Business.hr broj 815 by Business.hr

VLADA POTI»E GOSPODARSTVO 2

Model A dobio +, građani mogućnost osobnog bankrota Premijerka Jadranka Kosor ocijenila je na ju erašnjoj sjednici da je model A u prošloj godini bio uspješan jer su poduzetnicima odobrena 583 kredita u ukupnom iznosu oko 2,5 milijardi kuna

SPECTATOR UZVRA A 8

NLB u Optima leasingu skrivao rizične plasmane

PETAK/SUBOTA 28 i 29/1/2011

BROJ 815 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

RAST GRA EVINARA 4-5 Višak kapitala oslobo en živahnom trgovinom dionicama Ine, kao i najave velikih državnih ulaganja u kojima redovito sudjeluju najve e kompanije izlistane na Zagreba koj burzi, dali su nekad omiljenom sektoru novi vjetar u le a

Građevinske dionice u siječnju skočile do

33%

››

Vladini e projekti fundamentalno imati ograni en utjecaj na budu e prihode gra evinara, jer DALIBOR BALGA» », voditelj tima Istraživanja situacija u gra etržišta Hypo banke vinskom sektoru još uvijek upozorava na višak kapaciteta i pa marže zbog snažne konk daju e urencije

››

Najave projekata u sklopu plana gospodarskog oporavka, koje se mahom odnose na graSTIPE LUETI , evinarske potanaliti ar Splitske banke hvate, podgrijale su stara o ekivanja ulaga a, koji pamte gra evinare kao prave doma e blue chip dionice

info&stav 2-3

Burno pod Marjanom Rekord KupiMe.hr-a

Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Splitska Inicijativa gra ana Za Marjan prosvjedovala je ju er pred zgradom Pravnog fakulteta nakon ega ih je stotinjak otišlo u susjednu zgradu u privatnu tvrtku Latebra u vlasništvu Fani Horvat, nevjen ane supruge gradona elnika Željka Keruma, gdje su izloženi natje ajni radovi za lokaciju Prva voda. Izložbu drže nepoštovanjem zahtjeva gra ana iskazanim 16. sije nja...

VLADA POTI»E GOSPODARSTVO

Model A dobio +, gra ani mogu nost osobnog bank Vlada je ju er odlu ila novim modelom A+ nastaviti do kraja 2011. godine povoljnijim kreditima pomagati poduzetnicima kako bi oja ali svoju konkurentnost, odnosno održali i poboljšali likvidnost te održali i proširili postoje e poslovanje. Premijerka Jadranka Kosor ocijenila je da je dosadašnji model A u prošloj godini bio uspješan jer su poduzetnicima odobrena 583 kredita u ukupnom iznosu oko 2,5 milijardi kuna, od ega je oko milijardu kuna odobrio HBOR, a ostatak poslovne banke. Poboljšanim modelom A+ povoljniji krediti bit e dostupniji ve em broju gospodarstvenika, a ubrzat e se i procedura dodjeljivanja i isplate kredita, poru ila je Kosor.

Mosno financiranje

Ministrica financija Martina Dali rekla je da je dosadašnji model A promijenjen sukladno prijedlozima HBOR-a, korisnika kredita i poslovnih banaka. Modelom A+ proširit e se krug poduzetnika kojima e se mo i odobriti povoljniji sindikalni krediti HBORa i poslovnih banaka u omjeru 40 posto HBOR, a 60 posto poslovne banke, objasnila je ministrica Dali . Kamatna stopa na dio kredita iz HBORove kvote smanjit e se s dosadašnjih 3,8 na 2,8 posto, a

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR ocijenila je na ju erašnjoj sjednici da je model A u prošloj godini bio uspješan jer su poduzetnicima odobrena 583 kredita u ukupnom iznosu oko 2,5 milijardi kuna FOTO TADI /CROPIX

business.hr

KupiMe.hr. pohvalio se doma im rekordom u grupnoj prodaji: ponuda no enja s doru kom za dvije osobe u slovenskom Bohinj Park EKO hotelu dosegnula je u jednom danu samo u Hrvatskoj 500 kupljenjih kupona. Time je ostvaren promet od 500 tisu a kuna, a uz ostale je pakete rekordan promet toga dana iznosio 900 tisu a kuna.

››

Modelom A+ proširit e se krug poduzetnika kojima e se mo i odobriti povoljniji sindikalni krediti HBOR-a i poslovnih banaka, rekla je ministrica financija Martina Dali poduzetnici e mo i umjesto dosadašnjih 20 posto ubudu e koristiti 40 posto odobrenog iznosa kredita za pla anje dospjelih obveza, uklju uju i i pla anje dospjelih kredita koje su im poslovne banke prije odobrile. Uvodi se i mogu nost jednokratnog pla anja kredita, tako da e poduzetnici mo i odabrati ho e li kredit vra ati u obro nim ratama ili jednokratno. Tako er, kazala je ministrica Dali , uvodi se mosno financiranje koje poslovnim bankama omogu uje da odmah nakon dodjele kreditne

kvote na aukciji, do ispunjenja svih prethodnih uvjeta za HBOR-ov plasman kredita, korisniku kredita odobre kredit iz vlastitih sredstava radi njegova bržeg korištenja. HBOR i u tom slu aju zadržava pravo da ne odobri kredit poduzetniku koji ne ispuni propisane uvjete. Krediti e se odobravati na tri godine s po ekom od godinu dana, a osim za obrtna sredstva, mo i e se koristiti i za investicije, zaklju ila je Martina Dali . Vlada je ju er usvojila i polazne osnove za uvo enje instituta osobnog bankrota.

Ministar pravosu a Dražen Bošnjakovi obrazložio je da se institutom osobnog bankrota gra anima omogu uje reprogramiranje dugova, a njihovim vjerovnicima ravnomjernija naplata dospjelih nenapla enih dugova. Gra ani koji ne e mo i pla ati dospjele obveze mo i e proglasiti osobni bankrot i u centru za mirenja pokušati s vjerovnicima dogovoriti reprogram otplate duga. Tek ako to ne uspiju, pokrenut e se sudski postupci i ovrhe. Izmjenama zakona o sprje avanju sukoba interesa, koje

››

BISER DANA Jedno je san, a drugo sanjarenje

ZORAN MILANOVI , šef SDP-a, na izjavu premijerke Jadranke Kosor s konferencije 'Zadnje odluke prije ulaska u EU' kako sanja dan kada e sa svima koji nešto zna e u politici sjesti za isti stol i dogovoriti se oko nekih tema gdje bi trebalo napraviti radikalne promjene

BROJKA

25,7

posto manja je od prosjeka pla a zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit u Li ko-senjskoj županiji, a rije je o 3377 kuna prema 4542 kune

UVODNIK

je uputila u saborsku proceduru, Vlada stvara uvjete koji e osigurati da kod svih koji obavljaju javne funkcije uvijek prevlada javni interes. Ministar pravosu a Dražen Bošnjakovi pojasnio je da se zakonskim promjenama širi krug osoba na koje se primjenjuje zakon o sprje avanju sukoba interesa i na državne službenike koje imenuju Vlada, Sabor i predsjednik države.

Sukob interesa

Važna je promjena i da dužnosnik ne e mo i imati više od 0,5 posto udjela u tvrtki koja e htjeti poslovati s državom (dosad je mogao imati 20 posto udjela). Iznad 0,5 posto udjela dužnosnici e morati prenijeti na drugu osobu, ali ni tada ta tvrtka ne e mo i poslovati s tijelom javne vlasti u kojemu oni obavljaju dužnost. Povjerenstvo za sprje avanje sukoba interesa imat e pet lanova, a oni ne e smjeti biti lanovi politi kih stranaka. Prekršitelje zakonskih odredbi povjerenstvo e mo i i prekršajno kažnjavati te ih pozivati na podnošenje ostavki. Novost je da e imati uvid i u bankovne ra une državnih dužnosnika kako bi mogli kvalitetnije provjeravati i nadzirati to nost podataka koje su dužnosnici prijavili u imovinskim karticama. Zoran Daskalovi

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

ez obzira na injenice da su sve pri e o mogu im zna ajnijim radovima naših gra evinskih kompanija u inozemstvu uglavnom objavljene na razini glasina, dionice najlikvidnijih gra evinara u sije nju su snažno sko ile. Naravno, ve ina ulaga a koji trguju na doma em tržištu kapitala zna što zna i kupiti dionicu gra evinske tvrtke u vrijeme kad je ta industrija na svojevrsnom dnu. Gra evinci su se našli na meti malih ulaga a i burzovnih špekulanata koji ovih dana troše novac od prodaje dionica Ine. Mnogo je razloga, govore analiti ari, zašto su porasle baš te dionice. Pogleda li se tržište u cjelini, zdravorazumski se moglo pretpostaviti da e izdanja gra evinara porasti brže i više od ostatka tržišta. Naime, gra evinari su u posljednje tri godine zabilježili katastrofalne padove. NEBROJENO PUTA Business.hr pisao je o padovima koji su na godišnjoj razini nerijetko iznosili i više od 90 posto. Isti su se padovi nastavili i u 2010. godini uslijed katastrofalne ne-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

FOTO TADI /CROPIX

ani Nije bum, nego nkrota povratak u realnost

››

Gra evinari su u posljednje tri godine zabilježili katastrofalne padove koji su na godišnjoj razini nerijetko iznosili i više od 90 posto. Ovih dana svjedo imo jednostavnom povratku nekih dionica njihovoj realnoj vrijednosti likvidnosti koja je pogodila doma e tržište. Ovih dana svjedo imo jednostavnom povratku nekih dionica njihovoj realnoj vrijednosti. Sada ve pomalo u sjeni HT-a i gra evinara, Ina polako, ali sigurno postiže nove najviše razine u povijesti. U etvrtak je zabilježila skok na nevjerojat-

nih 3650 kuna, ali uza samo dva milijuna kuna prometa. Posve je jasno da se za 700 dionica više ne bore ni mirovinci, ni MOL, ve hrabri burzovni špekulanti u nadi da e svoje ulaganje uskoro mo i dobro unov iti. Nadaju se tome i ostali mali ulaga i, koji su svoj novac

od prodaje dionica Ine, koje su kupili u IPO-u daleke 2007., ovih dana pretvorili u dionice. SVE ŠTO ONI ŽELE sada je nekoliko povoljnih makroekonomskih izvještaja i prognoza, koje bi tržište, kao i uvijek, pozdravilo na zadovoljstvo svih njegovih malih i velikih sudionika.

tema 4-5

RAST GRA EVINARA Samo u sije nju gra evinski je sektor posk posto, IGH 32 posto, 20-ak posto dionice Dalekovoda, Viadukta i H

Ina, špekulanti i V digli dionice građe Najave državnih projekata ne treba promatrati kao primarni razlog rasta cijena dionica jer e ti projekti fundamentalno imati ograni en utjecaj na budu e prihode; situacija u gra evinskom sektoru još uvijek upozorava na višak kapaciteta i padaju e marže zbog snažne konkurencije, procjenjuju analiti ari Pozitivan trend koji na Zagreba koj burzi traje od sredine prosinca prošle godine pogotovo se dobro osjetio na dionicama gra evinara koje i dalje bilježe strelovit rast. Samo u sije nju gra evinski je sektor poskupio 20-ak posto. Najuspješnija je bila dionica Tehnike, koja je porasla 33 posto, a samo jedan posto manje dionica IGH. Oko 20 posto porasle su i dionice Dalekovoda, Viadukta i Hidroelektre, dok je Ingra poskupjela sedam posto. Jedini predstavnik gra evinskog sektora s cjenovnim gubitkom jest Industrogradnja, koju je pri a o otvaranju ste aja srušila za deset posto.

Likvidnost i projekti

Rast dionica gra evinara lako je objasniti. Rije je o kombinaciji viška likvidnosti oslobo enog kroz prodaju dionica Ine i najavljenih državnih projekata koji su ulaga ima poslužili kao okida za kupnju. Treba znati da je do prosinca 2010. na ZSE-u vladala kriza likvidnosti zbog koje je ve ina dionica bila debelo podcijenjena. Najave državnih projekata ne treba promatrati kao primarni razlog rasta cijena

dionica. Dalibor Balga , voditelj tima Istraživanja tržišta Hypo banke, kaže da e ti projekti fundamentalno imati ograni en utjecaj na budu e prihode, jer situacija u gra evinskom sektoru još uvijek upozorava na višak kapaciteta i padaju e marže zbog snažne konkurencije. Zbog toga Balga tvrdi da je skok posljedica znatnog podba aja gra evinskih dionica u 2010. godini. "Krivca" za rast dionica gra evinara u dionici Ine identificirao je i Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera. "O ito je da se dio novca od Ine zadržao na tržištu prelivši se u ostale dionice. Osim toga, injenica je da su kamatne stope niske, što uz o ekivanja gospodarskog oporavka u ovoj godini (makar i izuzetno sporog) i završetka pregovora s EU daje razloge za pove ani optimizam ulaga a. Što se ti e samih vijesti vezanih uz dionice gra evinskog sektora, a posebno njihove rezultate za 2010. i vjerojatno 2011., mislim da ne postoji razlog za toliki cjenovni rast dionica gra evinskog sektora", kaže Klemen. Gra evinski sektor trenuta no ima i najzanimljivi-

ju pozadinsku pri u. Na državnim bi projektima mogli profitirati IGH, Dalekovod i Kon ar. Oko IGH se vrti i pri a o radu na crnogorskim autocestama te koridoru C5, a na isti se natje aj javio i Viadukt. Dalekovod je najavio mogu e izlistavanje dionica na Varšavskoj burzi. U tom kontekstu treba spomenuti i poslove vrijedne 12,5 milijuna eura, koje je Dalekovod u etvrtak dobio u Ukrajini.

