Business.hr broj 822 by Business.hr

'PARTNERSTVO, A NE PRIJEVARA' 2

Vrana: Sunčani Hvar nije javnoprivatno partnerstvo Prvi isti projekt javno-privatnog partnerstva za koji e se javnim natje ajem tražiti privatni partner dom je za starije i nemo ne osobe u vrijednosti od 19 milijuna kuna. U planu je gradnja pet takvih objekata

IDE U NOVE IZAZOVE 10

Drago Munjiza otišao iz Gastro grupe

UTORAK 8/2/2011

SVE OSTAJE U OBITELJI ila BROJ 822 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

v o l s o g a l b ć i l a D a c i r t s i Min g e j o v s e j n a v o n ime e n I u v a r p U u supruga

SUKOB INTERESA 4-5 Prema tzv. Polan ecovoj izmjeni i dopuni ugovora o me usobnim odnosima dioni ara koji se odnose na Inu, hrvatske predstavnike u Upravu nominira, odnosno predlaže Vlada, u kojoj sad sjedi ministrica Martina Dali , a njezin e glas omogu iti da njezin suprug Niko Dali sjedne u Upravu Ine, jer Nadzorni odbor mora glasati za prijedlog Vlade RA»UNE NAM POMRSIO I S&P

Kamata na nove obveznice neće biti ispod 6,5 posto Ministarstvo financija RH ponovno mora iza i na inozemno tržište, izgledno pod jednako lošim uvjetima po kojima su izdane i obveznice koje otpla ujemo 6

info&stav 2-3

(Jadran)kamenom na Orešara Jackpotom protiv ste aja

Utorak 8/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Radnici Jadrankamena, nezadovoljni kašnjenjem pla a, fizi ki su nasrnuli na ve inskog vlasnika tvrtke Brunu Orešara. Incident se dogodio tijekom sastanka zaposlenika u kinu u Pu iš ima. Tražili su da im se obrati Orešar...

'PARTNERSTVO, A NE PRIJEVARA'

Vrana: Sun ani Hvar nije projekt JPP-a Prvi isti projekt javno-privatnog partnerstva za koji e se javnim natje ajem tražiti privatni partner dom je za starije i nemo ne osobe u vrijednosti od 19 milijuna kuna. U planu je gradnja pet takvih objekata Prvi projekt javno-privatnog partnerstva (JPP) koje e odobriti Agencija za javnoprivatno partnerstvo može se o ekivati idu ih dva do tri tjedna, najavio je ravnatelj agencije Kamilo Vrana. Agencija je osnovana prije dvije godine, nakon donošenja Zakona o JPP-u, i uskoro e biti predstavljen prvi projekt koji je prošao cijelu proceduru i za koji e se javnim natje ajem tražiti privatni partner. Rije je o domu za starije i ne-

KAMILO VRANA, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo

mo ne osobe u vrijednosti od 19 milijuna kuna. U planu je gradnja pet takvih objekata, pa ukupna vrijednost investicije iznosi stotinjak milijuna kuna. Osim iz podru ja socijalne skrbi, do ljeta e biti predstavljeno još nekoliko projekata iz transporta i urbane infrastrukture ukupne vrijednosti

SNIMIO SAŠA ETKOVI

business.hr

Voza kamiona koji je na lotu osvojio 10 milijuna eura odlu io je spasiti od ste aja poduze e za koje je radio, ponajprije kako bi sa uvao petanest radnih mjesta, objavio je u ponedjeljak francuski dnevni list. Bio je "jedini potencijalni kupac" tvrtke u ste aju, za što je isplatio nekoliko stotina tisu a eura. Velikodušno je zadržao i bivšeg "gazdu"...

od 1,5 milijardi kuna. Do kraja godine u planu su i projekti iz kulture, zdravstva i prometa.

Model Bjelolasica

O radu agencije Kamilo Vrana govorio je na konferenciji pod nazivom "Ja anje kapaciteta za javno-privatno partnerstvo u jugoisto noj Europi", koja se u ponedjeljak i

utorak održava u Zagrebu. U javnosti se uz pojam JPPa uglavnom vežu negativne konotacije zbog dva najve a projekta JPP-a u Hrvatskoj, Sun anog Hvara i zagreba ke Arene, koji su zapeli u teško e. Neki kriti ari ak govore da je tu rije o javno-privatnoj prijevari i da mnoge europske zemlje odustaju od takvog modela financiranja projekata. "Ti su projekti pokrenuti prije stupanja na snagu Zakona o JPP-u. Sun ani Hvar je pokrenut 2005. i tad je zamišljen kao javno-privatno partnerstvo, ali je u provedbi otišao u drugom smjeru. Uz njega se i dalje veže oznaka JPP iako ju je promjenom odnosa izme u javnog i pri-

UJEDINJENA JAVNA NABAVA

Kosor: Na telefoniranju ćemo uštedjeti 68 mil. kn, na Ujedinjenom javnom nabavom kroz Vladin Ured za središnju javnu nabavu samo u sedam mjeseci ušte eno je 72,6 milijuna kuna, a procjenjuje se da e u idu ih godinu-dvije uštede prora unskog novca dosegnuti oko 350 milijuna kuna, istaknula je premijerka Jadranka Kosor otvaraju i ju er okrugli stol u Ministarstvu gospodarstva. Najviše e se uštedjeti

na telefoniranju - ukupno 68 milijuna kuna, od ega 38 milijuna kuna na mobilnoj, a 30 milijuna na fiksnoj telefoniji, najavila je govore i o stanju i perspektivama središnje javne nabave. Na namještaju i teku em održavanju uštedjet e se 40 milijuna kuna, a Ured zajedno sa Šumarskim fakultetom priprema projekt standardizacije uredskog namještaja za državne institucije,

dodala je. Na uredskom materijalu planira se uštedjeti 25 milijuna kuna, na vodi i potrošnom materijalu 10 milijuna kuna, iš enju devet milijuna kuna, itd. "Lani smo uvo enjem reda u nabavu plavog dizela za poljoprivrednike i ribare uštedjeli 150 milijuna kuna, zahvaljuju i mjerama racionalizacije uštede u prora unu za 2010. dosegnule su

3,5 milijardi kuna, a za 2011. i 2012. donesena je odluka o zamrzavanju rashoda državnog prora una", podsjetila je predsjednica Vlade. Dodala je kako e te uštede Vlada usmjeriti u potpore gospodarstvu. Predstojnik Ureda za središnju javnu nabavu Dražen Ivanušec nije znao odgovoriti ho e li mjere štednje u telefoniji dovesti do promjene telefonskog opera-

››

BISER DANA Rekla sam ne, voda je voda, kada naru ujemo vodu, onda neka bude voda, a neka svatko tko ima potrebe za dodatnim okusima to naru i sam JADRANKA KOSOR, premijerka, o tome kako Vlada štedi i kad je rije o naru ivanju vode

vatnog partnera izgubio. Ono što ga stavlja izvan tog okvira je njegov komercijalni karakter. Zakon propisuje da JPP mogu biti projekti koji kao krajnji rezultat imaju neku javnu uslugu. Bjelolasica kao Olimpijski centar može biti dobar model JPP-a, ali hoteli na Brijunima ne", objašnjava Vrana.

Arena izme u

I zagreba ka Arena ima zna ajke JPP-a, ali da je projekt ra en u skladu s kriterijima na kojima inzistira agencija, rizici tržišne potražnje morali bi balansirati izme u javnog i privatnog partnera. Vrana priznaje da i u Europi ima nekih kontroverznih projekata JPP-a, primjerice u zdravstvu, ali dodaje da potrebe prilagodbe EU name u prioritete ubrzanog razvoja koje nije mogu e zadovoljiti samo iz državnih prora una. Rješenje je u financiranju iz fondova EU i privatnim kapitalom. Isti e da su za provedbu JPP-a stoga potrebni znanje i jasni kriteriji. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

kn, na vodi 10... tera za državne službe. "U dokumentaciji za nadmetanje napisali smo kakve telefonske usluge želimo, a na temelju usporedbi cijena koje smo dosad pla ali s iskustvima zemalja lanica EU koje provode iste mjere o ekujemo veliki postotak ušteda", rekao je Ivanušec, najavivši da e odluku o odabiru operatera donijeti vrlo brzo. H

BROJKA

21.140

radnika otišlo je lani u prijevremenu mirovinu, pokazuju podaci HZMO-a, prema kojima je u 2010. umirovljeno 60.669 radnika. U 2009. je u prijevremenu mirovinu otišlo 12.015 radnika

UVODNIK

Bra na veza politike i gospodarstva

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

ako je premijerka Jadranka Kosor prije samo koji tjedan bu no najavila kako e politiku i politi are povu i iz uprava i nadzornih odbora poduze a u kojima država ima ve inske udjele, te da e ta mjesta od sada biti prepuštena isklju ivo stru nim ljudima, koji e na rukovode e položaje kona no - za promjenu! - donijeti znanje i iskustvo umjesto dosadašnje politi ke podobnosti, na najnovijem primjeru Ine ini se da stara praksa politi kog kadroviranja teško izlazi iz Vladinog mentalnog sklopa. VLADA je, naime, prošli tjedan kona no predložila tri nova lana Uprave Ine. Na tri upražnjena "hrvatska" stolca u sedmero lanoj Upravi sjest e Niko Dali , Ivan Kreši i Davor Majer. I doista, sva trojica ljudi su iz struke: Davor Majer šef je Ininog poslovanja i lan Uprave Tifona, Niko Dali je direktor Sektora za istraživanje InaNaftaplina, a Ivan Kreši direktor Inine Rafinerije u Rijeci. No, zagrebemo li površinu te naizgled idealne slike ispod masnih slojeva boje otkriva se zanimljiv detalj: Niko Dali po-

››

Nakon najave o 'povla enju politike iz državnih poduze a' doista treba imati i hrabrosti i morala predložiti, a onda i mirno izglasati ministri ina muža na unosnu i dobro pla enu poziciju u tvrtki u državnom vlasništvu sve je "slu ajno" suprug aktualne ministrice financija Martine Dali . Preciznije kazano, ministrica Martina mirno je (na temelju dioni kog ugovora izme u Vlade i ma arskog Mola, koji nalaže da tri hrvatska lana Uprave predlaže Vlada) dala svoj glas, ili prešutno pristala, da njezin suprug Niko sjedne u Upravu Ine, na mjesto koje nosi vrlo solidan mjese ni prihod (neslužbene informacije spominju mjese nu naknadu od oko 3000 eura), ali i niz ostalih be-

neficija poput službenog automobila s voza em, pla enih premija životnog osiguranja i niza drugih, obi nim smrtnicima nedostižnih pogodnosti koje idu "u paketu" sa spomenutim stolcem. DA NE ZABORAVIMO napomenuti, Niko Dali i dalje e ostati na mjestu šefa Sektora za istraživanje Ina-Naftaplina s dosadašnjom pla om, a nova e mu funkcija u Upravi donijeti samo dodatni "džeparac". Nakon najave o "povla enju politike iz državnih poduze-

a", od koje se o ekuje da tvrtkama kona no osigura toliko potreban prostor za kakav-takav gospodarski rast, usred katastrofalne gospodarske krize koja je hordama nezaposlenih oduzela i posljednju trunku samopoštovanja i prilike za normalan život, doista treba imati i hrabrosti i morala predložiti, a onda i mirno izglasati ministri ina muža na unosnu i dobro pla enu poziciju poput ove. Zašto se onda politi ari ude što su u narodu ve odavno izgubili svaki kredibilitet?

tema 4-5

SVE OSTAJE U OBITELJI Premijerka Jadranka Kosor nova imen sa, nije uspjela odraditi bez upitnih odluka

Ministrica Dalić blago svojeg supruga Nike u Prema tzv. Polančecovoj izmjeni i dopuni ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnose na Inu, hrvatske predstavnike u Upravu nominira, odnosno predlaže Vlada, u kojoj sad sjedi ministrica Martina Dalić, a njezin će glas omogućiti da njezin suprug Niko Dalić sjedne u Upravu Ine, jer Nadzorni odbor mora glasati za prijedlog Vlade Nadzorni odbor hrvatskomađarske naftne kompanije Ina uskoro bi, na temelju prijedloga hrvatske Vlade, trebao potvrditi nove članove Uprave Niku Dalića, Ivana Krešića i Davora Majera koji bi na tim funkcijama trebali zamijeniti ljude na odlasku - Tomislava Dragičevića, Josipa Petrovića i Dubravka Tkalčića. Sama Ina odbila je služ-

››

Njihova je veza isključivo privatne, a nikako poslovne prirode i ja tu ne vidim nikakav sukob interesa Davor Štern, novi predsjednik Nadzornog odbora Ine Snimio h. dominić

beno komentirati pojedinosti oko izbora novih članova Uprave, potvrdivši samo da će javnost o svemu biti obaviještena kada predložene kandidate potvrdi Nadzorni odbor. No, prijepori vezani uz spomenuta imena posljednjih dana izazivaju niz komentara u stručnoj javnosti. Unatoč tvrdnjama Vlade kako je riječ o iskusnim stručnjacima neovisnima o politici, s priličnom do-

zom negativnih komentara primljena je vijest da je jedan od predloženih članova nove Inine Uprave slučajno i suprug aktualne ministrice financija Martine Dalić. Sumnjičavost je to veća što je premijerka Jadranka Kosor prije samo koji tjedan najavila da će se politika definitivno povući iz uprava i nadzornih odbora poduzeća u kojima država ima većinski udjel te da će ta mjesta odsad biti prepuštena

imenovanja u Inu, većinski državnu tvrtku od najvišeg intere-

business.hr Utorak 8/2/2011

goslovila imenovanje e u Upravu Ine Martina Dalić, nova ministrica financija, pristala je doći na osjetno nižu plaću iz Partner banke u Vladu RH, ali sad njezin suprug Niko Dalić uz amen same ministrice i premijerke Jadranke Kosor dolazi u Upravu Ine, gdje može očekivati veća primanja foto prkić/cropix

funkciju direktora Sektora za istraživanje Ina-Naftaplina, Davor Majer na mjesto člana Uprave dolazi s funkcije šefa Inina poslovanja i člana Uprave Tifona, a treći je novoimenovani član Ivan Krešić, aktualni direktor Inine Rafinerije u Rijeci. Predsjednik Inina Nadzornog odbora Davor Štern rekao nam je da je imena trojice novih članova Uprave već potvrdila Vlada te da bi ih Nadzorni odbor trebao izglasati u sljedećih desetak dana.

