Business.hr broj 823

98 DOLARA U NEW YORKU 18

Stabilizacija u Egiptu spustila cijenu nafte

VLASNI»KO SPAJANJE NTLNTL-a 8

NTL u Metkoviću otvara hladnjaču od 7 milijuna eura

Nacionalni trgova ki lanac, koji okuplja 16 trgovaca, novom hladnja om planira oja ati zajedni ku poziciju u nabavi vo a, povr a i mesa, a do kraja godine bit e obavljena procjena biznisa i vlasni ko povezivanje

SRIJEDA 9/2/2011

BROJ 823 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

AUSTRIJANCI PRODALI, ALI OSTAJU 4-5 Zagreba ki konditor uspio je napraviti dobar posao zato što je strpljivo ekao - dok je austrijski Lorenz Snack-World za Karolinu platio 22,35 milijuna eura prije pet godina, tvrtka na ijem elu je Nadan Vidoševi akviziciju e platiti samo 7,3 milijuna eura

Nakon pet godina

Kraš uspio kupiti osječku Karolinu HRVATSKA-MA ARSKA

Orban: Nesuglasice Ina-Mol neće narušiti odnose Hrvatske i Mađarske Ma arski premijer Viktor Orban, koji je s premijerkom Jadrankom Kosor ju er potpisao tri sporazuma važna za suradnju dviju zemalja u energetskim infrastrukturnim projektima, istaknuo je kako bi "bilo loše da izme u Ine i Mola ne bude strateške suradnje" 6

info&stav 2-3

Nebriga za TESU Deutsche Bahn ulagao bi u Hrvatsku

business.hr Srijeda 9/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

elnici HŽ Carga i njema kog DB Schenkera razmotrili su mogu nosti suradnje druťtava DB Schenker Croatia i DB International u HŽovim projektima. Jedan od povoda sastanka bilo je uvrťtenje Hrvatske me u 32 zemlje u kojima Deutsche Bahn vidi priliku za razvoj.

Velik interes iskazan je za suradnju u izgradnji pruge na dionici Dugo Selo - Novska te modernizaciji

Premda je vlasni ko pitanje rijeĹĄeno te je Vlada preko Ministarstva financija postala stopostotni vlasnik tvrtke Uljanik - TESU, problemi toga perspektivnog izvoznika i dalje se teĹĄko rjeĹĄavaju, uz zanemarivo sudjelovanje vlasnika, upozorio je ju er glavni povjerenik Uljanikove podruĹžnice Sindikata Istre i Kvarnera Rajko Kutla a. Problem: nekoordiniranost i birokratska nebriga...

JER JE EU TO TRAŽILA

Zakonom do transparentnijeg financiranja izbora i boljeg na Vlada je i odrĹžavanjem izvanrednih sjednica po ela "hvatati" rokove za zavrĹĄetak pregovora s Europskom unijom. Na ju eraĹĄnjoj izvanrednoj sjednici usvojila je kona ne prijedloge zakona o sprje avanju sukoba interesa te o financiranju politi kih aktivnosti i izborne promidĹžbe. Osim nomotehni kog uskla ivanja u kona nom prijedlogu zakona o sprje avanju sukoba interesa, Vlada nije znatnije mijenjala prijedlog zakona o kojemu je Hrvatski sabor po hitnom postupku proĹĄloga tjedna raspravljao u prvom itanju. Premijerka Jadranka Kosor nada se da e Sabor, unato brojnim protivljenjima, ve do kraja ovoga tjedna usvojiti kona nu verziju tog zakona jer e pridonijeti transparentnosti svih koji se Ĺžele baviti javnim poslovima i borbi protiv korupcije, ali i kako bi odmah potom "bio poslan u Bruxelles".

Na sugestiju iz Europske unije, Vlada je pak ju er predloĹžila dva amandmana kojima se u kona ni prijedlog zakona o financiranju politi kih aktivnosti i izborne promidĹžbe unose zna ajnije promjene, obrazloĹžio je ministar uprave Davorin Mlakar.

