Business.hr broj 817 by Business.hr

DOBRE VIJESTI 10

Dalekovod dobio novi posao u Ukrajini težak pola milijarde kuna Nakon što su prošloga tjedna izvijestili od 12,5 milijuna eura vrijednom poslu u Ukrajini, Dalekovod je objavio kako su dobili i posao projektiranja i gradnje 135 kilometara duge dionice novog dalekovoda za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo

LUKA MILI»I , predsjednik Uprave Dalekovoda

PROGNOZA 2

Ekonomski institut: Rast BDP-a 1,3 posto u 2011.

UTORAK 1/2/2011

BROJ 817 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

DOBAR REZULTAT U 2010. 6-7 Hrvatska poštanska banka ne e davati kredite prema preporukama politi ara, integritet Uprave ovisi o poslovanju isklju ivo prema ban inoj politici upravljanja rizicima

Uprava HPB-a neće podleći

političkim pritiscima BLAGDANSKI MJESEC

Prosinac nije ispunio očekivanja, maloprodaja pala treću godinu zaredom U prosincu je prihod od trgovine na malo u odnosu na isti mjesec 2009. ostvario realan rast od samo 0,2 posto, što je, kažu analiti ari, odraz negativnih kretanja na tržištu rada i gotovo 320.000 nezaposlenih te osje aja neizvjesnosti potroša a koji strahuju ho e li u budu nosti uop e imati pla u - bilo zbog otkaza, bilo zbog insolventnosti poslodavca 4

info&stav 2-3

Muljanje ZG financijama Priznanje loĹĄinjskom turizmu

business.hr

DrĹžavna revizija dala je Gradu Zagrebu, kako piĹĄe Index.hr, samo uvjetno miĹĄljenje za poslovanje u 2009., a najve e zamjerke bile su vezane uz ugovore o gra evinskom zemljiĹĄtu, komunalnim radovima te neupisanih pola milijardi kuna obveza. Grad Zagreb u svojim poslovnim knjigama nije upisao ni 163 milijuna kuna od nagodbi i darovanja zemljiĹĄta...

Na poziv UNWTO-a Turisti ka zajednica grada Malog LoĹĄinja primljena je u UNWTO MreĹžu znanja, program ija je misija podrĹžati akcije drĹžava lanica u svim pitanjima vezanim uz turisti ke inovacije. UNWTO je pohvalio inicijativu TZG Malog LoĹĄinja pri poticanju odrĹživog razvoja turizma i provo enju destinacijskog menadĹžmenta...

Utorak 1/2/2011

Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KAZNENA PRIJAVA PROTIV POTPREDSJEDNIKA VLADE ZA ULAGANJA

Kako je MiloĹĄevi investirao u P Ponukan injenicom da je Domagoja Ivana MiloĹĄevi a, potpredsjednika Vlade za investicije, imovinska kartica prokazala kao pasioniranog kolekcionara nekretnina koji posjeduje ak 16 stanova, poslovni prostor, znatan broj poslovnih udjela i dionica u fondovima i trgova kim druĹĄtvima te drugu imovinu, kao i dvanaest garaĹža kojima je 'osvjeĹžio' prvu verziju imovinske kartice, zamjenik predsjednice HSP-a dr. Ante Star evi Pero Kova evi podnio je kaznenu prijavu zbog nezakonitosti po injenih u pretvorbi i privatizaciji Pastor grupe.

Neodoljiva ponuda

MiloĹĄevi ne laĹže kada kaĹže da nije sudjelovao u privatizaciji Pastora, ali sudjelovao je njegov otac Radenko, za kojega Kova evi kaĹže da je bio u proteĹžiranoj grupi od desetak ponuditelja kojima je

DOMAGOJ IVAN MILOĹ EVI , potpredsjednik Vlade za investicije, kojega je Pero Kova evi iz HSP-a Ante Star evi kazneno prijavio zbog otpisa duga Pastor grupi, tvrtki koju je MiloĹĄevi ev otac Radenko 1994. kupio po proteĹžiranoj cijeni, i neisplate dividende drĹžavi

1994. godine prodano 45 posto dionica Pastora iako njihova ponuda cjenovno nije bila najpovoljnija. Predsjednik HFP-a, koji nije obrazloĹžio zaĹĄto je prihvatio loĹĄiju ponudu iako su postojale dvije povoljnije, bio je tada Ivan

SNIMIO HRVOJE DOMINI

www.business.hr

Peni , a predsjednik Upravnog odbora fonda bio je Borislav Ĺ kegro. Domagoj MiloĹĄevi tada je imao tek 24 godine, direktor tvornice postao je ĹĄest godina kasnije, a u me uvremenu je otac na njega prenio svoje dionice.

Kova evi kaĹže kako MiloĹĄevi zaboravlja na stvari koje su ra ene 2000. i 2001. godine, dok je on bio direktor Pastor grupe. Pritom prije svega misli na nepla anje dividende u prora un drĹžavi kao suvlasniku. "To je klasi na pretvorba na hrvatski na in: prikladno se umanji vrijednost tvrtke koja se privatizira, nakon ega se jave 'majstori' koji idu po sistemu pozajmica - pozajmljuju novac da kupe dionice, ali taj novac otpla uje tvrtka koju su kupili. Oni su posudili novac, ali su neĹĄto manje od 10.000 dionica stavili u trezor Pastora. Kada je doĹĄao MiloĹĄevi , on je taj novac podijelio na skupinu koja je zajedno s njim preuzela tvrtku", objaĹĄnjava Kova evi . MiloĹĄevi u spo itava i to ĹĄto je svoje dugove Pastoru 'teĹĄke' 5,2 milijuna kuna zajedno s Danielom Ĺ ternom, s kojim je 2002. drĹžao 57,7 po-

U OĹ˝UJKU STOPA NEZAPOSLENOSTI 20%

Ekonomski institut: Rast BDP-a 1,3 posto u 2011. Analiti ari zagreba kog Ekonomskog instituta procjenjuju da e rast u Hrvatskoj u ovoj godini biti sporiji nego ĹĄto se o ekivalo pa prognoziraju rast BDP-a od 1,3 posto, a glavnim rizicima za ostvarenje o ekivanog oporavka ozna avaju rastu u nezaposlenost i fiskalnu neravnoteĹžu. Iako je desezonirana vrijednost BDP-a u tre em

kvartalu porasla prvi put nakon viĹĄe od dvije godine, analiti ari instituta u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly navode kako je joĹĄ uvijek prerano govoriti o oporavku gospodarstva jer njihove procjene za etvrto tromjese je ukazuju na mogu i novi pad BDP-a. Negativna kretanja u realnom sektoru ubrzo e se za-

ustaviti pa bi u prvoj polovini ove godine trebao zapo eti oporavak, a po prognozama EIZ-a bit e sporiji nego ĹĄto se prije o ekivalo: rast BDPa u 2011. mogao bi iznositi 1,3 posto, a 2,4 posto u 2012. godini. Oporavak e se zasnivati na rastu doma e potroĹĄnje, a u 2012. e dodatni doprinos do i od oporavka investicija potaknutih pripremama za

pristupanje Europskoj uniji. Procjenjuju da e se nastavit i rast izvoza, iako po neĹĄto niĹžim stopama. Upozoravaju kako e se negativni trendovi na trĹžiĹĄtu rada nastaviti tijekom ove godine, ak i nakon ĹĄto realni sektor zabiljeĹži prva pozitivna kretanja, pa e stopa registrirane nezaposlenosti narasti sa 17,6 posto u 2010. na 18,2 posto u 2011., da bi

››

BISER DANA Kad se sve rasproda i narod i radnici bit e isklju eni iz politike i nikoga ne e biti briga za njihov život. A država bi se trebala brinuti o životu u Hrvatskoj u cjelini: o biljnome svijetu, o životinjskom, o svijetu gljiva, bakterija i virusa, zna i o pravilnom upravljanju prostorom, izvorima i dobrima

BROJKA

nezaposlenih žena starijih od 40 godina s podru ja Zagreba ke županije mo i e se besplatno osposobiti za posao dadilje u sklopu projekta EU vrijednoga 127.224 eura

DR. SLAVKO KULI , Ekonomski institut Zagreb, u intervjuu za Dnevno.hr

sto dionica Pastora, otpisao i riješio 'sumnjivom' kompenzacijom. To su samo neki od dijelova koje Kova evi u prijavi pripisuje Miloševi u kao odgovornoj osobi.

Kada zakaže kadrovska služba... JADRANKA KOSOR ima ozbiljnih problema sa svojim 'Human resources departmentom'

Bez provjere

Zanima ga i zašto kod Miloševi a nije obavljena sigurnosna provjera podrijetla pozamašne imovine. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je kako s Miloševi em nikada nije razgovarala o tome što ima, ve o tome što može napraviti. Josip Leko, lan Povjerenstva za sprje avanje sukoba interesa, kaže kako je Kosor dužna voditi brigu o tome da dužnosnici vjerodostojno prikažu imovinu. Od glasnogovornika Vlade Mladena Pavi a, kao i od samog Miloševi a, komentar kaznene prijave nismo uspjeli dobiti. Branka Suvajac

tek 2012. došlo do smanjenja na 17,7 posto. "Kratkoro ne prognoze za tržište rada izrazito su nepovoljne. Prvo tromjese je ove godine moglo bi završiti sa 340-350 tisu a nezaposlenih, odnosno sa 20-postotnom stopom nezaposlenosti. Iako se nakon toga o ekuje sezonsko smanjenje nezaposlenosti, temeljni trendovi ostat e nepovoljni tijekom godine", isti u u Ekonomskom institutu. H

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

ako je teško odabrati prave suradnike, zasigurno misli premijerka Jadranka Kosor ovih dana, kad se još jednom njezinu suradniku istražuje podrijetlo imovine. Prera unao se Sanader, bivši mu ministri sjede po sudnicama, ve osu eni ili u iš ekivanju su enja za zloporabu položaja (vidi pod: Polan ec, Damir i Ron evi , Berislav), ak je i Sanader u pritvoru završio, a Kosor su ve mjesecima usta puna borbe protiv korupcije i gospodarskog kriminala. Ali, osim što se Kosor odlu ila boriti protiv korupcije i gospodarskog kriminala, s ekipom u kojoj su ražalovani ministar Božidar Kalmeta, koji o kriminalu u svojem resoru, u Hrvatskim autocestama, kao ni o reketu za poslove u branši koji uzima njegov voza / prijatelj ne zna ništa, i ministar Branko Vukeli , sklon brodarstvu i lokalnoj gradnji, odlu ila se boriti i za investicije. A KOGA PITATI, tko zna nešto o investicijama? Možda bi bio dobar nekadašnji ministar financija Borislav Škegro, on se sad bavi privatnim biznisom, a

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

u Pastor?

UVODNIK

››

Treba li se premijerka zahvaliti kompromitiranom potpredsjedniku Vlade na kratkoj suradnji, svejedno je. Izbori su uskoro sklon je o mnogim stvarima savjetovati onako, pro bono, primjerice o tome kako bi Vlada novcem poreznih obveznika mogla pomagati privatne biznise (istini za volju, to je u skladu s njegovom mantrom o privatizaciji, je li tu rije o privatizaciji državnog novca u privatne džepove?). Bi li on? Ma ne, ima previše posla. Bili su tu i HUP-ovci, imaju svakakvih problema u poslovanju, a nemaju baš puno kandidata otkad su joj ranije prepustili Popija a. Ipak, jedno se ime iskristaliziralo: Domagoj Ivan Mi-

loševi . Kosor je za njega ula, i za taj njegov Pastor. A ni Škegro sigurno nije odolio za njega dati rije preporuke. Uostalom, sjedio je Škegro na elu Upravnog odbora HFP-a kada je privatizaciju Pastora odradio Domagojev otac Radenko. A kad ono, Miloševi eva imovinska kartica na kojoj su puste nekretnine, ne stanu na prste dvije ruke, kod neugodnih novinara i politi ara izazvala razne sumnje o podrijetlu te imovine, kao i o njegovim drugim poslovima.

Nažalost, premijerka se nije sjetila da bi se kandidate koji su sudjelovali u Škegrinoj slavnoj privatizaciji ipak trebalo možda malo provjeriti. Ako ne zbog podrijetla imovine, onda možda zbog toga da se vidi jesu li što dužni u prora un na ime dividende, što je ve ranije našla i državna revizija, i to ona slabašna sad ve umirovljene Šime Krasi . I ŠTO SAD? Riješiti se potpredsjednika, zamoliti ga da ode tiho jer tvrtka ne može bez njega? Svejedno. Izbori su uskoro.

tema 4-5

BLAGDANSKI MJESEC U 2010. godini trgovina na malo zabilježil odnosno 1,3 posto nominalno, što je treća uzastopna godina u kojoj m

Prosinac nije ispunio oče maloprodaja pala treću godinu zaredom U prosincu je prihod od trgovine na malo u odnosu na isti mjesec 2009. ostvario realan rast od samo 0,2 posto, što je, kažu analitičari, odraz negativnih kretanja na tržištu rada i gotovo 320.000 nezaposlenih te osjećaja neizvjesnosti potrošača koji strahuju hoće li u budućnosti uopće imati plaću - bilo zbog otkaza, bilo zbog insolventnosti poslodavca Blagdanska potrošnja u prosincu 2010. godine ostala je na gotovo istoj razini kao i na kraju prethodne godine, kada je uslijed krize i u tom za trgovce najizdašnijem mjesecu maloprodaja zabilježila realan pad od 12,1 posto u odnosu na prosinac 2008. godine. Prema prvim podacima

››

Državnog zavoda za statistiku, promet od trgovine na malo u prosincu 2010. godine na godišnjoj je razini nominalno povećan za 2,6 posto, ali realno povećanje iznosi samo 0,2 posto. Ni blagdanska groznica, dakle, nije bila okidač za veću potrošnju, niti je potrošače navela da se barem približ-

Ne znam tko je u plusu, trgovci samo zbrajaju minuse, neki osam, deset, pa i 15 posto. Znam trgovce obućom koji su imali minus i 20 posto ŽELJKO JEGER, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima Snimio hrvoje dominić

no vrate navikama i iznosima koje su za blagdane trošili prije izbijanja krize.

Oprez potrošača

Predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima Željko Jeger kaže da ne zna ni jednog trgovca iz svoje udruge koji je u prosincu zabilježio rast u odnosu na blagdanski mjesec prethodne godine. "Ne znam tko je u plusu, trgovci samo zbrajaju minuse, neki osam, deset, pa i 15 posto. Znam trgovce obućom koji su imali minus i 20 posto", kaže Jeger, dodajući kako posjećenost šoping centara, bez obzira na sve priče, nije ni približna onoj kakva je bila prije. Povećanje broja posjetitelja, čime se hvale pojedini centri, prema njegovu mišljenju nije ni logična jer se otvaranjem novih centara posjetitelji samo razrjeđuju. Za analitičare Raiffeisen banke rezultati maloprodaje u prosincu su ispod očekivanja i konsenzusa tržišta. "Niska stopa rasta poka-

zuje da su potrošači i u blagdanskom razdoblju zadržali oprez, koji već dvije godine karakterizira njihovo ponašanje. Razina potrošnje, koja je samo nešto veća nego u prosincu 2009. godine, odraz je negativnih kretanja na tržištu rada i gotovo 320.000 nezaposlenih te nesigurnosti u mogućnost ostvarivanja budućih dohodaka, što zbog straha od gubitka radnog mjesta, što zbog neizvjesnosti redovito-

sti mjesečnih primanja", stoji u izvješću Direkcije za ekonomska istraživanja RBA.

Ove godine rast

Analitičari ističu da blage pozitivne stope rasta zabilježene u drugoj polovini 2010. godine nisu bile dovoljne da se 'pokriju' razmjerno visoke stope pada u prvoj polovini godine, pa ćemo na ukupnoj godišnjoj razini ponovno imati pad maloprodaje.

bilježila je pad od 2,1 posto realno, kojoj maloprodaja bilježi minus

očekivanja, ću

U 2010. godini trgovina na malo tako bilježi pad od 2,1 posto realno, odnosno 1,3 posto nominalno, što je treća uzastopna godina u kojoj maloprodaja bilježi minus (nakon 0,5 posto realnog pada u 2008. i 15,3 posto realnog pada u 2009. godini). "Budući da rast u drugoj polovini prošle godine nije generiran većim standardom, koji proizlazi iz gospodarskog rasta i oporavka

tržišta rada, nego uglavnom učinkom baznog razdoblja, ne možemo reći da su blage stope rasta u drugoj polovini 2010. godine pokazatelj oporavka. Očekivani rast od tri posto u ovoj godini samo je naznaka oporavka. Osnovni razlog toga nalazi se u nepovoljnim kretanjima na tržištu rada, posebno u prvom tromjesečju", poručuju iz RBA. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

tema 6-7

NA PUTU OPORAVKA? Državna banka nakon druge sanacije pon nja građana i tvrtki

Hrvatska poštansk završila u plusu od Nakon što je u 2009. godini zbog otpisa bila prisiljena iskazati gubitak u visini od gotovo pola milijarde kuna, Hrvatska poštanska banka uspjela je ponovno poslovati profitabilno, uz odolijevanje željama političkih moćnika brojke

16,9

posto iznosi kapitalna adekvatnost banke

100

milijuna kuna neto dobiti HPB se nada ostvariti u 2011. godini, dvostruko više nego u 2010.

