i zaposlenici nekoliko tvrtki u sastavu Hotela Novi. Razlog tomu je injenica da doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnicima nisu upla ivani dvije godine. H

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

PRVI GOSTI

U kampovima lani 32% no enja Nijemaca Zagreb. U hrvatskim je kampovima po podacima Kamping udruĹženja Hrvatske u jedanaest mjeseci 2010. boravilo ukupno 2,1 milijuna turista koji su ostvarili 14,1 milijuna no enja, ĹĄto je isto kao i prethodne godine, a najviĹĄe no enja ili gotovo 32 posto u kampovima su ostvarili njema ki turisti.

No enja njema kih turista bilo je neĹĄto malo viĹĄe od 4,5 milijuna, ime su ti turisti ostvarili porast od 1,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupnim lanjskim rezultatima u kampovima njema ki su turisti dokazali neupitnu vaĹžnost njema kog trĹžiĹĄta za kamping u Hrvatskoj. Njema ki autoklub u vodi u za 2011. ocijenio je 104 hrvatska kampa, od kojih je za 27 nazna en vidljiv napredak u kvaliteti. Lani je takvih kampova bilo osam manje ili 19. H

NAJPOSLODAVCI ZA INVALIDE

Kuehne&Nagel, ZaĹĄtita Jurenec i Promus IT

Zagreb. Obrt Promus IT, ZaĹĄtita Jurenec te Kuehne&Nagel primili su u petak nagrade Poslodavac godine za osobe s invaliditetom za 2010. Rije je o nagradi koja se dodjeljuje u suradnji Fonda za zapoĹĄljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, portala MojPosao, Programa ujedi-

njenih naroda za razvoj - Hrvatska (UNDP), HZZ-a, HUP-a, HOK-a i predstavnika civilnog druĹĄtva. Lani su laureati bili Zvijezda, Ustanova Zlatne ruke i Srednja strukovna ĹĄkola VaraĹždin. Emilu Justini u, direktoru Kuehne&Nagela, nagradu je uru io ministar Tomislav Ivi , Branku Jurenecu, direktoru ZaĹĄtite Jurenec, Bernard Jakeli (HUP), a vlasniku obrta Promus IT Marku Slave kom, nagradu je u kategoriji malih poslodavaca predala Louise Vinton, stalna predstavnica UN-ova programa za razvoj u Hrvatskoj. B.hr

TisuÄ&#x2021;u Hrvata spremno za put u Ĺ vedsku RUKOMETNA GROZNICA Ban Tours je dobio 500 ulaznica za polufinalnu i finalnu utakmicu Svjetskog rukometnog prvenstva, a Spektar putovanja joĹĄ 480. Jedni i drugi o ekuju da e prodati sve aranĹžmane bez obzira na visoku cijenu Hrvatski navija i uvijek su vjerno pratili naĹĄe reprezentacije, bez obzira o kojem je sportu bila rije i bez obzira u kojem dijelu svijeta se natjecanje odrĹžavalo. Takva tradicija nastavlja se i na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Ĺ vedskoj, gdje naĹĄa reprezentacija slovi za jednog od favorita. Opravdaju li naĹĄi 'kauboji' tu titulu, na polufinalnu i finalnu utakmicu iz Hrvatske bi se moglo uputiti i viĹĄe od tisu u navija a.

Âťeka se plasman

"Imamo 500 aranĹžmana za dvije zavrĹĄne utakmice i uop e ne sumnjamo da e svi biti zakupljeni", otkrio

je Ĺ˝eljko Markovi , direktor Ban Toursa. "Minimumom koji o ekujemo je 480 osoba s kupljenim paket aranĹžmanom, odnosno tri zrakoplova od 160 sjedala. Toliki, naime, imamo osiguran broj ulaznica za polufinale i finale", dodao je Goran Vukov Coli , direktor Spektar putovanja. Zainteresiranih sigurno ima i viĹĄe, ali cijena od najmanje pet do 8500 kuna mnoge u startu ohladi. "Prodaja aranĹžmana ve je po ela. Naravno, najve i interes nastaje kada se ve zna da su naĹĄi de ki u polufinalu. Ako se naĹĄi ne plasiraju u polufinale, novac se vra a u cijelosti, kao ĹĄto je to bio slu aj i s

BUKIRAJU PRVI Nastupe reprezentacije u inozemstvu redovno prate klijenti ve e plateĹžne mo i - oni bukiraju prvi i ne kalkuliraju s obzirom na rezultat, kaĹže Ĺ˝eljko Markovi , direktor Ban Toursa FOTO IZMI /CROPIX

natjecanjem u Njema koj 2007. godine", istaknuo je Markovi da zainteresirani ne moraju strahovati od rizika ranije rezervacije. I u Spektar putovanjima po eli su prikupljati rezervacije uz nov ani polog koji vra aju ako se naĹĄi ne plasiraju u polufinale.

Promet - 10 mil. kn

Tko su ljudi koji mogu izdvojiti gotovo 10-ak tisu a kuna za trodnevni izlet u Ĺ vedsku? "Jedan manji dio svakako ine supruge, roditelji i rodbina igra a. Dijelom je rije o poticajnom putovanju kojim tvrtka nagra uje svoje zaposlenike ili klijente. Ipak, ve ina je onih koji preferiraju sportska puto-

vanja i prate sve ili ve inu naĹĄih reprezentacija na nastupima u inozemstvu. U pravilu je rije o klijentima ve e plateĹžne mo i, oba spola, a ponekad su uklju ene i cijele obitelji. Iako je akcent na sportskom sadrĹžaju, oni i te kako vode ra una o kulturnim dimenzijama putovanja, gastro sadrĹžajima i kvaliteti smjeĹĄtaja. Oni bukiraju prvi i ne kalkuliraju s obzirom na rezultat. Naravno, ima i onih koji idu isklju ivo zbog navijanja, ali njima su ovakvi aranĹžmani poprili no skupi", profilirao je Markovi uobi ajene putnike. "Rekao bih da je udjel klasi nih navija a 65 posto, tvrtke koji vode svoje

poslovne partnere zauzimaju oko 25 posto, a ostalo su putnici bliski igra ima i stru nom vodstvu", potvrdio je Vukov-Coli procjene svog kolege. Osim uz pomo tih dviju agencija, na zavrĹĄnicu e se sigurno uputiti i dobar dio navija a u vlastitom ili aranĹžmanu neke druge agencije. Okvirnim izra unom tako dolazimo do svote od 10 milijuna kuna koliko bi Hrvate mogao stajati jedan vikend u Ĺ vedskoj. Ostaje nam samo nadati se da emo na doma ine ostaviti dobar dojam pa nam oni moĹžda sve to vrate ve sljede e ljeto. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

moja lisnica

ALTERNATIVA Novac, ovisno o tome koliko ste rizika spremni preuzeti, možete investirati u vrijedne sirovine poput ruda, naravno neizravno putem fondova ili kupnje budu nosnica, ugovora za isporuku robe. Ako vam je sve to previše apstraktno, možete se vratiti hrvatskom favoritu - nekretninama

Ponedjeljak 24/1/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

A što kad su dionice previše rizi ne?

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU

7,39

> ulaganja > krediti

kuna iznosio je u petak te aj prema euru, 0,18 posto manje nego prethodnoga tjedna

14-15

5,46 5,66 kuna iznosio je u petak te aj prema dolaru, 1,33 posto manje nego prethodnoga tjedna

kuna iznosio je u petak te aj prema švicarskom franku, 1,19 posto manje nego prethodnoga tjedna

2297,59 bodova dosegao je u petak dioni ki indeks Crobex nakon tjednog porasta od 2,55 posto

95,48

bodova dosegao je u petak obvezni ki indeks Crobis nakon tjednog porasta od 0,06 posto

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

Ulaganje u dionice sa sobom nosi i velik rizik, a onima koji su ga spremni snositi preporu uje se najdulji oblik ulaganja - u stabilne kompanije koje ispla uju dividendu. U suprotnome, preuzimanje takvog rizika može završiti vrlo bolno. Kako biste diversificirali portfelj i smanjili rizik, analiti ari CFA instituta preporu uju ulaganje u alternativnu imovinu poput robe, podcijenjene vrijednosne papire, ali i nekretnine. Roba povijesno ima nis k u korelacijsku povezanost s dionicama i obveznicama pa može poslužiti za umanjivanje volatilnost portfelja, a služi i kao zaštita od inflacije.

SREBRO, zlato i nekretnine - novi aduti

™

A©

Roba bolja od dionica?

