Business.hr broj 821 by Business.hr

UVIJEK MOŽE GORE 6

POTPORA KRALJEVICI 10

Bankari smatraju da Hrvatsku u 2011. godini o ekuje rast bez zapošljavanja, ali tvrde da ne treba o ekivati nikakvu eksploziju uvoza, kao ni eskalaciju inflacije, ija se stopa o ekuje na podnošljivih 2,7 posto

Starim jamstvom Vlada zaobišla zabranu EU

HUB: Gospodarski rast između 1 i 1,8%, bez zapošljavanja

PONEDJELJAK 7/2/2011

BROJ 821 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Vipnetu Metronet,

Tele 2 kupuje Optimu?

SPAJANJE FIKSNIH I MOBILNIH OPERATERA 4-5 Kona na potvrda završetka Vipnetove akvizicije Metroneta mogla bi biti tek prvi korak u konsolidaciji doma eg tržišta alternativnih telekom operatera; sljede i su sretni par, tvrde izvori Business.hr-a, Tele 2 i Optima telekom, ali njihovo spajanje moglo bi ovisiti o volji Zabe da dio svojih potraživanja otpiše ili pretvori u udjel u Optimi ZA NJIH NEMA KRIZE

Banke prošle godine ipak povećale dobit Iako su ranija mjese na izvješ a HNB-a upu ivala na pad dobiti u bankovnom sustavu, banke su do kraja godine ipak uspjele ostvariti dobit od 3,86 milijardi kuna, 4,5 posto višu u odnosu na podatke iz usporedivog mjese nog izvješ a za 2009. 2

info&stav 2-3

Poduzetni ki problemi zbog Egipta Novi ugovori Geofota u Rumunjskoj

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

Zagreba ka geoinformati ka tvrtka Geofoto potpisala je dva nova ugovora s rumunjskom Agencijom za katastar i upravljanje zemljišnim knjigama vrijednosti nešto ve e od 7 milijuna kuna. Kako isti e predsjednik Uprave Geofota Zvonko Biljecki, njihov je posao pomo pri uspostavljanju Državne agencije za kartografiju i istraživa kog centra ANCPI. D. T.

NEMA KRIZE

Banke prošle godine ipak pove ale dobit Hrvatske su banke u prošloj godini ipak ostvarile ve u dobit nego 2009. godine, pokazuje HNB-ovo agregirano mjese no statisti ko izvješ e banaka za prosinac. Naime, dobit banaka (stavka “dobit teku e godine”) prema tom izvješ u do kraja prosinca dosegnula je 3,86 milijardi kuna, što je 4,5 posto više od iznosa navedenog u usporedivom mjese nom izvješ u za 2009. godinu. Pad je još ve i usporedi li se s podatkom

iz kona nog godišnjeg agregiranog izvješ a, u kojem je navedeno da je dobit teku e godine bankovnog sustava bila 3,28 milijardi kuna. Podsjetimo, ranija mjese na izvješ a upu ivala su na pad dobiti u bankovnom sustavu.

5,9% više kredita

U prošloj su godini banke svoje kreditne plasmane pove ale 5,9 posto, na 267,4 milijarde kuna, pri emu su daleko najbrže rasli krediti državi.

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BROJKE

3,86 267,4 milijardi kuna dosegnula je dobit milijarde kuna dosegnuli su banaka do kraja prosinca, što je kreditni plasmani banaka, 4,5 posto više od iznosa navede- 5,9% više nego 2009. nog u usporedivom mjese nom izvješ u za 2009. godinu

Naime, plasmani državnim jedinicama pove ani su 9,6 posto, na 34,6 milijardi kuna. No krediti središnjoj državi

pritom su pove ani samo 4,9 posto, dok su krediti republi kim fondovima pove ani 16,8 posto, a lokalnim jedinicama

»ELNIK HNS-a O NAJAVI 150.000 NOVIH RADNIH MJESTA U 2011.

Kosoričina bujica riječi za 'Superman vladu'

KONTAKT

Telefon:

Predstavnici hrvatskih tvrtki koje posluju na podru ju sjeverene Afrike na sastanku u petak, održanom na inicijativu HGK, istaknuli su da najviše bojazni trenuta no postoji zbog stanja u Egiptu, priop eno je nakon sastanka predstavnika 15-ak tvrtki (Ine, Crosca, Brodarskog instituta, Ingre, Geofizike, Viadukta...), HGK, Ministarstva vanjskih poslova i HBOR-a.

Predsjedniku HNS-a Radimiru a i u nije trebalo dugo da se osvrne na najno-

viju najavu premijerke Jadranke Kosor o otvaranju 150.000 novih radnih mje-

sta ove godine. Na presici u petak podsjetio je na to kako se 2000. godine kampanja HNS-a temeljila na obe anju o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta u mandatu od 2000. do 2003. godine, rekavši kako su ih tada kritizirali zbog neispunjena obe anja. "To se tada ocjenjivalo prehrabrim, neodgovornim i brzopletim, a sada imamo supersposobnu Vladu koja e u ovoj godini otvoriti 150.000 novih radnih mjesta", rekao je a i , objasnivši da nezaposlenost i nova radna mjesta nisu izravno povezani.

'Superman vlada'

Uspore uju i stanje u vrije-

me koalicijske vlade te vlade Jadranke Kosor, kazao je kako je za koalicijske Vlade, od prosinca 1999. do prosinca 2003., ostvareno ukupno više 191.337 novih radnih mjesta. "Nismo realizirali 200.000 novih radnih mjesta nego 191.000, i to uz prosje an rast BDP-a od 16 posto", rekao je a i , nazvavši vladu Jadranke Kosor "Superman vladom". Rekao je i kako je za vlade Jadranke Kosor od srpnja 2009. do prosinca 2010. godine 113.701 ovjek izgubio posao. Naglasio je i da je gubitak radnih mjesta u posljednje dvije godine iznosio 160.156 plus desetak tisu a više ljudi koji rade a ne primaju pla u.

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA Ako ekoloĹĄke udruge misle da projekata ne treba biti, onda ih ne e ni biti, ali onda nema ni zaposlenja, ni pla anja, ni kruha TOMO HORVATINÂťI u odgovoru na tvrdnje udruge Eko Kvarner da je njegov projekt izgradnje turisti koga naselja na Krku, koji je uvrĹĄten i u Katalog investicija Ministarstva gospodarstva, ĹĄpekulacija zemljiĹĄtima

ak 20,2 posto. Krediti trgova kim druĹĄtvima pove ani su 7,9 posto, na 102,2 milijarde kuna, pri emu su krediti privatnim tvrtkama rasli joĹĄ brĹžom stopom od 8,6 posto (na 93,7 milijardi kuna).

Manje peglamo

Krediti stanovniĹĄtvu pove ani su pak skromnih 3,1 posto, na 121,5 milijardi kuna. U tom segmentu najbrĹže su rasli stambeni krediti, znatnih 9,2 posto, na 57,2 milijarde kuna. Znatan pad pak biljeĹže krediti za kupnju automobila i, zanimljivo, krediti po kreditnim karticama. Naime, karti ni dug gra ani Hrvatske smanjili su lani za ak 13,4 milijarde kuna, na 4,2 milijarde kuna. Autokredita je pak krajem proĹĄle godine bilo 17,6 posto manje (6,3 milijarde kuna). Petra Buli

Planove Vlade o otvaranju 150.000 novih radnih mjesta nazvao je "bujicom rije i".

Pastiri i savjetnici

Dotaknuo se i izjave premijerke Jadranke Kosor kako u Hrvatskoj ima 75.000 nezaposlenih koji su kvalificirani za uvanje ovaca, rekavĹĄi kako je siguran da u zemlji ima i dosta ljudi koji su kvalificirani za mjesto premijerke i njezinih suradnika. Upitan o izvidima koje policija obavlja u vezi s kupnjom naselja Zelena punta u Kukljici, izjavio je kako mu je drago da su tako promptno reagirali jer to zna i da pravna drĹžava radi svoj posao, dodavĹĄi ipak da je tu rije o "ataku na privatno vlasniĹĄtvo". Branka Suvajac

BROJKA

posto iznosila je stopa nezaposlenosti u SAD-u u sije nju ove godine, ĹĄto je najniĹža razina u posljednje dvije godine i neo ekivano velik pad sa 9,4 posto u prosincu. Takav pad stope nezaposlenosti potaknuo je skok dolara

UVODNIK

Nove nepoznanice gospodarskih jednadĹžbi Ante Pavi ante.pavic@business.hr

azlike izme u prognoza gospodarskog rasta raznih analiti ara oduvijek su bile vidljive, i tu nema niĹĄta udno. JoĹĄ je manje udno da ve ina prognoza rijetko kada zabiljeĹži to an pogodak jer bi to zna ilo da prognozeri nisu ekonomisti nego ljudi nadnaravnih mo i koji bi umjesto Batmana, Supermana ili Vladimira Ĺ eksa upozoravali i spaĹĄavali ovaj svijet od raznih aveti. USPRKOS svojim prirodnim nesavrĹĄenostima, prognoze su potrebne kako bismo dobili bilo kakvu okvirnu sliku kamo ide pojedino gospodarstvo. Malo je ĹĄkakljivije kada se prognoze rasta razlikuju izme u Vladinih sluĹžbenih podataka i Ekonomskog instituta iz kojega su regrutirani pojedini gospodarski savjetnici premijerke. Me utim, to moĹže biti dokaz hvalevrijedne nezavisnosti jednog instituta, ali i pokazatelj da premijerka do miĹĄljenja svojih savjetnika, koje je sama odabrala, drĹži kao i do miĹĄljenja savjetnika gradona elnika, recimo, grada BrezovĂĄ pod Bradlom. NE Ĺ˝ELE I ulaziti u spekula-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Iz kompliciranih ekonomskih jednadĹžbi za predvi anje gospodarskog rasta treba izbaciti nebitne kategorije kao ĹĄto su uvoz, izvoz, deficit, inflacija ili te aj kune. Kvadrat stana pokazao se kao temeljna kategorija

cije, ostanimo malo na terenu ograni enom mogu im i danim. Sve se prognoze doma ih i stranih analiti ara temelje na bezbroj pokazatelja i kompliciranim jednadĹžbama, ali bi u zemlji kao ĹĄto je Hrvatska trebalo uvesti novu nepoznanicu kako bismo dobili ĹĄto to niju prognozu. Treba izbaciti nebitne kategorije kao ĹĄto su uvoz, izvoz, deficit, inflacija ili te aj kune. Kvadrat stana pokazao se kao temeljna kategorija kojoj svi teĹže i za koji su spremni

istog trenutka u i u vladaju u stranku. ak je i jedan ministar omiljen u svojem gradu jer je stanovnike uspio uvjeriti kako je baĹĄ dobro za njih ĹĄto na mjestima gdje su neko radili ni u stanovi, u kojima baĹĄ zato ĹĄto viĹĄe ne rade ne mogu sebi priuĹĄtiti ni zahodsku ĹĄkoljku. Imamo i sve ĹĄiri popis uglednika koji svaki pedalj ste enog kvadrata stana brane broje i kosti svojih predaka, ili onih koji su na temelju nepovoljnog broja krvnih stanica bivĹĄih stanara dobi-

li dnevnu sobu, zahod, spava u sobu i kuhinjicu. O PRANJU NOVCA kroz gradnju stanova ovaj put ne emo. Svaka budu a jednadĹžba ubudu e bi trebala sa injavati broj slobodnih kvadrata i mjesta u stranci. Tako emo dobiti pravu sliku hrvatskoga gospodarstva. Sve dok isti ti stanari na ulazu u svoje tvrdim obrazom ste ene stanove iznena eno otkriju da su promijenjene brave i da na zidu pokraj vrata stoji: "MMF - zauzeto".

tema 4-5

SPAJANJE FIKSNIH I MOBILNIH OPERATERA Tele 2 bi spajan vatnih korisnika fiksne telefonije kojima je ve dostupna i IP telev

Vipnetu Metron Tele 2 kupuje Op Kona na potvrda završetka Vipnetove akvizicije Metroneta mogla bi biti samo prvi korak u konsolidaciji doma eg tržišta alternativnih telekom operatera; sljede i su sretni par, tvrde izvori Business.hr-a, Tele 2 i Optima telekom, ali njihovo spajanje moglo bi ovisiti o volji Zabe da dio svojih potraživanja otpiše ili pretvori u udjel u Optimi

MLADEN PEJKOVI , predsjednik Uprave Vipneta, i Željko Luka (desno), predsjednik Uprave Metroneta, trebali bi uskoro završiti pregovore o preuzimanju, bruji se u doma em telekomunikacijskom sektoru

Konvergencija fiksne i mobilne telefonije jedini je logi an nastavak razvoja doma eg telekomunikacijskog tržišta, tvrde izvori Business.hr-a u svjetlu gotovo završene akvizicije Metroneta, jer je, kako tvrde, rije samo o finalizaciji ugovora o kupoprodaji prema kojem bi ve inski vlasnik kompanije trebao postati Vipnet, koji je u vlasništvu Telekoma Austrije. Kao nova meta na tržištu spominje se najja i doma i alternativni telekom Optima, koji je postao zanimljiv tvrtki Tele 2, tre em po veli ini mobilnom operateru na hrvatskom tržištu. Pritom se nikako ne smije zaboraviti ni B.net, iji je vlasnik austrijska državna tvrtka BEWAG, koji je ve dulje na prodaju, no zapreka može biti visoka cijena zbog ulaganja i inicijalne cijene koju je BEWAG platio (55 milijuna eura) kod kupnje DCM-a i Adriatic kabela, iz kojih je nastao B.net, tvrde izvori Business.hr-a. Kupnjom Metroneta Vipnet bi postao snažna konkurencija HTu, a isto bi se dogodilo i u slu aju spajanja Tele 2 i Optima telekoma. Prema izvorima Business.hra, sve je to u skladu s trendom na

telekomunikacijskom tržištu jer se teži stvaranju integriranih telekomunikacijskih operatera.

