Business.hr broj 812

90. GODINA KON»AR ELEKTROINDUSTRIJE 4

HBOR i Zaba partneri Končara za Pometeno brdo

Potpisivanjem sporazuma s HBOR-om i Zagreba kom bankom, koji e osigurati 58,52 posto novca, u završnicu ulazi projekt vjetroelektrane pokraj Dugopolja vrijedan 252 milijuna kuna

JESU LI STRASTI SMIRENE? 2

Vlada i Orco bez rješenja, ali kažu: Idemo dalje zajedno

UTORAK 25/1/2011

BROJ 812 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

IZVOZNIK NA BUBNJU 6-7 Slovenski Prevent Global u ste aju traži kupce za etvrtinu solinskog proizvo a a plasti nih autodijelova AD Plastika, koji je u ve inskom vlasništvu ruske grupe Aerokozmi ka oprema, a hrvatsku Upravu AD Plastika nisu obavijestili o svojim planovima

Uprava nije znala da Slovenci prodaju kontrolni paket AD Plastika TRE I KRUG PRIVATIZACIJE

Danko Končar danas uplaćuje dokumentaciju za 3. maj "Jadranska ulaganja sigurno e se prijaviti na natje aj za 3. maj i odmah emo po eti due diligence proceduru“, potvrdio nam je Nenad Kon ar, direktor Jadranskih ulaganja. Sindikalci pak upozoravaju da je rok od samo deset dana prekratak 8

info&stav 2-3

Gra evina i dalje u padu Parketari ugovorili poslove Hrvatski parketari sklopilli su nove izvozne poslove na sajmu BAU u MĂźnchenu. EU im je glavno trĹžiĹĄte, no zemlje poput Rusije i Turske pokre u velike investicije... Pan Parket je imao upite iz V. Britanije, Rusije, Gr ke. DIN Novoselec isti e dobre kontakte s njema kim veletrgovcima, Drvoproizvod je pred potpisivanjem ugovora s Rusima....

business.hr Utorak 25/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Tijekom studenoga 2010. nastavljen je pad gra evinskih aktivnosti, pokazuju podaci DZS-a o fizi kom obujmu gra evinskih radova koji su bili 12,1% manji nego u studenome 2009. Posrijedi je 20. mjesec zaredom s minusom na godiĹĄnjoj razini. Pad je bio izraĹženiji u lipnju, kada su gra evinski radovi pali 17,2% i u srpnju, kad su na godiĹĄnjoj razini smanjeni 19,2%...

JESU LI STRASTI SMIRENE?

Vlada i Orco bez konkretnih rje ali kaĹžu: 'Idemo dalje zajedno' "Sastanak je bio dobar i konstruktivan, dogovorili smo se da emo zajedni ki dalje raditi na budu nosti Sun anog Hvara i rjeĹĄavanju prijepora iz proĹĄlosti", sumirao je potpredsjednik Vlade Petar obankovi rezultate ju eraĹĄnjeg sastanka s predstavnicima Orco grupe, koji je bio najavljen joĹĄ za proĹĄli tjedan.

Za razliku od nedavno odrĹžane skupĹĄtine dioni ara Sun anog Hvara, koja je trajala sedam sati i zavrĹĄila u poprili no sumornom tonu, ju eraĹĄnji je sastanak bio kratak. Sudionici su nakon njega bili prili no optimisti ni ĹĄto se ti e daljnje me usobne komunikacije dvaju najve ih dioni ara Sun anog Hvara - francusko-luksemburĹĄke Orco grupe i hrvatske Vlade - u rjeĹĄavanju problema u hvarskoj hotelskoturisti koj tvrtki koja grca u dugovima.

'Ott sprije en'

Iz kratkih izjava nakon sastanka ne moĹže se zaklju iti u kojem smjeru ide dogovor, ali ovaj put barem nitko nije prijetio sudom kao na prethodnim susretima.

"Ministar je sve to no sumirao i paĹžljivo nas je sasluĹĄao, radit emo brzo na sljede em koraku i po-

stizanju kona nog dogovora za koji sad postoje pretpostavke", kazao je kratko Nicolas Tommasini, zamjenik izvrĹĄnog direktora Orco grupe.

Kako novinarima nije bilo dopuĹĄteno postavljanje pitanja, ministar je samo istaknuo kako im je potrebno joĹĄ malo vremena da zavrĹĄe proces, i to u interesu svih strana - Orco grupe, drĹžave i zaposlenika Sun anog Hvara.

Novinari su na kraju pitali Mariju Hrebac, predstavnicu Orco grupe za Hrvatsku, zaĹĄto na sastanak

nije doĹĄao sam predsjednik Uprave i izvrĹĄni direktor grupe Jean-Francois Ott te moĹže li se iz njegova nedolaska iĹĄ itati da ga je strah do i u Hrvatsku kako ne bi ponovno zavrĹĄio na sasluĹĄanju u policiji, kao ĹĄto se dogodilo prije dva tjedna.

Predstavnica Orca je, konzultiraju i se s Tommasinijem i ĹĄefom pravne sluĹžbe Bradom Taylorom (koji je tako er bio na sastanku), kazala da Ott nije mogao do i zbog prije dogovorenih obveza. Rekla je da drugo ne moĹže ko-

mentirati, pa ni tijek istrage koja se vodi protiv bivĹĄih menadĹžera Sun anog Hvara pod sumnjom da su pronevjerili 16 milijuna kuna, a me u njima je i sam Ott.

Vrijeme za finale

"Vjerujem da e se uskoro pojaviti u Hrvatskoj. DanaĹĄnji je sastanak bio jako dobar, ali dajte nam vremena jer nismo niĹĄta finalizirali", kazala je Marija Hrebac.

Sastanak predstavnika Orca i hrvatske Vlade najavljivan je joĹĄ za proĹĄli tje-

››

BISER DANA Ro en sam u Bjelovaru, u Zagrebu sam 40 godina, u Dinamu sam 40 godina..., ali Ĺželim umrijeti kao Hercegovac ZDRAVKO MAMI , izvrĹĄni dopredsjednik Dinama, na Plavo-bijeloj ve eri u Gabeli

ORCO KOD MINISTRA Izaslanstvo Orco grupe na sastanku s Petrom obankovi em SNIMIO HRVOJE DOMINI

dan, ali se stalno odga ao.

U Vladi su govorili da elnik Orca nedolazak opravdava boleĹĄ u, a iz Orca su poru ivali da ne dolaze dok ne dobiju sluĹžbeni poziv iz Vlade i dnevni red sastanka.

Na ju eraĹĄnji je sastanak umjesto Otta doĹĄao njegov zamjenik, a glasnogovornica Orco Property grupe Petra Zdenkova kazala nam je da se sastanak odrĹžava na poziv ministra obankovi a i da dolaze uti Vladine prijedloge.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

626,6 tisu a turista posjetilo je Zagreb u u 11 mjeseci proĹĄle godine, ĹĄto je 4,9 posto viĹĄe nego u istom razdoblju 2009., stranci su zabiljeĹžili poraste od 8,8 i 5,9 posto u dolascima i no enjima

UVODNIK Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

U

svojoj kratkoj i burnoj demokratskoj povijesti Hrvatska dokazano nije uspjela sa svim sistemima upravljanja imovinom. Pretvorba i privatizacija ispala je kriminalni poduhvat velikih razmjera, koji e malo tko osim onih rijetkih koji su se okoristili pamtiti po dobrom. PokuĹĄaj drĹžave da vlastitim snagama vodi tvrtke jednako je, ako ne i joĹĄ tragi nije propao projekt. OptuĹžnice na ra un lanova uprava HĹ˝-a, HAC-a HC-a, HPB-a, HĹ -a i inih govore za sebe.

No, ovih tjedana debakl doĹživljava i tre i put, put zajedni kog upravljanja drĹžave i strateĹĄkog ulaga a nad tvrtkama od posebnog interesa za drĹžavu. U dva najrazvikanija i najpoznatija pokuĹĄaja da se udruĹže drĹžavno vlasniĹĄtvo i privatni kapital i znanje, u Ini i Sun anom Hvaru, drĹžava se dovela u poziciju da s "partnerima" razgovara preko niĹĄana.

PROTIV jednih je nahuĹĄkala od naĹĄih budu ih mirovina financijski potentne mirovinske fondove, a protiv drugih angaĹžirane su i jake policijske snage koje bi trebale osigurati teĹžinu drĹžavnih argumenata prilikom pregovora o sudbini Sun anog Hvara. Kako je privatni partner Vlade u hvarskom hotelijeru shvatio angaĹžman policije, najbolje govori injenica da s Hrvatskom od sada Ĺželi pregovarati na neutralnom terenu. Dok to ne dobije, na "neprijateljski terito-

Partneri pod policijskom paskom

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

h rjeĹĄenja, no'

BROJKA

››

Tvorci 'oglednog primjera' javno-privatnog partnerstva, Hrvatski fond za privatizaciju i Orco grupa, vjeruju jedni drugima toliko da Orcov ĹĄef Jean Francois Ott s Hrvatskom odsad Ĺželi pregovarati samo na neutralnom terenu rij" slat e samo svoje emisare, a s "partnerom" e komunicirati preko bloga. TeĹĄko da je to scenarij kojem su se nadali tvorci oglednog primjera javno-privatnog partnerstva (koje to zapravo nije) kada su dovodili Orco grupu da na op e zadovoljstvo upravlja Sun anim Hvarom.

U OBA SLU AJA, i u Ini i u Sun anom Hvaru, drĹžavi njezina prava klize kroz prste.

Mol se domogao kontrole nad

hrvatskom naftnom industrijom i bez ve inskog vlasniĹĄtva, a Orco grupa se temeljem ugovora o partnerstvu odnosno mimo njega do epala 55 posto dionica hvarskog hotelijera. Kada je Orco posljednji put dokapitalizirao Sun ani Hvar pod izlikom da e dionice dobiti radnici, ĹĄto se naravno nikada nije dogodilo, to je proĹĄlo bez da je drĹžava pokazala i najmanji interes.

DrĹžava se sjetila suprotstaviti

Orcu tek sada, kada je ve ina dionica Sun anog Hvara ve vrsto u rukama partnera kojeg viĹĄe ne Ĺželi.

DrĹžava u oba slu aja hvata konce vlastitih promaĹĄaja, i to neuspjeĹĄno. Da bilo tko od nas pokazuje toliku nesposobnost u vo enju vlastitih poslova, drĹžava bi mu ve odavno odredila staratelja.

Tko e se, me utim, starati o drĹžavi koja je dokazano nesposobna?

tema 4-5

90 GODINA KONČAR ELEKTROINDUSTRIJE Jedina visokotehnološ gregata, a kako je za proizvodnju jednoga potrebno otvoriti dva nova rad

HBOR i Zaba partneri Končara za Pometeno brd Potpisivanjem sporazuma s HBOR-om i Zagrebačkom bankom, koji će osigurati 58,52 posto novca, u završnicu ulazi projekt vjetroelektrane pokraj Dugopolja vrijedan 252 milijuna kuna. Končar će osigurati 41,48 posto novca, a do kraja 2012. završit će cijeli projekt sa 15 vjetroagregata snage 1 MW i jednim od 2,5 MW Potpisivanjem sporazuma o suradnji na projektu vjetroelektrane Pometeno brdo pokraj Dugopolja s HBORom i Zagrebačkom bankom Končar elektroindustrija jučer je obilježila 90 godina postojanja. Sporazum su uime Končara potpisali predsjednik Uprave Končar grupe Darinko Bago i predsjednik Uprave Končar Obnovljivih izvora Branko Zajec, a Anton Kovačev i Ivanka Maričković Putrić uime HBOR-a te Franjo Luković uime Zagrebačke banke. Obilježavanju godišnjice Končara i potpisivanju sporazuma prisustvovali su i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, Vladin potpredsjednik za investicije Domagoj Milošević te

››

ministar gospodarstva Đuro Popijač.

Predstavljajući projekt vjetroelektrane Pometeno brdo, član Uprave Končara Davor Mladina rekao je da je investicija ukupno vrijedna 252 milijuna kuna. Končar će u financiranju realizacije projekta sudjelovati sa 41,48 posto novca, a HBOR i Zaba sa 58,52 posto.

Vjetroelektranu će sačinjavati 15 vjetroagregata snage 1 MW i jedan agregat snage 2,5 MW. Mladina je podsjetio da je Končareva Uprava 2004. donijela odluku da će razviti proizvodnju opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Učinila je to kako bi Končar proširio asortiman

Na razvoju proizvodnje vjetroagregata dosad su doktorirala tri končarevca, a uskoro će i četvrti Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar grupe Snimio saša Ćetković

đuro popijač, domagoj milošević i Jadranka kosor u prvom redu na Končarevoj svečanosti Snimio saša Ćetković

svojih proizvoda i otvorio nova radna mjesta, ali i zbog zaštite okoliša, što je obveza iz europskih direktiva.

Referenca za izvoz

Potpisivanjem sporazuma s HBOR-om i Zagrebačkom bankom realizacija projekta vjetroelektrane Pometeno brdo ulazi u završnicu, poručio je Mladina.

Končar je u kolovozu 2008. na Pometenom brdu pustio u probni rad vjetroagregat snage 1 MW, do kraja ove godine završit će prva faza gradnje vjetroelektrane, a do kraja 2012. završit će se cijeli projekt sa 15 vjetroagregata snage 1 MW i jednim od 2,5 MW, koji će ujedno

biti prvi agregat nove, suvremenije generacije. U idućim godinama Končar planira sagraditi 500 vjetroagregata, a kako je za proizvodnju jednoga potrebno otvoriti dva nova radna mjesta, ostvare li se planovi, ukupno će u proizvodnji vjetroagregata otvoriti tisuću novih radnih mjesta.

Predsjednik HBOR-ove Uprave Anton Kovačev ocijenio je da je projekt vjetroelektrane Pometeno brdo važan ne samo za Končar nego i za cijelo hrvatsko gospodarstvo, jer bez takvih projekata, odnosno bez novih proizvoda i novih tehnologija, nema ni otvaranja novih radnih mjesta. Kovačev je podsjetio

hnološki razvijena grupa u Hrvatskoj planira sagraditi 500 vjetroaova radna mjesta, mogla bi ih otvoriti tisuću

Snimio saša Ćetković

i svoju izvornu vrijednost".

Dodao je da HBOR i Zaba taj projekt financiraju uz uvjete koji su vrlo blizu međunarodnim standardima.

Očekuju rast 7%

brojka

72

posto premašuje ukupan udjel hrvatskih tvrtki u gradnji vjetroelektrane Pometeno brdo

da je HBOR i dosad financijski pratio Končar i njegove projekte (tramvaj, niskopodni električni vlak...), a "pratit će ga i u buduće".