Prvim amandmanom propisuje se obveza svih poli-

››

Vladin prijedlog: politi ke stranke i kandidati na izborima za sve razine vlasti godinu dana prije izbora moraju otvoriti posebne ra une za financiranje izbornih kampanja ti kih stranaka i kandidata na izborima za sve razine vlasti da godinu dana prije izbora moraju otvoriti posebne ra une za financiranje izbornih kampa-

nja, a ne kao ĹĄto je u prvom Vladinu prijedlogu zakona ta obveza bila propisana samo za izbore na drĹžavnoj razini.

Drugim amandmanom

predlaĹže se jasno razgrani enje nadleĹžnosti DrĹžavnog izbornog povjerenstva i DrĹžavnog ureda za reviziju u nadzoru financiranja izbornih kam-

››

BISER DANA Željko Jovanovi ruši ustavni poredak kad kaže da predsjednica Vlade nije legalna. On je mali Jovan Raškovi . Sutra, preksutra možemo o ekivati balvane na teritoriju Rijeke DUJOMIR MARASOVI , šef splitskog HDZ-a

BROJKA

120

tisu a kuna izdvojila je Varaždinska županija za obrazovni program "Menadžer za izradbu i provedbu EU projekata", u sklopu kojeg e se usavršavati 18 nastavnika osnovnih škola i 21 profesor srednjih škola

UVODNIK

ijeg Predah na Bliskom g nadzora istoku spustio naftu PREMIJERKA JADRANKA KOSOR izrazila je nadu da e Sabor, unato brojnim protivljenjima, usvojiti kona nu verziju prijedloga zakona o sprje avanju sukoba interesa

FOTO TADI /CROPIX

panja. Amandmanom se propisuje da e Državno izborno povjerenstvo nadzirati financiranje izbornih kampanja politi kih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, a Državni ured za reviziju provodit e reviziju, a ne i nadzor nad financiranjem izborne promidžbe. Državno izborno povjerenstvo nadzor financiranja izbornih kampanja provodit e od dana otvaranja posebnih ra una za njihovo financiranje pa do završetka transakcija na tim ra unima.

Na kraju izvanredne sjednice ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi obavijestio je lanove Vlade da se u završnoj fazi pristupnih pregovora s Europskom unijom uredno realizira i komunikacijska strategija koja e se intenzivirati kako bi se gra ane dodatno informiralo i pripremilo za referendum na kojemu e se izjašnjavati o lanstvu Hrvatske u EU. Zoran Daskalovi

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

S

manjenje politi kih tenzija na Bliskom istoku, posebice u Egiptu, pogodovalo je naftnim špekulantima, koji e sredinu trgovinskog tjedna iskoristiti za prodaju terminskih ugovora i ubiranje profita. Cijenama sirove nafte su en je pad nakon što su Sjedinjenje Ameri ke Države svoje zalihe toga fosilnoga goriva, ali i benzina i motornog ulja, podigle blizu povijesnih maksimuma. Ne treba isklju iti ni utjecaj sezonske potrošnje, koja je u prolje e na globalnoj razini tradicionalno niža u odnosu na ostatak godine.

Pod uvjetom da Bliski istok ostane miran te da ameri ka ionako golema potražnja za crnim zlatom ne sko i, prolje e na me unarodnom tržištu energije ostat e mirno.

MOŽDA e tu letargiju najbolje iskoristiti špekulanti s po etka pri e, koji se ve neko vrijeme iz Londona sele u Ženevu i Zürich. Naime, švicarska regulacija mnogo je liberalnija od londonske, pa se na financijskim porta-

››

Ako špekulanti ne nastave divljati s cijenama nafte u okladama protiv velikih bankarskih ku a, možda se smijemo nadati i malo nižoj cijeni benzina lima ve neko vrijeme govori o izjedna avanju Londona i Švicarske kao europskih centara trgovinom nafte.

Treba naglasiti da se u Londonu mnogo više trguje terminskim ugovorima s isporukama u budu nosti, a Švicarska je dominantni trgovinski centar fizi ke nafte.