150

milijuna kuna Uprava banke računa rezervirati u ovoj godini za gubitke iz ranijih rizičnih kreditnih plasmana

novih poslovnica HPB planira otvoriti ove godine, gdje će zaposliti 84 djelatnika

Čedo maletić i Dubravka kolarić, predsjednik i članica Uprave Poštanske banke Snimio saša Ćetković

Hrvatska poštanska banka uspjela je, nakon gubitka od 450 milijuna kuna u 2009. godini, prošlu godinu završiti s neto dobiti od 50,5 milijuna kuna, pohvalila se Uprava predvođena Čedom Maletićem i Dubravkom Kolarić na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u prostorijama banke. U 2011. godini očekuju da bi neto dobit mogli i udvostručiti u odnosu na 2010., na oko 100 milijuna kuna.

Preporuka još ima

Zbog rizičnih plasmana iz prethodnog razdoblja banka je i u 2010. godini znatan iznos rezervila za moguće gubitke, i to u visini od 139,8 milijuna kuna, a slično planiraju učiniti i tijekom 2011. godine, kad će za rizične kredite izdvojiti oko 150 milijuna kuna, najavio je predsjednik Uprave Maletić. "Ova uprava Hrvatske poštanske banke prolazi ili pada na pitanju odobravanja kredita", izjavio je Maletić. Prema njegovim riječima, preporuke za davanje kredita nekim poduzećima od političara i dalje dolaze, ali jedini kriterij banke za davanje kredita jest kreditna sposobnost klijenata. Kredit može dobiti svatko

››

Ova Uprava HPB-a prolazi ili pada na pitanju odobravanja kredita i ne može podleći političkim pritiscima ili preporukama koje nisu u skladu s bančinom politikom upravljanja rizicima Čedo Maletić, predsjednik Uprave banke

tko je u skladu s bankovnom politikom upravljanja rizicima. "Gubitak nastao iz lošeg kredita koji bismo dali danas pokazao bi se za nekoliko godina, jer ga nije moguće

nikad do kraja sakriti, a HPB želi biti što transparentniji u poslovanju i prema zainteresiranoj javnosti", tvrde. Operativna je dobit u 2010. godini iznosila 195,5 milijuna

kuna, dok je u 2009. iznosila samo 28,1 milijun kuna, a na kraju rujna prošle godine tržišni udjel banke iznosio je 3,74 posto. Banku je u 2010. godini

ije ponovno posluje profitabilno i hvali se povratkom povjere-

business.hr Utorak 1/2/2011

ska banka 2010. od 50 milijuna kuna JEFTINIJE FINANCIRANJE

Kamate će ove godine još padati U HPB-u očekuju da će kamatne stope na kredite i ove godine nastaviti padati, iako o konkretnim kamatnim stopama nisu govorili. Ove godine očekuju pad cijena izvora kreditiranja iz depozita i štednje građana, što znači manje kamatne stope na oročenja. No tu je i predvidiv trošak regulacije. Na kraju, tvrde u Upravi, razina rizika zemlje koji je bitan za banke u stranom vlasništvu koje poslovanje financiraju izvana HPB-u ne igra važnu ulogu u poslovanju. Neto prihod od kamata u prošloj je godini iznosio 374,3 milijuna kuna, 11,1 posto više nego u 2009., a u banci kažu kako je glavni razlog rasta neto kamatnog prihoda smanjena zaduženost u drugim financijskim institucijama, zbog čega je kamatni trošak smanjen 25,8 posto.

Srezali trošak 14,3 posto No kamatni prihodi pali su 12,6 posto, i to upravo zbog loših plasmana, koji se ne smiju knjižiti u računu dobiti i gubitka banke, ali i zbog toga što je banka u 2010. godini spustila kamatnu stopu. Troškovi provizija i naknada spušteni su 9,1 posto, na 380 milijuna kuna, ali je banka snizila i cijene naknada i provizija, čime

dokapitalizirala država sa 450 milijuna kuna te je pretvaranjem hibridnog depozita Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u temeljni kapital njezina kapitalna adekvatnost povećana na 16,9 posto. No Maletić naglašava kako je daljnja dokapitalizacija ipak potreba u sljedećem razdoblju. Razlog tome je što 200 milijuna kuna hibridnog depozita, koje je banka skupila od državnih institucija, ove godine ulazi u posljednju godinu pri-

je otplate i ne može se više knjižiti u kapital, pa će zbog toga kapitalna adekvatnost biti spuštena dva posto. Dodatnih jedan posto kapitalne adekvatnosti pojest će oko milijardu kuna kredita koje planiraju plasirati ove godine.

Nema alternative HP-u

Zbog toga, nadaju se u banci, očekuju i da će novi nadzorni odbori Croatia osiguranja i Croatia Lloyda predložiti da te dvije tvrtke svoje skupe hibridne depozite u visi-

ni od 150 milijuna kuna također pretvore u temeljni kapital HPB-a, i to tijekom ove godine. Hoće li država ove godine prodavati svoje dionice HPB-a na Zagrebačkoj burzi, u HPB-u nisu znali reći, ali su, bilo je lako razabrati, skloniji ideji da se izdavanjem novih dionica banka dokapitalizira, preko burze ili dolaskom strateškog partnera. Hrvatska poštanska banka ove godine planira otvoriti i osam potpuno novih

je prihod od provizija i naknada spušten 2,5 posto u odnosu na 2009. godinu. Ali neto prihod od provizija i naknada posljedično je porastao 13,1 posto, na 197,6 milijuna kuna. Ukupno, banka je u 2010. godini troškove poslovanja uspjela srezati velikih 14,3 posto i unatoč tome zapošljavati nove ljude.

Bilanca na 14,8 mlrd. kn Bilanca banke porasla je 5,8 posto, na 14,8 milijardi kuna, i to zbog jačanja kreditne aktivnosti, tvrde u banci, pa je tako na kraju prošle godine ukupni kreditni plasman banke dosegnuo 8,9 milijardi kuna. Neto krediti komitentima porasli su 12,7 posto, odnosno za 976 milijuna kuna, i to zbog pojačanog kreditiranja pravnih osoba. Iz primljenih depozita banka ima 10,3 milijarde kuna, a oni su u 2010. porasli 5,9 posto. Među stavkama depozita najviše je rasla štednja stanovništva, i to po stopi od 14,7 posto, na 6,5 milijardi kuna. Prema riječima predsjednika Uprave Maletića, nakon izrazito loše javne percepcije banke izazvane lošim poslovnim odlukama prethodne uprave, "HPB je uspio ponovno zadobiti povjerenje građana".

poslovnica u Hrvatskoj: tri u Zagrebu i po jednu u Karlovcu, Bjelovaru, Sisku, Čakovcu i Koprivnici, gdje bi trebalo biti zaposleno novih 84 djelatnika. U Upravi pojašnjavaju kako je otvaranje novih poslovnica nužno kako bi se zadržali postojeći klijenti u sredinama gdje dosad nisu imali poslovnice, poput tih pet gradova u kojima su bili prisutni samo kroz Hrvatsku poštu. A suradnja s Hrvatskom poštom još uvijek nije u pot-

punosti dogovorena ni finalizirana, zbog čega nisu zadovoljni u HPB-u. Maletić smatra kako suradnja s HPom nema alternativu i voljeli bi da su uspjeli biti brži u dogovorima s Poštom. Nakon pitanja novinara, Maletić i Kolarić osvrnuli su se na pitanje spajanja s Croatia osiguranjem. Stav banke je da je riječ o dvije potpuno različite djelatnosti i pitanje je kakva bi uopće bila korist i ušteda koja bi se mogla ostvariti takvim potezom. Josip Jagić

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 1/2/2011

UVOZ-IZVOZ

Deficit smanjen na 45 mlrd. kn

Zagreb. Ukupan izvoz Hrvatske u razdoblju od sije nja do prosinca 2010., prema privremenim podacima DrĹžavnoga zavoda za statistiku, iznosio je 64,9 milijardi kuna. Kako je izvoz istodobno iznosio 110,2 milijarde kuna, naĹĄ je vanjskotrgovinski deficit iznosio 45,4 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je

DZS: TURIZAM U 2010.

DrastiÄ?an pad dolazaka domaÄ&#x2021;ih gostiju Indeks dolazaka doma ih gostiju je 94,7 posto, no rezultate su izvukli strani gosti s indeksom od 104,8 posto u odnosu na 2009. godinu Prema prvim podacima DrĹžavnoga zavoda za statistiku, indeks rezultata doma eg turizma u 2010. godini u broju dolazaka iznosi ukupno 103,2, ime su potkrijepljene najave o rastu hrvatskoga turisti kog proizvoda bez obzira na prili no teĹĄke recesijske uvjete. Istini za volju, zbog promijenjene metodologije u pra enju dolazaka i odlazaka turista uvjetovanih promjenom zakonske regulative, rezultati za 2009. godinu su revidirani, pa tako u zbroj tog indeksa nisu ura unate luke nauti kog turizma.

Posezona za doma e

U o i upada prili no drasti an pad dolazaka doma ih gostiju jer indeks dolazaka iznosi zabrinjavaju ih 94,7 posto. Sre om, rezultate su izvukli strani gosti s indeksom od 104,8 posto u odnosu na 2009. godinu. Kad je rije o no enjima, rezultati su sli ni ukupni je indeks 102,6. Od toga za doma e goste iznosi 94,2 posto, a za strane 103,6. Podaci za prosinac 2010. pokazuju sli an, ali ipak znatno blaĹži trend koji upu uje na injenicu da u posezoni udjel

doma ih turista ipak raste u odnosu na sezonu vjerojatno zbog niĹžih i povoljnijih cijena, ali i blagdanskih termina koji su privla ni dijelu doma ih gostiju. Tako, kad je rije o dolascima, u odnosu na prethodnu godinu razlika u ukupnom iznosu je minimalna s indeksom 100,4 za doma e goste iznosi 98,9, a za strane 101,8. No enja pak imaju indeks 101,0 od toga 99,4 za doma e goste te 102,4 za strane.

Akcijski plan

ini se da su ranije projicirani slabiji rezultati ostvareni kod doma ih gostiju koje su sada podaci DZS-a i potvrdili pokazali da problem uo avaju i u Ministarstvu turizma. Tamo su, naime, nekoliko puta najavili kako e u sljede oj turisti koj sezoni naglasak staviti upravo na doma e turiste, ra unaju i da bi u vremenima kada je teĹĄko ostvarivati rast na svjetskom turisti kom trĹžiĹĄtu upravo vra anje doma ega gosta moglo biti klju uspjeha ove turisti ke sezone. Kao rezultat takve strategije, u sklopu Akcijskog plana hrvatskog turizma donesene su mjere udruĹženih trĹžiĹĄnih aktivnosti sa 12 modela, od kojih su ak etiri namijenjena isklju ivo doma im organizatorima putovanja. Branimir Kova

Branimir.kovac@business.hr

58,9 posto. Posrijedi su znatno bolji rezultati od onih iz 2009., kada nam je deficit iznosio 56,5 milijardi kuna. To nije, u 2009. izvezli smo 9,5 milijuna kuna manje, a k tome smo i uvezli milijun i pol kuna viĹĄe. Gledaju i izvozne proizvode, zabiljeĹžen je porast u svih sedam promatranih kategorija. Najve i skokovi ostvareni su u dijelu industrijskih materijala (sa 16,4 na 20,1 milijardu kuna) te prijevoznih sredstava i njihovih dijelova (sa 10,2 na 12,4 milijarde kuna). Uvo-

zne stavke prema toj podjeli uglavnom su na razini onih iz 2009. godine. Spomenuti pad ostvaren je uglavnom smanjenim uvozom kapitalnih proizvoda. Uvjerljivo smo najviĹĄe izvozili u Europu, ak 55,2 milijarde kuna, od ega 12,2 milijarde u Italiju. Iz Italije smo najviĹĄe i uvezli - 16,8 milijardi kuna. Najve i nerazmjer izme u uvoza i izvoza, prema o ekivanju, ostvaren je s Kinom. Tek neĹĄto viĹĄe od 200 milijuna kuna izvezene robe pratilo je 7,9 milijardi kuna uvoza. H. R.

BROJKA

64,9 milijardi kuna iznosio je ukupan izvoz u razdoblju sije anj-prosinac 2010.

'NaĹĄa ponuda za o Vladinoj potpo ISTJEÂťE ROK ZA PONUDE Vjekoslav Majeti , vlasnik i direktor Dok-Ing grupe, kaĹže kako njihova ponuda za preuzimanje 3. maja ovisi o dva faktora: sastanku s predstavnikom Vlade, koja ne smije "di i ruke od brodogradiliĹĄta", te o podrĹĄci banaka s kojima pregovaraju Kada sutra istekne izuzetno kratak rok od deset dana za prijavu ponuda za kupnju brodogradiliĹĄta 3. maj, na stolu bi se u najboljem slu aju mogle na i dvije ponude. Ona Jadranskih ulaganja poznatog poduzetnika Danka Kon ara ne bi trebala biti upitna - uostalom nije tajna da je ta tvrtka krenula u ozbiljno preuzimanje nekoliko doma ih brodogradiliĹĄta od kojih je Kraljevica zasad najsigurnija, a sve se eĹĄ e spominje i Brodotrogir. Drugi potencijalni konkurent je tvrtka DokIng, najpoznatija po proizvodnji strojeva za razminiranje. ProĹĄlog je vikenda Vjekoslav Majeti , vlasnik i direktor Dok-Ing grupe, posjetio 3. maj kako bi iz prve ruke "snimio" situaciju u brodogradiliĹĄtu. No, kako je rekao za Business.

hr, joĹĄ nije siguran ho e li se prijaviti na natje aj. Jedan od glavnih razloga dvojbe jest i iznimno kratak rok, nedovoljan za kvalitetnu pripremu i snimanje situacije.

Ulaganje 300 mil. kn

"Trenuta no sve ovisi o dva faktora. DoĹĄli smo, naime, do zaklju ka da ako sama drĹžava digne ruke od brodogradiliĹĄta, onaj tko ga preuzme lako moĹže izgorjeti. Stoga moramo popri ati s nekim iz Vlade, ali dosad nismo imali takvih razgovora na kojima bismo se detaljnije upoznali s tim aspektom. Drugi je element potpora banaka bez koje se ne moĹže krenuti u tako ozbiljan posao, jer ipak je rije o egzistenciji viĹĄe od 2500 ljudi. Pokrenuli smo razgovore s nekim bankama, pa ako one pristanu

sudjelovati, mogli bismo se odlu iti za ulazak u posaoâ&#x20AC;&#x153;, kaĹže Majeti , koji je tijekom vikenda razgovarao i s Upravom i sa sindikatima 3. maj. Majeti tvrdi kako ima viziju razvoja brodogradiliĹĄta, koje je kompatibilno osnovnoj proizvodnji DokInga. Same kapacitete i tehnoloĹĄku opremljenost ocjenjuje zadovoljavaju im te da ih samo treba preusmjeriti. Upozorava, me utim, kako je istodobno rije o grani niske produktivnosti i visoke konkurencije, a u samo brodogradiliĹĄte potrebno je i mnogo investirati. Prema nekim ocjenama, taj bi iznos bio izme u 100 i 300 milijuna kuna, ĹĄto sasvim sigurno traĹži ozbiljan kapital u pozadini svake ozbiljne ponude. Istovremeno, ovih su dana iznimno aktivni u

HUP-ova UDRUGA

UdruĹžili se poslodavci u obrazovanju

Zagreb. U sklopu Hrvatske udruga poslodavaca (HUP) osnovana je Udruga poslodavaca u obrazovanju, nova granska udruga kojoj je cilj kontinuirano pra enje i analiza sektora obrazovanja te zna ajniji utjecaj privatnog sektora na prilagodbu obrazovnog sustava za potrebe gospodarstva i trĹžiĹĄta rada. Kako su priop i-

li iz HUP-a, osivanjem udruge Ĺžele, uz ostalo, kroz relevantne teme iz podru ja obrazovanja i usavrĹĄavanja utjecati na unaprje ivanje i promoviranje vaĹžnosti kulture u enja i usavrĹĄavanja. Za predsjednika IzvrĹĄnoga odbora Udruge izabran je Mislav Balkovi (Visoka ĹĄkola za primijenjeno ra unarstvo u Zagrebu), a dopredsjednici su: Ivica Zeli (Srednja ĹĄkola Dental centar MaruĹĄi ), Ozren Jurekovi (Veleu iliĹĄte Vern) te Maja Martinovi (Zagreba ka ĹĄkola ekonomije i menadĹžmenta). H

TVORNICA U NIĹ U

Srbi Benettonu daju 9000 eura po radniku

Zagreb. Talijanski Benetton i srpska vlada u ponedjeljak su potpisali sporazum o otvaranju Benettonove tvornice u NiĹĄu u koju e uloĹžiti 43,2 milijuna eura. Za svakog novozaposlenog radnika Benetton e iz prora una Srbije dobiti po 9000 eura. Ministar ekonomije Mla an Dinki , koji je uime vlade potpisao sporazum, tvr-

di da e se subvencije odobrene Benettonu i drugim investitorima koji otvaraju nova radna mjesta upla enim porezima i doprinosima u prora un vratiti u roku od godinu dana. Benetton e do kraja oĹžujka postati vlasnik Niteksa, u ijem e tvorni kom krugu preurediti i sagraditi novu tvornicu u kojoj e u etiri godine zaposliti 2700 radnika. Benetton e ve u svibnju po eti proizvoditi u Niteksu, a u sljede e tri godine planira posti i godiĹĄnji izvoz od 70 milijuna eura. Z. D.