Špekulativna ulaganja

"Op e stanje u državi, ali i u nabrojenim kompanijama, nije se nimalo promijenilo posljednjih mjeseci pa je rast cijena gra evinskih dionica dobrim dijelom rezultat špekulativnog ulaganja potpomognut pozitivnim sentimentom na tržištu. Ako se ravnamo po dvoznamenkastim skokovima zabilježenim na burzi, svi o ekuju puno u nadolaze im periodima, a dok to traje, najbolje je slijediti trend", kaže Matko Boškovi , broker i investicijski savjetnik Centar banke. Stipe Lueti , analiti ar Splitske banke, kaže da je kod svakog ozbiljnijeg investiranja, pa i kod investiranja u dionice gra evinara, najvrjednija imovina hlad-

BROJKE

9,1

posto porastao je dioni ki indeks Crobex od 31. 12. 2010. do 27. 1. 2011.

na glava. Lueti se tako er poziva na pri e o autocestama, koje naziva davno prožvakanima. Takve glasine, objašnjava, gode špekulantima koji ih koriste za podizanje cijene, a usput izazivaju volatilnost koja je njima poželjna. Kombinira li se sve to s novcem oslobo enim od prodaje dionica Ine i povratkom dijela ulaga a koji su burzu zaboravili još krajem 2007., dolazi se do novoprobu enog optimizma kojem svjedo imo. "Najave projekata u sklopu plana gospodarskog oporavka, koje se mahom odnose na gra evinarske pothvate, podgrijale su stara o ekivanja ulaga a, koji pamte 2007. godinu i gra evinare kao prave doma e blue chip dionice", zaklju io je Lueti . Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

r poskupio 20-ak posto, a pritom je dionica Tehnike porasla 33 kta i Hidroelektre, a Ingra je poskupjela sedam posto

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

Vladini projekti đevinara do 33%

››

DALIBOR BALGA», voditelj tima Istraživanja tržišta Hypo banke

VILIM KLEMEN, predsjednik Uprave Momentum brokera

STIPE LUETI , analiti ar Splitske banke

Vladini e projekti fundamentalno imati ograni en utjecaj na budu e prihode gra evinara, jer situacija u gra evinskom sektoru još uvijek upozorava na višak kapaciteta i padaju e marže zbog snažne konkurencije

Što se ti e samih vijesti vezanih uz dionice gra evinskog sektora, a posebno njihove rezultate za 2010. i vjerojatno 2011., mislim da ne postoji razlog za toliki cjenovni rast dionica gra evinskog sektora

Najave projekata u sklopu plana gospodarskog oporavka, koje se mahom odnose na gra evinarske pothvate, podgrijale su stara o ekivanja ulaga a, koji pamte gra evinare kao prave doma e blue chip dionice

tema 6-7

TRGOVANJE EMISIJAMA CO2 Od početka 2013. godine emisijska trgovanja EU, a iz te jedinstvene EU kvote dodjeljivat će se emisijske

Hrvatskoj industriji dvij ulazak na europsko trž Od prvoga dana 2013. godine i hrvatski će proizvođači električne energije moći ravnopravno sudjelovati na dražbama na kojima će se nuditi emisijske jedinice na isti način kao i za druga takva postrojenja u EU. Ministarstvo zaštite okoliša prikuplja izvješća o količinama proizvedenog CO2 koja su uvjet za dobivanje kvota Tržište emisijama štetnih plinova, ponajprije ugljičnog dioksida (CO2), onakvo kakvo već nekoliko godina poznaje Europska unija, u Hrvatskoj zasad ne postoji, ali naša se zemlja i na tom području ubrzano priprema postati sastavnim dijelom Unije. Trgovanje emisijama CO2 unutar zemalja Europske unije, utemeljeno na EU-ETS direktivi, zaživjelo je još 2005. godine, a u sustav je trenutačno uključeno 12.000 industrijskih pogona. U njega će od 1. siječnja 2013. godine ući i Hrvatska, a dotad se u našoj zemlji sustav trgovanja emisijskim jedinicama (CO2) uspostavlja prema istim kriterijima koje primjenjuju članice EU.

HEP-ovo izvješće

Industrijski pogoni u Hrvatskoj obavezni su od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ishoditi dozvole za emisiju stakleničkih plinova, a od 1. siječnja 2010., u svojevrsnoj pripremnoj fazi, dužni su stalno pratiti emisiju CO2 iz svojih postrojenja i Ministarstvu dostavljati godišnja izvješća. Primjerice, HEP je 2009. godine podnio zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša za izdavanje dozvole za emisiju stakleničkih plinova te predao planove praćenja emisija stakleničkih plinova za sve svoje termo-

elektrane. Na temelju odobrenih planova svaka od HEP-ovih termoelektrana će do kraja ožujka predati izvješće o emisijama za prošlu kalendarsku godinu, a svako od tih izvješća bit će naknadno provjereno i verificirano. Prema izvješćima za 2009., termoelektrana Plomin 2 tijekom te godine ispustila je u zrak 745.174.300 kg ugljičnog dioksida, a termoelektrana toplana Zagreb u isto je vrijeme proizvela 833.763.000 kg CO2. Od početka 2013. godine emisijska kvota za hrvatska postrojenja bit će uključena u sustav trgovanja EU, a iz te jedinstvene EU kvote dodjeljivat će se emisijske jedinice i hrvatskim postrojenjima.

Olakšice cementarama Europska shema trgovanja emisijama CO2 predviđa obavezu svih članica EU da na temelju EU-ETS direktive ograniče ukupne emisije stakleničkih plinova iz industrijskih postrojenja uključenih u shemu te da svakoj od njih izdaju dozvolu za emitiranje točno određene količine štetnih plinova. Svako postrojenje na kraju svake godine unutar razdoblja trgovanja mora predočiti stvarnu količinu emisija CO2, a emisijske su dozvole podijeljene tako da svako industrijsko postrojenje prisile da smanji svoju go-

dišnju emisiju primjenom određenih mjera i zahvata na vlastitim postrojenjima. Ako to ne uspije, potrebnu količinu emisijskih dozvola može kupiti na slobodnom tržištu. Cijena emisijskih dozvola pritom ovisi o ponudi i potražnji. Od prvoga dana 2013. godine i hrvatski će proizvođači električne energije moći ravnopravno sudjelovati na dražbama na kojima će se nuditi emisijske jedinice na isti način kao i za druga takva postrojenja u EU. Za druga industrijska postrojenja pak dane su određene olakšice, pa su tako za određene vrste industrija (cementna, industrija vapna i slične), koje ne mogu troškove kupnje jedinica uključiti u cijenu proizvoda, odobrene besplatne emisijske jedinice izračunate na temelju referentnih vrijednosti koje su za svaki sektor određene na osnovi 10 posto najefikasnijih istovrsnih postrojenja iz EU. Industrija koja trošak kupnje jedinica može uračunati u cijenu svojeg proizvoda 2013. godine dobit će Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije: Velik broj svjetskih ekoloških stručnjaka i udruga za zaštitu okoliša, unatoč manjkavostima, podržava europsku shemu trgovanja emisijama

besplatno 80 posto potrebnih jedinica, a taj će se postotak smanjivati do 2020. godine, kad će navedena postrojenja besplatno dobiti samo 30 posto emisijskih jedinica.

Zelena podrška

Toni Vidan, voditelj energetskog programa Zelene akcije, nevladine udruge za zaštitu okoliša, kaže kako velik broj svjetskih ekoloških stručnjaka i udruga za zaštitu okoliša, unatoč manjkavostima, podržava europsku shemu trgovanja emisijama, za koju tvrde da je mnogo kvalitetnija od sličnih shema u svijetu. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

misijska kvota za hrvatska postrojenja bit će uključena u sustav misijske jedinice i hrvatskim postrojenjima

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

vije godine pripreme za ržište emisijama CO2 brojka

745 milijuna kilograma ugljičnoga dioksida u zrak ispustila je tijekom 2009. godine termoelektrana Plomin 2, prema izvješću koje je HEP podnio Ministarstvu zaštite okoliša

ZADOVOLJNI

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

banke gotovo udvostru ena Zagreb. Prema privremenim i nerevidiranim financijskim izvješ ima na dan 31. prosinca 2010. godine, objavljenim u etvrtak, dobit Imex banke za prošlu godinu iznosi 10,25 milijuna kuna, a ukupna je imovina porasla 18,12 posto i time dosegnula iznos od 1,577 milijardi kuna, objavila je

banka u etvrtak. Ukupni plasmani kredita iznosili su u 2010. godini 1.076 milijuna kuna i ve i su 27,29 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Od toga krediti pravnim osobama i obrtnicima iznose 942 milijuna kuna i ine 87,55 posto ukupno odobrenih kredita, a krediti gra anima iznose 134 milijuna kuna i ine 12,45 posto ukupno odobrenih kredita. Ukupni prihodi iznosili su u 2010. godini 136 milijuna kuna i porasli su 20,08 po-

'Slovenski NLB u Optima leasingu skrivao je rizične plasmane' SPECTATOR GRUPA UZVRA A Sud e morati odlu iti o brojnim dokazima o nepravilnostima u radu Stipi grupe, njihovu odnosu prema podizvo a ima, manipuliranju potraživanjima i svim ostalim dvojbenim radnjama, tvrdi Tanja Radov i , koordinatorica Spectator grupe Nakon što je ju er održano prvo ro ište u slu aju pokretanja ste aja nad Spectator grupom, od ste ajne upraviteljice Marije Vuj i Turkulin dobili smo samo kratku informaciju da se još utvr uju uvjeti za otvaranje ste ajnog postupka te da su sve opcije još uvijek otvorene. Istodobno, u isprva zatvorenoj Spectator grupi sve su otvoreniji prema medijima, pa su odlu ili za Business.hr progovoriti o cijelom slu aju, naravno bez komentiranja samog sudskog postupka. Podsjetimo, ste aj Spectator grupe zbog nenapla enih 8,7 milijuna kuna duga zatražila je Stipi grupa, a Spectator grupa ih je potom optužila kako to ine za interes Nove

ljubljanske banke i tvrke Optima leasing.

NLB im je podvalio?

"Naši su problemi nastali kada je naš predstavnik u Nadzornom odboru Optima leasinga, Goran Crn evi , po eo Upravi postavljati nezgodna pitanja i tražiti objašnjenje poslovnih odluka o kojima lanovi Nadzornog odbora nisu bili obaviješteni, a znatno su utjecale na stabilnost poslovanja društva u kojem Spectator ima 17,9 posto udjela. Postalo je jasno da je slovenska Uprava NLB-a, ve inskog vlasnika Optima leasinga, odlu ila nama iza le a u bilancu skriti brojne nepravilnosti i rizi ne plasmane kako bi njihova bilanca u Slo-

veniji bila što bolja", kaže Tanja Radov i , koordinatorica Spectator grupe. Upozorava i kako o poslovnim problemima NLB-a sve više pišu slovenski mediji te da su i sami obavijestili nadležne institucije i pokrenuli potrebne korake kako bi sudski zaštitili

sto u odnosu na kraj 2009. godine. Ukupni depoziti porasli su 20,46 posto i iznose 1,303 miljarde kuna, od ega se 75,51 posto odnosi na depozite gra ana koji iznose 984 milijuna kuna i bilježe porast od 44,16 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Imex banka posluje u više od sedamnaest poslovnica diljem Hrvatske, i to u Splitu, Plo ama, Imotskom, Zadru, Rijeci, Puli, Varaždinu, Zagrebu i Osijeku. B.hr

12,5 MIL. EURA

Dalekovodu novi posao u Ukrajini

Zagreb. Dalekovod je dobio posao proširenja i modernizacije 330 kilovoltne trafostanice Bar za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo, vrijedan 12,5 milijuna eura, u konkurenciji nekoliko inokompanija po procedurama Me unarodne banke za obnovu i razvoj koja kreditom financira projekt. Dalekovodu je to od jesenas drugi posao u Ukrajini. H

FOTO FINANCE

doga aji Dobit Imex

NOVA LJUBLJANSKA BANKA, ve inski vlasnik Optima leasinga, nastojala je popraviti svoju bilancu u Sloveniji skrivaju i u toj tvrtki brojne nepravilnosti, tvrde u Spectator grupi

svoja prava. Budu i da blokada na inicijativu Optime leasinga još traje, tvrdi Tanja Radov i , za pokretanje ste ajnog postupka trebala im je Stipi grupa. Istodobno tvrdi kako je Stipi grupa izbjegavala postizanje nagodbe o rješavanju duga, a sve kako bi mogli odigrati ulogu koju im je dodijelio NLB. Uz to, tvrdi, tijekom pregovora o kona nom utana enju od drugih podizvo a a i partnera otkupljivali su potraživanja od Spectator grupe.

Pravosudni epilog

"Poduzetnik kojemu je stalo da se namiri, a naplata njegovih potraživanja nije izvjesna,

ne otkupljuje dodatno dugove od drugih nego se pokušava riješiti svojih. Zbog brojnih utvr enih nepravilnosti i manipulacija bili smo primorani na koncu raskinuti ugovor o gradnji sa Stipi grupom, tako da emo kona an iznos potraživanja morati utvrditi na sudu. Sud e morati odlu iti o brojnim dokazima o nepravilnostima u radu Stipi grupe, njihovu odnosu prema podizvo a ima, manipuliranju potraživanjima i svim ostalim dvojbenim radnjama koje je Stipi grupa poduzimala", zaklju uje Tanja Radov i . Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

ZATAŠKANE NEPRAVILNOSTI

Borit emo se za svoju imovinu i ugled Tanja Radov i isti e kako je Spectator grupa u trenutku prve blokade koju je pokušao nametnuti Optima leasing imala ponudu tre e osobe od 6 milijuna eura za njihov udjel. "Prema društvenom ugovoru, NLB ima pravo prvokupa pa smo ih obavijestili o dobivenoj ponudi. NLB je odlu io iskoristiti pravo prvokupa te nam zabranio prodaju udjela, ali je i dalje uporno od-

bijao isplatiti navedeni iznos pa smo ih zbog toga morali tužiti. Trenuta na slika poslovanja Optima leasinga ne ulijeva nam povjerenje, a na osnovi njihova postupanja u pokušaju da zataškaju nepravilnosti sumnjamo da je stvarna slika još gora. Borit emo se za svoju imovinu, ali emo i poduzeti sve da zaštitimo ugled koji smo gradili mukotrpnim, samozatajnim radom", kaže Radov i .

doga aji

ZRA»NI PROMET

SAD omogu io direktne letove iz Hrvatske

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

Zagreb. Zrakopolovne vlasti SAD-a utvrdile su da Hrvatska udovoljava me unarodnim ICAO sigurnosnim standardima u zra nom prometu te su joj dodijelile kategoriju 1, ime je hrvatskim i ameri kim zra nim prijevoznicima stvorena pretpostavka da uspostave izravne letove izme u dviju država.