To je 'samo formalnost'

isključivo ljudima iz struke. No, čini se da je premijerka ovim potezom sama sebi "skočila u usta". Naime, temeljem aktualnog dioničkog ugovora između Ine i Mola hrvatske članove Uprave bira Vlada, što drugim riječima znači da je i ministrica financija Martina Dalić dizanjem ruke "blagoslovila" novu funkciju svojega supruga. Niko Dalić posljednjih nekoliko godina obnaša

Njihovo je potvrđivanje, kako je objasnio Štern, samo formalnost oko koje ne bi trebalo biti većih problema. Podatak o bračnoj vezi novog člana Inine Uprave i aktualne ministrice financija Šternu nije ni malo sporan. „Njihova je veza isključivo privatne, a nikako poslovne prirode i ja tu ne vidim nikakav sukob interesa“, kazao je Štern i dodao kako je nove članove Uprave Vladi zapravo predložio Nadzorni odbor na temelju konzultacija s većim brojem stručnjaka, nastojeći imenovati ljude koji će, kako je objasnio, znanjem i iskustvom unaprijediti poslovanje Ine. Odabrana imena Vlada je samo potvrdila, kako bi i formalno ispunila odredbe dioničkog ugovora

u kojem se navodi da hrvatske članove Uprave bira hrvatski državni vrh.

Milošević i Krešić

No, kako smo neslužbeno uspjeli doznati, bliska povezanost aktualne ministrice financija s jednim od novih članova Uprave Ine nije jedina takva veza koja dovodi u sumnju stvarne namjere Vlade da odustane od političkog upliva na poduzeća u kojima ima većinski paket dionica. Naime, tvrtka za proizvodnju vatrogaOGLAS

brojka

217,7

tisuća eura kredita imaju ministrica Martina Dalić i njezin suprug Niko Dalić

snih aparata Pastor, čiji je predsjednik Uprave aktualni potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević, nedavno je osmislila projekt vatrozaštite u Ininoj Rafineriji u Rijeci u

kojoj je, podsjetimo, direktor Ivan Krešić, jedan od novoimenovanih članova Uprave, navodno i prijatelj samog Miloševića. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

tema 6-7

REFINANCIRANJE DRŽAVNOG DUGA Ministarstvo financija p nako lošim uvjetima po kojima su izdane i obveznice koje otplaćuj

Račune nam p

kamata na nove obvezni Vlada Republike Hrvatske trebala bi ovih dana dovršiti pripremu novog izdanja državnih obveznica kojim bi trebala pokriti 750 milijuna eura duga, koji na naplatu stiže u ožujku, a analitičari se slažu da je sada dobar čas za novo izdanje prije nego što izbiju novi problemi s prezaduženim članicama EU

Ministrica financija Martina Dalić u intervjuu za Hrvatski radio najavila je da će se država do kraja mjeseca zadužiti za dodatnih 750 milijuna eura. "Veličina zaduživanja ovisi o dugovima koji ove godine dospijevaju na otplatu. To je konstanta, prethodno uzeti krediti moraju se uredno servisirati", kazala je Martina Dalić. Sredinom ožujka na naplatu dospijeva desetogodišnja obveznica pa će se Vlada odlučiti na skoro novo izdanje kako bi otplatila dug iz 2001. godine. Detalji još nisu poznati jer iz Ministarstva financija nisu odgovorili na upit Business.hr-a. Vlada je prije donijela plan refinanciranja za 2011. u kojemu stoji da će velik dio potreba namirivati iz inozemnih izvora. S obzirom na to da je još uvijek mnogo nepoznanica u vezi s izdavanjem, analiti-

brojke

750 41,16 milijuna eura duga država će trebati vratiti sredinom ožujka

bazičnih bodova iznose CDSovi na njemačke obveznice

čari ne samo da nisu sigurni u njihovu buduću vrijednost, nego ni gdje će se Vlada zaduživati, odnosno hoće li dug ponuditi na europskom ili na američkom tržištu. "Moje je mišljenje da će izići na američko tržište, ali

ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, smatra da je sada najbolji trenutak za izdanje obveznica jer se europsko tržište primirilo u zadnjih nekoliko tjedana Snimio hrvoje dominić

prinosi tamo u posljednje vrijeme skaču pa će se obveznice vjerojatno ponuditi na europskom tržištu", kaže Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. Smatra da je sada najbolji

trenutak jer se prilično uzburkano europsko tržište u posljednjih nekoliko tjedana primirilo. "Ne vjerujem da će se kriza u Europi ubrzo riješiti i zato je sada povoljan trenutak za zaduživanje, kada je stanje primireno. Tko zna kako će se

ja ponovno mora izaći na inozemno tržište, izgledno pod jedćujemo

business.hr Utorak 8/2/2011

pomrsio i S&P,

nice neće biti ispod 6,5%

ZDESLAV ŠANTIĆ, glavOGLAS ni makroekonomski analitičar Societe Generale - Splitske banke mišljenja je da će ulagači prilikom kupnje hrvatskih obveznica s velikom pažnjom gledati na proračunski deficit u posljednje tri godine, kao i na dinamiku rasta vanjskog duga

Snimio saša ćetković

stvari dalje odvijati", kaže Zrinka Živković Matijević. Naime, velika europska dužnička kriza i problemi u eurozoni uzburkali su europsko dužničko tržište pa su komplikacije prilikom zaduživanju zajamčene. Hrvatski CDS-ovi, odnosno osiguranje rizika na obveznice, u ponedjeljak su iznosili 266 bazičnih bodova, što je 11 bodova manje od mađarskih CDS-ova, a gotovo 500 bodova manje o Grčkih. Njemački su CDS-ovi, pak, iznosili 41 bazični bod, a slovenski dvostruko više. Zdeslav Šantić, glavni makroekonomski analitičar Societe Generale Splitske banke, smatra da je još mnogo nepoznanica oko skorog zaduživanja države, ali kako je vjerojatnije da će država izdavati eurske

obveznice jer Hrvatska na europskom tržištu nije bila dvije godine. "Dolarske obveznice mogle bi biti jeftinije, ali to uključuje i povećanu pozornost na valutni rizik. Ono što sada izgleda povoljno, ne mora značiti da će biti i u skoroj budućnosti", kaže Šantić. I on smatra da se situacija na tržištu obveznica u posljednje vrijeme smirila, što bi značilo da je povoljno vrijeme za zaduživanje. No, upozorava da će i periferne članice Eu-

ropske unije uskoro trebati refinancirati svoje dugove, što bi moglo dovesti do očekivanog rasta prinosa. Osim toga, Šantić kaže da će ulagači prilikom kupnje hrvatskih obveznica pažljivo gledati proračunski deficit u posljednje tri godine, kao i dinamiku rasta vanjskog duga. Kako je nedavno kreditna agencija Standard & Poor's smanjila hrvatski rejting sa BBB na BBB-, na najnižu razinu prihvatljivu investitorima kod kojih se

država zadužuje, ulagači će i tu činjenicu uzimati u obzir prilikom donošenja odluke o kupnji hrvatskih obveznica, iako su mnogi nakon smanjenja rejtinga uvjeravali kako se pad rejtinga neće odraziti na cijenu zaduživanja. Analitičari smatraju da kamata koju će Hrvatska plaćati na skorašnje obveznice neće biti manja od 6,5 posto, a ona će opet ovisiti o roku dospijeća. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

doga aji 8

SNIMIO HRVOJE KNEZ

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 8/2/2011

GORDAN PUTANEC na elu Uprave bio je ĹĄest godina

KARIJERE

SINDIKATI

HFP

Putanec otiĹĄao iz Oglasnika

Danas odluka o radu GSV-a

Gordan Putanec nakon 6 godina odlazi s mjesta predsjednika Uprave novinsko-izdava ke tvrtke Oglasnik d.o.o. Potvr eno nam je to i u kompaniji, ali detalje o izboru novog direktora joĹĄ ne Ĺžele iznositi. Za Putanecova mandata na elu Uprave Oglasnik je narastao u lidera na trĹžiĹĄtu oglaĹĄavanja, a me u ve im akvizicijama bilo je preuzimanje portala Posao.hr. N. C.

Sindikalne srediĹĄnjice izvijestile su u ponedjeljak da bi na sastanku u Vladinu uredu za socijalno partnerstvo u utorak moglo biti odlu eno o nastavku rada GSV-a. Iako su svi dokumenti za obnovu rada GSV-a ve pripremljeni, druge su dvije strane odugovla ile, a sa strane sindikata nema nikakvih prepreka, stoji u priop enju pet sindikalnih srediĹĄnjica. H

Bez ponuda za Hotele Medena i Slogu IMK

Na natje aje HFP-a za kupnju 53,65% dionica Hotela Medena iz Segeta Donjeg te za 52,85 % dionica Sloge IMK iz PoĹžege nije stigla nijedna ponuda. Za Hotel Medena bila je otkupljena jedna ponudbena dokumentacija (Epic d.o.o. iz Zagreba), ali ponuda ipak nije bilo. Za Slogu nije otkupljena nijedna ponudbena dokumentacija. H

Slavonija nova Sladorani Ĺ˝upanja za 57,28 mil. kuna HFP Ponuda Sladorane za 76 posto temeljnog kapitala Ĺžupanjske tvrtke ispunjava sve uvjete natje aja, za koji su otkupljene etiri ponudbene dokumentacije, a stigla je samo jedna. Ponu ena cijena viĹĄa je od traĹžene za sedam milijuna kuna Na ju eraĹĄnjoj sjednici Upravni odbor Hrvatskoga fonda za privatizaciju (HFP) donio je odluku o prodaji 76 posto temeljnog kapitala Ĺžupanjske tvrtke Slavonija nova. Kupac je tvrtka Sladorana Ĺ˝upanja, ija je ponuda od 57,28 milijuna kuna prihva ena na ju eraĹĄnjoj sjednici koju je vodio drĹžavni tajnik za industriju u Ministarstvu gospodarstva Ru er Friganovi . Predsjednica HFP-a Iva Gali objasnila je kako su tijekom natje aja za Slavoniju novu otkupljene etiri ponudbene dokumentacije, a stigla je samo jedna. Prema njezinoj ocjeni, ponuda Sladorane Ĺ˝upanja zadovoljava sve uvjete natje aja, a cijena koja je ponu ena viĹĄa je od one koja je traĹžena za sedam

milijuna kuna. I po Friganovi evoj ocjeni rije je o dobroj ponudi, pa je Upravni odbor dao suglasnost za njezinu provedbu.

Fijasko na Burzi

Na otvorenom dijelu sjednice Upravnog odbora HFP-a prihva ena su i izvjeĹĄ a s dviju draĹžbi na Zagreba koj burzi u sije nju ove godine na kojima su se nudile dionice i poslovni udjeli iz portfelja HFP-a. No rezultati nisu bili previĹĄe dobri na prvoj draĹžbi vrijednost je bila 58 milijuna kuna, a ostvaren je promet od samo 1,3 milijuna kuna, dok je na drugoj draĹžbi vrijednost udjela bila 88 milijuna kuna, a promet je iznosio 1,7 milijuna kuna. "Sve navedeno dosta go-

RU ER FRIGANOVI , drĹžavni tajnik za industriju u Ministarstvu gospodarstva, vodio je sjednicu Fonda s njegovom predsjednicom Ivom Gali FOTO MATI /CROPIX

vori o atraktivnosti dionica u Fondu, ali i stanju na Zagreba koj burzi", komentirao je slab interes drĹžavni tajnik Friganovi .

Dokapitalizacija

Donesena je i oduka kojom e se Vladi predloĹži-

ti izuzimanje od prodaje zemljiĹĄta Gori anke nove od oko 1500 kvadrata. Tu je tvrtku HFP kupio 2005. godine, kada je bila u ste aju, a danas je njezino poslovanje zadovoljavaju e. Odluka je predloĹžena jer se dio njezinih nekretnina i zemljiĹĄta nalazi na budu-

oj trasi autoceste za Sisak. ZemljiĹĄte bi se tako unijelo u temeljni kapital tvrtke koji bi tom operacijom sa 1,23 milijuna porastao na 34,6 milijuna kuna, ime bi se prakti ki provela dokapitalizacija te tvrtke. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

FRIGANOVI POTVRDIO

Uskoro ste aj Ĺ˝eljezare Split DrĹžavni tajnik za industriju Ru er Friganovi ju er je izvan sjednice Upravnog odbora potvrdio da e ste aj Ĺ˝eljezare Split najvjerojatnije biti pokrenut tijekom ovog ili sljede eg tjedna. O tome je, kako je rekao, postignut i dogovor sa zaposlenicima, koji su

sami zatraĹžili ĹĄto hitnije pokretanje ste aja, a ste aj bi trebao pokrenuti HEP kako bi naplatio dug za isporu enu elektri nu energiju. Friganovi je istaknuo kako e se pokretanjem ste aja ste i uvjeti za daljnje poslovanje Ĺ˝eljezare.

doga aji

AFERA HĹ˝

Ukinut istraĹžni zatvor Kobaku i Robi evoj

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 8/2/2011

DAVORIN KOBAK, bivĹĄi predsjednik Uprave HĹ˝ holdinga SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Izvanraspravno vije e zagreba koga Ĺ˝upanijskog suda ukinulo je istraĹžni zatvor bivĹĄem predsjedniku Uprave HĹ˝ holdinga Davorinu Kobaku i bivĹĄoj direktorici tvrtke Agit Biserki Robi te su nakon godinu i pol puĹĄteni iz zatvora u Remetincu, gdje su od srpnja 2009. bili zbog optuĹžbi za izvla enje 3,7 milijuna

KUFNER GRUPA

Pivovara Daruvar u StaroÄ?eĹĄko ulaĹže 10 milijuna kuna Nova Uprava najavljuje nastavak ulaganja u razvoj brenda Staro eĹĄko. Cilj joj je do kraja godine na 100 tisu a hl pove ati proizvodni kapacitet pivovare u kojoj je proizvodnja pokrenuta tek prije ĹĄest mjeseci, nakon ĹĄto je tu tvrtku u ste aju preuzela Kufner grupa Pivovara Daruvar dobila je novu Upravu: umjesto dosadaĹĄnje direktorice Emire Ĺ kali tvrtku e voditi Mario Turalija na mjestu predsjednika Uprave, a za njezina drugog lana imenovan je Tomislav Horvat, dosadaĹĄnji direktor proizvodnje u Pivovari Daruvar. Nova Uprava najavljuje novi investicijski ciklus, a prije svega se to odnosi na

nastavak ulaganja u razvoj brenda Staro eĹĄko, kojim se Pivovara Daruvar planira vrĹĄ e pozicionirati na hrvatskom trĹžiĹĄtu. Prema informacijama koje smo dobili u kompaniji, ove godine Pivovara planira uloĹžiti oko 10 milijuna kuna u razvoj Staro eĹĄkog piva te marketinĹĄke aktivnosti i proizvodne procese, no kona na visina ulaganja ovisit e prije svega o razvoju trĹžiĹĄta. Cilj nove Uprave je do kraja godine pove ati proizvodni kapacitet Pivovare Daruvar na 100 tisu a hektolitara.