U 2011.

Zagreba ki GSV i o poljoprivredi Zagreba ko Gospodarsko-socijalno vije e (GSV) ju er je prihvatilo program rada za 2011., a po novom e se na GSV-u eĹĄ e govoriti i o poljoprivredi i ĹĄumarstvu, na zahtjev istoimenog gradskog ureda, izvijestio je novi predsjednik GSV-a Vladimir Ferdelji. Predsjednik Uprave Elektrokontakta na elu GSV-a zamijenio je Damira BeloĹĄevi a, iz redova sindikata. H

za 3. maj ovisi Adris grupa pori ĹĄkverovima' iz gubitka u dobitak â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

ÂťETVRTI KVARTAL

VJEKOSLAV MAJETI , vlasnik i direktor Dok-Ing grupe

sindikatima iji su predstavnici imali sastanak s ministrom gospodarstva urom Popija em te drĹžavnim tajnikom za industriju Ru erom Friganovi em.

Nada za Brodosplit

"Nama je najvaĹžnije da se u 3. maju ne pokrene ste aj. Ministar i drĹžavni tajnik uvjeravaju nas da ak i kada ne bi bilo zainteresiranih u ovom krugu, ne e biti ste aja, te da bi u tom slu aju slijedio novi, etvrti krug natje aj", kaĹže Juraj

Ĺ olji , povjerenik sindikata metalaca u 3. maju. Prema rije ima Juraja Ĺ olji a, koji obnaĹĄa i funkciju predsjednika Odbora hrvatske brodogradnje u sindikatu metalaca, trenuta no je ukidanju zabrane Europske komisije o ugovaranju novih poslova najbliĹži Brodosplit. Tamo bi dolazak Samoborske tvornice vijaka DIV trebao biti gotova stvar. Povjerenik sindikata metalaca u Brodosplitu JoĹĄko Franji malo je oprezniji budu i da sindikati joĹĄ nisu dobili

Ako sama drĹžava digne ruke od brodogradiliĹĄta, onaj tko ga preuzme lako moĹže izgorjeti

novu verziju programa. "Trenuta no trebamo postaviti i pitanje odgovornosti sadaĹĄnje Uprave, koja nije na vrijeme osigurala i ugovorila poslove. Posao nam je svakako prioritet, jer bez toga ne vrijedi nikakva privatizacija. Rije je o cijelom procesu koji e trajati i u najboljem slu aju, ako se sve posloĹži, o ekujem da bi sve moglo biti gotovo tek sredinom godine", prognozira Franji . Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

Nakon ĹĄto je u posljednjem kvartalu 2009. poslovao sa 92,7 mil. kuna gubitka, Adris je u istom razdoblju lani ostvario 32,3 mil. kuna dobiti, uz ak 35 posto viĹĄe prihode od 735,7 mil. kuna

Adris grupa u zadnjem je tromjese ju proĹĄle godine zabiljeĹžila 32,3 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, pokazuju podaci nerevidiranog i konsolidiranog izvjeĹĄ a objavljenog na internetskim stranicama Zagreba ke burze. U istom je razdoblju godinu prije gubitak iznosio 92,7 milijuna kuna. Konsolidirano izvjeĹĄ e koje obuhva a sva poduze a u sklopu Adris grupe, uz izuzetak Maistre, pokazuju da su ukupni prihodi istodobno pove ani 35 posto te su u zadnja tri mjeseca proĹĄle godine iznosili 735,7 milijuna kuna.

Smanjen gubitak Maistre

Adris grupa je u etvrtom tromjese ju smanjila kratkoro ne i dugoro ne obveze u odnosu na isti kvartal 2009. godine. Tako su kratkoro ne obveze iznosile 59,5 milijuna kuna ili 16 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prethodne godine, dok su dugoro ne obveze smanjene za 400 milijuna kuna i iznosile su 1,02 mi-

lijarde kuna. Maistra, lanica Adris grupe, izdala je posebno izvjeĹĄ e u kojemu stoji da je u zadnjem kvartalu proĹĄle godine zabiljeĹžila gubitak od 103 milijuna kuna, ĹĄto je ipak neĹĄto bolji rezultat nego u zadnjem tromjese ju 2009. godine, kada je gubitak bio ve i 34 milijuna kuna. Ukupni su prihodi neznatno pali i iznosili su 22 milijuna kuna. Smanjeni gubitak uz gotovo jednake prihode zna i da je Maistra uspjela znatno smanjiti rashode u zadnjem kvartalu 2010. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Obveze

Ukupni rashodi iznosili su 127,2 mil. kuna, a u zadnjem tromjese ju 2009. dosegli su 163 milijuna kuna. Poslovni prihodi biljeĹže rast od 15% i popeli su se na 23 milijuna kuna, dok je Maistra u financijskim prihodima zabiljeĹžila manjak od 447.330 kuna. Hotelijerska tvrtka u vlasniĹĄtvu Adris grupe svoje je kratkoro ne obveze pove ala za 67 milijuna kuna, pa su one na dan 31. prosinca 2010. iznosile 961 mil. kuna. Istodobno su za samo milijun kuna smanjene dugoro ne obveze koje su na kraju razdoblja iznosile 24,1 mil. kuna. Ante Pavi

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 1/2/2011

PLINSKI KLASTER

Ignorira li ih Ina, okre u se inodobavlja ima Grupa od 10-ak tvrtki i asocijacija koje posluju s ukapljenim naftnim i prirodnim plinom osnovala je u Daruvaru Hrvatski plinski klaster (HPK), uz iju e pomo , o ekuju, snaĹžnije utjecati na trĹžiĹĄte autoplina te trĹžiĹĄte plina u malim spremnicima namijenjenog ku anstvima, industriji i turizmu.

Osnivanje klastera rezultat je nezadovoljstva vlasnika malih i srednjih tvrtki koje se bave ukapljenim naftnim i prirodnim plinom neu inkovitim i netransparentnim poslovanjem HGK. Predsjednik HPK-a, vlasnik tvrtke LIB iz FaĹžane Branimir Palunko, me u prioritetima klastera istaknuo je aktivnosti koje e dovesti do sniĹžavanja cijene autoplina, poticanja masovnije ugradnje autoplina u vozila, podizanja kvalitete UNP-a i prirodnog plina te pronalaĹženja povoljnijih izvo-

ra i dobavnih pravaca plina. "Otvoreni smo za pregovore i dogovore kako s Inom, glavnim hrvatskim proizvo a em UNP-a, tako i s Ministarstvom gospodarstva kako bismo pronaĹĄli zajedni ki jezik i prisilili Inu da po ne proizvoditi kvalitetniji plin, a drĹžavu da izmjenama Pravilnika o utvr ivanju cijena UNP-a trĹžiĹĄtu ponudi jeftiniji energent. No, ako nas proizvo a bude ignorirao, okrenut emo se alternativnim pravcima dobave iz inozemstva", upozorio je Palunko.

Daleko Ukrajin

Ĺ IRE POSLOVANJE

Petrol u Hrvatsku ulaĹže 75 milijuna eura Slovenska naftna kompanija planira u idu e etiri godine otvoriti 23 benzinske crpke u Hrvatskoj, a dio plana o dugoro nom najmu skladiĹĄta duĹž obale su i pregovori sa zadarskim Kepol terminalom o koriĹĄtenju dodatnih skladiĹĄnih kapaciteta na terminalu GaĹženica pokraj Zadra Slovenska naftna kompanija Petrol u idu e etiri godine namjerava uloĹžiti dodatnih 75 milijuna eura u Hrvatsku, odnosno oko 17,5 posto ukupnog iznosa od ak 428 milijuna eura, koliko do 2014. godine planira investirati u zemlje bivĹĄe zajedni ke drĹžave. Trenuta no je Petrol, prema vlastitoj procjeni, drugi naftni trgovac u Hrvatskoj, a tu poziciju, kaĹžu, Ĺžele zadrĹžati te dodatno u vrstiti novim investicijama i ĹĄirenjem poslovanja. Vodstvo Petrola ne krije da je i te kako svjesno vrsto ukorijenjene vode e pozicije hrvatske kompanije Ine na doma em trĹžiĹĄtu, koju e idu ih godina biti teĹĄko ugroziti. No tvrde da su dobro razradili ciljeve ekspanzije na hrvatsko trĹžiĹĄte, prije svega kroz pove anje broja benzinskih crpki, poboljĹĄanje usluge, opskrbu potroĹĄa-

PETROL je prvu benzinsku crpku u Hrvatskoj otvorio tek 1999., a otad ih je otvoreno 79 ARHIVA BUSINESS.HR

a najkvalitetnijim pogonskim gorivima i trgova kom robom te naftom i plinom iz luka na Jadranu, ali i dugoro nim najmom skladiĹĄnih kapaciteta duĹž jadranske obale te neovisnoĹĄ u izvora nabave i pove anjem projekata na podru ju energetike.

GaĹženicom u svijet

Me u konkretnim planovima su otvaranje 23 benzinske crpke te stvaranje predispozicija za opskrbljivanje Hrvatske naftom i plinom iz luka na Jadranu, ĹĄto podrazumijeva dugoro ni najam skladiĹĄta duĹž obale. Petrol, me u ostalim, sa zadarskom tvrtkom Kepol terminal pregovara o koriĹĄtenju dodatnih skladiĹĄnih kapaciteta na terminalu GaĹženica kod Zadra.

Tu zadarsku luku i terminal Petrol ve koristi za dopremu naftnih derivata na hrvatsko trĹžiĹĄte, a kako Kepol terminal uskoro namjerava uloĹžiti znatna sredstva u proĹĄirenje skladiĹĄnih kapaciteta zbog unosnog posla s ruskom naftnom tvrtkom ZarubeĹžnjeft, koja e preko GaĹženice izvoziti naftne derivate na svjetsko trĹžiĹĄte, Petrol pokuĹĄava osigurati dio tih dodatnih kapaciteta za svoje potrebe.

Prodaja UNP-a

Drugi vaĹžan Petrolov cilj jest zadrĹžati visoku kvalitetu goriva koje se isporu uje hrvatskim kupcima u maloprodajnoj mreĹži. Zbog toga naftne derivate nabavljaju na provjerenom trĹžiĹĄtu posluju i s velikim me unarodnim kompanijama kao

" lanice klastera paĹžljivo prate situaciju na me unarodnom trĹžiĹĄtu UNP-om, upoznati smo i s kretanjem cijena, a uspostavili smo i neke kontakte s inozemnim dobavlja ima UNP-a i prirodnog plina od kojih moĹžemo osigurati dodatne koli ine plina ako s doma im dobavlja em ne uspijemo posti i prihvatljiv dogovor", kazao je Palunko. No nije htio precizirati s kojim su inozemnim tvrtkama razgovarali i ĹĄto je dosad dogovoreno. S. C. H.

ĹĄto su Total, ENI, BP i Shell. Petrolovi poslovni planovi u Hrvatskoj uklju uju i nova ulaganja u projekte na podru ju energetike, posebno prodaje i distribucije prirodnog i ukapljenog naftnog plina (UNP). Nedavnim preuzimanjem tvrtke Jadranplin iz DrniĹĄa i osje kog Butana Petrol je pokazao kako namjerava uskoro postati vaĹžan distributer ukapljenog naftnog plina na hrvatskom trĹžiĹĄtu. Petrol u Hrvatskoj posluje od 1996. godine. Prve se tri godine tvrtka ograni ila isklju ivo na trgovinu naftom i naftnim derivatima na veliko, a tek 1999. otvorena je prva benzinska crpka. Do danas ih je otvoreno ukupno 79 diljem Hrvatske. Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

DOBRE VIJESTI Nakon ĹĄto su proĹĄloga tjedna izvijestili od 12,5 milijuna eura vrijednom poslu u Ukrajini, Dalekovod je objavio kako su dobili i posao projektiranja i gradnje 135 kilometara duge dionice novog dalekovoda za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo

REGIONALNO ŠIRENJE

RALU logistika otvorila tvrtku u Ma arskoj Zagreb. Kompanija RALU logistika, za transport, distribuciju i skladištenje, nedavnim otvaranjem tvrtke u Ma arskoj nastavlja širenje u regiji, izvijestili su napominju i kako e tvrtka u Budimpešti predstavljati središte poslovanja u Ma arskoj. Time RALU logistika nastavlja novi razvojni ciklus, sa 150

vozila i 230 zaposlenika. Predsjednik Uprave RALU logistike Renato Rada i napominje kako vode e mjesto na tržištu žele i dalje osiguravati širenjem u regiji. Vlasnik kompanije Luka Raji je istaknuo kako širenje poslovanja u Ma arsku predstavlja bitan korak u daljnjem razvoju tvrtke. Ulazak u Ma arsku, napominju, logi an je slijed poslovnog plana RALU logistike za širenje u regiji. Planiraju razvoj i širenje na tom tržištu organskim rastom i vlastitim sredstvima te novim akvizicijama. H

AUTOINDUSTRIJA

Prihod AD Plastika sko io 31,7 posto

LUKA RAJI , vlasnik RALU logistike SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Ukupni prihodi AD Plastika pove ani su prošle godine 31,7 posto, na 871,83 milijuna kuna, dok je dobit sko ila 235,2 posto, na 54,01 milijun kuna prošle godine, objavljeno je na Zagreba koj burzi. Poslovni prihodi pove ani su pritom 30,34 posto na 793,56 milijuna kuna, a financijski su pove ani 47,3 posto, na 78,26

milijuna kuna. Komentiraju i kretanje prihoda u komentarima Uprave navodi se kako se "pove anje u ostalim poslovnim prihodima najve im dijelom odnosi na prodaju imovine ADP Luge". Naime, u konsolidiranom izvješ u AD Plastik grupe obuhva eni su i rezultati podužnice u Sloveniji te dviju tvrtki u Rusiji. Prema nekonsolidiranim rezultatima za solinski AD Plastik, ukupni su prihodi pove ani 11,43 posto na 610,07 milijuna kuna, dok im je dobit pove ana 56,04 posto na 35,74 milijuna kuna. P. B.

ekovod dobio novi posao u ajini težak pola milijarde kn LUKA MILIŠI , predsjednik Uprave Dalekovoda SNIMIO SAŠA ETKOVI

Tvrtka Dalekovod izvijestila je putem Zagreba ke burze da je dobila posao projektiranja i gradnje 135 kilometara duge dionice novog dalekovoda za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo, a vrijednost ugovorenih radova iznosi 71 milijun eura ili oko 525 milijuna kuna. Da je rije o doista velikom poslu za Dalekovod, govori injenica da je njegova vrijednost samo nešto manja od ukupnih devetomjese nih prihoda u prošloj godini. U dugotrajnom procesu nadmetanja Dalekovod je financijsku ponudu predao lani u svibnju, koje je provedeno u drugom stupnju (prvi stupanj pretkvalifikacije, drugi stupanj podnošenje financijske ponude), a sudjelovalo je 20 me unarodnih kompanija od kojih je samo sedam ispunilo uvjete i sudjelovalo u javnom nadmetanju u drugom stupnju.

Šest konkurenata

Dalekovod je posao dobio u konkurenciji šest uglednih me unarodnih kompanija (tri indijske, finska, španjolska i korejska) po pravilima Eu-

ropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja ujedno kreditom financira projekt. Vrijednost ugovorenih radova je 71 milijun eura, navodi se u priop enju. Duljina trase dalekovoda iznosi 135 kilometara i prolazi kroz regije Zhytomyri Kyiv prema transformatorskoj stanici 750 kV Kievska u sjevernom dijelu središnje Ukrajne. Radovi e se odvijati u tri faze, pri emu su prva i tre a faza (projektiranje i gradnja) obaveza Dalekovoda kao nositelja ugovora. O ekivano trajanje radova je 20 mjeseci od potpisivanja ugovora, a dalekovod e omogu iti nesmetanu opskrbu elektri nom energijom sjevernog dijela središnje Ukrajine.