Prvi čovjek Zabe Franjo Luković naglasio je pak da bi projekt Pometeno brdo trebao Končaru osigurati i reference za izvoz vjetroagregata, pa "u tom smislu nadilazi

Utorak 25/1/2011

Potpisnici financijske suradnje HBOR-a, ZABE i Končara; Anton Kovačev, Ivanka Maričković Putrić, Franjo Luković, Darinko Bago, Branko Zajec

ara brdo

ković

business.hr

Realizacija projekta vjetroelektrane Pometeno brdo nastavak je Končareva razvoja od njegova osnutka 24. siječnja 1921., podsjetio je Darinko Bago. Nakon što je spomenuo neke od najvažnijih razvojnih projekata u proteklih 90 godina, Bago je rekao da je Končar danas, na žalost, jedina visokotehnološki razvijena grupa u Hrvatskoj koja zapošljava oko 4000 radnika (od toga 19 doktora znanosti, 63 magistra, 782 s visokom i 383 s višom stručnom spremom). Oslanjanje na znanje radnika Končara Bago je ilustrirao i podatkom da su na razvoju proizvodnje vjetroagregata dosad doktorirala tri končarevca, a uskoro će i četvrti.

Končar je svoje proizvode prodao u više od 60 država na svim kontinentima, a od 1952. do konca 2010. godine izvezao je proizvoda u vrijednosti više od 4,1 milijardu američkih dolara. Iako najavljuje da će i 2011. biti poslovno teška, Bago kaže da u ovoj godini Končar planira rast od 4 posto, a u 2012. godini od 7 posto.

"Drago nam je da je Vlada pokrenula investicijski ciklus u energetici i drugim sektorima. Končar će u tome sudjelovati", zaključio je Bago, zahvalivši premijerki Kosor što je i osobno

podržala realizaciju projekta vjetroelektrane Pometeno brdo.

Kosor će slušati

Čestitajući končarevcima godišnjicu, Jadranka Kosor upravo je uklanjanje svih prepreka za realizaciju investicija istaknula kao najvažniju Vladinu zadaću u OGLAS

ovoj godini, iako "to nije lagan posao". Vjeruje, međutim, da se uz malo više zajedništva u Hrvatskoj može puno više napraviti. Zato očekuje da će Vladini investicijski projekti, vrijedni oko 14 milijardi eura, već u ovoj godini dosegnuti visoku razinu realizacije. Nakon što je podsjetila što je Vla-

da dosad realizirala iz svojega Programa gospodarskog oporavka, premijerka je končarevcima poručila: "Vlada vas je spremna ne samo slušati, nego i čuti, a to znači u hodu danonoćno mijenjati ono što vam smeta."

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

tema 6-7

IZVOZNIK NA BUBNJU Uspješan solinski izvoznik uskoro bi m preuzimanju morati dati ponudu za sve dionice kompanije

Uprava AD Plastik Slovenci prodaju k Slovenski Prevent Global u stečaju traži kupce za četvrtinu solinskog proizvođača plastičnih autodijelova AD Plastika, koji je u većinskom vlasništvu ruske grupe Aerokozmička oprema, a hrvatsku Upravu AD Plastika nije obavijestio o svojim planovima

Boris Kastivnik, stečajni upravitelj Prevent Globala foto finance

Slovenski Prevent Global pozvao je u ponedjeljak na javnu dražbu kojom želi prodati svoj udjel od 25,76 posto AD Plastika. Prevent Global otišao je u stečaj u kolovozu prošle godine nakon što su dugovi te tvrtke bankama dosegnuli 52 milijuna eura.

Prodavatelj dionica AD Plastika su ljubljanska Abanka i Nova ljubljanska banka koje su pravo na prodaju dionica dobile kao založni vjerovnici Prevent Globala. Potencijalni kupci dionica mogu biti sve fizičke i pravne oso-

be koje do 18. veljače ove godine na račun Abanke uplate 3,7 milijuna kuna na ime jamstva za ozbiljnost ponude.

'Sve ili ništa'

Na bubnju će se naći cijeli paket od 1.081.770 dionica AD Plastika, što po početnoj cijeni od 109,48 kuna po dionici iznosi 118,4 milijuna kuna. Dražbu će organizirati varaždinske Fima vrijednosnice po načelu "sve ili ništa", a dražbovni korak iznosit će milijun kuna, što

Stečajni upravitelj Prevent Globala Boris Kastivnik traži pojedinačne kupce i izravnim ponudama, ali ne želi reći komu je ponudio pakete znači da ako više ponuditelja prihvati početnu cijenu, postupak će se nastaviti tako da se početna cijena povećava za milijun kuna ili višekratnik tog iznosa. Javna dražba održat će se 22. veljače 2011. u jednom javnobilježničkom uredu u Zagrebu s početkom u 11 sati.

Interes potencijalnih ulagača mogao bi biti velik jer će se dionice na dražbi prodavati uz diskont s obzirom na njihovu sadašnju tržišnu cijenu. Dionica AD Plastika je u ponedjeljak na Za-

grebačkoj burzi vrijedila čak 140 kuna, što je 31 kuna više nego što za nju traže slovenske banke. Prema aktualnoj cijeni sa Zagrebačke burze, 25,76 posto dionica AD Plastika vrijedi više od 151,3 milijuna kuna. Uprava AD Plastika nije očekivala taj potez slovenskih banaka.

"Mislili smo da će doći do prodaje dionica, ali nismo očekivali da će se ponuditi cijeli paket", priopćila je Uprave solinske tvrtke, u kojoj ne znaju detalje o prodaji niti žele nagađati tko bi mogli

biti potencijalni kupci.

Stečajni upravitelj Prevent Globala Boris Kastivnik kazao je za Business.hr kako kupci za te dionice još nisu pronađeni, ali da su neke pojedinačne ponude ipak poslane.

"Cijeli je postupak u rukama banaka. Nama je samo cilj prodati ih po što višoj cijeni", kaže Kastivnik.

S obzirom na to da je stečajni postupak pokrenut prije nekoliko mjeseci, Kastivnik nije želio reći što će se još od imovine Preventa naći na

o bi mogao dobiti novog vlasnika, koji će prema zakonu o

business.hr Utorak 25/1/2011

tika nije znala da u kontrolni paket

Josip Boban, predsjednik Uprave AD Plastika

Snimio saša Ćetković

Prema aktualnoj cijeni sa Zagrebačke burze, 25,76 posto dionica AD Plastika vrijedi više od 151 mil. kuna bubnju, ali na tržište sigurno idu nekretnine vrijedne od 60 do 65 milijuna eura. Riječ je uglavnom o proizvodnim halama u Gradcu, čija prodaja krajem prošle godine nije uspjela pa je polovinu kapaciteta unajmio Boxmart.

Prodajom tog prostora namirila bi se i 183 bivša zaposlenika Preventa koji potražuju gotovo dva milijuna eura.

"Prevent Global je dio velike međunarodne korporacije, zbog čega će stečajni

postupak biti dug i pun teškoća", zaključio je Kastivnik.

Prevent u dugu 52 mil. €

Prevent Global je dio Prevent Groupa, jednog od najvećih proizvođača automobilskih sjedala u Europi.

Prošle godine zapao je u velike poslovne teškoće koje su u kolovozu rezultirale pokretanjem stečaja.

Najveći vjerovnici Prevent Globala su banke kojima ta tvrtka, prema medijskim napisima, duguje više

od 52 milijuna eura. U 2009. je poslovao s oko 42 milijuna eura prihoda, a godinu je završio s gubitkom većim od sedam milijuna eura.

Zbog stečaja krovnog društva Prevent Globala i njegova društva kćeri, koji su proizvodili automobilske presvlake za Volkswagen i Mercedes, neposredno je ugroženo 1260 zaposlenika, a posredno još 1490 u Sloveniji i inozemstvu.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

doga aji

AFERA SPICE

Potvr ena optužnica Marincu i Polan ecu

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/1/2011

DAMIR POLAN»EC, bivši potpredsjednik Vlade SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zagreb. Optužno vije e u ponedjeljak je u cijelosti potvrdilo Uskokovu optužnicu kojom se bivši potpredsjednik Vlade Damir Polan ec i sedmorica ostalih optuženika u slu aju Spice terete da su Podravku oštetili za najmanje 400 milijuna kuna.

Predsjednik optužnog vije a Ivan Turudi izjavio je da

je sud prihvativši optužnicu odbio sve prigovore branitelja i okrivljenika koji su se ticali nezakonitosti u prikupljanju dokaza.

No, Mate Mati , odvjetnik Zdravka Šestaka, najavio je, kako prenosi Tportal, da odvjetnici posjeduju dokument koji smatraju klju nim za dokazivanje tvrdnje da je u Podravki trebalo do i do neprijateljskog preuzimanja.

"Norveška tvrtka Riber & Son nije željela preuzeti samo 25 posto Podravke, ve sto posto. Imamo dokument koji to

dokazuje, a to zna i i da naše tvrdnje o neprijateljskom preuzimanju nisu bile izmišljene pri e. Taj dokument nastojat emo u petak uvrstiti u spis na koji e netko morati dati o itovanje", kazao je odvjetnik Mati .

Polan ec, ina e, ju er nije svjedo io u ponovljenom su enju za korupciju u slu aju "mali maestro", jer je iskoristio pravo da kao optuženik prisustvuje sjednici optužnog vije a u aferi Spice.

Njegovo je svjedo enje sazvano za 24. velja e. H/B.hr

Končar danas uplaćuje dokumentaciju za 3. maj

Jadranska ulaganja sigurno e biti jedan od ponu a a na ju er raspisanom tre em krugu privatizacije brodogradilišta 3. maj. Za Business.hr potvrdio je to i direktor Jadranskih ulaganja Nenad Kon ar, pa je o ito da e privatizacija toga brodogradilišta u tre em krugu imati barem jednog ozbiljnog ponu a a.

Podsjetimo, Jadranska ulaganja nedavno su se javila i za privatizaciju brodogradilišta Kraljevica, gdje je tu tvrtku Vlada odabrala kao najkvalitetnijega ponu a a s kojim su nastavljeni pregovori, a uskoro bi trebali sti i i pred strogo oko Europske komisije.

"Jadranska ulaganja sigur-

no e se prijaviti na natje aj za 3. maj. Ve u utorak emo uplatiti novac potreban za dokumentaciju i odmah po eti due diligence proceduru kako bismo procijenili stanje u brodogradilištu", najavljuje Nenad Kon ar, a na pitanje koliko bi 3. maj i Kraljevica bili kompatibilni u portfelju Jadranskih ulaganja odgovara: "Zasad mogu re i kako bi ta kompatibilnost bila i vertikalna u smislu upravljanja, ali i horizontalna u smislu poslovanja."

Blagoslov EK

Sam natje aj, koji je u ponedjeljak objavljen u medijima, uslijedio je nakon što je Vlada prošlog tjedna odbila ponu-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

3. KRUG PRIVATIZACIJE "Jadranska ulaganja sigurno e se prijaviti na natje aj za 3. maj i odmah emo po eti due diligence proceduru", potvrdio nam je Nenad Kon ar, direktor Jadranskih ulaganja. Sindikalci pak upozoravaju da je rok od samo deset dana prekratak DANKO KON»AR, vlasnik Jadranskih ulaganja

du njema kog Crown Investmenta, a sve zbog problema austrijskog A-teca koji stoji iza tog ponu a a. A-tec je, kako je prilikom davanja odbijenice objasnio i ministar gospodarstva uro Popija , upao u teško e i proglasio insolventnost, pa je donesena odluka o raspisivanju novog natje aja. Naravno, uz blagoslov Europske komisije.

Podsjetimo, prodaje se državni portfelj od 1.051.038 dionica, što je 83,32 posto dionica tog brodogradilišta, po po etnoj cijeni od jedne kune, a obvezni su uvjeti

isti kao u drugom krugu natje aja. Ve se, me utim, mogu uti kritike kako je rok od samo deset dana, koliko traje natje aj, prekratak. Na to upozorava i Juraj Šolji , glavni povjerenik sindikata metalaca u 3. maju, koji smatra kako se nije smjelo raspisati novi natje aj, a pogotovo ne u tako kratkom roku koji je, pretpostavlja, uvjetovan pritiscima iz Europske komisije.

Sindikat u blokadi

"Sada nije pravi trenutak za privatizaciju jer e se teško

na i investitor koji e uložiti u restrukturiranje, a bez tehnološke obnove i zbrinjavanja radnika bit e teško uspostaviti normalno poslovanje. Vremena su takva da ak i dobri i kvalitetni ponu a i ne uspijevaju u svojim planovima. A kad je rije o roku od 10 dana, mislim kako on nije dovoljan te da se u njemu ne može napraviti kvalitetan plan restrukturiranja, osim ako novi ponu a ne e nastaviti tamo gdje je stao prethodni", tvrdi Šolji , koji kaže da sindikat nema nikakve službene informacije iako se i kod njih po elo neslužbeno govoriti o nekim ponu a ima. Šolji i sindikati posebice su nezadovoljni jer nitko nije s njima kontaktirao vezano uz raspisivanje novog natje aja te su, kažu, u svojevrsnoj blokadi kad je rije o informacijama iz Vlade. "Žao mi je što još nismo dobili odgovor od premijerke Kosor na zahtjev da nam se kaže što se sve doga alo posljednja dva tjedna na pregovorima u Bruxellesu. Tako er, nitko iz Ministarstva gospodarstva nije s nama kontaktirao u vezi s novim natje ajem", kaže Šolji , koji upozorava da se bez dijaloga svih strana ne e mo i provesti cijela privatizacija do kraja.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/1/2011

ERSTE GROUP IMMORENT

Erste ujedinio financiranje i razvoj projekata Zagreb. S prvim danom 2011. na snagu je stupila nova struktura upravljanja Erste Group Immorenta. Ujedinjene su poslovne aktivnosti Immorenta i Erste grupe lansiranjem središnje jedinice Erste Group Immorent kako bi se usluge financiranja nekretnina i razvoja projekata pružale iz jedne ruke.

Erste Group Immorent (EGI), krovna organizacija za sve usluge u sektoru nekretnina koje pružaju Immorent AG, Erste Group Bank AG i njihove tvrtke k eri u središnjoj, isto noj i jugoisto noj Europi, omogu uje klijentima da prona u sve što im je potrebno za komercijalne, stambene, infrastrukturne ili javne projekte (kreditiranje, leasing, ulaganje...). Omogu uje developerima, privatnim tvrtkama i tijelima javne uprave pristup širokom spektru usluga u sektoru nekretnina te savjet lokalnih stru njaka. B.hr

TRAJNA DOBRA

ih više od polovice (55 posto) ima "plazmu" ili LCD. Klasi no stolno ra unalo ima oko 50 posto ku anstava, a prijenosno ra unalo njih oko 26 posto. Satelitskom antenom opremljeno je 17% ku anstava, a više od 14% kabelskom televizijom.