Goleme obveze

Velika zapreka konsolidaciji telekomunikacijskih tvrtki, pa tako i u slu aju Optima telekoma i Metroneta, njihove su velike kratkoro ne i dugoro ne obveze. B.net tu stoji najbolje, ali financijski zahtjevi BEWAGA najve a su zapreka. Alternativni telekomunikacijski operateri u ovom trenutku, prema podacima iz devetomjese nih izvješ a, imaju vrlo visoke kratkoro ne i dugoro ne obveze koje premašuju golemih 1,8 milijardi kuna. Najviše je zadužena Optima, više od milijardu kuna, slijede Metronet s oko 600 milijuna te H1 Telekom s oko 240 milijuna kuna. Bit e zanimljivo vidjeti kolike su obveze i kako su raspore ene u trenutku kada se objave godišnji rezultati koji se o ekuju u sljede im tjednima. Na godišnjoj razini ukupne su se obveze na kraju rujna sva tri telekoma pove ale za 5,8 posto, na 1,84 milijarde kuna, od ega su dugoro ne obveze pove ane za gotovo 5 po-

spajanjem s Optima telekomom dobio puno širu mrežu pritelevizija, a nju Metronet nema

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

onet, Optimu? Jedina prava nepoznanica u jednadžbi o preuzimanju Optima telekoma jest cijena, koju se zbog zaduženosti tvrtke nitko ne usudi procjenjivati DUGOVANJE

1,13

MATIJA MARTI , predsjednik Uprave i ve inski vlasnik Optima telekoma. Je li on bolja udava a za Tele 2 direktora Juliana Ogrina (lijevo) nego što je to Metronet za Vipnet?

milijardi kuna duga, kratkoro nog i dugoro nog, ima Optima telekom

sto, na 762 milijuna kuna. U istom razdoblju kratkoro ne obveze pove ane su za 6,4 posto, na 1,08 milijardi kuna. Upravo su, smatraju dobro upu eni u stanje na tržištu, tako velike obveze alternativnih telekomunikacijskih operatera zapreka njihovu možebitnom spajanju.

Logi an izbor

Dok neki smatraju da je Optima telekom zbog dugova bio prevelik zalogaj za Vipnet, naš izvor upozorava kako je Optima zapravo vrlo logi an izbor u ovom trenutku jer je u odnosu na Metronet sasvim druk iji strateški plan razvoja. Temeljna je razlika u strategiji Optime i Metroneta to da je Optima odlu ila zahvatiti i poslovni i rezidencijalni segment, a Metronet samo poslovni segment korisnika. Optima ima otprilike isti miks poslovnih i rezidencijalnih korisnika kao i HT i po tome je ona jedina prava alternativa HTu, tvrdi naš izvor.

OD RAZDVAJANJA DO PONOVNOG SPAJANJA

Za profitabilnost je nužan puni spektar usluga Pad cijena usluga i velika me usobna konkurencija prisiljavaju telekomunikacijsku industriju na otvaranje novih frontova za stvaranje prihoda, a to su ovom trenutku svakako ujedinjene usluge. Prednost integriranih telekoma je quadruple play (fiksna telefonija, mobilna telefonija, širokopojasni pristup internetu, internetska televizija) odnosno integrirana usluga, nasuprot samo triple play kod isto fiksnih telekoma. Time se, tvrdi naš izvor, omogu avaju znatno ve a tržišna snaga i zna ajne operativne sinergije kao što su korištenje fiksne infrastrukture za povezivanje udaljenih baznih stanica. Kada se tome dodaju i usluge održavanja, iznajmljivanja IT opreme, ICT usluge poput ra unalstva u oblaku, trend ra-

Najve i iskorak Optima je napravila u posljednjem koraku liberalizacije, izdvajanjem lokalnog pristupnog voda, odnosno lokalne petlje, iz mreže HT-a, tako da Optima trenuta no ima više od 100.000 korisnika na izdvojenoj lokalnoj petlji, a Metro-

zvoja u potpunosti je jasan i kroz njega treba gledati prošlogodišnju HT-ovu akviziciju Combisa. Hrvatskoj je do sada HT bio jedini integrirani telekom (fiksna + mobilna + internet + IPTV). Najava Vipnetova preuzimanja Metroneta stvara jasnog drugog integriranog igra a na tržištu i ozbiljnu konkurenciju HT-u. Da je za Tele 2 ulazak na fiksno telekom tržište logi an potez, tvrdi naš izvor, dokaz je i na in njihova poslovanja jer Tele 2 posluje u 11 zemalja, od kojih u šest nudi integriranu fiksno-mobilnu uslugu (Švedska, Norveška, Estonija, Letonija, Litva, Nizozemska), u njih tri isto mobilnu uslugu (Rusija, Hrvatska, Kazahstan) te u njih dvije isto fiksnu uslugu (Njema ka i Austrija).

net ima mnogo manje. Nadalje, Optima je pokrenula vlastitu uslugu internetske televizije temeljene na ADSL pristupu (IPTV) koja je pandan HT-ovu MaxTV-u, dok Metronet nema uslugu vlastite IPTV, osim manji dio “kupljen” kroz Vodatel. Uz to, razlika je i u

korištenju DTK. Naime, dok je Optima postigla sporazum s HTom o korištenju DTK, Metronet je u sporu s HT-om, što je potencijalno velik rizik za njegovo poslovanje, zaklju uje naš izvor. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

UVIJEK MOŽE GORE Anketa makroekonomskih analitičara najv banaka (HUB), pesimističnija je od one Ekonomskoga instituta Zag

HUB: Gospodarsk 1 i 1,8 posto, bez Bankari smatraju da Hrvatsku u 2011. godini očekuje rast bez zapošljavanja, ali tvrde da ne treba očekivati nikakvu eksploziju uvoza, kao ni eskalaciju inflacije, čija se stopa očekuje na podnošljivih 2,7 posto Nedavno je Ekonomski institut Zagreb objavio prognozu hrvatskoga gospodarskog rasta za 2011. godinu od 1,3 posto. U pitanju je Institut iz kojega dolaze dvoje neformalnih savjetnika premijerke Jadranke Kosor - Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević. Premijerka se, očito, oglušila na njihove analize pa barata drugim brojkama jer je Vladina projekcija rasta u 2011. godini 1,5 posto, na temelju čega je i donesen proračun za 2011. godinu. Sandra Švaljek kaže da ekonomske projekcije određene neovisne istraživačke organizacije, pa tako niti Ekonomskog instituta Zagreb, nisu službene projekcije Vlade, dodavši da za potrebe Vlade takve projekcije izrađuje Ministarstvo financija. "Kolega Željko Lovrinčević i ja povremeno savjetujemo predsjednicu Vlade Jadranku Kosor o ekonomskim pitanjima bez formalnih ovlasti, prava i obveza. Vlada stoga nema potrebu usklađivati svoje ekonomske projekcije s neovisnim

projekcijama Ekonomskog instituta Zagreb, kao što ni Ekonomski institut Zagreb kao neovisna znanstvena institucija nema obvezu preuzimati službene projekcije Vlade", zaključila je Sandra Švaljek. Prognoza Ekonomskog instituta ipak nije najmanja dosad u Hrvatskoj. U najnovijoj anketi makroekonomskih analitičara najvećih domaćih banaka, koju je izradila Hrvatska udruga banaka (HUB), rezultati govore da će raspon gospodarskog rasta u 2011. iznositi između 1 i 1,8 posto. Pritom su analitičari Erstea najpesimističniji, pa prognoziraju samo jedan posto rasta, što je najmanje od svih dosad objavljenih prognoza rasta domaćega gospodarstva. Najoptimističniji bankarski domaći analitičari su oni u Hypo Alpe-Adria banci, koji smatraju da će BDP u 2011. godini skočiti 1,8 posto, u Zagrebačkoj i Splitskoj banci drže da će rast iznositi 1,6 posto, a u Raiffeisen banci da će gospodarstvo rasti po stopi od 1,5 posto. U Privrednoj banci

Zagreb analitičari smatraju da rast neće biti veći od 1,4 posto.

The Economist iznimka

Kada je u pitanju Hrvatska, dosad je najoptimističniji bio ugledni britanski gospodarski časopis The Eco-

nomist, koji je prognozirao hrvatski rast od dva posto. The Economist je čak prognozirao poboljšanje na tržištu rada, što je dalo dodatan vjetar u leđa premijerki, koja je nekoliko puta tražila više optimizma u gospodarstvu, koje je 2009. doži-

vjelo težak pad od 5,8 posto, a u 2010. bi očekivana stopa pada trebala iznositi 1,5 posto. Na Ekonomskom institutu Zagreb manje su optimistični, ali ističu da će se oporavak zasnivati na rastu domaće potrošnje, a u

a najvećih domaćih banaka, koju je izradila Hrvatska udruga ta Zagreb

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

rski rast između ez zapošljavanja

SandRa ŠValJEK I ŽElJKO lOVRInčEVIć, neformalni savjetnici premijerke Jadranke Kosor, dolaze iz Ekonomskoga instituta Zagreb, koji prognozira gospodarski rast 1,3 posto prema Vladinih 1,5 posto

Uvoz se već počeo oporavljati i u iduće se dvije godine očekuje nastavak rastućeg trenda zbog popunjavanja zaliha i povećane domaće potražnje. S rastom uvoza doći će do blagoga porasta deficita tekućeg računa platne bilance, ali bi on ipak trebao ostati na relativno niskoj razini od oko 3 posto BDP-a.

EI: nezaposlenost 18,2%

2012. će mu pridonijeti investicije potaknute pripremama za pristupanje Europskoj uniji. Nastavit će se i rast izvoza, premda po nešto nižim stopama nego lani zbog očekivanog restrukturiranja izvoznih djelatnosti, prije svega brodogradnje.

Bankari smatraju da Hrvatsku u 2011. godini očekuje rast bez zapošljavanja, ali tvrde da ne treba očekivati nikakvu eksploziju uvoza, kao ni eskalaciju inflacije, čija se stopa u 2011. godini očekuje na podnošljivih 2,7 posto. Analitičari Ekonomskog instituta smatraju da će se negativni trendovi na tržištu rada nastaviti tijekom

ove godine, čak i nakon što realni sektor zabilježi prva pozitivna kretanja. Tako će stopa registrirane nezaposlenosti narasti sa 17,6 posto, koliko je u prosjeku procijenjeno za 2010., na 18,2 posto u 2011., da bi tek 2012. došlo do smanjenja na 17,7 posto. Kratkoročne prognoze za tržište rada izrazito su nepovoljne. Prvo tromjesečje ove godine moglo bi završiti sa 340-350 tisuća nezaposlenih, odnosno sa stopom nezaposlenosti od 20 posto. Iako se nakon toga očekuje sezonsko smanjenje nezaposlenosti, temeljni trendovi ostat će nepovoljni tijekom ove godine. Treba naglasiti da mnoge međunarodne institucije, poput Međunarodnog monetarnog fonda, Hrvatsku smještaju među zemlje s

najnižim rastom gospodarstva u Europi. Tako je MMF prognozirao rast od 1,6 posto u 2011. godini. Bankarski analitičari ističu da je u Hrvatskoj već vidljiva nova konstelacija i novi odnos između dobitnika i gubitnika kada su posrijedi gospodarski subjekti. "Gubitnici će biti oni koji izravno ili neizravno ovise o Vladinu sektoru, a dobitnici oni koji svojom produktivnošću, proizvodima i uslugama mogu konkurirati na otvorenom međunarodnom tržištu. U očekivanom rastu od 1,5 posto daleko je važnija uloga potonjih i ona će u budućnosti sve više rasti", smatraju bankari.

Rezerva za sve

Treba ipak naglasiti da nitko od analitičara, koliko god stručni bili, nema kristalnu

kuglu. Svojedobno je Marko Škreb, glavni analitičar Privredne banke Zagreb i bivši guverner HNB-a, kazao kako je teško prognozirati gospodarska kretanja te da ih treba uzimati s rezervom. Njemu u prilog treba samo podsjetiti na neke prijašnje prognoze, kao što je ona MMF-ova, čiji su analitičari prije dvije godine prognozirali hrvatski pad od 3,5 posto u 2009. godini te rast od 0,3 posto u 2010. godini. Danas bi premijerka bez sumnje spremno potpisala takvo kretanje gospodarstva, ali su na njezinu i našu žalost kasniji događaji demantirali MMF-ove analitičare i pokazali da uvijek može gore, premijerkinu optimizmu usprkos.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

OTPAD PO EU

Otvoreni radovi na Bikarcu od 8,8 mil. eura

Šibenik. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ozna ila je u petak po etak radova u gradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) na Bikarcu u Šibeniku, prvoga hrvatskog odlagališta komunalnog i drugog otpada koje e biti izgra eno u skladu s hrvatskim propisima i standardima Europske unije u zaštiti okoliša

te e uvesti moderni i ekološki prihvatljiv sustav gospodarenja otpadom. Izgradnja RCGOa prvi je projekt gospodarenja otpadom u Hrvatskoj koji e sufinancirati Europska unija, a stajat e 8,8 milijuna eura. Iz EU-ova predpristupnog programa ISPA bit e dozna eno 68 posto te svote, a ostatak e podmiriti Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost i Grad Šibenik. Operativni nositelj projekta je Gradska isto a Šibenik, a Šibensko-kninska županija je koordinator i pokrovitelj projekta. Župan Goran Pauk

još je 2007. sklopio sporazum o izgradnji tog centra s predstavnicima gradova i op ina u županiji, po kojem e se na Bikarcu odlagati sav županijski komunalni otpad koji e se dovoziti iz sabirnih centara. U velja i 2010. predstavnici Europske komisije u Bruxellesu za izvo a a radova odabrali su gr ku tvrtku Ergazis, ocijenivši njihovu ponudu, vrijednu oko 5,3 milijuna eura, najboljom me u osam prispjelih na natje aj za radove u prvoj fazi provedbe projekta. Gradnja RCGO-a treba završiti do studenoga 2011. H

BROJKA

213

izlaga a iz 16 županija te gosti iz Sombora, Biha a i talijanske pokrajine Trento sudjelovali su protekloga vikenda na 18. gospodarskoj izložbi hrane, pi a i ugostiteljske opreme Histria 2011. u Puli

Počinje gradnja 46 milijuna vrijedne vjetroelektrane pok NOVA ULAGANJA Tvrtka WPD EnerSys, koja je dosad sagradila dvije vjetroelektrane vrijedne 25 milijuna eura, sprema se tražiti dozvolu za gradnju novog pogona nadomak Orebi u te najavljuje skori po etak gradnje projekta pokraj Stona, koji je pokrenut još 2002., ali su ga usporili 'problemi s HEP-om' Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva izdalo je u sije nju rješenje po kojem je projekt gradnje vjetroelektrane Ogorje u op ini Mu prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu uz primjenu mjera zaštite, a u listopadu prošle godine tako je ocijenilo i projekt gradnje vjetroelektrane Lukovac u op ini Cista Provo. Vjetroelektranu Ogorje pokraj Mu a gradit e zagreba ka tvrtka Ailos projekt. Idejnim projektom te vjetroelektrane predvi ena je gradnje platoa sa 18 vjetroagregata pojedina ne snage do 3 MW.