UloĹžili 30 mil. kn

"NaĹĄe prve aktivnosti bit e usmjerene na poboljĹĄanje prodajnog sektora kako bismo u cijelosti vratili autohtoni dio trĹžiĹĄta Pivovare

MARIO TURALIJA na elu nove Uprave zamijenio je dosadaĹĄnju direktoricu Emiru Ĺ kali ARHIVA B.HR

Daruvar prema kojemu tradicionalno gravitira brend Staro eĹĄko, a dugoro ni je plan pozicionirati Pivovaru Daruvar na cjelokupnom hrvatskom trĹžiĹĄtu. Smatram da emo uz veliki trud i ulaganja u razvoj brenda Staro eĹĄko ostvariti taj cilj", izjavio je Mario Turalija, predsjednik Uprave Pivovare Daruvar. Proizvodnja u daruvarskoj pivovari pokrenuta je tek prije ĹĄest mjeseci, nakon ĹĄto je tu tvrtku u ste aju preuzela Kufner grupa. Pivovara je prodana Kufner grupi tek iz sedmog pokuĹĄaja, u svibnju 2010. godine, i to za 14,8 milijuna kuna. Novi je vlasnik u dugotrajnu imovinu i trajna obrtna sredstva pivovare otada uloĹžio gotovo 30 milijuna kuna. U rujnu proĹĄle godine Pivovara Daruvar lansirala je stari brend u novom ruhu, Staro eĹĄko lager pivo, a potom i Zimsko pivo.

Bankar u pivarstvu

Mario Turalija na elno mjesto Pivovare Daruvar dolazi iz tvrtke Eurco, gdje je bio zaduĹžen za vo enje posebnih projekata i savjetnik Uprave za bankarstvo i financije, a prije toga je radio u sektoru korporativnog bankarstva SG Splitske banke. N. Cuglin

eura iz HĹ˝-a, potvrdio je u ponedjeljak Kobakov odvjetnik Ivan Lovri . Sud je proĹĄloga petka potvrdio odluku koju je istoga dana donio Ustavni sud, kojom im je ukinut istraĹžni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a sudsko izvanraspravno vije e ukinulo im je zatim istraĹžni zatvor i po to ki po kojoj su pritvoreni zbog opasnosti od bijega. Uskokovom optuĹžnicom Kobaka se tereti da se s joĹĄ troje suoptuĹženih - bivĹĄom direktoricom HĹ˝-ove tvrtke Agit Biserkom

Robi i njezinim suradnikom u toj tvrtki Andrijom Sari em te bivĹĄim direktorom Ĺ˝eljeznica Srbije Vladimirom Vasiljevi em - udruĹžio kako bi zloporabom poloĹžaja i ovlasti iz HĹ˝-a izvukao 3,7 milijuna eura te za prikrivanje tog protuzakonito dobivenog novca. OptuĹženi su da su od 2003. do 2008. na temelju laĹžnih faktura novac prebacili na ra une etiriju off-shore kompanija u Austriji i BiH te da su zadrĹžali 3,2 milijuna eura. Od etvero optuĹženih jedino je Sari priznao nedjelo. H

Munjiza: PosveÄ&#x2021;uje projekata kao 'inte DRAGO MUNJIZA, direktor konzultantske tvrtke JakovViktor SNIMIO H. DOMINI

NOVI MENADĹ˝ERSKI IZAZOV PoĹĄto je Gastro grupu u 2008. napustilo pet snaĹžnih lanica, uspjeli smo lani i preklani, unato krizi, konsolidirati poslovanje, za ĹĄto su najzasluĹžnije kvalitetne lanice grupe i njihov rad na terenu, isti e Drago Munjiza, koji napuĹĄta vode e mjesto u Gastro grupi Drago Munjiza napustio je mjesto direktora Gastro grupe na kojem je proveo dvije godine. Jedan od klju nih razloga za donoĹĄenje takve odluke bila je, kako sam kaĹže, vrlo sloĹžena operacija kojoj je bio podvrgnut krajem proĹĄle godine, a prisilila ga je da se

nakratko povu e i oporavi. Na njegovo mjesto do i e dosadaĹĄnji direktor nabave u Metrou Tihomir Salopek. Munjiza isti e kako su u dvije godine, koliko je bio direktor Gastro grupe, uspjeli napraviti mnogo te usprkos krizi osigurati stabilnost po-

KRIMINAL U TVORNICI ÂťARAPA

Odgo eno su enje Ĺ˝uĹžulima za Slobodu

Velika Gorica. Po etak su enja u slu aju viĹĄemilijunskih malverzacija na ĹĄtetu samoborske tvornice arapa Sloboda ju er je na Ĺ˝upanijskom sudu odgo eno zbog nedolaska okrivljenih, bivĹĄeg direktora Borisa Ĺ˝uĹžula i suvlasnice Tatjane Ĺ˝uĹžul, brata i supruge bivĹĄeg hrvatskog veleposlanika i mini-

stra vanjskih poslova Miomira Ĺ˝uĹžula. Uz njih dvoje, za malverzacije teĹĄke oko 11 milijuna kuna kojima je tvrtka Sloboda dovedena u ste aj okrivljeni su i Ivica PapeĹĄ, Javorka Babi i Dario PapeĹĄ. Istraga je pokrenuta joĹĄ u velja i 2008. Borisa Ĺ˝uĹžula i financijsku direktoricu Slobode tereti se da su u ime te tvrtke otpisali pozajmice Tatjani Ĺ˝uĹžul i Ivici PepeĹĄu u iznosu ve em od 2,7 milijuna kuna. Malverzacije koje su Slobodu 2000. dovele do joĹĄ jednog ste aja po injene su od 1995. do 1998. H

Ä&#x2021;ujem se voÄ&#x2018;enju 'interim menadĹžer' slovanja. Prema njegovim rije ima, HoReCa kanal najviĹĄe je patio zbog krize jer se manje troĹĄilo u kafi ima, restoranima i hotelima, ali to se u kona nici nije previĹĄe odrazilo na poslovanje Gastro grupe. Naime, i proĹĄlu i pretproĹĄlu godinu zavrĹĄili su kao trĹžiĹĄni lider u kanalu, ĹĄto je velik uspjeh jer je 2008. Gastro grupu napustilo pet snaĹžnih lanica, a u 2009. uspjeli su konsolidirati poslovanje, za ĹĄto su najzasluĹžnije kvalitetne lanice GG-a i njihov rad na terenu.

Konzultantski posao

U proĹĄloj je godini prodano 50 posto udjela tvrtke MHS suvlasniku Hrvoju Svetli i u, a ona se bavi distribucijom robe hotelskim lancima i hotelima, ĹĄto je pridonijelo stabilizaciji poslovanja, te je raspodijeljen trezorski udjel lanica koje su od 2004. do 2009. napustile grupu. U raspodjelu trezorskih udjela uĹĄli su Kutjeva ki podrumi u vlasniĹĄtvu Envera Morali a, ĹĄto pokazuje da i proizvo a i i dobavlja i imaju povjerenja u strategiju nastupa Gastro grupe na trĹžiĹĄtu. Tu Munjiza isti e punu suradnju svih lanica grupe, bez kojih ovakva situacija i dobro poslovanje ne bi bili mogu i. Na pitanje ime e se ubudu e baviti, Munjiza isti e kako e viĹĄe vremena posvetiti svojoj tvrtki JakovViktor te konzultantskim poslovima i projektima koje prije svega vodi kao interim menadĹžer.

Isti e da su dvije godine u Gastro grupi bile kvalitetne, ali i kako je dobro da se i zbog zdravlja, ali i zbog Ĺželje aza radom na vlastitim projektima sve jednostavno poklopilo.

Atlantic, Konzum...

Podsjetimo, Munjiza je 11 godina radio u Atlantic grupi, gdje je bio potpredsjednik za prodaju i distribuciju te lan Nadzornoga odbora Montane. Nakon toga je jedan mandat (2002.-2007.) bio predsjednik Uprave Konzuma i potpredsjednik Nadzornog odbora Bjelovarske industrije mesa, koji su u sastavu Agrokora, najve e regionalne tvrtke.Tvrtka Jakov Viktor dosad je savjetovala kompanije iz razli itih industrija, kao ĹĄto su izdavaĹĄtvo, distribucija FMCG-a, gra evinarstvo, veleprodaja pi a, IT industrija, turisti ke agencije kao i proizvodnja robe za ku anstva i hotelsku industriju. Kao najvaĹžnije projekte Munjiza isti e savjetovanje tvrtki Megatrend i Makro Mikro u segmentu ICT industrije, u proizvo a koj industriji Labuda, a u maloprodaji outleta Sv. Helena. Dodaje kako je u gra evinskom sektoru radio s Tim Kabelom, Kufner grupom, u izdavaĹĄtvu sa Styrijom i Verbumom, a u turisti kom sektoru s Generalturistom. U distribuciji FMCG-a klijenti JakovViktoru su bili Makart&Makart te ZIP trgovina (prodaja dijela biznisa Atlantic grupi). DraĹžen Tomi

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 8/2/2011

VATROMETI

VODE I MODEL ŠKODA

Pirotehnika Mirnovec u Omanu U sije nju prodano 3315 Mirnovec pirotehnika, nakon novih automobila posla na Asian Beach gamesu, nastavlja biznis na Arapskom poluotoku. U Omanu, priop ili su, rade 58 vatrometa u mjesec dana povodom Muscat festivala. Dosad su odradili 12 dana od ukupno 29. Posrijedi su, uz ostalo, polusatni multimedijalni programi u kooperaciji s poduze ima iz Njema ke,Švicarske i Engleske. B.hr

Zagreb. Tijekom sije nja u Hrvatskoj je prodano 3315 novih automobila, što je 110 vozila ili 3,4 posto više nego u prosincu, a 714 automobila ili 27,4 posto više nego u lanjskom sije nju, pokazuju podaci agencije Promocija plus. Po markama, najprodavaniji je bio Renault s prodana 354 automobila i tržišnim

udjelom od 10,68 posto. Slijedi Volkswagen s prodanih 296 vozila, što je udjel od 8,93 posto, dok je tre i Opel sa 289 prodana automobila i tržišnim udjelom od 8,72 posto. Na etvrtom je mjestu Škoda s prodana 272 automobila u sije nju, a peto mjesto zauzima Peugeot sa 258 automobila. U sije nju su registrirana i 74 nova Audija, 67 novih automobila s BMV-ovim znakom, 56 Mercedesa. Kod modela vode a je Škoda Octavia sa 215 prodanih vozila u sije nju, a slijede Renault Megane (133) i Opel Astra (129). H

BROJKA

1238

novih automobila ili 37,3 posto u sije nju je prodano u zagreba koj regiji

Krapinsko-zagorska županija povukla 2,6 mil. eura iz IPA-e EU NOVAC ZA ZAGORJE Me u etiri županijska projekta koji su dobili novac istaknut je onaj u sklopu kojega e biti sanirano po 30 odlagališta sme a sa zagorske i slovenske strane vrijedan 1,1 milijun eura. Ugovori e se potpisati po etkom travnja, a kako je županija osigurala novac za njihovo provo enje, odmah e se po eti realizirati Krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Don i predstavio je u ponedjeljak etiri projekta iz svoje županije kojima su odobrena sredstva iz drugog natje aja programa prekograni ne suradnje Hrvatske i Slovenije u sklopu pretpristupnog fonda IPA. Ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi 2,6 milijuna eura. Direktorica Zagorske razvojne agencije (ZARA) Ines Kos kazala je da su iz Hrvatske na natje aj prijavljena ak 183 projekata ukupne vrijednosti 96,5 milijuna eura. Odobrena su 22 projekta koji se financiraju

sa 11,9 milijuna eura raspoloživih iz IPA-e, a me u njima su etiri iz Krapinskozagorske županije.

Turizam i poduzetništvo

Kao osobito važan projekt istaknut je Remedisanus kroz koji e biti sanirano 30 odlagališta sme a sa zagorske i 30 odlagališta sa slovenske strane, a vrijedan je 1,1 milijun eura. Cilj je projekta poboljšati kvalitetu života stanovnika i o uvati biološku raznolikosti sanacijom divljih odlagališta. Županijski predstavnici isti u da se samo njihova županija u tom projektu vodi

SINIŠA HAJDAŠ DON»I , krapinskozagorski župan ARHIVA BUSINESS.HR

kao vode i partner. Ugovori e se potpisati po etkom travnja, a kako je županija osigurala novac za njihovo provo enje, odmah e po eti realizacija. Dovršetak projekta planiran je za 18 mjeseci. Na konferenciji za novinare bio je i na elnik Marije Bistrice Stjepan Muhek, ija je Turisti ka zajednica kandidirala projekt Kult pro i za koji je odobreno 375.000 eura. Tre em projektu Sprint odobreno je 670.000 eura, a odnosi se na organizaciju radionica o poduzetništvu za gospodarstvenike i istra-

živa e. etvrti projekt Pom vrijedan je 460.000 eura i namijenjen je informiranju i savjetovanju mladih kako bi se poboljšala njihova zapošljivost.