Osobni automobil prema anketi GfK ima 76 posto ku anstava, a oko 9 posto ima motocikl ili skuter. Stan ili ku a su tako er dominantno u privatnom vlasništvu jer ih ima više od 80 posto ku anstava, a ku u za odmor oko 13 posto. B.hr

Automobil ima 76% ku anstava, vikendicu 13%

Zagreb. U 89 posto hrvatskih ku anstava postoji barem jedan mobitel, prosje an broj mobitela po ku anstvu je 2,5, a u tre ini njih ve je barem jedan smartphone, blackbery ili iPhone, pokazalo je uz ostalo istraživanje GfK o trajnim dobrima.

Televizor je prisutan u gotovo svim ku anstvima, pri emu

Zagrebačke autobuse pokretat će plin iz sme NEDOVOLJNO OTPADA U Zagrebu se godišnje uspije prikupiti samo 350 do 1500 tona biootpada, a za gradnju planiranog pogona za bioplin bilo bi potrebno 20.000 tona

FOTO TADI /CROPIX

»EKA SE INVESTITOR Zagreba ka isto a priprema projekt pogona za proizvodnju bioplina koji bi mogao opskrbljivati 500 ku anstva ili, primjerice, osigurati pogonsko gorivo za 50 gradskih autobusa. No, pregovori s potencijalnim investitorom - be kim komunalnim holdingom zastali su

U zagreba koj isto i pripremaju projekt gradnje tvornice bioplina koji bi se proizvodio iz prikupljenog biootpada, a koristio bi se u javnom gradskom prijevozu kao pogonsko gorivo ili za proizvodnju elektri ne i toplinske energije iz obnovljivih izvora. Primjerice, s energijom koja bi se dobivala iz prerade 20.000 tona biootpada godišnje (više od 11.000 megavat sati) u Zagrebu bi svoje toplinske potrebe moglo zadovoljiti 500 ku anstava ili bi koli ina proizvedenog zemnog plina (1,2 milijuna kubika) bila

dovoljna za pogon 50 gradskih autobusa. Projekt je razra en, ali do njegove realizacije potrebno je riješiti nekoliko klju nih problema - gdje bi se tvornica gradila i kojim novcem. Uz to, da bi tvornica uop e imala smisla, u Zagrebu bi se trebalo odvojeno prikupiti ak 18 puta više biootpada nego danas.

Nedostatni EU fondovi

Gradnju tvornice trebao je prvotno financirati Be ki holding, no to je odnedavno na staklenim nogama.

"Do suradnje s Be kim

holdingom došlo je na temelju poslovnih kontakata bivšeg direktora Marka Mel i a. Bilo je predvi eno da se osnuje zajedni ka tvrtka za provedbu tog projekta, pri emu je obveza Grada (Zagreba kog holdinga) trebala biti osiguranje lokacije i dovoljne koli ine biootpada. Razgovori su tu zastali i ne možemo re i ho e li se nastaviti", objašnjavaju u isto i.

Ako Be kao financijer definitivno otpadne, Zagreb e za tvornicu bioplina tražiti privatnog investitora. isto a je za projekt zatraži-

la i bespovratna sredstva iz EU fondova, ali rezultate još eka, a problem je i što taj novac ne bi bio dovoljan za financiranje cijelog projekta. Njegova bi se realizacija, kako tuma i Dinko Sin i , koordinator projekta, odvijala u nekoliko faza, a za prvu bi, procjenjuje se, trebalo oko 6 milijuna eura.

"Predvi eni kapacitet postrojenja u prvoj fazi je 20.000 tona biootpada, što bi bilo dovoljno za proizvodnju oko 1,8 milijuna prostornih metara bioplina godišnje. To odgovara volumenu od 1,2 milijuna kubika zemnog plina ili energiji od 1000 tona dizelskoga goriva. Proizvedena elektri na energija, više od 11 tisu a MWh, predavala bi se u gradsku mrežu prema feed-in tarifi za proizvo a e energije iz obnovljivih izvora, a proizvedena toplinska energija mogla bi zadovoljiti toplinske potrebe oko 500 ku anstava. Alternativno, navedena koli ina plina bila bi dovoljna za pogon oko 50 gradskih autobusa", pojašnjava Sin i .

Me utim, prije gradnje tvornice u Zagrebu se mora u potpunosti uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada. Procjenjuje se da godišnje na Jakuševcu završi oko 70.000 tona

KARIJERE

TAMARA OBRADOVI MAZAL, bivĹĄa drĹžavna tajnica u Ministarstvu gospodarstva SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

se meća biootpada pomijeťanog s ostalim komunalnim otpadom. isto a je lani odvojeno uspjela prikupiti samo 1500 tona biootpada, a i to je znatan porast u odnosu na 2009., kada je prikupljeno 350 tona. Problem je ťto biootpad odvojeno skupljaju samo restorani, trŞnice i trgova ki centri, ali iz isto e u ovoj godini najavljuju nove akcije.

Sporna lokacija

Prema europskim direktivama, do 2016. godine koli ine biorazgradivog otpada na odlagaliĹĄtu JakuĹĄevac morat e se smanjiti za ak 65 posto. Sin i navodi kako biootpad moĹže biti iskoriĹĄten i za proizvodnju komposta.

Me utim, u tom slu aju nastaje ugljikov dioksid te manjim dijelom metan, koji je kao stakleni ki plin oko 20 puta ĹĄtetniji od ugljikova dioksida.

Veliki je problem lokacija tvornice bioplina. U isto i su ocijenili kako bi najlogi nije mjesto za tvornicu bio Resnik, uz pro ista otpadnih voda, no boje se da bi se lokalno stanovniĹĄtvo moglo pobuniti, kao ĹĄto je bilo i u slu aju spalionice, pa se, u suradnji s Gradom, razmatraju i druge lokacije.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

MAISTRA

TRGOVINA

Obradovi Popovi Mazal u Deloitteu umjesto Ĺ ustara

Lidl se ĹĄiri u Srbiju

BivĹĄa drĹžavna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tamara Obradovi Mazal nova je direktorica u Odjelu za poslovno savjetovanje konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte, gdje e voditi usluge namijenjene javnom sektoru. Lani je bila v.d. ministra gospodarstva, a 2008. imenovana je drĹžavnom tajnicom. Radila je i u Ministarstvu za europske integracije. B.hr

Zagreb. Njema ki trgova ki lanac Lidl registrirao je potkraj 2010. poduze e u Srbiji, ĹĄto, prema miĹĄljenju pomo nice ministra za trgovinu Ljiljane Stankovi , vjerojatno zna i i najavu poslovnih aktivnosti u Srbiji.

"Ako bi Lidl zaista po eo poslovati u Srbiji, bilo bi dobro da to napravi punom snagom, ĹĄto bi natjeralo postoje e tr-

Kristian Ĺ ustar 31. sije nja odlazi s mjesta predsjednika Uprave Maistre, a zamijenit e ga Tomislav Popovi , dosadaĹĄnji predsjednik Uprave agencije Atlas iz Adriatica.net grupe. S novim predsjednikom Uprave, tvrtka iz sastava Adris grupe nastavlja investicijski ciklus vrijedan viĹĄe od dvije milijarde kuna. Ove godine otvaraju i drugi hotel s pet zvjezdica - Lone. H

govce da se opredijele za cjenovnu borbu i konkurentnost te traĹženje povoljnijih izvora nabave, kako bi potroĹĄa ima mogli pruĹžiti i niĹže cijene", ustvrdila je za srbijanske medije.

Lidl, koji ve godinama radi u Sloveniji i Hrvatskoj, dio je njema ke grupacije Schwartz i jedan je od 10 najve ih trgova kih lanaca u Europi. Ubraja se u "hard diskonte" i nudi jeftine robne marke. U Srbiju su ve stigli Mercator i Metro, a najavljuje se dolazak i francuskog Karfura. N. C.

POVJERENJE POTROĹ AÂťA

Hrvati i Portugalci najpesimistiÄ?niji PotroĹĄa i ve ine zemalja svijeta i dalje pesimisti no gledaju u budu nost i spremaju se na joĹĄ jednu godinu ĹĄtednje, u emu prednja e hrvatski i portugalski, pokazalo je ispitivanje Nielsen Company, prema kojem je indeks globalnog povjerenja potroĹĄa a u posljednjem proĹĄlogodiĹĄnjem tromjeOGLAS

se ju iznosio 90 bodova.

NajniĹžu razinu povjerenja iskazali su hrvatski potroĹĄa i s indeksom povjerenja u visini 45 bodova, 13 bodova manje nego u tromjese ju ranije. Isti broj bodova zabiljeĹžili su i potroĹĄa i u Portugalu, ije se povjerenje ipak neznatno poboljĹĄalo. Pesimizam

je snaĹžno izraĹžen i me u potroĹĄa ima u Gr koj (48 bodova) te Rumunjskoj i Japanu (po 54 boda). Me u 10 najmanje optimisti nih trĹžiĹĄta naĹĄla se i Irska (65 bodova).

Najve i optimizam iskazali su pak potroĹĄa i u Indiji, ije je povjerenje poraslo za dva boda (131 bod). Slije-

de Filipini i NorveĹĄka. Kada je posrijedi Europa, me u 10 zemalja iji su potroĹĄa i iskazali najve i optimizam naĹĄla se joĹĄ samo Ĺ vicarska.

Ispitivanje je provedeno sredinom studenoga 2010., a obuhvatilo je 26.000 potroĹĄa a u 52 zemlje svijeta.

Optimizam potroĹĄa a oja ao je samo u njih 14. H

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 25/1/2011

FINA

Industrijalici zara uju viĹĄe od trgovaca

Zagreb. Poduzetnici u prera iva koj industriji u prvih su devet mjeseci 2010. poslovali sa smanjenim prihodima i rashodima, ali ipak s bruto dobiti od 3,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine. Iako je ta dobit bila manja ak 20,4% u odnosu na isto razdoblje 2009., poduzetnici u prera iva koj industriji uspjeli su po zaradi nakon

dugo vremena nadmaĹĄiti trgovce koji su proteklih godina najviĹĄe zara ivali. No, gospodarska kriza lani je u prvih devet mjeseci srezala dobit u trgovini ak 44,8% prema istom razdoblju 2009., pa su poduzetnici u trgovini uprihodili samo 3,2 milijardi kuna bruto dobiti.

U prera iva koj industriji je ostvareno 92,1 milijardu kuna ukupnog prihoda i 88,7 milijardi kuna ukupnih rashoda, ĹĄto je prema istom razdoblju 2009. smanjenje 4,4% na prihodovnoj odnosno 3,6% na rasho-

dovnoj strani. Iako za prvih devet mjeseci 2010. nisu utvr eni kona ni financijski rezultati, moĹže se zaklju iti da su s bruto dobiti poslovali svi kojima su prihodi nadmaĹĄili rashode.

Tako je od 10.924 poduzetnika prera iva ke industrije njih 6362 ili 58% poslovalo s bruto dobiti, a 4562 ili 42% imalo je bruto gubitak. Navedeni podaci pokazuju da je, u odnosu prema posljednjih deset godina, kada je u prosjeku svaki tre i poslovao s gubitkom, porastao broj poduzetnika koji u vrlo teĹĄkim uvjetima poslova-

nja nisu uspjeli ostvariti pozitivan financijski rezultat.

Poduzetnici su lani u prvih devet mjeseci investirali 3,993 milijarda kuna ili 17,9% manje nego u prvih devet mjeseci 2009., a zaposlenost je tako er pala 5,1 posto (na temelju broja zaposlenih prema satima rada). Zaposleni kod poduzetnika obveznika poreza na dobit za svoj su rad lani dobili prosje nu neto pla u od 4396 kuna, ĹĄto je za 0,5 posto manje nego u 2009. NajniĹžu pla u primali su u Li ko-senjskoj Ĺžupaniji (3377 kn). N. Cuglin

Raste EU i cijene u njoj – u Hrvatskoj rastu samo cijene BEZ OPORAVKA Dok u Europskoj uniji potroťa ke cijene polako rastu zbog gospodarskog oporavka i zabrinjavaju guvernera ECB-a Jean Claudea Tricheta, Hrvatska kasni s oporavkom pa e nam se oporavak u EU - vratiti u lice

nula je i Kina, ija je srediĹĄnja banka dva puta u posljednjih pola godine podigla kamatne stope. Analiti ari vjeruju da se inflacija u Kini kre e na razini oko 10 posto, a statistika pokazuju da je inflacija u prosincu iznosila 4,6 posto.

ZRINKA ŽIVKOVI MATIJEVI , direktorica direkcije ekonomskih istraŞivanja Raiffeisen Consultinga SNIMIO H. DOMINI

Na potrebu obuzdavanja inflacije europski elnici upozoravaju otkako je u prosincu proĹĄle godine njezina stopa premaĹĄila ciljanih dva posto, a cijene hrane i nafte nastavile rasti. Posljednji u nizu bio je ĹĄef Europske srediĹĄnje banke Jean Claude Trichet, koji je u intervjuu za Wall Street Journal poru io da bi ta institucija u slu aju dugoro nijeg utjecaja inflacije mogla podi i kamatne stope unato duĹžni koj krizi u regiji.

"Sve srediĹĄnje banke u razdobljima obiljeĹženima pritis-

cima na ja anje inflacije, izazvanim rastom cijena robe, moraju biti vrlo oprezne kako bi se sprije io efekt prelijevanja na doma e cijene", kazao je Trichet uo i odrĹžavanja Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

ECB ne mijenja kamatu

Prema posljednjim objavljenim podacima, inflacija je u prosincu sa 1,9 posto zabiljeĹženih prethodnog mjeseca rasla na 2,2 posto, odnosno sko ila je na najviĹĄu razinu od listopada 2008. godine. Kako

predvi aju analiti ari, u idu a bi dva mjeseca mogla porasti i preko 2,5 posto. "Opravak eurozone je neujedna en i joť uvijek krhak, osobna je potroťnja slaba, a dosadaťnja je praksa pokazala da inflatorne pritiske ne stvara ECB-ova kupnja obveznica perifernih zemalja budu i da se emisija novca odmah sterilizira", kazala je direktorica Direkcije za ekonomska istraŞivanja Raiffeisen Cosnultinga Zrinka Živkovi Matijevi .

"Stoga, prema naĹĄim o ekivanjima, ni u 2011. godini ne e vjerojatno biti razloga za porast referentne kamatne stope", komentirala je Matijevi te dodala da bi potaknuta rastom troĹĄkova i viĹĄim porezima u pojedinim lanicama prosje na stopa inflacije u eurozoni ipak mogla sa 1,5 posto u 2010. godini porasti na 2 posto u 2011. godini.

U borbu protiv inflacije kre-

Slaba doma a potraĹžnja

Ĺ to se Hrvatske ti e, u ovoj e godini, prema analiti arima Raiffeisena, rast potroĹĄa kih cijena biti posljedica troĹĄkovne inflacije, dok e pritisci na strani potraĹžnje i dalje biti slabi. Naime, oporavak svjetskoga gospodarstva i rast potraĹžnje za sirovinama utjecat e i na cijene energenata u Hrvatskoj s obzirom na uvoznu orijentiranost i energetsku ovisnost doma ega gospodarstva.