BOŽIDAR KALMETA, ministar prometa: Ubrzo odluka o natje aja za koncesionara ZLZ-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

To bi trebalo doprinijeti da se kroz zra ni promet poja aju gospodarske, turisti ke i kulturne veze Hrvatske i SAD-a, kazali su na ju erašnjoj presici ministar Božidar Kalmeta i veleposlanik SAD-a James B. Foley. Kalmeta o ekuje da se prvi efekti mogu o ekivati ve ove godine. Prve direktne letove mogu e je o ekivati ve tijekom ove turisti ke sezone, no o prijevoznicima ovise komercijalni ugovori. Na Vladu bi vrlo brzo trebala i i odluka o prvom krugu natje aja za dodjelu konce-

sije za projekt Zra ne luke Zagreb (ZLZ), izjavio je ministar Kalmeta napominju i kako postoji veliki interes za tu koncesiju od strane velikih svjetskih i europskih aerodroma. "Cilj je dobiti nekoga tko e putem koncesijskih modela izgraditi novi putni ki terminal i stajanku, ali i koji e dovu i promet na zagreba ki aerodrom", kazao je. Veleposlanik Foley tako er je kazao kako postoji ameri ka kompanija koja je ve bila ovdje i zainteresirana za koncesiju za ZLZ. H

Javni dug ove će godi premašiti 60 posto BD Ukupni dug op e države potkraj rujna prošle godine bio je 133,9 milijardi kuna, a njegov udjel u BDP-u 40,7 posto, pokazuju podaci Ministarstva financija. Pribroje li se tomu državna jamstva te dug HBOR-a, ukupni javni dug krajem rujna prošle godine iznosio je 191 milijardu kuna ili 58,1 posto BDP-a. Analiti ari upozoravaju da se razina javnog duga približila granici od 60 posto, koju prema Ugovoru iz Maastrichta zemlje EU ne smiju prije i te da je vrlo izgledno kako e se to dogoditi još ove godine.

Nema popuštanja

"Prema našim prognozama, ako se dogode znatne promjene u vo enju ekonomskih politika (ponajprije fiskalne), javni dug mogao bi se pove avati za minimalno pet postotnih bodova na go-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

KRŠIT EMO PRAVILA EU Hrvatski bi ukupni javni dug ove godine mogao premašiti 60 posto bruto doma eg proizvoda, što je granica koju je Europska unija postavila lanicama maastrichtskim ugovorom

HRVOJE STOJI , direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo AlpeAdria banke, procjenjuje da ako se vo enje fiskalne politike znatno ne promijeni, javni dug mogao bi rasti za minimalno pet postotnih bodova na godinu, a do 2013. dosegnuti 76 do 80 posto BDP-a

dinu, a do 2013. dosegnuti 76 do 80 posto BDP-a", rekao je direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stoji pojašnjavaju i kako je osnova za takve

prognoze situacija u kojoj su realni troškovi kamata za 2 do 2,5 postotna boda ve i od realne stope rasta BDP-a, a strukturni prora unski deficit ostaje oko etiri posto BDP-a. Navedene se brojke odnose na nekoliko scenarija koje je HAAB razradio u prognozama za 2011 godinu. Stoji ocjenjuje da je do kraja 2010. "prije ena granica od 60 posto" ukupnog javnog duga koji uz dug op e države uklju uje državna jamstva, dug HBOR-a i ostale kvazifiskalne aktivnosti. Prognoza Raiffeisen Consultinga jest da bi dug države s jamstvima, a bez HBOR-a, do kraja 2010. godine mogao narasti do 54,6

posto BDP-a, a ove godine do 56,6 posto BDP-a. "To je veoma blizu granici od 60 posto koja je propisana Ugovorom iz Maastrichta za zemlje EU. Vjerujem da je svima jasno da rast javnog duga treba zaustaviti i da se ta granica ne smije prije i. Ne vjerujem da e nam itko gledati kroz prste", rekla je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živkovi Matijevi . Pojasnila je kako se u Europskoj uniji promatra samo ukupni dug op e države, koji prema procjenama Raiffeisen Consultinga u 2010. iznosi 41,6 posto, a u 2011. 44,5 posto.

Me utim, realni je rizik od aktiviranja državnih jamstava u 2011., osobito onih izdanim brodogradilištima, koja se u tom slu aj pretvaraju u dug.

Prihodi e podbaciti

"Naša je prognoza prora unskog deficita za 2011. malo viša jer o ekujemo podba aj prihoda, ponajprije se to odnosi na prihode od poreza na dohodak i poreza na dobit, a postoji i opasnost od aktiviranja jamstava. Rashodi su zadržani na nominalnoj razini i koliko god bi bilo odli no da se to ostvari, zbog injenice da je izborna godina, ne bi bilo neuobi ajeno da oni porastu", ocjenjuje Živkovi Matijevi .

Combisu prvi posao u Srbiji Zagreb. Potkraj prošle godine Combis je sklopio svoj prvi posao u Srbiji, a sada je završena prva faza projekta implementacije Enterprise Performance Management sustava za upravljanje poslovnim u incima u tvrtki Victoria Group AD iz Novog Sada. Rješenje je bazirano na najboljoj svjetskoj praksi Oracle Hyperion pro-

izvoda te je uskla eno s me unarodno priznatim standardima. Victoria Group jedna je od vode ih tvrtki u agroindustrijskom sektoru Srbije te zemalja regije. Kao posljedica organskoga rasta i akvizicija, Victoria Group danas ima deset tvrtki lanica u Srbij,i kao i poduze a za trgovinu poljoprivrednim proizvodima u Hrvatskoj i Sloveniji, a u 2010. godini nastavljena je daljnja ekspanzija tvrtke u zemlje regije - Rumunjsku, Ma arsku i Bugarsku. D.T.

odine BDP-a

Podaci iz Mjese noga statisti kog prikaza Ministarstva financija pokazuju da je javni dug Hrvatske smanjen na mjese noj razini za dvije milijarde kuna, a u odnosu na kraj 2009. porastao je 13,6 posto ili 16 milijardi kuna. Na godišnjoj se razini, u odnosu na kraj rujna 2009., bilježi rast javnog duga za 23,3 milijarde kuna ili za 21,1 posto, pa je tako i udio duga op e države u BDP-u pove an za više od sedam postotnih bodova, sa 33,2 posto potkraj rujna 2009. na 40,7 posto krajem rujna prošle godine. Na to je najviše utjecala središnja država koja je na godišnjoj razini svoj dug pove ala 22,7

milijardi kuna ili 22 posto, sa 103,2 milijarde kuna potkraj rujna 2009. na 125,9 milijardi kuna krajem rujna prošle godine. Ukupni dug op e države, državna jamstva i dug HBORa potkraj rujna prošle godine ukupno iznose 191 milijardu kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine pove anje 22,6 milijardi kuna ili 13,4 posto, a u odnosu na rujan 2009. pove anje 29,6 milijardi kuna ili 18,3 posto. Udio duga op e države s državnim jamstvima i dugom HBOR-a u BDP-u pove an je sa 48,4 posto potkraj rujna 2009. na 58,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Margareta Podnar

BROJKA

190

milijuna kuna vrijedan remont pruge Križevci-Koprivnica, na B-ogranku V. paneuropskog prometnog koridora, HŽ Infrastruktura po et e u ožujku. Završetak remonta predvi en je do kraja prosinca 2012.

17. BROD TALIJANIMA

Uljanik isporu io brod Grimaldiju Pula. Pulsko brodogradilište Uljanik ju er je talijanskoj kompaniji Grimaldi isporu io brod Grande Togo, šesti brod iz serije od sedam ro/ro car containera nosivosti 24.800 tona. Rije je o brodu koji može istodobno na 12 paluba prevoziti 3890 automobila i 1360 kontejnera, a posadu

ini trideset ljudi. Ukupna dužina broda je 210, širina 32 i visina 21,5 metara, a do krajnje brzine od 21,9 vorova porivat e ga Uljanikov glavni motor snage 19.040 kW. Posrijedi je prva ovogodišnja isporuka broda u Uljaniku od pet planiranih, a ugovor za gradnju potpisan je u travnju 2007., dok je brod u more porinut u srpnju prošle godine. Ujedno, to je ukupno 17. brod za Grimaldi grupu, najve eg Uljanikovog partnera u posljednjih deset godina. H

ŠKREB NA POSLOVNOM FORUMU

Hrvatska reforme provodi jer su nametnute izvana Zato što smo dosadašnji model rasta bazirali na inozemnom zaduživanju, nužno moramo dinamizirati izvoz, a do 2015. godine nas o ekuju stope rasta upola niže od onih u EU, upozorio je glavni ekonomist PBZ-a Hrvatska je nesklona reformama, ali nakon financijske krize ništa više ne e biti kao prije, a dinamiziranje rasta najve i je izazov koji pred nama, tri su poruke koje je Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, iznio na ju er održanom poslovnom forumu u zagreba kom Westinu, na kojem je bilo govora o posljednjim zada ama koje Hrvatska mora ispuniti prije ulaska u EU. "Vara se onaj tko misli da e nakon krize biti povratak na 'business as usual'", kazao je Škreb, dodavši kako Hrvatska provodi reforme samo zato što su joj nametnute izvana (od MMF-a, EU...) i jer ju je na to natjerala kriza. Mišljenja je i da danas ne bismo pri ali o problemima brodogradnje nego bankarskog sustava da su banke ostale državne. Dodao je kako u PBZ-u do 2015. godine o ekuju upola niže stope rasta u EU, od 2 do 2,5 posto. „S obzirom na to da smo rasli po modelu vanjske zaduženosti, moramo dinamizirati izvoz“, kazao je Škreb. Napomenuo je i kako brojke, to nije Izvješ e o globalnoj kon-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

REGIONALNI ISKORAK

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, kaže kako danas ne bismo pri ali o problemima brodogradnje nego bankarskog sustava da su banke ostale državne

kurentnosti 2010.-2011., pokazuju da s našim tržištem o ito nešto nije u redu ili nas barem tako drugi percipiraju. Šok terapija dio je dinamiziranja reformi, kazao je, dodavši kako je klju na stvar što prije u i u EU, ali da to ne rješava sve probleme Hrvatske. Olgica Spevec, predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), kazala je kako po ulasku u EU više ne e AZTN nadzirati dodjelu državnih potpora. To e initi EU, što e njoj, istaknula je, biti veliko olakšanje jer više ne e biti najomraženija osoba u Hrvatskoj. Naglasila je kako se potpore u Hrvatskoj smanjuju, posebice sektorske, te

da je udjel potpora u BDPu 2009. godine iznosio 2,6 posto, a u EU 3,6 posto, 'pa ispada da je u enik bolji od u itelja'. Spevec je na forumu u vezi s brodogradilištima iznijela sli na stajališta kao i premijerka Jadranka Kosor, koja ga je otvorila, a to je da je Uljanik prepoznao kako više ne može funkcionirati po starom principu rada te da sva ostala brodogradilišta osim njega eka restrukturiranje. Dodala je kako Hrvatska ima investitore koji njezinim brodogradilištima mogu jam iti dugoro nu održivost, što ne može jam iti nijedno brodogradilište u svijetu. Branka Suvajac

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

RAÂťUNALSTVO U OBLAKU

IT tvrtke na meti telekoma Zagreb. Vrijednost trĹžiĹĄta cloud computinga do 2014. godine dosegnut e 55 milijardi dolara. Rije je o najbrĹže rastu oj grani IT inudstrije, s prosje nom stopom rasta u idu em razdoblju od ak 30 posto godiĹĄnje, re eno je, uz ostalo, na konferenciji IDC Cloud Computing 2011, koja je okupila oko 180 stru njaka iz razli itih gra-

na industrije. Analiti ari smatraju da e telekomi krenuti u kupnju IT tvrtki kako bi ujedinili telekomunikacijske i IT usluge prije svega zbog cloud computinga. U Hrvatskoj je taj trend ve po eo jer je joĹĄ krajem 2009. HT krenuo u akviziciju Combisa koja je okon ana sredinom proĹĄle godine. Vrijednost doma eg cloud trĹžiĹĄta u 2009. godini iznosila je samo oko 10 milijuna kuna. Ra unalstvo u oblaku dosegnut e ove godine 15% globalne IT potroĹĄnje u ovoj godini. D. T.