Bez potpore Vlade

Krapinsko-zagorski župan istaknuo je i problem financiranja europskih projekata navode i primjer Slovenije u kojoj vlada u projektima sudjeluje sa 10 posto potrebna novca i tako pomaže nositeljima projekta u predfinanciranju. "Takav sustav kod nas, nažalost, ne postoji i na brojne

apele nema odgovora s hrvatske strane", kaže župan Hajdaš Don i . Župan je istaknuo i kako e s tim projektima Zagorska razvojna agencija uštedjeti dosta novca kroz pla e svojih zaposlenika, jer e se tijekom ove godine pla e ve ine zaposlenih sufinancirati upravo europskim novcem kroz prihva ene projekte. U županiji isti u da se privla enjem europskog novca otvara prostor ve im investicije za koje nemamo vlastitog novca. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

karijere, znanje i posao PRESUDNA JE ODLUKA U kriznoj situaciji krivi ste dok ne dokažete suprotno. Zato je u kriznom komuniciranju toliko važna brzina komuniciranja i jasno pozicioniranje. Reci sve, reci svima, reci odmah

Utorak 8/2/2011

Ne postoji

magi ni recept

KOMUNICIRANJE je jedna od najvažnijih funkcija svakog lidera, bio on lan korporacije ili politi ke stranke, a kriza je vrijeme kada ono postaje snažan alat u stjecanju povjerenja i stvaranju osje aja sigurnosti

za rješavanje kriznih situacija

poslovanju kompanije prije ili kasnije pojavi se neki iznenadni doga aj koji ozbiljno prijeti rušenjem dotad mukotrpno stvaranog ugleda. Takvu situaciju nazivamo kriznom situacijom. Kada se, primjerice, dogodi nesre a u kojoj ima i poginulih, gotovo u svakom novinskom lanku ili televizijskom prilogu spominje se ime kompanije ili njezina vlasnika. Nasta-

loj kriznoj situaciji treba se prilagoditi kako ona ne bi narušila ugled tvrtke. Šutnja je zadnje što si smijete priuštiti jer šutnjom šaljete javnosti neželjenu poruku poruku da nešto krijete. Pa iako ništa ne krijete, ve ste zbog nesnalaženja i straha odlu ili poput noja zabiti glavu u pijesak, što više šutite, pobu ujete ve u sumnju i medija i javnosti. Upitali smo stru njake kako brzo i uspješno te uz najmanju mogu u štetu i posljedice

rješavati krizu? Godišnje izvješ e Instituta za upravljanje krizama otkrilo je da se u 2009. godini dogodilo 40-ak posto manje kriza u svijetu nego godinu prije. Me utim, pove ao se broj kriza povezanih s lošim upravljanjem, tužbama protiv korporacija, potroša kim aktivizmom ili povla enjem proizvoda, isti e Dubravko Miholi , partner iz Hauska&partnera, te dodaje kako svaka ozbiljna tvrtka ima priru nik kriznog komu-

niciranja, pravila, educirane i izvježbane djelatnike te razvijenu svijest o tome koliko štete nanosi loše krizno komuniciranje, posebice tvrtkama ije su dionice izlistane na burzi. Prema njegovim saznanjima, jako malo hrvatskih tvrtki ima krizne priru nike i provodi redovite krizne treninge. S druge strane, takvi priru nici ne sadrže konkretna rješenja i detaljno razra ene korake jer oni ovise o samoj kriznoj situaciji, koja je uvi-

jek po ne emu specifi na, ali uvelike pomažu u lakšem preuzimanju kontrole i skra uju vrijeme reakcije na krizu, objašnjava Violeta Coli , lanica Uprave Digitel komunikacija i partnerica u Premisi. Smatra kako su pravodobno uo avanje signala, ne ignoriranje problema, što žurnije rješavanje problema i priprema za mogu u krizu najbolji pristup rješavanju svake potencijalne krizne situacije. A da je komunikacija i u normalnim uvjetima poslova-

NOVA ZNANJA

Program obrazovanja pomoraca

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 8/2/2011

nja jedan od ključnih aspekata za uspjeh kompanije, slaže se i Ankica Mamić, direktorica IM&C agencije. Ističe kako su poznati primjeri iz svjetske prakse kada su kompanije iz krize izlazile jače ili slabije ovisno upravo o uspješnosti njihove krizne komunikacije. Hrvatska je, smatra, zemlja u kojoj se trenutačno mnoge kompanije i institucije nalaze u kriznoj situaciji i još se uvijek ne snalaze dovoljno dobro i ne upravljaju adekvatno svojim komunikacijama. No, Mamić smatra kako je pomak nabolje ipak vidljiv jer sve više tvrtki počinje razumijevati zašto je bitno kvalitetno upravljati komunikacijama.

Greške u komuniciranju

Pogreške u kriznom komuniciranju očituju se izostankom pravodobnih informacija, kada se, primjerice, novinare upućuje na redovite press konferencije, čime se ostavlja prostor za nagađanja, nepravodobno obavještavanje javnosti, svjesno laganje i prikrivanje istine zbog nepostojanja kriznog plana, ističe Gordana Matković, direktorica tvrtke Educamix. Mišljenja je da tvrtke ne bi trebale zataškavati probleme s kojima se suočavaju, već da što prije trebaju prepoznati moguću krizu i pokušati u njoj što bolje komunicirati. "Pravi primjer je Aikido Toyoda, predsjednik Uprave Toyote. Bilo bi dobro da svi naši političari i gospodarstvenici pogledaju njegovu ispriku klijentima na konferenciji za novinare. Dobro postupanje u vrijeme krize je kada glasnogovornik izađe

najveći interes za program obrazovanja pomoraca je u Splitu arhiva b.hr

››

Visoka pomorska učilišta započinju s provođenjem posebnog programa obrazovanja pomoraca koji će hrvatskim pomorcima omogućiti stjecanje najviših zvanja i bez završene visokoškolske naobrazbe. Najveći interes za pohađanje takvog programa je u Splitu, gdje se na Pomorskom fakultetu pred-

››

bilježilo 80 brodostrojara i 40 nautičara, slijedi Sveučilište u Dubrovniku s predbilježbom od 38 brodostrojara i sedam nautičara, dok se na Pomorskom fakultetu u Rijeci predbilježilo 12 brodostrojara i pet nautičara. Omogućeno je i pohađanje programa na različitim visokim pomorskim učilištima uz prethodan zahtjev kandidata za prelazak na drugo učilište. Stalna cijena takvog alternativnog programa iznosi 65 tisuća kuna i moći će se plaćati u obrocima, ovisno o načinu provođenja programa. S. H. B.

››

RADNA SNAGA

Stopa nezaposlenosti ipak 11,5 posto

Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za zapošljavanje reagirali su zbog, kako ističu - objektivnog i činjeničnog izvještavanja - na tvrdnje koje su pojedini mediji prenijeli preuzevši vijest s internetskog portala Business Insider-Money Game, u kojem se tvrdi da je Hrvatska druga zemlja

››

Primjer najgoreg komuniciranja u krizi je slučaj privremenog zatvaranja Karlovačke pivovare 2007. godine te povezani smrtni slučaj kada zapravo i nije bilo komunikacije

Gospodarstvenici se puno više zanimaju za učenje o kriznom komuniciranju nego hrvatski političari kojima je govor i javni nastup zapravo jedan od najvažnijih alata u komuniciranju

Pravodobno uočavanje signala, ne ignoriranje problema, što žurnije rješavanje problema i priprema za moguću krizu najbolji je pristup rješavanju svake potencijalne krizne situacije

Vrlo je važno da tvrtke imaju unaprijed razrađen plan za krizno komuniciranje, kao i oformljen tim koji će biti zadužen za krizno komuniciranje

Dubravko Miholić, partner u Hauska&partner

Ksenija Oletić, direktorica SPEM Komunikacijske skupine Zagreb

Violeta Colić, članica Uprave Digitel komunikacija i partnerica u Premisi

Gordana Matković, direktorica tvrtke Educamix

na mjesto događaja i u suradnji s osobom koja vodi krizno komuniciranje omogući pravodobno davanje informacija novinarima na mjestu događaja", napominje Matković. U svakom slučaju, važno je da tvrtke imaju plan za krizno komuniciranje, kao i oformljen tim koji će biti zadužen za krizno komuniciranje. Miholić dodaje kako je važno odmah kazati sve, i dobro i loše. "Amerikanci koriste izraz 'drop all basket at once', dakle sve istresite pred novinare

jer se u protivnom kriza razvlači danima kako informacije 'cure' iz tvrtke. Važno je biti proaktivan i djelovati, obećati i ispuniti obećanje kako bi se steklo povjerenje. Tvrtke i pojedinci najčešće zaborave da najprije treba ostvariti kontakt s onima koji su najviše pogođeni događajem i ispričati se na primjeren način", konkretan je Miholić.

unaprijed ne zna ni vrsta ni razmjer krize koja tvrtku može pogoditi, postoje scenariji koje tvrtka ipak može predvidjeti. "Ako se bavite naftnim biznisom, lako je predvidjeti tankerske nesreće, zagađenja i slično. Takve situacije možemo nazvati predvidivima i za njih se pripremiti. Ali planiranje scenarija znači planiranje mogućih događaja u okolnostima koje ne znamo i koji se mijenjaju. Planiranje scenarija izvan onih predvidivih

Po muci se poznaju junaci Iako planiranje nikada ne može biti detaljno, jer se

pravi je izazov zbog sve kompleksnijeg poslovanja", ističe Ksenija Oletić, direktorica SPEM Komunikacijske skupine Zagreb. Colić iz Digitel komunikacija dodaje kako istraživanja i analize pokazuju da je u praksi mnogo više kriza koje su se mogle predvidjeti, tzv. tinjajućih kriza, nego onih koje se događaju iznenada. "Imajući to na umu moglo bi se reći da je najveća pogreška koju organizacije najčešće čine u praksi ignoriranje pro-

b n t k

s ž m n l n n z n j

a -

i e e

o e -

››

Hrvatska je zemlja u kojoj se trenutačno mnoge kompanije i institucije nalaze u kriznoj situaciji i još se uvijek ne snalaze dovoljno dobro i ne upravljaju dobro svojim komunikacijama Ankica Mamić, direktorica IM&C agencije

blema i signala koji upućuju na moguću krizu te da se zbog toga nespremni suočavaju s kriznim situacijama. Komunikacija mora biti sastavi dio kriznog menadžmenta. Kao što sama komunikacija ne može riješiti ni jednu krizu, tako ni najbolji krizni menadžment koji ne uključuje komunikaciju nije garancija da ćemo iz krize izaći bez posljedica ili s minimalnom štetom", zaključuje Colić. "Dobri komunikatori ra-

a da “pojedini mediji tvrde kako su informaciju uzeli iz izvješća UN-a”. Podatke vezane uz rad, zapošljavanje i nezaposlenost objavljuje ILO na svojim stranicama, navodi se. U priopćenju se kaže da je po podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u istom razdoblju, trećem kvartalu 2010. godine, bila veća u Estoniji (15,5%), Irskoj (13,9%), Grčkoj (12,4%), Španjolskoj (19,8%), Letoniji (18%), Litvi (17,8%) i Slovačkoj (14,1%). S. H. B.

zumiju i razliku između informacije i komunikacije: informacija je jednosmjerna, a komunikacija dvosmjerna. Novi mediji upravo to omogućuju za razliku od tradicionalnih masovnih medija. Njihova je važnost u odnosima s javnošću sve veća samim time što su osnažili ulogu građana u društvu pa njihovu važnost u odnosima s javnošću nikako ne smijemo zanemariti", napominje Ankica Mamić. S time se slaže i Miholić, koji smatra da iako su promijenjene tehnike i alati, sadržaj i dalje mora biti transparentan, iskren i proaktivan. Osim toga, smatra da novi mediji traže puno veću razinu dvosmjernosti komunikacije, za što tvrtke još nisu spremne.

Dobri i loši primjeri

U Hrvatskoj postoje vrhunski stručnjaci za odnose s javnošću i kriznu komunikaciju koji su svojim znanjem i praksom na razini kolega iz zapadnoeuropskih zemalja, uvjerava nas Violeta Colić. Ističe kako postoji univerzalna pogreška u pristupu domaćih političara ili menadžera kada je u pitanju krizna komunikacija, a to je prije svega činjenica da bi u praksi trebali više koristiti usluge stručnjaka u tom području. I to ne samo onda kada je kriza već u punom zamahu, već i prije negoli se ona uopće dogodi. Miholić je pak mišljenja kako je puno više loših nego dobrih primjera kriznog komuniciranja u Hrvatskoj, a kao primjer najgoreg kriznog komuniciranja navodi slučaj privremenog zatvaranja Karlovačke pivovare 2007. godi-

arhiva b.hr

po visini nezaposlenosti u svijetu te da je ispred nje samo Južnoafrička Republika. Naime, prema podacima DZS-a, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, prema anketi radne snage, u 3. kvartalu 2010. iznosila je 11,5 posto, naglašava se u priopćenju. Također se podsjeća da je Međunarodna organizacija rada (ILO) kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda objavila izviješće o globalnim trendovima u 2011. - Global Employment Trends 2011.,

MENADŽMENT

Nominacije za HR menadžera godine

Glavni kriteriji za odabir najboljeg HR profesionalca odnose se na dostizanje organizacijskih ciljeva

Portal posao.hr već treću godinu zaredom organizira izbor HR menadžera godine kako bi se odalo priznanje najistaknutijim članovima hrvatske poslovne zajednice. Nominacijsko razdoblje počelo je 28. siječnja i trajat će do 28. veljače 2011., a dobitnik nagrade „Prometej“ bit će proglašen u Splitu

ne te povezani smrtni slučaj, kada komunikacije zapravo i nije bilo, a ono malo što je tvrtka komunicirala uzrujalo je sve koji su imali veze sa slučajem. Loši su primjeri često i u komunikaciji uprava javnih poduzeća i njihovih mnogobrojnih afera. Miholić tako podsjeća na prometnu nesreću koja se dogodila Radimiru Čačiću, kada je proaktivno izvijestio javnost o događaju, ili pak komunikacija Goranka Fižulića o svojoj bo-

lesti i izazovima poslovanja njegove tvrtke. Kao primjere dobre krizne komunikacije naši sugovornici izdvajaju Vindiju u trenutku pojave ptičje gripe te komunikaciju ravnateljstva policije u vrijeme ubojstava Ive Pukanića u Zagrebu. Oletić kaže kako se gospodarstvenici puno više zanimaju za učenje o kriznom komuniciranju nego hrvatski političari kojima je govor i javni nastup zapravo jedan od najvažnijih alata u komu-

OGLAS

3. i 4. lipnja u sklopu 4. regionalnog HR Summita. Izbor HR menadžera godine jedini je takav događaj u Hrvatskoj, a cilj mu je ukazati svima na važnost funkcije ljudskih resursa u kompanijama te istaknuti najbolje menadžere u tom području kao primjer kolegama. Kandidate mogu nominirati njihovi nadređeni, menadžeri iz drugih djelatnosti te menadžeri iz drugih tvrtki, i to isključivo putem službene web stranice www.posao. hr/prometej. S. H. B.

niciranju sa svojom publikom. Kao najbolje komunikatore na našim prostorima naši sugovornici navode Emila Tedeschija, vlasnika Atlantic grupe, Željka Rohatinskog, guvernera HNB-a, bivšeg predsjednika Stjepana Mesića te aktualnog predsjednika Ivu Josipovića, dok titulu najgorih nose Zdravko Mamić, izvršni dopredsjednik Dinama, i Vlatko Marković, predsjednik HNS-a. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

KONFERENCIJE

Investiranje u zlato > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 8/2/2011

Vode i svjetski i regionalni stru njaci na podru ju ulaganja u plemenite kovine okupit e se 17. ožujka u Zagrebu na prvoj konferenciji o investiranju u zlato kako bi predstavili mogu nosti ulaganja u zlatne i srebrne poluge, kovanice, fondove koji ulažu u zlato i srebro te u dionice rudnika plemenitih kovina. Na

konferenciji u organizaciji portala Srebrozlato.com i Lidera sudionici e doznati odgovore na pitanja zašto je srebro u godinu dana udvostru ilo vrijednost u odnosu na vode e svjetske valute, gdje je u svemu tome Hrvatska, zašto hrvatski gra ani zlato i srebro kupuju i pohranjuju isklju ivo u inozemstvu te kada e se, u skladu sa zahtjevima EU, tržište investicijskoga zlata u Hrvatskoj liberalizirati. Poseban gost konferencije bit e James Turk, vlasnik tvrtke

NA PRVOJ KONFERENCIJI o investiranju u zlato bit e predstavljene mogu nosti ulaganja u zlatne i srebrne poluge, kovanice, fondove koji ulažu u zlato i srebro te u dionice rudnika plemenitih kovina ARHIVA B.HR Goldmoney.com te jedan od vode ih svjetskih stru njaka za ulaganje u plemenite kovine. Investicijski fond kojemu je on na elu me u pet

je najve ih privatnih zlatnih fondova u svijetu s više od 16 tona zlata u portfelju koji vrijedi gotovo milijardu i pol dolara. S. H. B.