Vjetroelektranu Lukovac u op ini Cista Provo gradit e pak tvrtka WPD EnerSys, koja je dio njema ke grupacije WPD, jedne od najve ih tvrtki u podru ju razvoja, realizacije i korištenja vjetroelektrana. Vjetroelektrana Lukovac imat e 16 vjetroagregata snage od 2 do 3 MW.

'Komplicirana procedura'

Na upit Business.hr-a kada e po eti graditi vjetroelektranu Lukovac, direktor WPD EnerSysa Željko Samardži odgovara da je dobivanje suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša tek prvi korak u realizaciji

ŽELJKO SAMARDŽI , direktor WPD EnerSysa, kaže kako se u strukturi troškova gradnje vjetroelektrane njih 70 do 75 posto odnosi na vjetroagregate, a ostali se odnose na sekundarnu opremu, gra evinske radove, montažu te projektne troškove i troškove financiranja SNIMIO HRVOJE DOMINI

tog projekta. Za vjetroelektranu Lukovac, kao i za vjetroelektranu Katuni u op ini Šestanovac, za koju je EnerSys tako er ve dobio ekološku suglasnost, u tijeku je izrada projektnih dokumentacija za dobivanje lokacijskih dozvola, kaže Samardži . Otkriva i da završavaju idejni projekt

vjetroelektrane Bila Plo a u op ini Orebi kako bi i za njegovu realizaciju zatražili suglasnost Ministarstva zaštite okoliša. Samardži kaže kako je teško prognozirati kad e po eti graditi te tri vjetroelektrane, iako su za sva tri projekta obavili vjetromjerenja na lokacijama, izradili

idejne projekte za dobivanje ekološke suglasnosti sa svim prate im elaboratima i monitorinzima te idejna rješenja projekata. Zaklju uje, me utim, da su sva tri projekta, nažalost, još daleko od realizacije, jer je "slijedom naše (pre)komplicirane procedure potrebno još puno koraka, problema i

ZA 19 RADNIKA VIĹ KA

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Osje ka pivovara nudi otpremnine od 171.000 kuna

IVAN KOMAK, direktor Osje ke pivovare

Osijek. Osje ka pivovara uputila je u petak kona an prijedlog paketa otpremnine za 19 radnika: rije je o maksimalno 171.000 kuna, tj. 150.000 kuna otpremnine i jednokratnoj naknadi za vrijeme obveznog otkaznog roka u visini od 7000 kuna mjese no. Ponu eni paket otpremnine,

na eura pokraj Stona vremena, pa je za te projekte teĹĄko predvidjeti ho e li se, kada i po kojim uvjetima realizirati". SamardĹži kao primjer navodi projekt vjetroelektrane Ponikve nadomak Stonu na PeljeĹĄcu, koji je zapo et joĹĄ 2002. godine, a tek je 2009. godine dobio gra evinsku dozvolu. Projekt vjetroelektrane Ponikve kod Stona sastoji se od 16 vjetroagregata ukupne snage 34 MW, o ekivane proizvodnje 79 GWh, a vrijednost investicije procijenjena je na oko 46 milijuna eura. No, zbog problema s HEP-om EnerSys punih devet godina nije uspio realizirati taj projekt. SamardĹži se nada da e gradnja VE Ponikve ove godine napokon po eti.

PovlaĹĄtena cijena

EnerSys je u Hrvatskoj dosad kod Ĺ ibenika uspjeĹĄno sagradio dvije vjetroelektrane - VE Trtar-Krtolin i VE Orlice. Prva je puĹĄtena u proizvodnju u lipnju 2006. godine, ima 14 vjetroagregata ukupne snage 11,2 MW, godiĹĄnje proizvodi oko 30 GWh elektri ne energije, a gradnja je stajala oko 13 milijuna eura. Druga, VE Orlica, dovrĹĄena je u lipnju 2009. godine, ima 11 vjetroagregata snage 9,6 MW, godiĹĄnje proizvodi oko 23 GWh struje, a koĹĄtala je oko

12,5 milijuna eura. SamardĹži objaĹĄnjava da se cijena gradnje vjetroelektrana kre e od 1,1 do 1,5 milijuna eura po megawatu instalirane snage. U strukturi troĹĄkova njih 70 do 75 posto odnosi se na vjetroagregate, a ostali se odnose na sekundarnu opremu, gra evinske radove, montaĹžu te projektne i troĹĄkove financiranja. I proizvodnja elektri ne energije varira od projekta do projekta, ovisno o lokaciji, vjetropotencijalima, odabranim vjetroagregatima... Po sadaĹĄnjem tarifnom sustavu za obnovljive izvore energije, cijena proizvedene energije zajam ena je 12 godina, a nakon toga odre uje se po trĹžiĹĄnim uvjetima. Vjetroelektrane upla uju lokalnim samoupravama jednu lipu po proizvedenom kWh struje, ali i za zemljiĹĄte, naj eĹĄ e u obliku najma koji iznosi oko 1,5 posto godiĹĄnjeg prihoda. Kad po nu proizvoditi struju, vjetroelektrane ne zapoĹĄljavaju puno ljudi jer su potpuno automatizirane, ali ih moraju nadzirati i odrĹžavati posebni stru ni timovi. No, u njihovoj gradnji sudjeluje puno ljudi razli itih struka, od projektanata do gra evinara i elektromontaĹžera.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

priop ili su, vrijedi idu ih pet dana. U slu aju neprihva anja ponu ene otpremnine, zbrinjavanje tehnoloĹĄkoga viĹĄka provest e se po ZOR-u koji predvi a gotovo etiri puta manje iznose. Iz pivovare iji je direktor Ivan Komak podsje aju, uz ostalo, na to da su, unato krizi, lani pove ali prodaju piva 3% u odnosu na grupaciju proizvo a a piva. Cilj im je dosegnuti funkcionalnost drugih pivovara u kojima proizvode 3000 litara po djelatniku jer je prosjek u Osje koj oko 700 litara po djelatniku. B.hr OGLAS

SLUÂťAJ AKOVĹ TINA

OptuĹžnica protiv ĹĄest osoba i tvrtke

Osijek. Nakon istrage osje ko je Ĺ˝upanijsko drĹžavno odvjetniĹĄtvo pred Ĺ˝upanijskim sudom podignulo optuĹžnicu protiv ĹĄest osoba zbog kaznenog djela zlouporabe poloĹžaja i ovlasti, krivotvorenja sluĹžbene isprave te krĹĄenja zakona o strateĹĄkim robnim zalihama u "slu aju akovĹĄtina" te protiv same tvrtke,

izvijestilo je odvjetniĹĄtvo na internetskim stranicama. lan Uprave PaĹĄko GaĹĄpar, rukovoditelj skladiĹĄta Ivan Vuksanovi te Ĺ˝eljko Peri i Marijan Bakula, Martin Ĺ˝upan te gospodarska inspektorica Ana Lasi optuĹženi su da su spomenutim zlouporabama akovĹĄtini pribavili viĹĄe od 60 milijuna kuna protupravne imovinske koristi. Tvrtku se tereti da je kaznenim djelom koje je po inio bivĹĄi predsjednik Uprave Mijo Mati , koji je lani preminuo u pritvoru, stekla protupravnu korist od 5,83 milijuna kuna. H

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

FARMACEUTIKA

Dermapharm ve inski vlasnik Farmala

Zagreb. Njema ki Dermapharm postao je ve inski vlasnik hrvatske farmaceutske tvrtke Farmal iz Ludbrega, a posao je zaklju en proĹĄloga tjedna, izvijestili su iz ludbreĹĄke tvrtke. Rije je o preuzimanju 95-postotnog udjela, od kojeg je 85 posto otkupljeno od dosadaĹĄnjeg vlasnika, Miljenka Bor-

ĹĄ aka i njegove tvrtke Bomark, a deset posto od malih dioni ara. Procesom akvizicije upravljala je tvrtka Ascendant Capital Advisors. Prodaja Farmala, isti u, logi an je potez jer se Bomark bavi proizvodnjom ambalaĹže te uprava dobivena sredstva namjerava reinvestirati u razvoj i ĹĄirenje osnovne djelatnosti. Rije je o ulaganju u tvornicu za proizvodnju ambalaĹžne stretch folije s ciljem da kapacitetom i tehnologijom postane vode a tvrtka u regiji jugoisto ne Europe. B.hr

ZRAÂťNI PROMET

Na ljeto izravni letovi Hrvatska-SAD

Zagreb. Ameri ka drĹžavna tajnica Hillary Clinton i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi potpisali su u etvrtak u Washingtonu Sporazum o zra nom prometu izmedu vlada SAD-a i Hrvatske. Intenziviranje suradnje o ekuje se prije svega u turizmu, us-

postavom izravnih letove izme u SAD-a i Hrvatske. Sporazum je potpisan nedugo nakon ĹĄto su zrakoplovne vlasti SAD-a utvrdile da Hrvatska ispunjava me unarodne sigurnosne standarde u zra nom prometu te su joj dodijelile kategoriju 1. Time je hrvatskim i ameri kim zra nim prijevoznicima dana mogu nost uspostave izravnih letova izme u dviju drĹžava. O ekuje se da bi izravni letovi mogli biti uspostavljeni ve tijekom ovogodiĹĄnje turisti ke sezone. H

DALMATINSKI HUP

Recikliranjem staro Vlada zaobiĹĄla zabr

Vlada mora poslati jasnu poruku da e biti sankcionirani oni drĹžavni inovnici koji ne poĹĄtuju zakonski rok od 30 do 60 dana za izdavanje dokumentacije koju potraĹžuju poduzetnici, kaĹže predsjednik IzvrĹĄnog odbora dalmatinskoga HUP-a Hrvoje MaruĹĄi

POTPORA KRALJEVICI Iako je od sredine proĹĄle godine Vlada prisiljena poĹĄtovati zabranu potpore brodogradiliĹĄtima, netko se sjetio starog neiskoriĹĄtenog jamstva Kraljevice iz 2008. kojemu je samo promijenjen je iznos i naru itelj

NOVOGRADNJA 548 brodogradiliĹĄta Kraljevica ipak ne e biti prema narudĹžbi Talijana nego prema novom ugovoru s Nizozemcima SNIMIO HRVOJE DOMINI

esto se govori da doma i gospodarstvenici traĹže rupe u zakonu kako bi kroz njih provukli razne, katkad i sumnjive poslovne poteze na samom rubu onoga ĹĄto je zakonski dozvoljeno. Katkad ni drĹžava nije niĹĄta bolja, pogotovo

kada ima nametnutu superviziju Europske unije. Tada se pribjegava dobro poznatim kreativnim rjeĹĄenjima poput onoga koje je doneseno na zatvorenoj sjednici Vlade ovoga tjedna, a odnosi se na davanje jamstava vezanih uz bro-

Poduzetnike koÄ?i kaĹĄnjenje administracije

Vodstvo dalmatinske podruĹžnice Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na konferenciji za novinare odrĹžanoj u petak pozvalo je Vladu da izna e na ina i ukloni administrativne zapreke na svim razinama te kazni inovnike koji ne poĹĄtuju zakonske rokove od 30 do 60 dana za izdavanje dokumenata potrebnih poduzetnicima. "Poduzetnici moraju u roku od 30 dana platiti PDV, kamate za zajam, porez, a ako to ne urade u tom roku, snose sankcije, dok drĹžavni inovnici koji prekora e rok od 30 do 60 za izdavanje dokumenata koje su traĹžili poduzetnici ne snose nikakvu odgovornost, a posljedice trpe poduzetnici", rekao je predsjednik IzvrĹĄnog odbora dalmatinskog HUP-a Hrvoje MaruĹĄi .

Pet regija

Prema njegovim rije ima, Vlada mora poslati jasnu poruku da e biti sankcioni-

rani drĹžavni inovnici koji ne poĹĄtuju zakonski rok od 30 do 60 dana za izdavanje dokumentacije koju potraĹžuju poduzetnici. "Nema gospodarskog razvoja bez poĹĄtovanja tih rokova. NaĹĄa je administracija ko ni ar razvoja gospodarstva i drĹžave u cjelini", ocijenio je MaruĹĄi . Prema njegovim rije ima, HUP podupire najavu premijerke Jadranke Kosor da bi se u ovoj godini moglo radno aktivirati oko 150.000 ljudi, ali tu je nakanu nemogu e realizirati bez poduzetnika kojima zapreke stvara, kako je rekao, glomazna, neu inkovita i skupa administracija na svim razinama. MaruĹĄi smatra da sadaĹĄnjih viĹĄe od 550 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj treba smanjiti "na minimu minimuma", te ustrojiti najviĹĄe pet gospodarskih regija.

Potpora MiloĹĄevi u

MaruĹĄi je izvijestio da je proĹĄlog tjedna bio u izaslanstvu HUP-a na sastanku s potpredsjednikom Vlade Domagojem MiloĹĄevi em. "Zadovoljni smo tim sastankom jer MiloĹĄevi dolazi iz poduzetni kog miljea i razumije poduzetni ke teĹĄko e te se nadamo da e se u Vladi zauzimati za njihovo prevladavanje", kazao je MaruĹĄi . H

dogradiliĹĄte Kraljevica.

