Business.hr broj 820 by Business.hr

VELIKA ISPORUKA 10

Proizveli ribarsku mrežu od šest tona Tvornica iz Biograda mrežu je izradila za solinsku tvrtku Koneks. Dok su ribarske mreže rezervirane mahom za doma e tržište, u izvoz ide 90 posto njihove ambalaže

DARKO EŠKINJA, vlasnik tvornice iz Biograda

'VRIJEME JE ZA PRODAJU' 19

RBA: Inina fer vrijednost je 2500 kuna, prodajte dionice

PETAK/SUBOTA 4 i 5/2/2011

BROJ 820 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

SPORNE POTPORE 4-5 Upravni sud poništio je rješenje kojim je AZTN 2007. odobrio državne potpore Varteksu uz uvjete za koje u toj tvrtki smatraju da bi im donijeli "nepopravljivu štetu", jer se AZTN pozvao na "kriterije, standarde i instrumente tuma enja" EU koji u tom trenutku nisu bili dio hrvatskog zakonodavstva i jer Varteks nije dobio priliku da se izjasni

Varteks dobio tužbu protiv AZTN-a DEVET MJESECI

Mali poduzetnici i u kriznoj 2010. godini najučinkovitiji Prema podacima Fine, mali su poduzetnici na 100 kuna rashoda ostvarili 104,53 kune prihoda, više od srednjih i velikih poduzetnika. No, pla a je kod malih poduzetnika ostala daleko niža nego kod njihovih ve ih konkurenata

info&stav 2-3

Sindikalno uzdanje u povjerenstva Okoli: rekordna isporuka plina

business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su oživljavanje Povjerenstva za pra enje cijena zbog u estalih najava razli itih poskupljenja. Gospodarstvo je dosad uštede tražilo kroz otpuštanje radnika, neisplate ili smanjenja pla a..., pa neka nova optere enja ne e mo i podnijeti bez novog prevaljivanja tereta na svoje zaposlene, ali i na tržište kroz pove anje cijena, ocjenjuje NHS...

Podzemno skladište plina (PSP) ostvarilo je rekordnu isporuku plina od 280.000 prostornih metara na sat, a taj pove ani tehnološki maksimum posljedica je investicijskih aktivnosti dogradnje skladišta u Okolima, izvijestili su iz PSP-a. Prije nego što je Plinacro 2009. preuzeo PSP tehnološki maksimum skladišta bio je 240.000 kubika na sat...

MJERE ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA

Premijerka obe ala 'radno aktivirati' 150 tisu a osoba JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade, kazala je kako e Hrvatski zavod za zapošljavanje ove godine izdvojiti 170 milijuna kuna za poticanje zapošljavanja FOTO TADI /CROPIX

Provedbom mjera iz Nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu, koji je Vlada usvojila na ju erašnjoj sjednici, ve bi se u ovoj godini moglo radno aktivirati oko 150 tisu a ljudi, poru ila je premijerka Jadranka Kosor zaklju uju i raspravu prije usvajanja plana. Pored 170 milijuna kuna koje e u ovoj godini za poticanje zapošljavanja izdvojiti Hrvatski zavod za zapo-

šljavanje, u tu e se svrhu upotrijebiti i sredstva iz prora una pojedinih ministarstava.

1,13 mlrd. kn za mjere

Tako je za obnovu ošte enih stambenih objekata na bivšem ratnom podru ju izdvojeno 450 milijuna kuna koji e se upotrijebiti za javne radove na obnovi, pojasnila je Jadranka Kosor. Na sli an e se na in iskoristiti i 200 milijuna kuna namijenjenih

za razvoj otoka. Za poticanje malih i srednjih poduzetnika i zadruga utrošit e 160 milijuna kuna, a za zapošljavanje branitelja 150 milijuna kuna. Osim tih oko 1,13 milijardi kuna, poticanje zapošljavanja financirat e se i sredstvima iz pristupnih fondova EU, jer je usvajanje Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja obveza iz zajedni kog memoranduma (JAP), koji je Vlada 2008. godine potpi-

sala s Europskom komisijom, pojasnio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva uro Popija . Plan se sastoji od devet dijelova, ima 31 provedbenu mjeru i 176 provedbenih aktivnosti, a prioriteti su mu pove anje razine zapošljavanja žena primarne dobi, starijih i mladih osoba na tržištu rada, rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, smanjenje nerazmjera vještina te pove anje ulaganja u ljud-

BROJKA

500

tisu a konvertibilnih maraka vrijedne obveznice izdaje bosanskohercegova ka op ina Tešanj na Sarajevskoj burzi, a prikupljena sredstva investirat e u ure enje poslovne zone Glinište

NENAD KLJAI , smijenjeni trener Rukometnoga kluba Zagreb, o izborniku Slavku Goluži

ske potencijale kroz bolje obrazovanje i vještine, poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduze a, dobro upravljanje i izgradnja administrativnih kapaciteta, nabrojio je Popija .

Pastiri i samardžije

Usvajaju i pak odluku o utvr ivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2011. godini, Vlada je odlu ila samo produljiti 5300 ranije izdanih radnih dozvola strancima, a odbila je zahtjeve za izdavanje novih 811 radnih dozvola. Premijerka Jadranka Kosor objasnila je da je, primjerice, me u novim zahtjevima, uz ranije izdanih 80 radnih dozvola, zatraženo i izdavanje dodatnih 70 radnih dozvola za zapošljavanje sto ara, pastira, samaraša i ratara. Istodobno u HZZ-u je registrirano 74.950 nezaposlenih osoba koje bi se mogle zaposliti na tim poslovima, pa je Vlada odlu ila odbiti zahtjeve za izdavanje novih radnih dozvola strancima. Iako je jedan poduzetnik i osobno premijerki Kosor prepri ao kako se na natje aju kojim je tražio 150 pastira javilo 16 kandidata, a samo ih je šest odlu ilo i prihvatiti posao pastira, Jadranka Kosor i Vlada ipak su odlu ili odbiti izdati nove radne dozvole jer su ocijenili kako je nužno pokušati stimuliranjem i osposobljavanjem nezaposlene potaknuti da rade i na tim i sli nim poslovima za koje poslodavci i poduzetnici sada ne mogu na i radnike u Hrvatskoj. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

UVODNIK

A što ako opet do u Onur i Šeherezada? Petra Buli petra.bulic@business.hr

ako se esto mogu uti ponosne izjave o hrvatskoj pameti i sveop oj superiornosti naših stru njaka u odnosu na razne isto n(ij)e ulaga ke destinacije, injenica je da je u Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva ak etvrtina stanovnika starijih od 15 godina, njih više od 900.000, ima završenu samo osnovnu školu - ili ni toliko. U KONTEKSTU tržišta rada to zna i da Hrvatskoj nedostaje kvalificirane radne snage. Situacija e pritom svake godine postajati sve gora: stanovništvo stari i prema Projekcijama stanovništva Državnog zavoda za statistiku u sljede ih deset godina mogli bismo izgubiti (u varijanti s niskim fertilitetom i bez migracije) gotovo deset posto radno aktivnog stanovništva. Stoga ne udi da se svake godine na e velik broj poslodavaca koji žicaju Vladu da im odobri nove radne dozvole za zapošljavanje stranaca. Izuzmemo li medijski atraktivne primjere rumunjskih i afri kih pastira, najve i dio tih zahtjeva

FOTO LISANIN/CROPIX

o a

››

BISER DANA Ja bih ga pitao koliko je jedinica imao u srednjoj školi i je li istina da je predsjednik kluba u duty free shopu morao kupovati poklone profesorima kako bi ispravio 13 jedinica... Kad ga je novinar pitao poraste li mu adrenalin, odgovorio je da ne uzima nedozvoljena sredstva

››

Vladina potpuna netolerancija prema novim radnicima iz inozemstva - iako lako razumljiva s obzirom na to da je kriza pove ala dostupnost doma e kvalificirane radne snage - zna i i da eventualni ulaga namjernik koji želi u 2011. otvoriti nova radna mjesta u Hrvatskoj ne e mo i zaposliti svog ovjeka odnosi se na kvalificiranu radnu snagu. Ove godine poslodavci su tražili 811 novih radnih dozvola, ali Vlada je sve odbila pa e se morati zadovoljiti s ponudom na hrvatskom tržištu rada. S JEDNE STRANE to je sasvim logi no. Iako je trenuta no oko tre ina registriranih nezaposlenih (nešto više od 90.000) nekvalificirana, njihov se broj u aktualnoj krizi ni-

je znatnije pove avao. Skok nezaposlenosti odrazio se, naime, gotovo isklju ivo na kvalificiranu radnu snagu. Me utim, Vladina isklju ivost mogla bi imati i negativan u inak. Radnu dozvolu, naime, moraju imati i menadžeri stranih ulaga a - prisjetimo se samo muka koje su lani imali ma arski menadžeri u Ini. Zna i li Vladina politika nulte tolerancije prema stranim dr-

žavljanima da u Hrvatskoj u 2011. godini ulaga namjernik ni na koji na in ne e mo i zaposliti svog ovjeka? Nadajmo se barem da e u tim slu ajevima strani ulaga koji se odlu i na otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj na i na ina da zaobi e zakon. Ili da e im radna inspekcija progledati kroz prste, da ne pro u kao zimus glumci koji su utjelovili Šeherezadu i Onura.

tema 4-5

POTPORE ZA RESTRUKTURIRANJE Rješenjem iz 2007. godine nih potpora tijekom te godine, a primanje državnih potpora za restr

Varteks do

protiv Agencij tržišnog na Upravni sud poništio je rješenje kojim je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja 2007. odobrila državne potpore Varteksu uz uvjete za koje u varaždinskoj tekstilnoj grupaciji smatraju da bi im donijeli "nepopravljivu štetu", jer se AZTN pozvao na "kriterije, standarde i instrumente tuma enja" EU koji u tom trenutku nisu bili dio hrvatskog zakonodavstva i jer Varteks nije dobio priliku da se izjasni Kada se jedna tvrtka u sudskom postupku uspije izboriti za presudu u svoju korist, a protiv utjecajnog državnog tijela ije odluke esto predstavljaju alfu i omegu za sve doma e gospodarske subjekte, onda je to ne samo zanimljiva vijest, nego svakako presedan kakav se u doma em sudstvu ne susre e esto. Upravo se to dogodilo u upravnom sporu koji je varaždinski Varteks pokrenuo ZORAN KOŠ EC, predsjednik Uprave Varteksa, u kojem upozoravaju kako bi 'ukidanje' Vladina jamstva sukladno spornom rješenju AZTN-a zna ilo da bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak kao Varteksov kreditor ostala bez jamstva od 50 milijuna kuna kao instrumenta osiguranja SNIMIO DARKO MARI

protiv Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a nedavno je okon an presudom Upravnog suda u korist tužitelja. Pravno poprili no zamršeni predmet odnosi se na rješenje AZTN-a iz travnja 2007. godine u kojem je Agencija dala suglasnost na Vladine odluke koje sadrže državna jamstva te predstavljaju državnu potporu za restrukturiranje Varteksa. Prijepor je, me utim, nastao zbog injenice da je AZTN tom prigodom zabranio Varteksu primanje bilo kakvih državnih potpora tijekom 2007. godine, a primanje državnih potpora za restrukturiranje zabranjeno mu je ak do 2017. godine!

Vladino jamstvo

Varteks je tako u tužbi istakao kako bi prestankom Vladina jamstva - koje je prema spornom rješenju trebalo vri-

odine AZTN je zabranio Varteksu primanje bilo kakvih država restrukturiranje zabranjeno mu je ak do 2017. godine

dobio tužbu

cije za zaštitu natjecanja jediti samo do kraja 2007. godine - i Hrvatska banka za obnovu i razvitak kao Varteksov kreditor ostala bez jamstva od 50 milijuna kuna kao instrumenta osiguranja. "Varteks smatra kako bi ga tada HBOR mogao pozvati na pla anje po navedenim ugovorima o kreditu budu i da prestankom državnog jamstva kao korisnik kredita više ne ispunjava uvjete iz kreditnih ugovora. Konkretno, rije je o obvezi dostave i održavanja na snazi instrumenata osiguranja od kojih je jedan jamstvo Ministarstva financija na iznos od 50 milijuna kuna uve an za kamate", obrazložili su u Varteksu bit svoje tužbe te naglasili kako bi provedbom AZTN-ova rješenja za tu tvrtku nastala nepopravljiva šteta i golem trošak. Varteks u tužbi navodi i cijeli niz drugih prijepora, kao što je primjena propisa Europske unije koji se prema njihovu mišljenju ne smiju koristiti kao izvori prava. Posebice je zanimljivo što je Upravni sud tu dao pravo tužitelju, što u ovom prijelaznom razdoblju prije ulaska u EU može imati važne posljedice za pravnu praksu. "Odredbama lanka 140. Ustava propisano je da me unarodni ugovori koji su sklopljeni i potvr eni u skladu s Ustavom ine dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Prema tome, u ovom se slu aju mogao primijeniti Sporazum o stabilizaciji i pri-

druživanju izme u RH i EU te privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima, a kriteriji, standardi i instrumenti tuma enja Europske unije, na koje se poziva AZTN, nisu sadržani u tekstu tih sporazuma, niti su preuzeti i objavljeni u bilo kojem drugom hrvatskom zakonu ili propisu", navodi u obrazloženju presude predsjednica Vije a Dubravka Markt, zaklju uju i kako stoga oni ne mogu biti izvor prava. Razlozi zašto je Upravni sud presudio u korist Varteksa djelomi no su i proceduralni. Sud tako smatra da je AZTN zanemario temeljne odredbe Zakona o op em upravnom postupku budu i da Varteksu nije pružio mogu nost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su važne za donošenje rješenja. U obrazloženju presude tako se navodi da je u tom slu aju prije donošenja rješenja trebalo provesti poseban ispitni postupak, a mogu e i usmenu raspravu, s obzirom na tužiteljeve prigovore.