Besplatne stipendije za edukaciju u informatici OBRAZOVANJE Pokrenuta je akcija "Put do boljeg radnog mjesta", koja e sljede ih tjedana budu im korisnicima besplatnih stipendija u šest gradova omogu iti da doznaju kako bi stjecanje informati kih znanja moglo utjecati na mogu nosti pronalaženja boljeg radnog mjesta

otaknuta velikim uspjehom prošlogodišnjeg projekta tijekom kojega su polaznici dobili priliku iskoristiti stipendije ukupno vrijedne više od pola milijuna kuna, Algebra je u suradnji s partnerima - Microsoftom Hrvatska, portalima EduCentar i MojPosao, Hrvatskom gospodarskom komorom i Visokom školom za primijenjeno ra unarstvo -pokrenula akciju "Put do boljeg radnog mjesta".

IT zanimanja najtraženija

Cilj je projekta omogu iti zainteresiranima da steknu zanimanje u informatici ili poboljšaju svoje informati ke vještine, što im može pomo i u napredovanju na trenuta nom poslu ili pak pronalazak željenog radnog mjesta. Podaci s hrvatskog tržišta rada pokazuju da su ta za-

PO PODACIMA hrvatskog tržišta rada, IT zanimanja su me u najtraženijima, a sude i po svim globalnim procjenama, poslovi u informati kom sektoru i dalje e se tražiti svuda u svijetu ARHIVA BUSINESS.HR

nimanja me u najtraženijima, a prema svim globalnim procjenama, poslovi u informati kom sektoru i dalje e se smatrati "vru im" svuda u svijetu. Tako je, primjerice, kategorija "IT i telekomu-

nikacije" jedina koja u posljednjih šest kvartala kontinuirano ostvaruje rast broja oglasa i otvorenih radnih mjesta na portalu MojPosao. Iskustva s prošlogodišnjom akcijom pokazala su da su mnogi

korisnici stipendija uspjeli prona i novo i bolje radno mjesto na kojemu su koristili vještine ste ene na seminarima.

Atraktivni programi

U Splitu, Zadru, Rijeci, Puli, Osijeku i Zagrebu tijekom dva dana bit e ponu en besplatan program upoznavanja s mogu nostima ostvarenja karijere u IT sektoru tijekom kojega e polaznici mo i doznati stanje na tržištu rada, dobiti detaljan uvid u atraktivna radna mjesta sistemskih inženjera, programera, specijalista za ra unalne mreže ili primjerice web dizajnera. Tako er, uz stru ne savjetnike svatko e dobiti priliku za individualno edukacijsko savjetovanje o nastavku karijere i informati kom obrazovanju, a dvjestotinjak zainteresiranih imat e priliku dobiti potpunu ili parcijalnu stipendiju za atraktivne programe informati kog obrazovanja. Dodijeljene stipendije prošle su godine bile vrijedne više od 500.000 kuna. "Informati ka je industrija još uvijek me u najatraktivnijim gospodarskim granama i mnogi je isti u kao glavnog pokreta a izlaska iz krize jer e se tvrtke i organizacije iz svih

sektora morati oslanjati upravo na IT prilikom optimizacije i modernizacije poslovanja. Želimo pomo i budu im polaznicima i korisnicima naših stipendija da razmotre mogu nosti daljnjega profesionalnog obrazovanja te svoje interese i sklonosti za informati ke djelatnosti u nadi da e im to pomo i u pronalasku radnog mjesta kakvo priželjkuju", istaknuo je Hrvoje Balen, lan Uprave Algebre. Prvoga dana u svakom e se gradu održati tribina koja e naglasiti potencijale što ih donose zanimanja u informati kom sektoru, ali i regulativu koja e biti važna svima koji razmišljaju o promjeni posla i potrazi za boljim radnim mjestom. Drugi dan rezerviran je za individualna savjetovanja, gdje e svi zainteresirani imati priliku razgovarati s edukacijskim savjetnicima kako bi najbolje procijenili vlastite afinitete i mogu nosti te što im donosi i zanima li ih nastavak karijere u informati kom sektoru. Prisustvovanje tribinama i individualnim konzultacijama besplatni su za sve zainteresirane i dodatno se vrednuju prilikom odabira stipendista. S. H. B

dogaaji 17

business.hr Utorak 8/2/2011

regija/svijet

Slovenske banke za preuzimanje tvrtki dale 5,6 milijardi eura TAJKUNSKA PRIVATIZACIJA Od 2006. do 2009. odobreno je 5,6 milijardi eura za 197 menadžerskih preuzimanja tvrtki. Uglavnom su posrijedi bili kratkoročni krediti, što se pokazalo ključnim za slom tajkunskog preuzimanja tvrtki, jer ih u uvjetima krize više nisu mogli vraćati iz prihoda i dobiti tvrtki koje su preuzeli

Igor Bavčar, bivši čelnik Istrabenza, s Boškom Šrotom, bivšim šefom Pivovarne Laško, optužen je zbog nezakonita poslovanja pri preuzimanju Pivovarne Laško snimio hrvoje dominić

jubljanski okružni sud nije prihvatio neposrednu optužnicu koju je posebna skupina državnih odvjetnika za borbu protiv organiziranoga kriminala podnijela protiv Boška Šrota i Igora Bavčara, bivših čelnika Pivovarne Laško i Istrabenza, i još sedam njihovih suradnika, zbog nezakonita poslovanja pri preuzimanju Pivovarne Laško, čime su pivovaru i njezine tvrtke kćeri oštetili za 109 milijuna eura. Sud je tužiteljima naložio provođenje istrage. Slovenski su "uskokovci" Šrota i Bavčara optužili na temelju prijave koju je protiv njih podnio ljubljanski gradonačelnik i bivši direktor Mercatora Zoran Jankovič. I dok je pravosudno raspletanje najrazvikanijih menadžerskih preuzimanja

vodećih slovenskih tvrtki tek na početku, medijsko, ali i stručno analiziranje uzroka i posljedica "tajkunizacije" dijela slovenskoga gospodarstva daleko je odmaklo i u fazi je izvlačenja pouka. Usporedno s jučerašnjom odlukom ljubljanskog suda, poslovni dnevnik Finance objavio je "genezu neuspješnog tajkunskog preuzimanja Slovenije" čiji su autori ekonomist Jože P. Damjan i publicist Vojko Flegar.

Dva poučka

Damjan i Flegar pitaju se na kraju "geneze" koje se pouke iz neuspjela menadžerskog preuzimanja pojedinih tvrtki mogu izvući kako se pogreške ne bi ponavljale. Podsjećajući da je Slovenija iz sanacije Nove ljubljanske banke 1991. naučila da poduzeća ne mogu biti vlasnici banke jer su sebi

odobravala povoljnije i loše osigurane kredite, zaključuju da se iz financijske krize koja je, uz ostalo, razgolitila i menadžerska preuzimanja slovenskih tvrtki te iz sanacije banaka koja se mora provesti zbog gubitaka koje im je tajkunizacija nanijela moraju izvući barem dvije pouke. Prva je da veći udjel države u vlasništvu financijskih institucija uzrokuje slabije upravljanje i veće makinacije u njima, jer su zbog lošeg upravljanja izloženije političkim i inim utjecajima i interesima. Štetu koja zbog toga nastaje uvijek plaćaju porezni obveznici. Druga pouka je da funkcija regulatora financijskoga tržišta nije da slijedi političke ili "nacionalne" interese, nego da dosljedno štiti sve sudionike na tržištu od nepoštenog djelovanja te da provodi sve mjere kojima

minimizira moguće rizike koji nastaju zbog nepoštena i nedopuštena djelovanja. Damjan i Flegar tvrde, naime, da je "tajkunsko preuzimanje Slovenije" bilo politički sponzorirani projekt koji je 2001., uz većinsku parlamentarnu podršku, započela Drnovšekova vlada, nastavila Ropova, a vrhunac je dosegnulo 2007. u mandatu Janšine vlade. Regulatori su ne samo zakazali nego su i aktivno u tome sudjelovali, od Banke Slovenije preko Ureda za zaštitu konkurencije do Agencije za trgovanje vrijednosnim papirima.

Slom NLB-a

Od 2006. do 2009. slovenske su banke, navode Damjan i Flegar, odobrile 5,6 milijardi eura za 197 menadžerskih preuzimanja tvrtki. Uglavnom su posrijedi bili kratkoročni krediti, što se pokazalo ključnim za slom tajkunskog preuzimanja tvrtki, jer ih u uvjetima krize više nisu mogli vraćati iz prihoda i dobiti tvrtki koje su preuzeli. Zbog toga su se i banke našle u problemima, a najviše NLB koji se u tom razdoblju u inozemstvu zadužio za 3,3 milijarde eura kojima je uglavnom financirao menadžerska preuzimanja Pivovarne Laško, Merkura, Instrabenza, Petrola, Mercatora i drugih vodećih slovenskih kompanija. Zoran Daskalović

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 8/2/2011

IZLISTAVANJE

NKBM 28. oĹžujka na VarĹĄavskoj burzi Krajem idu eg mjeseca dionica Nove kreditne banke Maribor na i e se na VarĹĄavskoj burzi, prenose slovenske Finance. U oĹžujku bi se naime trebalo odrĹžati predstavljanje za ulaga e diljem Europe, a 28. oĹžujka dionica Nove kreditna banke zapo et e s kotiranjem na VarĹĄavskoj burzi.

Republika Slovenija kao ve inski vlasnik portfeljnim e ulaga ima dati prednost za upis dionica, dok e se oni obvezati na pravo prvokupa Slovenije. Ako ulaga i ne pokaĹžu interes, Republika Slovenija sudjelovat e u dokapitalizaciji sukladno svom udjelu, dok upu eni u stvar, prenose slovenske novine, tvrde da su sve zapreke dokapitalizaciji Nove kreditne banke Maribor - nestale. Nadzorni savjet banke dokapitalizaciju je odobrio joĹĄ krajem proĹĄle godine. B.hr

TEÂťAJ

Kuna ja a prema euru i franku

MATJAĹ˝ KOVAÂťIÂť, predsjednik Uprave NKBM-a FOTO FINANCE

Kuna je na te ajnici HNB-a oja ala prema euru za 0,05 posto pa je srednji te aj eura iznosio 7,411086 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i ĹĄvicarski franak, i to 0,78 posto, na 5,695140 kuna. Kuna je oslabila prema ameri kom dolaru za 0,33 posto te prema britanskoj funti za 0,37 posto. Srednji te aj dolara iznosio je 5,459766 kuna, a funte 8,805948 kuna. H

IzvjeĹĄtaje na vrijeme predala samo tre ina tvrtki ROKOVI NISU SVETINJA Pravila ZSE-a kaĹžu kako izlistane tvrtke moraju izvjeĹĄtaje za posljednji kvartal prethodne godine predati do kraja sije nja, a prema Zakonu o trĹžiĹĄtu kapitala, svaki izdavatelj koji u propisanom roku ne objavi godiĹĄnji izvjeĹĄtaj moĹže biti kaĹžnjen nov anom kaznom od 100.000 do 250.000 kuna

IVANA GAĹ˝I , predsjednica Uprave ZSE-a, i ovog e prolje a potpisivati puno opomena tvrtkama koje kasne s objavom godiĹĄnjeg izvjeĹĄtaja SNIMIO SAĹ A ETKOVI

BROJKE

od 197 kompanija s Redovnog trĹžiĹĄta dosad je objavilo godiĹĄnje izvjeĹĄtaje

od 19 tvrtki sa SluĹžbenog trĹžiĹĄta ZSE-a objavilo je godiĹĄnje izvjeĹĄtaje Od 19 kompanija uvrĹĄtenih u SluĹžbeno trĹžiĹĄte Zagreba ke burze do ponedjeljka je svoj godiĹĄnji izvjeĹĄtaj objavilo samo njih sedam. Isto tako, samo 57 od 197 kompanija s Redovitog trĹžiĹĄta dostavilo je svoje izvjeĹĄtaje.

Opomene su pljuĹĄtale Kompanije ije su dionice uvrĹĄtene na Zagreba ku burzu bile su duĹžne predati poslovne izvjeĹĄtaje za etvrti kvartal proĹĄle godine do 31. sije nja 2011., no izvjeĹĄtaji se mogu predati najkasnije od 15. velja e ako su u sklopu privremenoga nerevidiranog godiĹĄnjeg izvjeĹĄtaja. Krajnji rok za predaju godiĹĄnjih izvjeĹĄtaja je 30. travnja. Sankcije za tvrtke koje

izvjeĹĄtaje ne predaju na vrijeme propisane su pravilima Zagreba ke burze i Zakonom o trĹžiĹĄtu kapitala. Prema lanku 574. Zakona o trĹžiĹĄtu kapitala, svaki izdavatelj koji ne izradi ili u propisanom roku ne objavi godiĹĄnji izvjeĹĄtaj ili ne osigura da godiĹĄnji izvjeĹĄtaj u propisanom roku bude dostupan javnosti moĹže biti kaĹžnjen nov anom kaznom od 100.000 do 250.000 kuna. U dosadaĹĄnjoj praksi Zagreba ka je burza izricala nejavne i javne opomene, ĹĄto e i ove godine, nakon ĹĄto istekne zakonski rok za objavu kvartalnih i godiĹĄnjih izvjeĹĄtaja, biti praksa, poru uju s Burze. Posljednje opomene Zagreba ka je burza podijelila

sredinom proĹĄle godine, kada su zbog kaĹĄnjenja polugodiĹĄnjih izvjeĹĄtaja bile opomenute Me imurska trikotaĹža i akovĹĄtina.