Pad prihoda

Iz Dalekovoda isti u da im je to ve tre i posao u Ukrajini. Nakon što je u studenome prošle godine potpisao ugovor o gradnji dalekovoda od 330 kV Dniester-Bar HVL, vrijedan 14,5 milijuna ameri kih dolara, prošli je tjedan Dalekovod dobio posao na proširenju i modernizaciji 330 kV transformatorske stanice Bar vrijedan 12,5 milijuna eura.

Najnoviji posao svakako bi Dalekovodu ove godine mogao osigurati oporavak financijskih rezultata, nakon što su mu ukupni prihodi u prvih devet mjeseci prošle godine - sli no kao i ve ini doma ih gra evinskih tvrtki - pali više od 35 posto, na samo 578,75 milijuna kuna. Neto dobit smanjena im je istodobno ak 42,5 posto, na 16,94 milijuna kuna. Ina e, ukupni prihodi Dalekovoda u 2009. godini iznosili su 2,45 milijardi kuna, a rezultati za cijelu 2010. godinu još nisu objavljeni. P. B., H

BROJKE

578,75 milijuna kuna iznosio je ukupan prihod Dalekovoda u prvih devet mjeseci prošle godine, što je 35,5 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine

16,94

milijuna kuna iznosila je neto dobit Dalekovoda u prvih devet mjeseci prošle godine, što je 42,5 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 1/2/2011

ISTRAŽIVANJE GFK

Internetom se koristi 58% gra ana

Zagreb. U 2010. godini, prema istraživanju GfK, internetom se koristilo 58 posto gra ana Hrvatske starijih od 15 godina. U svijetu je oko dvije milijarde korisnika interneta, a u nas oko dva milijuna. Osobno ra unalo posjeduje 67 posto ku anstava, njih 980 tisu a, prema 24 po-

sto 2000. godine. U prosjeku je rije o 1,2 ra unala po ku anstvu. Klasi no stolno ra unalo nalazi se u oko 50 posto ku anstava, a prijenosno u oko 26 posto ku anstava. Priklju ak na internet ima 62 posto ku anstava: najviše u Zagrebu (75%) i Dalmaciji (72%), a najmanje u Slavoniji (39%). Za pristupanje internetu u posljednjih šest mjeseci koristi se najviše ADSL (62%) te ostali širokopojasni pristup (11%).

Kad je rije o svrhi korištenja interneta, dominira slanje i primanje elektroni ke pošte (71 posto). Slijede informiranje o dnevnim doga ajima (64 posto), traženje informacija o proizvodima/ uslugama (60 posto), korištenje društvenih mreža (57 posto)... Za traženje informacija o proizvodima i uslugama preko interneta najviše su se izjasnili gra ani Zagreba (77%) i osobe izme u 45 i 54 godine (70%). B.hr

BROJKA

500

tisu a osoba u Hrvatskoj koristi se internetskim bankarstvom

Pamučna industrija ugovara poslove sa starim kupcima

Nekoliko mjeseci nakon ponovnog pokretanja proizvodnje u pogonima nekadašnje Pamu ne industrije, tvrtka T7 Vis iz Varaždina obnovila je suradnju s nekadašnjim kupcima te tvornice iz Duge Rese, izvijestila je lanica Uprave varaždinske tvrtke Jasmina Prokop Tomi . Govore i o rezultatima nastupa na najve em sajmu tekstila za dom i ku anstvo Heimtextil, gdje je T7 VIS predstavio novi proizvodni program Pamu ne industrije, Prokop Tomi istaknula je kako je poslovna suradnja ostvarena s gotovo svim velikim kupcima te da e to biti okosnica ovogodišnje proizvodnje.

130 zaposlenih

"Vrijednosti ugovora za 2011. godinu mjere se u desetinama milijuna kuna,

što daje razlog za optimizam svim zaposlenicima te donedavno posrnule tvornice", rekla je Jasmina Prokop Tomi na konferenciji za novinare. U Dugoj Resi se u posljednjih nekoliko mjeseci proizvodi luksuzno stolno rublje namijenjeno tržištu hotela, restorana i kafi a, tzv. HoReCa program. Kupnjom Pamu ne, kako je istaknula Prokop Tomi , T7 Vis, koji se bavi proizvodnjom promo-tekstila kao što su suncobrani, natpisi i sli no, diversificirao je proizvodni program. U pogonu u Dugoj Resi zaposleno je 130 radnika, a taj se broj planira pove ati na 500 u sljede ih pet godina. Kako je istaknula, odmah se po elo ulagati u revitalizaciju proizvodnje i obnovu strojnog parka, a investicije e se nastaviti i u

SNIMIO HRVOJE DOMINI

DUGA RESA Kako kažu iz varaždinske tvrtke T7 VIS, koja je lani kupila pogon propale Pamu ne industrije Duga Resa, "vrijednosti ugovora za 2011. godinu mjere se u desetinama milijuna kuna, što daje razlog za optimizam svim zaposlenicima"

JASMINA PROKOP TOMI , lanica Uprave varaždinske tvrtke T7 VIS

ovoj godini. Nije navela to an iznos, kazavši da je rije o desecima milijuna kuna. Na upit o poslovnim rezultatima T7 VIS-a ostvarenim u 2010. Prokop Tomi odgovorila je kako su oni na razini 2009. te da se poslovalo s dobiti.

70% izvoza

"U 2011. o ekujemo znatan porast izvoza, koji bi trebao premašiti 70 posto udjela u ukupnim prihodima", napomenula je Prokop Tomi go-

vore i o planovima za teku u godinu tvrtke, koja svoje tekstilne proizvode izvozi u više od 30 zemalja. Tvrtka je na frankfurtskom sajmu po ela preliminarne pregovore s novim kupcima, pa je tako dogovorena prva probna pošiljka kišobrana za kupca u SAD-u koja kre e ve po etkom velja e. Pamu na industrija Duga Resa novog je vlasnika dobila u lipnju 2010. nakon sedam godina ste aja. Tvrtka T7 VIS, u vlasništvu

varaždinskog poduzetnika Davora Patafte, kupila je dugorešku Pamu nu industriju na javnoj dražbi za 30,8 milijuna kuna, a prethodilo joj je nekoliko neuspjelih i poništenih dražbi. Na sajmu u Frankfurtu, u organizaciji HGK, predstavile su se i tvrtke Tekstil LIO - Osijek, koji proizvodi poplune i jastuke, te ateks akovec sa svojim stolnim programom. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

MLADENKA ŠARI , Ponekad treba biti hrabar i i i protiv racionalnih razloga koji nas prije e da u inimo neki prekretni ki korak

karijere, znanje i posao Utorak 1/2/2011

Pero zamijenila

kuha om DRUGA KARIJERA Iza nje je više od dvadeset godina novinarskog staža, stotine intervjua, naslovnica, analiza. Zadranka Mladenka Šari zasitila se novinarstva i britko pero zamjenjuje ne im sla im pe enjem zaboravljenih dalmatinskih torti i kola a

ladenka Šari , jedna od najpoznatijih i ponajboljih hrvatskih novinarki, nakon više od dva desetlje a odlazi iz dnevnog novinarstva i pokre e vlastiti posao - proizvodnju slastica koje e na scenu vratiti dalmatinsku tradiciju i ve zaboravljene okuse. Za Business.hr govori o svojoj novoj karijeri i planovima za budu nost.

Kako je Mladenka Šari završila u slasti arstvu? - U jednom sam se životnom trenutku našla na prekretnici. Posao u dnevnom novinarstvu više mi nije donosio zadovoljstvo. Rijetki su bili trenuci u kojima sam stvarno uživala i svaki mi se dan inilo da u puknuti. Dugo sam razmišljala o nekom izlazu, svašta mi se vrtjelo po glavi i u razgovoru s jednom prijateljicom došle smo na ideju da bismo mogle pokušati proizvoditi kola e, i to one

s podrijetlom kojih nema na policama u trgovinama, ni u restoranima, a mla e generacije (pritom ne mislim samo na klince!) za njih i ne znaju. Kako smo obje Dalmatinke, odlu ile smo po eti s tradicionalnim dalmatinskim slasticama, odnosno tortama. Ta se prijateljica kasnije povukla pa sam se sama upustila u realizaciju tog plana. Kad sam prelomila i odlu ila oti i i pokušati nešto novo, osjetila sam olakšanje. I ni u jednom

KARIJERE

Promjene u UniCredit Leasingu

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 1/2/2011

trenutku u posljednjih godinu dana nisam požalila. Jednostavno, čovjek, ako može, mora slijediti svoj unutarnji poriv, inače ostaje zarobljenik vlastitih frustracija. Naravno, znam da to nije lako i da mnogi ljudi to ne mogu, pogotovo u današnje vrijeme, ali ponekad treba biti hrabar i ići protiv racionalnih razloga koji nas priječe da učinimo neki prekretnički korak. Još dok sam radila u Večernjem listu počela sam pripremati teren, pa sam potkraj 2009. krenula na prekvalifikaciju za slastičarku. Kad sam se pojavila u školi, stvarno su me ljudi pomalo čudno gledali, neki su me i pitali otkuda ja tu, jel’ ja to ozbiljno, što će mi to. Mislili su valjda da sam malo skrenula kad s tako lijepog posla u kojemu sam stekla ime odlazim peći kolače. No, to je bio samo početak. Iako manje, još ste aktivni u novinarstvu. Kako planirate uskladiti te dvije ljubavi? - Zasad mi dobro ide. Kad sam, dakle, otišla iz redakcije u kojoj sam radila 23 godine, nisam imala planove s medijima. Međutim, minuli rad mi se vratio i vrata su se počela otvarati. U prošlom sam semestru, primjerice, držala vježbe studentima novinarstva na Fakultetu politički znanosti, a razgovaramo i o daljnjoj suradnji. Danas pišem kolumne na portalu Dalje i u političkom magazinu Glasa Slavonije, a utorkom uvečer imam političko-društveni talk show na zagrebačkoj televiziji Z1, gdje su mi gostovali aktualni i bivši

Eugen Paić-Karega novi je predsjednik Uprave UniCredit Leasinga arhiva business.hr

predsjednik RH, ministar vanjskih poslova, predsjednik HGK, oporbeni političari, Igor Štimac kao izazivač Vlatka Markovića. Usklađujem to zasad dosta dobro. Sve se može kad se hoće i kad je čovjek gospodar svoga vremena. Nedjeljom predvečer pišem za portal, četvrtkom ujutro za Glas Slavonije, a emisiju pripremam u hodu. Paralelno postavljam na noge posao s kolačima. Uskoro mi iz Končara stiže profesionalna oprema, sljedećeg tjedna kupujem rashladno dostavno vozilo i građevinski materijal za uređenje proizvodne radionice. Naime, moja ideja, barem zasad, nije otvaranje slastičarnice nego proizvodnja za poznatog naručitelja, odnosno za restorane, specijalizirane trgovine, privatne osobe, za domjenke u tvrtkama. Prema planu, taj bi dio trebao biti gotov do ožujka, tako da u proljeće počne puna proizvodnja. Što kolege i obitelj kažu o vašoj novoj karijeri? - Nakon prvog šoka, svi su uz mene. Suprug, koji je svakodnevno gledao moje nezadovoljstvo, nemir, pucanje, odmah je rekao da trebam probati raditi ono što želim. To je velika stvar. Sumnjičavost najbližih najlakše zaustavi čovjeka. Mnogi su ljudi posljednjih mjeseci imali potrebu nazvati me i reći da mi se dive, da bi i oni nešto, ali ne znaju što ili nemaju hrabrosti. Sve je to razumljivo, pogotovo kad je riječ o ljudima koji imaju višečlanu obitelj. Oni teško mogu riskirati, ostaviti sigurnu plaću i krenuti u neizvje-

Nadzorni odbor UniCredit Leasinga imenovao je Eugena Paića-Karegu novim predsjednikom Uprave društva. PaićKarega karijeru je započeo u HNB-u, u Direkciji nadzora i kontrole, a zatim u BNPDresdner Bank Croatia u Internoj reviziji. Zagrebačkoj banci pridružio se 1998. radeći kao specijalist u Sektoru financija,

snost. Najviše se za mene boji moja mama, koja je dijete iz Drugog svjetskog rata i kao mnoga takva djeca pamti tešku neimaštinu i glad. U prvi mah ona se bojala da ću biti gladna, a sad mi govori: "Ništa ti ne brini, srićo moja, dat će mama tebi ako ti bude tribalo." Hrvatsko je društvo teško pokretljivo. Mi nismo naučeni kao Amerikanci, primjerice, da je normalno danas raditi jedno, sutra drugo, preseliti se u drugi grad zbog posla. Većina se ljudi drži svojih korijena i radije trpi lošu situaciju nego da ide u neki rizik, bez obzira što mu se to može isplatiti. Vjerojatno će tek našoj djeci, koja će odrasti u okviru EU, biti normalno kretati se tržištem rada, isprobavati, padati i dizati se s poda. Problem je, naravno, u tome što Hrvatska još dugo neće biti zemlja šansi, pa kad zgrabiš jedno radno mjesto, to je kao da si dobio jack-pot na lutriji. Čovjeku se počne činiti da ga to određuje i da je baš bez tog posla ništa. Međutim, nije tako. Postoji prostor, postoje mogućnosti, ponekad se treba okuražiti. Po čemu se vaša kuhinja razlikuje od konkurencije? - Slastice koje zasad radim prijateljima, a za koji mjesec ću s njima pred publiku, vraćaju na scenu dalmatinsku tradiciju, okuse koji su u širokoj javnosti zaboravljeni. Radim ih od najboljih sastojaka, u njima nema nadomjestaka koji će ih pojeftiniti. Neću, primjerice, u Imotskoj torti ili u Makarani dio badema zamijeniti krušnim

gdje je 1999. imenovan direktorom Direkcije upravljanja profitabilnošću. Godine 2001. postao je direktor Sektora upravljanja rizicima nadležan za dnevno upravljanje kreditnim, tržišnim i operativnim rizikom, a direktor Klastera financiranja osobnih potreba 2005. godine. Luca Ziero, dosadašnji predsjednik Uprave društva, postao je regionalni menadžer i bit će odgovoran za poslovanje leasing društava u regiji (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina). S. H. B.

Jadranka Lovrić nova je menadžerica u Odjelu marketinga, komunikacija i razvoja poslovanja u Deloitteu arhiva business.hr

Moja proizvodnja neće biti konfekcijska, neće svi kolači nalikovati jedni drugima, umjesto maslaca neće u njima biti margarin, niti će crnu čokoladu zamijeniti neka jeftina šećerna tabla

mrvicama da bih smanjila trošak i dodatno zaradila. To je prijevara koju ljudi brzo prepoznaju. Dakle, od konkurencije se razlikujem prije svega po recepturama. To su starinski kolači koji su dio našeg hrvatskog identiteta. Moja proizvodnja neće biti konfekcijska, neće svi kolači nalikovati jedni drugima, umjesto maslaca neće u njima biti margarin, niti će crnu čokoladu zamijeniti neka jeftina šećerna tabla. S kakvim ste se problemima susretali prilikom pokretanja vlastitog posla?