Novo rješenje

Zanimalo nas je i što na sve kažu u AZTN-u, ali ovaj put nisu bili previše razgovorljivi, pravdaju i to standardnom poštapalicom o tome kako ne mogu komentirati sudske postupke koji su u tijeku. Ipak, najavili su donošenje novog rješenja.

OLGICA SPEVEC, predsjednica Vije a Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, koja e sada donijeti novo rješenje u skladu s "pravnim shva anjima suda i primjedbama suda u vezi s postupkom" SNIMIO HRVOJE DOMINI

"Pridržavaju i se u cijelosti pravnog shva anja suda i njegovih primjedaba u po-

gledu postupaka, AZTN e donijeti novo rješenje. Naime, lankom 62. Zakona o upravnim sporovima propisano je da se, kada sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor, predmet vra a u stanje u kojemu je bio prije nego što je poništeni akt donesen, te je pri donošenju novog rješenja tijelo nadležno za donošenje rješenja vezano pravnim shva anjima suda i primjedbama suda u vezi s postupkom", zaklju ila je Vesna Patrlj, lanica Vije a za zaštitu tržišnog natjecanja. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

tema 6-7

DEVET MJESECI Veliku poduzetnici u prvih devet mjeseci 2010. ostvari 7,7 mlrd. kn bruto dobiti, dok su mali poduzetnici uprihodili 144 mlrd. kn,

Mali poduzetnici i u k 2010. godini najučink Prema podacima Fine, mali su poduzetnici na 100 kuna rashoda ostvarili 104,53 kune prihoda, više od srednjih i velikih poduzetnika. No, pla a je kod malih poduzetnika ostala daleko niža nego kod njihovih ve ih konkurenata

Mali su poduzetnici u prvih devet mjeseci 2010. godine postigli najbolje financijske rezultate mjerene ekonomi noš u poslovanja, jer su na uloženih 100 kuna rashoda ostvarili 104,53 kune prihoda. Srednje veliki poduzetnici imali su 102,28 kuna, a veliki poduzetnici 103,97 kuna, pokazuju podaci Fine. U prvih devet mjeseci 2010. godine prosjek za sve poduzetnike bio je 103,84 kune prihoda na uloženih 100 kuna rashoda.

Velikima 202 mlrd. kn

Iako su ostvarili najbolje rezultate mjerene ukupnim

Poslovanje poduzetnika prema veli ini u prvih devet mjeseci 2010. Ukupno Opis

Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Bruto dobit

Mali poduzetnici

Srednji poduzetnici

Veliki poduzetnici

Iznos

2009./2010.

Iznos

2009./2010.

Iznos

2009./2010.

Iznos

2009./2010.

90.038

88.185

3,25%

1.400

-5,79%

453

-13,71%

856.348

-3,10%

416.225

-2,88%

159.099

-7,48%

281.024

-6,27%

425.843

-5%

144.171

-6,89%

79.774

-6,55%

201.897

-5,60%

410.099

-3,90%

137.919

-4,76%

77.996

-5,03%

194.184

-5,43%

15.744

-26,50%

6.252

-37,85%

1.778

-43,03%

7.713

-10,52% Izvor: Fina

ostvarili su 201,9 mlrd. kn prihoda i rd. kn, a dobit im je bila 6,3 mlrd. kn

u kriznoj nkovitiji brojke

3781

kunu iznosila je prosječna plaća kod malih poduzetnika, što je 16,8 posto ispod prosječne mjesečne plaće kod poduzetnika Hrvatske, koja je iznosila 4542 kune

5572 kune iznosila je prosječna plaća kod velikih poduzetnika, što je 22,7 posto iznad državnog prosjeka

4714 kuna iznosila je u prvih devet mjeseci 2010. plaća kod srednjih poduzetnika, što je 3,8 posto iznad prosjeka Hrvatske

prihodom prema ukupnom rashodu, zaposleni kod malih poduzetnika nisu za to bili i nagrađeni iznadprosječnim neto plaćama. Njihova prosječna mjesečna neto plaća bila je 3781 kunu, što je 16,8 posto ispod prosječne mjesečne plaće kod poduzetnika Hrvatske, koja je iznosila 4542 kune. Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su prošli zaposleni kod velikih poduzetnika sa 5572 kune prosječne mjesečne neto plaće, što je 22,7 posto iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni kod srednje velikih podu-

zetnika primali su 4714 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je 3,8 posto iznad prosjeka Hrvatske.

Više malih tvrtki

Najveći dio prihoda odnosi se na velike poduzetnike s nešto više od 201,9 milijardi kuna prihoda. Njihova bruto dobit iznosila je 7,7 milijardi, odnosno samo nešto manje od polovine ukupne bruto dobiti svih poduzetnika Hrvatske. Iako najbolji, ti su rezultati prema podacima koje je Fina objavila prošle godine 10,5 posto slabiji u odnosu na one iz istog promatranog razdoblja u 2009. godini. Negativne trendove potvrđuje i pad broja velikih poduzetnika čak 13,7 posto, što je popraćeno padom broja zaposlenih 6,2 posto. Mali su poduzetnici u prvih devet mjeseci uprihodili 144 milijarde kune, što im je pomoglo da ostvare bruto dobit od 6,3 milijarde kuna. Iako su treći kvartal godine završili u plusu, njihovo zadovoljstvo nije preveliko s obzirom na to da je to čak 37,9 posto manje bruto dobiti u odnosu na prva tri kvartala 2009. godine. Porast broja poduzetnika od 3,25 posto nije donio i povećanje zaposlenosti, dapače broj zaposlenih pao je 2,88 posto. Najveći gubitnici u ovoj analizi su srednje veliki poduzetnici. Uprihodivši 79,8 milijardi kuna uz samo nešto manje rashode, svoju bruto dobit smanjili su čak 43 posto u odnosu na onu ostvarenu u prvih devet mjeseci 2009. godine. Uz njih se veže i najveći postotak otpuštanja radnika, točnije njih 7,48 posto izgubilo je radno mjesto u promatranom razdoblju. Hrvoje Reljanović

hrvoje.reljanovic@business.hr

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

KAZNENA

StarÄ?eviÄ&#x2021; oĹĄtetio 3. maj za 4,37 mil. kn? Pod sumnjom da je kao predsjednik Uprave oĹĄtetio brodogradiliĹĄte za 4,37 milijuna kuna kazneno je prijavljen 52-godiĹĄnjak iz Primorsko-goranske Ĺžupanije, izvijestila je primorsko-goranska Policijska uprava. Uz to je osumnji en da je neovlaĹĄteno priop io podatke koji se smatraju poslovnom tajnom dostavljaju i 2007. splitskom trgova kom druĹĄtvu ponudu robe svoga stalnog dobavlja a. Nakon kriminalisti ke obrade 52-godiĹĄnjak je, za kojeg se navodi da je bio predsjednik Uprave brodogradiliĹĄta, osumnji en da je 2009. sklopio dva ĹĄtetna ugovora s inotvrtkom o kupnji eli nih limova oĹĄtetivĹĄi brodogradiliĹĄte za 4,37 milijuna kuna. U priop enju se osim osumnji enikove dobi i duĹžnosti ne navode drugi podaci. NesluĹžbeno se doznaje da je rije o bivĹĄem predsjedniku Uprave 3. maja Ĺ˝eljku Star evi u. Star evi je u 3. maju radio 20-ak godina. Ostavku na funkciju predsjednika Uprave podnio je po etkom proĹĄle godine nakon ĹĄto je u medijima objavljeno da je tijekom jednogodiĹĄnjeg mandata rije ko brodogradiliĹĄte oĹĄtetio za 430.000 kuna na reprezentaciju. H/B.hr

NASTAVAK SASLUĹ ANJA

Sanader e danas biti ispitan

Salzburg. BivĹĄeg predsjednika hrvatske Vlade Ivu Sanadera ispitat e istraĹžitelji austrijskog saveznog ureda za borbu protiv korupcije u petak, izjavio je ju er njegov austrijski odvjetnik Werner Suppan. "Smatramo da emo potpuno rasvijetliti sva kretanja novca", izjavio je Suppan, prema ijim

je rije ima ispitivanje predvi eno za etvrtak iz organizacijskih razloga odgo eno za petak. Rije je o nastavku sasluĹĄanja nakon ĹĄto je Sanader 23. prosinca sasluĹĄan putem videoveze. Sanader je tada odlu no odbacio sumnje koje su se pojavile nakon ĹĄto je jedna banka iz Tirola protiv njega podnijela prijavu zbog pranja novca te nakon ĹĄto su se pojavile informacije da se na ra unima Sanadera i njegovih ro aka u Austriji nalazi iznos od 1,3 milijuna eura. H/APA

FANI BEZ BIZNISA

DORH poniĹĄtio odluku, niĹĄta od restorana

Zagreb. DrĹžavno odvjetniĹĄtvo u Splitu zaklju ilo je da ertvrtina zemljiĹĄta na kojemu Fani Horvat, nevjen ana supruga Ĺ˝eljka Keruma, planira graditi restoran i kafi spada u pomorsko dobro, pa uop e nije ni smjelo biti prodano. Od pet i pol tisu a kvadrata pod posebni reĹžim ubraja se to no 1316 etvornih metara, to e

ubudu e i sluĹžbeno biti drĹžavno vlasniĹĄtvo koje se ne smije prodavati, niti se na njemu smije graditi. Slijedom toga, OdvjetniĹĄtvo je ugovor izme u Fanine tvrtke Latebra i nekoliko bivĹĄih vlasnika tog zemljiĹĄta proglasilo niĹĄtavnim baĹĄ za tih 1316 kvadrata. Nevjen ana supruga gradona elnika Ĺ˝eljka Keruma u Park-ĹĄumi Marjan tik uz more namjeravala je graditi ugostiteljski objekt, zbog ega je nedavno prosvjedovalo nekoliko tisu a Spli ana. B.hr

Hrvatskoj konaÄ?no carinske povlastice prema SSP-u DUGE KOLONE na granici trebale bi postati kra e FOTO MEHKEK/CROPIX

NEVEN MIMICA, lan Kluba SDP-a, upitao je zaĹĄto s dopunom Protokola kasni etiri i pol godine budu i da su u tom razdoblju ostale zemlje potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruĹživanju koristile carinske povlastice SNIMIO HRVOJE KNEZ

ÂťETIRI DUGE GODINE U Saboru je kona no podrĹžana izmjena i dopuna etvrtog Protokola Sporazuma o stabilizaciji i pridruĹživanju, kojim se Hrvatskoj omogu uju carinske povlastice pri izvozu u zemlje Europske unije i druge zemlje potpisnice Sporazuma Saborski klubovi podrĹžali su poslijepodne prijedlog izmjena i dopuna Protokola 4. uz Sporazum o stabilizaciji i pridruĹživanju, kojima se Hrvatskoj omogu uju carinske povlastice pri izvozu u zemlje Europske unije i druge zemlje potpisnice Sporazuma.

DrĹžavni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Bubi pojasnio je da se Hrvatska time uklju uje u sustav dijagonalne kumulacije podrijetla, vaĹžan za izvoznike jer omogu uje proizvo a u da u svoj proizvod uklju i i materijale iz druge drĹža-

ve te ga izveze kao vlastiti proizvod. Naglasio je da je rije o zna ajnoj pomo i gospodarstvu, posebice tekstilnoj, koĹžarskoj, obu arskoj i drugim industrijama. Neven Mimica je u ime Kluba SDP-a upitao zaĹĄto se dopunom Protokola ka-

sni etiri i pol godine budu i da su u tom razdoblju ostale zemlje potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruĹživanju koristile carinske povlastice koje e tek sada postati dostupne i hrvatskim gospodarstvenicima. Nedopustivo je ĹĄto u tom razdoblju naĹĄoj tekstilnoj i obu arskoj industriji nisu omogu ene carinske povlastice i time ve a konkurentnost na europskom trĹžiĹĄtu, rekao je Mimica. Brzom procedurom, dodao je, sada se mora nadoknaditi propuĹĄteno kako bi se povlastice po ele primjenjivati od travnja ove godine. B.hr/H

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

ZAJAM SVJETSKE BANKE

Za vodovod Slavonske Podravine 33 milijuna kuna

Zagreb. U Hrvatskim vodama ju er su potpisani ugovori o supsidijarnom financiranju vodoopskrbnog sustava Slavonske Podravine, od Pitoma e do Donjeg Miholjca i Našica. Generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husari rekao je da su ugovori vrijedni 33 mi-

lijuna kuna. Radovi e po eti u ožujku i trajati do kraja godine, a ugovori s izvo a ima radova bit e potpisani ovih dana. Ve i dio vrijednosti radova predvi enih ugovorima, odnosno 95 posto, financirat e se iz zajma Svjetske banke, dok e preostalih 5 posto financirati Hrvatske vode iz naknade za korištenje i zaštitu voda. Zajam e se otpla ivati iz državnog prora una (45 posto) te sredstvima Hrvatskih voda (25 posto) i krajnjeg korisnika (30 posto). Otplata zajma po inje 2012. i završava 2022. H

MILIJUN PUTNIKA

Prošle godine 11,3 posto više kruzera U prošloj je godini Hrvatsku posjetilo 856 brodova na kružnim putovanjima, pri emu je broj putnika na tim brodovima premašio 1,09 milijuna, što je 7,5 posto više nego prethodne godine. Pove an je i broj dana boravka, i to za šest posto U Hrvatskoj je od sije nja do prosinca 2010. bilo 856 kružnih putovanja stranih brodova, što je 11,3 posto više nego 2009. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, putnika je bilo 7,5 posto više, ukupno 1,09 milijuna, a broj dana boravka na Jadranu tako er je pove an, i to za šest posto, na 1782 dana.