Prema ocjenama analiti ara, ulaganje u robu ove e godine biti isplativije od ulaganja u dionice i obveznice. U prilog tome govori i podatak da je, primjerice, cijena bakra lani porasla 18 posto na godišnjoj razini. Titulu najboljeg ulaganja u ovoj godini ipak su ponijeli srebro i cink: cijena srebra ove bi godine trebala sko iti ak 37 posto, a cink bi prema predvi anjima analiti ara trebao rasti 21 posto. S druge strane, kava arabika, koja je u 2010. godini zabilježila najve i rast cijene u posljednjih 13 go-

dina, u 2011. godini mogla bi imati najgoru izvedbu me u robom na svjetskom tržištu rastom od sedam posto. Prema zadnjim objavljenim podacima, globalno tržište dionica još uvijek vrijedi 11.000 milijardi dolara manje u odnosu na rekordni listopad 2007. godine, kada je glo-

balna tržišna kapitalizacija iznosila 62,7 tisu a milijardi dolara. O ekuje se da e se trend smanjenja vrijednosti dionica nastaviti i u sljede oj godini. Isto-

dobno je vrijednost robe pod društvima za upravljanje porasla 80 posto, na 354 milijarde dolara. Sljede e bi godine tržište robe trebalo privu i novih 60 milijardi dolara. U robu se može ulagati posredstvom sektorskih fondova specijaliziranih za pojedinu industriju, ali

i kroz ETF-ove te indeksne fondove. Neki od najpopularnijih sektorskih fondova vezani su uz zlato, energiju i plemenite metale, a kako preporu uju s CFA Instituta, neovisno o strategiji, posredstvom takvih fondova može se posti i ve a diversifikacija nego što bi to

OGLAS

je nisu ispunile odre ene financijske obaveze ili su pred bankrotom pa su im vrijednosni papiri na 'popustu'. Kupuju i ih, menadžeri vjeruju da su podcijenjeni te da su izgledi kompanije mnogo bolji od o ekivanih ili pak da je o ekivana vrijednost likvidacijske mase tvrtke ve a od njezine tržišne vrijednosti.

Potražite savjet

™

bilo u slu aju samostalnog ulaganja, a troškovi su niži od, primjerice, ulaganja u hedge fondove. Menadžeri u fondovima koji ulažu u podcijenjene vrijednosne papire ulažu pak u kompanije ije se poslovanje odvija u lošim okolnostima. Pod time se misli da kompani-

Ulaga i kupuju vrijednosnice uz diskont ili po nominalnoj vrijednosti kako bi kasnije zaradili na kuponu ili dividendi te eventualnoj tržišnoj aprecijaciji. Te vrijednosnice nisu likvidne, ali njihov rizik ne odstupa od rizi nosti cijelog tržišta, ak i u ekstremnim uvjetima. I nekretnine su prili no atraktivan sektor za ulaganja. Zbog toga se nudi cijela paleta raznih nekretninskih fondova, od sektorskih do indeksnih. Ipak, ako je ne iji dom njegova jedina investicija, ta kategorija ne e previše utjecati na diversifikaciju cjelokupnog portfelja. Ono što valja imati na umu jest da sve nabrojane kategorije ulaganja nose odre ene rizike te da svi oblici ulaganja nisu prikladni za sve tipove ulaga a. Zato se pije svakog ulaganja valja dobro raspitati u što se to no ulaže te se o tome savjetovati s iskusnim stru njacima. Biljana Star i

ODREDITE CILJEVE

Kako financijski preživjeti razvod Direktor obrazovanja investitora pri CFA Institutu Tom Collimore ponudio je nekoliko jednostavnih savjeta kako bi se financijska zbrka izazvana razvodom što bezbolnije riješila. Jedan od njih odnosi se na nabrajanje novih ciljeva i kreiranje plana za njihovu provedbu, od izdava-

OGLAS

nja novih dokumenata do otvaranja odvojenih ra una i kreiranja novog financijskog plana. Nakon što su ti ciljevi jednom definirani, potrebno je odrediti prioritete odnosno vrednovati ciljeve tako da se odredi što je to no potrebno za njihovo ispunjenje.

Prilikom sre ivanja financija, odnosno odre ivanja novog budžeta i na ina na koji e se njima upravljati, ponekad je potrebna pomo i profesionalnih savjetnika. U tom slu aju valja imati na umu njihove ciljeve i motivaciju jer su i oni samo ne iji zaposlenici. B.hr

Tjedni pregled Erste Total East HPB Dioni ki ICF Balanced HPB Global PBZ Equity fond

21,38% MAGMA

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

BILOKALNIK

16-17

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> ulaganja > krediti

9,86%

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,99 3,30 2,15 1,89 1,78

NFD Aureus US Algorithm MP-Bric HR NFD Aureus BRIC MP-Mena HR ZB BRIC+

Tjedni pregled

-8,22 -7,87 -6,13 -5,51 -4,42 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA PBZ ZABA OTP

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5.43%

451

135,362

5.29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6.07%

479

143,596

5.90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - akcija

6.16%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6.21%

483

144,968

6.00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6.30%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6.79%

504

151,219

6.45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - model II

6.82%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6.88%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7.24%

525

157,593

6.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lomb. kred. na osnovi otkupne vrijednosti police osig. (s policom Alianz Best Invest)

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7.49%

578

69,235

6.89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7.68%

587

70,441

7.25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8.14%

594

71,221

7.50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8.20%

601

72,132

7.79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8.43%

592

71,096

7.46%

Promjenjiva

Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8.47%

600

72,006

7.75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8.68%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8.87%

615

73,815

8.32%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9.20%

623

74,713

8.60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9.21%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

5.35%

Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5.50%

Promjenjiva

5,071

471

4.75%

Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5.25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4.70%

Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4.95%

Promjenjiva

5,022

422

Oro eni depozit

4.55%

Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4.80%

Promjenjiva

5,010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.50%

Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3.10%

Promjenjiva

4,992

392

Standardna ĹĄtednja

4.25%

Promjenjiva

1,330

11,330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4.50%

Promjenjiva

4,983

383

Oro ena ĹĄtednja

4.10%

Promjenjiva

1,281

11,281

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3.90%

Promjenjiva

4,980

380

Oro ena devizna ĹĄtednja

4.00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Karlova ka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4.40%

Promjenjiva

4,974

374

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4.20%

Promjenjiva

4,956

356

PBZ perspektiva

3.65%

Promjenjiva

4,939

339

Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria Bank Volksbank

VRIJEDNOST

Devizna ĹĄtednja

Karlova ka banka

Podravska banka

ZARA ENA

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4.00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

Devizna ĹĄtednja

4.00%

Promjenjiva

1,249

11,249

PBZ

IKB

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9.25%

101

6,054

7.80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9.38%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9.83%

103

6,162

8.55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10.00%

103

6,184

8.70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10.24%

105

6,279

9.35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10.29%

103

6,191

8.75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10.41%

104

6,270

9.29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10.60%

104

6,264

9.25%

Promjenjiva

Partner Banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10.85%

105

6,271

9.30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10.87%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8.20%

230

19,320

7.49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8.36%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8.39%

230

19,295

7.45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8.45%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19,576

7.90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osig.)

8.97%

236

19,827

8.30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9.27%

235

19,701

8.10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20,208

8.90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20,911

9.99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20,587

9.49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili izvanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9.74% 10.38% 10.47% 10.88% 10.99%

518 525 531 525 525

31,065 31,488 31,863 31,503 31,495

8.90% 9.48% 9.99% 9.50% 9.49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

ZADUŽENJE

Novi zapisi Magme Magma je uspješno iskupila 13. tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 29,1 milijun kuna te izdala nove tranše u iznosima od 3,2 milijuna eura i 13,8 milijuna kuna, objavili su iz te kompanije preko internetskih stranica Zagreba ke burze Tako er se dodaje da je Magma ujedno prijevremeno otkupila ve i dio 14. tranše komercijalnih zapisa koja dospijeva 19. ožujka. Iskup tih tranši obavljen je kroz izdanje 16. i 17. tranše te pove anje postoje e 15. tranše. U Magmi su naveli da je vrijednost 16. tranše 2.483.169 eura, a dospije e je 18. sije nja 2012. godine, dok je vrijednost 17. tranše 13.817.018 kuna s istim datumom dospije a kao i 16. tranša. Tako er je za 722.222 eura pove ana i 15. trašna s rokom dospje a 1. srpnja 2011. godine pa tako ta tranša nakon pove anja iznosi 6.132.292 eura. "Navedeno refinanciranje tranši komercijalnih zapisa samo je jedan od koraka u restrukturiranju dugova i poslovanja koji Magma provodi u ovih nekoliko mjeseci. Tranše e biti uvrštene u službeno tržište Zagreba ke burze, nakon njihova odobrenja. Magma je na kraju prošle godine za 159,6 milijuna kuna prodala Turbo Lima beogradskom fondu NCA Investment Group u vlasništvu Slobodana Vu i evi a. Ante Pavi