Kako ste to doživjeli s ‘druge’ strane? - Prvi je problem sama prekvalifikacija koju sam doživjela više kao formalnu nego kao stvarnu. Dakle, ljudima u mojim godinama nije potrebno polaganje nekih teorijskih ispita iz, primjerice, marketinga u turizmu ili enologije, već im je potrebno kvalitetno, stručno znanje kako bi ono što su naučili samo dobilo profesionalnu dopunu. U nas to, međutim, nije tako. Stvarima se pristupa formalistički, pa se tako gledalo koliko sam i koje predmete polagala u sred-

POJAČANJE

Jadranka Lovrić u Deloitteu

Jadranka Lovrić nova je menadžerica u Odjelu marketinga, komunikacija i razvoja poslovanja u konzultantsko-revizorskoj tvrtki Deloitte. Lovrić je prije Deloittea bila na poziciji direktorice marketinga u Valamaru, gdje je bila odgovorna za osmišljavanje i provedbu

marketinške i komunikacijske strategije. Tijekom karijere radila je kao voditeljica marketinških projekata u Vipnetu i voditeljica marketinga u 24 sata digital. Bila je članica raznih timova za dubinsko snimanje i radnih skupina za lansiranje novih usluga u regiji i Hrvatskoj. Ima iskustvo u razvoju i provedbi strategija, upravljanju projektima i dizajniranju novih organizacijskih alata. S. H. B.

morate imati tri prostorije, dva WC-a, pet hladnjaka, zidove visoke toliko i toliko." To nije tako. Iz Hrvatske obrtničke komore su mi na molbu da mi pomognu konkretnim savjetima poslali popis zakona i pravilnika koje trebam proučiti. Što je najbolje, i jesam, ali opet nisam doznala konkretne stvari. Kad sam zvala sanitarnu inspekciju, oni su mi rekli da mi ne smiju reći kako radionica mora biti uređena jer bi bili u sukobu interesa. Oni, naime, dolaze pregledati objekt i daju odobrenje da se u njemu može raditi, pa kako bi to bilo da mi unaprijed kažu kako ga moram urediti!? Katastrofa! Ispada da država želi da čovjek u neznanju pogriješi kako bi mu mogla odrezati poveću kaznu! Nadam se da će takve nelogičnosti i apsurdi uskoro nestati.

njoj školi prije 26 godina, a onda se usklađivala razlika. Tako sam polagala dodatnih 13 ispita od kojih mi nijedan nije potreban. No, budući da svaki ispit stoji 300 kuna, na kraju zaključiš kako je to način da škola nešto zaradi. Kasnije sam, primjerice, pokušala doznati koje tehničke i higijenske minimume mora ispuniti profesionalna kuhinja i sudarila se s vlastitom naivnošću. Ja sam, naime, mislila kako je logično da u našoj državi postoji neki ured u kojemu sjedi netko kome ćete reći da želite raditi to i to, a on će vam kazati: "Odlično,

Imaju li mali poduzetnici dovoljnu potporu države? - Mislim da sam u prethodnom odgovoru ilustrirala neke primjere. S druge strane, država ima programe potpore, primjerice, sufinancira 75 posto školarine u postupku prekvalifikacije. Mene je prekvalifikacija stajala ukupno oko 15.000 kuna. Školarina je iznosila 7500 kuna. Kad sam završila taj program, poslala sam zahtjev za sufinanciranje. Bilo je to u srpnju prošle godine. Iznos od nešto više od 5000 kuna isplaćen mi je tek potkraj prosinca. E, sad, pitam se što vrijedi pomoć koja stiže prekasno. Jer, ljudima koji nemaju viška novca to je prekasno.

OBRAZOVANJE

Natječaj zaklade Hanžeković

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković objavila je natječaj za dodjelu godišnje nagrade za 2011. godinu. Na natječaj se mogu prijaviti znanstveni i stručni radovi iz ekonomike javnog sektora te primijenjeni i teoretski istraživački radovi usmjereni na širi skup ekonomskih tema, kao što su ekonomski

Kako financirate svoje poslovanje? - Vlastitim novcem i kreditom HBOR-a. Ukupna investicija iznosi oko 350.000 kuna, a u to su uključeni uređenje prostora, oprema, dostavno vozilo i obrtna sredstva. HBOR ima kreditnu liniju za poduzetnike početnike. Javila sam se, kredit mi je odobren pa ću 70 posto investicije financirati kreditom, a 30 posto svojim novcem. Otplata krediOGLAS

rast i razvoj, uloga institucija, tranzicija prema tržišnom gospodarstvu i europske integracije. Posebno vrijednima smatrat će se radovi ekonomske, pravne i institucionalne tematike važne za razvoj Hrvatske. U obzir će se

ta počinje za dvije godine. Kako pronalazite kupce? - Zasad pronalazim potencijalne kupce jer će poslovanje početi kad uredim prostor. Pronalazim ih preko prijatelja, osobnim kontaktima. Upravo pripremam web stranicu i promotivne materijale, iskoristit ću društvene mreže poput Facebooka. Imam kontakte s nekim specijaliziranim trgovinama.

uzimati samo originalni, neobjavljivani radovi, a pri ocjeni radova vrednovat će se kvaliteta, originalnost i tehnička izvedba. Najboljima će biti dodijeljena jedna redovna nagrada, koja se sastoji od diplome, medalje i 50.000 kuna bruto, te jedna studentska nagrada, koja se sastoji od diplome i 15.000 kuna bruto. Radovi na hrvatskom ili engleskom jeziku mogu se predati najkasnije do 1. lipnja 2011. godine. S. H. B.

Planirate li uskoro zaposliti nekoga? - Naravno, jer to nije posao koji mogu raditi sama. Izrada slastica težak je fizički posao. U početku ću zaposliti jednu osobu, a dalje ovisno o potrebama. Koji je vaš recept za uspješno poslovanje? - Poslovni plan, predanost, hrabrost, volja, neposustajanje, optimizam. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Strateško povezivanje > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 1/2/2011

Suradnja PBZ-a i VPŠ Libertas Visoka poslovna škola Libertas i Privredna banka Zagreb potpisali su sporazum o poslovnoj suradnji radi strateškog povezivanja institucija visokog školstva i gospodarstva te podizanja kvalitete nastavnog programa VPŠ Libertas. Sporazumom je poboljšana postojeća i definirana nova

suradnja u promicanju, sukreiranju i izvedbi studijskih programa VPŠ Libertas iz područja financija i bankarstva u sklopu specijalističkog diplomskog stručnog studija - Menadžment financija, osiguranja i bankarstva. PBZ će nakon završetka studija osigurati zaposlenje u banci za troje najboljih studenata. Također, PBZ će studentima VPŠ Libertas, osim posebnog studentskog paketa po povoljnijim uvjetima, ponuditi kredite za plaćanje školarine i troškova studiranja

PBZ će nakon završetka studija osigurati zaposlenje u banci za troje najboljih studenata ARHIVA BUSINESS.HR

do 25.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Suradnjom VPŠ Libertas i PBZ-a studenti dobivaju niz beneficija jer se uvode inovativni i kvalitetni nastavni programi iz

područja financija i bankarstva prilagođeni suvremenim potrebama tržišta rada te usklađeni sa studijskim programima inozemnih visokih škola. S. H. B.

Budućnost u diplomaciji preko UN akademije EDUKACIJA Trenutačni spas

UN AKADEMIJA Ovogodišnji, drugi ciklus UN-ove akademije otvorili su predsjednik HDUN-a Joško Klisović, državni tajnik za politička pitanja u MVPEI-ju Mario Nobilo i ravnatelj Diplomatske akademije MVPEIja Mladen Andrlić

od nezaposlenosti mladi pronalaze u raznim edukacijama od kojih im neke omogućavaju i rad u diplomaciji te međunarodnim odnosima. Ulaznice za taj svijet drugu godinu zaredom dijeli Društvo UN-a u Zagrebu svojim projektom UN akademija

organizaciji Hrvatskog društva za Ujedinjene narode i Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te uz potporu veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj počeo je dvomjesečni obrazovni program pod nazivom UN akademija. Polaznici tog jedinstvenog dvomjesečnog obrazovnog programa, njih 25, odabrani su putem javnog natječaja među više od 200 kandidata, a imat će priliku pobliže se upoznati sa sustavom Ujedinjenih naroda, njegovoj ulozi u međunarodnim odnosima te njegovu značaju u suočavanju s globalnim izazovima

današnjice poput održavanja međunarodnog mira i sigurnosti, borbe protiv siromaštva i afirmacije ljudskih prava. Pored općeg dijela programa, koji pruža uvid u temeljnu strukturu i tijela Ujedinjenih naroda, poseban je blok predavanja posvećen ulozi UN-a u borbi protiv klimatskih promjena, jednom od najvažnijih pitanja današnjice. Predavači u programu su vodeći hrvatski stručnjaci i praktičari međunarodnih odnosa s bogatim radnim iskustvom u UN-u.

Međunarodni projekti

"Svi koji ovladaju temeljnim znanjima o sustavu i donošenju odluka u Ujedinjenim narodima i njihovoj ulozi u rješavanju gorućih globalnih proble-

arhiva business.hr

ma današnjice potencijalno su zanimljivi i raznim diplomatskim predstavništvima koja svake godine regrutiraju mlade snage. UN ima svoj sustav zapošljavanja i pravila. Puno se vrednuju edukacijsko i radno iskustvo na projektima koji se tiču UN-a", ističe Irena Pereša, voditeljica projekta i potpredsjednica HDUN-a. A zanimanje za rad na takvim projektima svakim je danom sve veće, što potvrđuje i brojka od 200-tinjak članova, od kojih neki već rade u diplomatskim krugovima UN-a. Studentima pak rad u Društvu može

pomoći u razvoju karijere. Imaju priliku upoznati se s veleposlanicima akreditiranima u zemlji te od njih dobiti i preporuke. U sklopu njihovih veleposlanstava mogu se prijavljivati za razne akademske programe i stipendije. "Mi pojedincu možemo ponuditi da ga uključimo u međunarodne projekte, ali on sam mora krenuti u ostvarivanje, bilo da je riječ o hrvatskim ili inozemnim organizacijama ili šire od toga", ističe Pereša.

Pogrešna percepcija

Mnogi pogrešno misle da Hrvatska ima veze samo s

Europskom unijom, koja je samo regionalna organizacija. S druge strane, Europska unija i NATO kroz UN žele ugraditi svoje politike i standarde. Stoga onima koji budućnost vide u diplomaciji ili se žele baviti vanjskom politikom i međunarodnim odnosima rad u takvoj organizaciji svakako otvara mnoga vrata. Uvijek će biti traženi oni koji će pratiti rad vlada, nevladinih sektora, gospodarstva te onih koji će u pojedinim područjima činiti sve za dostizanje visokih društvenih standarda. Sanja Hrvojević Beganović

dogaaji 17

business.hr Utorak 1/2/2011

regija/svijet

Slovenski sindikati traže reviziju privatizacije

avez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) u ponedjeljak je od vlade i parlamenta zatražio da žurno stvore zakonske uvjete za provođenje revizije svih preuzimanja poduzeća do kraja prošle godine, javnu objavu rezultata revizije i kažnjavanje odgovornih u slučaju nezakonitih preuzimanja. Na traženje revizije menadžerskih preuzimanja tvrtki u posljednjih desetak godina ZSSS su potaknuli podaci koje je objavila Agencija za trgovanje vrijednosnim papirima (ATVP) prema kojima je u razdoblju od 1998. do 2010. godine odobreno 215 preuzimanja poduzeća.

Javni dug

Najvećoj slovenskoj sindikalnoj središnjici posebno je zasmetala činjenica da su za 197 preuzimanja banke odo-

brile ukupno 5,56 milijardi eura kredita, najviše u 2007. godini - 1,28 milijardi eura. Čelnik ZSSS-a Goran Lukič posebno je upozorio na to da je Nova ljubljanska banka 2005. godine za menadžersko preuzimanje poduzeća odobrila 421 milijun eura, a 2008. čak 1,657 milijardi eura. Lukič tvrdi da su posljedice menadžerskih preuzimanja poduzeća katastrofalne: od 2006. do 2009. godine dugovi "preuzetih" poduzeća porasli su 75 posto, dobit im je u 2008. godini pala 99 posto, a u 2010. godini poslovala su s gubitkom. Brojni radnici menadžerska su preuzimanja poduzeća platili gubljenjem radnog mjesta, neisplaćenim ili umanjenim plaćama, a kršena su im i druga prava. Kako su dugovi banaka nastali zbog kreditiranja menadžerskog preuzimanja poduzeća

Zakup ureda u Hrvatskoj kaska za Europom arhiva business.hr

MENADŽERSKA PREUZIMANJA Od 2006. do 2009. dugovi 'preuzetih' poduzeća porasli su 75%, dobit im je u 2008. pala 99%, a u 2010. poslovala su s gubitkom

KVARTALNA ANALIZA

Goran Lukič, predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS)

postali javni dug, ZSSS traži reviziju i sankcioniranje odgovornih za nezakonito menadžersko preuzimanje poduzeća kako sav teret saniranja nastale štete ne bi pao na leđa poreznih obveznika, odnosno zaposlenih.

Državna jamstva

Da saniranje banaka zbog gubitaka nastalih kreditiranjem tajkunskog preuzimanja tvrtki ide u tom smjeru ZSSS argumentira podatkom da se država 2009. godine zadužila za 4,1 milijardu eura, od čega je 1,5 milijardi eura upotrijebila za financiranje proračunskog deficita, a preostalih 2,6 milijardi eura deponirala je u poslovne banke. Istodobno je državna jamstva povećala za 2,2 milijarde eura, od čega je dvije milijarde eura državnih jamstava odobrila bankama. Zoran Daskalović

Dok su europska tržišta uredskog prostora u četvrtom kvartalu ostvarila oporavak, pa se primjerice u Londonu, Parizu i Moskvi bilježi nedostatak ureda A klase, u Hrvatskoj je zakup, iako je rastao, još daleko ispod prosjeka za razdoblje od 2006. do 2008., pokazuje analiza King Sturgea Nova King Sturgeova kvartalna analiza komercijalnih nekretnina u Europi pokazala je nastavak neravnomjernog oporavka pojedinih europskih gospodarstava, daljnju opasnost od krize eura, stabiliziranje tržišta korisnika prostora, porast zakupnina osobito u Londonu i Parizu, kao i potražnje investitora, ali još uvijek uz oprez od rizika i ograničenog prostora za daljnje smanjenje stopa prinosa.

Stabilizacija cijena

U dijelu koji se odnosi na Hrvatsku navodi se da je konačno izišla iz recesije u trećem kvartalu prošle godine kao jedna od posljednjih zemalja u Europi. Iako je stabilizacija cijena zakupnina uredskog prostora potaknula rast novozakupljenog prostora, ukupan obujam bio je puno niži u odnosu na prosjek za razdoblje od 2006. do 2008., navodi se u izvješću King Sturgea. U Hrvatskoj su se stope prinosa stabilizirale i u četvrtom su tromjesečju 2010. zabilje-

žene čak tri nove investicijske transakcije na tržištu nekretnina, a riječ je bila o stranim investitorima. Kako se navodi u izvješću, tržište europskog uredskog prostora u zadnjem kvartalu prošle godine svjedočilo je najznačajnijem oporavku u iznosu zakupnina u gotovo svim gradovima. U Londonu, Parizu i Moskvi očit je nedostatak ureda A klase. Potkraj prošle godine investicije su porasle, a u zadnjem kvartalu zabilježen je najveći obujam transakcija još od trećeg kvartala 2008. godine.

Rast transakcija

Aktivnost investitora znatno je porasla potkraj 2010. godine. Prema podacima Real Capital Analyticsa, obujam transakcija bio je 24% veći od prošlogodišnjeg. Unatoč tome, aktivnost investitora u cijeloj Europi još je uvijek daleko ispod vrhunca ostvarenog 2007. i većina tržišta bilježi pad transakcija u iznosu od 60 do 80% u usporedbi s tom godinom. Alexander Colpaert iz King Sturgea predviđa da će se zbog oporavka gospodarstva poboljšati tržište uredskih i skladišnih prostora, no kako je potrošačka moć smanjena, što je posljedica povećanja stope nezaposlenosti i vladinih mjera štednje, neće se oporaviti tržište maloprodajnog prostora.

Gorden Knezović

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 1/2/2011

44,8 MIL. KUNA

Rast profita Jadranskog

Jadransko osiguranje u prošloj je godini ostvarilo 44,84 milijuna kuna neto dobiti, vidljivo je iz nerevidiranog i nekonsolidiranog financijskog izvješ a koje je osiguravatelj objavio na stranicama Zagreba ke burze. Neto dobit u istom razdoblju prethodne godine iznosila ja 37,8 milijuna kuna. Prihodovane premije Jadranskog osiguranja pale su za

23 milijuna kuna u 2010. godini u odnosu na isto razdoblje lani i iznosile su 630,5 milijuna kuna. Prihodi od ulaganja ostvareni su u iznosu od 42 milijuna kuna, a prihodi od provizija i naknada rasli su s prethodno zabilježenih 908.513 kuna na 1,2 milijuna kuna. Jadransko osiguranje zabilježilo je u 2010. godini 278 milijuna kuna neto izdataka za osigurane slu ajeve, dok je u istom razdoblju lani ta brojka bila na razini od 333,34 milijuna kuna. B. St.

DOBIT RASLA

Dalmatinska zaradila 1,5 mil. kn Neto dobit Banke splitsko-dalmatinske porasla je u 2010. na 1,5 milijun kuna, a u istom razdoblju lani bila je na razini 1,06 milijuna kuna, pokazuju podaci nerevidiranog i nekonsolidiranog financijskog izvješ a. Kako se navodi u izvještaju poslodavstva priloženom uz financijsko izvješ e, ukupan prihod banke u odnosu na isto prethodno razdoblje u 2010.

rastao je 17,6 posto, na 18,4 milijuna kuna. Neto prihodi od kamata rasli su sa 12,9 milijuna kuna zabilježenih na kraju 2009. godine na 15,3 milijuna kuna u 2010. godini. Neto prihod od naknada i provizija ostvaren u iznosu od 1,6 milijuna kuna ve i je u odnosu na isto razdoblje lani za 115 posto. Troškovi poslovanja iznose 16,5 milijuna kuna i pove ani su 21,2 posto, prvenstveno zbog pove anja troškova usluga i amortizacije osoblja. B. St.