Posljedi no, do i e do rasta drugih sastavnica indeksa potroĹĄa kih cijena, poput prometa i stanovanja. Usto, za 2011. godinu je najavljeno i poskupljenje komunalnih usluga, plina i struje, ali realizacija je nesigurna jer je rije o predizbornoj godini i uobi ajeni su otkloni kreatora ekonomske politike ka populisti kim mjerama. Najavljeno je i poskupljenje odre enih prehrambenih proizvoda. U slu aju realizacije najavljenih poskupljenja, analiti ari Raiffeisena o ekuju prosje nu stopu inflacije od 3 posto do 3,5 posto u 2011. godini.

Biljana Star i

karijere, znanje i posao

POŠTOVANJE RAZLI»ITOSTI Nagradu za najboljeg poslodavca za osobe s invaliditetom ove su godine osvojili Kuehne & Nagel d.o.o., Zaštita Jurenec d.o.o. i obrt Promus IT. Oni su poslodavci koji su prepoznali kvalitete i mogu nosti osoba s invaliditetom te im osigurali radna mjesta koja najbolje odgovaraju njihovoj radnoj sposobnosti, uklju uju i ih u radnu sredinu i na taj na in promi u i poštovanje razli itosti na radnom mjestu

Utorak 25/1/2011

Osobe s invaliditetom najzahvalniji su radnici U zagreba kom hotelu The Regent Esplanade prošlog tjedna dodijeljene su nagrade za poslodavca godine za osobe s invaliditetom za 2010. godinu. U suradnji Fonda za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, portala MojPosao, Programa ujedinjenih naroda za razvoj - Hrvatska (UNDP), Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske obrtni ke komore i predstavnika civilnog društva, etvrtu godinu zaredom dodijeljena je nagrada Poslodavac godine za osobe s invaliditetom.

Nagradom se želi skrenuti pozornost hrvatske javnosti na problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom, ukazuju i na pozitivne primjere iz hr-

vatske prakse, s krajnjim ciljem senzibiliziranja poslodavaca na brojnije zapošljavanje osoba s invaliditetom. U inak koji se želi posti i nagradom jest da se zapošljavanje osoba s invaliditetom stavi u pozitivan kontekst ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada na osnovi specifi nih kompetencija i vještina.

Nagradu je u kategoriji malih poduze a osvojio obrt Promus IT, u kategoriji srednjih poslodavaca tvrtka Zaštita Jurenec d.o.o. te u kategoriji velikih poduze a tvrtka Kuehne&Nagel d.o.o. Za Business.hr Marko Slave ki, vlasnik obrta Promus IT, Branko Jurenec, direktor tvrtke Zaštita Jurenec, i Emil Justini , direktor tvrtke Kuehne&Nagel, govore o pristupu zapošljavanju radnika s invaliditetom, aktivnoj politici

NAGRADA POSLODAVAC GODINE za osobe s invaliditetom omogu uje poslodavcima koji se još nisu odlu ili na zapošljavanje osoba s invaliditetom da na konkretnom primjeru vide da je takvo zapošljavanje mogu e, ekonomski i društveno opravdano. Tako se mijenja i percepcija javnosti o potrebi i koristi zapošljavanja osoba s invaliditetom ARHIVA BUSINESS.HR

KARIJERA

Promjene u Dukatu > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 25/1/2011

prema radnicima s invaliditetom, uklanjanju arhitektonskih barijera, ulaganju u njihovo dodatno obrazovanje i prilago avanju sredstava rada.

Zapošljavanjem osoba s invaliditetom postavili ste odre ene standarde aktivne politike prema radnicima s invaliditetom. Što je presudno kod zapošljavanja osoba s invaliditetom?

Marko Slave ki: Zapošljavanjem novog kadra želimo usavršiti radni tim, poboljšati kvalitetu usluga/proizvoda i zadovoljiti potrebe naših klijenata.

Stoga uvijek treba voditi ra una o zapošljavanju osoba koje su spremne posvetiti se radu i uspješnom obavljanju posla. Zapošljavanjem osobe s invaliditetom Promus IT je dobio sve navedeno, ali i mnogo više. Osobu s invaliditetom ništa ne razlikuje od uobi ajenih zaposlenika. Štoviše, kada se zaposli osoba s invaliditetom, koja je obi no dugo tražila posao i nije ga mogla dobiti, taj e se zaposlenik u potpunosti okrenuti obavljanju svojih radnih zadataka uklju ivanjem u timski rad te se ni u emu ne e razlikovati od ostalih zaposlenika, ve e svoje nedostatke nadomjestiti to noš u u obavljanju posla, razvojem vještina i izgradnjom što boljih odnosa s klijentima. Takve, izuzetno bitne zna ajke kod zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci ne znaju prepoznati, ali svako uloženo sredstvo u zapošljavanje osobe s invaliditetom vra a puno više, što je primjer Promus IT-a.

DUBRAVKO FOLNOVI novi je direktor prodaje Dukata ARHIVA BUSINESS.HR

Branko Jurenec: Kod zapošljavanja osoba s invaliditetom presudni su svi faktori. Od uklanjanja arhitektonskih barijera, da bi se omogu ilo normalno kretanje, do ulaganja u njihovo dodatno usavršavanje i obrazovanje, kako bismo ih lakše uveli u posao, te prilagodba sredstava rada njihovim potrebama i stupnju invalidnosti.

Emil Justini : Osnovni motiv zapošljavanja te populacije jest moralno pitanje. Ako se tvrtka promatra samo kroz prizmu što brže i ve e profitabilnosti, teško e se na i mjesta za društveno slabije osobe. Naprotiv, ako je tvrtka društveno odgovorna, veoma se lako mogu prona i poslovi i radna mjesta za osobe s odre enim teško ama. Osim toga, za ve inu njih postoji financijska potpora instituicija tako da se dugoro no ta zaposlenja tvrtkama i isplate.

Kako pri zapošljavanju novih zaposlenika osiguravate jednake mogu nosti za osobe s invaliditetom. Navedite primjer?

M. S.: Pri samom zapošljavanju ne prave se nikakve razlike me u kandidatima. Osoba s invaliditetom u startu ima jednake mogu nosti za zaposlenje kao i bilo koji drugi kandidat prijavljen za posao. Ako osoba s invaliditetom ispunjava odre ene uvjete za dobivanje posla, temeljno je omogu iti joj sva potrebna sredstva za rad te joj na što jednostavniji na in omogu iti uklapanje i snalaženje u timu.

B. J.: Uklju uju i ih u rad

Dužnost direktora prodaje Dukat mlije ne industrije 1. sije nja 2011. godine preuzeo je Dubravko Folnovi . Folnovi dolazi s pozicije direktora operativne prodaje i prodaje velikim kupcima Dukata, a Dukatovu timu pridružio se 2008. godine. Na novom položaju u cijelosti je preuzeo odgovornost za prodaju Dukata na hrvatskom tržištu. S. H. B.

EMIL JUSTINI , direktor tvrtke Kuehne&Nagel d.o.o., dobitnik nagrade u kategoriji srednjih poslodavaca ARHIVA BUSINESS.HR

tvrtke na svim razinama, poti emo ih na dodatno usavršavanje kao i ostale zaposlenike, bez obzira na njihovu invalidnost.

E. J.: Imamo sre u da stranke za koje radimo imaju poslove koje može raditi naša ciljana grupa, tj. osobe s intelektualnim teško ama. Iako su njihova produktivnost i ostale mogu nosti ponekad manje u odnosu na ostale radnike, oni svojim discipliniranim radom, to nim dolaskom na posao, druželjubivoš u i stvaranjem pozitivne radne klime dokazuju ravnopravnost za dobivanje i obavljanje poslova. Te osobe rade u zajedni kom prostoru na jednakim poslovima, tako da se razlike i ne moraju zapaziti. Što kao poslodavac inite za uklanjanje arhitektonskih barijera?

M. S.: S obzirom na to da imamo poslovne prostore u najmu, nalazimo se u prostorima koji su ve u pot-

POSLOVNO SAVJETOVANJE

Po ele prijave za Primus Po ele su prijave za najbolje savjetodavne projekte u Hrvatskoj u 2010. godini radi promoviranja izvrsnosti u poslovnom savjetovanju.

Nagrada Primus dodjeljuje se najuspješnijim poslovnim projektima profesionalnih poslovnih savjetnika kao fizi kim osobama i konzultantskim tvrtkama, i to u

MARKO SLAVE»KI, vlasnik obrta Promus IT, dobitnik nagrade u kategoriji malih poduze a ARHIVA BUSINESS.HR

punosti prilago eni osobama s invaliditetom. Mi smo jedino prilagodili razmještaj u poslovnim prostorima kako bi naš zaposlenik mogao nesmetano prolaziti i kretati se diljem poslovnih prostora.

B. J.: Prilagodili smo ulaz u zgradu gradnjom pristupne rampe koja je prilago ena potrebama osoba s invaliditetom. Unutar zgrade postavili smo rukohvate za lakše kretanje.

E. J.: Budu i da se naša tvrtka nalazi u Svetoj Nedelji, i to ne u središtu mjesta, jedini problem bio bi dolazak na posao javnim prijevozom i dugo pješa enje do posla. Stoga tvrtka organizira prijevoz za vlastite potrebe po odre enom voznom redu prilago enom radnim smjenama. Tako er, prehrana je organizirana unutar tvrtke. Svi radnici sudjeluju na domjencima, proslavama ili sportskim doga ajima.

pet regularnih kategorija te jedna posebna nagrada.

O nagradi e odlu ivati žiri, sastavljen od uglednih profesionalaca, na osnovi propisanog pravilnika.

Kandidati se na natje aj mogu prijaviti putem natje ajne dokumentacije koja se može preuzeti na internetskoj stranici www.poslovni-savjetnik.com i na www.ups. hr. Rok za prijavu za najbolje savjetodavne projekte u Hrvatskoj istje e 31. ožujka 2011. godine.

S. H. B.

POSLJEDNJIH SE GODINA u Hrvatskoj ulažu pove ani napori u poboljšanje procesa zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom koji uklju uju razli ite mehanizme, kao što su poticajne mjere, kvotno zapošljavanje, podizanje razine svijesti javnosti i poslodavaca o radnim i op im mogu nostima osoba s invaliditetom te razli iti oblici profesionalne rehabilitacije ARHIVA BUSINESS.HR

Što poduzimate da radnici s invaliditetom zadrže radno mjesto za koje su kvalificirani?

M. S.: Isto kao i svaka osoba koja je zaposlena, tako i naši zaposlenici svojim radom i postignutim rezultatom uvaju svoje radno mjesto. Ono što razlikuje zaposlenu osobu s invaliditetom od ostalih zaposlenika jest trud koji se nadasve više nagra uje i cijeni te je na taj na in u prednosti jer daje sve od sebe u uspješnom obavljanju posla.

B. J.: Da bi zadržali radno mjesto za koje su kva-

PROMJENE

Top kadrovi u KING ICT-u Ivica Ivančić preuzeo je dužnost voditelja razvoja poslovanja u Sektoru razvoja poslovanja za aplikacijska rješenja i tako se pridružio timu KING ICT-a - sistem integratora koji zapošljava više od 230 ljudi u Hrvatskoj i zemljama regije. Ivančić ima višegodišnje iskustvo u vođenju IT projekata i timova, kao i u upravljanju pro-

dajnih aktivnosti, a njegovim dolaskom želi se ojačati pozicija KING ICT-a kao tvrtke koja pruža cjelovito poslovno rješenje s naglaskom na individualni pristup potrebama i željama korisnika. Karijeru je počeo kao razvojni inženjer u ECS-u, nakon čega je otišao u marketinški odjel tvrtke Microsoft Hrvatska.

Poslije Microsofta preuzeo je dužnost voditelja prodaje i marketinga u Infinitas grupi, prije dolaska u KING ICT vodio je odjel CRM rješenja.

S. H. B.

VOLONTIRANJE

Samo 5 do 10% volontera u Hrvatskoj

Ivica Ivančić pridružio se timu KING ICT-a arhiva b.hr

nja i dodatnog usavršavanja, samoinicijativu, i to uz pomoć radnog asistenta i osoba koje su neposredno vezane uz rad osoba s invaliditetom.

E. J.: Radni asistenti i naši voditelji odjela svakodnevno prate i mjere učinkovitost svih zaposlenika pa možemo reći da osobe s invaliditetom rade u skladu s našim očekivanjima, a ponekad i više i kvalitetnije.

Koliko ulažete u dodatno obrazovanje osoba s invaliditetom, ali i prilagođavanje sredstava rada?

M. S.: Bilo da je riječ o industriji, trgovini ili IT uslugama kojima se Promus IT bavi, treba svakodnevno sustavno raditi na usavršavanju kadra. Do sada se nije pokazala potreba za dodatnim usavršavanjem, no s razvojem i usavršavanjem tehnologije svakako ćemo raditi na dodatnom obrazovanju našeg kadra.

lificirani, radnicima s invaliditetom omogućujemo prilagodbu u obliku pomoći radnog asistenta, radnog terapeuta te ostalih zaposlenika.

E. J.: Odabir radnika koji rade kod nas prepustili smo kvalificiranim osobama - Udruzi za promicanje inkluzije, Centru za rehabilitaciju Zagreb i Srednjoj školi za takve osobe na Zagorskoj cesti. Oni se brinu o pripremi osoba prije početka rada te osiguravaju radne asistente koji se brinu i prate njihov rad za radnog procesa.

Za sada nismo ni pomišlja-

li da bismo možda nekoga od njih morali otpustiti.

Na koji način pratite rad i radnu učinkovitost radnika s invaliditetom?

M. S.: Kod praćenja radne uspješnosti i učinkovitosti u obavljanju posla ocjenjujemo zadani vremenski rok za obavljanje posla, točnost u obavljanju posla i zadovoljstvo klijenata odrađenim poslom.

B. J.: Rad i radna učinkovitost radnika s invaliditetom prati se kroz osobno zalaganje, snalaženje u problematičnim situacijama, sposobnost uče-

B. J.: Svaku novozaposlenu osobu s invaliditetom upućujemo na dodatno usavršavanje i obuku, a sredstva rada prilagođavaju se ovisno o stupnju invaliditeta.

E. J.: Radni asistenti brinu se i o dodatnom usavršavanju tih radnika, tako da tvrtka ne treba ulagati ni kadrovska ni materijalna sredstva.

Od ukupno zaposlenih osoba, koliko zaposlenih osoba s invaliditetom radi u vašoj tvrtki i na kojim poslovima?

M. S.: U Promus IT-u stalno je zaposleno sedam osoba, uz povremeno zapo-

Godina 2011. proglašena je Europskom godinom volontiranja. U Europskoj uniji najviše volontera imaju Austrija, Nizozemska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje volontira više od 40 posto odraslih osoba U Estoniji, Francuskoj i Letoniji volonterstvom se bavi do 29 posto odraslih osoba, a u Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Litvi vo-

šljavanje prodajnih predstavnika ili studenata na poslovima administratora i slično. Jedna je osoba sa statusom osobe s invaliditetom te obavlja posao voditelja projekata izrade kompletnih web rješenja.