OSIM raznih hedge fondova i ostalih institucionalnih

ulaga a, svoja su trgovinska predstavništva u Švicarskoj upravo otvorili ruski naftni giganti Rosnjeft i Bašnjeft, što je prvi poja ani priljev ruskih tradera u Švicarsku još od 1991. godine, kada se raspao Sovjetski Savez. Statistike govore da 75 posto ruskog izvoza nafte ide preko švicarskih trgovaca i njima bliskih organizacija.

S OBZIROM NA TO da na

vidiku nisu nikakvi burzovni potresi, cijene nafte mogle bi se stabilizirati špekulantima unato , koji su svoju slavu doživjeli u ljeto 2008., kada se uslijed žestokih potresa na globalnom tržištu kapitala barel popeo na 148 dolara, pa se hrabriji me u nama mogu nadati i jeftinijem benzinu.

tema 4-5

AUSTRIJANCI PRODALI, ALI OSTAJU Osje ka tvornica keksa, v proizvo a a slatkiša, a za Austrijance nastavlja proizvoditi slani p NADAN VIDOŠEVI uspio je sklopiti dobar posao u konsolidaciji doma eg tržišta slatkiša ARHIVA BUSINESS.HR

Nakon pet g uspio kupiti

Zagreba ki konditor uspio je napraviti dobar posao zato što je strpljivo ekao dok je austrijski Lorenz Snack-World za Karolinu platio 22,35 milijuna eura prije pet godina, tvrtka na ijem elu je Nadan Vidoševi akviziciju e platiti samo 7,3 milijuna eura Najve i hrvatski konditor, tvrtka Kraš, za 7,3 milijuna eura preuzet e Karolinu, osje ku tvornicu keksa, vafla i slanica, koja je od 2006. godine u vlasništvu austrijske grupacije Lorenz Bahlsen iz Klagenfurta. Odluku o kupnji 99,57 posto poslovnog udjela u Karolini Nadzorni odbor Kraša odobrio je 7. sije nja, o emu je tvrtka ju er izvijestila Zagreba ku burzu.

Premda Kraš kupuje gotovo cjelokupan poslovni udjel osje ke tvornice, preuzima samo slatki asortiman

s poznatim robnim markama Jadro i Moto, a proizvodnjom slanog programa koji predvodi Bobi i dalje e se baviti Lorenz SnackWorld. Kako su priop ili iz austrijske tvrtke, u sklopu strateškog usmjerenja tvrtka je odlu ila odvojiti se od asortimana slatkiša te se na hrvatskom tržištu fokusirati samo na poslove vezane uz slane grickalice.

2010. loša za Karolinu?

"Lorenz Snack-World nastavit e samostalno upravljati segmentom slanih gricka-

lica s robnom markom Bobi i ostalim robnim markama Lorenza te poticati daljnji razvoj tog proizvodnog programa", poru ili su iz austrijske tvrtke.

Lorenz Bahlsen kupio je Karolinu 2006. godine za 22,35 milijuna eura od zagreba ke Lure. Navodno je tada i Kraš želio Karolinu, ali se nisu uspjeli dogovoriti s Lukom Raji em. Karolina je tu godinu završila sa 653,7 tisu a kuna gubitka, a minus je bilježen i sljede e dvije te je 2008. iznosio ak 10 milijuna kuna. Poslovanje je kre-

eksa, vafla i slanica prelazi u ruke najve eg hrvatskog slani program

business.hr Srijeda 9/2/2011

t godina Kraš iti osječku Karolinu

ZLATKO BAZIANEC, menadžer konzultantske ku e A. T. Kearney, o ekuje velike sinergijske u inke iz preuzimanja Karoline SNIMIO HRVOJE DOMINI

nulo nabolje u 2009. godini, kada je cjelokupna distribucija proizvoda na hrvatskom tržištu prepuštena Altantic Tradeu te je godina završena s više od 4 milijuna kuna dobiti. No, rezultat za 2010. bit e, kažu upu eni iz tvrtke, puno lošiji, negdje oko nule.

O tome da Lorenz Bahlsen grupacija razmišlja o prodaji slatkog programa Karoline, govori se ve više od godinu dana, a da je Kraš najizgledniji kupac, procurilo je u javnost krajem prošle godine.