HGspot - gubitak manji 75%, prihodi pali 59% RESTRUKTURIRANJE SE NASTAVLJA Maloprodajni lanac informati ke opreme još je jednu godinu završio negativnim rezultatom, a prepolovljen je i prihod od prodaje U prošloj je godini zagreba ki HGspot poslovao sa 30,9 milijuna kuna neto gubitka. Takav rezultat zna i da je gubitak u odnosu na 2009. godinu smanjen za ak 81,6 milijuna kuna, jer je u 2009. iznosio 122,5 milijuna kuna. Ukupni prihodi tog lanca maloprodaja ra unalne opreme lani su pali sa 201,98 na samo 82,3 milijuna kuna ili ak 59 posto, pokazuje nerevidirano, konsolidirano izvješ e objavljeno u ponedjeljak na stranicama Zagreba ke burze. Istovremeno su ukupni rashodi tog trgova kog lanca pali sa 317 na 113 miliju-

na kuna ili 64,3 posto.

Prihodi prepolovljeni Poslovni prihodi su sa 191 milijun pali na 81 milijun kuna, a posebno je brutalan pad prihoda od prodaje, koji su se sa 185 milijuna srozali na 77 milijuna kuna, što je minus od ak 58 posto. Istodobno nisu ostvareni prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, koji su lani bili nešto viši od 400.000 kuna. Ostali poslovni prihodi manji su za milijun kuna nego lani i iznose 4,6 milijuna kuna. Financijski prihodi prakti ki su se istopili. Naime, u 2009. godini iznosili su nešto više od 10

milijuna kuna, dok su lani iznosili samo nešto više od pola milijuna kuna, što je pad od 95 posto. Zanimljivo, HGspot lani nije ostvario ni izvanredne prihode ili rashode.

Bez rezervacija Ukupni poslovni rashodi lani su sa 285 milijuna pali na 95 milijuna kuna. Pritom su materijalni troškovi smanjeni sa 195 na samo 67 milijuna kuna, a troškovi osoblja manji su za 65 posto. U 2009. iznosili su 25, a u prošloj godini samo devet milijuna kuna. Ukupan iznos amortizacije smanjen je sa tri na dva i pol milijuna kuna. Snažan rast

HRVOJE PRPI , osniva i savjetnik Uprave HGspota, glavni i odgovorni za restrukturiranje tvrtke koja je prošlu godinu završila sa 30,9 milijuna kuna gubitka SNIMIO S. ETKOVI

od sedam milijuna kuna zabilježili su ostali troškovi, iji je iznos lani iznosio gotovo 10 milijuna kuna. Trošak vrijednosnog uskla enja, koji je u 2009. godini iznosio 51 milijun kuna, lani je posve izbjegnut, kao i rezerviranja, koja su 2009. iznosila 255.000 kuna. Ostali poslovni rashodi pove ani su za nešto više od milijun kuna i potkraj prošle godine iznosili su šest milijuna kuna. Prepolovljeni su i financijski rashodi, koji su iznosili 17 milijuna kuna, a godinu prije dosegnuli su ak 32,78 miliju-

na kuna. Ukupne obveze tvrtke iznose 240 milijuna kuna, a HGspot istodobno potražuje 16 milijuna kuna i raspolaže ukupnom imovinom od oko 266 milijuna kuna. Nikola Su ec

BROJKA

milijuna kuna iznosili su ukupni poslovni prihodi HGspota u 2010.

MANJI I PRIHODI

Lavčević smanjio dobit 70 posto Gra evinsko poduze e Lav evi u 2010. godini ostvarilo je 167,8 milijuna kuna prihoda, 12,39 posto manje nego u 2009. godini, pokazuju rezultati iz financijskog izvješ a.

Poslovni prihodi iznosili su 166 milijuna kuna, što je devet posto manje nego godinu ranije,

dok su financijski prihodi smanjeni pet puta te su iznosili nešto više od 1,5 milijuna kuna. Prihodi su u odnosu na 2009. godinu smanjeni za 20 milijuna kuna te su na kraju 2010. iznosili 164,5 milijuna kuna. Iz toga proizlazi da je Lav evi eva neto dobit iznosila 2,2 milijuna kuna, što je 70 posto

manje nego u 2009. godini. "S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, i dalje se osje a znatno smanjenje investicijskih ulaganja te usporavanje realizacije ve ugovorenih radova", objasnili su iz Uprave Lav evi a, dodaju i da poduze e posluje na hrvatskom tržištu, pri emu mu je poslovanje izlože-

no gospodarskim, financijskim i politi kim kretanjima na koja je nemogu e utjecati, a na koja se Lav evi može prilagoditi. Stoga je broj zaposlenih u Lav evi u prošle godine smanjen 4,26 posto u odnosu na godinu ranije. Lav evi je u 2010. godini zabilježio 7,3 milijuna dugoro nih obveza, što zna i da

se ta stavka u ondosu na prethodnu godinu nije promijenila. Kratkoro ne obveze, me utim, znatno su pove ane, na 82 milijuna kuna, što je 68 posto više nego godinu ranije. Potraživanja na kratkotrajnu imovinu pove ala su se osam posto te su na kraju 2010. godine iznosila 40 milijuna kuna. A. Pa.

POGUBNE DIONICE

Nava gomila minuse

Nava banka proĹĄle je godine u odnosu na isto prethodno razdoblje pove ala neto gubitak za 5,4 milijuna kuna, na 13,4 milijuna kuna, vidljivo je iz financijskog izvjeĹĄ a te institucije objavljenog na Zagreba koj burzi. Kao je navedeno u izvjeĹĄtaju Uprave, neto gubitak bio je u skladu s o ekivanjima, a na takve je rezultate najvi-

ĹĄe utjecala prodaja gotovo 11 milijuna kuna vlasni kih vrijednosnih papira. Posljedica toga bilo je oko osam milijuna kuna gubitka u ra unu dobiti i gubitka. Usporedno s tim, smanjio se nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog uskla ivanja vrijednosnih papira raspoloĹživih za prodaju, i to viĹĄe od etiri milijuna kuna. Neto prihodi od kamata pali su sa 2,7 milijuna kuna zabiljeĹženih u 2009. godini na 2,2 milijuna kuna na kraju prosinca 2010. godine. B. St.

22,4 MILIJUNA KUNA

Veliki manjak 'Slavonca'

Slavonski zatvoreni investicijski fond u proĹĄloj je godini pove ao neto gubitak od ulaganja u financijske instrumente sa 1,65 milijuna kuna zabiljeĹženih u 2009. na 33,4 milijuna kuna, stoji u nerevidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvjeĹĄtaju u ponedjeljak objavljenom na stranicama Zagreba ke burze. Zatvoreni investicijski fond u

uro akovi izgubio 50 milijuna kuna

posljednjem kvartalu 2010. godine zabiljeĹžio je pak dobit od 1,28 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prethodne godine zabiljeĹžen gubitak od 264.505 kuna. Ukupni sveobuhvatni gubici pove ani su sa 166,3 milijuna kuna na 168,5 milijuna kuna na godiĹĄnjoj razini. Kako je vidljivo iz objavljenog financijskog izvjeĹĄtaja, ukupni su prihodi od ulaganja Slavonskog ZIF-a u 2010. godini rasli na 13,8 milijuna kuna, dok su realizirani dobici od prodaje financijskih instrumenata iznosi-

li 10,56 milijuna kuna. Ukupni su rashodi SZIF-a proĹĄle godine rasli sa 8,76 milijuna kuna na 47,26 milijuna kuna. Najve i skok zabiljeĹžen je u kategoriji realiziranih gubitaka od prodaje financijskih instrumenta koji su na kraju prosinca 2010. godine iznosili 40,35 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju prethodne godine ti gubici iznosili 229.108 kuna. Negativne te ajne razlike od monetarnih financijskih instrumenata, isklju uju i vrijednosne papire, iznosile su 235.172 kune. B. St.

ZDRAVKO STIPETI , predsjednik Uprave ure akovi a, nada se kako bi se do kraja ove godine ipak trebali vratiti na razinu aktivnosti od 2008. godine SNIMIO S. ETKOVI

GUBITAK UDVOSTRUÂťEN Iako je u proĹĄloj godini grupacija uro akovi izgubila viĹĄe od 50 milijuna kuna, ve ove godine predvi aju povratak stranih kupaca i dosezanje razine iz 2008. godine uro akovi holding u proĹĄloj je godini poslovao sa 50,5 milijuna kuna gubitka, a godinu prije zaklju io je s gubitkom od 22,5 milijuna kuna. Ukupni prihodi holdinga iznosili su 275,03 milijuna kuna, ĹĄto je 46,29 posto manje nego lani, kada su ukupni prihodi iznosili 512,06 milijuna kuna. Poslovni prihodi ine ak 98,77 posto ukupnih prihoda, a u 2010. godini iznosili su 271,63 milijuna te su 44 posto ili 215 milijuna kuna manji nego u 2009. godini.

Najja i kod ku e Prihod od realizacije iznosi 255 milijuna, a ostalih 16,3 milijuna kuna odnosi se na ostale prihode iz osnovne djelatnosti. U proĹĄloj godini ostvareni financijski priho-

di ure akovi a iznosili su 3,3 milijuna kuna, ĹĄto je 1,23 posto ukupnih prihoda. Prihodi od prodaje na doma em trĹžiĹĄtu iznosili su 233,04 milijuna, ĹĄto je 85 posto ukupne prodaje. Na inozemnom trĹžiĹĄtu ostvaren je prihod od 22 milijuna kuna.

Do kraja godine bolji Financijski prihodi u 2010. godini iznosili su 3,4 milijuna i predstavljaju samo jedan posto ukupnih prihoda te su u odnosu na 2009. smanjeni za 22 milijuna kuna. Ukupni rashodi grupacije iznosili su 325 milijuna kuna i smanjeni su za ak 209 milijuna kuna. Poslovni su rashodi iznosili 312 milijuna kuna, a financijski su rashodi iznosili ak 12 milijuna kuna, ĹĄto je

ipak milijun manje nego u 2009. godini. Ukupna dugotrajna imovina druĹĄtva krajem proĹĄle godine vrijedila je 234 milijuna kuna, a vrijednost kratkotrajne imovine iznosila je 102,8 milijuna kuna. Istodobno su dugoro ne obveze iznosile 231 milijun kuna, a kratkoro ne su bile samo neĹĄto viĹĄe od 150 milijuna kuna. Odgo eno pla anje troĹĄkova i prihoda iz budu ih razdoblja iznosilo je gotovo sedam milijuna kuna ili jedan posto ukupne pasive. "U 2010. godini svjedo ili smo niskoj potraĹžnji iz inozemstva u branĹĄama u kojima smo imali najbolje rezultate (transportna sredstva, komponente za procesnu industrije i energetiku). Temeljem upita

koje smo primili iz inozemstva i na osnovi naĹĄih aktualnih ponuda ocjenjujemo da emo se do kraja ove godine vratiti na pozicije koje smo imali krajem 2008. godine", poru uju iz Uprave druĹĄtva. U 2008. godini holding je ostvario gotovo milijardu kuna prihoda i dva milijuna kuna dobiti.

Nedovoljno zaposleni Krajem proĹĄle godine u grupaciji je bilo zaposleno 897 djelatnika sa prosje nom brutom pla om od 6612 kuna, a kao glavni razlog gubitka u proĹĄlog godini upravo se navodi nedovoljna zaposlenost kapaciteta uzrokovana daljnim padom izvoza, koji se dogodio u 2010. godini. Nikola Su ec

BROJKE

50,5 milijuna kuna iznosio je gubitak holdinga u proĹĄloj godini

275

milijuna prihoda ostvario je holding u 2010. godini

milijuna kuna neto dobiti ostvario je holding u 2008. godini

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon ĹĄto je u ponedjeljak na stranicama Zagreba ke burze objavljeno da je Dalekovod dobio posao projektiranja i gradnje 135 kilometara duge dionice novoga dalekovoda za ukrajinsku nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo, dionica je naglo po ela rasti. Vrijednost ugovorenih radova je 71 milijun eura, a ulaga i su spremno navalili na izdanje Dalekovoda kojim se trgovalo u vrijednosti od 8,4 milijuna kuna.

Dalekovod HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Ingra Adris grupa KaĹĄtelanski staklenici Belje Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Luka Plo e Ericsson Nikola Tesla uro akovi holding Uljanik plovidba Jadroplov d.d. Fima validus Zagreba ka banka Kon ar Petrokemija Industrogradnja d.d. AD plastik Kon ar - elektroindustrija Tisak Atlantic grupa Viro tvornica ĹĄe era d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Tankerska plovidba Kon ar KraĹĄ, prehrambena industrija HGspot Dom holding Ledo Tehnika Viadukt Franck prehrambena industrija Luka Rijeka Tvornica sto ne hrane Magma d.d. HTP Kor ula Hidroelektra niskogradnja Jadranski naftovod Privredna banka Zagreb Slavonski zatvoreni investicijski fond Chromos agro Adriatic Croatia International Club d.d. Zve evo, prehrambena industrija Konzum Veterina d.d. Vaba d.d. banka VaraĹždin Croatia lloyd Lav evi Valamar grupa Zvijezda Jadransko osiguranje Riviera Pore Saponia Vupik Transadria Liburnia Riviera hoteli Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Istraturist Umag d. d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija SN holding akove ki mlinovi Jadranka Karlova ka banka Atlas, turisti ka agencija Jadranska banka Atlas nekretnine RIZ-odaĹĄilja i OT-optima telekom d.d. Hoteli Ĺ˝ivogoĹĄ e akovĹĄtina Sun ani Hvar Ĺ˝itnjak ImunoloĹĄki zavod Imperial hotelijerstvo Borik Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Mediteranska

+ Izmjenjivanje dobrih i loĹĄih vijesti postalo je pravilo za Validus, baĹĄ kao i kretanje cijene njegove dionice. Nakon ĹĄto je u petak zavrĹĄila s rastom od 13,96 posto, u ponedjeljak je pala po stopi od 13,95 posto. Ponovne vijesti o otvaranju ste aja, koji je stalna opasnost za Validus, opet su zabrinule ulaga e pa su se dali na prodaju njegovih dionica. Ukupan promet iznosio je 619.000 kuna, viĹĄe nego upola manje od onoga u petak.