Listopad najja i

Najviše kruzera evidentirano je u Dubrova ko-neretvanskoj županiji, ak U DUBROVNIKU je prošle godine pristalo 74,8 posto kruzera FOTO PADNŽA/CROPIX

74,8 posto, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (15,4 posto), a ostalih 9,8 posto stranih brodova evidentirano je u ostale etiri županije. U listopadu je ostvareno najviše kružnih putovanja tijekom 2010. godine, njih 133, što je 19,8 posto više nego u istome mjesecu godinu prije, kada ih je bilo 111.

Bahamski brodovi

Prema zastavi broda od sije nja do prosinca 2010. najviše kružnih putovanja, ak 200, ostvareno je s Bahama, a slijede Malta sa 134, Italija sa 99 i Panama sa 97 putovanja. U istom razdoblju najviše dana boravka ostvarili su kruzeri s Malte, i to 503 dana, zatim oni s Bahama sa 316 dana te belgijski kruzeri sa 195 dana boravka. Najve i broj putnika pri-

stigao je na kruzerima iz Italije, njih 273.000, a slijede ih Panamski turisti kojih je bilo 249.000 te 204.000 turista na brodovima s Bahama.

KRK - LONDON, STOCKHOLM

Ryanair e dovoziti 14.000 putnika na godinu Rijeka. Od 15. travnja do sredine listopada dva puta na tjedan u rije ku zra nu luku na Krku slijetat e zrakoplovi Ryanaira iz Londona i Stockholma, najavljeno je ju er u Rijeci. Ryanairova direktorica prodaje i marketinga Laura McCormack rekla je kako procjenjuju da e tako na šire rije ko podru je stizati 14.000

putnika na godinu. Potpisan je i sporazum o udruživanju sredstava radi financiranja promocije Kvarnera u idu ih pet godina na portalu www. ryanair.com izme u Primorskogoranske županije, Grada Rijeke te kvarnerske i rije ke turisti ke zajednice. Godišnja vrijednost oglašivanja je 250.000 eura, od ega e polovicu podmiriti Hrvatska turisti ka zajednica (HTZ), a ostatak grad, županija i dvije turisti ke zajednice. O ekuje se da e svim novim linijama na Kvarner ove godine sti i oko 30.000 gostiju. H

Proizveli ri mrežu od š

Iva Bikanec

BROJKE

133

broda na kružnim putovanjima zabilježena su u Hrvatskoj u listopadu, što taj mjesec ini najvažnijim kruzerskim razdobljem godine

273

tisu e turista stiglo je na brodovima koji plove pod talijanskom zastavom, više nego brodovima koji plove pod zastavama drugih zemalja

VELIKA ISPORUKA Tvornica iz Biograda mrežu je izradila za solinsku tvrtku Koneks. Dok su ribarske mreže rezervirane mahom za doma e tržište, u izvoz ide 90 posto njihove ambalaže Tvornica mreža i ambalaže iz Biograda isporu ila je naru itelju iz Solina najve u ribarsku mrežu ikad proizvedenu u njezinim pogonima. Za izradu mreže plivarice duži-

ne 750 metara i visine 200 metara te ukupne mase 6,5 tona bila su potrebna oko tri mjeseca jer iziskuje mnogo ru nog rada. "Pojedini se dijelovi proizvode strojno, potom

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. Ponedjeljak

moja lisnica Ponedjeljak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

ribarsku Tedeschi izdvaja Grand Prom iz Droge Kolinske d šest tona SLOVENCI RAZO»ARANI

DARKO EŠKINJA, vlasnik tvornice iz Biograda, koja uz mreže za ribarstvo proizvodi i mreže od kojih se izra uju kavezi za uzgoj ribe, vre e za poljoprivredne proizvode i termoskupljaju e folije ARHIVA BUSINESS.HR

se boje i spajaju u cjelinu i u tom je dijelu mnogo ru nog rada, što osigurava kontrolu proizvodnje i kvalitetu. Izrada mreže može se usporediti sa šivanjem odje e, svaki se dio izra uje zasebno pa se nakon toga prema kroju spajaju u kona an proizvod", objasnio je tehni ki direktor biogradske tvrtke Ante Klišmani proces proizvodnje.

U strojeve 50 mil. kn

Mreža plivarica, kakva je izra ena za solinsku tvrtku Koneks trade, namijenjena je izlovu sitne plave ribe, srdele i in una na

otvorenome moru. Njome se, kako objašnjava Klišmani , zahvati jato riba koje se skupi oko svjetla postavljenog kao mamac, a izra ena je po posebnoj narudžbi kupca koji je odredio njezin sastav i dimenzije. Mreže se proizvode, kako isti e, na najsuvremenijim strojevima japanske proizvodnje, a u nove je strojeve u šest godina uloženo više od 50 milijuna kuna. Tvrtka u vlasništvu Darka Eškinje osim proizvodnjom mreža za ribarstvo bavi se i proizvodnjom mreža od kojih se izra uju kavezi za uzgoj ribe, platna za zaštitu od vremenskih nepogoda i sunca te ambalaža - vre e za poljoprivredne proizvode i termoskupljaju e folije.

80 radnika

"Oko devedeset posto vre a izvozimo, me u ostalim, u Ma arsku, Italiju, Njema ku i Makedoniju, a ribarske mreže plasiramo najve im dijelom na doma e tržište. Samo mali dio ribarskih mreža ode u izvoz, no uvijek težimo tome da izvoz pove amo", rekao je Klišmani . Tvrtka zapošljava 80 radnika. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

Atlantic grupa, u vlasništvu Emila Tedeschija, odlu ila je da Droga Kolinska, koju je preuzela prošle godine, srbijanski brend Grand Prom prenese na novoosnovanu tvrtku Droga Kolinska Investicije, iji e jedini vlasnik biti Atlantic Investicije, prenosi slovenski Dnevnik

Slovenski Dnevnik izvijestio je kako e Droga Kolinska ostati bez svog najvažnijeg ulaganja, srpskog Grand Proma. List, naime, piše kako je njezin novi vlasnik, Atlantic grupa u vlasništvu Emila Tedeschija, odlu io da Droga Kolinska Grand EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe SNIMIO SAŠA ETKOVI

Prom prenese na novoosnovanu tvrtku Droga Kolinska Investicije, iji e jedini vlasnik biti Atlantic Investicije.

Niži kapital

List piše kako e nakon transfera Droga Kolinska imati mnogo manje imovine i kapitala te da e prihod od Droge Kolinske biti znatno niži, iako e njezina obveza prema bankama ostati nepromijenjena. Službeno nije poznato zašto se jedini vlasnik Droge Kolinske odlu io na takav potez, no neslužbeno se doznaje kako je rije o koncentraciji trgova kih djelatnosti u sustavu Atlantic grupe, gdje bi Droga Kolinska zadr-

žala samo proizvodnu djelatnost i odre ene marketinške funkcije.

‘Samo podružnica’

Na taj e na in, izvještava Dnevnik, Droga Kolinska ostati samo podružnica, dok e Atlantic grupa utržiti dobit iz trgova ke djelatnosti. Imovina Droge Kolinske bit e otpisana na teret kapitalnih rezervi, što iznosi 85 milijuna eura ili 6,3 milijuna eura prenesenog istog rezultata poslovanja. Atlantic je preuzimanjem Droge postao vlasnik srpskih Grand kafea i Grand Proma, ija je vrijednost prošle godine procijenjena na 91,3 milijuna eura. B.hr

BROJKE

382

milijuna eura platio je prošle godine Atlantic Drogu Kolinsku, ime je to preuzimanje lani zauzelo mjesto najve e transakcije u Europi

91,3

milijuna eura procijenjena je vrijednost srpskih Grand kafea i Grand Proma

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

POLJOPRIVREDA

»etvrti krug natje aja za sredstva iz IPARD-a Zagreb. Po eo je etvrti krug natje aja za sredstva iz IPARD programa, i to za mjeru 101. "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" i za mjeru 103. "Unaprje enje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda", priop eno je iz Ministarstva poljoprivrede. Natje aj je po eo 1. velja e, a trajat e do 28. velja e.

Na tre em natje aju bilo je, podje aju, zaprimljeno 26 prijava, ukupno traženi iznos ulaganja bio je 104,27 milijuna kuna, a traženi iznos potpore 51,09 milijuna kuna. Od pristiglih prijava 16 je u obradi, iji je ukupni odobreni iznos ulaganja 86,65 milijuna kuna, a odobreni iznos potpore 41,9 milijuna kuna. Na drugom je ukupno traženi iznos ulaganja bio 59,5 milijuna kuna, a traženi 30,26 milijuna, na prvom je bila rije o 153,01 milijun, odnosno 78,05 milijuna kuna. H

PROIZVODNJA U 2010.

Kukuruza manje 6 posto, krumpira 36 posto Zagreb. U Hrvatskoj je lani proizvedeno 2,06 milijuna tona kukuruza, što je 6 posto manje nego u godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o površinama i proizvodnji žitarica i ostalih usjeva. Ostvarena proizvodnja kukuruza po hektaru iznosila je 6,9

tona, a kukuruza je bilo zasijano na 300 tisu a hektara. Ukupna proizvodnja suncokreta smanjena je 25 posto, na 62 tisu e tona, a prosje na je po hektaru iznosila 2,3 tone. Pad proizvodnje zabilježen je i kod krumpira (kasni i sjemenski), i to 36 posto. Smanjena je i proizvodnja lucerna, za jedan posto, te djeteline i mješavine, 14 posto. Rast proizvodnje ostvaren je kod še erne repe i soje. Soje je proizvedeno 32 posto više, a še erne repe jedan posto. H

Ingra u Dvorima Lapad Nude pola kune više prodala 40% stanova za kvalitetu Viroviti ka tvrtka Hrvatski duhani, koja posluje u sklopu Adris grupe, izvijestila je da svojim kooperantima nudi nove etverogodišnje ugovore s povoljnijim uvjetima proizvodnje duhana. To se odnosi na pove anje naknade za kvalitetu i ure enost duhana za pola kune po kilogramu pa e ona u prosjeku iznositi 1,50 kuna, što zna i da e ukupna otkupna cijena duhana iznositi minimalno 10,4 kune za kilogram. To je pet posto više u odnosu na otkupnu cijenu 2010. Seljacima jam e stabilnost otkupnih cijena i nude kredite za kupnju repromaterijala i potrebna ulaganja, kao i rok isplate do 20. prosinca. Vijest o novim ugovorima stigla je dan nakon što je 200-tinjak proizvo a a duhana prosvjedovalo u Vinkovcima traže i pove anje cijene duhana za tri kune, jer sa sadašnjih 8,2 kune ne mogu opstati. Seljake su pritisle poplave, poskupljenja energenata i repromaterijala. Prosvjed je organizirala Udruga seljaka Viroviti ko-podravske županije, ali ih nije podržala krovna udruga proizvo a a duhana Krupan list, kazavši da oni probleme ne rješavaju na cesti nego pregovaraju s otkupljiva ima. M. G.

ISPLATIVO U 8 GODINA U Ingri o ekuju da e im se gradnja 25 milijuna eura vrijednog poslovnostambenog kompleksa u Dubrovniku isplatiti za osam godina Ulaganje u 25 milijuna vrijedan projekt gradnje stambeno-poslovnog kompleksa Dvori Lapad u Dubrovniku Ingri e se isplatiti - u slu aju pune popunjenosti kapaciteta - u roku osam godina, o ekuju elnici te tvrtke. Otvorenje kompleksa o ekuje se sredinom ove godine, kazali su Ingrini elnici predstavljaju i Dvore Lapad. Ingra je projekt, koji zauzima 30.000 etvornih metara bruto površine,

FOTO STUDIO BLAGEC d.o.o. SPLIT

HRVATSKI DUHANI

DVORI LAPAD, gdje su, prema rije ima predsjednika Uprave Ingre, najskuplji stanovi uglavnom prodani doma im kupcima

po ela realizirati još 2006. godine u nadi da e kompleks postati novi centar dubrova kog života.

Doma i kupci

Ingra u Dvorima Lapad nudi i 70 luksuznih stanova veli ine od 80 do 160 kvadrata po cijeni od 3000 do 4500 eura za etvorni metar. Predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim sa zadovoljstvom je istaknuo kako je dosad prodano i

pla eno 40 posto stanova, pri emu su najskuplji stanovi uglavnom prodani doma im kupcima. U gradnji kompleksa sudjelovale su isklju ivo doma e tvrtke, a velik dio posla prepušten je lokalnim proizvo a ima.