Od Talijana do Nizozemaca

Poznato je kako prema strogim pravilima Europske unije Vlada od otvaranja poglavlja o trĹžiĹĄnom natjecanju sredinom proĹĄle godine ne smije da-

Uskoro radovi na bilogorskom ipsilonu

Bjelovar. Gradnja bilogorskopodravskog ipsilon te posebice njegova dijela od Gradeca prema Bjelovaru u duĹžini od 28 km bile su teme sastanka ministra turizma Damira Bajsa i bjelovarsko-bilogorskog Ĺžupana Miroslava a ije s predstavnicima Hrvatskih autocesta (HAC) u petak. Predsjednik Uprave HAC-a Stjep-

ko Boban kazao je kako je plan gradnje ipsilona u proceduri usvajanja u Vladi te da o ekuje da e biti i usvojen za oko dva tjedna. Time e se odobriti i novac u iznosu od oko 300 milijuna kuna ĹĄto e se utroĹĄiti u ovoj godini, i to polovica za trasu prema Bjelovaru, a polovica za autocestu prema Koprivnici. Po etak radova o ekuje se u oĹžujku. Na cijelom ipsilonu trebala bi biti izgra ena 33 objekta, ove godine njih 12. Cijela je investicija teĹĄka gotovo 900 milijuna kuna. B.hr

arog jamstva abranu EU vati nikakve potpore brodogradnji (ĹĄto uklju uje jamstva), a ubrzani procesi privatizacije doma ih brodogradiliĹĄta, pa i Kraljevice, ovih su dana jedna od glavnih aktivnosti na relaciji Bruxelles - Zagreb. Vlada je ipak pronaĹĄla na in kako zaobi i ograni enje, i to tako ĹĄto je uzela nerealizirano jamstvo staro nekoliko godina koje je posluĹžilo kao savrĹĄena izlika za opravdavanje novog jamstva. Rije je o jamstvu danom Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj ili drugim poslovnim bankama koje je Vlada odobrila joĹĄ 2008. godine u iznosu od 13,6 milijuna eura, uve ano za ugovorenu kamatu, za gradnju broda koji je naru ila talijanska tvrtka Petrolmar. Posao, me utim, nije obavljen, ugovor je raskinut i cijela pri a ne bi viĹĄe bila zanimljiva da se netko u Vladi nije sjetio kako se to nerealizirano jamstvo moĹže iskoristiti za odobravanje novog jamstva. Tako je Vladina "odluka o davanju drĹžavnog jamstva za pra enje financiranja novogradnje 548" izmijenjena i sada se odnosi na gradnju broda za drugog naru itelja, nizozemski Theodora Tankers. Vrijednost jamstva promijenje-

HĹ˝ PUTNIÂťKI PRIJEVOZ

Na elu Uprave Renato Humi , lan Mario Musa

Zagreb. Novi predsjednik Uprave HĹ˝ Putni kog prijevoza je Renato Humi , koji e na toj duĹžnosti zamijeniti Marijana Klari a, koji ostaje lan Uprave HĹ˝ holdinga. Odlukom SkupĹĄtine HĹ˝ Putni kog prijevoza u petak je uz novog predsjednika Uprave imenovan i lan Uprave Mario Musa. DosadaĹĄnji pred-

sjednik Uprave HĹ˝ Putni kog prijevoza Marijan Klari na toj je duĹžnosti bio od 2005. godine. Nova uprava HĹ˝ Putni kog prijevoza, napominju iz HĹ˝-a, u skladu je s najavama predsjednika Uprave HĹ˝ holdinga Zlatka RogoĹžara da e me u prvim potezima imenovati novi tim koji e mo i udovoljiti zahtjevima nove orijentacije restrukturiranja i poja anog zamaha investicija. Humi dolazi s mjesta lana Uprave HĹ˝ Putni kog prijevoza, a Musa je bio predsjednik Uprave HĹ˝-ove tvrtke k eri POSIT d.o.o. B.hr

TreÄ&#x2021;ina radnika Brodosplita bez posla VEDRAN DRAGIÂťEVI , predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, traĹži da se odluka o slanju radnika na ekanje povu e barem do 15. velja e, kada se, prema najavama iz Ministarstva gospodarstva, iz Bruxellesa o ekuje odobrenje programa restrukturiranja tog brodogradiliĹĄta

Malo ponu a a

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

MARIJAN KLARI ostaje lan Uprave HĹ˝ holdinga

PRIJETNJA Ĺ TRAJKOM

na je u 9,89 milijuna eura, koliko se drĹžava obvezala vratiti banci ako kredit ne bude moglo vra ati brodogradiliĹĄte Kraljevica. Takav je potez svojevrstan alibi Vladi pred Europskom komisijom, koja je sasvim jasna kada je rije o zabrani drĹžavnih potpora i subvencioniranja brodogradnje. Vidjet emo ho e li manevar pro i pred budnim okom Europske komisije, jer je prili no sigurno kako nije u duhu onoga ĹĄto se zahtijeva od nas. S druge strane, s obzirom na kratke rokove u kojima se treba dugoro no urediti problematika doma e brodogradnje, te ne baĹĄ velik broj kvalitetnih ponu a a, Vladin je potez razumljiv te se o ito na svaki mogu i na in nastoji konsolidirati poslovanje brodogradiliĹĄta. Ne udi stoga i ju eraĹĄnji izostanak reakcije Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja. NaĹĄ upit o tome ĹĄto u Agenciji misle o tom potezu, te moĹže li ga osporiti Europska komisija, ostao je bez odgovora, a neuobi ajena ĹĄutljivost Agencije opravdana je - izostankom saznanja o spomenutoj odluci.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

HAC

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Sindikat metalaca Hrvatske kaĹže kako ne prihva a odluke o slanju 85 radnika Brodosplita na ekanje te upozorava kako trenuta no tisu u od ukupno 3300 zaposlenih u splitskom brodogradiliĹĄtu - nema ĹĄto raditi "Sindikat metalaca ne e prihvatiti odluku o slanju dijela radnika Brodosplita na ekanje. TraĹžimo da se ta odluka povu e barem do 15. velja e, kada se, prema najavama iz Ministarstva gospodarstva, iz Bruxellesa o ekuje odobrenje programa restrukturiranja tog brodogradiliĹĄta", kazao je u petak na konferenciji za novinare Vedran Dragi evi , predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske.

50% pla e

Trenuta no je na ekanju 85 radnika, a joĹĄ ih je tisu u od ukupno 3300 bez posla. Dragi evi je istaknuo kako

sindikat to nikako ne moĹže prihvatiti, kao ni ponudu da takvi radnici primaju 50 posto, odnosno 80 posto pla e, koliko im je bilo ponu eno. Dragi evi je kazao kako takve tvrtke obi no zavrĹĄavaju propaĹĄ u, ali i da samo ekanje moĹže biti prihvatljiva opcija tek nakon ĹĄto Bruxelles skine zabranu ugovaranja novih poslova. "TraĹžimo od Uprave da povu e odluku o slanju radnika na ekanje jer bi deblokada kona no utjecala na ugovaranje novih poslova, a tada e biti jasno da se brodogradiliĹĄte ne e zatvoriti. U suprotnom postoji vjerojatnost da se dogodi otpuĹĄtanje radnika i gubljenje radnih mjesta", kazao je Dragi evi . Istaknuo je kako se prema njegovim saznanjima problemi hrvatskih brodogradiliĹĄta u Bruxellesu ne e rjeĹĄavati u paketu, ve svako od njih zasebno. Prvi hrvatski metalac je

najavio i prosvjede ako Brodosplit ne bude deblokiran do sredine velja e. Mogu je prosvjed u krugu brodogradiliĹĄta, ali kao jedna od lokacija prosvjeda istaknuta je i splitska riva.

Interes za Ĺ˝eljezaru?

Osim o brodogradnji, bilo je rije i i o najavi ste aja u splitskoj Ĺ˝eljezari, a Dragi evi je istaknuo kako do njega moĹže do i samo nakon ĹĄto Vlada natjera poljski Zlomrex da obeĹĄteti radnike, a rije je o iznosima i do 100.000 kuna. Prema njegovim rije ima, za Ĺ˝eljezaru postoji velik interes potencijalnih ponu a a iz Rusije, Njema ke i Italije. Ina e, na konferenciji je zatraĹženo i da Vlada zabrani uvoz jeftinih i nekvalitetnih proizvoda iz Kine, a sve kako bi se spasile doma e metalske tvrtke poput Metalske industrije VaraĹždin ili Elke. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

REAGIRANJE

Orco i Sun ani Hvar: Bebi kleveta Na lanak "Orco finalizira me unarodne pravne akcije protiv Hrvatske", objavljen 7. sije nja, u kojem se me u ostalim navode izjave hvarskoga gradona elnika Pjerina Bebi a, reagirali su Sun ani Hvar i Orco Property Group isti u i da je objavljen "neistinit i neutemeljen navod navodno izre en od tre e osobe, bez mjerodavne provje-

re i uporiĹĄta u istom navodu, ime su povrije eni ugled, dobar glas i ast druĹĄtva Sun ani Hvar, odnosno Orco Groupa". "Objavljenim navodom postupili ste ne samo protivno odredbama Ustava i zakonskih propisa, ve i protivno odredbama Kodeksa asti hrvatskih novinara, kojim se me u ostalim propisuje obveza novinara na iznoĹĄenje istinite, uravnoteĹžene i provjerene informacije i obve-

SPORNI ÂťLANAK u kojem je prenesena izjava hvarskoga gradona elnika

za poĹĄtovanja integriteta i dostojanstva svake osobe. Naime, intencija spomenutog navoda jest degradirati i naruĹĄiti poslovni ugled druĹĄtva Sun a-

ni Hvar, i to prenoĹĄenjem navodnih neistinitih i klevetni kih izjava od strane pojedinca koji se nalaze u viĹĄe nego o itom sukobu s druĹĄtvom Sun ani Hvar, odnosno Orco Property Groupom. Neistinit i klevetni ki navod predmetnog lanka jest da su se neki problemi unutar Orco grupe pokuĹĄali sanirati malverzacijama u Sun anom Hvaru", isti u iz Orco Groupa i Sun anoga Hvara.

Ministarstvo: EU zabranu ribolova strancima produljuje od 1983.

DODATNE MJERE U Ministarstvu ribarstva kaĹžu kako postoje inicijative da se u dijelovima teritorijalnog mora i ZERP-u uvedu ograni enja ribolova, pogotovo pridnenim ko ama, te da su u tijeku razgovori o uvo enja mjera ko arima u podru ju Jabu ke kotline SNIMIO SAĹ A ETKOVI

TERITORIJALNE VODE Odgovaraju i na tvrdnje da e istekom EU sporazuma koji dozvoljava zabranu pristupa stranim ribarima hrvatski Jadran postati otvoren talijanskim ribaricama, u nadleĹžnom ministarstvu kaĹžu kako su uvjereni da e EU sporazum ove godine produljiti U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kaĹžu da im nije jasno na emu Alen Soldo, profesor Centra za studije mora splitskog Sveu iliĹĄta, temelji svoju izjavu da e ulaskom Hrvatske u EU talijanski ribari mo i ribariti ne samo unutar ZERPa nego i u hrvatskim terito-

rijalnim vodama. Naime, u EU sva mora lanica spadaju u zajedni ko ribarsko more, ali unutar zajedni ke ribarske politike postoji propis koji lanicama omogu uje da ribolov u svojim teritorijalnim vodama zabrane stranim ribarima. U Ministarstvu istodobno potvr uju

ono na ĹĄto i Soldo upozorava, da taj propis istje e 31. prosinca 2012. godine.

Redovna revizija

U Ministarstvu objaĹĄnjavaju da se u EU svakih deset godina revidira politika u ribarstvu i donosi temeljna uredba za sljede ih deset godina, a na-

crt nove uredbe se o ekuje krajem 2011. godine. Pritom isti u kako je navedeni mehanizam zaĹĄtite vlastitih teritorijalnih voda od najezde stranih ribara na snazi posljednjih trideset godina, to nije od 1983. godine. Dosad se prilikom svake revizije ribarske politike za sljede e desetogodiĹĄnje razdoblje ta uredba produljivala, pa je tako bilo i zadnji put, 2002. godine. Zato im nije jasno na temelju ega profesor Soldo smatra da tako ne e biti i ubudu e.

â&#x20AC;&#x2DC;Trebamo biti spremniâ&#x20AC;&#x2122;

Drugim rije ima, u Ministarstvu o ekuju da e navedena odredba biti na snazi i nakon navedenog roka, kraja 2012. godine. U prilog tome navode kako je iz prvih konzultacija o reviziji ribarske uredbe iz 2002. godine vidljivo kako u Europi prevladava miĹĄljenje da se takav reĹžim mora nastaviti, a glavni razlog je bolje stanje resursa u teritorijalnim u odnosu na podru ja otvorenog mora. Osim toga, EU parlament poziva da dosadaĹĄnji reĹžim ribolova unutar 12 NM, tj. u teritorijalnim vodama lanica postane trajno rjeĹĄenje, a ne da se odnosi samo na sljede ih deset godina. "Ne tvrdim da e se to dogoditi, ve navodim tre-

nutno vaĹže e propise. Nije dobro ako se cijeli plan zaĹĄtite teritorijalnog mora temelji na nadi da se to ne e dogoditi. To zna i da nemamo plan i da nismo spremni i za takvu mogu nost, jer e o tome odlu ivati drugi i mi ne emo uop e sudjelovati", kaĹže profesor Soldo. U Ministarstvu kaĹžu kako postoje inicijative da se u dijelovima teritorijalnog mora i ZERP-u uvedu ograni enja ribolova, pogotovo pridnenim ko ama, ali da takve mjere ne mogu donijeti rezultat ako ih ne poĹĄtuju svi sudionici ribolova. KaĹžu i da su u tijeku razgovori o uvo enju mjera ko arima u podru ju Jabu ke kotline. " udno je da se govori o regulaciji ribolova, a da se unaprijed pretpostavlja kako se to moĹžda ne e svidjeti Talijanima. Regulacije unutar ZERP-a mogu se donijeti a da se ne pita Talijane, ali za to je potrebna politi ka volja", smatra Soldo. O aktualnoj situaciji u hrvatskom ribarstvu raspravljalo se proĹĄli tjedan i u UdruĹženju ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore. Ribari su, me u ostalim, ponovili da je problem gospodarskog pojasa bio i ostao majka svih problema na hrvatskom Jadranu. Maja Grbi

moja lisnica

KAKO DO I DO NOVCA ZA ULAGANJE NA BURZI Ulaga i koji nemaju dovoljno vlastitog novca za kupnju i trgovanje dionicama, zato što ne žele u zalog davati svoju imovinu, esto posežu za lombardnim kreditima, gdje dionice koje kupuju stavljaju u zalog kao osiguranje kredita, ali ih zadržavaju u vlasništvu

Ponedjeljak 7/2/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Lombardnim kreditom

do dionica i udjela u investicijskim fondovima

U hrvatskim komercijalnim bankama ne može se dobiti lombardni kredit za kupnju dionica, ali zato one klijentima nude široku lepezu nenamjenskih lombardnih kredita i margin kredita. Me u bankama koje su pristale sudjelovati u prilogu, Hypo Alpe-Adria banka nudi margin kredit za trgovanje na ZSE-u koji se može realizirati isklju ivo preko odjela Financijskog tržišta u Hypu. Kredit se nudi u rasponu od 50.000 do tri milijuna kuna uz rok otplate od 12 mjeseci i promjenjivu kamatnu stopu od 10,49 posto. Zanimljivo, tim se kreditom mogu kupiti samo odre ene dionice. Margin call nastupa ako vrijednost portfelja na skrbni -

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU

7,41

> dionice i fondovi > krediti

kunu iznosio je u petak tečaj eura, 0,10 posto manje nego prethodnoga tjedna

14-15

5,44 8,77 kune iznosio je u petak tečaj dolara, 0,88 posto više nego prethodnoga tjedna

159,62

kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte, 2,41 posto više nego prethodnoga tjedna

boda dosegnuo je u petak Mirex, indeks obveznih mirovinskih fondova nakon tjednog pada od 0,01 posto

95,32

boda dosegnuo je u petak obveznički indeks Crobis nakon tjednog rasta od 0,02 posto

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

Osim dionica i udjela u investicijskom fondu, u zalog za lombardne kredite može se dati i oročena štednja kom računu klijenta padne ispod omjera 1:1,8 za kredit. U tom je slučaju klijent dužan u roku 24 sata uplatiti novac ili staviti na skrb dodatne dionice s liste vrijednosnih papira za odobrenje margin kredita do ponovne uspostave traženog omjera.