Redovan promet: 39.301.980,55 Kn

CROBEX: -0,45%

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

297.00 303.62 3,605.00 16.69 285.26 3,499.00 90.15 753.00 2,021.00 1,300.00 1,443.00 36.30 615.00 154.60 11.66 260.00 1,151.00 157.01 520.00 134.20 566.00 193.01 790.00 416.15 316.10 1,301.22 1,100.00 445.10 20.15 45.01 6,200.00 1,345.00 312.20 850.00 224.00 7,300.00 26.00 91.00 174.00 3,300.10 640.03 27.49 400.00 3,150.00 123.00 192.00 68.30 94.99 2,600.00 210.00 41.02 3,422.00 3,120.00 203.00 160.00 76.56 1,501.00 2,190.01 17.00 316.78 637.00 160.22 3,890.00 388.01 66.00 18.01 2,799.00 37.00 140.00 28.04 23.02 8.65 34.00 120.52 100.00 173.00 65.00 18.90 100.00

327.98 306.99 3,680.00 17.28 293.33 4,000.00 92.40 762.54 2,140.00 1,434.00 1,471.00 42.00 632.00 161.90 13.29 269.50 1,200.55 161.99 530.01 136.43 570.00 211.00 795.50 427.00 320.00 1,350.00 1,130.00 448.01 22.26 46.44 6,200.00 1,400.00 332.16 868.17 229.84 7,300.00 27.69 93.98 181.06 3,350.00 652.11 30.00 400.00 3,150.00 137.97 199.00 69.00 94.99 2,600.00 230.00 43.00 3,456.01 3,120.00 205.00 160.00 83.99 1,620.00 2,197.00 17.00 325.96 637.00 160.22 3,899.00 388.01 66.00 18.01 2,799.00 39.90 140.00 28.04 23.02 10.20 34.00 120.52 100.00 173.00 65.00 18.90 100.00

325.00 303.85 3,633.02 16.80 290.00 3,510.00 90.60 755.00 2,100.00 1,410.00 1,445.00 38.02 617.00 157.00 11.66 269.50 1,170.00 161.99 520.00 134.50 566.00 202.02 790.00 420.00 316.14 1,325.00 1,121.11 445.10 21.81 45.60 6,200.00 1,360.00 312.20 850.00 229.00 7,300.00 27.69 91.00 174.17 3,350.00 647.01 27.49 400.00 3,150.00 137.97 192.00 69.00 94.99 2,600.00 210.06 41.02 3,422.00 3,120.00 205.00 160.00 83.90 1,620.00 2,197.00 17.00 319.98 637.00 160.22 3,899.00 388.01 66.00 18.01 2,799.00 39.90 140.00 28.04 23.02 10.00 34.00 120.52 100.00 173.00 65.00 18.90 100.00

5.17% -0.70% -0.46% -3.50% 0.69% 10.03% -2.47% -1.95% -3.80% 0.72% -2.36% -10.75% -2.83% -5.42% -13.95% 0.94% -2.54% 0.45% -1.89% -1.47% -1.57% -5.60% -0.13% 0.72% -0.27% -1.85% -0.79% -0.16% 5.98% -0.33% 0.00% -3.27% -4.23% -5.03% -0.37% 0.00% 4.06% 2.25% -7.20% 0.00% 0.31% -0.04% 0.00% 2.77% 13.95% -2.07% -6.11% 28.36% -0.04% -8.67% -2.33% -3.50% -8.26% -6.38% -0.07% 1.33% 8.00% -0.15% 3.03% -0.63% 0.00% -2.90% 0.26% 0.52% -2.65% -18.14% 0.67% 2.31% 6.06% -2.98% -7.92% -2.82% 4.62% 0.02% 0.00% -3.33% -7.14% -0.47% 0.00%

26,642 19,979 1,581 128,928 5,525 415 14,561 1,298 440 618 575 20,550 1,155 4,043 49,242 2,276 418 2,764 813 2,748 629 1,478 350 657 750 115 135 323 6,652 3,005 20 82 351 115 429 13 3,608 983 384 15 71 1,363 80 10 244 152 421 282 10 100 519 6 5 66 81 145 7 5 602 28 14 55 2 20 100 322 2 121 30 120 146 311 80 22 20 11 20 60 2

8,453,930.22 6,099,360.31 5,759,367.56 2,189,642.72 1,586,870.75 1,543,845.08 1,327,249.44 984,280.89 919,563.63 845,054.24 836,528.25 795,385.63 716,261.99 638,906.91 619,368.25 608,003.25 490,774.06 441,050.76 429,640.42 370,778.45 356,638.44 297,745.58 277,488.55 275,451.80 239,074.41 154,597.48 149,428.45 144,429.42 141,315.00 137,014.12 124,000.00 112,600.00 111,726.12 99,099.00 97,364.59 94,900.00 94,543.47 91,329.15 67,892.83 50,000.50 45,868.95 38,369.52 32,000.00 31,500.00 30,484.06 29,319.60 28,940.19 26,787.18 26,000.00 21,489.30 21,353.58 20,698.55 15,600.00 13,430.00 12,960.00 11,440.40 11,221.00 10,978.01 10,234.00 9,020.34 8,918.00 8,812.10 7,789.00 7,760.20 6,600.00 5,799.22 5,598.00 4,592.89 4,200.00 3,364.80 3,360.92 2,945.33 2,720.00 2,651.44 2,000.00 1,903.00 1,300.00 1,134.00 200.00

745.49 24,881.83 36,330.20 126.00 1,967.39 398.71 744.32 1,053.62 333.02 313.89 1,924.23 123.07 357.86 256.96 31.50 17,261.04 227.20 541.23 235.25 564.84 1,455.82 482.14 2,634.01 582.40 1,713.48 829.96 68.87 611.40 7.20 340.51 1,365.05 257.67 142.62 363.09 1,369.53 98.92 134.97 38.80 108.66 2,488.53 12,341.57 91.99 48.20 349.84 42.47 4,358.95 127.30 167.68 377.20 100.45 258.25 343.08 390.00 748.97 105.37 126.31 46.58 664.90 32.65 1,495.90 124.48 435.80 409.39 129.01 88.39 34.30 334.82 133.01 52.39 79.07 6.97 10.54 248.57 24.78 22.53 110.00 26.07 9.56 15.61

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 217.00 253.10 1,625.00 14.13 242.21 612.00 54.00 705.00 1,106.00 1,160.03 1,181.00 22.36 533.13 124.01 5.00 200.00 975.00 105.50 292.00 80.21 430.00 135.00 657.10 290.00 240.00 1,140.00 909.99 293.00 19.11 27.87 4,720.12 871.01 190.00 655.38 161.54 7,000.00 23.01 57.00 120.00 2,332.01 461.06 15.15 264.99 2,200.00 84.32 145.00 54.51 54.00 2,600.00 161.10 28.00 2,851.00 2,486.50 140.00 105.25 41.77 1,301.00 1,436.28 11.14 280.00 637.00 66.00 2,950.00 350.00 53.00 17.80 2,285.00 20.50 98.00 25.00 20.00 5.11 25.00 76.10 51.52 150.00 65.00 17.00 100.00

390.00 332.84 3,680.00 41.75 318.99 4,000.00 98.95 1,044.18 3,397.40 2,093.00 1,777.00 52.00 675.00 190.30 29.01 289.98 2,450.00 184.73 598.00 146.00 594.50 290.50 829.99 428.56 369.99 1,615.00 2,198.00 497.02 55.00 50.00 6,880.00 2,020.00 375.00 944.00 255.00 8,000.00 69.90 167.99 257.00 3,520.00 683.00 34.96 441.50 3,157.50 164.00 207.51 77.00 94.99 3,400.00 279.00 46.00 4,798.97 3,401.00 218.98 189.38 230.00 3,290.00 2,890.00 36.40 398.99 637.00 245.00 3,950.00 444.00 79.45 28.00 3,100.00 46.98 150.00 44.80 32.00 29.49 36.50 163.85 230.00 214.95 70.00 27.18 100.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,75 256,00 152,50 85,80 97,50 12,45 100,00 15,40 5,21 0,70 10,10 0,72 9,69 300,00 40,50

64,10 260,00 154,00 87,50 100,00 12,60 100,00 15,51 5,22 0,71 10,28 0,72 9,80 321,00 41,80

64,00 257,00 154,00 87,50 100,00 12,51 100,00 15,50 5,22 0,71 10,16 0,72 9,80 300,00 41,80

64,00 259,28 153,97 86,95 0,98 12,52 1,00 15,50 5,21 0,71 10,16 0,72 9,79 315,75 41,11

81,10 0,31 1,50 35,55 37,00 36,26 7,40 0,03 0,16

81,60 0,31 1,51 36,00 37,00 36,26 7,40 0,03 0,16

81,10 0,31 1,50 36,00 37,00 36,26 7,40 0,03 0,16

0,81 0,31 1,51 0,36 0,37 0,36 7,40 0,03 0,16

34,20 40,00 93,00 38,00 36,00 15,00 33,50 21,50 25,00 79,11 15,00 31,40

34,20 40,00 93,00 38,00 36,03 15,00 33,50 21,90 25,00 80,00 15,01 31,41

34,20 40,00 93,00 38,00 36,03 15,00 33,50 21,90 25,00 79,11 15,01 31,40

34,20 40,00 93,00 38,00 36,03 15,00 33,50 21,61 25,00 79,73 15,00 31,40

487,00 19.999,00 3.850,00 950,00 83,25 91,00 985,00 8.250,00 5.250,00 80,06 2.050,00 4.800,00 98,51 645,00 94,62

494,00 20.000,00 3.929,00 950,00 83,65 91,30 1.020,00 8.500,00 5.250,00 80,46 2.050,00 4.933,00 98,73 660,00 94,88

488,00 20.000,00 3.900,00 950,00 83,62 91,29 993,00 8.402,00 5.250,00 80,24 2.050,00 4.812,00 98,66 649,00 94,78

488,72 19.999,58 3.900,50 950,00 83,61 91,29 993,29 8.401,61 5.250,00 80,23 2.050,00 4.811,57 98,66 649,41 94,78

4.367,00 3.450,00 613,00 4.000,00 552,00 215,00 88,00 3.607,00 3.360,00 4.299,00 2.498,00

4.500,00 3.540,00 642,00 4.079,00 555,00 221,00 88,00 3.900,00 3.622,00 4.299,00 2.498,00

4.378,31 3.473,10 618,39 4.034,30 552,14 216,57 88,00 3.711,90 3.376,98 4.299,00 2.498,00

4.378,31 3.473,10 618,39 4.034,30 552,14 216,57 54,12 3.711,90 3.376,98 4.299,00 2.498,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG MELR TLSG SI0022102964 GRVG SI0002101341 LKPG KDIR NF1N KBMR PBGS INDGL HDOG KDHR

KRKA PETROL MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE PROBANKA 11. IZDAJA GORENJE REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA LUKA KOPER KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK INFOND GLOBAL HELIOS KD GROUP

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 CAJAVEC AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZELJEZNICE RS AD DOBOJ PLANINSKO DOBRO GACKO AD GACKO

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Varvarinsko polje a.d. Paracin Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Soja protein a.d. Becej Agrobanka a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Imlek a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Privredna banka Beograd a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TUTUNSKA BANKA SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA

657.256,50 166.717,59 109.014,00 87.734,30 79.225,00 67.145,77 41.720,00 27.182,03 19.391,41 19.055,78 15.265,28 14.925,00 12.876,85 12.630,00 9.455,55

-0,25 % 194403 -65,56 % 242000 -2,60 % 38436 -2,70 % 36510 -0,13 % 23000 -4,53 % 16000 0,00 % 300 0,00 % 56101 0,00 % 10405

158.256,08 75.020,00 57.954,00 13.098,60 8.510,00 5.801,60 2.220,00 1.907,43 1.664,80

-5,00 % 129298 0,00 % 62445 0,00 % 13771 2,56 % 28363 7,55 % 15834 0,00 % 4808 3,08 % 1088 4,14 % 597 -3,85 % 500 -0,49 % 131 3,45 % 621 -0,32 % 150

4.421.991,60 2.497.800,00 1.280.703,00 1.077.794,00 570.466,53 72.120,00 36.448,00 12.903,50 12.500,00 10.445,10 9.317,00 4.710,50

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB GRNT TNB TEL STIL RMDEN09 TPLF SBT TNB ZPKO

10269 643 708 1009 81000 5365 41720 1754 3720 26875 1503 20758 1315 40 230

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS BMBI AIKB VRVP A2015 A2013 SJPT AGBN CCHS A2016 IMLK UNBN A2011 PRBN A2012

-0,67 % -1,91 % -0,65 % -0,57 % 2,56 % -1,15 % 1,47 % 0,00 % -0,69 % -0,14 % -2,26 % -0,83 % -0,44 % -10,71 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1A FBIHKD FBIHK1B FBIHK1C SRPVRK1 FBIHK1E BHTSR TCMKR FDSSR BSNLR JPESR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C CJVC-R-A TRZN-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B EINP-R-A ZERS-R-A PLDG-R-A

Oznaka

Utorak 1/2/2011

0,21 % -0,01 % -1,07 % 9,20 % 0,00 % 0,00 % -2,07 % -1,21 % 0,00 % -0,27 % -4,87 % -3,57 % -0,07 % 4,68 % -0,11 %

66979 32.733.692,00 792 15.839.671,00 3436 13.402.124,00 10000 9.500.000,00 45031 3.764.996,82 40000 3.651.711,33 2829 2.810.020,00 272 2.285.239,00 200 1.050.000,00 11152 894.717,50 342 701.100,00 115 553.330,00 4963 489.635,19 578 375.360,00 3841 364.068,00

valuta: MKD - makedonski denar -2,70 % -0,77 % -4,86 % -3,95 % -1,40 % -7,45 % 0,00 % -8,35 % -8,88 % 0,22 % 2,97 %

345 429 2301 324 2347 4749 16642 198 186 50 42

1.510.516,00 1.489.960,00 1.422.907,00 1.307.112,00 1.295.862,00 1.028.476,00 900.738,26 734.956,00 628.118,00 214.950,00 104.916,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Šipad komerc +6,06% BH Telecom Sarajevo +4,14% Bosnalijek +3,45% Jubmes +1,51% NIS +0,21%

Soja protein Petrol Agorbanka Beograd Gorenje Krka

business.hr

-2,07% -1,91% -1,21% -1,15% -0,67%

Naftna industrija Srbije

Imlek Beograd

Prvoga dana ponude za otkup dionica od ruskog Gazpromnefta cijena dionice NIS-a na Beogradskoj je burzi porasla 0,21 posto, na 488 dinara. Uz ukupan promet od 32,7 milijuna dinara, ta je dionica bila najlikvidnija u Beogradu. Gazpromneft želi otkupiti 19,28 posto dionica srbijanske kompanije, uz cijenu od 4,8 eura po dionici, odnosno oko 506,5 dinara. Mali dioni ari imaju rok od 45 dana za prodaju svojih dionica.

Cijena dionice beogradske mljekare pala je na po etku novog tjedna gotovo pet posto te je tako zadnja zabilježena iznosila 2050 dinara. Vlasnika su promijenile 342 dionice te je ukupan promet iznosio 701.100 dinara. Svim dionicama trgovano je po cijeni od 2500 dinara. Zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu ta je kompanija, kako prenose srbijanski mediji, prošli tjedan kažnjena sa 306 milijuna dinara, odnosno 1,92 posto ukupnog prihoda u 2006. godini.

+0,21 -4,87

REGIONALNI INDEKSI -1,12% BIRS +0,02% 835,65 967,30 Belex15 -1,76% FIRS +1,38% 735,14 1.665,15 Belexline -1,10% MBI10 -5,01% 1.390,71 2.632,53 SASX10 +0,18% MOSTE 0,00% 1.093,22 523,69 SASX30 +0,16% NEX20 +0,23% 1.020,16 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,73% WIG20 +1,38% 2.703,35 BUX -0,62% 22.760,47 -2,09% -0,50% ATX -0,35% 2.884,73 indeksa na zatvaranju u -0,85% Stanje ponedjeljak 31. sije nja 2011.

FTSE100 5.874,43

DAX 7.094,44

CAC40

4.011,24

MICEX 1,720.26

AMERI»KI INDEKSI DJIA -1,39% S&P500 -1,79% 11.823,70 1.276,34 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -2,48% petak 28. sije nja 2011. 2.686,89

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 141,2149

28,45

Ilirika BRIC

113,0561

20,58

MP-Mena HR

466,3728

19,88

PBZ I-Stock

71,1791

18,79

HPB WAV DJE

96,8840

18,17

ST Global Equity

45,4672

-11,81

FIMA Equity

77,8144

-11,71

C-Zenit

50,9894

-10,24

HPB Dynamic

49,6280

-5,85

5653,0700

-5,81

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

116,8361

11,03

ZB global

147,5900

7,08

11,1457

6,86

110,5050

6,62

KD Balanced

8,6297

6,11

ICF Balanced

118,9386

-11,07

ST Balanced

175,2223

-7,08

C-Premium

5,6498

-5,45

HPB Global

103,3316

-3,29

66,8591

-0,91

PBZ Global fond

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

93,8747 67,7000 91,3642 90,0200 80,4400 77,8144 15,0399 96,2900 78,8006 49,6280 71,1791 48,0738 11,0651 73,7432 45,4672 92,1986 34,5200 106,3900 115,0123 96,8840 93,1967 50,9894 112,7058 105,9400 65,3552 466,3728 133,1700 120,6119 13,0341 56,7356

0,99 0,33 0,13 0,06 0,06 0,00 -0,05 -0,05 -0,07 -0,21 -0,22 -0,33 -0,35 -0,51 -0,54 -0,57 -0,58 -0,63 -0,63 -0,65 -0,68 -0,69 -0,69 -0,79 -0,83 -0,83 -0,85 -0,85 -0,90 -0,97

-6,18 10,42 13,63 12,62 16,50 1,53 10,37 13,63 15,07 2,04 11,84 12,82 1,79 8,29 -1,59 12,82 13,59 6,75 4,97 7,41 8,18 7,39 25,45 4,43 12,61 3,05 4,06 -5,97 5,17 -6,32

Ilirika Gold Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond A1 Raiffeisen HR dionice FIMA Equity KD Victoria Erste Adriatic Equity Capital Two HPB Dynamic PBZ I-Stock AC Rusija AC G Dynamic EM HPB Titan ST Global Equity HPB Dioni ki Erste Total East ZB aktiv OTP Europa Plus HPB WAV DJE OTP meridian 20 C-Zenit VB CROBEX10 ZB euroaktiv Prospectus JIE MP-Mena HR ZB trend NFD Aureus New Europe KD Prvi izbor Ilirika Azijski tigar

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

N/A 12,78 19,88 14,22 20,31 -1,00 3,40 15,34 17,88 1,47 17,79 17,75 2,40 9,75 -6,09 8,63 11,79 12,46 6,81 10,48 13,21 2,58 27,40 4,42 12,10 7,95 4,55 -1,16 8,24 0,76