PREMAŠIO O»EKIVANJA

Veliki skok dobiti General Electrica Ameri ki industrijski konglomerat General Electric izvijestio je u petak o skoku dobiti u etvrtom tromjese ju za 51 posto, premašivši tako predvi anja analiti ara Wall Streeta, a pomogli su mu smanjeni gubici u financijskom odjelu i neo ekivan rast organskih prihoda. Tako je najve i proizvo a elektroturbina i mlaznih moto-

ra u svijetu pove ao neto dobit u etvrtom tromjese ju na 4,5 milijardi dolara ili 42 centa po dionici u usporedbi s tri milijarde dolara u istom razdoblju prethodne godine. Vrijednost zaprimljenih narudžbi uve ana je 12 posto i dosegnula je 175 milijardi dolara. Prihodi su uve ani jedan posto, na 41,38 milijardi dolara, a analiti ari su o ekivali da e iznositi 39,9 milijardi dolara. Ako se izuzmu akvizicije i utjecaji valutnih te ajeva, GE-ovi su organski prihodi uve ani za šest posto. H

MIROVINCI

Mirex pao 0,58 posto Vrijednost indeksa Mirex, prosje ne vagane vrijednosti etiriju obveznih mirovinskih fondova, i u etvrtak je pala. Naime, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,58 bodova ili 0,36 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 159 bodova - na 158,4745 bodova. Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovin-

skih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda pala 0,39 posto, na 158,7877 bodova, a Raiffeisen fonda 0,36 posto, na 159,3276 bodova. Pala je vrijednost i Erste Plavog fonda 0,34 posto, na 163,3665 bodova te fonda PBZ Croatia osiguranje 0,31 posto, na 152,3807 bodova. I dobrovoljni mirovinski fondovi bilježili su gubitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,51, Raiffeisen DMF-a 0,19, Erste Plavi Expert DMF-a 0,18, Croatia osiguranje DMF-a 0,15, Erste Plavi Protect DMF-a 0,04, a AZ benefit DMF-a 0,01 posto. H

Uljanik plovidba u 2 pove ala dobit 53 po NEIZVJESNOST Direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavleti navodi da je osobito u Hrvatskoj dugoro no vrlo teško predvidjeti kretanje u brodarskom sektoru, a zbog bijega iz pomorskih zvanja svi su doma i brodari suo eni s problemom osiguravanja adekvatnog kadra DRAGUTIN PAVLETI , direktor Uljanik plovidbe SNIMIO DARKO MARI

nu zbog, kako su objasnili u Uljanik plovidbi, situacije na tržištu brodskog prostora, ali zbog porasta te aja ameri kog dolara iskazani u kunskoj protuvrijednosti pokazuju pove anje. Ostali prihodi pove ani su u 2010. godini zbog prihoda ostvarenog od prodaje broda FR8 Adria te priznavanja alikvotnog dijela odgo enog prihoda temeljem primljenih potpora za brodove.

Rashodi 198 mil. kuna Pulska Uljanik plovidba u prošloj je godini ostvarila 95,5 milijuna kuna dobiti, odnosno 53 posto više nego u 2009. godini, pokazuju podaci iz konsolidiranog financijskog izvješ a objavljenog na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Ukupni su prihodi na kraju 2010. dosegnuli 333,3 milijuna kuna ili 66 milijuna

kuna više nego godinu prije. Poslovni prihodi za 2010. godinu ostvareni su u visini od 265 milijuna kuna, a u 2009. godini bili su ostvareni u iznosu od 231 milijun kuna.

Rasle vozarine

Prihodi od vozarina ostvareni su u nešto nižem obujmu u odnosu na 2009. godi-

Ukupni poslovni rashodi pove ani su u 2010. godini na 198,7 milijuna kuna, i to zbog uklju enja u eksploataciju novog broda Verige u ožujku 2010. godine te troškova opremanja i preuzimanja broda Pomer, koji još nije preuzet. Dragutin Pavleti , direktor Uljanik plovidbe, isti e da su osnovna djelatnost me unarodnog pomor-

skog prometa i obavljanje brodarske djelatnosti prepoznati u svijetu kao jedan od najrizi nijih pothvata i izravno su povezani s velikim rizicima poslovanja. Stoga je iznio najve e rizike, a to su: globalna ekonomska kretanja, rizik porasta kamatnih stopa, znatne oscilacija vrijednosti brodova, rizik strogih uvjeta poslovanja, dug i neizvjestan rok povrata kapitala, promjenljivost osnovnih troškova poslovanja te fluktuacija pomorskog kadra.

Nedostaju radnici

Pavleti isti e da do trenutka intenziviranja ekonomskih aktivnosti u najvažni-

TRŽIŠTE NOVCA

NA DOBROM PUTU

Kamata porasla na 0,59 posto

Bank of America smanjila gubitak

Na Tržištu novca u petak je zabilježena nešto manja potražnja za kratkoro nim pozajmicama u odnosu na dan prije, a ponuda je porasla. U petak je prijavljeno 161,7 milijuna kuna potražnje, što je oko 25 posto manje nego u etvrtak. Istodobno je ponuda uve ana 10,5 posto, na 181,7 milijuna kuna. Prosje na kamatna stopa porasla je na 0,59 posto. H

Najve a ameri ka banka, Bank of America, izvijestila je u petak da je i u etvrtom tromjese ju poslovala s neto gubitkom u visini 1,2 milijarde dolara, što je opravdala velikim trošakom u segmentu stambenog kreditiranja i osiguranja. Gubitak je ipak smanjen u odnosu na prethodno tromjese je, kada je iznosio 7,3 milijarde dolara.

U cijeloj prošloj godini banka je zabilježila 2,2 milijarde dolara gubitka ili 37 centi po dionici u usporedbi s gubitkom od 29 centi po dionici u 2009. Prošlogodišnji je minus povezan s troškom ukupne vrijednosti 12,4 milijarde dolara. Ako se isklju e gubici u etvrtom tromjese ju u visini dvije milijarde dolara, nastali otpisom nematerijalne imovine u razdoblju sloma tržišta nekretnina, Bank of America poslovala je sa 756 milijuna dolara dobiti. H

ZAGREBA»KA PIVOVARA

Cervesia istisnula male dioni are Središnje klirinško depozitarno društvo obavijestilo je da je provelo korporativnu akciju istiskivanja manjinskih dioni ara društva Zagreba ka pivovara te preknjižilo dionice s ra una manjinskih dioni ara na ra un glavnog dioni ara Cervesia. Isplatu otpremnine u iznosu od 3548 kuna po dionici obavio je SKDD. Za-

greba ka tvrtka Cervesia pak djeluje zajedni ki s tvrtkama Starbev Sarl i CVC European Equity V Limited. Oni su Zagreba ku pivovaru 14. listopada 2009. kupili nakon što je Anheuser-Busch Inbev, kao dio globalne strategije, prodao pivovare u devet isto noeuropskih zemalja, uklju uju i i Hrvatsku, tvrtki CVC Capital Partners. Cervesia je u travnju prošle godine najavila odluku o povla enju dionica Zagreba ke pivovare sa Zagreba ke burze zbog, kako su rekli, dodatnih ušteda. A. Pa.

2010. Krka prvi put ostvarila više od milijardu eura prihoda posto PALA DOBIT Neto dobit Krke iznosila je 165 milijuna eura, što je tri posto manje nego u 2009. - Ruska Federacija profilirala se kao najve e pojedina no Krkino tržište, a Hrvatska tu poziciju ima u jugoisto noj Europi

jim svjetskim ekonomijama, prvenstveno SAD-u i Kini, nije realno o ekivati pove an obujam razmjene robe. "Bez obzira na to što se politikom društva može usmjeravati kretanje kadrova, osobito kroz stvaranje vlastitog kadra te politikom pla a, dugoro no je vrlo neizvjesno, naro ito u Hrvatskoj, predvidjeti kretanje u tom sektoru. Kontinuirani bijeg mladih od pomorskog zvanja je evidentan pa su svi doma i brodari ve suo eni s problemom osiguravanja adekvatnog kadra", navodi Pavleti probleme brodarstva u Hrvatskoj. Ante Pavi

Slovenska farmaceutska kompanija Krka završila je 2010. godinu sa 165 milijuna eura neto dobiti, što je šest milijuna eura više od procjena iz jeseni prošle godine i tri posto manje nego u 2009. godini, pokazuju financijski podaci objavljeni u petak. Kako su objasnili iz Uprave, dobit na razini grupe trebala bi biti nešto ve a nego dobit na razini kompanije.