Osim Kraša, interes je za Karolinu, navodno, pokazao i bjelovarski Koestlin te srbijanske tvrtke Delta i Crvenka, kao i neke iz Bosne i Hercegovine.

Iz Kraša su poru ili kako je preuzimanje Karoline dio Kraševe inicijative za konsolidacijom hrvatskog konditorskog tržišta koju su pokrenuli još prije nekoliko godina. Me utim, ne baš uspješno. Pokušaj ulaska u

vlasni ku strukturu osje koga Kandita prije pet godina bio je neuspješan, spominjale su se i neke tvrtke u Srbiji, poput Jaffe, ali od 2003. godine, kada je kupio Tvornicu keksa i vafla iz Prijedora, Kraš nije uspio realizirati ni jednu drugu akviziciju.

Pozitivan trend

Analiti ari stoga ocjenjuju da je prelazak tvornice Karoline u ruke hrvatskoga konditorskog lidera vrlo dobar pokazatelj novog, pozitivnog trenda koji je prošle godine pokrenula Atlantic grupa kupivši Drogu Kolinsku. Premda je sada rije o istom hrvatskom preuzimanju, u konzultantskoj tvrtki A.T. Kearney o ekuju da e se trend regionalne konsolidacije u ovoj godini nastaviti i nakon Kraševa iskoraka.

"Kraševo preuzimanje Karoline iznimno je pozitivna vijest za cijelu hrvat-

sku konditorsku industriju i pokazuje jasnu strategiju okrupnjivanja hrvatske ne samo konditorske nego i prehrambene industrije. Njihova konsolidacija pokazala se rastu im trendom, kako u svijetu, tako i u našoj regiji", smatra Zlatko Bazianec, menadžer konzultantske ku e A. T. Kearney. Napominje da i Kraš i Karolina imaju velikih preklapanja u poslovanju i proizvodnom asortimanu pa se može o ekivati da e se njihovim spajanjem posti i sinergijski u inak.

Prema svemu sude i, Kraš nije mogao bolje po e-

BROJKA

1,51

posto pala je u utorak nakon objave preuzimanja Karoline cijena dionice Kraša

ti godinu u kojoj taj poznati proizvo a slatkiša sa zagreba kih Ravnica slavi 100 godina postojanja. Karolina e pridonijeti njegovim poslovnim planovima za daljnje ja anje konkurentnosti na doma em i inozemnim tržištima.

"Karolina u svojem proizvodnom portfelju ima kvalitetne brendove kao što su Jadro i Moto pa se akvizicijom namjerava nastaviti razvoj kompanije u cjelini, kako ulaganjem u tehni kotehnološkom smislu, tako i ja anjem udjela Karolininih proizvoda na doma em

i izvoznim tržištima", poru ili su iz Kraša, koji e o detaljima svoje akvizicije javnost obavijestiti danas na konferenciji za novinare u Osijeku.

U sindikatu PPDIV-a pozdravljaju dolazak novog vlasnika iako je, kažu, i dosadašnji solidno radio svoj posao.

"Kraš je poželjan vlasnik.

On je naša najve a konditorska tvrtka i stoga vjerujemo da e se proizvodnja održati, kao i broj od 235 zaposlenih", isti e Šime Oreškovi , sindikalni povjerenik PPDIV-a.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

O KAROLINI SE NE ZNA PUNO

Ulaga i ostali ravnodušni "Usprkos objavi preuzimanja Karoline, Kraševom se dionicom ju er prakti ki i nije trgovalo na burzi. Nema reakcija, a pretpo-

stavljamo da je to zato što nisu objavljeni nikakvi podaci o poslovanju Karoline", ocijenio je Goran Vorkapi iz Centar banke.

tema 6-7

HRVATSKA-MAĐARSKA Potpisan krovni sporazum koji regulira pitan sebno u kriznim situacijama, kojim će se omogućiti završetak građenja i po

Orban: Nesuglasice In odnose Hrvatske i Ma Mađarski premijer Viktor Orban, koji je s premijerkom Jadrankom Kosor jučer potpisao tri sporazuma važna za suradnju dviju zemalja u energetskim infrastrukturnim projektima, istaknuo je kako bi 'bilo loše da između Ine i MOL-a ne bude strateške suradnje' Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njezin mađarski kolega Viktor Orban potpisali su u utorak u Zagrebu tri važna sporazuma koja će u idućim godinama intenzivirati suradnju dviju zemalja na nizu zajedničkih infrastrukturnih projekata iz područja energetike.