N/A -0,43 5,40 0,83 6,68 -11,71 -4,29 -0,54 12,00 -5,85 18,79 13,85 6,15 8,93 -11,81 0,28 0,41 11,11 12,15 18,17 4,33 -10,24 9,92 8,10 1,79 19,88 10,02 -2,06 11,92 10,39

N/A -6,53 -1,66 -3,82 -8,73 -3,69 3,54 -0,71 -6,09 -14,65 -9,16 -17,15 5,45 -8,29 -7,39 -1,52 -27,35 1,36 9,60 -0,93 -2,52 -20,44 12,35 0,86 -10,09 5,44 3,53 8,74 3,38 -14,25

-6,19 8,27 7,55 7,54 8,75 2,55 7,42 7,30 3,56 1,76 2,29 3,33 -1,80 1,22 -2,23 10,19 6,15 2,32 2,45 -0,23 3,93 1,84 9,66 1,80 5,15 -4,60 -1,93 -1,48 0,29 -8,58

7,182 199,276 376,357 11,311 15,984 19,258 67,692 196,502 7,394 20,315 231,436 9,682 14,141 10,188 13,327 18,103 40,353 507,242 9,034 15,716 18,839 5,804 6,856 225,860 25,136 7,161 195,818 9,777 5,670 7,282

0,25 5,78 5,40 2,70 2,38 6,66 11,73 5,30 3,78 4,42 3,54 3,89 1,91 3,52 10,27 5,32 3,33 4,59 1,53 3,41 2,75 2,95 1,03 6,74 4,00 2,90 8,26 2,24 7,96 3,69

28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi Agram Trust PBZ Global fond ICF Balanced Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige Erste Balanced ST Balanced HPB Global Allianz Portfolio AC G Balanced EM KD Balanced C-Premium ZB global ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

116,2321 73,3517 110,5050 118,9386 160,7400 109,8900 127,3900 175,2223 103,3316 116,8361 11,1457 8,6297 5,6498 147,5900 66,8591 83,1096 10,1608 149,2184

0,38 0,28 0,22 0,20 0,18 -0,08 -0,09 -0,11 -0,15 -0,20 -0,34 -0,37 -0,39 -0,57 -0,78 -0,87 -0,90 -1,18

6,40 8,55 10,58 5,94 5,05 1,57 10,36 2,76 6,36 5,12 2,06 5,79 4,81 3,56 5,88 0,95 3,56 2,43

8,08 9,92 14,41 4,49 7,81 3,55 11,66 -1,16 2,30 8,01 2,98 3,78 2,88 6,07 2,85 3,45 4,89 7,27

0,81 1,49 6,62 -11,07 5,13 N/A 4,50 -7,08 -3,29 11,03 6,86 6,11 -5,45 7,08 -0,91 2,51 3,77 0,89

2,98 0,50 5,74 2,32 5,80 N/A 0,31 7,21 0,62 9,49 5,85 -2,88 -13,33 4,15 -7,24 -4,00 0,18 8,31

8,02 4,89 5,80 5,16 3,57 1,40 4,27 2,63 5,63 1,44 -0,89 3,06 1,02 0,00 2,49 -2,07 -0,91 -1,64

38,312 13,338 286,530 12,419 310,861 185,357 104,940 11,517 88,983 7,476 14,336 7,153 12,653 713,346 2,647 15,435 70,715 43,722

5,13 2,55 9,38 8,75 8,42 0,89 10,03 8,05 5,32 1,72 1,91 5,04 3,99 9,58 5,36 4,54 8,93 5,02

28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011

125,2887 129,9930 162,1235 158,7900 130,4400 128,1003 175,2000 11,3783

0,03 -0,01 -0,01 -0,02 -0,05 -0,05 -0,06 -0,14

0,83 0,42 1,02 -0,40 -0,20 0,11 0,42 0,36

1,42 2,15 3,91 -0,35 2,47 1,55 2,45 1,39

4,90 6,76 8,26 3,79 7,20 3,61 7,22 5,26

4,33 4,51 8,02 4,95 4,35 4,95 6,67 1,46

0,61 0,33 0,11 -0,20 0,09 0,96 0,44 0,07

13,400 139,240 51,072 218,493 194,680 15,577 476,390 7,378

5,32 7,89 6,26 9,58 7,66 5,13 8,68 8,93

28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,3774 117,4671 132,7477 163,1181 140,1448 145,3800 138,9400 138,9703 132,5415 122,7516 11,3538 10,7107 108,7565 126,1479 135,6546 124,8651 105,7600

0,08 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

0,23 0,84 0,53 0,62 0,45 0,87 0,77 0,68 0,68 0,66 0,61 0,75 0,69 0,53 0,74 0,38 0,55

1,03 1,66 1,15 1,23 0,97 1,81 1,67 1,35 1,58 1,22 1,40 1,57 1,49 1,21 1,58 0,67 1,34

1,16 3,31 2,67 2,23 2,41 3,69 3,49 2,62 3,37 2,72 3,36 3,44 3,34 3,54 3,22 2,52 3,85

1,58 5,10 6,29 4,76 3,26 4,83 4,39 4,58 5,44 4,10 5,58 4,24 5,01 4,36 4,40 3,90 4,23

-0,17 0,25 0,15 0,21 0,13 0,28 0,19 0,23 0,21 0,24 0,19 0,22 0,18 0,17 0,17 0,18 0,16

7,713 164,430 956,791 2033,399 146,035 836,953 679,705 109,112 227,770 127,894 135,265 27,525 176,325 536,568 37,899 40,092 627,919

1,50 3,24 11,84 10,52 10,52 7,93 7,66 7,35 5,32 5,10 2,34 1,65 1,72 8,52 7,08 5,80 1,35

28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011 28.01.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Capital One ZB bond Erste Bond OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds HI-conservative

Capital One

162,1235

8,26

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

175,2000

7,22

Erste Bond

130,4400

7,20

PBZ Bond fond

129,9930

6,76

HI-conservative

11,3783

5,26

OTP euro obvezni ki

128,1003

3,61

ZB bond

158,7900

3,79

HPB Obvezni ki

125,2887

4,90

Platinum Cash VB Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Euro Nov ani ST Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

HI-conservative

11,3783

5,26

PBZ Bond fond

129,9930

6,76

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

BROJKA

1,2

milijuna kuna neto gubitka ostvario je u 2010. godini Finvest Corp, za razliku od prethodne godine kada je zaradio 234.000 kuna

business.hr Utorak 1/2/2011

PORASLI PRIHODI

Dom holding smanjio gubitak

Dom holding u prošloj je godini smanjio gubitak na 16,5 milijuna kuna, dok je, kako pokazuju podaci nerevidiranog i nekonsolidiranoga godišnjeg financijskog izvješ a objavljenog u ponedjeljak, gubitak u istom razdoblju godinu prije iznosio 38,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi uve ani su na godišnjoj razini za 5,5 milijuna kuna i iznosili su 24 milijuna kuna, a ukupni su rashodi

Ulaga i unov ili prošlotjedni rast Crobexa BLAGI PAD INDEKSA Nakon sedam dana u plusu dioni ki indeksi su pod pritiskom dobitonosnih prodaja u ponedjeljak pali nešto manje od 0,5 posto Indeksi Zagreba ke burze utonuli su u ponedjeljak u negativno podru je pod pritiskom nastavljenih dobitonosnih prodaja i negativnih signala sa svjetskih burza, a me u rijetkim dobitnicama isti e se dionica Dalekovoda. Crobexi su pali 0,5 posto, uz 40 milijuna kuna prometa. "Pod utjecajem dobitonosnih prodaja nakon sedam tjedana uzleta doma ih burzovnih indeksa, kao i neodlu nosti na svjetskim bur-

zama, na doma em tržištu prevladava negativni sentiment. Ve ina cijena dionica u negativnom je podru ju, dok su najlikvidnija izdanja plesala izme u rasta i pada", kazao je za Hinu Davor Špoljar, analiti ar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.

KSST na 4000 kn

Najve a dobitnica je bila dionica Kaštelanskih staklenika, koja je zbog skoka cijene više od 25 posto, na 4000 kuna,

završila u pozitivnoj blokadi. Nakon nastavka trgovanja i dalje je bila u zelenom teritoriju sa 10-postotnim rasom cijene. Generator uzleta cijene te dionice uglavnom su medijske spekulacijske o privatizaciji te tvrtke. Nakon što je u ponedjeljak na stranicama Zagreba ke burze objavljeno kako je Dalekovod dobio posao projektiranja i izgradnje 135 kilometara duge dionice novoga dalekovoda za ukrajinsku

Dom holdinga pali sa 56,7 na 40,5 milijuna kuna. Poslovni prihodi te kompanije rasli su u prošloj godini 3,4 posto na 5,3 milijuna kuna, od ega se 5,2 milijuna kuna odnosi na prihode od prodaje, koji su u prethodnom razdoblju bili na razini od 5,03 milijuna kuna. Isti trend zabilježen je i u kategoriji poslovnih rashoda, koji su rasli s prethodno zabilježenih 33,4 milijuna na 36,3 milijuna kuna. Materijalne troškove Dom holding prošle je godine sre-

VLADIMIR ŠELEBAJ SELIER, predsjednik Uprave Validusa, ija je dionica u ponedjeljak pala više od 13 posto SNIMIO H. DOMINI

nacionalnu energetsku kompaniju Ukrenergo, dionica je naglo po ela rasti. Vrijednost ugovorenih radova je 71 milijun eura, a ulaga i su spremno navalili na izdanje Dalekovoda, kojim je protrgovano u vrijednosti od 8,4 milijuna kuna. Dionica je sko ila pet posto, na 325 kuna. Izmjenjivanje dobrih i loših vijesti postalo je pravilo za Validus, baš kao i kretanje cijene njegove dionice. Nakon što je u petak završila s rastom od 13,96 posto, u ponedjeljak je pala po stopi od 13,95 posto. Ponovne vijesti o otvaranju ste aja, koji je stalna opasnost za Validus, opet

REGIJA

Sarajevski SASX-10 rastao je 0,18 posto i dan zaklju-

je zabrinuo ulaga e pa su se dali na prodaju njegovih dionica.

Loše statistike

U me uvremenu je Državni zavod za statistiku objavio da je promet od trgovine na malo u prosincu nominalno porastao 2,6, a realno 0,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. To je šesti mjesec zaredom kako je potrošnja porasla, no manje od o ekivanja. Pet makroekonomista koje je anketirala Hina o ekivalo je, u prosjeku, rast potrošnje u prosincu 2,3 posto. Nikola Su ec

BROJKE

Dobar ponedjeljak u Sarajevu i Banjaluci Po etak novoga tjedna donio je minuse na ve ini regijskih burza rast vrijednosti zabilježili su samo indeksi u Sarajevu i Banjaluci.

zao na 28,7 milijuna kuna, što je pad od pet posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Financijski prihodi Dom holdinga rasli su prošle godine za pet milijuna i krajem prosinca iznosili su 18,7 milijuna kuna. Od kamata, te ajnih razlika, dividendi i sli nih prihoda iz odnosa s povezanim poduzetnicima kompanija je ostvarila 4,14 milijuna kuna prihoda, dok je u istoj kategoriji s nepovezanim poduzetnicima zabilježen prihod od 14,6 milijuna kuna. B. St.

io na 1093,22 boda, dok je banjalu ki BIRS zabilježio neznatan rast od 0,02 posto. Najlikvidnija u Banjaluci bila je dionica banjalu ke Tržnice koja je zabilježila 57.954 konvertibilne marke prometa, uz pad

cijene od 2,6 posto, na 1,5 KM. Najviše je pak potonuo prošlotjedni pobjednik, makedonski MBI 10, ija je vrijednost pala 5,01 posto, na 2632,53 boda. Skopski farmaceut Alkaloid bio je najli-

kvidniji i u ponedjeljak, i to sa 1,5 milijuna denara prometa, dok je cijena toj dionici pala 2,7 posto, na 4378,31 denar. Komercijalna banka Skopje bila je druga sa 1,48 milijuna deanara prometa. B. St.

1,12 1,76

posto pao je slovenski SBI TOP

posto pao je beogradski BELEX 15

Kina blokirala rije 'Egipat' na mikroblogovima Kina je blokirala rije "Egipat" na svojim mikroblogovima jer je kineska vlada zabrinuta da bi se prosvjedi kojima se traži politi ka reforma u zemlji mogli preliti u kineski internetski prostor. Kineski web portali, poput Sina.com i Sohu.com, stranDOBITNICI DANA (ZSE) Vaba banka +28,36 % Zve evo +13,95 % Kaštelanski staklenici +10,03 % Transadria +8 % RIZ odašilja i +6,06 % 50 Raste

ice sli ne Twitteru, javljali su da se rije "Egipat" ne može prona i ili se, zbog uvedene regulative, ne može prikazati. Kineska cenzura mikroblogova mogla bi zna iti da Kina želi sprije iti da doga anja u Egiptu postanu primjer politi koj oporbi na doma em

GUBITNICI DANA (ZSE) Atlas -18,14 % uro akovi holding -10,75 % Lav evi -8,67 % Jadransko osiguranje -8,26 % Hoteli Živogoš e -7,92 % 18 Nema promjene

28 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,399,74 159,23

Prom. 0,62% 0,06%

Sirova nafta 89,43 Prirodni plin 4,29 Zlato 1.335,43 Srebro 27,93 Goveda 104,00

4,43% 1,70% 1,67% 3,80% 0,52%

HIROVI MILIJARDERA

Dao sagraditi jahtu s tušem iz kojeg curi šampanjac Brodogradilišta najluksuznijih jahti na svijetu nalaze se upravo u Njema koj, gdje su svoj statusni simbol izgradili milijarderi poput Paula Allena, Gadafijeva sina Saila al-Islama, Romana Abramovi a i drugih, a trenuta no se za arapskog šeika gradi najduža jahta na svijetu. Preferencije klijenata sve su zahtjevnije pa njema ka brodogradilišta zapošljavaju najcjenjenije dizajnere interijera, koji ispunjavaju i najve e hirove svojih klijenata poput želje jednog ruskog milijardera da se u jahtu ugradi tuš iz kojeg e umjesto vode curiti šampanjac. Abramovi je bio opsjednut idejom da posjeduje najdužu jahtu na svijetu pa je dao sagraditi Eclipse dužine 163,5 metara, ije održavanje dnevno iznosi ak 20.000 dolara, nakon ega je zaprimljen zahtjev jednog arapskog šeika za gradnju jahte duge 180 metara, a ubrzo i one od 200 metara. I. B.

terenu. Kina tvrdi da je internet slobodan i dostupan za njezinih 450 milijuna korisnika, ali vlada blokira brojne društvene mreže poput Twittera, Flickra, Facebooka i YouTubea koje se uspješno koriste za mobiliziranje javnosti. H

www.business.hr

UKRATKO... Omar protiv Mubaraka Egipatska filmska legenda Omar Sharif pridružio se pozivima na ostavku egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka, izjavivši da nije poboljšao životne uvjete obi nim ljudima te da je nakon 30 godina vlasti vrijeme da ode. Odlazak umjetnika Britanski filmski skladatelj John Barry, najpoznatiji po glazbi koju je pisao za filmove o tajnom agentu Jamesu Bondu i dobitnik pet Oscara, umro je 30. sije nja u New Yorku u 77. godini.

VLADINO RJEŠENJE ZA PRAZNE ULICE

Bangladeškim prosjacima dnevnica od dva dolara Kako bi sklonile prosjake s ulica tijekom Svjetskog kupa u kriketu, vlasti bangladeškoga grada Chittagonga odlu ile su im pla ati dnevnicu u iznosu od 2 dolara. Iako je prvotni prijedlog vlade bio da se svi prosjaci premjeste u glavni grad Dhaka do završetka natjecanja, odlu ili su se za ovo rješenje jer e se prosjacima, kojih je u gradu oko

Ho e li se nastaviti gubici na Zagreba koj burzi, doznajte na...

300-tinjak, tijekom sljede a tri mjeseca nadokna ivati dnevna "zarada". Gradona elnik Mansur Alam izjavio je da e prosjaci tako er imati priliku odsjesti u rehabilitacijskom centru. Unato naporima vlade da se ukine prosja enje, ono je u Bangladešu jako rašireno i procjenjuje se da postoji više od 700.000 prosjaka u zemlji. I. B.

Kondomi princa Williama i Kate U poplavi prigodnih proizvoda u povodu skorog vjen anja princa Williama i Kate Middleton na tržištu su se pojavili i "njihovi" kondomi. Tvrtka Crown Jewels Condoms je izbacila posebno prigodno pakiranje kondoma s fotografijom Williama i Kate kako se zavodljivo gledaju u o i i s natpisom: "Lezite i mislite na Englesku."