Velike rezervacije

"Neto dobit bez rezervacija bio bi za petinu ve i", rekao je Jože Colari , predsjednik Uprave Krke, slovenskim medijima. Uprava Krke se na konferenciji za novinare održanoj u Novom Mestu pohvalila i da je Grupa Krka prvi put u svojoj povijesti prodala proizvode u vrijednosti ve oj od milijardu eura. Ukupni prihodi od prodaje tako su iznosili 1,01 milijardu eura ili šest posto više nego u 2009. godi-

ni. Gotovo 90 posto ukupne prodaje ostvareno je na inozemnim tržištima.

Odli ni u Rusiji

Najve i rast prodaje od 17 posto zabilježen je u isto noj Europi, koja zauzima 26 posto ukupne prodaje grupacije. U toj se regiji Ruska Federacija profilirala kao Krkino najve e pojedina no tržište i na njemu je zabilježen rast prodaje od 13 posto, pa je Krka na ruskom tržištu prodala proizvode u vrijednosti od 191,7 milijuna eura. Slijedi središnja Europa s rastom od 10 posto, gdje se nalazi i jedno od najvažnijih pojedina nih tržišta, a rije je o Poljskoj. U toj je zemlji Krka ostvarila 130,3 milijuna eura prihoda ili 44 posto ukupnih prihoda u toj regiji. Grupa je u jugoisto noj Europi uprihodila ukupno 238 milijuna eura, od ega je 41,2 milijuna eura ostvarila u Hrvatskoj, što je ini najve-

im pojedina nim tržištem u regiji. U Rumunjskoj su prihodi rasli gotovo 25 posto, na ukupno 40 milijuna eura. Dvoznamenkaste brojke ostvarene su i u Makedoniji te Crnoj Gori.

Konkurencija sve ja a

Prihodi su, unato rastu prodaje, pali u zapadnoj Europi i prekomorskih tržišta, gdje su ukupni prihodi iznosi-

li 208,8 milijuna eura odnosno šest posto manje nego u 2009. godini. Pad je zabilježen na tržištima u Njema koj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu i skandinavskim zemljama. Colari je taj pad objasnio pritisakom osiguravatelja i sve ve om konkurencijom, što se posebno odnosi na njema ko tržište. Ante Pavi ante.pavic@business.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica naftne kompanije u petak je, nakon nekoliko dana zatiĹĄja, ponovno bila u srediĹĄte pozornosti na Zagreba koj burzi. S trona likvidnosti skinula je dionicu Hrvatskih telekomunikacija, koja je poziciju najlikvidnijeg izdanja drĹžala samo dva dana. Ininom dionicom u petak se trgovalo u vrijednosti od 15,1 milijun kuna, odnosno pet milijuna kuna viĹĄe od drugoplasiranog HT-a.

Ina-industrija nafte d.d. HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Uljanik plovidba Atlantic grupa Adris grupa Dalekovod Luka Rijeka Adris grupa Luka Plo e Belje Podravka prehrambena industrija d.d. Ingra Zagreba ka banka Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Kon ar AD plastik uro akovi holding Kon ar Tankerska plovidba Jadroplov d.d. Ericsson Nikola Tesla HUP - Zagreb Tisak Liburnia Riviera hoteli Magma d.d. KraĹĄ, prehrambena industrija Petrokemija Fima validus Croatia osiguranje d.d. Riviera Pore Privredna banka Zagreb Hidroelektra niskogradnja Auto Hrvatska Tehnika Franck prehrambena industrija SN holding LoĹĄinjska plovidba Jadranski naftovod Dom holding Ledo akovĹĄtina Vupik Kon ar - elektri ni aparati Viro tvornica ĹĄe era d.d. Zvijezda Tehnomont montaĹža Konzum BeliĹĄ e Tvornica sto ne hrane Slobodna Dalmacija Atlas nekretnine Industrogradnja d.d. Turisthotel Badel 1862 Slavonski zatvoreni investicijski fond Istraturist Umag d.d. Atlas, turisti ka agencija Sun ani Hvar Karlova ka banka Solaris Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. HGspot Valamar grupa Lucidus dioni ko akove ki mlinovi Zve evo, prehrambena industrija IPK Kandit Laguna Novigrad PPK Karlova ka mesna industrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam Transadria HTP Kor ula Zlatni rat Slatinska banka Vis Koestlin Lav evi

+ Adrisova redovna dionica zabiljeĹžila je u petak jedan od najve ih padova cijene te ujedno najve i minus me u izdanjima koji su zabiljeĹžili promet ve i od milijun kuna. Vlasnika je promijenilo 3400 dionica. Zanimljivo je da se samo dan prije trgovalo sa samo tri Adrisove dionice. Adris je tako pao na 330 kuna, ĹĄto je i dalje zadovoljavaju i rezultat s obzirom na to da je prethodni petak ta dionica vrijedila 310 kuna.

CROBEX: +0,86%

Redovan promet: 42.616.652,89 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,330.00 303.03 612.50 775.00 286.50 324.00 199.99 330.00 1,650.00 90.50 321.01 17.00 279.01 757.25 1,730.00 1,112.00 132.20 39.80 1,039.00 1,282.00 150.60 1,470.00 1,299.00 173.09 2,221.00 26.22 435.00 166.00 8.18 5,500.00 185.00 640.00 158.42 395.00 1,300.00 860.00 165.00 156.00 3,350.01 44.10 6,100.00 8.11 78.32 740.00 400.01 3,475.00 100.00 189.01 575.00 7,300.00 31.00 34.17 532.00 925.00 80.00 27.93 330.00 17.82 27.60 67.86 230.00 16.80 19.55 42.00 17.19 3,950.00 130.00 168.10 9.00 462.50 88.00 1,750.00 77.09 69.00 113.50 20.00 221.00 212.26

3,530.00 306.47 644.00 805.00 296.00 331.00 218.50 340.00 1,734.96 91.98 325.00 17.41 283.00 773.70 1,790.00 1,156.00 137.99 42.65 1,079.99 1,340.00 154.68 1,479.90 1,299.00 177.90 2,244.98 27.25 444.00 168.00 8.67 5,730.00 198.00 658.00 163.00 404.75 1,300.01 897.97 165.00 157.00 3,350.01 46.49 6,295.00 9.24 81.00 740.00 404.01 3,480.00 100.00 191.00 575.00 7,300.00 33.00 35.50 540.00 925.00 83.50 30.99 338.00 17.82 30.50 67.86 230.00 17.05 20.30 42.00 17.19 3,950.00 130.00 174.99 9.00 462.50 88.00 1,750.00 77.09 69.00 113.50 20.00 221.00 213.10

3,520.00 306.00 644.00 801.00 289.00 327.00 218.50 330.00 1,700.00 91.98 324.99 17.35 281.00 773.70 1,790.00 1,150.00 137.00 42.65 1,079.99 1,340.00 154.50 1,478.80 1,299.00 173.60 2,244.98 26.23 444.00 166.00 8.41 5,730.00 198.00 640.00 158.42 395.00 1,300.01 860.00 165.00 157.00 3,350.01 46.48 6,295.00 8.52 81.00 740.00 404.00 3,475.00 100.00 190.06 575.00 7,300.00 31.00 34.17 532.00 925.00 80.90 30.99 330.00 17.82 30.50 67.86 230.00 16.80 19.55 42.00 17.19 3,950.00 130.00 174.99 9.00 462.50 88.00 1,750.00 77.09 69.00 113.50 20.00 221.00 212.26