Nisu svi isti No neke tvrtke uvrĹĄtene na Zagreba ku burzu ne podlijeĹžu ustaljenim pravilima. Kompanije koje su u ve inskom vlasniĹĄtvu stranaca ili imaju strane strateĹĄke partnere ne podlijeĹžu hrvatskom zakonu o trĹžiĹĄtu kapitala ve odluku u objavi poslovnih rezultata donose konsenzualno kao Ina i MOL ili o tome odlu uje strani vlasnik, tj. Deutsche Telekom u slu aju HT-a. Burza se koristi opomenama kako bi tvrtke prisilila da u roku dostave re-

zultate, dok velike kompanije ovise o stranim partnerima. Ĺ to se ti e razloga kaĹĄnjenja, velika druĹĄtva esto navode konsolidaciju tvrtki k eri u stranim drĹžavama kao jedan od glavnih razloga budu i da konsolidacija i revizija ne mogu biti zavrĹĄene dok sva druĹĄtva k eri ne dostave podatke. Po etkom proĹĄle godine tri velike tvrtke iz koncerna Agrokor, Jamnica, Konzum i Zvijezda, izvijestile su kako e zakasniti s objavom izvjeĹĄtaja. Tada su iz Agrokora poru ili kako im je neprihvatljivo preuranjeno objavljivanje privremenih nerevidiranih podataka, koji bi mogli prouzro iti nepotrebnu zabunu. Nikola Su ec

OGLAS

EK juriša na robne špekulante REGULATIVOM PROTIV PROFITERA Europska komisija planira primjenom Inicijative o sirovinama europskoj industriji osigurati opskrbu neophodnom robom i sirovinama kroz unaprje enje integriteta, transparentnosti i stabilnosti tržišta robnih derivata JOSE MANUEL BAROSSO, predsjednik Europske komisije, poziva na reformu regulacije financijskog tržišta koja bi smanjila volatilnost trgovine robom potrebnom za tehnološki napredak EU ARHIVA B.HR Europska komisija pozvala je na rješavanje izazova vezanih uz pretjeranu volatilnost cijena na svim važnijim tržištima robe, pojavi koja se javlja u vrijeme kada konkurentnost europske industrije izravno ovisi o efikasnom pristupu kriti nim sirovinama. U toj instituciji žele poboljšati regulaciju, djelovanje i transparentnost financijskih i robnih tržišta te pozivaju na bržu primjenu Inicijative o sirovinama usvojene 2008. godine.

Pitanje budu nosti "Da bi se europskoj industriji osigurala opskrba sirovinama u budu nosti, moramo povezati ovu politiku s reformama regulatornog okvira financijskih tržišta", kazao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barosso,

loge te rad s državama lanicama na ja anju regulatornog okvira.

Prioritet G20

dodavši kako e bolje razumijevanje sinergije tih dvaju imbenika pridonijeti zadovoljavanju potražnje za robom i sirovinama.

Doprinos rastu "To je velik doprinos održivom rastu u Europskoj uniji", poru io je Barosso. U priop enju objavljenom na internetskim stranicama iz te su institucije podsjetili na važnost sirovina za cijelo EU gospodarstvo, a pogotovo za razvoj modernih, ekološki osviještenih tehnologija poput elektri nog automobila ili fotonaponskih sustava. Aktualna volatilnost cijena prijeti pove anjem inflacije, globalna tržišta sirovina su pod utjecajem zaštitnih mjera, a fluktuacija cijena na robnim tržištima utje e na poljoprivrednike, proi-

zvo a e hrane i potroša e pa je Europska komisija pokrenula inicijativu za donošenje niza mjera baziranih na Inicijativi o sirovinama kako bi se europskoj industriji osigurala opskrba neophodnom robom i sirovinama. Klju ni elementi te inicijative odnose se na unaprje enje integriteta, transparentnosti i stabilnosti tržišta robnih derivata te dodatno istraži-

vanje povezanosti financijskog tržišta i tržišta robe. Tako er, kao nužno navodi se kontinuirano revidiranje popisa kriti nih sirovina, kojih je trenuta no 14, te pra enje razvoja doga aja veznih uz pristup tim kriti nim sirovinama. EK preporu uje i ja anje trgovinske strategije EU u podru ju sirovina kroz bilateralne i multilateralne okvire i dija-

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je po etkom godine kao jedan od prioriteta predsjedanja skupinom G20 najavio obuzdavanje cijena hrane u strahu od nemira u najsiromašnijim zemljama. "Ako ništa ne poduzmemo, prijete nam nemiri zbog hrane u najsiromašnijim zemljama, a oni bi se mogli nepovoljno odraziti na gospodarski rast", rekao je Sarkozy na predstavljanju ciljeva. Cijena hrane sedmi je mjesec zaredom oborila rekord - indeks UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu sko io je 3,4 posto u odnosu na prosinac 2010. godine, na 231 bod, odnosno na najvišu razinu od 1990. godine. Porasli su indeksi cijena sve promatrane robe osim mesa. Biljana Star i

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Optima Telekoma zabilježila je u ponedjeljak najve u stopu rasta na Zagreba koj burzi. Kupci su napravili veliki pritisak nakon što je Business.hr donio informaciju da Tele 2 kupuje Optima Telekom. Tom se dionicom trgovalo u iznosu ve em od pola milijuna kuna, što je ujedno najve i dnevni promet tom dionicom u više od godinu dana. Optima je pokazala da su ulaga i na Zagreba koj burzi gladni dobrih korporativnih vijesti.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Ingra Belje Jadroplov d.d. AD plastik OT-optima telekom d.d. Adris grupa Jadranski naftovod Tisak Petrokemija Luka Plo e Kon ar - elektroindustrija Dom holding Podravka prehrambena industrija d.d. Fima validus Institut IGH Viro tvornica še era d.d. Uljanik plovidba Ericsson Nikola Tesla Viadukt Privredna banka Zagreb uro akovi holding Kraš, prehrambena industrija Tehnika Luka Rijeka Zagreba ka banka Kon ar Centar banka HGspot Tankerska plovidba Kon ar Riviera Pore Konzum Croatia osiguranje d.d. Zve evo, prehrambena industrija Jamnica Vupik Lošinjska plovidba Karlova ka banka akove ki mlinovi Istraturist Umag d. d. Croatia lloyd Jadranka Franck prehrambena industrija Slatinska banka Žitnjak Lav evi Auto Hrvatska Valamar grupa BC institut Beliš e Adriatic Croatia International Club d.d. PIK-Vinkovci Dukat Kreditna banka Zagreb Dioki d.d Vaba d.d. banka Varaždin Hidroelektra niskogradnja Magma d.d. Industrogradnja d.d. Kon ar - elektri ni aparati Ledo Hoteli Maestral TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Sun ani Hvar Badel 1862 Zvijezda Maistra Transadria Jadranska banka Slobodna Dalmacija Quaestus nekretnine Saponia HUP - Zagreb Arenaturis Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Veterina d.d.

+ Luka Plo e nastavila je bilježiti pad cijene i u ponedjeljak, ime je nastavljen etverodnevni negativni trend dionice južne hrvatske luke. U ponedjeljak je taj pad bio najizraženiji u odnosu na posljednjih nekoliko dana. Rije je o tvrtki u ve inskom državnom vlasništvu ija se dokapitalizacija prolongira ve neko vrijeme. Iako je glavna skupština nedavno donijela odluku o pove anju kapitala, cijena dionice u dokapitalizaciji još je nepoznata.

CROBEX: +0,26%

Redovan promet: 27.156.937,97 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

306.00 3,621.01 788.00 757.04 319.00 16.50 89.30 158.00 135.96 28.41 280.01 3,330.00 218.00 160.00 1,400.00 571.50 45.02 318.01 11.05 2,212.00 454.01 618.05 1,467.07 330.00 664.90 37.99 442.04 1,400.00 228.00 269.00 1,200.02 260.01 19.40 1,326.00 1,121.41 230.00 205.00 5,599.00 136.99 46,200.00 78.11 153.10 65.00 3,900.00 300.00 2,561.00 399.50 861.20 111.10 134.00 229.90 385.00 41.02 260.00 599.00 3,517.00 280.00 460.00 140.00 80.00 88.00 173.05 25.58 520.01 780.00 6,300.00 85.02 25.02 30.06 34.50 76.51 3,500.00 62.06 1,500.00 2,727.01 30.01 50.03 168.10 1,440.00 71.00 18.99 73.00

309.20 3,650.00 798.50 773.89 324.69 17.00 91.99 171.90 139.00 33.80 284.00 3,400.00 233.28 163.00 1,453.01 578.00 46.38 322.50 11.67 2,269.00 460.00 624.99 1,479.00 340.50 683.00 38.99 450.00 1,400.01 237.50 275.00 1,210.00 260.01 19.90 1,379.99 1,149.99 234.56 207.00 5,599.00 141.00 46,200.00 81.98 156.00 65.00 3,999.99 308.69 2,561.00 399.50 938.00 115.47 144.99 230.00 408.00 41.13 260.00 600.00 3,517.00 280.00 460.00 140.00 82.99 88.00 179.00 26.95 520.02 780.00 6,300.00 85.02 25.02 30.06 34.50 76.51 3,500.00 62.50 1,500.00 2,727.01 31.20 50.03 168.10 1,440.00 71.00 18.99 73.00

308.99 3,650.00 792.00 773.88 320.50 16.68 91.00 170.98 136.00 33.45 282.80 3,380.00 233.28 160.00 1,404.00 578.00 45.02 319.51 11.12 2,222.46 460.00 621.02 1,476.99 340.00 680.00 38.99 450.00 1,400.00 237.50 269.00 1,200.11 260.01 19.50 1,379.99 1,135.11 230.00 207.00 5,599.00 136.99 46,200.00 81.50 153.10 65.00 3,999.99 300.00 2,561.00 399.50 938.00 115.47 144.99 230.00 385.00 41.13 260.00 600.00 3,517.00 280.00 460.00 140.00 82.99 88.00 179.00 25.58 520.01 780.00 6,300.00 85.02 25.02 30.06 34.50 76.51 3,500.00 62.06 1,500.00 2,727.01 31.20 50.03 168.10 1,440.00 71.00 18.99 73.00

1.19% -0.03% 0.64% 2.37% -0.61% -1.01% 1.11% 8.22% 0.74% 21.64% -0.77% -0.59% 4.38% -0.01% -6.21% 1.18% -1.96% 0.47% -5.76% 0.74% 2.22% 0.65% 0.72% 3.03% 2.72% 3.97% -0.02% -0.71% 3.22% -0.37% 0.01% -3.70% -4.79% 0.00% 0.45% 4.55% 0.00% 3.59% 3.00% -7.60% -0.60% -1.86% 1.58% 2.56% -3.22% -1.50% 2.97% 8.44% -0.02% 18.30% 0.00% -5.87% 0.07% 8.79% 0.00% 0.20% 3.70% 1.10% 0.00% 5.02% -2.22% 1.13% -4.19% 0.00% 8.33% 0.02% -3.39% 4.25% -24.60% -1.43% -3.45% 2.94% -2.88% 0.00% 0.26% 3.93% 0.10% 5.06% 0.42% 0.00% 0.00% -0.14%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

37,961 754 1,455 1,254 2,987 55,193 10,006 4,526 4,819 17,136 1,693 121 1,582 2,030 198 459 5,223 743 19,238 95 386 266 112 490 230 3,693 263 78 359 297 65 286 3,631 49 58 250 249 9 355 1 535 250 591 9 105 12 70 31 208 160 93 52 403 60 25 4 43 25 78 126 111 52 340 15 10 1 72 195 150 123 50 1 55 2 1 80 40 10 1 20 74 17

11,702,314.59 2,746,238.23 1,154,369.47 963,610.35 960,572.40 921,161.91 910,369.56 751,639.27 661,142.68 542,444.95 477,667.66 407,808.02 359,179.27 325,979.96 281,109.62 262,728.65 238,109.42 237,888.81 217,198.57 211,600.48 176,395.34 165,409.95 164,969.33 164,191.20 155,956.95 140,672.32 117,960.01 109,200.01 84,327.58 80,661.61 78,428.68 74,362.86 70,664.37 66,980.96 66,183.99 57,728.00 51,161.30 50,391.00 49,823.65 46,200.00 42,518.86 38,469.40 38,415.00 35,199.99 31,665.96 30,732.00 27,965.00 27,921.70 23,827.57 22,084.38 21,389.40 20,455.00 16,566.31 15,600.00 14,998.00 14,068.00 12,040.00 11,500.00 10,920.00 10,236.86 9,768.00 9,093.32 8,912.64 7,800.17 7,800.00 6,300.00 6,121.44 4,878.90 4,509.00 4,243.50 3,825.50 3,500.00 3,424.30 3,000.00 2,727.01 2,411.51 2,001.20 1,681.00 1,440.00 1,420.00 1,405.26 1,241.00

25,302.74 36,500.00 2,640.77 1,079.97 735.17 125.10 747.61 279.84 571.14 94.33 1,918.54 2,510.82 556.74 534.58 312.55 1,486.68 336.17 1,731.75 30.04 352.44 637.87 360.19 1,966.83 155.32 12,970.84 126.21 618.13 265.24 1,420.36 17,229.02 233.05 73.91 6.44 864.41 69.73 840.31 4,699.49 1,722.24 42.17 1,022.22 122.70 101.42 87.05 420.00 1,402.50 371.54 132.83 400.69 106.11 29.82 109.99 192.50 258.94 43.29 698.59 390.60 88.82 1,380.00 261.17 335.45 155.34 111.67 124.68 235.25 20.58 1,387.07 43.85 9.45 10.07 252.23 57.54 350.90 679.21 43.13 326.21 162.90 112.84 110.70 678.78 154.96 9.61 134.67

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 657.10 705.00 217.00 14.13 54.00 124.01 80.21 25.00 242.21 2,332.01 135.00 105.50 1,160.03 430.00 27.87 240.00 5.00 1,106.00 290.00 533.13 1,181.00 190.00 461.06 22.36 293.00 871.01 161.54 200.00 975.00 200.00 19.11 1,140.00 909.99 140.00 145.00 4,502.00 84.32 31,101.00 41.77 121.00 53.00 2,950.00 280.00 2,561.00 350.00 655.38 98.00 76.10 161.10 302.00 28.00 180.00 420.00 2,200.00 179.00 251.00 115.00 70.00 54.00 120.00 23.01 292.00 660.25 4,720.12 44.59 13.05 15.17 25.00 58.00 2,851.00 51.00 1,301.00 2,285.00 20.01 49.98 105.25 1,115.16 33.03 17.00 54.51

332.84 3,680.00 829.99 1,044.18 390.00 41.75 98.95 190.30 146.00 44.80 318.99 3,520.00 283.99 184.73 2,093.00 594.50 50.00 355.00 29.01 3,397.40 460.00 675.00 1,777.00 375.00 683.00 52.00 497.02 2,020.00 255.00 289.98 2,450.00 274.98 51.24 1,615.00 2,198.00 234.56 210.00 5,750.00 164.00 50,000.00 230.00 173.00 79.40 3,999.99 397.95 3,400.00 444.00 944.00 116.91 163.85 279.00 519.00 46.00 300.00 600.00 3,517.00 293.00 460.00 180.00 136.92 95.00 257.00 69.90 598.00 895.01 6,845.00 151.00 29.60 64.90 36.50 123.78 4,607.00 76.00 3,290.00 3,100.00 64.98 87.00 189.38 1,780.00 75.31 27.18 78.13