Kao instrumente osiguranja banka traži skrbništvo nad dionicama ili polog, zadužnicu, izjavu za margin call ili ostale instrumente.

Za udjele u fondovima

Erste banka u ponudi nema namjenske kredite za kup-

LISTA VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI SE UZIMAJU KAO INSTRUMENT OSIGURANJA ZA ODOBRENJE MARGIN KREDITA I TRGOVANJE POD MARGIN KREDITOM HYPO BANKE Naziv vrijednosnog papira Adris grupa (povlaštena) Atlantska plovidba Dalekovod Ericsson Nikola Tesla HT - hrvatske telekomunikacije Ina - industrija nafte d.d. Institut građevinarstva Hrvatske Ingra d.d. Privredna banka Zagreb Končar Zagrebačka banka d.d. Atlantic grupa Dioki d.d. Petrokemija Viro tvornica šećera d.d. Ledo Uljanik plovidba Jadroplov d.d.

Oznaka ADRS-P-A ATPL-R-A DLKV-R-A ERNT-R-A HT-R-A INA-R-A IGH-R-A INGR-R-A PBZ-R-A KOEI-R-A ZABA-R-A ATGR-R-A DIOK-R-A PTKM-R-A VIRO-R-A LEDO-R-A ULPL-R-A JDPL-R-A

*omjer kredita i vrijednosnih papira je 1:1 NAPOMENA: ListA vrijEdNOsNih PAPirA zA OdObrENjE MArgiN krEditA jE PrOMjENjivA.. Listu vrijEdNOsNicA OdrEđujE i jEdNOM MjEsEčNO, A PO POtrEbi i čEšćE, rEvidirA iNvEsticijski OdbOr hyPO ALPE-AdriA bANkE d.d.

nju dionica, a od lombardnih kredita u ponudi su nenamjenski lombardni krediti uz udjele u otvorenim investicijskim fondovima te nenamjenski lombardni krediti pokriveni novčanim depozitom i policom životnog osiguranja. Ovisno o odabranom investicijskom fondu, Erste isplaćuje lombardni kredit u vrijednosti od 60 do 85 posto vrijednosti udjela u investicijskim fondovima kojima upravlja Erste Invest. Rok povrata dulji je nego kod margin kredita i iznosi 48 mjeseci uz kamatu od 6,99 do 10,5 posto, ovisno o izboru fonda i statusu klijenta. Kao instrument osiguranja banka traži založno pravo na udjelima u fondovima. Za kupnju dionica može se iskoristiti lombardni kre-

dit pokriven policom životnog osiguranja. Iznos takvog kredita može doseći i 90 posto vrijednosti police te maksimalnih 100.000 eura uz rok povrata deset godina.

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja nalazi se, pak, u ponudi Raiffeisen banke. To je nenamjenski kredit, koji se kao i u Ersteu, odobrava do 90

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja (RBA) Glavnica kredita Mjesečni anuitet Kamata za razdoblje otplate kredita Interkalarna kamata Naknada za obradu kredita Ukupan iznos za plaćanje

5.000,00 EUR 77,93 EUR 1.546,12 EUR 32,88 EUR 75 EUR 6.654 EUR

Lombardni kredit uz zalog štednog uloga (RBA) Glavnica kredita Mjesečni anuitet Kamata za razdoblje otplate kredita Interkalarna kamata Naknada za obradu kredita Ukupan iznos za plaćanje

10.000,00 EUR 101,25 EUR 2.150 EUR 32,88 EUR 50 EUR 12.232,88 EUR

ERSTE

Lombardni krediti uz udjele u otvorenim investicijskim fondovima Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

EFEKTIVNA IZNOS UKUPAN KAMATNA KAMATNA NAKNADA ANUITETA IZNOS STATUS STOPA STOPA U EURIMA U EURIMA KLIJENTA 8,95%

10,11% min. 250 kn

2,50%,

146,24

14.289,24 obvezan

9,95%

11,39%

3%, 250 kn

151,48

14.841,94

nije obvezan

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

BEZ ANALIZE SPOSOBNOSTI

Što je lombardni kredit

Lombardni kredit je kredit koji se odobrava na osnovi zaloga neke vrijednosti poput nov anog depozita, dionica, obveznica, udjela u investicijskim fondovima ili police životnog osiguranja pri emu korisnik kredita zadržava vlasništvo nad dobrom koje se daje u zalog. Kredit se odobrava u odre enom postotku procijenjene vrijednosti zaloga, a prilikom odobravanja ne utvr uje se kreditna sposobnost klijenta jer je opisani zalog jedini instrument osiguranja naplate potraživanja.

posto vrijednosti police osiguranja, ali uz kamatnu stopu od osam posto. Kamata se napla uje godišnje te je, naravno, promjenjiva. Rok otplate kredita koji se otpla uju u jednakim mjese nim anuitetima iznosi do sedam godina, dok je maksimalni rok od dvije godine za kredite u kojima se glavnica otpla uje jednokratno istekom ugovorenog roka otplate kredita, a kamata po kreditu se obra unava i napla uje mjese no. Osim toga, u Raiffeisenu se može dobiti i lombardni kredit uz zalog štednog uloga, koji pak može dosegnuti i 95 posto vrijednosti oro enog depozita. Kamata u tom slu aju iznosi 1,5 do dva posto na garantni de-

pozit te 2,5 posto viša kamata od one ugovorene na depozit. Maksimalan rok otplate iznosi deset godina.

Nenamjenski

Lombardne kredite za kupnju dionica nemaju ni Privredna banka Zagreb, Raiffeisen ili Splitska banka. One u tu svrhu nude nenamjenske kredite. PBZ-ov nenamjenski kredit može se dobiti do iznosa od 25.000 eura uz rok otplate do 10 godina. Kamatna stopa za klijenta banke u prvoj godini otplate iznosi 8,7 posto, a za ostale je korisnike 9,2 posto. Efektivna kamatna stopa u oba je slu aja ve a od deset posto. Nikola Su ec

Margin krediti imaju razli ite kriterije za poziv na dodatno osiguranje, a oni ovise o tome koliko vrijednost portfelja dionica padne u odnosu na dani kredit

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus

ZAJEDNO ZA BRŽE FINANCIRANJE?

Hypo LS i Progreso u leasingu Progreso grupa i Hypo Leasing Steiermark ovih dana su potpisali ugovor o posredovanju u leasingu, koje e za Hypo Steiermark prvi put obavljati posredni ka tvrtka licencirana prema novom Zakonu o potroša kom kreditiranju. Klijenti Progresa mo i e dobiti najbolji savjet za reali-

OGLAS

zaciju leasing ugovora po povoljnim uvjetima i transparentno s obzirom na to da je kamata vezana uz kretanje europske referentne kamatne stope (EURIBOR). Izmjene zakona o PDV-u prošle su godine gra anima leasing u inile vrlo konkurentnim na inom financiranja u odnosu na klasi no

kreditiranje jer se ukinuo PDV na kamatu. "Potpisom ugovora proširujemo poslove posredovanja i na leasing, što omogu uje da klijentima predlažemo i leasing kao jednostavnu i konkurentnu ponudu klasi nim kreditima za financiranje vozila i opreme", rekao je Vjeko Pereti , direktor Progresa. B.hr

Tjedni pregled VABA

NAJBOLJIH 5 FONDOVA Platinum Global Opportunity KD Energija NFD Aureus Global Developed KD Balanced Raiffeisen C. Europe

21,62%

16-17

URO AKOVI HOLDING

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> dionice i fondovi > krediti

11,97%

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,65 1,77 1,70 1,28 1,22

MP-Mena HR FIMA Equity NFD Aureus BRIC HPB Dioni ki MP-Bric HR

Tjedni pregled

-3,44 -1,83 -1,16 -0,94 -0,79 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - Model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osig. (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom. ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Splitska banka

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Oro ena ĹĄtednja

4,10%

Promjenjiva

1.281

11.281

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank

VRIJEDNOST

Devizna ĹĄtednja

Karlova ka banka

Podravska banka

ZARA ENA

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

PBZ

IKB

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osig. potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

490 MIL. EURA

RBA kupuje poljski Polbank Austrijska banka Raiffeisen Bank International u etvrtak je najavila kupnju poljske banke Polbank radi njezina pripajanja postoje em poslovanju u srednjoj i isto noj Europi. Prvi korak banke bit e stjecanje 70-postotnog udjela u Polbanku, za koji e dosadaĹĄnjem vlasniku gr kom EFG Eurobank Ergasiasu platiti 490 milijuna eura. Dogovorena je tako er

SVA A 3. MAJA I ULJANIKA

Nema broda ispod cijene Uljanik plovidba tvrdi da je 3. maj probio rok za isporuku broda i o ekuje da brodogradiliĹĄte spusti cijenu, dok u 3. maju ne Ĺžele tako lako popustiti Uljanik plovidba ishodovala je produljenje roka za povla enje odobrenog inokredita u iznosu od 60 posto svjetske cijene broda, izvijestio je javnost direktor te kompanije Dragutin Pavleti u o itovanju vezanom uz situaciju s primopredajom tankera Pomer izgra enog u brodogradiliĹĄtu 3. maj zbog kojeg je svojedobno pokrenuta me unarodna arbitraĹža. Pavleti u o itovanju isti e kako je kona an rok za povla enje kredita kraj velja e 2011. godine, za ĹĄto je potrebno ispuniti sve uvjete predvi ene ugovornom dokumentacijom, uklju uju i ugovaranje kona nog rjeĹĄenja vezanog uz podmirenje preostalog iznosa (40 posto) cijene broda. Iz Uljanika poru uju i kako izvan ugovorima preuzetnih obveza preko doma ih banaka pokuĹĄavaju osigurati dodatni kredit kako bi se osigurala sredstva za dodatno gotovinsko pla anje. S tim u vezi su i aktivnosti osiguravanja dodatnih jamstava pored ranije ponu enih, a "u opsegu i pravima prihvatljivih bankama". Po etkom mjeseca zaprimljena je, sukladno zajedni -

kom zahtjevu 3. maja i Uljanik plovidbe, i nova sluĹžbena procjena broda koja prema brokerskoj ku i Clarkson iznosi 36,5 milijuna dolara, a Uljanik je Ministarstvu financija predloĹžio i izmjenu modela Mjera za gospodarski oporavak kojima bi se stvorio "univerzalni okvir" za rjeĹĄenje sporne situacije. Na kraju Uljanikova o itovanja isti e se kako je ta kompanija brod bila spremna preuzeti 26. listopada 2010. godine te da primopredaja joĹĄ uvijek nije obavljena. "Stalnim odbijanjem 3. maja da isporu i brod druĹĄtvo kontinuirano trpi ĹĄtetu te je zbog izuzetno visokog iznosa dosad pretrpljene ĹĄtete Uljanik plovidba zadrĹžala sva prava na osnovi naknade ĹĄtete", zaklju na je poruka o itovanja. No o kolikoj je to no ĹĄteti rije , nisu otkrili. Iz 3. maja joĹĄ su jednom poru ili kako je brod gotov i spreman za isporuku, ali po cijeni koja je definirana ugovorom. "Nakon velikog truda svih strana, uklju uju i i Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, razo arani smo ovakvim dopisom u kojem se tvrdi da 3. maj odbija isporu iti brod", kazao je predsjednik Uprave rije kog brodograditelja Edi Ku an, dodavĹĄi da e cijena broda biti predmet pregovora. B. St.

mogu nost da Raiffesen u kona nici u cijelosti preuzme Polbank i integrira ga u Raiffeisen Bank Polsku. U o ekivanju odobrenja regulatornih vlasti prvi korak u dogovorenom poslu trebao bi biti zaklju en u etvrtom tromjese ju ove godine. Polbank ima viĹĄe od 800 tisu a klijenata, a njegova bilanca stanja krajem tre eg tromjese ja proĹĄle godine iznosila je ukupno 5,5 milijardi eura. Raiffeisen Bank Polska ima viĹĄe od 240 tisu a klijenata, a vrijednost imovine 31. rujna 2010. iznosila je 6,5 milijardi eura. B.hr

LUKA PLOÂťE

Pavlovi naslijedio pet dionica

IVAN PAVLOVI , predsjednik Uprave Luke Plo e ARHIVA B.HR

Direktor Luke Plo e Ivan Pavlovi stekao je pet dionica te kompanije koje ine 0,0022 posto temeljnog kapitala i daju isti postotak glasova na glavnoj skupĹĄtini, objavljeno je u petak na Zagreba koj burzi. Pavlovi je dionice naslijedio i sada posjeduje 106 dionica Luke Plo e koje ine 0,0476 posto temeljnog kapitala kompanije. B. St.

Najve i prinos u godini ostvario GODIĹ NJI REZULTATI MIROVINACA Obvezni mirovinski fondovi u 2010. godini svojim su ĹĄtediĹĄama uspjeli ostvariti visoke prinose Kako je 31. sije nja istekao rok za objavu nerevidiranih rezultata poslovanja druĹĄtava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, na ĹĄto je u svojem rjeĹĄenju od 3. velja e podsjetila i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, doma i obvezni mirovinski fondovi proĹĄlog su tjedna objavili svoja izvjeĹĄ a o poslovanju.