CROATIA ZADAR LINE

trans na osnovi laĹžnih 4 mil. kn potraĹživanja nezakonito upisao hipotekarno pravo na teren vrijedan oko 50 mil. kn. Zbog toga se vodi i viĹĄegodiĹĄnji sudski spor izme u Croatia Zadar linea i azmatransa. Slu aj je dospio i do Visokog trgova kog suda, pa su radnici uputili poĹžurnicu kako bi sud ĹĄto hitnije rijeĹĄio predmet. Bez okon anja spora radnicima se ne mogu isplatiti njihova potraĹživanja, a ne moĹže se zaklju iti ni ste ajni postupak Croatia Zadar linea koji traje 10 godina. Radnici potraĹžuju oko 2 mil. kn otpremnina. H

Radnici kazneno prijavili Âťazmatrans Zadar. BivĹĄi radnici nekad poznate zadarske prijevozni ke tvrtke Croatia Zadar line, koja je u ste aju, podnijeli su kaznenu prijavu Uskoku i DrĹžavnom odvjetniĹĄtvu zbog protuzakonite uknjiĹžbe tvrtke azmatrans na nekretnine Croatia Zadar linea, re eno je na ju eraĹĄnjoj presici. Radnici tvrde kako je azma-

OSJEÂťKA PIVOVARA Nezavisni sindikat Osje ke pivovare (SNOP) ne odstupa od zahtjeva za zajedni kom sistematizacijom radnih mjesta, ĹĄto predsjednik Uprave ne prihva a. Postupak mirenja nastavit e se u ponedjeljak Unato dobrim poslovnim rezultatima i rastu udjela na doma em trĹžiĹĄtu piva posljednje dvije godine, te kolektivnom ugovoru kojim su iznad uobi ajenih standarda zaĹĄti ena prava radnika, Nezavisni sindikat Osje ke pivovare (SNOP) opet prijeti ĹĄtrajkom. U strahu su velike o i, pa vo e ve inskoga sindikata, ina e lana HUS-a, i dalje strepe od gubitka posla zbog viĹĄka zaposlenih kojih je, prema miĹĄljenju predsjednika Uprave Ivana Komaka, gotovo polovina.

Poslovne ĹĄtete

Predsjednik sindikata Ĺ˝eljko Ani ne odstupa od zahtjeva za zajedni kom izradom novog kataloga (sistematizacije) radnih mjesta, ĹĄto Komak ne prihva a smatraju i da

to pravo pripada isklju ivo Upravi. "Ĺ˝elimo se na taj na in osigurati od premjeĹĄtanja u dvije sestrinske tvrtke, kako bi nas se lakĹĄe rijeĹĄili, jer strahujemo za svoja radna mjesta. Komak nam je ljetos ponudio prijedlog kataloga na dva lista papira, na kojem su prakti ki samo direktor i

ARHIVA BUSINESS.HR

Sindikat Komaku opet prijeti ĹĄtrajkom IVAN KOMAK, predsjednik Uprave Osje ke pivovare: SNOP traĹži novo samoupravljanje

proizvodnja, ali to nam je bilo neprihvatljivo", objaĹĄnjava Ani . Postupak mirenja nastavit e se u ponedjeljak, a ne dogovore li se, razmotrit e postoje li zakonski uvjeti za ĹĄtrajk. To je upravo ono od ega Komak najviĹĄe zazire, jer zbog ĹĄtrajka trpe veliku poslovnu ĹĄtetu.

"Lani nam je Lidl ponudio punjenje robne marke i traĹžili su 150.000 hektolitara, ali su zbog ĹĄtrajka odustali. SNOP traĹži novo samoupravljanje, oni bi odlu ivali o primanju i otpuĹĄtanju radnika, o radnim mjestima i visini pla a, a moje bi bilo jedino da te pla e ispla ujem. To ne ide", odlu an je direktor Pivovare.

PROĹ LI ROKOVI

PotraĹžuju 27 milijuna kuna Osje ka pivovara od 2002. biljeĹži gubitke, koji su 2006. dostigli 9,5 milijuna kuna, uz dugove od 28 milijuna. Godinu poslije gubitak je pao na 8,8 milijuna, a nakon dolaska Komaka na elo Uprave 2008. smanjeni su na milijun kuna. Tek 2009. zabiljeĹžili su dobit od 1,5 milijun kuna i zadrĹžali razinu proizvodnje piva, koja je te godine u Hrvatskoj pala ĹĄest posto.

ProĹĄle godine pala je dodatnih osam posto, dok je u Osje koj pivovari pad bio etiri posto. PotraĹžuju 27 milijuna kuna, od ega su za sedam proĹĄli svi rokovi. U Pivovari je nedavno, drugi put u nekoliko mjeseci, doĹĄlo do promjene vlasni ke strukture: novi je ve inski vlasnik, s viĹĄe od 90 posto dionica, postala slovenska tvrtka Ditta-trade.

Drugi sindikat, PPDIV-a, potpisao je kolektivni ugovor joĹĄ u velja i proĹĄle godine, uo i posljednjeg ĹĄtrajka, i njime su zadovoljni. Prosje na pla a iznosi 4650 kuna i ispla uje se redovito, a ponu ene su im i visoke otpremnine za sporazumni prestanak radnog odnosa, no ne Ĺžele oti i.

UlaĹžu 18 mil. kn

"Nezadovoljan sam razinom proizvodnje jer je kapacitet tvornice pola milijuna hektolitara, a mi proizvodimo samo 151.000. Po radniku proizvodimo samo 700 hl godiĹĄnje, ĹĄto je najmanje u Hrvatskoj, pa nas boca piva stoji 1,40 kn, dok Zagreba ku pivovaru stoji 80 lipa, a i sirovinu pla amo skuplje jer je manje kupujemo. Imamo 201 zaposlenika, a bilo bi nam dovoljno neĹĄto viĹĄe od stotinu", isti e Komak i dobre poslovne rezultate naziva "manom s neba". "Ove godine u nove strojeve i softverske programe ulaĹžemo 18 milijuna kuna, a lani smo kupili kvasnu stanicu za rashladni ure aj. Pripremamo novo premium i lager pivo i sada nam treba samo mira, rada, reda i razumijevanja, a ne da sami sije emo granu na kojoj sjedimo i koja dobro rodi", dodaje Ivan BeĹĄli , voditelj Odjela uprave. Goran Flauder

business plus Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

UZROK ILI DANAK KRIZI?

Dodatne mjere štednje koje su vlade diljem svijeta uvele kako bi zbog krize smanjile svoje proračunske deficite i izbjegle bankrot ugrozile su srednji stalež s obzirom na to da se povećao broj nezaposlenih. Studija Njemačkoga instituta za ekonomska istraživanja pokazala je da se od 2000. do 2009. povećan broj građana čije su plaće ispod prosjeka, kao i onih čija su primanja iznad prosjeka

Sve dublji jaz između bogatih i siromašnih

BROJKE

47 23

posto milijunaĹĄa obogatilo se pokretanjem vlastitog biznisa

> analiza > portret

14-15

posto milijunaĹĄa taj je status zasluĹžilo rade i za nekog drugog

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

Zabrinutost zbog rastu e razlike izme u bogatih i siromaĹĄnih odavno su izrazili brojni svjetski elnici, no u svjetlu financijske krize to pitanje posta-

je ponovno aktualno. Tako pojedini ekonomisti smatraju da je upravo nejednakost u korijenu financijske krize, obrazlaĹžu i svoju teoriju injenicom

Studeni 2010. Iznos obra unate osnovice/pla e 1 0,01 - 2700,59 2700,60 - 2700,60 2700,61 - 2808,99 2809 - 2819 2819,01 - 7710,99 7711 - 7721 7721,01 - 46.295,99 46.296 - 46.296 46.296,01 i viĹĄe

Broj osiguranika

Broj osiguranika II. stupa iz kolone 2

2 15.789 1325 155.090 30.708 582.520 1074 361.453 36 2473

3 12.507 1261 118.193 24.902 460.703 892 272.850 31 1932

0,5 POSTO SVJETSKE POPULACIJE

U 2010. godini 24,2 milijuna milijunaĹĄa Prema definiciji Credit Suisse banke, koja bogataĹĄem smatra svaku osobu ija neto imovina prelazi vrijednost od milijun dolara, u 2010. godini bilo je 24,2 milijuna milijunaĹĄa, odnosno 0,5 posto odrasle svjetske populacije. U obzir se uzima sve, od vrijednosti vlastite ku e i umjetni ke zbirke do mirovinskog plana. etrdeset jedan posto milijunaĹĄa Ĺživi u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama, oko 10 posto u Japanu, a tri posto njih dolazi iz Kine. Definicija bogataĹĄa konzultantske ku e Ca-

pgemini neĹĄto je uĹža te se odnosi na osobu ija imovina za ulaganje prelazi vrijednost od milijun dolara, ali bez vrijednosti vlastitog doma. Ako se u obzir uzmu ti kriteriji, na svijetu je 10 milijuna milijunaĹĄa Suprotno uvrijeĹženom miĹĄljenju da se do bogatstva naj eĹĄ e dolazi naslje ivanjem, statistike pokazuju da se najviĹĄe milijunaĹĄa, njih oko 47 posto, obogatilo pokretanjem vlastitog biznisa, dok je 23 posto milijunaĹĄa taj status zasluĹžilo rade i za nekog drugog.

HRVATSKA PRATI TREND

Raste broj osiguranika dubljeg dĹžepa Ĺ to se Hrvatske ti e, podaci Regosa o osiguranicima prema visini obra unate osnovice za proĹĄlu godinu pokazali su da su u studenome 2010. godine prosje nu pla u u iznosu od 7711 do 7721 kunu imala 1074 osiguranika, dok je najve i broj, 582.520 osiguranika, uĹĄao u kategoriju pla e koja je ve a od minimalnog iznosa, odnosno kre e se u rasponu od 2819,01 do 7710,99 kuna. ViĹĄu od najviĹĄe osnovice, odnosno viĹĄe od 46.296 kuna, imala su 2473 osiguranika, a na po etku godine bilo ih je 1914.

DAVID CAMERON, britanski premiWARREN BUFFETT, investicijski guru, zaujer, ustvrdio je kako "druĹĄtvima s ve om zeo se za to da 'ljudi na vrhu' pla aju mnogo nejednakoĹĄ u ide gore sude i po gotovo svim ve e poreze ARHIVA BUSINESS.HR indikatorima kvalitete Ĺživota"ARHIVA BUSINESS.HR

Kao jedan od glavnih alata u borbi sa smanjenjem nejednakosti navodi se kontinuirano ulaganje u obrazovanje, a na meti su se našle i prakse kojima vlade favoriziraju odre ene tipove industrija da su vlade u želji za smanjenjem jaza siromašnije gra ane ohrabrivale u zaduživanju. Razlika izme u bogatih i siromašnih tako je postala problem i onih koji se nalaze na vrhu te ljestvice.

Protiv monopola

Autori knjige "The Spirit Level" Richard Wilkinson i Kate Pickett mnogo su prašine podigli svojom (osporavanom) teorijom po kojoj je jaz izme u bogatih i siromašnih povezan s, primjerice, rastu om stopom kriminala ili nižim životnim vijekom. Na primjeru desetaka država pokazali su kako su problemi poput velike stope kriminala, porasta nasilja, tinejdžerskih trudno a ili pak depresije manje karakteristi ni za skandinavske zemlje ili Japan, odnosno države u kojima je ta razlika manje izražena. Kao jedan od glavnih alata u borbi sa smanjenjem nejednakosti navodi se kontinuirano ulaganje u obrazovanje, a na meti su se našle i prakse kojima vlade favoriziraju odre ene tipove industrija. Borba protiv monopola posebna je kategorija u smanjenju jaza izme u bogatih i siromašnih kojom bi se ve em broju ljudi omogu io napredak.

Zabrinuti elnici

Svoj glas protiv nejedna-

kosti digao je i jedan od najimu nijih ljudi na svijetu, investicijski guru Warren Buffett, založivši se za to da "ljudi na vrhu" pla aju mnogo ve e poreze nego što je to dosad bio slu aj, a zabrinutost zbog pitanja nejednakosti i njezina utjecaja na društvenu i ekonomsku stabilnost izrazio je i elnik Me unarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss Kahn. Britanski premijer David Cameron tako er se našao me u onima koji upozoravaju na taj globalni problem poru ivši kako "društvima s ve om nejednakoš u ide gore sude i po gotovo svim indikatorima kvalitete života". Da zabrinutost svjetskih elnika nije pretjerana, pokazala je i dugogodišnja studija Njema kog instituta za ekonomska istraživanja po kojoj je opstanak srednjeg staleža ugrožen. Iz studije koja je u obzir uzela razdoblje od 2000. do 2009. godine tako je proizašlo da se pove ao broj gra ana ije su pla e ispod prosjeka, kao i onih ija su primanja iznad prosjeka. Dodatne mjere štednje koje su vlade diljem svijeta uvele kako bi zbog krize smanjile prora unske deficite i izbjegle bankrotugrozile su srednji stalež s obzirom na to da se pove ao broj nezaposlenih. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

OGLAS

Dragutin Ranogajec Vlasnik male trgovine u Radoboju i knjigovodstvenog servisa bogatstvom nije ni blizu prethodnicima na čelu Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepanu Šafranu i Mati Topiću. Informatičko obrazovanje obrtnika stavlja u prvi plan, a i u kampanji se koristio blagodatima interneta. Poput prethodnika, tvrdi da nije član ni jedna stranke, a dobronamjerni mu kritičari preporučuju manje autoritarnosti

> analiza > portret

16-17 business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

Zagorski trgovac šef o Za razliku od Hrvatske gospodarske komore (HGK) ili Hrvatske turističke zajednice (HTZ), za čije se vodstvo iz mandata u mandat biraju 'doživotni' predsjednici (u ovom slučaju Nadan Vidošević i Niko Bulić), za čelnu poziciju krovne organizacije svih obrtnika u Hrvatskoj vode se, najblaže rečeno, ozbiljni izbori s pravom borbom nekoliko kandidata. U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), kao i u navedenim institucijama, broj mandata predsjednika nije ograničen, ali je dosad samo Stjepan Šafran komorom drmao u dva mandata. Njegova nasljednika Matu Topića, koji je komoru vodio od 2007., na konstituirajućoj Skupštini HOK-a porazio je u utorak jedini protukandidat. Tako je u 16 godina HOK dobio četvrtog predsjednika (u prvom mandatu od 1995. do 1999. predsjednik je bio Josip Šaj-

nović), i to vlasnika obrta za trgovinu i knjigovodstveni servis iz Krapine Dragutina Ranogajca.