2.77% 0.51% 7.33% -0.25% -1.37% -0.30% 11.48% -4.33% -1.16% 0.52% 2.34% 1.94% 0.71% 2.34% 0.51% 4.55% 1.50% 6.63% 3.35% 2.29% 1.31% 1.92% 3.10% -3.02% 0.22% -3.88% -3.48% -0.02% -0.94% 4.18% 2.06% 0.00% 0.90% -2.43% -1.51% -1.15% 0.00% 1.29% -0.59% 0.72% -0.08% 2.04% 3.69% -1.33% 1.00% -0.71% 31.58% -1.98% 0.00% 0.00% 3.26% -5.87% 0.00% 2.10% -2.53% -0.03% 0.00% -1.00% 10.07% 0.01% 0.01% -11.58% -2.25% 2.19% -7.08% 4.22% 0.00% -1.14% -2.17% 2.78% 3.35% -7.89% -3.58% 0.00% 0.00% 16.96% 9.95% -14.41%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

4,346 35,156 2,991 2,041 5,371 4,012 5,581 3,400 493 7,882 2,205 37,996 2,074 749 291 392 2,311 6,624 194 133 1,115 107 101 744 49 3,662 204 530 9,160 13 353 102 397 147 32 42 172 180 8 548 4 2,793 278 30 52 5 158 80 26 2 450 364 23 10 111 302 20 364 203 86 25 270 224 104 239 1 30 13 215 4 20 1 10 10 6 31 2 2

15,153,407.70 10,741,559.24 1,876,793.24 1,632,547.09 1,560,167.03 1,310,972.18 1,156,707.45 1,125,000.00 828,595.73 717,643.89 715,854.51 656,001.01 582,618.27 575,685.59 514,200.79 443,076.01 314,258.38 275,213.37 204,422.96 176,248.77 169,966.21 157,617.97 131,199.00 129,889.56 109,406.98 97,995.29 89,999.50 88,172.42 77,529.75 74,260.00 68,014.60 66,472.00 64,422.48 58,649.51 41,600.02 36,788.17 28,380.00 28,230.25 26,800.08 25,153.13 24,819.36 23,165.92 22,397.36 22,200.00 20,948.22 17,385.00 15,800.00 15,214.97 14,950.00 14,600.00 14,418.75 12,694.96 12,324.10 9,250.00 8,928.50 8,750.86 6,680.00 6,486.48 5,893.80 5,835.96 5,750.00 4,584.10 4,442.70 4,368.00 4,108.41 3,950.00 3,900.00 2,261.09 1,935.00 1,850.00 1,760.00 1,750.00 770.90 690.00 681.00 620.00 442.00 425.36

35,200.00 25,057.89 373.52 2,670.77 1,960.60 750.08 1,306.73 3,173.25 378.44 755.66 1,761.45 130.12 17,997.60 1,079.71 283.86 223.32 575.34 138.06 66.34 839.36 252.87 1,969.24 612.32 414.31 679.42 127.85 609.89 554.63 22.72 1,762.54 723.40 12,207.85 98.84 197.50 246.30 367.37 448.80 104.00 2,488.54 347.08 1,385.97 8.98 121.94 29.02 560.21 348.39 26.83 4,314.91 669.48 98.92 161.85 113.98 240.68 365.15 60.85 103.71 1,542.75 33.93 222.98 90.88 142.07 32.27 6.45 264.42 43.51 414.75 40.02 125.13 140.37 44.46 89.08 50.32 32.87 38.11 104.30 10.36 28.79 101.50

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 253.10 533.13 657.10 242.21 217.00 161.54 286.07 1,160.03 54.00 240.00 14.13 200.00 705.00 1,106.00 975.00 80.21 22.36 909.99 1,140.00 124.01 1,181.00 1,115.16 135.00 1,436.28 23.01 290.01 105.50 5.00 4,502.00 100.00 461.06 120.00 302.00 871.01 655.38 66.00 121.00 2,332.01 27.87 4,720.12 5.11 41.77 690.00 290.00 2,851.00 65.00 145.00 420.00 7,000.00 20.01 20.50 292.00 543.15 58.00 15.15 280.00 17.80 25.00 53.00 160.00 11.14 19.11 28.00 14.03 2,950.00 84.32 145.11 8.80 305.00 65.10 1,301.00 57.00 30.05 97.30 15.97 201.00 161.10

3,550.06 332.84 675.00 829.99 318.99 390.00 220.00 373.00 2,093.00 98.95 400.00 43.00 289.98 1,060.00 3,397.40 2,450.00 143.00 52.00 2,198.00 1,625.00 190.30 1,777.00 1,810.00 294.00 2,890.00 69.90 497.02 184.73 29.01 5,849.81 200.00 683.00 257.00 519.00 2,020.00 944.00 245.00 173.00 3,520.00 50.00 7,049.99 29.49 230.00 825.00 417.26 4,798.97 100.00 207.51 592.00 8,000.00 64.98 46.98 598.00 925.00 125.00 34.96 410.00 28.00 36.50 80.10 260.00 36.40 60.50 46.00 22.00 3,950.00 164.00 272.00 11.80 462.50 99.94 3,290.00 167.99 69.00 116.91 30.00 398.95 279.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

64,00 104,21 17,50 10,10 15,25 0,70 12,80 263,00 153,50 41,50 5,34 4,30 13,80 85,00 3,80

64,94 105,50 17,80 10,30 15,69 0,71 13,00 268,00 154,50 42,49 5,40 4,40 13,85 85,90 3,80

64,20 105,20 17,50 10,30 15,25 0,70 12,80 265,00 154,00 42,48 5,40 4,30 13,80 85,80 3,80

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KRKA SI0002100558 SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA ZVTG ZAVAROVALNICA TRIGLAV KBMR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LKPG LUKA KOPER NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GRVG GORENJE PETG PETROL MELR MERCATOR KDHR KD GROUP KDIR KD ID ATPG AKTIVA NALOZBE PILR PIVOVARNA LASKO TLSG TELEKOM SLOVENIJE IEKG INTEREUROPA

OPSTINA LOPARE - public offering of bonds 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 BIRAC AD ZVORNIK

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO

100,00 6,24 1,46 37,01 36,69 4,30 0,10 36,16 0,02

100,00 6,90 1,48 37,32 37,30 4,50 0,10 36,16 0,02

100,00 6,90 1,48 37,01 37,26 4,50 0,10 36,16 0,02

100,00 6,89 1,47 0,37 0,37 4,47 0,10 0,36 0,02

90,00 93,00 81,00 97,00 36,00 4,02 36,01 34,20 14,50 79,00 5,00 2,80

90,00 93,00 81,00 97,00 36,30 4,30 36,01 34,20 14,50 80,09 5,14 3,20

90,00 93,00 81,00 97,00 36,00 4,25 36,01 34,20 14,50 80,08 5,14 2,80

90,00 93,00 81,00 97,00 36,03 4,24 36,01 34,20 14,50 79,85 5,01 3,00

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Dunav osiguranje a.d. Beograd Niška Mlekara a.d. Niš Telefonija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Tigar a.d. Pirot Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Dijamant a.d. Zrenjanin

0,00 % 0,00 % 0,00 % 1,04 % -0,83 % 1,19 % -2,62 % -4,95 % -0,68 % 0,10 % -4,81 % -11,11 %

3.930,00 484,00 19.500,00 2.400,00 8.500,00 970,00 990,00 88,00 2.000,00 1.165,00 1.201,00 91,00 759,00 6.150,00 8.698,00

4.000,00 487,00 20.100,00 2.400,00 8.600,00 1.000,00 1.030,00 88,00 2.150,00 1.165,00 1.250,00 91,00 760,00 6.150,00 8.698,00

3.950,00 486,00 19.997,00 2.400,00 8.501,00 979,00 1.006,00 88,00 2.004,00 1.165,00 1.220,00 91,00 760,00 6.150,00 8.698,00

3.950,92 485,14 19.996,85 2.400,00 8.500,78 979,15 1.006,35 88,00 2.004,25 1.165,00 1.219,81 91,00 759,96 6.150,00 8.698,00

-1,99 % 0,00 % 1,14 % -2,87 % -2,40 % 0,93 % -0,20 % -0,05 % 1,06 % -2,92 % 2,69 % -0,31 % -1,30 % 0,00 % -0,01 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE

0,00 % 5,99 % 2,07 % 0,03 % 3,07 % 4,17 % -1,00 % -2,27 % 0,00 %

89,00 4.271,00 600,00 3.658,00 3.450,00 204,00 89,00 29.500,00 545,00

89,10 4.376,00 605,00 3.721,00 3.450,00 212,00 89,00 29.500,00 550,00

89,08 4.289,56 600,86 3.705,71 3.450,00 208,43 89,00 29.500,00 549,27

54,78 4.289,56 600,86 3.705,71 3.450,00 208,43 54,74 29.500,00 549,27

2775 3394 11106 27693 24731 1053 19500 5266 33729

277.500,00 23.374,29 16.352,79 10.293,80 9.128,80 4.712,08 1.930,50 1.904,19 640,85