Dakle, od klasičnih izrada web programa do gotovih kompletnih IT sustava baziranih na webu. Pri svakom natječaju za posao koji objavljuje naše poduzeće priliku za zapošljavanje ima svaka osoba koja se odluči javiti na oglas. Ispuni li tražene uvjete, nema razloga da je ne zaposlimo, bez obzira na bilo kakve nedostatke. Ukaže li se nova prilika za zapošljavanje osobe s invaliditetom, pružit ćemo priliku svakome.

B. J.: U našoj tvrtki radi šest osoba s invaliditetom na poslovima operatera u dojavnom centru. Zapošljavanje osoba s invaliditetom ovisi o gospodarskim kretanjima u zemlji i prilikama za zapošljavanje. Dakle, zapošljavanje osoba s invaliditetom nije isključeno, i dalje ćemo nastaviti s tim.

E. J.: Od 136 stalno zaposlenih, osam su osobe s teškoćama, dok na povremenim poslovima u organizaciji navedenih udruga na posao svakodnevno dolazi još 30-40 osoba s intelektualnim teškoćama. Ove godine planiramo zaposliti još dvije osobe na sličnim poslovima (lijepljenje etiketa, preslagivanje, izrada poklon-paketa i sl.) Što vam znači ova nagrada?

M. S.: Ova je nagrada pri-

lontira ih manje od 10 posto. Što se tiče Hrvatske, velik dio stanovništva, ali i javnih ustanova, na takav oblik dobrobiti zajednici još gleda s dozom suzdržanosti. Određena istraživanja pokazala su da u Hrvatskoj volontira samo od pet do deset posto stanovništva. Istraživanje koje je proveo jedan domaći internetski portal pokazalo je da čak 70 posto ispitanika smatra kako se volonterski rad u Hrvatskoj doživljava kao manje vrijedan, a volonteri kao osobe koje se lako može iskorištavati. S.H.B.

znanje, čast i zadovoljstvo jer je to odraz uspješnog i prepoznatog truda u izgradnji ravnopravne zajednice bez razlika i predrasuda. Ovakva nagrada poticaj je i čini nas uzorom za sva poduzeća, bez obzira na veličinu i broj zaposlenih.

Takvim priznanjem nestaju barijere u zapošljavanju osoba s invaliditetom, stvara se pozitivna društvena zajednica i svakoj se osobi omogućuje pravo na zaposlenje i rad, što je temeljno pravo svakog živog bića.

B. J.: Za nas je ova nagrada još veći poticaj da u okviru svojih mogućnosti i gospodarskih prilika zapošljavamo te i dalje dajemo pozitivan primjer drugima da i osobe s invaliditetom mogu ravnopravno sudjelovati na tržištu rada.

E. J.: Osjećam se sretno i sjetno. Sretno zbog nagrade i prepoznavanja našeg malog napora za poboljšanje života invalidnim osobama, a sjetno i pomalo tužno što već drugi put dobivamo tu nagradu, što znači da se u međuvremenu nisu pojavile druge tvrtke koje su prepoznale potrebu za tim zaposlenicima.

Svima koji posluju barem na granici rentabilnosti toplo preporučujem da ove, iako teške, godine zaposle barem jednog invalida. To će im sigurno donijeti bolju radnu atmosferu i više međusobnog razumijevanja svih zaposlenika, a korištenjem potpora vratit će eventualna ulaganja i siguran sam da neće stati samo na jednom zaposleniku.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

NATJEČAJ

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 25/1/2011

Electrolux Design Lab traga za idejama koje promišljaju o inteligentnoj mobilnosti kućanskih uređaja budućnosti

Usavršavanje u Electrolux Design Labu Svjetski poznati natječaj za dizajn Electrolux Design Lab ove godine traga za idejama koje promišljaju o inteligentnoj mobilnosti kućanskih uređaja budućnosti. Na sudjelovanje su pozivani studenti i diplomanti industrijskog dizajna koji su diplomirali tijekom 2010.

godine i još nisu počeli raditi na tom području jer osobe ne smiju biti zaposlene.

Studenti trebaju osmisliti uređaje budućnosti koji pružaju potporu kreativnom izražavanju pojedinca te omogućuju korisniku više

Do dobrog posla najčešće preko veze

slobodnog vremena. Radovi studenata trebaju prikazati kako će ljudi u budućnosti pripremati hranu, čistiti i prati posuđe u i izvan svojih domova. Osam finalista bit će pozvano na sudjelovanje na završnom događaju u

jesen 2011. u jednom od europskih gradova kako bi prezentirali svoj individualni koncept žiriju sastavljenom od eminentnih dizajnera.

Prva nagrada na Electrolux Design Labu 2011. iznosi 5000 eura te šestomjesečno usavršavanje u jednom od Electroluxovih centara za globalni dizajn.

Druga nagrada iznosi 3000, a treća 2000 eura. Rok za prijavu je 1. svibnja 2011., a prijave se šalju putem Electroluxove Design Lab web stranice. S. H. B.

SANDRA MIHELČIĆ, glavna urednica i direktorica Poslovnog savjetnika arhiva business.hr

EDUKACIJA I dok državni vrh smišlja strate-

giju i polako vuče poteze koji bi trebali zaustaviti negativan trend prelaska razine od gotovo 320.000 nezaposlenih hrvatskih građana, časopis Poslovni savjetnik odlučio je pomoći nezaposlenima besplatnom edukacije pod nazivom "Kako do posla", koja će se 29. i 30. siječnja od 17 do 18.30 sati održati u zagrebačkom Avenue Mallu

U

vrijeme krize, propasti mnogih tvrtki i nekoliko stotina otkaza dnevno stalno je pitanje kako dobiti novi posao. Poticanje zapošljavanja nije više preokupacija samo gospodarstvenika nego i političke elite države koja je svjesna da ni sama neće imati budućnost ako ne odveže taj gordijski čvor. Jer pravo na rad osnovno je pravo čovjeka u suvremenom društvu. Prema prognozama analitičara, u Hrvatskoj će nezaposlenost nastaviti rasti, a lako je moguće da će u veljači ili ožujku na Zavodu za zapošljavanje biti evidentirano između 340.000 i 350.000 osoba.

Poslovni savjetnik odlučio je doskočiti tom gorućem problemu i pomoći svim nezaposlenim građanima besplatnom edukacijom pod

nazivom "Kako do posla". Tijekom 29. i 30. siječnja, od 17 do 18.30 sati, u zagrebačkom Avenue Mallu vrhunski stručnjaci savjetovat će posjetitelje kako napisati dobar životopis i molbu za posao, gdje tražiti posao, kako se pripremiti za selekcijski intervju, kako se odjenuti za intervju, kako se izdvojiti iz gomile kandidata, kako pokazati motivaciju za posao, verbalnu i neverbalnu komunikaciju, koja pitanja nisu etična na razgovoru za posao te zašto zaposliti baš njih. Gosti predavači manifestacije su Jasmina Bjelica, Gordana Kastrapeli, Andreja Marcetić, Jasna Belamarić, Marija Novak Ištok i Igor Milinović.

Pad potražnje

Prema analizi stručnjaka s tržišta rada, iako se osjeća generalni pad potražnje za zaposlenicima, još se nudi velik

broj otvorenih radnih mjesta.

Uglavnom se traže profesionalci nižih i srednjih razina u prodajnoj branši i drugim ekonomskim zanimanjima, a osjetno se smanjio broj otvorenih viših pozicija u menadžmentu. Gotovo svaki stručnjak s tržišta rada napominje kako je za nezaposlene osobe koje otežano pronalaze nove pozicije najvažnije povećati vlastitu konkurentnosti na tržištu rada, jer ulaganje u obrazovanje dugoročno je isplativa investicija. Časopis Poslovni savjetnik je u suradnji s konzultantskom tvrtkom Proago prošle godine proveo internetsko istraživanje o temi "Kako se u Hrvatskoj dolazi do posla".

Ispitanici smatraju kako su veze, stručnost, pristanak na jeftiniji rad ispod minimuma, čak i mito, tehnike kojima se građani služe ne bi li uspjeli dobiti posao. Čak 62 posto

ispitanika smatra da građani u Hrvatskoj najčešće do posla dolaze preko veze, dok ih 20 posto smatra da se do posla dolazi trudom i dokazivanjem. Zanimljivo je s druge strane da 32 posto ispitanih smatra kako je do svoje sadašnje pozicije u tvrtki došlo radom i zalaganjem, a 25 posto izjavilo ih je kako su uspješno prošli na natječaju za posao.

35.000 kn najsretnijima

"Edukacija u Avenue Mallu održava se upravo za posjetitelje koji se redovno javljaju na natječaje za posao, idu na selekcijske intervjue i posao traže isključivo vlastitim trudom i zalaganjem ma koliko to bilo mukotrpno. Smatramo da ih treba nagraditi i pomoći im u njihovim nastojanjima da se što prije zaposle.

Stoga smo im i omogućili besplatnu edukaciju", kaže San-

dra Mihelčić, glavna urednica i direktorica Poslovnog savjetnika.

"Neki od ‘najsretnijih nezaposlenih’ posjetitelja dobit će i vrijednu nagradu u obliku besplatne edukacije u iznosu čak 35.000 kuna uz potporu Alana Žepeca, Kristine Horbec, Gordane Kastrapeli, Mladena Jančića, Inge Lalić i Barbare Samardžije. Omogućit ćemo im da se nakon manifestacije dodatno educiraju iz područja komunikacijskih, prodajnih i prezentacijskih vještina. Planirano je i druženje s life coachom, a onima koji žele u vlastiti poduzetnički pothvat savjetom ćemo pomoći da to i učine", zaključuje Sandra Mihelčić.

Cijela manifestacija održava se pod medijskim pokroviteljstvom radijske mreže Soundset , Business.hr-a i Lider Pressa. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Utorak 25/1/2011

regija/svijet

NLB prošle godine izgubio čak 185 milijuna eura?

Božo Jašovič, predsjednik Uprave Nove ljubljanske banke, već je prije priznao kako će gubitak premašiti sto milijuna eura

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

TERET POREZNIH OBVEZNIKA Nova ljubljanska banka, u većinskom državnom vlasništvu, dosegnula je u devet mjeseci prošle godine 177 milijuna eura rezervacija za gubitke, a banku su zadesili i dodatno slabljenje kreditnog portfelja te zahtjevi središnje banke za povećanje rezervacija

G

ubitak NLB-a, najveće slovenske banke, u 2010. godini mogao bi iznositi 185 milijuna eura, a cijeli bankarski sustav zbog toga bi mogao iskazati 55 milijuna eura gubitka. Pokazuju to prvi, neslužbeni rezultati poslovanja slovenskih banaka u prošloj godini koje navodi poslovni dnevni list Finance u izdanju od ponedjeljka.

Kako navode, uz NLB o gubitku zabilježenom u 2010. mogla bi izvijestiti i Hypo banka te još tri banke. Podaci za 11 mjeseci, koje je nedavno objavila Banka Slovenije, pokazuju velik porast troškova rezervacija za gubitke. Prema podacima središnje banke, banke su u 11 mjeseci povećale troškove rezervacija za gubitke na 589 milijuna eura, a u zadnjem mjesecu prošle godine taj je iznos porastao na

okruglih 700 milijuna eura.

"Na samom kraju godine veći je broj velikih tvrtki potvrdio da se suočava s velikim teškoćama. Zbog potraživanja od tih tvrtki mnoge su banke povećale rezervacije za gubitke", objasnio je u razgovoru za Finance izvor iz banke. Njegovo je mišljenje da se nisu sve banke povele za istim kriterijima, jer da jesu, mnogo bi ih više iskazalo gubitke nego što će to biti slučaj.

"Mnoge su se banke odlučile troškove dijelom prenijeti na tekuću godinu i prikazati ljepši rezultat za 2010.", smatra izvor.

U opasnosti i Hypo

Slabi rezultati banaka podrazumijevaju i manje prihoda od poreza u državnoj blagajni. U 2009. godini država je od dobiti banaka uprihodila 59 milijuna eura poreza, a 2008. godine 39 milijuna. Da će NLB, u većinskom vlasništvu države, 2010. godinu završiti s gubitkom većim od 100 milijuna eura, nagovijestio je još prije nekoliko mjeseci Božo Jašovič, prvi čovjek te banke koja ima 30 posto udjela na slovenskom tržištu.

Nakon prošlogodišnjih devet mjeseci NLB je objavio gubitak od 32,9 milijuna eura, a među mogućim razlozima drastična povećanja gubitka

u posljednjem kvartalu, kako navode Finance, dodatno su slabljenje kreditnog portfelja i zahtjevi središnje banke za povećanje rezervacija. U prvih devet mjeseci NLB je ukupno imao 177,4 milijuna eura troškova rezervacija za gubitke, a koliko ih je u posljednjem tromjesečju, znat će se nakon objavljivanja rezultata za cijelu 2010. godinu.

Grupa NLB u devet je prošlogodišnjih mjeseci zabilježila 49,5 milijuna eura gubitka.

Hypo banka nije Financama potvrdila informaciju da bi 2010. mogli zaključiti s gubitkom, a rezultati će biti objavljeni s rezultatima cijele grupe Hypo Group AlpeAdria koncem ožujka.

Unicredit najbolje prošao

Banka Sparkasse potvrdila je lanjski gubitak od 4,3 milijuna eura, a nije potvrđeno da su gubitak ostvarile banke Bawag i KD banka. Najbolji rezultat među većim bankama iskazala je Unicredit banka, koja je na polugodištu gotovo udvostručila dobit, na 14,2 milijuna eura. S dobiti su poslovale i ostale najveće banke, izuzev NLB-a. M. P.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 25/1/2011

JADROPLOV

Smijenjeni Papi i Viceli Nadzorni odbor Jadroplova opozvao je na sjednici održanoj u ponedjeljak Stjepana Papi a, predsjednika Uprave, i Matka Viceli a, lana Uprave, objavljeno je na internetskim stranicama Zagreba ke burze. Razrješenja dužnosti predsjednika i lana Uprave Jadroplova nisu neo ekivana nakon što je prije nekoliko tjeda-

na objavljeno da je Stjepan Papi zanemario antirecesijske upute Vlade po kojima smije imati pla u do najviše 17.000 kuna. On je sebi pove ao pla u na 51.000 kuna, što je razbjesnilo Banske dvore pa je premijerka Jadranka Kosor na Papi u odlu ila trenirati strogo u najavivši njegovu smjenu.

Nadzorni odbor to je u ponedjeljak i službeno proveo.

Viceli je tako er imao pla u ve u od tražene pa je i on smijenjen. Njegovi nasljednici još nisu poznati. A. Pa.