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,31 360,00 151,20 254,05 0,71 85,20 5,32 10,00 12,31 9,86 39,00 17,00 350,00 4,66 67,07

64,34 360,00 159,00 258,85 0,72 86,75 5,35 10,30 12,60 9,87 40,90 17,25 350,00 4,67 70,00

64,34 360,00 159,00 258,00 0,72 86,75 5,32 10,30 12,60 9,86 40,50 17,15 350,00 4,66 70,00

63,70 360,00 155,18 257,12 0,72 85,73 5,35 10,16 12,39 9,87 40,17 17,12 350,00 4,67 69,00

1,50 36,80 81,52 0,10 36,50 36,80 84,40 1,48 4,88

1,50 37,01 82,64 0,10 36,53 37,00 84,40 1,51 4,88

1,50 37,00 82,64 0,10 36,52 36,99 84,40 1,51 4,88

1,50 0,37 0,82 0,10 0,37 0,37 0,68 1,50 4,88

39,50 75,00 97,00 8,00 39,01 83,00 4,90 30,90 3,13 34,40 30,90 4,50

40,00 75,00 97,00 8,01 40,01 85,00 4,90 31,50 3,30 34,40 30,90 4,50

40,00 75,00 97,00 8,00 40,01 85,00 4,90 31,50 3,13 34,40 30,90 4,50

39,99 75,00 97,00 8,01 39,37 84,79 4,90 31,04 3,17 34,40 30,90 4,50

98,53 490,00 30.005,00 1.335,00 19.990,00 760,00 8.700,00 4.000,00 2.490,00 1.000,00 87,20 1.000,00 1.656,00 2.060,00 2.000,00

98,70 493,00 30.010,00 1.335,00 20.000,00 772,00 9.100,00 4.050,00 2.500,00 1.015,00 87,70 1.000,00 1.656,00 2.200,00 2.000,00

98,65 491,00 30.010,00 1.335,00 19.999,00 760,00 9.029,00 4.019,00 2.490,00 1.006,00 87,57 1.000,00 1.656,00 2.134,00 2.000,00

98,65 490,82 30.010,00 1.335,00 19.999,24 760,00 9.029,44 4.019,20 2.490,15 1.006,21 87,55 1.000,00 1.656,00 2.133,85 2.000,00

4.505,00 644,00 3.570,00 3.792,00 86,50 619,00 4.100,00 32.500,00 156,00 7.799,00 8.100,00

4.550,00 651,00 3.599,00 3.830,00 87,00 619,00 4.100,00 33.000,00 156,00 7.799,00 8.110,00

4.532,54 649,95 3.572,73 3.814,72 86,63 619,00 4.100,00 32.583,33 156,00 7.799,00 8.106,67

4.532,54 649,95 3.572,73 3.814,72 53,28 619,00 4.100,00 32.583,33 156,00 7.799,00 8.106,67

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SALR MELR PETG NF1N TLSG KDIR KBMR GRVG INDGL KDHR AELG SKDR INDDY SAVA

KRKA SALUS MERCATOR PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE INFOND GLOBAL KD GROUP AERODROM LJUBLJANA KD INFOND DYNAMIC SAVA

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C RUDNIK SOLI TUSANJ DD TUZLA FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO UNIS VALJCICI D.D. KONJIC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D SIPAD KOMERC DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO

Obveznice RS serije A2011K NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Trgopromet a.d. Kraljevo Bambi Banat a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Metalac a.d. Gornji Milanovac Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Putevi a.d. Užice Energotehnika Juzna Backa a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TETEKS TETOVO TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE Besko a.d. Vlasotince

888.079,38 108.000,00 57.416,70 49.110,00 45.629,30 31.207,70 27.378,77 16.965,03 14.474,05 13.093,04 12.733,10 12.670,65 11.550,00 10.050,39 9.384,12

0,00 % 220587 0,00 % 63223 0,08 % 22043 0,00 % 60000 1,36 % 15487 -0,03 % 10809 -2,99 % 4687 0,67 % 1202 1,67 % 228

330.880,50 23.370,81 18.064,10 6.000,00 5.654,51 3.988,39 3.164,66 1.797,79 1.112,64

2,83 % 3,45 % 0,00 % 14,29 % 0,03 % 2,41 % -2,00 % -3,08 % -13,06 % -4,44 % -6,36 % 0,00 %

40596 9075 2300 6602 1062 365 5000 685 5748 523 526 3169

1.623.542,00 680.625,00 223.100,00 52.881,57 41.807,62 30.950,72 24.500,00 21.263,70 18.239,70 17.991,20 16.253,40 14.260,50

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK GRNT KMB SBT RMDEN09 TETE TNB MPT RZLE SPAZ BESK

13942 300 370 191 63631 364 5119 1669 1168 1327 317 740 33 2152 136

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2011 NIIS KMBN TRPK BMBI TIGR AGBN AIKB MTLC SJPT A2014 PUUE ETJB IMLK IMLKPB

1,32 % 0,00 % 3,25 % -0,35 % 1,69 % -0,23 % 0,19 % 1,38 % -0,08 % 0,10 % 3,85 % -2,00 % 0,00 % -0,24 % -2,85 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHKL FBIHKC RSTTR FBIHK1A FDSSR VALCRK1 FBIHK1D SPKMR FBIHK1C FBIHK1E HDGSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C RFUM-R-A RSRS-O-B RSRS-O-D RSDS-O-B TLKM-R-A ZPTP-R-A

Oznaka

Utorak 8/2/2011

-0,02 % 579083 57.126.008,65 0,20 % 99117 48.648.178,00 0,02 % 1002 30.070.015,00 3,97 % 15048 20.089.080,00 1,01 % 1000 19.999.243,00 0,00 % 19864 15.096.664,00 4,33 % 1427 12.885.004,00 0,65 % 2475 9.947.523,00 0,20 % 2002 4.985.280,00 0,80 % 2945 2.963.291,00 0,42 % 31220 2.733.250,20 0,00 % 1482 1.482.000,00 0,00 % 428 708.768,00 2,55 % 265 565.470,00 4,17 % 281 562.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,46 % -1,88 % 0,59 % 1,13 % 0,12 % 0,00 % -1,20 % 0,26 % -0,40 % -2,51 % -1,62 %

334 2007 191 97 6609 532 50 6 1100 18 15

1.513.867,00 1.304.452,00 682.392,00 370.028,00 352.138,88 329.308,00 205.000,00 195.500,00 171.600,00 140.382,00 121.600,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duh. Sarajevo Nova kred. b. Maribor Soja protein Telekom Srpske Kom. banka Skopje

+2,41% +1,38% +0,8% +0,67% +0,59%

Mercator

Garant Futog Alkaloid BH Telecom Sarajevo Petrol Telekom Slovenije

business.hr

-1,88% -0,46% -0,45% -0,35% -0,23%

Zavarovalnica Triglav

+3,25 -2,72 Cijena dionica trgova kog slovenskog lanca uzletjela je na po etku novog tjedna 3,25 posto te dan zaklju ila na razini od 159 eura, a sa 57.416 eura prometa pozicionirala se na tre e mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze. Posljednja zabilježena ujedno je bila i najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo dionicom Mercatora, a najniža je bila na razini od 151 eura. Najlikvidnijoj Krki cijena je rasla 1,32 posto, na 64,34 eura.

Promet dionicom slovenske osiguravaju e ku e u ponedjeljak nije premašio ni 10.000 eura, a cijena Zavarovalnice Triglav pala je 2,72 posto, na 17,5 eura. Vlasnika su na Ljubljanskoj burzi promijenile 532 dionice pa je ukupan promet iznosio 9280 eura. Tijekom dana cijena se kretala u rasponu od 17,2 do 17,5 eura, a najviša je bila i zadnja zabilježena. U minusu je bila i dionica Save, ija je zadnja cijena iznosila 70 eura, što je 2,85 posto manje u odnosu na petak.

REGIONALNI INDEKSI +1,09% BIRS -0,09% 844,15 972,06 Belex15 +1,07% FIRS -0,35% 757,41 1.700,23 Belexline +0,77% MBI10 -0,51% 1.415,08 2.753,42 SASX10 -0,33% MOSTE 0,00% 1.113,20 523,69 SASX30 -0,55% NEX20 14.522,53 0,00% 1.043,94 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,99% WIG20 +0,57% 2.754,71 BUX +1,14% 23.556,75 +0,90% +1,15% ATX +1,00% 2.966,82 indeksa na zatvaranju u -0,58% Stanje ponedjeljak 7. velja e 2011.

FTSE100 6.051,93

DAX 7.281,26

CAC40

4.087,13

MICEX 1,756.33

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,42% S&P500 +0,29% 12.092,15 1.310,87 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,56% petak 4. velja e 2011. 2.769,30

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 149,4987

36,71

Ilirika BRIC

114,7261

22,32

MP-Global HR

325,7492

20,35

HPB WAV DJE

98,0530

20,14

PBZ I-Stock

71,9784

19,64

FIMA Equity

76,6759

-12,46

ST Global Equity

45,9126

-10,05

C-Zenit

51,2273

-8,88

5668,4400

-5,17

49,8562

-4,74

HPB Dynamic

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,3672

11,46

ZB global

149,4100

9,47

8,7847

8,05

111,6763

7,82

11,2367

7,00

ICF Balanced

120,4185

-7,25

ST Balanced

176,0312

-6,80

PBZ Global fond AC G Balanced EM

C-Premium

5,6952

-4,38

HPB Global

103,1010

-4,08

67,8029

0,69

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

149,4987 7,5171 48,5532 100,5706 35,0500 171,2266 66,0493 45,9126 11,1499 57,7974 11,2731 325,7492 121,3051 109,6600 60,5300 464,6423 71,9784 50,2083 93,8596 107,4900 134,8600 91,8673 108,3300 116,4201 103,9100 13,2349 49,8562 8,6326 98,0530 335,2968

2,34 1,31 1,00 0,91 0,72 0,69 0,65 0,47 0,47 0,46 0,39 0,37 0,37 0,36 0,36 0,36 0,31 0,31 0,31 0,30 0,30 0,30 0,30 0,26 0,22 0,21 0,18 0,15 0,15 0,09

21,78 9,67 13,48 9,69 15,07 2,51 11,57 -0,84 2,71 -6,77 11,54 7,10 -5,67 8,34 6,55 1,87 10,50 1,40 8,64 4,64 4,53 13,81 9,01 5,75 1,85 4,52 2,64 4,34 6,74 -6,55

NFD Aureus US Algorithm KD Nova Europa AC Rusija NFD Aureus Global Developed Erste Total East Ilirika JIE Prospectus JIE ST Global Equity AC G Dynamic EM Ilirika Azijski tigar KD Energija MP-Global HR NFD Aureus New Europe Raiffeisen World Raiffeisen Emerging M. MP-Mena HR PBZ I-Stock VB High Equity OTP meridian 20 ZB euroaktiv ZB trend PBZ Equity fond ZB aktiv OTP Europa Plus ZB BRIC+ KD Prvi izbor HPB Dynamic HI-growth HPB WAV DJE MP-Bric HR

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

26,85 15,51 15,53 9,91 13,43 8,43 11,83 -5,88 3,13 2,59 16,47 13,25 -1,84 8,85 8,19 9,09 17,84 5,55 11,13 4,52 5,14 19,25 13,94 7,74 5,99 8,48 0,84 5,90 10,44 2,74

36,71 19,46 15,35 6,12 2,88 0,99 1,51 -10,05 6,32 13,42 N/A 20,35 -1,29 17,22 10,50 17,14 19,64 -2,42 5,64 10,70 12,02 6,41 14,25 14,94 N/A 13,71 -4,74 3,86 20,14 5,76

18,92 -8,26 -16,86 0,11 -26,89 8,94 -9,81 -7,29 5,82 -13,75 N/A -7,33 8,94 1,26 -14,82 5,27 -8,83 -18,60 -2,26 1,07 3,68 -1,55 1,75 10,34 N/A 3,57 -14,51 -1,63 -0,57 -5,89

1,73 2,74 4,36 3,05 7,78 -0,17 6,26 -1,28 -1,04 -6,87 3,43 1,58 -0,92 4,32 -1,66 -4,95 3,43 0,96 4,67 3,29 -0,68 8,14 4,18 3,70 -2,52 1,84 2,23 -0,12 0,97 -9,75

28,385 21,529 10,255 63,721 40,353 99,833 25,583 13,317 14,648 7,327 9,363 5,378 9,573 38,703 31,223 7,161 231,436 12,895 18,839 225,860 195,818 376,357 507,242 9,034 92,640 5,692 20,291 69,068 14,517 12,764

2,32 3,31 3,91 5,18 3,35 6,28 4,02 10,29 1,93 3,71 0,93 2,70 2,25 7,35 3,13 2,92 3,56 3,35 2,77 6,76 8,28 5,42 4,61 1,55 0,81 7,98 4,44 8,95 3,42 2,90

04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

KD Balanced

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond AC G Balanced EM ST Aggressive ICF Balanced ZB global KD Balanced HI-balanced ST Balanced Allianz Portfolio NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi Erste Balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced Agram Trust HPB Global C-Premium

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

151,6876 111,6763 11,2367 67,8029 120,4185 149,4100 8,7847 10,2365 176,0312 117,3672 83,2116 115,7180 127,3500 110,0700 160,6200 73,5348 103,1010 5,6952

0,75 0,49 0,42 0,36 0,33 0,19 0,14 0,07 0,07 0,06 -0,03 -0,05 -0,06 -0,08 -0,11 -0,15 -0,17 -0,19

1,90 11,30 3,00 7,61 7,76 4,62 6,89 3,93 3,29 5,27 -0,57 7,21 10,30 2,05 5,60 8,66 6,75 5,28

8,06 14,88 3,71 3,47 4,13 6,81 4,46 4,76 -1,29 7,70 3,88 7,07 10,30 3,00 6,48 8,79 2,10 4,23

3,24 7,82 7,00 0,69 -7,25 9,47 8,05 4,79 -6,80 11,46 2,86 0,76 5,18 N/A 4,58 1,45 -4,08 -4,38

8,63 5,85 6,24 -6,97 2,46 4,27 -2,53 0,26 7,25 9,66 -3,95 2,88 0,30 N/A 5,77 0,59 0,57 -13,10

-0,02 6,92 -0,09 3,94 6,47 1,23 4,92 -0,17 3,10 1,90 -1,95 7,54 4,24 1,57 3,49 5,15 5,39 1,83