Oštar u kampanji

Iako je široj javnosti gotovo nepoznat, kolege obrtnici znaju ga kao dugogodišnjeg čelnika područne obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. Obnašao je i razne funkcije u komorskom sustavu kao član mnogih odbora. Kad ga pitate što je dosad napravio u obrtništvu, negdje na početku istaknut će projekt "SMS obrtnik", koji je pokrenuo u svojoj županiji. Cilj je bilo prikupljanje svih brojeva mobitela obrtnika kako bi im se iz središnjeg računala pravodobno slale obavijesti važne za njihov rad, kao što su izmjene zakona. Ranogajec nam otkriva da je i u obrtničkoj središnjici u zagrebačkoj Ilici 49 predlagao da se postavi server s kojeg bi se obrtnici-

MATO TOPIĆ, BIVŠI ČELNIK HOK-a

'Puno toga što je obećao nije ostvarivo' "Ranogajec je govorio ono što skupštinari žele čuti, ali mislim da puno toga što je obećao nije realno ostvarivo. Ja im nisam želio govoriti iluzije, a on im je obećavao da će ostvariti ne znam što, i to na brzinu. Skupštinari su očigledno bili dobro pripremljeni i njegova im je prezentacija zvučala kao nešto novo što će spasiti obrtništvo. Slažem se, moramo se boriti, ali, na žalost, ne ide sve to baš tako."

ma slale razne informacije, ali nije naišao na pretjeran interes za svoje novotarije. Uostalom, dosadašnji predsjednik HOK-a Mato Topić u tijeku oštre izborne kampanje na svojoj je internetskoj stranici objavio da je on obrtnik staroga kova koji više vjeruje u neposredan kontakt i razgovor nego u modernu tehnologiju. Ranogajec je, pak, u svojoj kampanji koristio sve blago-

Životopis 1959.

1977.

- ro en u Radoboju pokraj Krapine

- završio srednju trgova ku školu u Krapini

1990.

1992.

- ušao u Upravni odbor Udruženja obrtnika Krapine

- obavlja razne dužnosti, od lana prve Skupštine Obrtni ke komore Krapinskozagorske županije do predsjednika Udruženja obrtnika grada Krapine

1984. - zaposlio se u poduze u Naprijed u Zagrebu

2004. - prvi put izabran za predsjednika krapinsko-zagorske Obrtni ke komore

1989.

1990.

- otvorio vlastiti obrt za trgovinu u Radoboju i knjigovodstveni servis

- postao aktivan u obrtništvu, izabran za predsjednika Sekcije za trgovinu

2011.

2010. - tre i put izabran za predsjednika svoje podru ne županijske komore

- izabran za predsjednika Hrvatske obrtni ke komore

f obrtnika novog kova dati interneta, pa se obrtnicima obra ao i putem bloga. Osim toga, osobno je obišao cijelu Hrvatsku i susreo se s kolegama u svim županijskim obrtni kim centrima. U svom je programu rada me u najvažnije stavke istaknuo upravo ja e informati ko opismenjavanje obrtnika, bolju edukaciju i pripremu za ulazak u EU, osobito kroz uvo enje ISO certifikata, ali i formiranje tima koji e obrtnicima pomagati u povla enju novca iz EU fondova.

Ipak na listi

Iz komentara obrtnika na njegovu blogu može se vidjeti kako od njega o ekuju da "okrene novu stranicu u radu komore". "Treba nam netko tko zna što želi i tko e ujediniti, a ne razjediniti obrtnike. Vrijeme je za promjene, dali smo ti povjerenje jer mislimo da tvojim programom možemo vratiti povjerenje obrtnika u sustav. HOK-u treba svježa krv, širi pogled na probleme obrtnika, ali i vrš i stav prema vlasti i Vladi. Treba raditi, a ne glumiti šerifa i skrivati se iza funkcije!", neki su od komentara iz kojih se može iš itati i što su obrtnici zamjerali sad ve bivšem predsjedniku Topi u. Me u izjavama obrtnika na blogu ima i opaski: "Program ti je dobar pa ti ne trebaju ovi slatkasti napisi o zna aju udruženja obrtnika. Ona bi i sada bili zna ajna da se u njima radi ( ast izuzecima). Ponekad mi se ini da je sustav

poduplan, pogotovo u manjim županijama." Ni sam izaziva na izborima za novog predsjednika HOK-a nije štedio prethodnu vlast u komori, za koju kaže da se u odnosu prema Vladi i državnim institucijama previše odnosila u rukavicama i po principu "ne talasaj". Razlog je možda u tome što je Mato Topi blizak HDZ-u, iako opovrgava lanstvo u stranci, pa bore i se za interese obrtnika nije želio previše oštro nastupati prema državnoj vlasti. I Ranogajec tvrdi da nije lan ni jedna stranke, ali njegovo je ime bilo istaknuto na listi Autohtone - Hrvatske selja ke stranke (A-HSS) za izbor lanova Op inskog vije a Radoboj na prošlim lokalnim izborima. Kolege iz HOK-a pak kažu da dobro komunicira sa svim politi kim stranama jer je u njegovoj županiji na vlasti SDP, a u Krapini HDZ. Ujedno za Ranogajca kažu kako bi dugoro no trebao voditi ra una o tome da komora nije stranka koja se vodi autoritativno i slikom na zidu te da mora sa uvati dosadašnji kolegijalni odnos sa suradnicima.

Volonter za 10.000 kn

Obra aju i se delegatima na Skupštini HOK-a, Ranogajec je kazao da u toj instituciji ne namjerava tražiti kruha. Ne treba, me utim, zanemariti ni podatak da predsjednik HOK-a svoju funkciju obnaša volonterski, ali dobiva

odre enu naknadu koja, prema neslužbenim informacijama, iznosi desetak tisu a kuna plus pokrivanje putnih troškova. S obzirom na to da je vlasnik male trgovine u Radoboju, koja zapošljava etvero ljudi, i knjigovodstvenog servisa, može se pretpostaviti da njegovo osobno bogatstvo nije ni blizu onome ime raspolažu njegovi prethodnici na elu komore. Stjepan Šafran je pored obrtni kih radionica bio vlasnik i dvaju metaloprera iva kih poduze a, a Topi je vlasnik obrta za vodoinstalaterske radove i centralno grijanje te zapošljava sigurno više ljudi od Ranogaj eve trgovine i servisa. U životopisu Ranogajec isti e da potje e iz radni ke obitelji i da je najstariji od šestero djece svojih roditelja. Oni koji ga poznaju kažu, pak, da mu je majka radila kao službenica u pošti, a otac

bio šef ra unovodstva u komunalnom poduze u u Krapini, pa je više rije o službeni koj nego tipi no radni koj obitelji. Ranogajec potje e iz sela Radoboj pokraj Krapine. U Krapini je završio srednju trgova ku školu te je kao trgovac radio u dva poduze a prije nego što je pred sam raspad Jugoslavije 1989. godine otvorio vlastitu trgovinu u Radoboju. Paralelno je otvorio i knjigovodstveni servis, u emu je vjerojatno pomoglo i o evo dugogodišnje iskustvo ste eno u ra unovodstvu.

U io od boljih

U obrtništvu je postao aktivan ve 1990. godine, ali se nakon izbijanja rata aktivno uklju io u obranu zemlje. Tijekom devedesetih i po etkom novog desetlje a obavljao je razne dužnosti, pa je na kraju izabran za predsjednika Udruženja obrtnika Krapine.

Godine 2004. prvi je put izabran za predsjednika podru ne Obrtni ke komore Krapinsko-zagorske županije, a u prosincu prošle godine tre i je put izabran na tu funkciju. Njegova ga je mati na komora i kandidirala za predsjednika Hrvatske obrtni ke komore. On sam isti e da je putuju i po Hrvatskoj i razgovaraju i s kolegama usvajao njihove prijedloge i ugra ivao ih u svoj program. Napominje da je u poslu imao sre u što je u io od boljih od sebe te da u komori želi raditi s ljudima pametnijima od sebe, isti u i kako komora nije predsjednik nego živo tkivo sa injeno od svih obrtnika. Dobronamjerni kriti ari ipak mu poru uju kako bi u vo enju komore trebao pripaziti i na odre enu dozu autoritarnosti koju ima. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

BORIS VUKELI , CEH TRGOVINE HOK-a

Zna procijeniti koji je zid pretvrd i za zagorsku glavu' "Drageca sam dobro upoznao u posljednje etiri godine jer smo obojica bili predsjednici podru nih komora pa smo zajedno sjedili. Znam kako reagira i razmišlja, što ga ljuti i veseli. Znatiželjna je osoba, vrlo prodoran i dosljedan, ali zna procijeniti koji je zid pretvrd i za zagorsku glavu. Kad locira neki problem ili postavi cilj, od po etka do kraja, pa i nakon ostvarenog, radi s jednakim žarom i s voljom objašnjava drugima o emu je rije . Kriti an trenutak, koji slijedi nakon njegova izbora za predsjednika HOK-a, injenica je da se izbori dobivaju nekakvom koalicijom koja može biti i neprincipijelna. Koliko e ciljevi tih drugih strana biti sukladni njegovima, o tome puno toga ovisi."

investor 18 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

HOTELI Ĺ˝IVOGOĹ E

Gubitak smanjen za pola milijuna U tre em kvartalu 2010. godine hoteli Ĺ˝ivogoĹĄ e poslovali su s bruto gubitkom od 5,5 milijuna kuna, ĹĄto je 300.000 kuna manji gubitak u odnosu na tre i kvartal 2009. godine. U prva tri kvartala to je hotelsko poduze e ostvarilo gubitak od 2,6 milijuna kuna, ĹĄto je pola milijuna kuna manje od odnosu na isto razdoblje u 2009. godini. Poslovni prihodi sastoje se

PRIHOD STAGNIRAO

od prihoda od prodaje i ostalih poslovnih prihoda iz poslovanja koji su u 2010. godini iznosili 26,6 milijuna kuna, dok su u 2009. godini iznosili 31,7 milijuna kuna, ĹĄto je pet milijuna kuna manje nego u 2009. godini. Manji prihodi nastali su zbog slabijeg punjenja hotela Punta. Francuski turoperator Prodintour nije produĹžio ugovor pa se hotel Punta nakon osam godina prvi put pojavio na trĹžiĹĄtu. Hotel Nimfa i autokamp Dole imali su o ekivanu popunjenost, kao i ostvaren prihod. N. S.

Hoteli Medena izgubili 5,9 mil.kn Gubitak trogirskog Hotela Medena u proĹĄloj je godini iznosio 5,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prethodne godine taj iznos bio na razini od 5,9 milijuna kuna, stoji u nerevidiranom i nekonsolidiranom financijskm izvjeĹĄ u te komapnije objavljanom na stranicama Zagreba ke burze. Ukupni su prihodi iznosi-

li 32,3 milijuna kuna, dok su rashodi Hotela Medena u 2010. godini bili na razini od 38 milijuna kuna. Poslovni prihodi u proĹĄloj su godini iznosili 32,2 milijuna kuna, ĹĄto je na razini 2009. godine, dok su poslovni rashodi zabiljeĹžili pad od 0,3 posto, na 35,7 milijuna kuna. Kao najzna ajniji rizik u poslovnom razdoblju u me uizvjeĹĄtaju poslodavstva hotela istaknuli su utjecaj recesije na potraĹžnju usluga koje pruĹža kompanija. B. St.

Nakon devet godina S&P srezao kreditni rejting Japana

ARHIVA BUSINESS.HR

NAOTO KAN, japanski premijer, suo en je s nuĹžnoĹĄ u poreznih reformi u borbi s rastu im dugom

DUGOGODIĹ NJA UPOZORENJA Posljednjih godina kreditne su agencije upozoravale na to da Japan mora sniziti nagomilan javni dug, koji je dvostruko ve i od vrijednosti njegova gospodarstva, a koji i dalje raste Agencija za rejtinge Standard & Poor's u etvrtak je prvi put u posljednjih devet godina Japanu snizila rejting za dugoro no zaduĹživanje, uz obrazloĹženje da japanska vlada nema jasan plan za rjeĹĄavanje golemog duga. Japanski je rejting tako sniĹžen za jednu razinu, na 'AA-', ĹĄto je tri razine ispod najviĹĄeg 'AAA' rejtinga, a kreditna je agencija tako poslala jasnu

poruku razvijenim europskim zemljama i Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama.

Prijeti novi pad Zabrinutost zbog nagomilavanja dugova, naime, ne jenjava. Kreditne agencije ve neko vrijeme upozoravaju na to da Japan mora sniziti nagomilan javni dug, najve i me u razvijenim zemljama, odnosno dvostruko ve i od vrijed-

nosti njegova gospodarstva. Ocjenom kreditnog rejtinga 'AA-' Japan je smjeĹĄten bok uz bok s Kinom, Saudijskom Arabijom i Kuvajtom, a analiti ari upozoravaju da e daljnja sniĹžavanja uslijediti ako japanska vlada ne provede potrebne fiskalne reforme. Japanski premijer Naoto Kan suo en je s nuĹžnoĹĄ u reformi, no sniĹžavanje rejtinga moglo bi dodatno zakompli-

cirati situaciju jer se drĹžave s niĹžim rejtingom zaduĹžuju po viĹĄoj cijeni. Ocjena S&P-a za jednu je razinu niĹža od one Fitcha i Moody'sa, a kako su pojasnili iz te agencije, uzrok sniĹžavanja rejtinga proizlazi iz injenice da e se razina japanskoga drĹžavnog duga pove avati, i to "brĹže nego ĹĄto je prognozirano prije recesije". Vrhunac se, kako se spominje u izvjeĹĄ u, o ekuje tek sredinom 2020. godine. "Prema naĹĄemu miĹĄljenju, japanska vlada predvo ena Demokratskom strankom nema jasnu strategiju rjeĹĄavanja tih negativnih aspekata dinamike zaduĹživanja, ĹĄto je djelomice posljedica izgubljene ve ine u gornjem domu parlamenta proĹĄlog ljeta", dodaje se u priop enju. Prognoza za dugoro ni kreditni rejting Japana je stabilna.