19,79 MIL. KN

HFP prodaje tiskaru Vjesnik HFP je u ponedjeljak objavio tre i natje aj za prodaju 62,15 posto dionica tiskare Vjesnik po po etnoj cijeni od 19,79 milijuna kuna s rokom za predaju ponuda od dva mjeseca.

HFP prodaje 659.808 dionica ili 62,15 posto dionica Vjesnika iz portfelja HFP-a, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Središnjeg državnog ureda za upravljanje dr-

žavnom imovinom.

Ukupne obveze tvrtke krajem rujna prošle godine iznosile su 103,6 milijuna kuna, dok u prethodna dva natje aja za privatizaciju Vjesnika nije bilo ponu a a. U prvom krugu privatizacije, u kolovozu prošle godine, država je nešto više od 62 posto dionica Vjesnika prodavala po nominalnoj cijeni od 65,9 milijuna kuna, a u drugom krugu, po etkom prosinca prošle godine, po etna je cijena za taj ve inski paket dionica bila 32,9 milijuna kuna. H

Državni udjeli tvrtki na Za burzi vrijede više od 7 milij MOŽE I VIŠE Država bi bez problema mogla posti i višu cijenu svojih udjela od one na Zagreba koj burzi, kao što je slu aj s Kaštelanskim staklenicima ije je dionice država spremna prodati za sedam puta višu cijenu od tržišne Nakon što je ministrica financija Martina Dali predstavila okvirni plan svojega ministarstva u pokušaju konsolidacije javnih financija, po ele su i spekulacije o nastavku privatizacije poduze a u ve inski državnom vlasništvu. Iako ni Martina Dali nije dala nikakve konkretne podatke, objašnjavaju i kako su za takvo što potrebne elaborirane pripreme, cijena dionica poduze a u državnim rukama koje su izlistane na Zagreba koj burzi pokazuje da država prodajom može zaraditi najmanje sedam milijardi kuna kada bi udjele prodavala po zadnjoj cijeni dionica na Burzi.

Krivo vrijeme za prodaju

GORAN VORKAPI , analiti ar i investicijski savjetnik Centar banke, upozorava da bi prodaja udjela ispod tržišne cijene bila ravna politi kom samoubojstvu i ekonomskom promašaju SNIMIO HRVOJE KNEZ

"Imovina se prodaje kada je vrijeme za to, a ne u nuždi", upozorava Goran Vorkapi , analiti ar i investicijski savjetnik Centar banke.

Napominje da bi u ovo recesijsko vrijeme bila pri-

li na šteta prodavati udjele u državnim poduze ima po cijenama na burzi.

Janaf najvrjedniji

Smatra, naime, da bi država mogla prodati udjele u poduze ima i po mnogo višoj cijeni od tržišne jer su u pitanju prili no perspektivna i snažna poduze a, dok su cijene na burzi u posljednje dvije godine prili no pale pa bi idealna cijena bila ona iz pretkrizne 2007. godine. Tržišno najvrjedniji državni udjel u ovom je trenutku u Janafu u kojemu samo državni udjel od nešto više od 50 posto vrijedi 1,7 milijardi kuna. Udjel u Hrvatskoj poštanskoj banci vrijedi 1,2 milijarde kuna, a gotovo 90 posto Croatia osi-

guranja vrijedi nešto više od 1,4 milijarde kuna. Državni udjel u Luci Rijeka, koja je objavila da traži strateškog partnera, vrijedi 1,1 milijardu kuna, dok onaj u Kon ar Elektroindustriji, koju Vorkapi smatra jednom od najboljih kompanija, vrijedi oko 360 milijuna kuna.

Iako Vorkapi smatra da nije vjerojatno da e država udjele prodavati direktno preko Zagreba ke burze jer je rije o prevelikim paketima, smatra da bi Burza i trgovanje na njoj mogli profitirati i prodajom preko fondova, kao što to zorno pokazuje slu aj dionice Kaštelanskih staklenika.

"Nakon što je država zauzela jasan stav da Kaštelanske staklenike s vrijednom imo-

2500 DIONICA

Mango prodao dionice Jadranske Mango Invstments otpustio je 2500 dionica Jadranske banke, ime je to društvo palo ispod pet posto glasa kih prava u banci, objavljeno je na stranicama Zagreba ke banke.

Kako su izvijestili iz Jadranske banke na Zagreba koj burzi, prije tog otpuštanja Mango Investments raspolagao je s 8000 redovi-

tih dionica Jadranske banke, što je 6,69 posto dionica od ukupno izdanih dionica banke i daje 8000 odnosno 6,69 posto od ukupnog broja glasova koje daju dionice banke s pravom glasa.

Nakon izvršenog otpuštanja društvo Mango Investments raspolaže sa 5500 redovitih dionica banke, što je 4,6 posto od ukupno izdanih dionica i daje 5500 glasova, odnosno 4,6 posto od ukupnog broja glasova koje daju dionica banke s pravom glasa. B. St.

Zagreba koj lijardi kuna Tržišna vrijednost državnih udjela u poduze ima izlistanima na ZSE mil. kn

Janaf Croatia osiguranje HPB Luka Rijeka Kon ar EI Podravka ACI Luka Plo e Jadroplov Kaštelanski staklenici HTP Orebi HTP Kor ula

1.700 1.400 1.200 1.100 370,8 360,8 259 231 177,7 101,5 21,2 17,1 Izvor.B.hr

vinom želi prodati po cijeni od 7000 kuna po dionici, odnosno sedam puta višoj od cijene na burzi, ulaga i su krenuli kupovati tu dionicu, koja je po ela bilježiti snažan rast", objašnjava Vorkapi . Ta dionica u ponedjeljak je završila u blokadi trgovanja nakon rasta ve eg od 50 posto.

Ulaga ima zadnja rije

Upravo zbog toga Vorkapi smatra da država može posti i mnogo višu cijenu za udjele u poduze ima od one koju pokazuje burza.

"Naravno da dionica vrijedi onoliko koliko su na kraju dana spremni platiti ulaga i, ali je injenica da su u pitanju kompanije koje su me u najvrjed-

nijima na tržištu", kaže Vorkapi .

Me utim, pitanje je kako e država zakrpati svoje prora unske rupe bez prodaje državnih udjela, a u vlasništvu joj nije ostalo previše vrijednih poduze a kojima bi mogla bezbolno pokriti minuse.

S druge strane, politi ki je prili no neoportuno prodavati udjele u vrijednim poduze ima, pogotovo kada je u pitanju izborna godina. Vorkapi upu uje i na sasvim tržišne posljedice: "Sumnjam da e država prodavati ispod tržišne cijene, bilo bi to ravno politi kom samoubojstvu i ekonomskom promašaju."

Ante Pavi

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Izdanje Luke Rijeka bilo je jedno od najlikvidnijih na Zagreba koj burzi u ponedjeljak. S prometom od 1,6 milijuna kuna smjestila se me u pet najlikvidnijih izdanja na tržištu kapitala. Time je i nastavljen trodnevni niz snažnog rasta te dionice, koja je najavila potragu za strateškim partnerom.

Luka Rijeka je rastom u ponedjeljak samo u vrstila svoje pozicije na razinama iznad cijene od 200 kuna po dionici.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

AD plastik Dalekovod Luka Rijeka Belje Institut IGH Ingra Luka Plo e Atlantic grupa uro akovi holding Tisak Atlantska plovidba d.d.

Ericsson Nikola Tesla Liburnia Riviera hoteli Podravka prehrambena industrija d.d.

Viro tvornica še era d.d.

Gabarit d.d. za gra. radove i trgovinu Uljanik plovidba Razvitak d.d.

Petrokemija Adris grupa Jadranski naftovod Zagreba ka banka Humanitas d.d. za proiz., trgovinu i usluge Kon ar Ledo Kon ar Dom holding Kaštelanski staklenici Kon ar - elektroindustrija Tehnika Jadroplov d.d.

Riviera Pore Lošinjska plovidba Konzum Fima validus Jamnica Kraš, prehrambena industrija HTP Kor ula Arenaturis Slatinska banka Viadukt Tankerska plovidba Hidroelektra niskogradnja Jadroagent Istraturist Umag d.d.

HUP - Zagreb Privredna banka Zagreb Zvijezda PPK Karlova ka mesna industrija Vupik HGspot Karlova ka banka Lav evi Maistra akovština OT-optima telekom d.d.

Slobodna Dalmacija Auto Hrvatska Transadria Slavonski zatvoreni investicijski fond Magma d.d.

Turisthotel Valamar grupa Beliš e Jadranska banka Prehrambeno-industrijski kombinat Badel 1862 TEP-tvornice elektrotehni kih proizvoda Franck prehrambena industrija Exportdrvo Sun ani Hvar Croatia airlines Imunološki zavod Solaris akove ki mlinovi Dioki d.d Žitnjak

+ Za razliku od dionice Luke Rijeka koja posljednjih dana snažno raste, izdanje hrvatske najjužnije luke bilježi minus ve peti dan zaredom, otkako je Ivan Pavlovi istupio u javnost i govorio o rasponu cijene dionice u budu oj dokapitalizaciji. Zbog toga je dobio i opomenu Hanfe, koja mu je zabranila istupe u javnosti. Ukupan promet Lukom Plo e iznosio je u ponedjeljak 837.635 kuna, što je najviše u ovoj godini.

Redovan promet: 36.361.470,99 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

305.50 3,431.02 135.00 320.00 220.06 91.00 1,781.00 17.06 1,645.05 792.00 43.00 173.00 763.01 1,472.00 2,211.00 322.00 405.00 570.00 629.03 56.00 164.00 287.50 3,330.00 279.35 24.00 1,160.00 6,150.07 1,092.99 45.17 1,508.50 564.00 1,300.05 152.00 199.00 157.00 193.98 8.64 48,900.00 445.03 78.01 65.03 110.00 293.00 1,349.00 160.00 660.00 320.01 1,257.00 631.01 3,400.00 500.00 79.99 19.50 67.80 210.00 61.06 8.03 27.50 30.00 380.00 1,650.00 27.93 26.88 921.00 40.00 590.00 2,630.38 280.14 79.50 22.60 860.00 436.02 28.10 160.00 100.00 240.00 3,850.00 80.00 118.35

306.99 3,500.00 143.00 325.90 249.99 92.99 1,900.00 17.40 1,702.00 805.00 45.70 189.97 772.80 1,494.78 2,240.00 325.00 411.00 570.00 648.98 56.00 167.05 295.00 3,355.00 280.10 24.00 1,250.00 6,300.00 1,139.00 46.48 1,508.50 574.99 1,397.00 155.80 209.29 164.00 199.20 9.24 48,900.00 446.00 84.80 73.00 112.00 296.22 1,350.00 167.00 660.00 338.00 1,300.00 636.02 3,600.00 500.00 85.49 19.99 67.80 234.99 64.50 9.23 28.00 35.00 380.20 1,650.00 30.00 26.95 921.00 42.99 590.00 2,635.20 280.14 80.00 22.60 861.00 455.00 28.10 160.00 100.00 240.00 3,850.00 82.00 119.00

306.99 3,500.00 140.40 323.37 239.00 91.76 1,898.90 17.29 1,646.09 799.00 45.00 189.97 772.80 1,494.78 2,239.00 325.00 410.00 570.00 636.90 56.00 165.00 295.00 3,355.00 280.00 24.00 1,250.00 6,300.00 1,120.00 45.17 1,508.50 570.00 1,397.00 155.49 205.00 157.00 199.20 9.10 48,900.00 445.12 84.79 73.00 110.00 296.14 1,350.00 167.00 660.00 338.00 1,300.00 631.01 3,600.00 500.00 80.03 19.99 67.80 210.00 61.06 8.60 27.50 31.00 380.00 1,650.00 30.00 26.88 921.00 42.99 590.00 2,630.38 280.14 79.50 22.60 860.00 455.00 28.10 160.00 100.00 240.00 3,850.00 80.00 119.00

0.32% -0.57% 2.48% -1.11% 9.38% -0.24% 6.08% -0.35% -3.17% -0.25% 5.51% 9.43% -0.12% 1.08% -0.27% 0.00% 1.49% 0.00% -1.10% 0.00% -0.60% 2.08% 0.15% -0.36% 0.00% 8.70% 0.08% 3.70% -2.82% 50.85% -0.87% 7.46% 0.64% 3.54% 0.00% 4.81% 8.20% 8.91% 0.25% 9.99% 2.82% -3.08% -3.03% 0.75% 5.42% -0.03% 2.42% 0.08% -1.40% 3.60% 8.11% -1.20% 2.25% -0.09% -1.06% -5.19% 0.94% -3.51% 0.00% -3.80% -5.71% -3.19% 2.48% -0.43% 2.36% 2.61% 1.14% 12.29% -1.73% 0.22% 0.00% 13.75% -7.87% 0.00% -0.01% 4.35% -2.53% -0.74% -1.76%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,37%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

35,152 1,549 20,237 5,560 6,944 11,381 543 57,339 505 1,031 17,727 3,880 885 375 229 1,245 990 700 575 5,000 1,676 782 67 760 8,000 159 30 168 4,018 122 315 131 932 705 749 608 12,292 2 177 843 924 560 197 42 309 70 123 30 59 10 68 341 1,198 330 88 285 2,038 615 518 44 10 568 600 15 317 20 4 34 109 314 8 15 200 30 48 18 1 47 31

10,763,771.97 5,404,031.56 2,808,038.59 1,788,430.34 1,615,875.67 1,044,683.39 1,006,972.44 985,736.68 837,635.83 824,528.27 796,510.06 693,370.44 680,181.16 556,829.95 510,088.28 404,537.17 404,059.23 399,000.00 364,373.04 280,000.00 278,080.91 228,971.09 224,395.00 212,786.52 192,000.00 190,388.80 188,229.42 187,151.14 184,375.08 184,037.00 179,726.07 177,817.08 143,776.20 143,244.01 118,952.35 118,118.66 110,315.76 97,800.00 78,809.07 70,322.46 66,571.83 61,720.00 58,208.23 56,690.77 51,161.81 46,200.00 41,030.08 38,566.10 37,366.69 34,698.00 34,000.00 27,785.61 23,711.87 22,374.00 18,603.64 17,970.87 17,130.37 17,128.68 16,835.52 16,725.00 16,500.00 16,176.68 16,140.71 13,815.00 12,768.39 11,800.00 10,526.58 9,524.76 8,708.50 7,096.40 6,886.00 6,749.08 5,620.00 4,800.00 4,800.00 4,320.00 3,850.00 3,800.00 3,683.15

25,138.96 35,000.00 589.62 741.75 1,429.33 753.85 301.13 129.68 366.44 2,664.11 145.67 453.38 1,078.46 1,990.52 677.61 1,761.50 568.53 38.82 369.40 118.89 551.28 2,001.31 2,492.25 17,933.55 32.19 242.74 1,387.07 68.80 337.30 171.36 1,466.11 264.68 254.49 748.97 104.00 4,522.41 24.58 1,081.96 611.43 36.16 159.32 101.09 135.28 845.62 104.19 73.16 1,580.15 612.79 12,036.37 360.93 48.07 120.48 6.60 90.80 100.42 668.26 9.06 77.55 161.85 190.00 47.45 100.39 131.02 363.57 270.65 686.94 314.65 65.40 59.79 8.54 367.37 65.52 205.44 787.88 22.53 148.25 404.25 323.36 24.47