44,260 286,530 14,451 2,765 12,441 713,346 7,311 70,715 11,785 7,476 15,010 38,312 104,940 185,357 310,861 13,300 93,010 12,766

5,04 9,40 1,93 5,38 8,76 9,59 5,05 8,95 8,07 1,74 4,56 5,15 10,05 0,91 8,44 2,57 5,34 4,01

04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011

130,7600 175,8000 162,4950 130,1185 158,7400 11,3875 125,3471 128,4669

0,06 0,01 0,00 -0,01 -0,03 -0,08 -0,08 -0,26

-0,03 0,96 1,20 0,50 -0,83 0,41 0,77 1,17

1,96 2,31 3,70 1,77 -0,40 1,09 0,36 1,40

6,89 7,27 7,88 6,39 3,69 5,22 4,50 3,76

4,37 6,70 8,04 4,52 4,93 1,46 4,32 4,99

0,34 0,78 0,34 0,43 -0,23 0,15 0,65 1,25

194,680 476,390 54,824 139,240 218,493 7,378 13,515 15,577

7,68 8,70 6,28 7,91 9,59 8,95 5,34 5,15

04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

132,7979 163,1879 140,1926 126,2006 145,4800 139,0000 139,0445 135,7155 132,6097 122,8287 117,5418 11,3597 10,7164 108,8067 124,8781 105,8000 102,3885

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,02

0,52 0,61 0,44 0,53 0,86 0,75 0,68 0,72 0,68 0,68 0,84 0,61 0,75 0,67 0,32 0,54 0,19

1,14 1,23 0,95 1,19 1,81 1,62 1,33 1,58 1,55 1,24 1,68 1,38 1,56 1,48 0,69 1,31 0,98

2,63 2,19 2,38 3,50 3,58 3,41 2,60 3,16 3,34 2,67 3,28 3,33 3,35 3,33 2,49 3,79 1,06

6,29 4,76 3,26 4,35 4,83 4,38 4,58 4,40 5,43 4,10 5,09 5,55 4,22 4,98 3,89 4,20 1,56

0,19 0,25 0,16 0,21 0,35 0,23 0,28 0,22 0,27 0,30 0,32 0,24 0,28 0,23 0,19 0,20 -0,16

956,791 2033,399 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 65,131 238,113 127,894 182,905 135,000 27,600 176,325 40,092 627,919 7,691

11,85 10,54 10,54 8,54 7,95 7,68 7,37 7,10 5,34 5,12 3,25 2,36 1,67 1,74 5,82 1,37 1,52

04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 04.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond ZB bond HI-conservative HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

Capital One

162,4950

7,88

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

175,8000

7,27

Erste Bond

130,7600

6,89

PBZ Bond fond

130,1185

6,39

HI-conservative

11,3875

5,22

ZB bond

158,7400

3,69

OTP euro obvezni ki

128,4669

3,76

HPB Obvezni ki

125,3471

4,50

HI-conservative

11,3875

5,22

PBZ Bond fond

130,1185

6,39

PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Platinum Cash

investor

KRIZNI FOND

Irska dobila 3,6 mlrd. eura

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 8/2/2011

BRIAN COWEN, irski premijer na odlasku ARHIVA B.HR

Irska je dobila prvu tranšu zajma iz kriznog fonda eurozone u iznosu od 3,6 milijardi eura, što je nešto više od prvotno dogovorenog iznosa, rekao je za Reuters izvor iz tog fonda. U sklopu zajedni kog paketa pomo i EU-a i MMF-a za Irsku, fond je prebacio Irskoj iznos od 3,6 milijardi eura. Zahvaljuju i uspješnom izdanju obveznica, iznos preba en Irskoj ve i je od prvotno dogovorenih najmanje 3,3

milijarde eura, izjavio je izvor. Efektivna kamatna stopa za Irsku iznosi 5,9 posto, rekao je taj izvor. Europski fond za financijsku stabilnost prošli je mjesec prvom ponudom petogodišnjih obveznica prikupio pet milijardi eura. Ta sredstva bit e iskorištena za potrebe financiranja 85 milijardi eura teškog spašavanja Irske, koja je lani krenula stopama Gr ke, traže i pomo kako bi lakše riješila probleme golemih gubitaka u bankarskom sektoru. B.hr

SKUPI BARELI

Nafta opet preko 100 dolara

Cijene sirove nafte ponovno su u ponedjeljak prekora ile razinu od 100 dolara za barel na londonskom tržištu temeljem poja ane neizvjesnosti u vezi s razvojem doga aja u Egiptu i bojazni da bi se nemiri mogli proširiti na druge dijelove Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Cijene barela sirove nafte za isporuke u ožujku posko ile su na londonskom tržištu 80 centi, na 100,63 dolara. H/B.hr

Telekom tvrtke u fokusu investitora na ZSE-u ZANIMANJE ZA HT Ukupan redovni promet na Zagreba koj burzi premašio je u ponedjeljak 27 milijuna kuna, od ega se ak 11,7 milijuna kuna odnosilo na dionicu Hrvatskog Telekoma Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u drugoj su polovini trgovinskog dana uspjeli preokrenuti trend i ponedjeljak završiti u plusu. Tako je dioni ki indeks Crobex rastao po stopi od 0,26 posto, na 2311,07 bodova, a vrijednost specijaliziranog indeksa Crobex10 narasla je 0,39 posto, na 1274,34 bodova. Redovni promet prešao je 27 milijuna kuna, od ega se ak 11,7 milijuna kuna odnosilo na dionicu Hrvatskog Telekom. Cijena telekomunikacijske dionice sko ila je 1,19 posto. Višak novca nakon velike utrke za Inom polako se usmjerava u dru-

ge dionice, a novinski napisi o zanimanju fondova za udjel u Hrvatskom Telekomu o ito su dodatno potpirili maštu doma ih ulaga a. Inina dionica bila je druga po likvidnosti sa 2,7 milijuna kuna prometa. Cijena te dionice neznatno je pala, 0,03 posto.

»eka se na izvješ a

Kako ve ina kompanija razli ito tuma i pravila, tako ih mnogo još nije objavilo godišnje izvješ e, što e sigurno utjecati na reakcije ulaga a kada budu objavljena do ožujka ove godine. Sve dok ne po ne objavljivanje izvje-

š a, na Zagreba koj e se burzi nastaviti trgovati u pomalo letargi nom raspoloženju kakvo je vi eno u ponedjeljak, kada su samo tri izdanja zabilježila promet ve i od milijun kuna.

Oporavak Jadroplova

Tre e izdanje koje je zabilježilo promet od 1,1 milijun kuna jest ono Atlantic grupe, ija je cijena narasla 0,64 posto. Atlantskoj plovidbi pripada etvrto mjesto po likvidnosti sa 963.610 kuna prometa. Njezina je cijena sko ila 2,37 posto, dok je najve i dobitnik me u brodarima Jadro-

MATIJA MARTI , predsjednik Uprave i ve inski vlasnik Optima telekoma, ija je dionica u ponedjeljak snažno rasla nakon medijskih napisa da Tele 2 kupuje tu tvrtku SNIMIO HRVOJE DOMINI

plov, ija je dionica poskupjela 8,22 posto. Ulaga i su o ito gladni dobrih korporativnih vijesti, što je najbolje posvjedo ila Optima Telekom. Nakon što je objavljeno kako Tele2 kupuje Optimu, ulaga i su se okrenuli toj dionici pa je zahvaljuju i pritisku kupaca cijena njezine dionice sko ila 21,64

REGIJA

Najlikvidnija je u Ljubljani bila dionica Krke sa 888.079

Ante Pavi

BROJKE

NIS i dalje najlikvidniji u Beogradu Novi je tjedan slovenski indeks SBI TOP zapo eo skokom vrijednosti od 1,09 posto te je dan zaklju io na 844,15 bodova.

posto uz nešto više od pola milijuna kuna prometa. To je ujedno najve i promet tom dionicom u posljednjih godinu dana. Pad ve i od 6 posto pretrpjela je Luka Plo e, a u toj tvrtki još nije donesena odluka o vrijednosti i cijeni dionice u skoroj dokapitalizaciji.

eura prometa, dok joj je cijena rasla 1,32 posto, premašivši 64 eura. Mercator je bio u plusu 3,25 posto te je posljednja zabilježena cijena njegove dionice iznosila 159 eura, dok je vrijednost ukupnog prometa dionicom trgova -

kog lanca bila na razini od 57.416 eura. Sli an rast ostvario je i beogradski indeks BELEX 15 koji je u ponedjeljak bio u plusu od 1,07 posto, a na prvom mjestu najlikvidnijih našla se dionica Naftne industrije Srbije s prometom

od 48,7 milijuna dinara. Cijena NIS-a porasla je na 491 dinar, odnosno 0,2 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga tjedna, a po prometu je slijedila dionica Komercijalne banke kojom se trgovalo u vrijednosti od 30 milijuna dinara. B. St.

0,33 0,09 posto pao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalu ki BIRS

U godini bez novog filma Lucas samo na igra kama zaradio 510 milijuna dolara Iako George Lucas 2010. nije imao film u kinodistribuciji, godina mu je donijela rekordnu zaradu od 510 milijuna dolara na igra kama vezanim uz "Ratove zvijezda". Ipak, to Lucasu nije najve a zarada od akcijskih figurica, modela svemir-

skih brodova i ostalih igra aka "Ratova zvijezda", ve najve a zarada u godini u kojoj nije izaĹĄao ni jedan film. Me utim, ona ne uklju uje zaradu od svih prava na brend "Zvjezdanih staza". Novu popularnost brendu donijelo je emitiranje popularnog crti a na Cartoon Networku

DOBITNICI DANA (ZSE) Ĺ˝itnjak +18,3 % Atlas +13,2 % Koestlin +10,48 % Franck +8,44 % Jadroplov +8,22 % 0 Raste

"Star Wars: Clone Wars". Lucas je u ugovoru sa 20th Century Foxom, kojim je dogovorio pisanje scenarija i reĹžiju prvog filma iz franĹĄize, osigurao da prava od prodaje robe s brendom "Zvjezdanih staza" zauvijek ostanu njegovo vlasniĹĄtvo. D. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet -24,6 % Vjesnik -16,67 % Jamnica -7,6 % AutoHrvatska -5,87 % Validus -5,76 % 0 Pada

83 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,410.84 159,62

Prom. 0,61% 0,01%

Sirova nafta 89,03 Prirodni plin 4,50 Zlato 1.348,97 Srebro 29,08 Goveda 105,78 Kava 294,58

2,01% 1,21% 1,05% 2,65% 1,71% 0,63%

SRAMOTA NA SPEKTAKLU

AmeriÄ?ki Super Bowl obiljeĹžili gafovi Aguilere i Black Eyed Peasa

BLACK EYED PEAS Ho e li im oboĹžavatelji oprostiti?

Tradicionalno najgledaniji doga aj na ameri koj televiziji, Super Bowl, zauzeo je po etkom tjedna sve naslovnice ameri kih medija. Zbog nastupa tijekom velikog finala ameri kog nogometa najviĹĄe se pri alo o Christini Aguileri i grupi Black Eyed Peas. Atraktivna plavuĹĄa Aguilera, viĹĄestruka dobitnica Grammyja, osramotila se naime jer je pobrkala rije i himne, dok je grupa Black Eyed Peas imala toliko loĹĄ nastup da je jedan od korisnika s pristupom Wikipediji joĹĄ tijekom njezina nastupa me u informacije o grupi dodao da joj je izvedba na Super Bowlu bila na granici srednjoĹĄkolske predstave. Business Insider je pak izvijestio kako je druĹĄtvena mreĹža Twitter "eksplodirala" tijekom njezina nastupa, nakon ega su osvanule brojne kritike na ra un grupe i organizacije koja je dopustila tako loĹĄ nastup. Grupa ipak nije propustila iskoristiti priliku da tijekom nastupa poĹĄalje i politi ku poruku, pa su tako izmijenili rije i u pjesmi "Where is the Love? ", poru ivĹĄi u njoj ameri kom predsjedniku Baracku Obami da poradi na obrazovanju i problemu nezaposlenosti. B.hr

WILLIAMS NOVAC TRAĹ˝I I NA - BURZI

Slavni Williams ide na burzu i u IPO Jedna od mom adi Formule 1 - britanski Williams - krenuo je u inicijalnu javnu ponudu dionica koja e kulminirati njihovim uvrĹĄtenjem na Frankfurtsku burzu po etkom oĹžujka. U IPO je uklju eno 27,39 posto dionica kompanije, s time da e se javna ponuda provesti u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njema koj, Ĺ vicarskoj i Austriji, dok e za institucionalne investitore izvan tih zemalja te SAD-a, Kanade, Japana i Australije biti provedena privatna ponuda. Direktor mom adi sir Frank Wi-

lliams e i nakon ponude ostati ve inski vlasnik. Williams je jedna od najuspjeĹĄnijih mom adi u povijesti Formule 1, ali u posljednjem je desetlje u upala u teĹĄko e, ĹĄto pokazuje i podatak da su naslov svjetskog prvaka zadnji put osvojili 1997., a zadnju utrku 2004. godine. Posljednjih godina imala je problema i s prikupljanjem novca nuĹžnih za sudjelovanje u natjecanju, ĹĄto bi mogao biti jedan od razloga zaĹĄto su se odlu ili za IPO. Nikolina Rivosechi

www.business.hr

UKRATKO... MatijaĹĄevi na sudu zbog bjegunca

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren MatijaĹĄevi na zagreba kom Op inskom kaznenom sudu izjavio je da nije kriv za klevetu za koju ga privatnom tuĹžbom tereti bivĹĄi vlasnik Salonita Jozo urkovi , koji je u bijegu od hrvatskog pravosu a.

Assange ne Ĺželi u Ĺ vedsku da ne zavrĹĄi u SAD-u

Utemeljitelj WikiLeaksa Julian Assange zatraĹžio je od britanskog suca da blokira zahtjev za izru enje Ĺ vedskoj, gdje treba biti ispitan po optuĹžbama za silovanje, jer bi to izru enje lako moglo voditi k izru enju Sjedinjenim DrĹžavama.

Krenulo Mubaraku

PRIVATNI I INSTITUCIONALNI INVESTITORI mo i e kupiti neĹĄto viĹĄe od 27 posto dionica legendarnog Williamsa

Ho e li Optima nastaviti uzlet na krilima vijesti o preuzimanju, pratite na...

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak moĹže se veseliti prvi put otkako su prosvjednici izaĹĄli na ulice. Naime, oporbeno Muslimansko bratstvo izgubilo je poĹĄtovanje prosvjednika jer je pristalo na razgovore s reĹžimom.