Posljednji je put S&P izmijenio kreditni rejting Japana netom prije krize 2007. godine, i to kako bi ga poboljĹĄao, a ta je zemlja najve u ocjenu, AAA, izgubila 2001. godine, nakon 26 godina.

Slijede kompanije Kako su pokazali podaci Deutsche banka, troĹĄak osiguranja od kraha sko io je na 85 baznih bodova. Nakon objave vijesti o sniĹžavanju rejtinga, dolar je sa 82,2 jena sko io na razinu od 83,8 jena. Kako navodi Bloomberg, kreditni rejting 13 japanskih kompanija sastavnica Topix indeksa ve i je od 'AA-' razine, a u S&P-u nisu Ĺželjeli komentirati ho e li nakon smanjenja drĹžavnoga kreditnog rejtinga uslijediti smanjenje rejtinga kompanija. Biljana Star i

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana u etvrtak je osvojila dionica Ine, koja je po kriteriju likvidnosti pala ak na peto mjesto uz ostvareni promet od 2,5 milijuna kuna. Vlasnika je po cijenama od 3560 do 3650 kuna promijenilo samo šestotinjak dionica. No, ipak, dionica najve e doma e naftne kompanije došla je do nove najviše razine u povijesti od 3650 kuna, za što je zaslužan rast od 1,4 posto.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod Ingra Institut IGH Ina-industrija nafte d.d. Adris grupa Luka Plo e Belje Podravka prehrambena industrija d.d. AD plastik Dom holding Atlantska plovidba d.d. Viro tvornica še era d.d. Luka Rijeka Tehnika Kaštelanski staklenici Ericsson Nikola Tesla Jadranski naftovod Jadroplov d.d. Industrogradnja d.d. Kon ar Fima validus Tisak Atlantic grupa Liburnia Riviera hoteli Uljanik plovidba Kon ar - elektroindustrija Petrokemija Kon ar Kraš, prehrambena industrija uro akovi holding Viadukt Arenaturis Hidroelektra niskogradnja Valamar grupa Adris grupa Zagreba ka banka Tankerska plovidba Turisthotel Franck prehrambena industrija OT-optima telekom d.d. Zve evo, prehrambena industrija Adriatic Croatia International Club d.d. akove ki mlinovi SN holding Privredna banka Zagreb Vupik Quaestus nekretnine HGspot Ledo Mlinar mlinsko-pekarska industrija Slatinska banka akovština Riviera Pore HTP Kor ula Maistra Plava laguna Atlas nekretnine Dioki d.d Auto Hrvatska Beliš e Saponia Konzum Nava banka IPK Kandit Jadroagent Sun ani Hvar Banka Brod Croatia osiguranje d.d. Imperial hotelijerstvo Vjesnik Magma d.d. Veterina d.d. Slobodna Dalmacija Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Istraturist Umag d.d. Transadria Jadranska banka Kemika Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Zlatni rat Hoteli Maestral

+ Najve e razo aranje trgovinskog dana na Zagreba koj burzi bila je dionica Luke Plo e koja je pala gotovo šest posto, na 1464,99 kuna. Treba imati na umu da od etvrtka kupci dionica najjužnije hrvatske luke nemaju pravo sudjelovati na glavnoj skupštini društva koja je zakazana za posljednji dan sije nja. Na toj e skupštini biti donesena i odluka o dokapitalizaciji.

CROBEX: +0,49%

Redovan promet: 31.928.430,85 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

304.00 311.75 17.42 2,000.00 3,560.06 285.50 1,361.01 89.00 316.00 135.20 45.76 760.06 418.00 216.03 1,450.00 2,500.00 1,471.00 3,300.00 162.78 530.00 1,104.01 10.46 200.00 794.01 2,208.03 630.00 580.00 160.05 1,200.00 445.10 41.69 320.00 68.00 178.13 41.11 329.99 276.00 1,351.04 950.00 874.00 28.34 120.00 2,944.00 3,848.00 160.00 640.00 80.32 50.00 19.25 6,157.00 637.00 109.00 9.41 218.98 93.99 60.11 1,651.00 37.43 78.50 385.00 585.00 160.11 202.00 70.00 173.00 661.50 32.51 2,900.00 5,750.00 178.96 25.00 26.38 71.00 30.01 16.50 329.46 1,601.00 2,702.41 160.00 18.99 81.50 80.40

306.39 320.00 18.49 2,268.99 3,650.00 293.92 1,464.99 91.40 324.49 141.00 46.68 770.00 428.56 235.00 1,517.99 2,500.00 1,486.80 3,350.01 172.60 532.00 1,136.00 12.45 215.00 799.99 2,225.00 640.01 590.00 164.96 1,260.00 458.80 43.70 332.99 72.05 190.00 42.00 330.00 279.00 1,352.01 950.00 898.99 28.85 132.76 2,944.00 3,849.00 165.00 641.02 82.50 50.00 19.80 6,158.00 637.00 109.99 10.33 218.98 95.40 63.00 1,651.00 38.95 79.00 385.00 585.00 160.11 203.90 70.00 174.90 661.50 35.00 2,900.00 5,750.00 178.96 25.00 26.38 71.00 30.01 16.50 329.46 1,601.00 2,702.41 160.00 18.99 81.50 80.40

306.00 316.00 18.00 2,237.77 3,650.00 293.92 1,464.99 91.10 316.51 137.01 46.68 768.90 428.00 229.40 1,516.86 2,500.00 1,486.80 3,350.01 172.60 530.00 1,133.00 11.89 210.10 799.00 2,210.00 637.00 585.00 162.00 1,210.00 458.80 43.70 323.23 72.05 185.00 42.00 330.00 276.00 1,351.04 950.00 898.99 28.85 120.00 2,944.00 3,849.00 165.00 640.00 82.50 50.00 19.70 6,157.00 637.00 109.99 10.24 218.98 95.40 63.00 1,651.00 38.95 78.50 385.00 585.00 160.11 203.90 70.00 174.90 661.50 32.51 2,900.00 5,750.00 178.96 25.00 26.38 71.00 30.01 16.50 329.46 1,601.00 2,702.41 160.00 18.99 81.50 80.40

0.32% -0.60% 0.90% 0.48% 1.39% 1.70% -5.98% -0.02% -2.16% -2.99% 1.77% 0.72% 1.42% -1.12% -2.64% 25.00% 0.12% 1.52% 4.48% -0.38% -2.42% 0.17% -0.90% 0.38% -0.45% 0.00% -0.85% 0.24% -4.72% 3.08% 1.16% -0.54% -1.30% -0.54% 1.20% 3.13% -0.72% 0.00% 3.15% 3.10% 1.76% -1.69% 4.58% 0.00% 3.13% 0.00% -0.60% -0.02% 0.51% -2.19% 0.00% -0.20% -1.06% 5.54% 1.50% 0.00% 1.91% 4.09% 0.38% 1.32% -0.85% -10.30% 4.03% -17.64% 2.88% 0.23% -7.11% 1.56% 6.46% 2.29% 4.17% 0.08% 1.27% 0.00% 3.13% -0.15% -17.90% 0.02% 0.00% 0.05% 18.12% 7.20%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

19,518 12,650 142,605 1,166 681 5,646 859 11,184 3,017 5,284 12,098 617 1,105 2,077 308 181 301 129 2,473 736 294 25,277 1,276 311 110 382 381 1,291 167 435 4,476 442 1,769 591 2,265 282 310 63 70 74 2,283 489 20 15 341 78 456 713 1,696 5 44 221 2,195 100 188 293 10 335 158 30 19 58 45 125 47 11 212 2 1 30 162 150 50 115 200 10 2 1 16 100 20 20

5,963,678.58 3,978,990.05 2,552,998.36 2,515,827.95 2,464,097.07 1,632,072.82 1,227,998.83 1,007,370.40 965,339.84 735,353.28 556,699.02 472,352.06 469,231.31 469,121.41 463,526.67 452,500.00 444,833.00 431,849.93 419,331.77 391,060.00 330,281.86 291,652.44 265,502.18 247,899.46 243,980.45 242,619.18 222,145.63 208,423.30 202,428.50 194,212.60 190,759.85 144,195.70 126,427.95 108,514.26 94,944.05 93,059.18 85,985.80 85,157.91 66,500.00 66,101.33 65,123.21 59,965.90 58,880.00 57,734.00 55,745.00 49,956.25 37,065.84 35,650.00 32,805.61 30,788.00 28,028.00 24,257.29 21,902.88 21,898.00 17,756.86 17,733.79 16,510.00 13,005.16 12,418.84 11,550.00 11,115.00 9,286.38 9,156.50 8,750.00 8,179.40 7,276.50 7,150.41 5,800.00 5,750.00 5,368.80 4,050.00 3,957.00 3,550.00 3,451.15 3,300.00 3,294.60 3,202.00 2,702.41 2,560.00 1,899.00 1,630.00 1,608.00

25,057.89 724.84 135.00 354.87 36,500.00 1,993.98 326.13 748.43 1,715.49 575.39 348.57 1,073.02 593.49 1,371.92 287.38 283.98 1,979.90 2,488.54 282.49 239.77 69.60 32.12 501.42 2,664.11 668.84 369.46 1,504.69 541.26 234.97 630.22 141.46 147.66 157.25 115.42 264.42 3,173.25 17,677.36 846.27 375.02 384.02 81.36 36.94 326.96 404.14 448.80 12,207.85 124.20 112.77 6.50 1,355.59 124.48 101.08 10.79 800.05 40.68 689.49 901.97 129.93 317.30 192.50 681.12 105.44 4,629.11 29.89 125.07 73.32 237.68 7.39 1,768.69 113.79 26.54 128.58 130.99 156.69 31.69 1,540.22 46.04 323.27 15.24 9.61 45.01 41.46

365 dana Najniža Najviša 253.10 217.00 14.13 1,106.00 1,625.00 242.21 1,160.03 54.00 240.00 80.21 27.87 705.00 290.00 161.54 871.01 612.00 1,181.00 2,332.01 124.01 292.00 909.99 5.00 135.00 657.10 1,436.28 533.13 430.00 105.50 975.00 293.00 22.36 190.00 33.03 120.00 28.00 286.07 200.00 1,140.00 543.15 655.38 25.00 84.32 2,200.00 2,950.00 66.00 461.06 41.77 50.00 19.11 4,720.12 637.00 98.00 5.11 100.00 57.00 51.00 1,337.00 20.50 70.00 302.00 420.00 105.25 145.00 55.00 145.11 511.50 25.00 2,205.01 4,502.00 150.00 20.00 23.01 54.51 20.01 11.14 280.00 1,301.00 2,265.00 160.00 17.00 30.05 44.59

332.84 390.00 43.00 3,397.40 3,650.00 318.99 2,093.00 98.95 369.99 146.00 50.00 1,060.00 428.56 255.00 2,020.00 2,500.00 1,777.00 3,520.00 190.30 598.00 2,198.00 29.01 292.45 829.99 2,890.00 675.00 591.50 184.73 2,450.00 497.02 52.00 375.00 75.31 257.00 46.00 373.00 289.98 1,625.00 950.00 944.00 44.80 164.00 3,157.50 3,950.00 245.00 683.00 230.00 87.00 59.00 6,997.00 637.00 116.91 29.49 218.98 167.99 76.98 1,700.00 46.98 143.91 519.00 592.00 189.38 207.51 100.00 270.00 661.50 36.50 4,800.00 5,849.81 214.95 30.00 69.90 77.00 64.98 36.40 410.00 3,290.00 3,100.00 220.00 27.18 81.50 151.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

64,00 85,05 256,20 12,60 0,71 154,00 5,25 360,00 10,15 105,05 9,83 17,52 15,50 80,05 0,72

64,33 87,00 260,00 12,75 0,72 155,50 5,32 369,00 10,40 105,07 9,86 17,60 16,00 82,99 0,72

64,33 87,00 260,00 12,75 0,72 155,00 5,30 369,00 10,40 105,06 9,84 17,52 15,50 82,99 0,72

64,17 86,42 258,82 12,69 0,71 154,96 5,28 365,36 10,32 1,05 9,85 17,52 15,50 81,92 0,72

100,00 1,50 6,50 1,45 37,00 37,00 81,10 37,06 0,49

100,00 1,50 6,50 1,48 37,88 38,00 81,11 38,00 0,51

100,00 1,50 6,50 1,47 37,00 37,98 81,10 37,50 0,51

100,00 1,50 6,50 1,46 0,37 0,38 0,81 0,37 0,50

93,00 33,50 40,02 5,50 7,75 37,05 11,71 100,00 8,00 32,50 3,52 79,51

93,00 34,50 40,02 6,39 7,75 37,05 13,99 100,00 8,00 32,50 3,52 80,00

93,00 33,50 40,02 6,39 7,75 37,05 13,15 100,00 8,00 32,50 3,52 80,00

93,00 34,34 40,02 5,96 7,75 37,05 13,08 100,00 8,00 32,50 3,52 79,85

0,00 % -2,62 % 0,00 % 16,18 % -1,90 % 0,00 % 9,58 % 0,00 % 0,00 % -4,41 % -4,86 % 0,00 %

3.980,00 483,00 7.099,00 1.284,00 8.450,00 1.656,00 20.000,00 983,00 1.016,00 2.825,00 2.164,00 13.799,00 15.000,00 62,00 3.299,00

4.001,00 485,00 7.100,00 1.284,00 8.700,00 1.656,00 20.002,00 1.020,00 1.030,00 2.825,00 2.174,00 14.000,00 15.899,00 62,00 3.300,00

4.000,00 484,00 7.099,00 1.284,00 8.578,00 1.656,00 20.000,00 1.020,00 1.029,00 2.825,00 2.170,00 13.906,00 15.817,00 62,00 3.300,00