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 80.21 217.00 161.54 54.00 1,106.00 14.13 1,160.03 657.10 22.36 135.00 705.00 1,181.00 1,436.28 240.00 290.00 550.00 533.13 56.00 105.50 242.21 2,332.01 200.00 22.50 975.00 4,720.12 909.99 27.87 612.00 430.00 871.01 124.01 100.00 121.00 145.00 5.00 31,101.00 293.00 57.00 33.03 97.30 190.00 1,140.00 120.00 511.50 280.00 1,115.16 461.06 2,851.00 305.00 41.77 19.11 53.00 161.10 51.00 5.11 25.00 20.01 302.00 1,301.00 15.15 23.01 543.15 28.00 420.00 2,265.00 155.01 58.00 13.05 655.38 305.00 25.00 160.00 51.52 160.00 2,950.00 70.00 76.10

332.84 3,550.06 143.00 390.00 249.99 98.95 3,397.40 43.00 2,093.00 829.99 52.00 292.45 1,060.00 1,777.00 2,890.00 369.99 417.26 570.00 675.00 56.00 184.73 318.99 3,520.00 289.98 25.00 2,450.00 6,997.00 2,198.00 50.00 1,508.50 585.00 2,020.00 190.30 209.29 173.00 207.51 29.01 48,900.00 497.02 167.99 75.31 116.91 375.00 1,625.00 257.00 660.21 410.00 1,810.00 683.00 4,798.97 500.00 230.00 60.00 80.00 279.00 76.98 29.49 44.80 64.98 519.00 3,290.00 34.96 69.90 925.00 46.00 592.00 3,100.00 280.14 125.00 31.16 944.00 594.84 36.50 200.00 230.00 260.00 3,950.00 143.91 163.85

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

63,40 154,00 104,58 12,71 255,10 0,72 84,10 15,01 98,40 100,14 0,71 10,01 9,84 5,31 41,70

64,20 157,00 105,10 12,82 265,00 0,73 85,98 15,50 98,40 100,14 0,72 10,28 9,86 5,37 42,48

64,20 157,00 104,90 12,80 255,10 0,72 85,98 15,25 98,40 100,14 0,72 10,28 9,84 5,37 42,48

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KRKA MELR MERCATOR SI0002100558 SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA GRVG GORENJE PETG PETROL PBGS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK TLSG TELEKOM SLOVENIJE LKPG LUKA KOPER SI0002101341 REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA SI0002101382 REPUBLIKA SLOVENIJA 23. IZDAJA NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KBMR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INDGL INFOND GLOBAL KDIR KD ID KDHR KD GROUP

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 CISTOCA AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C JP HT DD MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO RMU BANOVICI DD BANOVICI

1,43 37,02 0,97 36,00 4,44 35,81 0,80 0,21 4,01

1,46 37,32 0,97 36,11 4,55 36,90 0,80 0,21 4,20

1,43 37,02 0,97 36,11 4,50 36,90 0,80 0,21 4,20

1,43 0,37 0,97 0,36 4,50 0,36 0,80 0,21 4,06

93,00 37,05 97,00 90,00 36,00 20,94 38,03 4,25 34,50 10,50 30,50 38,00

93,00 37,06 97,00 90,00 36,00 21,00 38,03 4,40 34,50 11,00 31,20 40,00

93,00 37,05 97,00 90,00 36,00 21,00 38,03 4,40 34,50 11,00 30,50 40,00

93,00 37,06 97,00 90,00 36,00 21,00 38,03 4,33 34,50 10,89 30,84 39,41

Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Univerzal banka a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Messer Tehnogas a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Obveznice RS serije A2013K Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Bambi Banat a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad

30.000,00 3.923,00 485,00 80,05 985,00 8.500,00 970,00 4.800,00 2.400,00 6.480,00 750,00 91,28 7.050,00 19.300,00 3.111,00

30.001,00 4.045,00 486,00 81,05 1.028,00 8.749,00 1.010,00 4.850,00 2.500,00 6.500,00 780,00 91,28 7.099,00 20.000,00 3.200,00

30.000,00 3.970,00 485,00 80,98 1.014,00 8.666,00 996,00 4.849,00 2.439,00 6.499,00 779,00 91,28 7.092,00 19.721,00 3.195,00

30.000,04 3.969,46 485,57 80,98 1.013,89 8.666,19 996,03 4.848,60 2.439,39 6.499,28 779,17 91,28 7.092,11 19.720,69 3.195,32

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE

3.400,00 4.241,00 96,00 89,10 540,00 29.341,00 591,00 3.249,00 3.601,00

3.460,00 4.271,00 96,00 90,00 550,00 29.500,00 600,00 3.250,00 3.700,00

3.434,21 4.259,32 96,00 89,37 544,94 29.458,78 599,53 3.249,68 3.619,64

3.434,21 4.259,32 59,04 54,97 544,94 29.458,78 599,53 3.249,68 3.619,64

-3,38 % 0,03 % -3,00 % -0,14 % 0,00 % -0,97 % 2,17 % 0,00 % 4,74 %

30780 33073 12000 26354 1014 8796 1935 4950 200

44.066,96 12.270,37 11.640,00 9.491,46 4.567,83 3.156,39 1.548,00 1.042,50 811,50

0,00 % -5,00 % 0,00 % 0,00 % -0,03 % 4,90 % -4,93 % 3,53 % -4,17 % 10,00 % -1,61 % 14,29 %

33958 57005 19727 13538 15123 23500 2850 18474 913 2566 483 229

3.158.094,00 2.112.585,25 1.913.519,00 1.218.420,00 544.428,00 493.481,90 108.385,50 79.945,42 31.498,50 27.943,00 14.896,91 9.024,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN02 RMDEN09 TEL MPT GRNT SBT TPLF

577.450,31 265.524,00 203.333,28 66.369,63 53.209,20 52.943,83 43.437,44 41.216,75 31.651,46 30.542,70 25.876,42 24.895,31 19.057,57 11.931,82 9.269,79

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA KMBN AIKB NIIS A2016 ENHL AGBN SJPT UNBN MTLC TGAS TIGR A2013 FITO BMBI MTBN

0,00 % 9016 1,95 % 1724 -0,29 % 193679 0,00 % 5191 -3,74 % 202 -0,28 % 73379 0,21 % 506 0,00 % 2679 -0,11 % 32166 -1,82 % 30500 2,13 % 36403 -0,15 % 2444 -0,10 % 1935 -0,54 % 2233 0,00 % 220

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHK1B FBIHKC FBIHKE FBIHK1D BHTSR FBIHK1A BIGFRK3 FBIHK1C HTKMR JPESR RMUBR

Promet

valuta: EUR - euro 64,05 154,02 1,05 12,79 263,41 0,72 85,84 15,38 0,98 1,00 0,71 10,19 9,85 5,34 42,13

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C NOVB-R-E RSRS-O-B ZPTP-R-A RSRS-O-D CIST-R-A RTEU-R-A BLKP-R-A

+

Oznaka

Utorak 25/1/2011

0,14 % 3019 90.570.135,00 0,51 % 13189 52.353.160,00 -0,21 % 31253 15.175.670,00 0,72 % 116611 9.443.571,00 0,80 % 8995 9.119.958,00 1,94 % 788 6.828.954,00 1,74 % 3831 3.815.772,00 -0,27 % 580 2.812.190,00 1,63 % 1017 2.480.860,00 0,00 % 293 1.904.290,00 2,50 % 2017 1.571.580,00 0,31 % 17216 1.571.476,48 0,61 % 199 1.411.329,00 -1,38 % 58 1.143.800,00 -4,40 % 323 1.032.087,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,46 % -0,70 % 1,05 % 0,33 % -0,79 % -0,14 % -0,22 % -1,45 % -2,32 %

342 263 17757 14734 1470 27 1276 154 138

1.174.501,00 1.120.201,00 1.048.424,42 809.883,93 801.065,00 795.387,00 765.005,00 500.451,00 499.511,00

Tigar Pirot Tutunska banka Skopje Energoprojekt holding AIK banka Niš Telekom Slovenije

BH Telecom Sarajevo

+4,9 Apsolutni pobjednik u Sarajevu na po etku novog tjedna bila je dionica BH Telecoma koja se sa 493.481 konvertibilnih maraka prometa pozicionirala na prvo mjesto najtrgovanijih dionica. Vrijednost te dionice rasla je gotovo pet posto u odnosu na zadnju zabilježenu cijenu u petak i iznosila je 21 KM. Ta je cijena ujedno bila najviša zabilježena tijekom dana, a najniža je iznosila 20,94 KM. Indeks SASX 10 sko io je 1,98 posto.

IK banka Zenica -5,33% Telekom Srpske -3,38% Nova banka Banja Luka -3% Pivovarna Laško -0,72% Nova kreditna banka Maribor -0,15%

Petrol

-3,74 Vrijednost dionice slovenske naftne kompanije Petrol pala je u ponedjeljak 3,74 posto pa je zadnja zabilježena cijena na Ljubljanskoj burzi iznosila 255,1 eura. Ukupan promet od 53.209 eura bio je dovoljan za tre e mjesto na popisu najtrgovanijih dionica, a 202 su promijenile vlasnika.

Posljednja zabilježene cijena bila je i najniža po kojoj se dionicom Petrola trgovalo tijekom dana, a najviša je iznosila 265 eura.

REGIONALNI INDEKSI -0,45% BIRS -0,71% 839,25 947,10 Belex15 +0,56% FIRS +2,09% 742,80 1.611,93 Belexline +0,38% MBI10 -0,76% 1.401,07 2.559,08 SASX10 MOSTE +1,98% 523,69 0,00% 1.072,03 SASX30 NEX20 +0,65% 14.522,53 +0,23% 992,31 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,27% WIG20 +1,38% 2.703,35 BUX -0,78% 22.344,13 +0,80% -0,17% ATX -0,81% 2.859,61 indeksa na zatvaranju u -2,03% Stanje ponedjeljak 24. sije nja 2011.

FTSE100 5.930,17

DAX 7.026,04

CAC40

4.023,35

MICEX 1,711.87

AMERI»KI INDEKSI +0,41% S&P500 +0,24% 11.871,84 1.283,35 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,55% petak 21. sije nja 2011.

2.689,54 DJIA

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

+2,5% +0,84% +0,80% +0,51% +0,21%

+

Powered by

business.hr

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 145,3970

30,27

MP-Mena HR

489,4927

22,67

Ilirika BRIC

115,8947

19,13

PBZ I-Stock

71,4411

16,77

HPB WAV DJE

96,8825

16,45

ST Global Equity

45,7598

-13,73

FIMA Equity

77,4679

-12,82

C-Zenit

51,1005

-11,13

HPB Dynamic

49,2712

-6,97

5673,5800

-5,74

+ MJEŠOVITI

+ AC G Balanced EM

udjela

% 12 mj.

116,8847

11,00

11,2623

7,27

PBZ Global fond

109,9510

7,03

ZB global

147,8800

6,67

85,2664

5,49

ICF Balanced

119,4580

-9,92

ST Balanced

174,8679

-9,22

C-Premium

5,6631

-5,94

HPB Global

102,0005

-5,08

67,2154

-3,98

NFD Aureus E.M.B.

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn kn kn

kn kn kn

kn kn

kn

kn kn

kn

kn kn kn

kn kn kn

48,8405 111,7418 115,5529 91,1500 45,6748 78,7090 107,1400 109,1800 79,4200 90,5400 77,4679 96,8825 7,4907 11,0598 95,9100 5673,5800 83,4257 50,0733 14,9298 93,3606 145,3970 66,6500 98,3119 13,1760 90,2274 8,6429 173,2332 51,1005 49,2712 71,4411

1,32 1,08 1,06 0,96 0,86 0,80 0,74 0,69 0,67 0,58 0,57 0,45 0,44 0,36 0,26 0,24 0,20 0,18 0,17 0,17 0,17 0,14 0,14 0,11 0,10 0,07 0,05 0,05 0,03 0,03

15,67 25,26 5,71 15,35 21,74 15,36 3,79 8,95 16,25 13,54 1,04 6,38 12,99 13,65 14,49 2,79 2,64 1,84 9,82 9,34 26,71 9,51 12,09 5,58 11,13 5,12 6,09 7,55 0,73 12,40

AC Rusija VB CROBEX10 OTP Europa Plus A1 OTP indeksni Capital Two ZB euroaktiv Raiffeisen World Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond FIMA Equity HPB WAV DJE KD Nova Europa KD Energija Erste Adriatic Equity Poba Ico Equity Platinum Blue Chip VB High Equity KD Victoria OTP meridian 20 NFD Aureus US Algorithm Raiffeisen C. Europe NFD Aureus Global Developed KD Prvi izbor HPB Dioni ki HI-growth Ilirika JIE C-Zenit HPB Dynamic PBZ I-Stock

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

22,65 25,47 10,28 15,66 23,49 17,00 9,43 15,55 17,82 18,55 -2,36 12,45 20,38 19,33 13,26 3,26 1,23 7,65 3,73 15,80 34,69 11,42 8,71 13,20 5,94 8,64 11,86 3,81 -1,23 20,41

14,62 11,43 9,11 2,89 7,65 10,89 5,85 12,08 6,82 4,96 -12,82 16,45 15,90 N/A -0,99 -5,74 6,77 -2,79 -4,35 3,15 30,27 -1,70 2,65 13,12 -1,38 2,51 2,02 -11,13 -6,97 16,77

-16,89 11,64 10,07 -3,40 -22,45 -6,15 1,03 1,21 -9,29 -1,83 -3,77 -0,93 -8,45 N/A -0,79 -14,99 -5,76 -18,86 3,48 -2,48 17,83 -6,80 -0,33 3,53 -1,92 -1,62 9,20 -20,50 -14,85 -9,12

4,98 8,73 2,93 8,89 8,72 3,44 2,95 3,86 7,37 6,58 2,09 -0,23 2,38 1,48 6,88 2,12 -1,69 0,68 6,64 4,11 -1,06 6,59 0,74 1,38 7,84 0,00 1,00 2,06 1,03 2,66

9,682 6,856 9,034 11,311 149,215 7,266 225,860 38,703 15,984 376,357 19,176 15,716 21,725 9,014 196,502 6,194 8,667 13,186 67,692 18,839 28,835 199,276 66,342 5,670 18,103 69,068 102,504 5,804 20,315 231,436

3,87 1,01 1,51 2,68 3,07 3,76 6,72 7,31 2,36 5,38 6,64 3,39 3,27 0,89 5,28 3,49 3,05 3,31 11,71 2,73 2,28 5,76 5,15 7,95 5,30 8,91 6,24 2,93 4,40 3,52