RBA loĹĄiji nego 2009. DUBRAVKO Ĺ TIMAC, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje obveznog mirovinskog fonda, koji je u 2010. godini ostvario prinos ve i od 9,75 posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Najmanji po imovini pod upravljanjem me u njima, Erste Plavi, u 2010. godini imao je neto imovinu u visini od 4,81 milijardu kuna, ĹĄto je u usporedbi s rezultatom na kraju 2009. godine porast neto imovine od 24,84 posto. DruĹĄtvo je

u 2010. godini od lanova dobilo nov anih primitaka u visini od 611,81 milijun kuna, pa su tako ukupni primici porasli 15,82 posto u odnosu na kraj 2009. godine. U 2010. godini prinos Erste Plavog OMF-a iznosio je 9,08 posto, stoji u izvjeĹĄ u, dok je vrijednost neto imovine po obra unskoj jedinici fonda dosegnula 160,72 milijuna kuna. Prema rije ima Petra Vlai a, predsjednika Uprave Erste Plavog OMF-a, fondovi dobar dio svojeg prinosa u proĹĄloj godini imaju zahvaliti oporavku trĹžiĹĄta krajem godine pod utjecajem Ine, ali i op enito kupnjama doma ih dionica, koje su mirovinci smatrali podcijenjenim.

TREZORCI

MFIN izdaje 374 mil. kuna zapisa Ministarstvo financija za utorak je najavilo novu aukciju trezorskih zapisa s planiranim kunskim izdanjem od 300 milijuna kuna i 10 milijuna eura. Na rok od 91 dana planirano izdanje iznosi 50 milijuna kuna, a isti se iznos odnosi i na rok od 182 dana, dok se 200 milijuna kuna trezoraca planira izdati s rokom dospi-

je a 9. velja e 2012. godine. Eursko izdanje tako er se izdaje na godinu dana. Na posljednjoj aukciji Ministarstva financija izdano je 793 milijuna kuna trezoraca, od ega 150 milijuna kuna na tri mjeseca, a 200 milijuna kuna na pola godine, dok su 443 milijuna kuna trezoraca izdana na godinu dana. Po etkom mjeseca izdano je i devet milijuna eura trezoraca po kamati od 2,95 posto te s dospije em od godinu dana. Biljana Star i

s u 2010. io PBZ CO Dobru godinu svojim je štedišama priuštio i PBZ Croatia osiguranje OMF, u kojem je prinos u 2010. iznosio 9,75 posto. Vrijednost neto imovine fonda po obra unskoj jedinici porasla je sa 137,03 na 150,39 bodova. Neto imovina fonda iznosila je na kraju 2010. godine 6,14 milijardi kuna i u odnosu na kraj 2009. godine porasla je 26,17 posto. Nov ani primici od osiguranika u 2010. godini dosegnuli su 5,42 milijarde kuna i porasli 17,36 posto, odnosno za 801 milijun kuna. Raiffeisen obvezni mirovinski fond ostvario je u 2010. godini pak prinos od 8,0854 posto, što je lošiji rezultat nego u 2009., kad je prinos iznosio 9,16 posto. Neto imovina fonda u 2010. godini dosegnula je 10,97 milijardi kuna, što je u usporedbi s rezultatom iz 2009. godine porast od 23,43 posto. Nov ani su primici od lanova fonda u 2010. godini dosegnuli 9,62 milijarde kuna. lanovi fonda prošle su godine u Raiffeisen OMF uplatili ukupno 1,37 milijardi kuna.

AZ bolje nego 2007. Najve e doma e društvo, AZ OMF, ostvarilo je u 2010. godini prinos od 8,47 posto, ime se svrstalo na tre e mjesto po prinosu. No zato su ostvarili najve i rast neto imovine pod upravljanjem u apsolutnom iznosu. Ona je porasla za 2,7 milijardi kuna,

››

Strategije ulaganja u strane dionice bit e klju za razlikovanje OMF-ova u budu nosti

PETAR VLAI , predsjednik Uprave Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda SNIMIO SAŠA ETKOVI na 14,39 milijardi kuna, a vrijednost neto imovine fonda po obra unskoj jedinici dosegnula je 157 bodova, dok je u 2009. iznosila 145 bodova. Time je premašena i vrijednost od 2007. godine od 148 bodova. B.hr

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitka dana u petak je osvojila dionica zagreba kog gra evinara Dalekovoda. Na tu je dionicu u petak potrošeno 2,6 milijuna kuna, dok joj je na tjednoj razini promet premašio razinu od 20 milijuna kuna. Na tjednoj je razini Dalekovod sko io gotovo pet posto, dok je samo u petak dioncia porasla dva posto, na 322 kune.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreba ka banka Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Adris grupa Atlantic grupa Ingra Fima validus Belje Kon ar - elektroindustrija Veterina d.d. Dom holding Tisak Uljanik plovidba Tehnika Kaštelanski staklenici AD plastik Luka Rijeka Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Riviera Pore Jadroplov d.d. Jadranski naftovod Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Razvitak d.d. akove ki mlinovi Petrokemija Centar banka Ericsson Nikola Tesla Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Viro tvornica še era d.d. HUP - Zagreb Viadukt Vaba d.d. banka Varaždin Podravka prehrambena industrija d.d. Kon ar Kon ar Auto Hrvatska SN holding Luka Plo e Karlova ka banka HTP Kor ula Istraturist Umag d. d. Liburnia Riviera hoteli Kraš, prehrambena industrija uro akovi holding Zve evo, prehrambena industrija Hidroelektra niskogradnja Croatia osiguranje d.d. Vupik BC institut Beliš e Adriatic Croatia International Club d.d. Badel 1862 Croatia lloyd Elektrometal Dioki d.d Tvornica istegnutih metala Dukat HGspot Jadranska banka Zvijezda Valamar grupa Tankerska plovidba Ledo Atlas nekretnine Industrogradnja d.d. IPK Kandit Hoteli Maestral Žitnjak Lav evi Konzum Quaestus nekretnine OT-optima telekom d.d. akovština RIZ-odašilja i Finvest Corp Magma d.d. Lošinjska plovidba Jadranka Rabac, ugostiteljstvo i turizam Jadroagent

+ Za razliku od uspješnog Dalekovoda, dnevni gubitnik u petak je bila dionica Zagreba ke banke, koja je uz 11 milijuna kuna prometa pala 1,46 posto, na okruglih 270 kuna, koliko joj je iznosila i najniža dnevna cijena. Na tjednoj razini na dionice najve e doma e banke potrošeno je 13 milijuna kuna, uz rast od jedan posto.

Redovan promet: 41.254.322,16 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

305.00 270.00 3,615.03 312.01 285.00 786.10 16.76 11.55 89.00 571.25 73.10 45.00 216.10 614.11 1,400.00 3,000.00 133.41 230.10 750.00 2,206.03 200.00 155.00 3,330.00 570.00 56.00 3,900.00 160.02 270.00 1,466.50 24.00 440.00 1,420.00 330.00 90.00 318.00 1,180.00 1,120.10 400.00 154.10 1,446.04 63.99 84.03 301.52 2,115.00 450.10 37.24 126.01 175.61 5,670.11 78.02 239.00 600.00 3,510.00 79.23 2,600.00 130.00 79.02 100.00 455.00 20.19 2,716.86 3,400.07 41.10 1,369.91 6,299.00 41.32 520.01 167.60 88.00 121.55 224.90 205.19 49.98 26.92 10.20 145.00 129.98 25.57 156.00 387.98 100.00 670.00

306.60 283.50 3,651.00 323.99 286.50 797.00 17.06 12.32 90.88 579.99 78.13 46.00 227.99 623.50 1,410.03 3,200.00 136.93 239.84 756.93 2,243.00 220.00 158.86 3,400.00 570.00 56.00 3,900.00 163.50 270.00 1,480.00 24.00 453.89 1,435.00 335.00 90.00 324.99 1,200.00 1,130.00 409.00 154.13 1,496.97 63.99 88.77 309.98 2,200.00 450.10 38.49 133.00 177.00 5,670.16 82.00 239.00 600.00 3,510.00 79.25 2,600.00 130.00 80.00 100.00 455.00 20.87 2,720.37 3,400.07 41.11 1,379.99 6,299.00 44.98 521.00 170.00 88.00 129.00 230.00 207.01 49.98 27.50 10.40 145.00 129.98 26.70 156.00 387.98 100.00 670.00

305.37 270.00 3,651.00 322.47 285.00 787.00 16.85 11.80 90.00 571.25 73.10 45.92 223.50 617.01 1,410.01 3,001.25 135.00 230.10 756.00 2,206.03 220.00 158.00 3,400.00 570.00 56.00 3,900.00 160.02 270.00 1,466.50 24.00 450.00 1,434.00 330.00 90.00 318.00 1,200.00 1,130.00 409.00 154.10 1,496.97 63.99 88.77 309.98 2,115.00 450.10 37.50 133.00 177.00 5,670.11 81.99 239.00 600.00 3,510.00 79.24 2,600.00 130.00 79.02 100.00 455.00 20.48 2,720.01 3,400.07 41.10 1,379.99 6,299.00 41.32 520.01 170.00 88.00 122.56 230.00 207.01 49.98 27.50 10.40 145.00 129.98 26.70 156.00 387.98 100.00 670.00

0.12% -1.46% 0.03% 1.87% -1.38% 0.25% -1.46% -4.07% 0.00% -0.65% 4.43% -1.65% -3.62% -0.48% -2.15% 0.04% -0.74% -3.31% 0.53% -1.47% 0.05% 0.54% 2.69% 0.00% 0.00% 0.00% 0.33% 4.25% -0.24% 0.00% 0.00% 7.01% 1.54% -3.12% -2.15% 0.00% 0.44% 5.68% -0.03% -0.40% 0.00% -0.86% 2.27% -3.86% -2.15% -1.32% -0.11% -1.67% 0.09% -1.80% 2.49% 0.00% 0.29% 4.26% -0.02% 0.78% -3.61% -0.01% 1.11% 1.44% -2.51% 0.00% 0.10% 1.47% 2.42% -3.46% 0.00% -4.91% 3.49% 1.21% 9.00% -1.42% -0.04% -3.68% -1.79% 0.01% 12.15% 4.50% 0.00% -0.01% 0.00% 1.51%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,32%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

39,415 42,388 1,581 8,259 4,761 1,205 44,160 46,091 4,789 603 4,570 7,093 1,369 446 124 56 1,273 700 213 71 580 777 35 200 2,000 28 672 400 70 4,000 209 61 250 828 211 52 40 110 253 22 464 333 92 13 62 644 180 133 4 284 80 25 4 165 5 98 157 122 25 534 4 3 208 6 1 134 11 33 56 39 20 21 86 138 355 18 20 101 16 6 20 2

12,049,518.52 11,945,127.15 5,754,931.38 2,624,084.17 1,360,383.24 954,937.49 745,698.38 551,519.37 430,434.42 345,082.56 340,757.93 320,654.57 304,553.04 276,486.38 174,213.58 171,999.74 171,575.32 164,013.71 160,593.45 157,117.00 127,150.00 122,068.62 118,076.00 114,000.00 112,000.00 109,200.00 108,260.34 108,000.00 103,030.50 96,000.00 93,521.16 87,369.77 82,825.00 74,520.00 68,366.69 61,620.23 44,961.01 44,392.85 38,993.13 32,426.16 29,691.36 28,528.40 28,184.92 28,091.29 27,906.20 24,339.67 23,722.29 23,371.60 22,680.53 22,304.28 19,120.00 15,000.00 14,040.00 13,075.36 13,000.00 12,740.00 12,554.12 12,200.00 11,375.00 11,043.71 10,874.10 10,200.21 8,550.87 8,229.54 6,299.00 5,811.38 5,726.05 5,593.00 4,928.00 4,903.57 4,509.79 4,325.57 4,298.28 3,762.90 3,642.00 2,610.00 2,599.60 2,584.59 2,496.00 2,327.88 2,000.00 1,340.00

25,006.30 17,293.07 36,510.00 739.69 1,933.47 2,624.09 126.38 31.88 739.39 1,469.32 134.86 342.90 533.40 357.87 267.14 340.92 566.94 1,376.11 1,055.01 349.83 803.77 258.59 2,525.68 38.82 118.89 409.50 534.65 76.75 1,952.86 32.19 624.00 675.95 150.75 158.87 1,723.56 233.03 69.41 204.50 419.15 333.25 85.69 37.85 1,449.15 640.09 618.27 121.39 40.94 110.43 49.61 123.43 39.79 698.59 389.82 59.60 377.20 10.90 319.40 28.54 1,365.00 6.76 325.38 340.88 258.75 864.41 1,386.85 137.84 235.25 121.57 45.38 25.20 109.99 4,699.72 112.73 77.55 10.96 54.26 80.30 130.14 103.34 129.00 101.22 74.27

365 dana Najniža Najviša 253.10 200.00 1,625.00 217.00 242.21 657.10 14.13 5.00 54.00 430.00 54.51 27.87 135.00 533.13 871.01 612.00 80.21 161.54 705.00 1,106.00 140.00 124.01 2,332.01 550.00 56.00 2,950.00 105.50 200.00 1,181.00 22.50 290.00 1,115.16 190.00 54.00 240.00 975.00 909.99 302.00 66.00 1,160.03 53.00 57.00 280.00 1,436.28 293.00 22.36 84.32 120.00 4,500.00 41.77 180.00 420.00 2,200.00 58.00 2,600.00 100.01 70.00 99.00 240.00 19.11 2,285.00 2,851.00 28.00 1,140.00 4,720.12 20.50 292.00 145.11 44.59 76.10 161.10 145.00 49.98 25.00 5.11 98.00 85.00 23.01 121.00 350.00 65.10 515.00

332.84 289.98 3,680.00 390.00 318.99 829.99 41.75 29.01 98.95 594.50 78.13 50.00 284.99 675.00 2,020.00 4,000.00 146.00 255.00 1,044.18 3,397.40 220.00 190.30 3,520.00 570.00 56.00 3,950.00 184.73 274.98 1,777.00 25.00 457.00 1,780.00 375.00 95.00 355.00 2,450.00 2,198.00 519.00 245.00 2,093.00 79.45 167.99 397.96 2,890.00 497.02 52.00 164.00 257.00 5,670.16 230.00 300.00 600.00 3,510.00 123.78 3,400.00 312.99 143.50 100.01 455.00 51.50 3,100.00 4,711.11 46.00 1,615.00 6,845.00 46.99 598.00 270.00 151.00 163.85 279.00 210.00 87.00 44.80 29.49 150.00 136.00 69.90 173.00 444.00 107.00 670.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,50 104,85 95,00 0,71 154,00 12,50 85,50 9,80 5,30 0,72 251,45 100,00 72,05 4,30 306,50

63,95 105,30 95,00 0,71 155,00 12,70 89,99 9,86 5,34 0,73 258,90 100,00 74,10 4,30 312,00