4.000,09 483,49 7.099,39 1.284,00 8.604,50 1.656,00 20.000,28 1.019,34 1.027,91 2.825,00 2.169,89 13.872,14 15.817,27 62,00 3.299,50

0,68 % 0,00 % -0,01 % 20,00 % -0,95 % 0,00 % -0,00 % 0,49 % 1,18 % 0,00 % -5,57 % 0,84 % 5,35 % -11,43 % 2,77 %

3.813,00 4.500,00 661,00 3.500,00 2.960,00 238,00 560,00 33.000,00 153,00

3.821,00 4.600,00 698,00 3.600,00 2.960,00 250,00 568,00 35.001,00 165,00

3.819,80 4.551,45 677,81 3.590,47 2.960,00 241,13 567,60 34.655,52 155,56

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG GRVG NF1N MELR KDIR SALR KBMR SI0002100558 INDGL ZVTG LKPG SAVA PBGS

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR KD ID SALUS NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA INFOND GLOBAL ZAVAROVALNICA TRIGLAV LUKA KOPER SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA OPNG-PO1 TRZN-R-A EINP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-D RSRS-O-B RSDS-O-C RSRS-O-C HETR-R-A

OPSTINA NOVI GRAD - public offering of bonds TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO NAMJESTAJ DD GRADACAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B ENERGOPETROL DD SARAJEVO BOR BANKA DD SARAJEVO METALNO DD ZENICA FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Trgopromet a.d. Kraljevo Agrobanka a.d. Beograd Energotehnika Juzna Backa a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Pekabeta a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Cacanska banka a.d. Cacak Jubmes a.d. Beograd Sloga a.d. Perlez Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad

STOPANSKA BANKA BITOLA ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

476.212,97 138.527,59 86.445,20 82.440,16 54.783,70 52.067,50 38.903,12 37.632,00 33.777,03 29.236,14 25.283,16 17.239,86 16.865,50 16.466,87 11.286,03

0,00 % 0,00 % 4,00 % 1,38 % 0,00 % 3,74 % 0,00 % 1,19 % 3,27 %

20000 27467 5550 22303 84591 36685 15101 30823 13000

2.000.000,00 41.200,50 36.075,00 32.667,70 31.546,65 13.824,33 12.247,45 11.479,76 6.520,10

3208 8168 4713 27868 8000 1478 4064 520 5800 1304 5000 193

298.344,00 280.498,00 188.614,26 166.070,86 62.000,00 54.759,90 53.151,94 52.000,00 46.400,00 42.380,00 17.600,00 15.412,56

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA SBT ALK GRNT KMB MTUR STIL TEL MPT RZLE

7421 1603 334 6496 76762 336 7366 103 3274 27831 2566 984 1088 201 15610

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS FITO TRPK AGBN ETJB BMBI ENHL SJPT PKBT IMLK CCNB JMBN SLPZ MTBN

0,36 % 1,28 % 0,78 % 0,47 % 0,42 % 0,00 % 0,02 % -0,27 % 0,48 % 0,04 % 0,08 % 0,11 % -0,64 % 1,37 % 0,28 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHK1C FBIHK1A ENISR NMJGRK2 FBIHK1B ENPSR BORBRK3 METZRK2 FBIHK1E FRTFRK1 FDSSR

Promet

7148 50371 3424 15000 1945 8900 647 11750 1620 459 473 72 33 7015 120

28.592.653,00 24.353.996,00 24.308.300,00 19.260.000,00 16.735.744,00 14.738.400,00 12.940.184,00 11.977.256,00 1.665.222,00 1.296.675,00 1.026.356,00 998.794,00 521.970,00 434.930,00 395.940,00

valuta: MKD - makedonski denar 9,96 % 2,29 % 6,78 % 3,31 % 7,56 % 4,25 % 2,86 % 6,79 % -0,92 %

759 540 2431 414 496 4957 2008 29 5578

2.899.231,00 2.457.782,00 1.647.767,00 1.486.455,00 1.468.160,00 1.195.284,00 1.139.744,00 1.005.010,00 867.690,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Garant Futog Alkaloid Petrol Gorenje Krka

Oznaka

Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

+6,78% +2,29% +0,78% +0,47% +0,36%

Sloga Željeznice Doboj KD Group Luka Koper Salus

business.hr

-11,43% -2,86% -2,38% -0,64% -0,27%

Telekom Slovenije

Bosnalijek

Posljednja zabilježena cijena dionice slovenskog teleoperatera u etvrtak je iznosila 87 eura, što je ujedno bila najve a cijena po kojoj se tom dionicom tijekom dana trgovalo. S ukupnim prometom od 138.527 eura bila je druga na listi najlikvidnijih izdanja na Ljubljanskoj burzi, pozicioniravši se iza najlikvidnije Krke. Cijena dionice farmaceutske kompanije tako er je rasla, tako da je kona na zabilježena prešla razinu od 64,3 eura.

Cijena dionice sarajevskog farmaceuta pala je u etvrak gotovo jedan posto, na 14,5 konvertibilnih maraka, dok je promet tom dionicom iznosio 10.911 KM. Posljednja zabilježena cijena od 14,5 KM bila je ujedno najniža zabilježena tijekom dana, dok se dionicom Bosnalijeka u etvrtak trgovalo po najve oj cijeni od 14,62 KM. Nakon što je uprava kompanije partnerstvo s ameri kim Alvogenom ocijenila nemogu im, pregovori s potencijalnim ulaga ima još se odvijaju.

+1,28 -0,96

REGIONALNI INDEKSI +0,49% BIRS +0,42% 842,79 969,18 Belex15 -0,25% FIRS +0,98% 752,50 1.613,74 Belexline +0,02% MBI10 +4,64% 1.412,14 2.827,62 SASX10 +0,18% MOSTE 0,00% 1.093,55 523,69 SASX30 +2,27% NEX20 +0,23% 1.093,55 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,11% WIG20 +1,38% 2.703,35 BUX +0,34% 22.344,13 +0,80% +0,44% ATX +1,13% 2.897,23 indeksa na zatvaranju u +1,49% Stanje etvrtak 27. sije nja 2011.

FTSE100 5.984,27

DAX 7.159,01

CAC40

4.073,72

MICEX 1,741.76

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,04% S&P500 +0,42% 11.985,44 1.296,63 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,74% srijedu 26. sije nja 2011. 2.739,50

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 146,7036

32,42

MP-Mena HR

482,0185

24,16

Ilirika BRIC

115,0629

22,55

PBZ I-Stock

71,4524

19,11

7,4558

19,05

ST Global Equity

45,8390

-11,50

FIMA Equity

78,0800

-11,47

C-Zenit

51,3283

-9,36

HPB Dynamic

49,7197

-6,00

5690,5100

-4,28

Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

116,8583

11,14

ZB global

148,9200

8,42

11,1737

7,76

PBZ Global fond

109,9530

7,17

Erste Balanced

127,8300

6,28

ICF Balanced

118,2284

-10,65

ST Balanced

175,5058

-6,67

C-Premium

5,6737

-4,58

HPB Global

103,3664

-2,94

67,1279

-1,07

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn

146,7036 94,5181 5690,5100 97,7358 11,0999 7,4558 14,5329 60,8900 65,7707 28,0440 48,3673 83,3870 80,8100 112,8622 67,4300 46,0434 339,1199 104,4500 106,9000 13,1331 135,0300 115,7910 71,4524 74,7849 92,2329 57,2302 51,3283 34,7000 93,4885 8,6581

1,91 1,64 1,40 0,99 0,93 0,85 0,83 0,83 0,74 0,70 0,63 0,63 0,59 0,57 0,52 0,46 0,44 0,43 0,42 0,41 0,40 0,35 0,31 0,31 0,30 0,30 0,30 0,29 0,29 0,28

24,43 N/A 3,18 7,49 14,67 12,28 8,06 9,08 12,48 0,06 14,63 2,73 17,47 25,48 9,87 21,36 -3,72 4,99 5,07 5,30 6,05 6,19 12,08 9,80 12,94 -6,45 8,33 12,37 8,49 5,28

NFD Aureus US Algorithm Ilirika Gold Poba Ico Equity HPB WAV DJE KD Energija KD Nova Europa Platinum Global Opportunity Raiffeisen Emerging M. Prospectus JIE NFD Aureus BRIC AC Rusija Platinum Blue Chip Raiffeisen HR dionice VB CROBEX10 Raiffeisen C. Europe OTP indeksni MP-Bric HR ZB BRIC+ ZB euroaktiv KD Prvi izbor ZB trend OTP Europa Plus PBZ I-Stock HPB Titan HPB Dioni ki Ilirika Azijski tigar C-Zenit Erste Total East OTP meridian 20 HI-growth

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

20,99 N/A 4,45 10,95 16,10 15,34 18,06 8,95 13,32 -0,87 18,78 -0,44 21,26 29,19 12,74 26,01 4,47 7,15 5,37 9,14 5,81 6,66 18,57 11,40 9,16 0,67 2,14 12,33 14,45 7,47

32,42 N/A -4,28 18,44 N/A 19,05 8,45 10,69 2,33 9,88 18,34 9,07 9,62 11,78 0,39 8,62 5,09 N/A 7,17 12,73 11,67 11,10 19,11 11,13 1,35 11,15 -9,36 1,67 5,05 3,49

18,17 N/A -14,86 -0,67 N/A -8,55 -7,95 -14,77 -9,96 -14,04 -17,04 -5,75 -8,57 12,57 -6,60 -22,16 -5,57 N/A 1,00 3,48 3,71 10,13 -9,08 -7,93 -1,51 -14,06 -20,30 -27,28 -2,42 -1,60

-0,17 -5,54 2,42 0,65 1,84 1,90 2,57 -1,07 5,81 -3,04 3,96 -1,74 9,25 9,82 7,84 9,59 -8,72 -2,02 2,72 1,05 -0,56 3,14 2,68 2,65 10,23 -7,78 2,52 6,70 4,26 0,18

28,835 7,136 6,215 15,716 9,014 21,725 8,316 31,223 25,136 10,755 9,682 8,667 15,984 6,856 199,276 149,215 12,764 92,640 225,860 5,670 195,818 9,034 231,436 10,188 18,103 7,420 5,804 40,353 18,839 69,068

2,30 0,25 3,50 3,40 0,91 3,28 3,35 3,10 3,99 3,82 3,89 3,07 2,38 1,02 5,78 3,08 2,88 0,79 6,73 7,96 8,25 1,52 3,53 3,52 5,32 3,68 2,94 3,32 2,75 8,92

26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust ST Balanced ZB global ST Aggressive Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi HI-balanced Erste Balanced KD Balanced C-Premium Ilirika JIE Balanced HPB Global Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio ICF Balanced PBZ Global fond AC G Balanced EM NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

73,1722 175,5058 148,9200 67,1279 110,0500 115,1569 10,2851 127,8300 8,6011 5,6737 151,4835 103,3664 160,3000 116,8583 118,2284 109,9530 11,1737 84,6226

1,24 0,35 0,27 0,25 0,25 0,21 0,19 0,14 0,14 0,11 0,09 0,03 0,01 0,01 -0,07 -0,11 -0,29 -0,50

8,58 3,01 4,68 6,37 1,85 5,30 4,80 10,89 5,31 5,07 3,03 6,51 4,96 5,21 5,45 9,76 3,08 3,92

9,86 -1,36 6,51 2,54 3,90 7,51 6,12 12,68 3,50 3,04 9,33 2,82 7,90 8,27 4,26 13,87 3,21 5,87

2,75 -6,67 8,42 -1,07 N/A 0,76 4,99 6,28 5,47 -4,58 3,47 -2,94 5,68 11,14 -10,65 7,17 7,76 4,73

0,40 7,24 4,25 -7,18 N/A 2,79 0,32 0,34 -2,95 -13,25 8,64 0,62 5,77 9,53 2,25 5,69 6,00 -3,62

4,64 2,79 0,90 2,90 1,55 7,02 0,30 4,63 2,72 1,44 -0,15 5,66 3,29 1,46 4,54 5,27 -0,65 -0,29

13,338 11,517 713,346 2,647 185,357 38,312 70,715 104,940 7,153 12,653 44,367 88,983 310,861 7,476 12,400 286,530 14,336 15,435

2,55 8,05 9,57 5,35 0,89 5,12 8,92 10,02 5,03 3,99 5,01 5,32 8,42 1,71 8,74 9,38 1,90 4,53

26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011

11,3956 130,5300 128,3299 175,4000 130,0310 162,1327 125,2426 158,8500

0,14 0,09 0,04 0,02 0,01 0,00 -0,02 -0,04

0,50 -0,24 0,00 0,46 0,44 1,05 0,75 -0,43

1,62 2,84 2,20 2,78 2,37 4,00 1,56 -0,19

5,52 7,36 3,82 7,38 7,13 8,31 4,31 3,83

1,48 4,36 4,99 6,69 4,52 8,03 4,33 4,95

0,22 0,16 1,14 0,55 0,36 0,12 0,57 -0,16

7,378 194,680 15,577 476,390 139,240 51.075 13,400 218,493

8,92 7,65 5,12 8,67 7,88 6,25 5,32 9,57

26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011

kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

102,3375 124,8594 122,7341 132,7332 126,1289 145,3500 138,9200 138,9446 132,5222 117,4345 11,3522 10,7090 108,7270 105,7500 163,0850 140,1218 135,6427

0,10 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,21 0,38 0,65 0,53 0,53 0,87 0,77 0,67 0,69 0,83 0,61 0,75 0,68 0,56 0,61 0,45 0,74

1,01 0,68 1,22 1,15 1,21 1,81 1,68 1,34 1,58 1,65 1,40 1,57 1,48 1,36 1,22 0,96 1,59

1,11 2,55 2,72 2,69 3,55 3,70 3,50 2,61 3,38 3,31 3,37 3,44 3,33 3,86 2,23 2,41 3,23

1,56 3,91 4,10 6,30 4,36 4,83 4,39 4,58 5,44 5,10 5,58 4,24 5,01 4,24 4,76 3,26 4,41