21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi PBZ Global fond HPB Global Allianz Portfolio ICF Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Aggressive Agram Trust Erste Balanced Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced HI-balanced ST Balanced KD Balanced Raiffeisen Prestige C-Premium AC G Balanced EM ZB global

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn kn

kn

113,7704 109,9510 102,0005 116,8847 119,4580 85,2664 67,2154 72,2719 127,4300 152,8084 159,9500 10,2683 174,8679 8,6138 109,5500 5,6631 11,2623 147,8800

0,68 0,51 0,30 0,28 0,25 0,22 0,17 0,16 0,13 0,12 0,08 0,03 -0,03 -0,03 -0,07 -0,19 -0,27 -0,35

3,87 10,74 5,27 5,34 6,97 4,94 6,13 7,09 11,51 4,57 5,03 4,59 2,50 5,22 1,53 4,69 3,76 3,92

7,95 13,81 0,61 8,91 4,36 6,82 3,74 8,68 10,99 10,25 8,11 6,66 -2,25 5,28 3,61 4,35 5,16 6,75

-1,55 7,03 -5,08 11,00 -9,92 5,49 -3,98 0,38 4,69 3,90 4,93 4,29 -9,22 4,49 N/A -5,94 7,27 6,67

2,56 5,70 0,37 9,63 2,37 -3,47 -7,17 -0,09 0,31 8,86 5,75 0,30 7,20 -2,93 N/A -13,34 6,49 4,18

5,73 5,27 4,26 1,48 5,62 0,47 3,04 3,35 4,31 0,72 3,06 0,14 2,42 2,87 1,09 1,26 0,14 0,20

38,312 286,530 88,983 7,476 12,458 15,590 2,647 13,338 104,940 44,685 310,861 70,715 11,517 7,153 185,357 12,653 14,336 713,346

5,11 9,36 5,30 1,70 8,73 4,52 5,34 2,53 10,01 5,00 8,40 8,91 8,04 5,02 0,87 3,97 1,89 9,56

21.01.2011 21.01.2011 20.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011

kn

128,3965 162,0624 125,1383 129,9862 175,3300 11,3838 158,8500 130,3600

0,04 0,03 0,03 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,05

0,10 1,07 0,67 0,48 0,48 0,56 -0,47 -0,28

3,12 4,40 1,45 2,63 3,09 1,53 0,03 3,01

3,98 8,59 4,24 7,35 7,50 5,35 3,75 7,38

5,02 8,04 4,32 4,52 6,70 1,47 4,96 4,35

1,20 0,07 0,49 0,33 0,51 0,12 -0,16 0,03

15,577 51,083 13,400 139,240 476,390 7,378 218,493 194,680

5,11 6,24 5,30 7,87 8,66 8,91 9,56 7,64

21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011

kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn

$

102,3108 122,6766 132,6983 163,0272 140,0897 126,0908 145,2200 138,8800 138,8792 135,6022 132,4693 117,3836 11,3484 10,7044 108,6923 105,7200 124,8160

0,07 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,23 0,64 0,53 0,60 0,45 0,52 0,83 0,79 0,65 0,75 0,69 0,82 0,61 0,76 0,68 0,56 0,36

1,03 1,22 1,17 1,22 0,95 1,24 1,78 1,71 1,34 1,62 1,58 1,67 1,42 1,57 1,49 1,39 0,71

1,17 2,72 2,72 2,25 2,44 3,62 3,71 3,53 2,59 3,59 3,40 3,33 3,40 3,45 3,35 3,90 2,56

1,55 4,10 6,30 4,76 3,26 4,36 4,83 4,39 4,58 4,41 5,45 5,11 5,60 4,25 5,03 4,27 3,91

-0,23 0,18 0,11 0,15 0,09 0,12 0,17 0,14 0,16 0,13 0,16 0,18 0,14 0,17 0,13 0,12 0,14

7,713 127,894 956,791 2033,399 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 37,899 227,770 164,430 135,265 27,525 176,325 627,919 40,092

1,48 5,08 11,82 10,50 10,50 8,50 7,91 7,64 7,33 7,06 5,30 3,22 2,32 1,64 1,70 1,33 5,78

21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011 21.01.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obvezni ki Capital One HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HI-conservative ZB bond Erste Bond

Capital One

162,0624

8,59

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

175,3300

7,50

Erste Bond

130,3600

7,38

PBZ Bond fond

129,9862

7,35

HI-conservative

11,3838

5,35

ZB bond

158,8500

3,75

OTP euro obvezni ki

128,3965

3,98

HPB Obvezni ki

125,1383

4,24

HI-conservative

11,3838

5,35

PBZ Bond fond

129,9862

7,35

Platinum Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 25/1/2011

ULJANIK PLOVIDBA

OBVEZNICE

Novih 70 milijuna kuna zapisa

Grci traže pomo dijaspore

Dragutin Pavleti , direktor Uljanik plovidbe, donio je odluku o uvjetima izdavanja druge tranše komercijalnih zapisa u ukupnoj vrijednosti od 50 milijuna do maksimalno 70 milijuna kuna. Aranžer i jedini dealer bit e Raiffeisenbank s kojim e se dogovoriti ostali uvjeti izdavanja tranše, kao što su to an iznos, premija ili vrijeme izdanja. A. Pa.

Gr ka e u idu ih nekoliko mjeseci izdati obveznice ciljane na dijasporu, gr ke investitore diljem svijeta, u nastojanju da se ove godine vrati na tržište dugoro nih obveznica, kazao je u nedjelju ministar financija Georgios Papakonstantinou.

"Uglavnom emo se usmjeriti na Grke u Europi, SAD-u, Australiji, itd., uz niže kamate od trenuta nih tržišnih", rekao Pa-

GEORGIOS PAPAKONSTANTINOU, gr ki ministar financija, traži od dijaspore jeftiniji novac ARHIVA B.HR

pakonstantinou za novine Eleftherotypia. Gr ka vlada nastoji izdati obveznice za dijasporu "s rokom dospije a od tri do 10 godina" ili "možda jedne godine" kako bi poslala poruku tržištima da Gr ka ima pristup jeftinim financijama. Prošlog tjedna Gr ka je prikupila 650 milijuna eura (866 milijuna dolara) prodajom trogodišnjih trezorskih zapisa sa stabilnim prinosom od 4,1 posto unato tome što joj je agencija Fitch nedavno snizila kreditni rejting na razinu koja se ne preporu uje za ulaganja. B.hr

Luka Rijeka u sije nju sko ila 30 posto CROBEX PREKO 2300 Trgovinski dan i po etak novog radnog tjedna obilježili su skokovi dionica AD Plastika, IGH i Luke Rijeka, koja je zbog rasta bila i u blokadi Crobex je novi trgovinski tjedan otvorio skokom preko 2300 bodova. Referentni indeks Zagreba ke burze porastao je 0,37 posto, na 2306,16 bodova, dok je njegov mla i brat, Crobex 10, tako er porastao 0,37 posto, na 1265,13 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 36,36 milijuna kuna, a gotovo tre ina tog iznosa potrošena je na dionice HT-a. Najve i doma i telekom sko io je 0,32 posto, na 306,99 kuna, koliko mu je

iznosila i najviša dnevna cijena. Drugu najlikvidniju poziciju uzela je dionica Ine, koja je pala pola posto, na 3500 kuna, uz nešto više od pet milijuna kuna prometa. Osim Ine i HT-a, u društvo milijunaša ušlo je još pet dionica.

Iznena uju u likvidnost postigle su lu ke dionice.

Kosor digla cijenu LKRI

Cijena dionice Luke Rijeka nastavila je uspon zapo et prošlog tjedna, kada je sko-

ila više od 21 posto. Ju er je, zbog rasta cijene više od 10 posto, ta dionica bila i u blokadi. Na kraju je porasla nešto manje od 10 posto, na 239 kuna, uz milijun kuna prometa. Uspon cijene dionice Luke Rijeka po eo je prošloga tjedna, kada je premijerka Jadranka Kosor najavila da bi u prvom kvartalu trebao biti potpisan ugovor sa strateškim partnerom, globalnim terminal operaterom, a projekt je vrijedan oko milijardu kuna. S druge strane, dionica Luke Plo e pala je više od tri posto, na 1646 kuna.

Solidnu likvidnost od gotovo tri milijuna kuna ostvarila je i dionica AD Plastika. „Iznena enje je, po pitanju likvidnosti, dionica AD Plastika kojom je ostvareno više od 2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 2,5 posto, na 140 kuna. Razlog tome

JURE RADI , predsjednik Uprave IGH, ija je dionica u ponedjeljak porasla više od šest posto

SNIMIO SAŠA ETKOVI

mogla bi biti najava aukcije prodaje paketa od oko 26 posto dionica te tvrtke, što bi u slu aju realizacije moglo rezultirati ulaskom novog partnera u AD Plastik“, kazao je za Hinu Davor Špoljar, analiti ar Erste vrijednosnih papira.

Investicijsko društvo FIMA Vrijednosnice najavilo je u ponedjeljak da e se 22. velja e održati javna dražba za prodaju dionica AD Pla-

REGIJA

Sarajevo rastom otvorilo novi tjedan Sarajevski indeks SASX10 rastom je od 1,98 posto predvodio regijske indekse i dan zaklju io na razini od 1072,03 boda.

S gotovo pola milijuna konvertibilnih maraka prome-

ta poziciju najlikvidnije u ponedjeljak je zauzela dionica BH Telecoma, kojoj je uz to cijena rasla 4,9 posto, na 21 KM. Bosnalijekom se trgovalo u iznosu manjem od 2000 KM, dok je cijena dionice sarajevskog farmaceuta

ostala na razini od 14,5 KM. Beogradski indeks BELEX 15 porastao je 0,56 posto, na 742,8 bodova, a najviše se trgovalo dionicama dviju banaka - na prvom mjestu sa 90,5 milijuna dinara prometa bila je ona Komercijalne banke, a sli-

jedila je niška AIK banka s prometom od 52,3 milijuna dinara. Obje dionice zabilježile su rast vrijednosti, a jedina koja je uz njih premašila deset milijuna dinara prometa bila je dionica Naftne industrije Srbije.

B. St.

stika u vlasništvu slovenskog Prevent Globala u ste aju radi podmirenja dugova te tvrtke bankama.

Ofenziva na IGH

Solidan trgovinski dan imali su i dioni ari IGH, ija je dionica porasla više od šest posto. Zadnja cijena tog instituta iznosila je 1898,9 kuna, a na dionicu je potrošeno više od milijun kuna.

Nikola Su ec

BROJKE

0,45 0,71 posto pao je slovenski SBI TOP

posto pao je BIRS

Europske banke strahuju od odljeva mozgova u Sjedinjene Države Velik broj europskih banaka mogao bi se suo iti s gubitkom svojih najboljih zaposlenika s obzirom na to da bi u ameri kim bankama primali puno ve e pla e i bonuse.

Vode e ameri ke banke poput Goldman Sachsa i JP Morgana nedavno su svojim zaposlenicima isplatile znatan bonus.

Europske su pak banke u uspoDOBITNICI DANA (ZSE) Kaštelanski staklenici +50,85% Exportdrvo +13,75% Rabac +12,5% PIK Rijeka +12,29% HTP Kor ula +9,99% 40 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Quaestus nekretnine -20,31% Sun ani Hvar -7,87% Transadria -5,71% Maistra -5,19% AutoHrvatska -3,8%

26 Nema promjene

30 Pada

INDEKSI CROX Mirex

redbi s ameri kim davale gotovo nezamjetne bonuse godinama se oslanjaju i na dobru volju svojih zaposlenika.

Britanski regulator financijskog tržišta (FSA) savjetovao je europskim bankama da zaposlenicima isplate 60 posto bonusa, a onima koji su u duljem radnom odnosu dodijele opcijske dionice. I. B.

Vrijed.

1,416,46 158,47

Prom.

0,64% 0,36%

Sirova nafta 88,86 Prirodni plin 4,61 Zlato 1.345,73 Srebro 27,48 Goveda 106,39

2,20% 2,79% 1,74% 4,47% 1,47%

KARAOKAMA PROTIV AKVIZICIJE

Björk mobilizirala Islanđane protiv rasprodaje prirodnog bogatstva Izme u kanadske energetske korporacije Magma Energy Corp. i male islandske tvrtke koja se bavi iskorištavanjem geotermalne energije HS Orka, na koju je oko bacio kanadski energetski div, isprije ila se najpoznatija Islan anka na svijetu, pjeva ica Björk.

Upravo je Björk povela bitku za o uvanje islandskih prirodnih bogatstava u islandskim rukama. U sklopu kampanje prikupljeno je 50.000 potpisa Islan ana, što je šestina cjelokupne populacije.

Peticiju kojom se traži referendum o zabrani prodaje energetskih kompanija Björk je predala premijerki Johanni Sigurdardottir, a vlada je osnovala odbor koji e preispitati može li se proizvo a a devet posto elektri ne energije Islanda prodati Magmi. D. B. BJÖRK je trodnevnim karaoke maratonom probudila Islan ane

KRIZA ZAUSTAVILA MEGALOMANIJU

Dubai zbog prevelike izgrađenosti neke poslovne nebodere mora rušiti S obzirom na gospodarsku krizu i velik broj nebodera koji su sagra eni u Dubaiju u vrijeme procvata tržišta do 2007. godine, vlasti Dubaija bit e prisiljene srušiti neke od poslovnih zgrada, piše The Telegraph.

Iako postoje naznake da e se gospodarstvo stabilizirati, broj praznih uredskih prostora ipak e se pove avati jer su mnogi investicijski projekti zapo eli prije po etka krize.

Broj praznih prostora od kraja 2007. do prve polovice 2010. godine pove ao se za 140 posto, na ukupno neiskorištenih 48 milijuna etvornih metara.

Sli nu situaciju u odre enim fazama razvoja imali su Šangaj i Singapur, koji su tako er rušili nebodere, no prednost Dubaija je to što jeftinijim najmom još uvijek može privu i doma e i me unarodne tvrtke. I. B.

HOTEL BURJ AL-ARAB izbje i e rušenje

Ima li Crobex snage ostati iznad 2300 bodova, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO...

Drugi put predsjednik Prema izlaznim anketama, portugalski predsjednik Anibal Cavaco Silva dobio je drugi predsjedni ki mandat na izborima održanim u nedjelju, što bi zemlji moglo osigurati kratkoro nu politi ku stabilnost.

Hakirana Sarkozyjeva stranica Hakeri su u nedjelju napali Facebook stranicu francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja te objavili da se on ne namjerava kandidirati na izborima 2012. zbog izvanrednih okolnosti u kojima je Francuska.

Lenjin odlazi s Crvenog trga?

Glasanje koje je organizirala vladaju a stranka Ujedinjene Rusije pokazalo je da više od dvije tre ine Rusa želi da se Lenjina makne iz mauzoleja na Crvenom trgu i pokopa u obi an grob.

www.business.hr