63,50 105,30 95,00 0,71 154,00 12,61 86,95 9,85 5,31 0,72 258,90 100,00 72,05 4,30 312,00

63,81 1,05 95,00 0,71 154,87 12,69 86,96 9,85 5,31 0,73 252,70 1,00 73,84 4,30 310,58

1,50 1,48 36,99 37,00 82,01 0,99 0,28 36,03 0,50

1,50 1,50 37,00 37,00 82,57 0,99 0,28 36,50 0,50

1,50 1,50 37,00 37,00 82,57 0,99 0,28 36,03 0,50

1,50 1,49 0,37 0,37 0,82 0,99 0,28 0,36 0,50

40,00 38,90 81,00 32,51 35,99 21,59 6,00 4,50 15,91 22,10 5,35 80,03

40,00 38,90 81,00 33,00 36,00 21,59 6,00 4,70 17,00 22,50 5,35 85,00

40,00 38,90 81,00 33,00 36,00 21,59 6,00 4,50 15,91 22,10 5,35 83,00

40,00 38,90 81,00 32,52 36,00 21,59 6,00 4,52 16,30 22,23 5,35 84,50

94,50 98,67 488,00 750,00 7.700,00 630,00 670,00 3.950,00 997,00 1.300,00 1.000,00 3.250,00 15.552,00 980,00 6.700,00

94,55 98,67 493,00 775,00 7.700,00 635,00 695,00 4.010,00 1.000,00 1.300,00 1.000,00 3.320,00 15.552,00 999,00 6.700,00

94,50 98,67 490,00 760,00 7.700,00 630,00 685,00 3.993,00 998,00 1.300,00 1.000,00 3.280,00 15.552,00 983,00 6.700,00

94,50 98,67 490,41 760,10 7.700,00 630,04 685,00 3.993,16 998,11 1.300,00 1.000,00 3.280,12 15.552,00 983,02 6.700,00

156,00 4.550,00 3.550,00 3.750,00 619,00 810,00 32.500,00 660,00 302,00 241,00 1.900,00

163,00 4.570,00 3.556,00 3.799,00 619,00 810,00 32.500,00 665,00 306,00 248,00 1.900,00

156,63 4.553,64 3.551,63 3.772,09 619,00 810,00 32.500,00 662,42 305,18 244,85 1.900,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SI0002100558 ETOG NF1N MELR GRVG TLSG INDGL KDIR PBGS PETG SI0002101341 SAVA ATPG HDOG

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA ETOL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR GORENJE TELEKOM SLOVENIJE INFOND GLOBAL KD ID PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK PETROL REPUBLIKA SLOVENIJA 21. IZDAJA SAVA AKTIVA NALOZBE HELIOS

TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C AUTOMEHANIKA D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K NIS a.d. Novi Sad Tigar a.d. Pirot Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Privredna banka Beograd a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej FKL a.d. Temerin Putevi a.d. Užice Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Vojput a.d. Subotica Energoprojekt holding a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd

ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TETEKS TETOVO TTK BANKA AD SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog RZ USLUGI SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID

639.865,19 62.221,25 50.730,00 38.166,47 33.606,50 33.442,03 31.043,20 28.493,57 26.121,48 24.178,09 23.501,90 16.291,66 15.950,05 11.257,40 9.628,00

0,00 % 0,67 % 0,00 % -1,20 % -0,52 % 3,13 % 12,00 % -2,62 % 0,00 %

18879 17712 37029 23733 8824 6823 17733 12115 8000

28.318,50 26.469,48 13.700,23 8.781,21 7.269,59 6.754,77 4.965,24 4.407,88 4.000,00

0,00 % 2,29 % 0,00 % 4,76 % -0,08 % 0,00 % 3,45 % -4,26 % -3,58 % -1,78 % 1,90 % 3,74 %

42384 36919 11147 15790 2576 3675 11019 11519 2771 1845 6000 319

1.695.360,00 1.436.149,10 902.907,00 513.486,35 92.734,38 79.343,25 66.114,00 52.088,70 45.167,81 41.006,87 32.100,00 26.955,10

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RZLE ALK KMB SBT TETE TTK MPT GRNT RZUS STB OHB

10027 59198 534 53664 217 2636 357 2894 4917 33333 93 16292 216 2618 31

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2012 A2011 NIIS TIGR JAFA VZAS PRBN AIKB SJPT FKLT PUUE MTBN VOJP ENHL TGAS

-0,47 % 0,43 % 1,06 % -0,56 % -0,65 % -0,71 % -0,17 % -0,05 % 0,74 % 0,00 % 1,11 % 0,00 % -2,85 % 0,00 % 3,83 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHKK FBIHK1E FBIHK1C AMHSRK2 HRBFRK2 BIGFRK3 BSNLR BHTSR CRBFRK1 FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A TLKM-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C RSDS-O-C NOVB-R-E AGKR-R-A RSRS-O-B HETR-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 7/2/2011

-0,27 % 1004200 94.897.110,00 0,12 % 619557 61.131.689,19 0,00 % 79357 38.917.352,00 3,26 % 20523 15.599.483,00 0,00 % 1487 11.449.900,00 0,80 % 13425 8.458.222,00 0,00 % 7531 5.158.760,00 0,33 % 830 3.314.325,00 -0,20 % 1525 1.522.119,00 0,00 % 800 1.040.000,00 0,00 % 938 938.000,00 1,42 % 258 846.270,00 20,00 % 37 575.424,00 -0,81 % 520 511.168,00 0,75 % 63 422.100,00

valuta: MKD - makedonski denar -2,11 % 0,06 % 0,04 % -0,50 % 3,17 % -2,41 % 0,00 % -1,13 % -1,24 % -1,37 % -0,05 %

7957 225 210 127 742 462 10 485 980 785 84

1.246.324,00 1.024.570,00 745.842,00 479.055,00 459.298,00 374.220,00 325.000,00 321.275,00 299.080,00 192.205,00 159.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tigar Pirot +3,26% Nova banka Banja Luka +3,13% Zavarovalnica Triglav +3,04% Energoinvest Sarajevo +2,04% Petrol +1,11%

business.hr

Stil Kraljevo -2,68% Stopanska banka Skopje -1,37% Gorenje -0,71% Mercator -0,65% Krka -0,47%

Fabrika duhana Sarajevo

Nova kreditna banka Maribor

Jedan od ve ih skokova cijene na Sarajevskoj burzi ostvarila je u petak dionica Fabrike duhana Sarajevo ija je zadnja zabilježena cijena iznosila 83 konvertibilne marke, što je 3,74 posto više u odnosu na posljednju cijenu prethodnoga dana. Tom se dionicom tijekom dana trgovalo i po cijeni od 85 KM, a najniža je cijena bila na razini od 80,03 KM. Ukupan promet dionicom Fabrike duhana Sarajevo iznosio je 26.955 konvertibilnih maraka.

Osim što joj je cijena pala 1,84 posto, dionica Nove kreditna banke Maribor našla se poljednjega dana u tjednu pri dnu popisa dionica s najve im dnevnim prometom na Ljubljanskoj burzi. Vlasnika je naime promijenilo 827 dionica te je promet dioncom Nove kreditne banke Maribor iznosio 8406 eura, a posljednja je zabilježena cijena bila na razini od 10,16 eura. Tijekom dana cijena te dionice kretala se u rasponu od 10,1 do 10,27 eura.

+3,74 -1,84

REGIONALNI INDEKSI -0,27% BIRS +0,63% 972,91 835,05 Belex15 +0,19% FIRS +0,46% 1.706,19 749,42 Belexline +0,16% MBI10 -0,35% 2.767,67 1.404,30 SASX10 MOSTE -0,24% 523,69 0,00% 1.116,87 NEX20 SASX30 +0,87% 14.522,53 +0,23% 1.049,70 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,54% WIG20 +0,12% 2.739,04 BUX +0,40% 23.346,38 +1,35% +0,53% ATX -0,65% 2.921,44 indeksa na zatvaranju u +0,86% Stanje petak 4. velja e 2011.

FTSE100 5.992,40

DAX 7.199,10

CAC40

4.040,79

MICEX 1,764.79

AMERI»KI INDEKSI +0,02% S&P500 -0,04% 12.041,97 1.307,10 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,10% etvrtak 3. velja e 2011. 2.753,88 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

d ukupno 92 fonda 63 su prošli tjedan zabilježila porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,55 posto do +4,56 posto, a osam fondova ostvarilo je rast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond prošlog je tjedna bio Ilirika Gold kojemu je vrijednost porasla 4,56 posto, a slijedi ga Platinum Global Opportunity s porastom od 2,65 posto. Najve i pad me u dioni kim fondovima prošlog je tjedna zabilježio MP Mena HR kojem je vrijednost smanjena 1,55 posto, a slijedi ga Fima Equity s padom od 1,50 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je KD Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti od 1,28 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom od 1,11 posto. Najve i pad me u mješovitim fondovima zabilježio je NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena 0,72 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom od 0,28 posto. Najve i dobitnik me u obvezni kim fondovima je OTP euro obvezni ki (+0,50 posto), slijedi ga Raiffeisen Bonds (+0,27 posto), a jedini s negativnim rezultatom u toj grupi je ZB bond (-0,02 posto). Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash, koji je porastao 0,10 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je HPB Dioni ki kojem je vrijednost u 2011. godini porasla 9,79 posto. Od mješovitih fondova vode i je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini 7,60 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su OTP euro obvezni ki (+1,51 posto) i Raiffeisen Cash (+0,34 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

97,1881 15,1408 57,5324 5671,1800 34,8000 68,4000 112,8268 45,9715 49,7665 91,8612 115,0187 51,5115 84,2205 91,5927 76,6516 15,1155 93,5717 11,0980 99,6645 74,5145 78,9327 134,4600 13,2075 116,1175 324,5524 71,7558 96,3100 97,9062 146,0791 50,0510

2,70 0,78 0,76 0,25 0,23 0,22 0,14 0,12 0,10 0,07 0,05 0,03 0,02 0,01 0,00 -0,07 -0,07 -0,12 -0,14 -0,16 -0,19 -0,20 -0,20 -0,22 -0,23 -0,25 -0,27 -0,27 -0,27 -0,28

-2,67 9,46 -6,84 3,46 14,66 12,87 25,94 22,43 2,39 13,00 -0,67 8,29 2,26 13,57 0,36 11,96 9,13 2,29 10,66 8,94 14,73 5,24 5,68 6,45 8,42 11,56 14,46 8,05 21,81 2,13

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

0,27 3,37 3,70 3,53 3,35 5,80 1,04 3,11 4,44 5,34 1,08 2,96 3,09 5,42 6,68 11,74 2,77 1,92 5,18 3,54 3,80 8,27 7,98 1,54 2,69 3,55 5,32 3,42 2,32 3,35

03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011

DIONI KI FONDOVI Ilirika Gold Platinum Global Opportunity Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity Erste Total East Raiffeisen C. Europe VB CROBEX10 OTP indeksni HPB Dynamic HPB Dioni ki Ilirika BRIC C-Zenit Platinum Blue Chip PBZ Equity fond FIMA Equity KD Victoria OTP meridian 20 AC G Dynamic EM NFD Aureus Global Developed HPB Titan Capital Two ZB trend KD Prvi izbor OTP Europa Plus MP-Global HR PBZ I-Stock Erste Adriatic Equity HPB WAV DJE NFD Aureus US Algorithm VB High Equity

N/A 24,03 1,81 3,08 12,95 12,06 24,72 22,17 0,63 7,63 8,06 4,61 2,38 18,61 -3,46 1,39 11,11 2,71 8,08 9,54 17,28 4,45 8,23 7,67 12,34 17,42 13,37 10,57 23,02 5,01

N/A 14,97 9,85 -5,30 2,02 0,16 9,26 6,50 -5,05 -1,14 20,25 -9,74 7,97 5,24 -13,12 -3,86 3,70 5,82 4,45 8,97 10,71 9,70 13,22 10,69 17,31 16,35 -0,32 17,86 30,74 -3,31

N/A -6,77 -13,86 -14,86 -27,06 -6,34 12,26 -22,06 -14,55 -1,58 13,80 -20,07 -5,41 -1,61 -3,90 3,58 -2,37 5,57 -0,06 -7,98 -6,02 3,64 3,55 10,18 -7,47 -8,92 -0,70 -0,62 17,77 -18,69

-2,88 6,86 -7,29 2,08 7,01 9,39 9,78 9,42 2,04 9,79 -3,85 2,85 -0,75 7,82 1,02 7,96 4,35 -1,51 2,12 2,28 3,74 -0,98 1,62 3,43 1,21 3,11 7,32 0,82 -0,60 0,64

7,244 8,449 7,238 6,194 40,353 199,276 9,224 149,215 20,291 20,420 35,513 5,949 8,417 376,357 18,968 72,275 18,839 14,648 63,721 10,487 7,406 195,818 5,692 9,034 5,378 231,436 196,502 14,517 28,385 12,895

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI ST Balanced PBZ Global fond HPB Global ST Aggressive Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Agram Trust C-Premium AC G Balanced EM Allianz Portfolio ICF Balanced Erste Balanced KD Balanced HI-balanced ZB global Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

175,9038 111,1362 103,2727 67,5578 110,1600 160,7900 115,7814 73,6476 5,7060 11,1900 117,2966 120,0240 127,4300 8,7728 10,2294 149,1300 150,5630 83,2339

0,14 0,07 0,07 0,04 0,00 -0,01 -0,01 -0,07 -0,08 -0,11 -0,11 -0,16 -0,17 -0,17 -0,19 -0,30 -0,58 -0,70

3,22 11,05 6,52 7,51 2,02 5,71 7,34 9,12 5,71 2,65 5,52 7,39 10,79 7,25 4,31 4,97 2,88 0,52

-1,27 14,35 1,86 2,88 3,08 6,44 6,94 8,59 4,24 3,36 7,61 3,67 10,11 4,30 4,74 6,42 7,31 2,92

-7,28 6,65 -4,33 -1,97 N/A 4,24 -0,13 1,30 -4,74 6,55 11,05 -7,95 4,88 7,64 3,52 7,52 1,48 2,44

7,25 5,80 0,61 -7,04 N/A 5,79 2,89 0,65 -13,06 6,01 9,64 2,42 0,31 -2,56 0,25 4,25 8,47 -3,95

3,03 6,40 5,56 3,56 1,65 3,60 7,60 5,31 2,02 -0,50 1,84 6,12 4,31 4,77 -0,24 1,04 -0,76 -1,92