Novo kino

U Ingri isti u, me u ostalim, da su sve zgrade sagra ene od autohtonog doma eg kamena kako bi se bolje uklopile u izgled

grada i svi prostori imaju energetski certifikat A. "S obzirom na to da Ingra teži da Dvori Lapad postani centar dubrova kog društvenog života, u sklopu kompleksa bit e i Cinestar, a o ekujemo i niz drugih brendova", rekao je Igor Oppenheim. U sklopu Dvora Lapad nalazi se i supermarket kojeg dosad u tom dijelu grada nije bilo. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

POTROŠNJA RASTE Unato

business plus

nastojanjima da se kvotama i me unarodnim propisima zaustavi prekomjeran izlov, pove an je stupanj preizlovljenosti i ugroženo je oko 32 posto svjetskog ribljeg fonda. Iako to nih podataka za Hrvatsku nema, nismo daleko od EU, gdje je prelovljeno 87 posto fonda riba. Stanje je najgore u pridnenom ili ko arskom ribolovu jer u tom dijelu resurse iskorištava hrvatska, ali i daleko brojnija i snažnija talijanska ribarska flota

Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

Riblji fond nezaustavljivo

propada

> ribarstvo > marketing

14-15 business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

Potrošnja ribe u svijetu dosegnula je rekordnih 17,2 kilograma po stanovniku, pokazuje UN-ovo izvješ e koje prenosi BBC isti u i kako u proizvodnji i potrošnji prednja i Kina. S druge strane, UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO upozorava da se stanje ribljeg fonda ne popravlja. Unato nastojanjima da se raznim kvotama i me unarodnim propisima zaustavi prekomjeran izlov, autori FAOova izvješ a procjenjuju da se stupanj preizlovljenosti nešto pove ao u odnosu na stanje iz 2006. godine te da je ugroženo oko 32 posto svjetskog ribljeg fonda. Kako potražnja za ribom i ribljim prera evinama kontinuirano raste, može se samo o ekivati daljnje pove anje ulova. U prilog tome govori injenica da je riba najprodavanija živežna namirnica u svijetu, a ukupna vrijednost tržišta ribe u 2008. godini iznosila je 102 milijarde ameri kih dolara, što je bilo 9-postotno pove anje u odnosu na prethodnu godinu.

Kina prva

Kina je uvjerljivo najve i proizvo a ribe s ukupnom proizvodnjom od 47,5 milijuna tona u 2008. godini - od toga je 32,7 milijuna tona uzgojene i 14,8 milijuna tona ulovljene ribe. Za usporedbu, na ukupnom svjetskom tržištu ribari i uzgajiva i ribe 2009. su plasirali 145 milijuna tona, što zna i da se na Kineze odnosi oko tre ina svjetske ribe.

››

Glavna mrjestilišta velika broja pridnenih vrsta su unutar ZERP-a, u kojem nema nikakve regulacije, a posljedice takvog ribolova, u kojem ne dopuštate obnavljanje populacije, došle su ove godine na naplatu ALEN SOLDO, profesor Centra za studije mora Sveu ilišta u Splitu

Na globalnoj razini, iz ulova dolazi oko 90 milijuna tona ribe, od ega se 80 milijuna tona ulovi u me unarodnim, a 10 milijuna tona u unutarnjim morskim vodama. U izvještaju FAO-a stoji da je uzgoj ribe najbrže rastu i sektor u proizvodnji

hrane životinjskog podrijetla iako stope rasta lagano usporavaju. Proizvodnja po stanovniku u tom je sektoru posljednjih 40 godina bilježila godišnju stopu rasta od 6,6 posto, tako da se sa 0,7 kilograma po stanovniku iz 1970. podignula na 7,8 kilograma u

2008. godini. U uzgoju ribe dominiraju zemlje Azije i Pacifika, na koje se odnosi 89 posto svjetske proizvodnje i 79 posto vrijednosti tog sektora.

Ugroženi ko ari

Kada je rije o to nim po-

dacima o izlovljenosti ribljeg fonda u Hrvatskoj, Alen Soldo, profesor Centra za morske studije Sveu ilišta u Splitu, kaže da oni, na žalost, ne postoje. Pritom navodi da podaci za EU govore da je 87 posto fonda riba i drugih iskorištavanih mor-

GOSPODARSKI POJAS

‘Malta dobar primjer zaštite nacionalnih interesa’ Alen Soldo smatra opravdanim i zahtjev hrvatskih ribara za proglašenje zašti enoga gospodarskog pojasa na Jadranu, koji su ribari po tko zna koji put ponovili i za nedavnih protesta kad su prijetili blokadom luka. "Postoje pravne mogu nosti i više na ina kojima se Talijanima može u praksi zabraniti ribarenje u našim teritorijalnim vodama. Dosta sam kontaktirao s malteškim kolegama kad su oni pregovarali o ulasku u EU i regulaciji ribolo-

va u njihovim vodama i znam da su na tom cilju zajedni ki radili administracija, znanost i asocijacija ribara. Rezultat pregovora je izvanredan primjer kako se dobro obavlja zaštita vlastitih nacionalnih interesa. Malta je proglasila gospodarski pojas od 25 NM širine u kojem nije zabranila lov ribarima drugih zemalja, ali su glede ribolovnog napora, alata i flote postavili takve uvjete i propise da se malo kome, osim samim Maltežanima, isplati ribarenje u tom podru ju",

navodi Soldo. U razdoblju u kojem je on sudjelovao u ribarskim pregovorima s EU o tome, kaže, nije bilo ni rije i, te ne zna da je s hrvatske strane došla bilo kakva sli na inicijativa. "Bez racionalnoga reguliranja ribolova u podru ju našeg ZERP-a ne e biti oporavka ribarstva, a svako odlaganje rješavanja tog problema vodi u totalni kolaps resursa i tad više ne e pomo i nikakve ekonomske mjere", zaklju uje Soldo.

ALEN SOLDO, profesor Centra za studije mora Sveu ilišta u Splitu (na slici desno) FOTO BABI /CROPIX

skih organizama u europskim vodama prelovljeno, pa se i stanje naših resursa može prona i unutar tih vrijednosti. Upozorava da je unutar triju kategorija ribolova (ko arski, pelagi ni i priobalni) stanje najgore u pridnenom ili ko arskom ribolovu jer u tom dijelu resurse iskorištava hrvatska, ali i daleko brojnija i snažnija talijanska ribarska flota. "Glavna mrjestilišta velikog broja pridnenih vrsta nalaze se unutar ZERP-a u kojem nema nikakve regulacije, ve se to podru je nemilice iskorištava. Posljedice takva ribolova, u kojem ne dopuštate obnavljanje populacije, došle su ove godine na naplatu. Stanje pridnenih resursa takvo je da se ve ini doma ih ko arskih brodova i ne isplati izlaziti u ribolov jer su troškovi ve i od dobiti", objašnjava Soldo. Situacija u pelagi nom ribolovu, koji se odnosi na ulov male i krupne plave ribe, ove godine još nije tako dramati na, ali profesor upozorava da i u toj kategoriji ubudu e ne e cvjetati ruže ako ribarska

administracija ne reagira pravodobno i adekvatno. Upu uju na to i neki ovogodišnji pokazatelji prelova, kao što je smanjenje dužinske veli ine lovljene srdele i in una, dviju vrsta koje ine najve i udjel u ulovu hrvatskih ribara. Daleko najbolje stanje ribljih resursa je u priobalnom ribolovu, isti e Soldo, iako u toj kategoriji imamo najve i broj ribara i njihovih alata. "To vjerojatno možemo zahvaliti injenici da naše resurse iskorištava isklju ivo doma a flota i da su na snazi brojna vremenska i prostorna ograni enja ribolova koja se primjenjuju od davnina. No, stanje tih resursa nije idealno, pa ribarska administracija mora stalnim pra enjem stanja i primjerenim mjerama o uvati te resurse na razini koja e dopustiti njihovo iskorištavanje i ubudu e", kaže Soldo.

Bez plana za 2012.

Nedavno je upozorio da e upravo priobalni ribolov biti na najve em udaru ulaskom Hrvatske u EU jer e talijanski ribari mo i slobodno ribariti i u teritorijalnim vodama naše zemlje. Naime, unutar EU sva mora spadaju u zajedni ko ribarsko more, ali prema propisu, koji zasad vrijedi do kraja 2012., lanice mogu zaštititi svo-

BROJKE

102

milijarde ameri kih dolara bila je vrijednost tržišta ribe u 2008., što je porast od devet posto u odnosu na prethodnu godinu

17 10

kilograma po stanovniku svjetski je prosjek potrošnje ribe

kilograma ribe u godini u prosjeku konzumiraju Hrvati, pokazuju podaci GfK iz 2008.; u Španjolskoj je prosjek 44 kilograma, u Francuskoj 33, u Italiji 24, u Gr koj 21

je teritorijalne vode i zabraniti ulazak stranim ribarima. Za razliku od Sjevernog mora, gdje je ribarenje dopušteno svim lanicama EU, mediteranske su zemlje iskoristile navedeni propis tako da Italija, Španjolska i Francuska jedna drugoj brane ulazak svojih ribara. Soldo kaže da se taj propis može i produljiti, ali Hrvatska o tome ne e odlu ivati jer do kraja 2012. još ne e biti u EU, pa e o tome odlu ivati druge lanice ovisno o svojim inteOGLAS

resima. "Pitanje je želi li Italija da se propis o zabrani produlji, pa da, primjerice, Francuzi i dalje ne smiju u njihove teritorijalne vode ili smatraju da e za njih ve a korist biti ako dopuste ribarenje Francuzima, a da oni istodobno mogu ribariti u našim vodama. U tom e slu aju i naši ribari mo i loviti u talijanskom moru, ali u praksi za to nema osnove jer bi s obzirom na resurse to hrvatskim ribarima bilo potpuno neisplativo", govo-

ri stru njak sa Splitskog sveu ilišta, koji je od prošlog ljeta sudjelovao u završnim pregovorima s EU o poglavlju 13 vezano uz ribarstvo. Isti e da bi Hrvatska trebala imati plan djelovanja u slu aju da se zabrana ne produlji te da ne možemo samo ekati kraj 2012. godine i ono što e na kraju odlu iti Talijani. Ali, prema njegovim saznanjima, hrvatska strana nema nikakva plana. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

> ribarstvo > marketing

16-17 business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

SUPER BOWL Najve e svjetske korporacije ne ĹĄtede na marketingu za finalnu utakmicu ameri ke nogometne lige - za poluminutnu reklamu izdvajaju i viĹĄe od tri milijuna dolara, a jedan od najagresivnijih oglaĹĄiva a ove e godine biti Chevrolet. ak pet novih reklama hrabra je investicija proizvo a a automobila koji je donedavno bio na rubu bankrota

Svi marke u SAD-u v Amerikance, baĹĄ kao i ma ke, u velja i zahvati sveop e ludilo. Razlog je Super Bowl, odnosno finalna utakmica ameri ke nogometne lige. OvogodiĹĄnje, 45. izdanje, odrĹžat e se u nedjelju 6. velja e pred 105.000 navija a na stadionu u Dallasu. Pred TV ekranima bit e ih samo u SAD-u joĹĄ barem 100-tinjak milijuna. ProĹĄlogodiĹĄnje finale pratilo je rekordnih 106,5 milijuna Amerikanaca, ime je premaĹĄena gledanost zavrĹĄne epizode vrlo popularne serije M.A.S.H koju je 1983. godine pratilo 105,97 milijuna gledatelja. Sve te brojke jasno daju do znanja svima koji Ĺžele izgraditi ime na sjevernoameri kom kontinentu da na Super Bowlu mora-

ju biti, bilo kao aktivni sudionici cijelog spektakla ili samo kao gledatelji.

Posao

Najve e svjetske korporacije vode veliku bitku kako bi se izborile za svoj dio marketinĹĄkoga kola a. Pritom ne Ĺžale novca, pa za poluminutnu reklamu izdvajaju i viĹĄe od tri milijuna dolara. Jedan od najagresivnijih oglaĹĄiva a ove e godine biti proizvo a automobila Chevrolet, koji e time pokuĹĄati vratiti povjerenje svojih kupaca. ak pet novih reklama i nekoliko minuta skupocjenog TV prostora hrabra je investicija kompanije koja je sve donedavno bila na rubu bankrota. No, nisu oni jedini koji su posegnuli duboko u dĹžep jer u programskom planu postoji ak 40 minuta i 15 sekundi prosto-

BROJKE 200 dolara cijena je ulaznice za gledanje Super Bowla na velikom videozidu s parkirališta u blizini stadiona. U cijenu je ura unat i parking 1250 dolara cijena je ulaznice za Playboy Super Bowl Party koji e se održati u petak u Aloft Hotelu u Dallasu 235 milijuna dolara potrošila je pivarska kompanija Anheuser-Busch/InBev na reklamiranje za vrijeme Super Bowla u posljednjih 10 godina 105 tisu a navija a uživo e gledati Super Bowl na stadionu u Dallasu 1198 dolara cijena je dvokrevetne sobe u motelu Super 8. Vikend poslije Super Bowla cijena za istu uslugu bit e 152,95 dolara 40 minuta i 15 sekundi predvi eno je vrijeme za televizijsko oglašavanje u sklopu Super Bowla.