32882 22304 18386 8080 11504 25707 1763 1770 3979 193 3014 4339

2.959.380,00 2.074.272,00 1.489.266,00 783.760,00 414.436,88 109.075,54 63.485,63 60.534,00 57.695,50 15.411,26 15.113,12 12.997,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 ALK GRNT TPLF KMB STIL RMDEN06 MPT TEL

1.316.697,75 324.561,44 215.477,63 60.005,37 50.664,61 48.362,75 45.972,74 25.827,90 18.173,35 11.331,63 10.972,16 8.380,20 6.791,70 6.678,10 4.434,60

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS BMBI MTLC AGBN SJPT ENHL A2014 DNOS MLNI TLFN A2013 TIGR JESV DJMN

0,31 % 20449 0,00 % 308105 -2,23 % 12300 0,93 % 5870 -1,61 % 3302 -0,42 % 68088 -1,16 % 3579 -1,08 % 97 0,00 % 118 -0,05 % 270 -0,02 % 2047 -1,15 % 1914 0,07 % 491 0,82 % 78 -1,30 % 1167

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKD FBIHKF FBIHKC FBIHK1C BIGFRK3 FBIHK1D FBIHK1E BSNLR FDSSR ENISR SPKMR

Promet

valuta: EUR - euro 64,39 1,05 17,52 10,22 15,34 0,71 12,84 266,26 154,01 41,97 5,36 4,38 13,83 85,62 3,80

BANJALU KA BURZA OPLO-PO2 KRIP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D ZPTP-R-A RFUM-R-A RSRS-O-B BIRA-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 24/1/2011

9071 35.838.764,00 29111 14.122.847,00 635 12.698.000,00 1610 3.864.000,00 256 2.176.200,00 1809 1.771.290,00 1631 1.641.361,00 10462 920.656,00 353 707.500,00 461 537.065,00 430 524.520,00 5102 464.282,00 462 351.100,00 44 270.600,00 28 243.544,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,01 % -2,57 % -1,45 % 0,85 % -0,37 % -4,21 % 0,00 % 0,61 % -0,16 %

50821 471 2812 272 193 3034 11407 20 1030

2.784.208,63 2.020.383,00 1.689.625,00 1.007.954,00 665.850,00 632.368,00 624.395,65 590.000,00 565.750,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Soja protein Nova kred. banka Maribor Toplifikacija Skopje Pozavarovalnica Sava Krka

+0,93% +0,93% +0,85% +0,74% +0,31%

Energopetrol Sarajevo Alkaloid Zavarovalnica Triglav Luka Koper Gorenje

business.hr

-7,69% -2,57% -2,23% -1,61% -1,16%

Telekom Srpske Banja Luka

Energoinvest Sarajevo

Osim što je dionica banjalu kog Telekoma Srpske posljednjega dana u tjednu bila najtrgovanija sa 16.352 konvertibilne marke prometa, cijena joj je porasla 2,07 posto, na 1,48 konvertibilnih maraka. Zadnja zabilježena cijena ujedno je bila najviša postignuta tijekom dana, a najniža je bila na razini od 1,46 KM. Banjalu ki indeks BIRS izgubio je u petak 0,56 posto vrijednosti te dan završio na razini od 953,89 bodova.

Cijena dionice sarajevskog Energoinvesta pala je u petak 4,81 posto, na 5,14 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila najve a postignuta cijena tijekom dana. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 15,113 KM. Pala je i cijena najtrgovanije dionice, Bosnalijeka, i to 0,68 posto, pa joj je zadnja zabilježena cijena iznosila 14,5 konvertibilnih maraka. SASX-10 je posljednjega dana u tjednu pao 0,44 posto, na 1051,26 bodova.

+2,07 -4,81

REGIONALNI INDEKSI -0,08% BIRS -0,56% 843,05 953,89 Belex15 -0,70% FIRS +2,39% 738,66 1.610,49 Belexline -0,34% MBI10 -1,14% 1.395,83 2.578,58 SASX10 -0,44% MOSTE 0,00% 1.051,26 523,69 SASX30 +0,06% NEX20 +0,23% 985,91 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,41% 2.703,35 +1,38% BUX +0,47% 22.344,13 +0,80% ATX +1,41% 2.883,02 +0,48% indeksa na zatvaranju u +1,05% Stanje petak 21. sije nja 2011.

FTSE100 5.914,48

DAX 7.081,01

CAC40

4.030,19

MICEX 1,752.04

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,02% S&P500 -1,14% 11.822,80 1.280,26 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -2,23% etvrtak 20. sije nja 2011. 2.704,29

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

d ukupno 92 fonda 41 je prošli tjedan zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -8,22 posto do +3,99 posto, a 10 fondova ostvarilo je rast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond prošlog tjedna bio je Erste Total East kojem je vrijednost porasla 3,99 posto, a slijedi ga HPB Dioni ki s rastom 3,30 posto. Najve i pad me u dioni kim fondovima prošli je tjedan zabilježio NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost smanjena 8,22 posto, a slijedi ga MP Bric HR s padom od 7,87 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je ICF Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti od 2,15 posto, a slijedi ga HPB Global s porastom od 1,89 posto. Najve i pad od mješovitih fondova zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena 3,28 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 2,82 posto. Najve i dobitnik od obvezni kih fondova je Erste bond (+0,12 posto), a slijedi ga Raiffeisen Bonds (+0,11 posto), Najve i je pad zabilježio ZB Bond (-0,33 posto), a iza njega je HPB Obvezni ki (-0,10 posto). Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Raiffeisen Cash, koji je porastao 0,06 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je Alternative A1 kojem je vrijednost u 2011. godini porasla 7,85 posto. Od mješovitih fondova vode i je ICF Balanced sa 5,36-postotnim prinosom u ovoj godini. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova, najuspješniji su OTP euro obvezni ki (+1,15 posto) i Raiffeisen Cash (+0,17 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

34,4600 91,1000 66,9300 96,3600 90,4505 90,0357 14,9290 79,8200 48,8145 93,9582 11,3414 124,5443 49,3314 107,3500 66,5197 72,2224 59,7298 359,4126 77,6329 74,4654 46,1696 176,3607 79,0622 13,3007 7,6363 51,6993 96,3606 494,7633 50,4638 108,7500

1,47 1,29 1,13 0,97 0,90 0,69 0,57 0,48 0,18 0,16 0,06 0,03 0,00 -0,13 -0,15 -0,19 -0,31 -0,37 -0,40 -0,44 -0,51 -0,53 -0,57 -0,61 -0,74 -0,75 -0,81 -0,87 -0,88 -0,95

15,17 14,45 9,76 14,41 13,53 10,65 9,88 16,20 16,65 10,13 4,87 -2,89 0,99 8,89 15,71 13,43 -1,59 3,46 0,37 10,02 -0,36 9,14 16,29 7,28 17,28 9,56 N/A 8,87 3,04 9,41

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,30 2,67 5,76 5,28 5,38 5,30 11,70 2,36 3,87 2,73 1,88 2,21 4,40 4,57 3,97 3,51 3,66 2,86 6,64 3,50 10,24 6,24 3,76 7,94 3,27 2,92 0,23 2,87 3,30 7,30

19.01.2011 18.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011

DIONI KI Erste Total East A1 Raiffeisen C. Europe Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond HPB Dioni ki KD Victoria Raiffeisen HR dionice AC Rusija OTP meridian 20 AC G Dynamic EM NFD Aureus New Europe HPB Dynamic ZB aktiv Prospectus JIE PBZ I-Stock Ilirika Azijski tigar MP-Bric HR FIMA Equity HPB Titan ST Global Equity Ilirika JIE Capital Two KD Prvi izbor KD Nova Europa C-Zenit Ilirika Gold MP-Mena HR VB High Equity Raiffeisen World

11,16 15,13 12,28 14,00 18,19 5,29 3,01 18,94 24,46 16,51 6,47 6,75 -1,51 14,95 16,44 23,12 7,63 15,99 -2,75 11,16 -4,94 14,14 17,23 15,88 25,17 4,88 N/A 18,29 9,04 15,54

-0,78 2,67 -2,49 -0,63 4,31 -1,95 -4,53 8,13 12,97 2,40 8,54 -0,69 -8,03 9,27 1,55 15,35 8,66 4,71 -14,29 5,61 -13,36 3,27 8,99 14,06 16,21 -11,69 N/A 24,86 -2,18 9,48