-0,21 0,18 0,23 0,14 0,16 0,26 0,17 0,21 0,20 0,23 0,18 0,21 0,16 0,15 0,19 0,11 0,16

7,713 40,092 127,894 956,791 536,568 836,953 679,705 109,112 227,770 164,430 135,265 27,525 176,325 627,919 2033,399 146,035 37,899

1,50 5,79 5,10 11,83 8,52 7,92 7,65 7,34 5,32 3,23 2,33 1,65 1,71 1,35 10,52 10,52 7,07

26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011 26.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,1327

8,31

Raiffeisen Bonds

175,4000

7,38

Erste Bond

130,5300

7,36

PBZ Bond fond

130,0310

7,13

HI-conservative

11,3956

5,52

OTP euro obvezni ki

128,3299

3,82

ZB bond

158,8500

3,83

HPB Obvezni ki

125,2426

4,31

HI-conservative

11,3956

5,52

PBZ Bond fond

130,0310

7,13

HI-conservative Erste Bond OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus ST Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 28/1/2011 Subota 29/1/2011

DALEKOVOD

5,49 MLRD. KRUNA

ur evi prodao H&M-u pala dionice dobit zbog Velimir ur evi , lan Nadzorskupog pamuka nog odbora iz Zagreba, prijavio je Zagreba koj burzi otpuĹĄtanje 2000 dionica Dalekovoda temeljem naloga za prodaju koje ine 0,09 posto temeljnog kapitala i daju 0,09 posto glasova na glavnoj skupĹĄtini. Nakon otpuĹĄtanja posjeduje 6159 dionica druĹĄtva, koje ine 0,27 posto temeljnog kapitala i daju 0,27 posto glasova na glavnoj skupĹĄtini. B.hr

Ĺ vedski modni lanac Hennes&Mauritz AB izvijestio je u etvrtak da mu je neto dobit u etvrtom tromjese ju smanjena 11 posto zbog skupljih sirovina poput pamuka. Tvrtka je objavila da joj je neto dobit u posljednja tri proĹĄlogodiĹĄnja mjeseca pala na 5,49 milijardi ĹĄvedskih kruna (846 milijuna dolara), u usporedbi sa

6,15 milijardi kruna u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi su uve ani ĹĄest posto, na 34,8 milijardi kruna, u usporedbi sa 32,8 milijardi u istom razdoblju prethodne godine, pri emu ih je donekle zako ila jaka ĹĄvedska valuta. Ako se izuzme utjecaj valutnih te ajeva, uve ani su 15 posto. Ove godine H&M planira otvoriti oko 250 novih trgovina, u prvom redu u SAD-u, Velikoj Britaniji i Kini. Tako er e otvoriti prve trgovine u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Singapuru, kao i franĹĄizu u Maroku i Jordanu. B.hr

DEMANTIJ

Centroproizvod nije na prodaju

Iz srpske prehrambene industrije Centroproizvod demantirali su navode beogradskog tjednika NIN da e NestlĂŠ i Dr. Oetker kupiti tu kompaniju za 90 milijuna eura. â&#x20AC;&#x17E;Informacija o prodaji nije to na. Razgovaramo s mnogim o mogu oj suradnji, ali nema ni govora o promjeni vlasni ke struktureâ&#x20AC;&#x153;, kazao je direktor Centroproizvoda Nemanja Popov za Press. A. Pa.

Ina k novom vrhuncu, Podravka u minusu Tijekom ve ine trgovinskog dana indeksi Zagreba ke burze bili su u blagome minusu zbog dobitonosnih prodaja, no kraj radnog vremena Burze donio je preokret i blage dobitke.

HT iĹĄao do 307 kuna

Crobex je porastao 0,5 posto, na 2327,77 bodova, dok je Crobex 10 oja ao 0,56 posto, na 1280,57 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je solidnih 32 mili-

juna kuna, a u druĹĄtvo milijunaĹĄa uĹĄlo je ak osam dionica. Titulu najlikvidnije osvojila je dionica Hrvatskog Telekoma koja je sko ila 0,32 posto, na 306 kuna. Na najve i doma i telekom potroĹĄeno je viĹĄe od pet milijuna kuna, a vlasnika je u rasponu od 304 do 307 kuna promijenilo ak 19.000 dionica. Titulu dobitnika dana u etvrtak osvojila je dionica Ine, koja je po kriteriju likvidnosti pala ak na peto

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave Podravke, ija je dionica u etvrtak pala viĹĄe od dva posto

mjesto uz ostvareni promet od 2,5 milijuna kuna. Vlasnika je po cijenama od 3560 do 3650 kuna promijenilo samo ĹĄestotinjak dionica. No, ipak, dionica najve e doma e naftne kompanije doĹĄla je do nove najviĹĄe razine u povijesti od 3650 kuna, za ĹĄto je zasluĹžan rast od 1,4 posto. Najve e razo aranje trgovinskog dana na Zagreba koj burzi bila je dionica Luke Plo e, koja je pala gotovo ĹĄest posto, na 1464,99

SNIMIO HRVOJE DOMINI

IZBJEGNUT PAD Nakon ĹĄto su burzovni ulaga i u prvom dijelu trgovinskog dana unov ili dobitke iz ranijih dana, krenuli su u nove kupnje koje su rezultirale rastom Crobexa

kuna. Treba imati na umu da od etvrtka kupci dionica najjuĹžnije hrvatske luke nemaju pravo sudjelovati na glavnoj skupĹĄtini druĹĄtva koja je zakazana za zadnji dan sije nja. Na toj e skupĹĄtini biti donesena i odluka o dokapitalizaciji.

AD plastik jeftiniji 2%

Solidan dan imali su i gra evinari koji su u sije nju u prosjeku porasli oko 20 posto. NajuspjeĹĄnija je bila di-

REGIJA

Optimizam konaÄ?no stigao i u Ljubljanu Slovenski indeks SBITOP, nakon viĹĄednevnog minusa, porastao je u etvrtak 0,49 posto, na 842,79 bodova. Najtrgovanija je tradicionalno bila dionica Krke,

koja se jedina pribliĹžila prometu od pola milijuna eura. Cijena Krke rasla je 0,36 posto pa je posljednja zabiljeĹžena iznosila 64,17 eura. Jedina koja je uz Krku ostvarila promet ve i od 100.000 eura bila je dionica slovenskog Telekoma,

ija je pak cijena rasla 1,28 posto. U plusu su bile i dionice naftne kompanije Petrol te proizvo a a bijele tehnike Gorenje. Beogradski indeks BELEX 15 pao je pak na 752,5 bodova, odnosno 0,25 po-

sto. Titulu najtrgovanije dionice ponijela je ona niĹĄke AIK banke sa 28,6 milijuna dinara prometa. Naftna industrija Srbije bila je druga na popisu najlikvidnijih u Beogradu s prometom od 24,3 milijuna dinara. B. St.

onica Tehnike, koja je porasla 33 posto, a samo jedan posto manje dionica IGH. Oko 20 posto porasle su i dionice Dalekovoda, Viadukta i Hidroelektre, a Ingra poskupjela sedam posto. Jedini predstavnik gra evinskog sektora s cjenovnim gubitkom jest Industrogradnja, koju je pri a o otvaranju ste aja sruĹĄila deset posto. ak su tri gra evinara u etvrtak uĹĄla u druĹĄtvo milijunaĹĄa. Na dionice IGH, Ingre i Dalekovoda potroĹĄeno je po viĹĄe od dva milijuna kuna. Pritom su Ingra i IGH blago porasli, a Dalekovod je pao 0,5 posto, na 316 kuna. Dva posto minusa ubiljeĹžili su AD Plastik i Podravka. Posljednja cijena AD Plastika iznosila je 137 kuna, a Podravke 137 kuna.

Nikola Su ec

BROJKE

1,18 0,42 posto rastao je sarajevski SASX 10

posto rastao je banjalu ki BIRS

ARHIVA BUSINESS.HR

Podijeljena ljubav

BEN BERNANKE izaziva pomiješane osje aje investitora DOBITNICI DANA (ZSE) Kaštelanski staklenici +25,00% Zlatni Rat +18,12% Hoteli Živogoš e +13,64% Atlas Nekretnine +11,25% Lucidus +7,56% 50 Raste

Ulaga i vole ameri kog guvernera više nego politi are, ali ne podržavaju njegove odluke Ulaga i možda ne vole politiku ameri ke središnje banke Feda, ali zato njezina elnika Bena Bernankea vole više od svih politi kih lidera na svijetu, osim njema ke kancelar-

ke Angele Merkel, zaklju uje Bloomberg temeljem istraživanja me u 1000 svojih klijenata, koji uklju uju ulaga e, bankare, analiti are i tradere. Dok Bernankea podržava 66 posto, njegovu odluku o kvantitativnom popuštanju 600 milijardi dolara podržava

GUBITNICI DANA (ZSE) Transadria -17,9% Nava Banka -17,64% Saponia -10,3% IPK Osijek -9,12% Zve evo -5,27%

INDEKSI CROX Mirex

18 Nema promjene

28 Pada

Vrijed. 1,422,51 159,26

Prom. 0,46% 0,14%

Sirova nafta 87,33 Prirodni plin 4,41 Zlato 1.345,37 Srebro 27,59 Goveda 104,68

2,51% 1,67% 1,00% 2,90% 0,29%

samo 27 posto ispitanika. Njih 35 posto tvrdi da pumpanje novca gospodarstvu nije dalo rezultate, a 33 posto ih strahuje od inflacije zbog te odluke. Posebno su zabrinuti ispitanici koji dolaze iz eurozone. Njih 40 posto boji se inflacije zbog Fedove politike. Ameri kog ministra financija Timothyja Geithnera podržava 52 posto ispitanih. D. B.

www.business.hr

ZAŠTO ZARA UJU TOLIKO?

'Menadžeri fondova su Lady Gage financijskog svijeta' ju, tako da ne postoji granica u koli ini novca koju ona može zaraditi. Njezin "softver" prema toj studiji iz osamdesetih može kupiti neograni en broj ljudi, i to neograni en broj puta. Menadžeri fondova prema Kelleru tako er proizvode neku vrstu "softvera", a to su jedinstvene investicijske strategije, koje oni odbijaju dijeliti s drugima s obzirom na njihovu veliku vrijednost. I kod menadžera fondova postoji neograni ena svota novca koju mogu zaraditi od investitora, smatra Keller. Dodaje i kako je gotovo neograni en broj ulaga a koji novac mogu ulagati sve dok KELLER smatra da menadžeri zara uju po menadžer ne kaže da je dosta. B.hr istom principu kao i pjeva ica Lady Gaga

TUŽIO ŽENU PA ZAVRŠIO NA NASLOVNICAMA

U Americi su biznismeni zvijezde tabloida Da se Hrvatska razlikuje od Amerike po mnogo emu dokazuje i injenica da su tamo biznismeni zvijezde iji život tabloidi prate u stopu, do najprljavijeg detalja. Ameri ki su mediji tako ovih dana po eli razvla iti po naslovnicama život Adama Della, 40-godišnjeg ameri kog biznismena i brata milijardera i kompjutorskog mogula Michaela Della. Dell je na naslovnicama završio nakon što je tužio svoju bivšu suprugu Padmu Lakshmi, zatraživši potpuno skrbništvo nad njihovim djetetom. Dell se, naime, požalio kako svoju k er Krishnu može vidjeti samo sedam sati tjedno, i to kada mu supruga dopusti, od-

ZBOG lijepe Padme biznismen je završio u tabloidima ARHIVA BUSINESS.HR nosno kada je to u skladu s njenim gustim rasporedom. Jednom je prilikom, kaže,

Ho e li se na ZSE-u nastaviti pozitivan trend, pratite na...

morao otputovati na Bahame kako bi vidio dijete. Padma, televizijska li nost koja trenuta no vodi ameri ku verziju TV showa "Top Chef", odgovara pak kako se njezin bivši suprug, ina e poznati investitor i profesor poslovne škole u Columbiji, radije pojavljuje u medijima nego što se brine o djetetu. Pri a dvoje bivših supružnika ve dulje vrijeme zabavlja ameri ku javnost. Kada je Padma rodila djevoj icu, nije željela otkriti identitet oca. Mediji su naga ali da je to Teddy Forstmann, vlasnik privatne equity firme i izvršni direktor IMG-a, no ispostavilo se da je rije o Adamu Dellu. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Pisac Tony Keller smislio je teoriju koja bi po njegovu mišljenju mogla objasniti zašto fondovski menadžeri zara uju toliko novca. On naime tvrdi kako su fondovski menadžeri "Lady Gage financijskog svijeta". S druge strane, investicijski bankari su "pomo ni vokali" i tekstopisci koji nikada ne e zaraditi onoliko koliko i ljudi za koje rade. Keller je svoju argumentaciju za teoriju pronašao u studiji "Ekonomska teorija zvijezda", koju je 1981. izradio ekonomist Sherwin Rosen sa sveu ilišta u Chicagu. Prema Rosenovoj teoriji, planetarno popularna Lady Gaga stvara "softvere" koji drugi ljudi žele ili treba-

UKRATKO... Hollywoodska zvijezda za Sutherlanda Poznati 75ogodišnji glumac Donald Sutherland, koji je glumio u više od 150 filmova, dobio je svoju zvijezdu na hollywoodskoj stazi slavnih, i to odmah pokraj zvijezde svoga sina Kiefera. Tužba zbog hrane Ameri ki kongresnik hrvatskog podrijetla Dennis Kucinich tuži kantinu ameri kog Kongresa zbog nemara jer je u sendvi u pronašao masline s košticama, a za duševne boli potražuje 150.000 dolara. Još jedna Berlusconijeva maloljetnica Iris Berardi još je jedna maloljetnica koja je sudjelovala na zabavama talijanskog premijera Silvija Berlusconija, za koju istražitelji tvrde da je svima znana prostitutka.