2,8¬3 milijuna dolara cijena je potrebna za zakup 30 sekundi marketinškog prostora u televizijskom prijenosu 2,3 milijuna pizza dostavit e Pizza Hut na dan Super Bowla, što je 60 posto više od prosje nog nedjeljnog prometa 600¬1900 dolara bila je cijena ulaznica za Super Bowl na po etku prodaje. Kod preprodava a se cijena sedam dana prije utakmice popela i na 30 tisu a dolara 990 dolara cijena je parkirnog mjesta u blizini stadiona za dan utakmice koje iznajmljuje privatni vlasnik preko lokalnih medija 65 posto svih gledatelja na stadionu ine visokopozicionirani poslovni ljudi, od kojih ve ina dolazi iz drugih gradova

ketinški putovi u vode u Dallas ra za reklame. Hoteli su desetak puta podignuli cijene aranžmana, a trgovci hranom i pi em o ekuju rekordne prodajne rezultate. U Dallasu se preko oglasnika ovih dana prodaje i iznajmljuje sve, od parkirnih mjesta do stanova s pogledom na stadion.

Gledatelji

Na kupnju ulaznice legalnim putem mnogi gledaju kao na lutrijski zgoditak. Iako im cijene iznose od 600 dolara naviše, to je zanemariva svota u odnosu na onu koja se izdvaja na crnom tržištu. Sedam dana prije ulaznice se prodaju i po 30.000 dolara, a o ekuje se da e do dana utakmice cijena još rasti. Tvrtke su pak svojim odabranim zaposlenicima kupovale paket-aranžmane, koji uklju uju smještaj

i ulaznicu, vrijedne desetak tisu a dolara. U nekima od njih ak je zajam en kupon za besplatan hod dog na stadionu. Za one koji nisu imali sre u do epati se dragocjenog papiri a organizatori su se dosjetili postaviti videozid u blizini stadiona. Naravno, i to se pla a 200 dolara. Barem je toliko bilo u legalnoj prodaji. Na crnom se tržištu ta mjesta na parkiralištu sada pla aju i dvostruko više.

Sport

Pamti li itko rezultat prošlogodišnjeg finala ili barem mom adi koje su odmjerile snage? Ove e godine igrati Green Bay Packersi i Pittsburgh Steelersi. Ako to uop e ikoga zanima. Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

GLAZBENA PROMOCIJA

Christina Aguilera pjeva himnu

Amerikancima je, uz to koje e se dvije mom adi sastati u finalu, gotovo jednako važno tko e dobiti ast pjevati nacionalnu himnu na po etku Super Bowla, odnosno tko e na poluvremenu zabavljati publiku. Samim pjeva ima to je pak najbolja marketinška promocija koju mogu zamisliti. Ove godine ta je ast pripala pop-pjeva ici Christini Aguileri, a na poluvremenu utakmice gledatelje e zabavljati grupa The Black Eyed Peas. Ameri ku himnu na Super Bowlu izvodili su, me u ostalima, Aretha Franklin, Beyonce, Mariah Carey, Cher, Diana Ross te po dvaput Billy Joel i Aaron Neville. Na poluvremenu utakmice samo u posljednjem desetlje u nastupali su The Who, Bruce Springsteen, Prince, The Rolling Stones, Paul McCartney, Sting i U2.

500 milijuna dolara zaradila je država Arizona od organizacije Super Bowla 2008. godine 2 tisu e novih radnih mjesta otvoreno je zbog organizacije Super Bowla

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

SVJETSKA BANKA

Zoellick: Obuzdajmo cijene hrane! "Svijet se suo ava s trendom rasta cijena hrane i robe i više bi zemalja trebalo uvidjeti da valja poduzeti odlu ne mjere kako bi se obuzdale snažne oscilacije", izjavio je predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick. U telefonskom intervjuu iz Berlina Zoellick je pozvao svjetske elnike najve ih ra-

zvijenih i gospodarstava u razvoju, skupine G20, da hranu proglase prioritetom kako bi se riješio problem skoka cijena i poja ane oscilacije koje ugrožavaju siromašne i potpiruju inflaciju u zemljama u razvoju, ponajprije u azijskim. "Suo it emo se sa širim trendom pove anja cijena robe, uklju uju i i cijene hrane", rekao je Zoellick Reutersu. "To može stvoriti pritisak, ali i otvoriti nove prilike", dodao je, objašnjavaju i kako bi zemlje u razvoju mogle pove ati prihode pove anjem proizvodnje

hrane da bi se podmirila rastu a potražnja u svijetu. Kazao je kako je, za razliku od krize iz 2007. i 2008., glavni faktor koji poti e rast cijena pove ana osobna potražnja u brzorastu im gospodarstvima, posebno za še erom i mesom. Osvrnuo se i na najnovije izvješ e agencije Ujedinjenih naroda za hranu FAO, koje je u etvrtak pokazalo sije anjski nastavak rasta cijena hrane diljem svijeta, potaknuvši skok odgovaraju eg indeksa na novu rekordnu razinu. B.hr / H

RAST EGIPATSKIH VRIJEDNOSNICA

Ulagači se klade na uspjeh revolucionara u Kairu Dionica egipatskog Orascom Telekoma porasla je 16 posto u samo tri dana, obveznice su poskupjele 1,1 posto od po etka demonstracija - investitori ne strahuju

levantna mjerila, poput Market Vectorsova Egypt Index ETF fonda, koji drži egipatske dionice, a od 28. sije nja porastao je 10 posto.

ROBERT ZOELLICK, predsjednik Svjetske banke, kontrolu cijene hrane smatra prioritetom ARHIVA B.HR

RBA: I vrijedn kuna, p

SKUPE AKVIZICIJE

'VRIJEME JE ZA PRODAJU' Analiti ari Raiffeisen Consultinga u Ma arskoj ne o ekuju daljnji rast cijene jer smatraju da mirovinski fondovi ne e nastaviti kupovati dionice

Najve a njema ka banka Deutsche Bank izvijestila je da joj je dobit u etvrtom tromjese ju i u cijeloj prošloj godini više nego prepolovljena zbog troškova akvizicija, ali je zbog oštrog rasta prihoda optimisti na za 2011. godinu

U posljednjoj analizi Inine dionice analiti ari Raiffeisen Conusultinga kao ciljanu cijenu dionice naftne kompanije odredili su 2830 kuna te prijašnju preporuku 'držati' promijenili u 'prodati'. U analizi nazvanoj "Vrijeme je za prodaju" rezimira se situacija nakon istekla Molove ponude malim dioni arima, a cijeloj je

Iako je burza u Kairu nakon prošlotjednog debakla - doživjela je 16-postotni pad indeksa EGX 30 izazvan po etkom demonstracija protiv diktatora Hosnija Mubaraka i dalje zatvorena, ulaga i se klade na napredak koji bi trebao donijeti pad diktatora, jer ih ništa ne podsje a na nevolje koje je tržište doživjelo 1979. nakon pada šaha Reze Pahlavija u Iranu. Tako su desetogodišnje egipatske obveznice do etvrtka poskupjele 1,1 posto. Pokazuju to i druga re-

Orascom poskupio

Fondom se trguje uz premiju od ak 11 posto u odnosu na neto vrijednost imovine fonda, što je druga najve a premija me u svim ETF-ovima koje prati Bloomberg. Nakon što je cijena dionice egipatskog telekoma Orascom, koji se natjecao i za Telekom Slovenije, 31. sije nja pala na najnižu razinu u godinu i pol, otad se oporavila za velikih 16 posto.

Banke e raditi od srijede

Sljede e srijede banke u Egiptu trebale bi ponovno otvoriti svoja vrata, a državna agencija Middle

EGIPATSKI DEMONSTRANTI ulijevaju investitorima povjerenje u gospodarski rast nakon pada Mubaraka ARHIVA B.HR

East News objavila je kako e burza u Kairu proraditi dan kasnije. Tunis, Egipat i širenje nemira na Siriju nisu poljuljali indekse zaljevskih

zemalja. Tako je dubajski Financial Market General Index porastao 3,3 posto u srijedu, a Tadawul All Share indeks Saudijske Arabije poskupio je 2,2 posto. B.hr

Prepolovljena dobit Deutsche Banka U cijeloj prošloj godini neto dobit banke iznosila je 2,33 milijarde eura u odnosu na 4,96 milijardi u 2009. Neto prihodi porasli su pak na 28,57 milijardi sa 27,95 milijardi u prethodnoj godini. DB je u posljednjem proš-

logodišnjem tromjese ju ostvario 605 milijuna eura dobiti u odnosu na 1,31 milijardu eura u istom razdoblju prethodne godine, kada su rezultat poduprle porezne olakšice u SAD-u. Neto prihodi porasli su pak 34 posto, na 7,43 mili-

jarde eura, što je rekordan iznos za posljednje tromjese je u godini. U istom razdoblju 2009. iznosili su 5,54 milijarde eura. Kao glavni razlog skoka prihoda u DB-u navode konsolidaciju Postbanka. H

DALEKOVOD

Radoti prodao pola dionica DLKV Ivan Radoti , lan Nadzornog odbora Dalekovoda iz Zagreba, prijavio je otpuštanje 2750 dionica tvrtke temeljem prodaje, a one ine 0,12 posto temeljnog kapitala i daju 0,12 posto glasova na glavnoj skupštini. Nakon otpuštanja Radoti posjeduje 3000 dionica društva koje ine 0,13 posto temeljnog kapitala i daju 0,13 posto glasova na glavnoj skupštini. B.hr

BROJKA

103,03 dolara dosegnula je cijena barela sirove nafte u etvrtak na londonskom tržištu, najvišu razinu od druge polovine rujna 2008. godine

SREDIŠNJA BANKA

Inflacija ugrožava konkurentnost Slovenije Zabrinutost u vezi s pove anjem inflatornih pritisaka izrazila je i središnja banka susjedne Slovenije, ije je vije e ju er upozorilo da bi pove anje inflacije znatno smanjilo konkurentnost slovenskoga gospodarstva. "Gospodarski rast i zaposlenost u Sloveniji izravno su ovisni o naporima da se inflaci-

: Inina fer dnost je 2500 , prodajte dionice kujemo daljnji rast cijene", navodi se u izvješ u u kojem je ciljana cijena Inine dionice na razini sli noj Molovoj ponudi - 2830 kuna. "Treba naglasiti da Molova kontrola nije u opasnosti ak i iako ne stekne udjel ve i od 50 posto, jer je zagarantirana ugovorom hrvatske Vlade i ma arske kompanije iz 2008. godine", zaklju uje se u izvješ u.

Dobit od 3,9 mlrd. kn?

pri i novu dimenziju dala intervencija mirovinskih fondova. Kako piše analiti ar Akos Herczenik, interes fondova za tu dionicu svakako je politi ki motiviran s obzirom na injenicu da se dionicom Ine trgovalo na mnogo nižim razinama prije Molove ponude pa su mirovinci imali priliku pove ati udjel po mnogo povoljnijom cijeni. Analiti ari su kao procijenjenu fer vrijednost dio-

nice Ine odredili 2500 kuna, koja se s obzirom na nisku likvidnost vjerojatno ne e odraziti na cijenu dionice u svakodnevnom trgovanju.

Free float minimalan "Udjel free floata nakon akcije mirovinaca smanjen je i ne možemo biti sigurni ho e li fondovi nastaviti kupovati dionicu i nakon što do u do željenog udjela. Stoga preporu ujemo prodaju dionice s obzirom na to da ne o e-

Prema procjenama za ovu i idu u godinu, Inina neto dobit iznosit e 3,9, odnosno 4,9 milijardi kuna. Dionica Ine u posljednjem je mjesecu prošle godine bila najtrgovanije izdanje Zagreba ke burze, potisnuvši prvi put u 2010. godini na drugo mjesto liste dionica s najve im mjese nim prometima dionicu HT-a koju je prometom nadmašila za 83 posto. Promet dionicom Ine u prosincu prošle godine iznosio je, naime, 1,05 milijardi kuna, a cijena dionice sko ila je više od 84 posto, na 3188,99 kuna. Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

ja zauzda unutar stabilizacijskih ciljeva koje je odredila Europska središnja banka", poru ili su iz banke, kako prenose slovenske Finance. U vije u su se osvrnuli i na prošlogodišnje poslovanje slovenskih banaka koje su, kao cjelina, ostvarile gubitak, i to kao rezultat rizi nog poslovanja u prošlosti, loše gospodarske situacije u svijetu i državi te financijskog stanja dužnika. "Unato tome, postoji tendencija za stabiliziranje obujma kreditiranja nefinancijskog sektora i stanovništva", zaklju ili su u vije u. B.hr

MARKO KRANJEC, guverner Banke Slovenije FOTO FINANCE

PODRAVSKA BANKA

Podravska dala više kredita tvrtkama nego građanima

MILJAN TODOROVI , predsjednik Nadzornog odbora Podravke banke SNIMIO SAŠA ETKOVI

Podravska banka prošle je godine zaradila 13,1 milijun kuna, dobrim dijelom od prodaje imovine, a znatno je pove ala rezervacije koje su premašile dobit Podravka banka je u 2010. godini ostvarila neto dobit od 13,1 milijun kuna, gotovo osam posto ve u nego 2009. godine, objavila je banka na internetskim stranicama ZSE-a, a poslovanje je bilo u skladu s planovima. Ukupna imovina banke porasla je u 2010. za 42 milijuna kuna, odnosno 1,51 posto, i iznosila je 2,8 milijardi kuna. Neto dobit porasla je 171,56 posto, i to, kako stoji u izvješ u Upra-

ve, zbog prodaje imovine banke, koja je iznosila 10,15 milijuna kuna. Neto kamatni prihodi pali su pak za 6,78 posto, na 82,78 milijuna kuna. U strukturi kamatnih prihoda došlo je do zanimljive promjene jer su kamatni prihodi od poduze a premašili kamatne prihode od gra ana. Tako su kamatni prihodi od poduze a porasli 17 posto, na 73,6 milijuna kuna, a kamatni prihodi od gra ana pali su 18,47 posto, na 61,25 milijuna kuna.