-27,56 -3,43 -6,74 -0,70 -1,85 -1,96 3,48 -9,11 -16,92 -2,26 6,92 10,44 -14,84 1,56 -9,75 -8,85 -13,12 -3,67 -3,74 -8,09 -7,27 9,53 -6,04 3,66 -7,93 -20,22 N/A 7,68 -18,70 1,16

5,97 8,83 7,04 7,38 6,47 7,61 6,63 7,91 4,92 4,78 0,65 1,73 1,15 3,24 7,02 3,78 -3,75 -3,26 2,31 2,21 -0,72 2,82 3,91 2,34 4,37 3,26 -3,70 1,21 1,47 3,45

40,353 11,311 199,276 196,502 376,357 18,103 67,692 15,984 9,682 18,839 14,141 9,995 20,315 507,242 25,136 231,436 7,974 12,764 19,227 10,188 13,327 104,441 7,299 5,670 21,725 5,804 7,376 7,161 13,186 38,703

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI PBZ Global fond Erste Balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM OTP uravnoteženi Agram Trust KD Balanced HPB Global ST Balanced Allianz Portfolio ZB global C-Premium HI-balanced Ilirika JIE Balanced ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

109,6501 127,8100 160,1700 119,8480 109,7100 11,3513 113,2044 72,2483 8,5944 101,6997 175,7813 116,8676 149,9400 5,7126 10,3403 155,4815 67,5266 86,0313

0,92 0,65 0,45 0,40 0,21 0,20 0,15 0,12 0,08 0,06 0,00 -0,08 -0,26 -0,34 -0,60 -0,60 -0,85 -1,27

10,22 11,36 5,01 6,73 1,61 4,49 4,08 6,75 5,42 4,73 2,97 5,59 6,19 5,90 5,52 7,25 7,11 6,61

13,51 11,36 8,30 5,15 3,65 6,33 6,29 8,26 5,26 0,05 -1,20 8,88 8,50 5,02 7,55 12,48 5,40 9,34

6,64 5,18 4,32 -9,69 N/A 8,44 -2,81 0,43 3,92 -5,35 -8,39 10,81 6,73 -5,48 3,70 5,15 -5,03 5,49

5,67 0,34 5,77 2,41 N/A 6,96 2,46 -0,10 -2,98 0,32 7,28 9,65 4,33 -13,16 0,38 9,24 -7,10 -3,28

4,98 4,62 3,20 5,97 1,24 0,93 5,21 3,31 2,64 3,96 2,96 1,47 1,59 2,14 0,84 2,49 3,52 1,37

286,530 104,940 310,861 11,211 185,357 14,336 38,312 13,426 7,153 88,983 11,517 7,476 713,346 12,653 70,715 45,440 2,647 15,931

9,36 10,01 8,40 8,72 0,87 1,88 5,10 2,53 5,01 5,30 8,03 1,69 9,55 3,97 8,90 4,99 5,33 4,51

19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011

175,3100 130,4200 161,9839 159,0300 129,9503 11,3780 125,2481 128,2195

0,13 0,08 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,09

0,45 -0,25 1,08 -0,49 0,45 0,49 0,73 0,01

3,09 3,03 4,32 0,28 2,65 1,48 1,45 2,64

7,49 7,44 8,60 3,90 7,26 5,33 4,41 3,90

6,70 4,36 8,04 4,98 4,52 1,46 4,34 4,99

0,50 0,08 0,03 -0,05 0,30 0,07 0,57 1,06

476,390 194,680 46,260 218,493 139,240 7,378 13,400 15,577

8,65 7,64 6,24 9,55 7,87 8,90 5,30 5,10

19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011

kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn

132,6844 126,0761 145,1900 138,8600 138,8552 135,5864 124,8106 132,4508 11,3470 10,7027 108,6784 105,7100 163,0065 140,0773 122,6381 117,3640 102,2946

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,08

0,53 0,53 0,85 0,79 0,66 0,76 0,36 0,70 0,61 0,76 0,69 0,57 0,61 0,45 0,62 0,83 0,23

1,16 1,24 1,77 1,72 1,32 1,64 0,72 1,58 1,43 1,58 1,50 1,41 1,22 0,95 1,21 1,67 1,03

2,73 3,64 3,71 3,54 2,59 3,59 2,61 3,51 3,41 3,46 3,35 3,91 2,26 2,45 2,73 3,32 1,18

6,30 4,37 4,83 4,39 4,58 4,41 3,91 5,45 5,61 4,25 5,04 4,28 4,77 3,26 4,10 5,11 1,55

0,10 0,11 0,15 0,13 0,15 0,12 0,14 0,15 0,13 0,15 0,11 0,11 0,14 0,08 0,15 0,17 -0,25

956,791 536,568 836,953 679,705 109,112 37,899 40,092 227,770 134,260 27,565 106,975 627,919 2033,399 146,035 127,894 164,430 7,713

11,81 8,50 7,90 7,64 7,32 7,05 5,77 5,30 2,32 1,63 1,69 1,33 10,50 10,50 5,08 3,21 1,48

19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011 19.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI Raiffeisen Bonds Erste Bond Capital One ZB bond PBZ Bond fond HI-conservative HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus OTP nov ani fond VB Cash Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 24/1/2011

SPAŠAVANJE SLABIH

Španjolska nacionalizira banke Španjolska planira djelomi no nacionalizirati najslabije štedne banke, umiruju i istodobno ulaga e da njihovo spašavanje ne e pove ati njezin prora unski manjak, objavili su u petak mediji. Izvor upoznat sa slu ajem rekao je za Reuters kako e vlada prisiliti dugovima optere ene štedne banke da postanu konvencionalne te da nastoje uvrstiti svoje dionice u burzov-

ne kotacije kako bi se plašljive investitore uvjerilo da je rije o dobrim investicijama. Državni fond za restrukturiranje banaka zatim e preuzeti udjele u tim bankama, poznatim kao cajas, koji nisu bili privla ni privatnim ulaga ima, rekao je izvor. Visoka razina loših stambenih kredita u štednim bankama smatra se glavnim rizikom za španjolsku vladu, koja agresivno smanjuje prora unski manjak kako bi otklonila bojazni da e trebati pomo kakvu su Irskoj i Gr koj pružili EU i MMF. H

TELEKOM AUSTRIJA

Austrijanci lupom na srpski Telekom Hannes Ametsreiter, generalni direktor Telekoma Austrija, izjavio je da e ta tvrtka po eti analizirati podatke, a nakon toga e odlu iti ho e li predati ponudu za Telekom Srbije, prenio je B92 pisanje austrijskog Wirtschaftsblatta. "Ako brojke ne budu dobre, ne emo predati ponudu", najavio Ametsreiter. Telekom Austrija je jedna od pet kompani-

ja koje su otkupile dokumentaciju i do 21. ožujka trebala bi predati ponudu za preuzimanje Telekom Srbije. "Postoje još mnogi nepoznati parametri", kazao je Ametsreiter, isti u i da, primjerice, još nije sigurno ho e li na natje aju biti ponu eno 51, 80 ili ak 100 posto Telekom Srbije. Srpska ministrica telekomunikacija Jasna Mati izjavila je prije kako postoji teoretska mogu nost da natje aj za prodaju Telekoma Srbije propadne iako ima zainteresiranih. Ante Pavi

Optimisti ne posustaju, Crobex 10 na 1260 bodova PRVI TEST SLIJEDI Cijene dionica na Zagreba koj burzi i prošlog su tjedna snažno porasle pa analiti ari smatraju da e ulaga i tražiti potvrdu svojeg ulaganja u makroekonomskim pokazateljima Crobex je prošlog tjedna porastao 2,55 posto i završio na 2297,59 bodova. Crobex 10 je istodobno sko io gotovo tri posto, na 1260,47 bodova. Samo u petak indeksi su porasli oko jedan posto. Na tjednoj razini na dionice je potrošeno 259 milijuna kuna, a po više od 60 milijuna kuna potrošeno je samo na dionice HT-a i Ine. Ulaga i na ZSE-u optimisti ni su unato lošim vijestima poput nepovoljnih

statistika s tržišta rada i industrijske proizvodnje.