11,785 286,530 93,010 2,765 185,357 310,861 38,312 13,300 12,766 14,451 7,476 12,441 104,940 7,311 70,715 713,346 44,180 15,010

8,07 9,40 5,34 5,37 0,91 8,44 5,14 2,57 4,01 1,93 1,73 8,76 10,05 5,05 8,95 9,59 5,03 4,55

03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011

162,4912 125,4418 11,3969 175,7900 130,6800 158,7900 130,1267 128,7967

0,19 0,17 0,10 0,08 0,08 0,07 0,04 -0,05

1,21 0,88 0,58 0,88 -0,02 -0,73 0,52 1,28

3,73 0,67 1,38 2,33 2,09 -0,36 1,88 1,79

7,90 4,64 5,28 7,23 6,72 3,76 6,43 4,02

8,04 4,34 1,47 6,70 4,37 4,94 4,52 5,04

0,34 0,73 0,23 0,77 0,28 -0,20 0,43 1,51

54,823 13,515 7,378 476,390 194,680 218,493 139,240 15,577

6,28 5,34 8,95 8,70 7,68 9,59 7,91 5,14

03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

122,8199 132,7909 163,1733 126,1935 145,4600 138,9900 139,0311 135,7069 132,6005 11,3590 10,7156 108,8002 105,8000 140,1823 124,8765 117,5254 102,4054

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,04

0,68 0,52 0,61 0,53 0,85 0,75 0,68 0,72 0,68 0,61 0,75 0,67 0,55 0,44 0,37 0,83 0,21

1,24 1,14 1,23 1,19 1,80 1,63 1,32 1,57 1,55 1,39 1,56 1,47 1,32 0,95 0,69 1,66 1,01

2,67 2,64 2,20 3,51 3,60 3,42 2,60 3,17 3,34 3,33 3,35 3,33 3,81 2,38 2,48 3,28 1,11

4,10 6,29 4,76 4,36 4,83 4,38 4,58 4,40 5,43 5,56 4,22 4,99 4,21 3,26 3,90 5,09 1,58

0,30 0,18 0,24 0,21 0,34 0,22 0,27 0,21 0,26 0,24 0,27 0,23 0,20 0,16 0,19 0,30 -0,14

127,894 956,791 2033,399 536,568 836,953 679,705 109,112 65,131 238,113 135,000 27,600 176,325 627,919 146,035 40,092 182,905 7,691

5,12 11,85 10,54 8,54 7,95 7,68 7,36 7,09 5,34 2,36 1,67 1,73 1,37 10,54 5,81 3,25 1,52

03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011 03.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI Capital One HPB Obvezni ki HI-conservative Raiffeisen Bonds Erste Bond ZB bond PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond VB Cash Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 7/2/2011

VALUTNA TRŽIŠTA

Euro ispod 1,36 USD

Zagreb. Polovicom prošloga tjedna na valutnim se tržištima te aj eura, prvi put nakon tri mjeseca, probio duboko u podru je iznad 1,38 dolara, no do kraja tjedna potonuo je ispod granice od 1,36 dolara. Te aj eura prema ameri koj valuti oslabio je prošloga tjedna 0,19 posto, na 1,3585 dolara. Euro se našao pod pritiskom i zbog podijeljenih mišljenja oko kriznog fonda eurozone. H, Bhr

DO 9. OŽUJKA

Laško prima ponude za Mercator

Pivovarna Laško, Pivovarna Union i Radenska objavile su poziv za javno prikupljanje pisanih obvezuju ih ponuda za kupnju 878.840 dionica, odnosno 23,34 posto udjela u najve em slovenskom trgova kom lancu Mercatoru, nakon što je Nadzorni odbor grupe dao suglasnost za provedbu natje aja.

Kako prenose slovenske Finance, rok za predaju ponuda istje e 9. ožujka ove godine, a prodajom Mercatora, Dela i Fructala grupa Pivovarna Laško planira smanjiti svoje dugove. Raspisivanje natje aja za prodaju Fructala planirano je za sredinu velja e, a natje aj za prikupljanje neobvezuju ih ponuda za 100-postotni udjel u Delu raspisan je još prošle godine. Ostvare li se planovi grupe, dug kompanije krajem godine trebao bi biti na razini oko 160 milijuna eura. B.hr

BROJKA

posto iznosila je stopa nezaposlenosti u sije nju u Sjedinjenim Ameri kim Državama; pala je 0,4 posto u odnosu na prosinac 2010.

Ina i Dalekovod profitirali u mirnom trgovanju

ULAGA»I PREDAHNULI Prošlog je tjedna na Zagreba koj burzi na dionice potrošeno 160 milijuna kuna, a u fokusu tržišta bile su dionice Ine, HT-a, Zabe i Dalekovoda Dioni ki indeksi Zagreba ke burze prošli su tjedan završili na suprotnim stranama. Referentni Crobex porastao je minimalnih 0,09 posto i dohvatio 2305 bodova, dok je blue chip Crobex 10 pao 0,2 posto i završio na 1269,34 boda.

Inin rekord

Tijekom cijelog tjedna na dionice je potrošeno 165 milijuna kuna, od ega je na dionice HT-a, Ine, Zagreba ke banke i Dalekovoda utrošeno po više od deset milijuna kuna. Tje-

dan je obilježilo mirno i pomalo letargi no trgovanje. "Stagnacija indeksa uz niski redovni promet nastavlja se na doma em tržištu. Takva situacija mogla bi potrajati do po etka intenzivnije objave financijskih izvješ a doma ih kompanija za prošlu godinu, koja e investitorima dati nove kratkoro ne smjernice", kazao je za Hinu analiti ar Odjela ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci Dalibor Balga . Novi povijesni rekord uz

uspješnog Dalekovoda, dnevni gubitnik u petak bila je dionica Zagreba ke banke, koja je uz 11 milijuna kuna prometa pala 1,46 posto, na okruglih 270 kuna, koliko joj je iznosila i najniža dnevna cijena. Na tjednoj razini na dionice najve e doma e banke potrošeno je 13 milijuna kuna uz rast od jedan posto.

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke, ija je dionica u petak pala gotovo dva posto uz milijunski promet ARHIVA BUSINESS.HR

Ingra pala tri posto

tjedni promet od 22 milijuna kuna uhvatila je dionica Ine. Ina je porasla 0,03 posto, na 3651 kunu, a najviša joj se cijena uzdizala i do 3680 kuna. Najlikvidniju poziciju dohvatio je HT, koji je pao 0,2 posto, na 305 kuna. Na najve i doma i telekom potrošeno je gotovo 40 milijuna kuna. Titulu dobitka dana u pe-

tak osvojila je dionica zagreba kog gra evinara Dalekovoda. Na tu je dionicu u petak potrošeno 2,6 milijuna kuna, dok joj je na tjednoj razini promet premašio razinu od 20 milijuna kuna. Na tjednoj je razini Dalekovod sko io gotovo pet posto, dok je samo u petak dionica porasla dva posto, na 322 kune. Za razliku od

REGIJA

Važna vijest stigla je iz Ljubljane krajem tjed-

Nikola Su ec

BROJKE

Tjedni pad u Ljubljani i Skoplju Slovenski indeks SBI TOP na tjednoj je bazi zabilježio pad vrijednosti od 1,2 posto zaklju ivši tjedan na razini od 845,05 bodova.

Više od pet milijuna kuna prošlog su tjedna ulaga i potrošili i na dionice Ingre, koje su pale tri posto, na 16,85 kuna. Tijekom tjedna ulaga i su razmijenili gotovo 300.000 dionica tog gra evinara po cijenama izme u 16,6 i 17,3 kune. Tri su posto pale i dionice Belja, ija je zadnja cijena u petak iznosila 90 kuna. Više od 11 posto osvojio je Validus, koji je stao na cijeni od 11,8 kuna.

na kada je Grupa Pivovarna Laško objavila poziv za skupljanje ponuda 23,34 posto udjela Mercatora, ija je dionica u petak pala 0,65 posto, na 154 eura. U minusu je bila i Krka ija je cijena na kraju tjed-

na iznosila 63,5 eura. Pad je na tjendoj razini zabilježio i makedonski MBI 10, dok su ostali indeksi bili u plusu. U Beogradu se tako posljednjega dana u tjednu najviše trgovalo dionicom Naftne industrije Sr-

bije koja je ostvarila 38,9 milijuna dinara prometa. Druga na popisu najlikvidnijih u Beogradu bila je dionica Tigra sa 16 milijuna dinara prometa, dok je cijena toj dionici rasla 3,26 posto, na 760 dinara. B.St.

2,3 0,6

posto porastao je sarajevski SASX-10

posto porastao je banjalu ki BIRS

Japanci iste police prebacuju i svoje knjige u iPad Osim ĹĄto je tehnoloĹĄka igra ka koju svatko tko imalo drĹži do sebe jednostavno mora imati, iPad se pokazao i kao uspjeĹĄan organizator za male japanske stanove, otkriva Bloomberg. Nakon ĹĄto se Yusuke Ohki odlu io skenirati i pohraniti na iPad svojih 2000 knjiga,

nije ni slutio da e ĹĄest mjeseci kasnije biti vlasnik tvrtke sa 120 zaposlenika koji svakodnevno istu uslugu pruĹžaju drugim zainteresiranim Japancima koji Ĺžele napraviti mjesta u svojim kroni no sku enim stanovima, a da se ne moraju odre i omiljenih

GUBITNICI DANA (ZSE) IPK Kandit Validus Liburnia Riviera Optima Telekom Tisak

DOBITNICI DANA (ZSE) Atlas nekretnine +15,58% Finvest Corp +12,15% Hoteli Podgora +9,71% Lav evi +9,00% HUP Zagreb +7,01% 0 Raste

knjiga. Japan je zbog svojih strogih zakona o cijenama knjiga i autorskim pravima postao najve e svjetsko trĹžiĹĄte za skeniranje knjiga. ak 60 tvrtki u Japanu bori se za klijente koji trebaju uslugu pretvaranja svojih knjiga u e-knjige. D. B.

83 Nema promjene

-4,91% -4,07% -3,86% -3,68% -3,62% 0 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,448.26 159,62

Prom. 0,18% 0,01%

Sirova nafta 90,86 Prirodni plin 4,56 Zlato 1.334,94 Srebro 28,33 Goveda 104,00 Kava 02.02. 292,75

0,10% 2,71% 0,46% 0,67% 0,00% 0,97%

DOBRO JE RADITI ZA NIJEMCE U NEW YORKU

Deutsche Bank najdareĹžljiviji â&#x20AC;&#x2DC;ĹĄefâ&#x20AC;&#x2122; na Wall Streetu Banke i druge financijske institucije koje posluju na Wall Streetu lani su svojim zaposlenicima isplatile vrtoglavih 135 milijardi dolara, ĹĄto je ĹĄest posto viĹĄe nego 2009. godine. Prema zaposlenicima najdareĹžljiviji nije bio ekstremno uspjeĹĄan, ali i omraĹžen, investicijski div Goldman Sachs, kao ni njegov najve i konkurent Morgan Stanley, nego ameri ka podruĹžnica njema kog Deutsche Banka. Zaposlenici Deutsche Bankova odjela investicijskog bankarstva u New Yorku u prosjeku su lani dobili 514.332 dolara po osobi, ĹĄto je pet posto viĹĄe nego godinu dana prije, piĹĄe Fortune. Prosje na zarada zaposlenika Goldman Sachsa iznosila je 430.700 dolara i bila ak 14 posto manja nego 2009. godine. Manje nego u 2009. lani su dobili i radnici J.P. Morgana, koji su se morali zadovoljiti s prosjekom od 369.651 dolara po osobi. Pla e u Morgan Stanleyju sko ile su osam posto i u proĹĄloj su godini u prosjeku iznosile 256.627 dolara. Nikolina Rivosechi

Dobro je poznato da mnogi ZAPOSLENIK ameri ki poslodavci, pogotovoDeutsche oni iz texxBankova newyorĹĄkog odjela investicijskog bankarstva lani je u prosjeku dobio 514.332 dolara ARHIVA BUSINESS.HR

UKRATKO... Pahor ide u Ameriku

Slovenski premijer Borut Pahor u ponedjeljak odlazi u trodnevni posjet SAD-u gdje e razgovarati s ameri kim potpredsjednikom Joeom Bidenom, a sastat e se i s predsjednikom Barackom Obamom.

Ashton Kutcher za ku u traĹži 2,6 milijuna dolara

NAGRADA ZA BORBU PROTIV PREUZIMANJA?

Hermes isplaÄ&#x2021;uje predujam dividende Francuski Hermes, vjerojatno najpoznatiji proizvo a torbica na svijetu, prvi e put u svojoj dugoj povijesti (osnovan je joĹĄ 1837.) isplatiti predujam dividende. Predujam dividende u iznosu od jednog eura po dionici na ra unima vlasnika udjela u toj kompaniji na i e se ve idu eg tjedna. Isplata predujma dividende Hermesu e odnijeti ukupno 110 SLAVNI PROIZVO AÂť TORBICA za predujam dividende milijuna eura, a taj e iznos biti morat e izdvojiti 110 milijuna eura ARHIVA B.HR izdvojen iz gotovine na ra unu

www.business.hr

koja doseĹže 830 milijuna eura, piĹĄe Telegraph. Hermes je objavio da mu je u posljednjem lanjskom kvartalu prodaja sko ila 25 posto i na godiĹĄnjoj razini dosegnula 2,4 milijarde dolara. Iako su dobri rezultati vjerojatno jedan od razloga isplate predujma dividende, analiti ari smatraju kako je on i nagrada lanovima obitelji Hermes te suvlasnicima kompanije koji se brane od neprijateljskog preuzimanja ljutog konkurenta LVMH.

Ho e li broj novih narudĹžbi njema koj industriji pokazati daljnji oporavak tamoĹĄnjeg gospodarstva, itajte na...

Hollywoodski glumac Ashton Kutcher odlu io je prodati svoju â&#x20AC;&#x153;moma kuâ&#x20AC;? ku u u Los Angelesu. Kupio ju je 2004. za milijun dolara, a sada za nju traĹži nekoliko puta viĹĄe - 2,6 milijuna dolara.

Ameri ki scenaristi nagradili 'DruĹĄtvenu mreĹžu'

Aaron Sorkin, scenarist filma "DruĹĄtvena mreĹža", koji govori o kontroverznom nastanku danas ekstremno popularnog Facebooka, za svoj je scenarij dobio nagradu udruĹženja ameri kih scenarista.