Depoziti u porastu

Depoziti klijenata, stoji u objavi Uprave, porasli su sto milijuna kuna, novih kredita plasirano je u vrijednosti 216 milijuna kuna, obveze banke po kreditima smanjene su za 47 milijuna kuna, a obveze po kamatama i naknadama za 21 milijun kuna. Neto prihod od provizija i naknada pao je neznatnih 0,51 posto, na 26,78 milijuna kuna. Banka je za gubitke u 2010. godini rezervirala 13,68 milijuna kuna, gotovo 22 posto više nego u 2009. godini, a rezervacije su za 600.000 kuna premašile neto dobit. Kako stoji u objavi, ove godine planiraju oja ati poziciju u zemlji, prije svega u poslovanju riznice. J. J.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Hrvatskih telekomunikacija opet je preuzela ulogu najlikvidnijeg izdanja na Zagreba koj burzi nakon ĹĄto je euforija za dionicom Ine pomalo posustala. Hrvatske telekomunikacije zabiljeĹžile su u etvrtak petinu ukupnog redovnog prometa na Zagreba koj burzi. Zahvaljuju i rastu od 1,33 posto, HT se ponovno stabilizirao na cjenovnoj razini od 305 kuna, nakon tri dana pada vrijednosti.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa Dalekovod Fima validus Zagreba ka banka Ingra Kon ar - elektroindustrija Podravka prehrambena industrija d.d. Institut IGH Luka Plo e Belje Atlantska plovidba d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. KaĹĄtelanski staklenici Petrokemija Dukat Tisak AD Plastik Adris grupa Konzum Jadranski naftovod Uljanik plovidba Jadroplov d.d. Ericsson Nikola Tesla Viadukt uro akovi holding Vaba d.d. banka VaraĹždin Tehnika HTP Kor ula Hidroelektra niskogradnja akovĹĄtina BeliĹĄ e Istraturist Umag d. d. Industrogradnja d.d. Kon ar Slatinska banka Croatia osiguranje d.d. Tankerska plovidba Liburnia Riviera Hoteli Ledo Zve evo, prehrambena industrija Privredna banka Zagreb Adriatic Croatia International Club d.d. HUP - Zagreb Vupik HGspot KraĹĄ, prehrambena industrija Dioki d.d. Luka Rijeka Riviera Pore Kon ar Maistra MontmontaĹža ImunoloĹĄki zavod EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Chromos agro Finvest Corp LoĹĄinjska plovidba Croatia lloyd Zvijezda Hoteli Maestral IPK Kandit Magma d.d. Badel 1862 Vis Turisthotel Slobodna Dalmacija RIZ-odaĹĄilja i IPK Osijek Valamar grupa SN holding Transadria akove ki mlinovi Podravska banka Franck prehrambena industrija Slavonski zatvoreni investicijski fond Laguna Novigrad Centar banka Atlas, turisti ka agencija

+ Dalekovodov dobar posao u Ukrajini nije dugo drĹžao paĹžnju ulaga a u tu dionicu. Nakon ĹĄto je u srijedu objavljeno da e Dalekovod graditi dalekovoda u Ukrajini, projekt ukupno vrijedan 71 milijun eura, dionica je po ela rasti i ponedjeljak je zavrĹĄila rastom ve im od pet posto. Me utim, rast nije dugo trajao, pa je pad po eo u srijedu da bi u petak Dalekovod zabiljeĹžio najve i pad u ovom tjednu.

CROBEX:+0,11%

Redovan promet: 25.535.360,02 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

301.01 3,615.00 780.00 320.00 9.80 272.50 16.93 574.00 321.29 2,220.18 1,506.13 89.51 752.36 445.00 2,701.01 160.00 400.00 211.00 135.10 287.00 203.00 3,321.01 617.00 160.00 1,461.00 322.00 37.00 94.97 1,425.12 84.00 180.00 9.97 575.00 309.00 520.01 1,184.90 110.00 5,665.00 1,335.00 2,100.33 6,396.99 135.00 641.01 3,500.00 1,300.00 76.05 19.53 437.27 79.02 229.99 207.00 1,130.00 63.90 13,000.00 100.00 740.00 400.00 115.90 156.00 2,600.56 3,390.06 84.93 166.06 25.53 76.00 19.50 965.30 30.02 140.00 30.30 41.06 158.10 1,501.00 3,899.00 400.00 865.00 29.97 10.69 260.00 19.01

304.07 3,650.00 788.00 328.99 11.98 280.00 17.30 588.00 325.00 2,265.01 1,590.00 91.00 768.50 453.00 3,199.00 164.50 400.00 229.99 139.50 289.89 210.00 3,400.01 624.00 164.99 1,480.00 335.00 38.99 94.97 1,524.20 90.00 189.47 10.70 598.00 319.50 531.00 1,214.40 116.00 5,665.00 1,380.00 2,200.00 6,399.99 149.98 664.89 3,500.00 1,444.00 83.66 20.99 437.35 80.05 232.00 210.00 1,149.89 64.80 13,000.00 100.00 740.00 400.00 115.90 156.00 2,600.56 3,410.00 84.93 178.77 26.49 76.25 19.50 965.30 30.02 140.00 30.30 41.16 158.10 1,512.00 3,899.00 400.00 923.00 29.97 10.69 260.00 19.01

301.01 3,645.00 787.00 324.00 11.49 272.50 16.93 580.00 325.00 2,249.00 1,506.53 90.00 753.22 453.00 3,000.00 160.01 400.00 229.99 136.51 287.25 210.00 3,398.00 617.00 160.00 1,474.99 334.99 38.99 94.97 1,441.00 84.00 183.00 10.70 598.00 310.00 520.04 1,214.40 116.00 5,665.00 1,380.00 2,200.00 6,399.99 140.00 641.01 3,500.00 1,444.00 83.49 19.54 437.34 80.00 231.00 210.00 1,149.89 63.90 13,000.00 100.00 740.00 400.00 115.90 156.00 2,600.56 3,390.06 84.93 178.77 25.53 76.00 19.50 965.30 30.02 140.00 30.30 41.06 158.10 1,512.00 3,899.00 400.00 865.00 29.97 10.69 260.00 19.01

-0.72% -0.14% -0.13% -0.91% 9.12% 0.93% -1.57% 0.87% 0.00% 2.23% -0.76% 1.12% -2.05% 2.26% 0.00% 0.57% 2.56% 7.42% -1.08% 0.01% 7.14% 2.94% -1.12% -0.11% -0.74% 4.68% 4.81% -0.03% -1.30% -4.55% 1.67% 7.21% 0.67% -1.59% -1.88% 5.14% 5.45% 0.71% 3.76% 4.75% 1.59% -5.72% -2.88% 7.28% 0.98% 4.36% -6.95% -0.60% -5.88% 1.32% 2.44% 2.76% -1.39% 0.02% 0.00% 0.00% 0.00% 4.31% 1.63% 0.02% -0.93% -0.08% 2.15% -1.81% -1.30% -2.50% 0.19% -7.63% 0.00% -8.15% 0.02% 0.38% -3.08% 0.00% 0.00% 1.76% 9.02% -0.09% 8.33% 5.55%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

32,304 959 2,339 5,669 127,730 3,605 53,678 1,313 2,334 267 350 5,885 667 1,054 156 2,443 920 1,664 2,627 1,112 1,190 52 242 919 91 380 2,882 1,116 69 1,148 381 6,322 110 199 117 49 500 10 40 24 8 337 69 12 30 520 1,972 81 426 141 151 25 433 2 259 35 57 195 105 5 3 92 41 273 85 308 6 191 35 160 114 29 3 1 9 4 100 250 10 120

9,789,320.20 3,487,676.16 1,842,521.00 1,839,914.35 1,392,666.94 1,001,236.08 916,965.48 760,769.11 758,238.07 599,065.07 543,365.14 530,920.83 505,472.07 476,249.65 454,142.36 393,481.97 368,000.00 366,441.42 359,931.56 320,131.71 244,675.11 176,217.63 150,042.52 148,682.11 134,374.95 125,685.56 108,030.40 105,986.52 103,131.88 101,126.36 71,223.73 65,043.61 64,588.00 62,513.31 60,864.35 58,615.50 57,482.29 56,650.00 54,846.57 52,401.40 51,196.92 46,652.86 45,084.48 42,000.00 41,312.91 40,412.99 39,127.50 35,422.77 33,986.62 32,557.91 31,620.00 28,590.56 27,938.70 26,000.00 25,900.00 25,900.00 22,800.00 22,600.50 16,380.00 13,002.80 10,200.06 7,813.56 7,116.07 7,030.69 6,463.00 6,006.00 5,791.80 5,733.82 4,900.00 4,848.00 4,688.89 4,584.90 4,514.00 3,899.00 3,600.00 3,576.00 2,997.00 2,672.50 2,600.00 2,281.20

24,649.27 36,450.00 2,624.09 743.20 31.04 17,453.19 126.97 1,491.83 1,761.50 356.65 335.37 739.39 1,051.13 628.16 340.78 534.61 1,200.00 548.89 573.29 1,948.73 4,767.60 2,524.19 357.86 261.87 1,964.17 153.03 126.21 167.64 273.01 35.82 114.17 11.27 696.26 1,449.25 235.27 235.82 106.60 49.57 864.41 665.81 1,409.09 43.09 12,227.12 388.71 680.67 125.69 6.45 600.74 323.36 1,381.49 767.24 70.64 699.34 104.36 22.53 328.75 48.20 71.60 103.34 377.28 339.88 43.80 127.84 124.44 57.16 10.01 381.06 156.74 52.39 135.19 258.50 430.03 43.48 409.39 267.50 369.50 100.29 166.73 73.90 36.20

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,625.00 657.10 217.00 5.00 200.00 14.13 430.00 240.00 1,106.00 1,160.03 54.00 705.00 290.00 612.00 105.50 240.00 135.00 80.21 242.21 145.00 2,332.01 533.13 124.01 1,181.00 190.00 22.36 54.00 871.01 57.00 120.00 5.11 420.00 280.00 292.00 975.00 98.00 4,500.00 1,140.00 1,436.28 4,720.12 84.32 461.06 2,200.00 1,115.16 41.77 19.11 293.00 70.00 161.54 140.00 909.99 51.00 9,301.00 51.52 740.00 264.99 85.00 121.00 2,600.00 2,851.00 44.59 145.11 23.01 58.00 15.97 543.15 20.01 98.00 17.00 28.00 66.00 1,301.00 2,950.00 400.00 655.38 15.15 8.80 200.00 17.80

332.84 3,680.00 829.99 390.00 29.01 289.98 41.75 594.50 369.99 3,397.40 2,093.00 98.95 1,044.18 453.00 4,000.00 184.73 400.12 290.50 146.00 318.99 210.00 3,520.00 675.00 190.30 1,777.00 375.00 52.00 95.00 2,020.00 167.99 257.00 29.49 598.00 398.98 598.00 2,450.00 116.91 5,665.00 1,615.00 2,890.00 6,880.00 164.00 683.00 3,500.00 1,780.00 230.00 55.00 497.02 143.91 255.00 218.98 2,198.00 76.78 14,000.50 230.00 740.00 441.50 136.00 173.00 3,400.00 4,711.11 151.00 270.00 69.90 123.78 30.00 965.30 64.98 150.00 35.00 46.00 245.00 3,290.00 3,950.00 450.00 944.00 34.96 10.99 274.98 28.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,70 155,00 10,20 85,01 14,51 0,71 17,46 3,50 12,26 248,20 300,50 104,83 8,90 4,30 73,60

64,10 155,80 10,40 89,99 15,10 0,72 17,55 3,55 12,71 257,00 300,50 105,00 8,90 4,30 76,00

63,80 155,00 10,35 87,10 14,70 0,71 17,46 3,50 12,70 256,05 300,50 104,85 8,90 4,30 74,16

63,92 155,02 10,36 88,05 14,70 0,71 17,46 3,53 12,58 254,24 300,50 1,05 8,90 4,30 74,38

81,25 1,50 1,48 37,01 36,45 0,50 0,10 37,00 0,48

83,00 1,50 1,49 37,50 37,00 0,50 0,10 37,00 0,48

83,00 1,50 1,49 37,45 37,00 0,50 0,10 37,00 0,48

0,83 1,50 1,48 0,37 0,37 0,50 0,10 0,37 0,48

89,99 38,01 4,50 22,50 4,19 80,00 40,00 10,00 31,53 3,80 9,00 26,00

90,00 39,01 5,00 23,00 4,50 80,06 40,00 10,00 33,00 4,00 9,30 26,01

90,00 38,03 4,70 22,50 4,50 80,01 40,00 10,00 31,53 4,00 9,30 26,00

90,00 38,99 4,64 22,66 4,37 80,02 40,00 10,00 32,24 3,98 9,24 26,00

94,40 489,00 8.400,00 98,55 3.950,00 30.000,00 90,80 8.250,00 996,00 288,00 19.990,00 5.250,00 985,00 1.000,00 5.000,00

94,80 492,00 8.750,00 98,67 4.000,00 30.250,00 90,80 8.300,00 1.010,00 288,00 20.000,00 5.250,00 999,00 1.000,00 5.150,00

94,76 490,00 8.723,00 98,55 3.980,00 30.005,00 90,80 8.295,00 1.000,00 288,00 19.998,00 5.250,00 991,00 1.000,00 5.016,00