Izvješ a e sve pokazati

"Na krilima optimizma, potaknutog otkupom dionica Ine, na doma em tržištu i dalje prevladava pozitivan cjenovni trend. Ipak, kako dublje ulazimo u ovu godinu, investitori e tražiti potvrdu svog optimizma kroz makroekonomske pokazatelje koji bi trebali nagovijestiti opo-

ravak. Kratkoro no, tražit e je i u financijskim izvješ ima doma ih kompanija za prošlu godinu, ija objava uskoro po inje. Podbace li poslovni rezultati, trend bi se mogao i promijeniti", kazao je za Hinu Dalibor Balga , analiti ar odjela Ekonomskih istraživanja.

Uljanik ja i 7,33 posto

Dionica naftne industrije opet je, nakon nekoliko dana zatišja, u petak bila u središtu pozornosti na Zagreba koj burzi. S trona likvidnosti skinula je dionicu Hrvatskog Telekoma, koji je poziciju najlikvidnijeg izdanja držao samo dva dana. Dionicom Ine u petak se trgovalo u vrijednosti od 15,1 milijun kuna, odnosno pet milijuna kuna više od drugoplasiranog HTa, a vrijednost joj je porasla dva posto, na 3520 kuna. Me u milijunaše u petak se

DENIS VUKOREPA, predsjednik Uprave Luke Rijeka, ija je dionica u petak lansirana 11 posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

uvrstila i dionica Uljanik plovidbe. Njezina cijena sko ila je 7,33 posto, na 644 kune. Ta brodarska kompanija otvorila je sezonu objave financijskih izvješ a za prošlu godinu, objavivši da je na razini grupe ostvarila 95,5 milijuna kuna dobiti, što je 83 posto više nego godinu prije. Za takav skok dobiti najviše je zaslužan prihod od prodaje broda FR8 Adria. Ipak, najve i skok cijene

REGIJA

Impresivan rast u Beogradu i Skoplju Dva su regijska indeksa na tjednoj bazi ostvarila rast vrijednosti od sedam posto - beogradski BELEX 15 porastao je na 738,66 bodova, a makedonski MBI 10 na 2578,58 bodova.

U petak je u Beogradu sa 35,8 milijuna dinara prometa titulu najtrgovanije ponijela dionica niške AIK banke, a deset milijuna dinara prometa premašile su još dvije dionice - Naftne industrije Srbije i Bambi Banata.

Samo je potonjoj cijena rasla, i to 1,14 posto, na 19,997 dinara. Sarajevski brokeri zadnjega dana u tjednu najviše su posla imali s dionicom farmaceuta Bosnalijeka kojom se trgovalo u iznosu 57.695 konvertibilnih maraka, a

cijena joj je pala 0,68 posto, na 14,5 KM. Fabrika duhana Sarajevo bila je druga na popisu najtrgovanijih sa 15,411 KM prometa, a posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je 80,08 KM. Biljana Star i

me u likvidnijim izdanjima ostvarila je dionica Luke Rijeka, i to više od 11 posto, na 218,5 kuna, uz promet ve i od milijun kuna. Vezano uz Luku Rijeka, premijerka Jadranka Kosor najavila je da bi u prvom kvartalu trebao biti potpisan ugovor sa strateškim partnerom, globalnim terminal operaterom, a projekt je vrijedan milijardu kuna. Nikola Su ec

BROJKE

4,1 0,15

posto rastao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalu ki BIRS

Ekonomija odgovorila na dilemu kada treba povu i igra a s previĹĄe prekrĹĄaja

DOBITNICI DANA (ZSE) Tehnomont +31,58 % Vis +16,96 % Luka Rijeka +11,48 % Sun ani Hvar +10,07 % Koestlin +9,95 % 40 Raste

MoĹžda su ekonomisti previdjeli najve u gospodarsku krizu i moĹžda nisu u stanju dati odgovor kako je rijeĹĄiti, no jedno je sigurno, u koĹĄarkaĹĄku strategiju se razumiju. Nime, ekonomisti Allan Maymin, Philip Maymin i Eugene Shen upregnuli su svoju ekonomsku naobraz-

bu u otkrivanje dileme koja mu i koĹĄarkaĹĄke trenere oduvijek kada treba povu i igra a iz po etne petorke koji ima previĹĄe osobnih pogreĹĄaka. SloĹžena ekonomska analiza pokazala je da e zadrĹžavanje igra a iz po etne petorke u igri u drugoj polovici

GUBITNICI DANA (ZSE) Lav evi -14,41 % Varteks -11,58 % Transadrija -7,89 % Lucidus -7,08 % Excelsa -5,87 %

INDEKSI CROX Mirex

26 Nema promjene

30 Pada

Vrijed. 1,407,4 158,47

Prom. 0,72% 0,36%

Sirova nafta 88,86 Prirodni plin 4,61 Zlato 1.345,73 Srebro 27,48 Goveda 106,39

2,20% 2,79% 1,74% 4,47% 1,47%

NEMA DO SVJEĹ˝E TISKANOG NOVCA...

Nekima nije dovoljno da imaju novac, moraju i mirisati na njega Nakon ĹĄto je direktor prodaje Microsofta Patrick McCarthy doznao za japansko istraĹživanje koje je pokazalo da miris novca pove ava produktivnost zaposlenika, odlu io je osmisliti vlastitu liniju parfema "Liquid Money" (Teku i novac). Kako bi dobio pravi miris svjeĹžih nov anica, angaĹžirao je gurua za parfeme Larryja Murrisona da mu u tome pomogne, a cijena parfema za kojim je potraĹžnja sve ve a iznosi 35 dolara. MuĹĄki â&#x20AC;&#x17E;Moneyâ&#x20AC;&#x153; opisan je kao kombinacija svjeĹže tiskanog novca, svjeĹžih citrusnih nota, ruĹžmarina i trava, dok se u Ĺženskom tako er osjeti miris svjeĹžih nov anica u kombinaciji s crvenim grejpom, mandarinom i citrusom. "Uvjeren sam da e osobe koje koriste ovaj miris imati viĹĄe samopouzdanja", izjavio je McCarthy. I. B.

KAD JE BAL, NEK' JE...

Dobio je kupaonicu kakvu ni jedan doktor nema, ali s njom i otkaz Kako je mogu e da jedan sposoban doktor ostane bez posla u samom vrhu NBC Universala zbog kupaonice? Mogu e je ako je samo tuĹĄ toliko velik da pod njega stane manja obitelj, a cijela kupaonica vrijedi 200.000 dolara. Kada je Jeff Gaspin, sada bivĹĄi direktor NBC-a, unaprije en 2009. godine, nije mu se svidjela ideja da dijeli kupaonicu s ostalim direktorima na svom katu pa je zatraĹžio vlastitu kupaonicu ija je gradnja

NBC koĹĄtala 200.000 dolara. Kupaonica je toliko velika da su dva financijska direktora morala biti premjeĹĄtena u druge urede kako bi se stvorio prostor za sanitarije, a skupocjeni radovi odvijali su se u vrijeme kad je otpuĹĄteno 40 radnika tvrtke. Gaspin nije otpuĹĄten samo zbog tog apsurdnog zahtjeva, ali je njime potaknuto nezadovoljstvo Stevea Burkea, predsjedavaju eg u Comcastu, tvrtki koja se udruĹžila s NBC-jem. I. B.

Ho e li se na ZSE-u nastaviti pozitivan trend, pratite na...

posljednje tre ine smanjiti mogu nost kona ne pobjede za ĹĄest posto. U prijevodu, trener koji forsira igra a s prekrĹĄajima izgubit e pet utakmica viĹĄe nego ĹĄto je bilo nuĹžno tijekom regularne sezone. Mogu nosti ekonomske znanosti su neograni ene. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Ĺ pijunska TV zvijezda Anna Chapman (28), bivĹĄa ruska ĹĄpijunka koja se naĹĄla me u desetero agenata koje je FBI nakon duge istrage u 2010. uhitio i deportirao iz Sjedinjenih DrĹžava, dobila je svoju prvu televizijsku emisiju o "tajnama svijeta". Emisija se emitira na privatnoj televiziji RenTv. "Obama" opet plja ka Provalnik koji je izveo niz napada u austrijskim bankama posljednjih godina s gumenom maskom Baracka Obame ponovno se aktivirao te je, uperivĹĄi oruĹžje u zaposlenike banke u Handenbergu, u pokrajini Gornjoj Austriji, po inio novu plja ku. Tek mu je 65 Francuski biciklist Jean-Pierre Demenois (65), bivĹĄi trener viĹĄestruke svjetske ĹĄampionke Jeannie Longo, oborio je svjetski rekord u kategoriji "Master 65" preĹĄavĹĄi u sat vremena 42,614 km na biciklisti koj pisti u Mexicu.