94,76 490,58 8.723,46 98,67 3.979,75 30.004,63 90,80 8.294,54 1.000,28 288,00 19.999,42 5.250,00 990,68 1.000,00 5.016,43

3.550,00 32.500,00 4.549,00 550,00 3.750,00 89,10 87,00 3.900,00 230,00 1.901,00 52.534,00

3.551,00 32.500,00 4.570,00 555,00 3.800,00 89,10 88,00 3.950,00 239,00 1.901,00 52.534,00

3.550,12 32.500,00 4.551,13 551,87 3.790,98 89,10 87,78 3.903,12 237,36 1.901,00 52.534,00

3.550,12 32.500,00 4.551,13 551,87 3.790,98 54,80 53,99 3.903,13 237,36 1.901,00 52.534,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR TLSG LKPG NF1N ZVTG IEKG GRVG PETG HDOG SI0002100558 AGOG ATPG SAVA

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV INTEREUROPA GORENJE PETROL HELIOS SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA AGROGORICA AKTIVA NALOZBE SAVA

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 PAMO-PROMET AD MODRICA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BIMAL BRCKO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ

Obveznice RS serije A2012K NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K AIK banka a.d. Niš Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Alfa plam a.d. Vranje Soja protein a.d. Becej NAMA KUMANOVO Bambi Banat a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Bioprotein a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo OHRIDSKA BANKA OHRID FERSPED SKOPJE

373.951,88 320.580,00 300.763,94 72.109,46 67.804,81 64.908,51 62.883,28 51.673,74 44.330,75 43.983,60 29.449,00 22.867,22 22.250,00 14.392,10 13.984,89

1,22 % 0,00 % 0,68 % 1,22 % 1,90 % 0,00 % 3,09 % 2,98 % -20,00 %

88124 18336 7458 26924 22955 16148 40188 10358 3361

73.126,45 27.504,00 11.055,55 10.000,84 8.413,66 8.074,00 4.018,80 3.832,46 1.613,28

0,00 % 62546 -2,24 % 110951 4,44 % 10715 2,27 % 1483 7,91 % 6010 -0,11 % 328 0,00 % 516 5,26 % 1796 -1,47 % 505 5,26 % 4019 3,33 % 1500 1,96 % 500

5.629.136,84 4.325.521,13 49.701,90 33.599,19 26.266,90 26.245,60 20.640,00 17.960,00 16.283,40 16.000,40 13.860,00 13.002,01

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB MPT ALK TEL SBT RMDEN06 RMDEN09 TPLF STIL OHB FERS

5850 2068 29039 819 4611 91184 3601 14650 3525 173 98 21791 2500 3347 188

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2012 NIIS AGBN A2011 AIKB KMBN A2013 ALFA SJPT NAMA BMBI CCHS ENHL BPRT UNBN

-0,93 % 0,00 % 0,88 % 1,28 % -2,00 % -0,42 % -0,34 % -7,87 % 0,40 % -1,52 % -3,38 % -0,15 % 0,00 % 0,00 % -2,42 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHK1B BIGFRK3 BHTSR HDGSR FDSSR FBIHK1A BBR9R JPESR PRPFRK2 SOSOR TCMKR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C TRZN-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-B HETR-R-A RFUM-R-A RSRS-O-D PMPR-R-A

Oznaka

Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

0,17 % 493034 46.718.209,40 -0,20 % 80162 39.325.588,00 2,89 % 2128 18.563.529,00 -0,12 % 126900 12.521.149,32 0,73 % 1354 5.388.580,00 -0,43 % 162 4.860.750,00 0,00 % 47495 4.312.546,00 -1,25 % 339 2.811.850,00 -0,40 % 2620 2.620.740,00 2,86 % 8889 2.560.032,00 -0,01 % 86 1.719.950,00 0,00 % 236 1.239.000,00 0,00 % 1226 1.214.569,00 0,00 % 822 822.000,00 3,19 % 140 702.300,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,17 % 0,51 % 0,99 % 0,34 % -1,04 % 0,00 % 0,19 % 0,10 % 1,92 % 0,05 % 3,01 %

749 57 321 1439 207 9396 7799 80 780 88 2

2.659.042,00 1.852.500,00 1.460.914,00 794.135,00 784.733,00 514.909,77 421.081,07 312.250,00 185.140,00 167.288,00 105.068,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Bosnalijek Šipad komerc Stil Kraljevo AIK banka Niš Telekom Srpske

+3,13% +2,83% +1,92% +0,73% +0,68%

business.hr

Energoinvest Sarajevo -2% Elektroprivreda -1,47% Stopanska banka Bitola -1,04% Komerc. banka Beograd -0,43% Nis -0,20%

Agrobanka Beograd

Energopetrol Sarajevo

Osim što je zabilježila skok cijene od gotovo tri posto, dionica beogradske Agrobanke bila je u etvrtak i druga najtrgovanija na Beogradskoj burzi sa 18,6 milijuna dinara prometa. Zadnja zabilježena cijena dionice Agrobanke porasla je 2,89 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana, na 8723 dinara. Uvjerljivo najtrgovanija u etvrtak je bila dionica Naftne industrije Srbije sa 39,3 milijuna dinara prometa.

Jedan od ve ih padova cijene u etvrtak na Sarajevskoj burzi zabilježila je dionica Energopetrola, ija je posljednja zabilježena cijena iznosila 12,51 konvertibilnu marku. Osim toga, prometom manjim od 4500 KM ta se dionica u etvrtak našla pri dnu popisa najtrgovanijih izdanja Sarajevske burze, a vlasnika je promijenilo samo 35 dionica. Sarajevski indeks SASX dan je pak završio na 1119,59 bodova, što je rast 0,95 posto.

+2,89 -4,87

REGIONALNI INDEKSI -0,38% BIRS +0,06% 837,32 966,84 Belex15 +0,55% FIRS +1,01% 747,98 1.698,37 Belexline +0,24% MBI10 +0,86% 1.402,08 2.777,50 SASX10 +0,95% MOSTE 0,00% 1.119,59 523,69 SASX30 +0,87% NEX20 +0,23% 1.040,60 14.522,53 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,10% WIG20 +0,36% 2.735,79 BUX 0,00% 23.034,55 -0,39% -1,07% ATX -0,65% 2.921,44 indeksa na zatvaranju u -0,55% Stanje etvrtak 3. velja e 2011.

FTSE100 5.960,20

DAX 7.170,62

CAC40

4.019,68

MICEX 1,755.75

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,02% S&P500 +1,67% 12.041,97 1.307,59 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +1,89% srijedu 2. velja e 2011. 2.751,19

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 146,4806

30,36

Ilirika BRIC

20,49

114,9623

HPB WAV DJE

98,1706

17,59

MP-Mena HR

465,4159

17,38

MP-Global HR

325,3053

17,35

FIMA Equity

76,6507

-13,14

ST Global Equity

45,8456

-12,35

C-Zenit

51,4981

-9,85

HPB Dynamic

49,7180

-5,31

5657,1400

-4,99

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

117,4257

11,20

KD Balanced

8,7876

7,71

ZB global

149,5800

7,51

PBZ Global fond

111,0542

6,88

11,2028

6,75

ICF Balanced

120,2162

-9,72

ST Balanced

175,6544

-8,07

AC G Balanced EM

C-Premium

5,7107

-4,59

HPB Global

103,1971

-3,76

67,5281

-2,50

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

34,7200 68,2500 91,7929 80,6400 91,5880 96,5700 90,4600 57,1012 11,1117 114,9623 108,4600 49,7180 66,0676 74,6338 93,6340 171,8234 48,4898 7,5271 325,3053 45,8456 107,5000 71,9363 79,0859 50,1904 121,4741 99,8086 336,4542 13,2343 465,4159 116,3782

1,17 1,10 0,97 0,96 0,94 0,75 0,73 0,67 0,66 0,66 0,57 0,57 0,52 0,47 0,47 0,45 0,45 0,43 0,41 0,40 0,37 0,37 0,36 0,34 0,32 0,30 0,29 0,27 0,24 0,19

14,44 12,66 12,63 18,00 13,54 15,09 14,68 -7,53 2,18 -1,53 9,48 2,18 12,95 8,76 9,20 5,05 13,26 12,03 8,88 -0,89 5,14 11,73 14,75 2,15 -4,56 10,21 -5,84 5,73 2,54 6,37

Erste Total East Raiffeisen C. Europe HPB Dioni ki Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond Erste Adriatic Equity A1 Ilirika Azijski tigar AC G Dynamic EM Ilirika BRIC ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE HPB Titan OTP meridian 20 Ilirika JIE AC Rusija KD Nova Europa MP-Global HR ST Global Equity ZB euroaktiv PBZ I-Stock Capital Two VB High Equity NFD Aureus New Europe NFD Aureus Global Developed MP-Bric HR KD Prvi izbor MP-Mena HR OTP Europa Plus

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

12,58 12,44 7,58 18,47 18,65 14,18 13,13 0,71 2,42 7,01 13,27 0,30 11,22 9,60 11,69 8,80 15,89 13,81 12,09 -6,26 4,55 17,66 17,99 5,42 -2,64 7,71 1,45 8,37 8,09 7,21

1,31 0,49 -0,39 7,89 5,26 -0,09 1,63 9,42 6,01 20,49 11,85 -5,31 -0,29 8,39 3,95 0,67 13,16 16,23 17,35 -12,35 7,05 16,86 11,12 -2,76 -3,08 4,36 2,51 13,39 17,38 10,70

-27,13 -6,38 -1,59 -8,58 -1,61 -0,65 -3,63 -14,05 5,65 13,79 1,78 -14,58 -9,82 -7,94 -2,35 9,01 -16,91 -8,24 -7,40 -7,30 1,08 -8,86 -5,98 -18,64 9,03 -0,04 -5,79 3,57 5,34 10,36

6,77 9,15 9,71 9,02 7,81 7,61 8,06 -7,99 -1,38 -3,90 4,31 1,94 6,29 2,44 4,42 0,18 4,22 2,88 1,44 -1,42 3,30 3,37 3,94 0,92 -0,78 2,27 -9,44 1,83 -4,80 3,66

40,353 199,276 20,420 15,984 376,357 196,502 12,001 7,238 14,648 35,513 507,242 20,291 25,583 10,487 18,839 100,169 10,255 21,529 5,378 13,317 225,860 231,436 7,394 12,895 9,573 63,721 12,764 5,692 7,161 9,034

3,34 5,79 5,33 2,40 5,41 5,32 2,71 3,70 1,92 1,08 4,61 4,44 4,01 3,53 2,77 6,27 3,91 3,30 2,69 10,28 6,75 3,55 3,79 3,34 2,25 5,18 2,90 7,98 2,91 1,54

02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust PBZ Global fond HPB Global OTP uravnoteženi AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced Erste Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced KD Balanced C-Premium Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige ST Balanced ICF Balanced ST Aggressive HI-balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

73,7004 111,0542 103,1971 115,7956 11,2028 160,8000 127,6500 149,5800 151,4372 8,7876 5,7107 117,4257 110,1600 175,6544 120,2162 67,5281 10,2490 83,8247

0,92 0,75 0,71 0,69 0,57 0,49 0,48 0,43 0,37 0,34 0,31 0,30 0,28 0,27 0,24 -0,05 -0,08 -0,58

9,00 11,02 6,32 7,52 2,56 5,77 11,18 5,26 3,36 7,46 5,85 5,53 1,91 3,07 7,44 7,31 4,41 0,64

9,48 14,30 1,94 6,78 3,08 6,89 10,62 6,45 8,00 4,54 4,23 7,77 3,25 -1,57 4,21 2,43 4,92 2,73

2,01 6,88 -3,76 -0,13 6,75 4,84 4,69 7,51 2,33 7,71 -4,59 11,20 N/A -8,07 -9,72 -2,50 3,90 2,97

0,68 5,79 0,59 2,89 6,09 5,79 0,33 4,29 8,60 -2,53 -13,05 9,73 N/A 7,23 2,44 -7,05 0,28 -3,80

5,39 6,32 5,49 7,61 -0,39 3,61 4,49 1,35 -0,18 4,95 2,11 1,95 1,65 2,88 6,29 3,52 -0,05 -1,23

13,300 286,530 93,010 38,312 14,451 310,861 104,940 713,346 44,180 7,311 12,766 7,476 185,357 11,785 12,441 2,765 70,715 15,010

2,57 9,39 5,33 5,14 1,92 8,44 10,04 9,59 5,03 5,05 4,01 1,73 0,91 8,07 8,76 5,37 8,94 4,55

02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011

128,8609 175,6500 130,5700 130,0704 11,3856 125,2252 162,1760 158,6800

0,22 0,12 0,08 0,07 0,04 0,01 -0,01 -0,02

1,18 0,76 -0,11 0,48 0,40 0,74 1,03 -0,68

1,86 2,34 2,08 1,92 1,33 0,71 3,53 -0,53

4,11 7,31 7,10 6,41 5,31 4,59 8,08 3,73

5,06 6,69 4,36 4,51 1,46 4,31 8,01 4,93

1,56 0,69 0,19 0,39 0,13 0,56 0,15 -0,27

15,577 476,390 194,680 139,240 7,378 13,515 54,722 218,493

5,14 8,69 7,67 7,90 8,94 5,33 6,27 9,59

02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

132,7835 140,1787 126,1861 145,4400 138,9800 139,0237 135,6982 132,5917 122,7889 117,5202 11,3581 10,7146 108,7934 105,7900 163,1632 124,8774 102,4464

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,03

0,52 0,45 0,53 0,85 0,75 0,68 0,73 0,68 0,66 0,84 0,61 0,75 0,68 0,54 0,61 0,37 0,26

1,15 0,96 1,19 1,81 1,64 1,33 1,57 1,55 1,22 1,66 1,39 1,56 1,47 1,32 1,23 0,67 1,06

2,65 2,39 3,52 3,63 3,45 2,60 3,17 3,34 2,71 3,29 3,34 3,35 3,33 3,81 2,20 2,49 1,14

6,29 3,26 4,36 4,83 4,38 4,58 4,40 5,43 4,10 5,09 5,56 4,22 4,99 4,21 4,76 3,90 1,61

0,18 0,15 0,20 0,32 0,22 0,27 0,20 0,25 0,27 0,30 0,23 0,26 0,22 0,19 0,23 0,19 -0,10

956,791 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 65,131 238,113 127,894 182,905 135,000 27,600 176,325 627,919 2033,399 40,092 7,691

11,85 10,53 8,53 7,94 7,67 7,36 7,09 5,33 5,12 3,25 2,35 1,67 1,73 1,36 10,53 5,81 1,52

02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011 02.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond HI-conservative HPB Obvezni ki Capital One ZB bond

Capital One

162,1760

8,08

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

175,6500

7,31

Erste Bond

130,5700

7,10

PBZ Bond fond

130,0704

6,41

HI-conservative

11,3856

5,31

ZB bond

158,6800

3,73

OTP euro obvezni ki

128,8609

4,11

HPB Obvezni ki

125,2252

4,59

HI-conservative

11,3856

5,31

PBZ Bond fond

130,0704

6,41

PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus PBZ Dollar fond Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 4/2/2011 Subota 5/2/2011

INFLACIJA U EUROZONI

Trichet spustio te aj eura Inflacija u eurozoni vjerojatno e dodatno oja ati i mogla bi ve inu godine provesti iznad ciljane razine koju je odredila Europska središnja banka (ECB), no zasad ne prijeti srednjoro noj stabilnosti cijena, poru io je u etvrtak elnik ECB-a Jean Claude Trichet. Godišnja stopa inflacije u eurozoni u sije nju je dodatno ubr-

zala, dosegnuvši 2,4 posto, ime se još više udaljila od ciljane ECB-ove razine od nešto ispod dva posto. Trichet prognozira da e se zadržati iznad dva posto najve i dio 2011. godine. "I dalje uo avamo dokaze kratkoro nih pritisaka na ja anje ukupne inflacije, poglavito zahvaljuju i cijenama energenata i roba", kazao je. Njegove su izjave pogodile te aj eura, koji se naglo spustio na 1,3662 dolara, dok je na samom po etku tiskovne konferencije stajao oko 1,375 dolara. B.hr

»ETVRTI KVARTAL

Shell utrostru io zaradu

Nizozemski naftni div Royal Dutch Shell izvijestio je u etvrtak da mu je dobit u etvrtom tromjese ju više nego utrostru ena u odnosu na godinu prije zahvaljuju i višim cijenama nafte i pove anoj proizvodnji. U etvrtom tromjese ju neto dobit iznosila je 6,79 milijardi dolara u odnosu na 1,96 milijardi u istom razdoblju godinu prije. Proizvodnja je pove ana

šest posto, na 3,5 milijuna barela nafte dnevno, što je odraz velikih ulaganja Shella u nove kapacitete u posljednjih nekoliko godina. Izvršni direktor Peter Voser ponovio je prognozu o pove anju proizvodnje do kraja idu e godine za 11 posto u odnosu na razine iz 2009. te o pove anju pritoka novca za najmanje 50 posto. U Shellu najavljuju kapitalnu potrošnju u ovoj godini od najmanje 25 milijardi dolara i isplatu dividendi ponovno u visini 42 centa po dionici. H

Sve po starom: HT opet najlikvidniji INA DIKTIRALA PROSINCEM Ukupan promet u sije nju smanjen je u odnosu na prosinac 14,2 posto; sa Zagreba ke burze objašnjavaju da u prosina ki prometi bili znatno iznad prosjeka, a da je u sije nju ostvareno tri puta više redovnog prometa nego u istome mjesecu lani Trgovanje na Zagreba koj burzi ušlo je u mirnije razdoblje nakon što je dionica Ine tjednima dizala adrenalin, iako još nije prošla glavnina objava godišnjih izvješ a tvrtki koji su kratkoro no utjecali na kretanje cijena pojedinih dionica. Prema mjese nom izvješ u Zagreba ke burze, ukupan promet u sije nju smanjen je u odnosu na prosinac 14,2 posto, na 1,31 milijardu kuna. Dioni ki indeks Crobex porastao je 8,6 posto, a specijalizirani indeks

Crobex 10 ve i je 9,7 posto. Za takav rezultat kriva je Ina, pa na Zagreba koj burzi napominju da pad prometa u sije nju u odnosu na prosinac prošle godine ne odražava pravu sliku trgovinske statistike budu i da su prosina ki prometi bili znatno iznad prosjeka i usporedivi su s nekim od najve ih prometa ostvarenih na Zagreba koj burzi uop e. Tvrdnje potkrepljuju podatkom da je u sije nju ove godine ostvareno tri puta više redovnog prometa

nego u istome mjesecu prošle godine. Pomalo letargi no trgovanje nastavljeno je i u etvrtak, kada je ukupan promet iznosio nešto više od 25 milijuna kuna.

Ina odmah iza HT-a

Dioni ki indeksi neznatno su pove ali vrijednost. Indeks Crobex narastao je 0,11 posto, na 2312,35 bodova, dok je Crobex 10 pove ao vrijednost 0,14 posto, na 1273,49 bodova. Najlikvidnije izdanje

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica opet preuzela poziciju najlikvidnijeg izdanja na Zagreba koj burzi SNIMIO S. ETKOVI

u petak bilo je ono Hrvatskog Telekoma ijim se dionicama trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 6,6 milijuna kuna uz istodobni rast cijene 1,33 posto. Druga dionica po kriteriju veli ine prometa bila je Ina kojom se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 4,5 milijuna kuna. Cijena naftne dionice pove ala se 0,14 posto. Iznena enje dana kada je u pitanju likvidnost priredila je dionica Slatinske banke, koja je zabilježila 3,1 milijun kuna prometa u tri transakcije, što zna i da se dogodilo zna ajnije vlasni ko preslagivanje. Približno velik promet ta je

REGIJA

Cijena dionice farmaceutske kompanije Krke pala

Dalekovod korigiran

Vijesti o vrijednom poslu u Ukrajini nije dugo držala pozornost ulaga a na dionici Dalekovoda. Cijena njegove dionice u etvrtak je pala 2,3 posto. Pomama za Kaštelanskim staklenicima uzrokovana viješ u da slijedi velika borba Ivice Todori a i Luke Raji a za preuzimanja te tvrtke u ve inski državnom vlasništvu napokon je posustala pa je dan završio bez promjene cijene. Ante Pavi

BROJKE

Prekinut pozitivan niz u Ljubljani Jedini regijski indeks koji je završio u minusu u etvrtak bio je slovenski SBI TOP kojemu je vrijednost pala 0,38 posto, na 837,32 boda.

dionica zadnji put imala u rujnu 2009. godine. Cijena joj je u etvrtak pala 0,44 posto.

je 0,93 posto, spustivši se na razinu ispod 64 eura, dok je ukupan promet tom dionicom iznosio 373.951 euro. Cijena slovenskog Telekoma rasla je pak 1,28 posto, na 10,35 eura, no s prometom se ta dionica

nije mogla uvrstiti me u one kojima se trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura. Trgovina dionicama banaka obilježila je dan na Beogradskoj burzi gdje su se dionice triju banaka našle me u najlikvidnijim

izdanjima. S prometom od 18,6 milijuna dinara predvodila je beogradska Agrobanka, a slijedile su niška AIK banka i Komercijalna banka Beograd. Samo je potonjoj cijena pala, i to 0,43 posto, na 30.005 dinara. B. St.

0,95 0,55 posto porastao je sarajevski SASX-10

posto porastao je beogradski BELEX 15

Moderna tehnologija promijenila najstarije zanimanje sha. Venkatesh je godinu dana istraživao oko 290 newyorških prostitutki te zapazio koliko je moderna tehnologija promijenila prirodu njihova posla. Prema njegovim procjenama Facebook e do kraja 2011. godine postati vode a web stranica za prostitutke i osobe koje

GUBITNICI DANA (ZSE) Quaestus nekretnine -9,04 % Excelsa nekretnine -8,92 % HUP Zagreb -7,2 % Slavonski ZIF -6,51 % Zve evo -4,9 %

DOBITNICI DANA (ZSE) Lantea +50 % Dukat +12,5 % Adris grupa +7,5 % Validus +7,05 % HTP Kor ula +6,6 % 0 Raste

traže njihove usluge. Blackberry, koji koristi ak 70 posto seksualnih radnika, najomiljeniji je smartphone me u prostitutkama jer im izgleda najprofesionalnije i navodno daje dojam da prostitutka nije zaražena nekom boleš u. I. B..

83 Nema promjene

0 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Zbog u inkovitije promidžbe i ve e zarade koju im omogu uje tehnologija sve manje prostitutki ima svog svodnika ili radi za neku eskort agenciju, a sastanke po inju dogovarati preko Blackberryja i Facebooka, pokazuje istraživanje ameri kog profesora Sudhira Venkate-

Vrijed. 1,405.37 159,65

Prom. 0,11% 0,07%

Sirova nafta 90,86 Prirodni plin 4,56 Zlato 1.334,94 Srebro 28,33 Goveda 104,00 Kava 02.02. 292,75

0,10% 2,71% 0,46% 0,67% 0,00% 0,97%

www.business.hr

NOVE KRAJNOSTI POVLASTICA

Poslodavci daju tečajeve zumbe i injekcije botoksa

ZAPOSLENICI Chesapeake Energyja u dermatološkom centru smještenom u sjedištu kompanije mogu dobiti injekcije botoksa ARHIVA BUSINESS.HR

Dobro je poznato da mnogi ameri ki poslodavci, pogotovo oni iz tehnološkog sektora, svojim zaposlenicima nude razne neobi ne povlastice, ali ini se da kompanije u tome svake godine idu sve dalje. Proizvo a prirodnog plina Chesapeake Energy tako zaposlenicima, osim goleme teretane i te ajeva joge na koje mogu dolaziti s djecom, nudi i dermatološki centar u kojem mogu ukloniti nepravilnosti na koži, ali i dobiti injekcije botoksa, piše Fortune. Kompanija za financijski softver Intuit u uredskim pro-

UKRATKO... Dobit Vise sko ila na 884 milijuna dolara

storijama organizira besplatne te ajeve joge, pilatesa, ali i zumbe - kombinacije latinoameri kog plesa i vježbanja. Energetska tvrtka NuStar zaposlenicima daje da koriste kompanijski mlažnjak u izvanrednim situacijama, primjerice ako su na odmoru i trebaju hitno do i do svog doktora, zaposlenici gra evinske tvrtke DPR Construction u uredu imaju salun, dok zaposlenici dvaju proizvo a a igra aka, Hasbroa i Mattela, svaki petak rade samo etiri sata. Nikolina Rivosechi

DRASTI»NE POSLJEDICE NESTAŠICE O.B.-a

U SAD-u osvanulo crno tržište - tampona kom sije nja objavio da je tampone po eo slati trgovinama, u on-line prodaji ih još nema, a ini se da nisu stigli ni na police. Zbog takve nestašice pojavilo se crno tržište pa se etiri kutije o.b. tampona na eBayu nude po po etnoj cijeni od 130 dolara, iako je redovna cijena kutije 7,49 dolara. Neke su cijene i više - jedna je žena na forumu napisala da je na Amazonu kutiju platila 39 dolara. Nikolina Rivosechi

O.B. tamponi imaju vojsku vjernih korisinica koje zbog nestašice za njih pla aju i pet puta više od redovne cijene

Kakvu e sliku o gospodarskoj situaciji u Španjolskoj dati podaci o industrijskoj proizvodnji u toj zemlji, doznajte na...

Ben Aliju blokirani ra uni u Belgiji

Belgijsko pravosu e blokiralo je nekoliko bankovnih ra una koji su otvoreni na ime osoba bliskih bivšem predsjedniku Tunisa Zinu el Abidinu Ben Aliju, a do kraja tjedna zaplijenit e i jednu zgradu u Bruxellesu.

Chirac po asni gra anin Sarajeva

ARHIVA BUSINESS.HR

Crno tržište na kojem se rijetke i teško dostupne stvari prodaju po astronomskim cijenama nije novost, ali u Sjedinjenim Ameri kim Državama pojavilo se takvo tržište za - o.b. tampone. O.b. tamponi, koji zbog svojih jedinstvenih obilježja imaju vojsku vjernih korisnica, još su jesenas misteriozno nestali s polica ameri kih trgovina, piše CNNMoney. Iako je njihov proizvo a Johnson & Johnson po et-

Dobit karti arske ku e Visa u prošlom je kvartalu sko ila 16 posto i dosegnula 884 milijuna dolara. Izvršni direktor Vise Joseph W. Saunders izjavio je da je tvrtka dobro pozicionirana za ubrzanje prelaska na elektroni ko pla anje.

Bivši francuski predsjednik Jacques Chirac proglašen je po asnim gra aninom Sarajeva, i to zato što je u vrijeme dok je bio na elu Francuske dao “izniman doprinos okon anju rata i uspostavljanju mira” u BiH.