Posrijedi su Sporazum o suradnji u cilju jačanja sigurnosti opskrbe energijom, Sporazum o zajedničkom istraživanju i eksploataciji ležišta ugljikovodika koja se nalaze duž zajedničke državne granice i Sporazum o uzajamnom skladištenju obveznih zaliha sirove nafte i naftnih derivata.

Kosor i Orban su u izjavama za medije nakon susreta spomenuli i nedavni neuspješni pokušaj mađarskoga Mola da stekne većinski vlasnički udjel u Ini. Kosor je naglasila kako njezina vlada "poštuje načela tržišnog natjecanja za koja se opredijelila" te da je u ponedjeljak, zajedno s ministrom Đurom Popijačem, održala koristan sastanak s predsjednikom Uprave Mola Zsoltom Her-

nadijem, no o pojedinostima sastanka nije govorila.

Mađarski je premijer pak rekao kako su nesuglasice, poput onih kakve su se dogodile između Ine i Mola, uobičajene u poslovnom svijetu, no nikako ne smiju i neće narušiti dobre odnose dviju zemalja. "Tim nesuglasicama pristupam s pozicije povijesnog odnosa. Neću dopustiti da nas poslovne nesuglasice izbace iz tog kolosijeka", kazao je Orban i istaknuo kako bi "bilo loše da između Ine i Mola ne bude strateške suradnje".

Dogovori iz 2009.

Temelj jučer potpisanim sporazumima zacrtan je još u rujnu 2009. na zajedničkoj sjednici vlada Hrvatske i Mađarske u Bacsu, kada je potpisan Memorandum o razumijevanju između hrvatskoga Ministarstva gospodarstva i mađarskoga Ministarstva prometa, telekomunikacija i energetike. Tada je zaključeno da je za realizaciju i upravljanje energetskom infrastrukturom - dalekovodima, plino-

PREMIJERSKI POTPISI Viktor Orban i Jadranska Kosor potpisali su tri sporazuma važna za suradnju dviju zemalja u energetskim infrastrukturnim projektima Snimio hrvoje dominić

vodom i naftovodima koji prelaze preko državne granice, kao i za eksploataciju ležišta nafte i plina s obje strane granice nužno sklopiti niz međunarodnih ugovora kojima će se omogućiti završetak građenja i povezivanje energetskih objekata s obiju strane državne granice te njihovo korištenje i

održavanje.

U siječnju 2010. dvije vlade potpisale su Sporazum o suradnji u vezi s građenjem, korištenjem, održavanjem, rekonstrukcijom i otklanjanjem pogonskih smetnji električnih dalekovoda koji prelaze preko zajedničke državne granice.

On je omogućio pouzdani-

ji rad elektroenergetskih sustava i povećanje sigurnosti opskrbe električnom energijom obiju zemalja (posebno nakon puštanja u pogon 2x400 kilovoltnog međunarodnog dalekovoda Ernestinovo - Pečuh), a već u srpnju iste godine potpisan je i Sporazum o suradnji u vezi s građenjem, ko-

a pitanja sigurnosti opskrbe dviju susjednih zemalja energijom, ponja i povezivanje energetskih objekata s obiju strana državne granice

business.hr Srijeda 9/2/2011

Ina-Mol neće narušiti Mađarske 3 -

potpisan sporazu a ma: o suradn ji u c

ilju ja an sti opskr ja sigurno b - o zajed e energijom, ni kom is traživ sploatacij i ležišta u anju i ekgljikovod duž zajed n i k e d ržavne gr ika - o uzaja anice mno znih zalih m skladištenju ob , ve a derivata sirove nafte i naft nih

rištenjem, održavanjem, rekonstrukcijom i otklanjanjem pogonskih smetnji na cjevovodima za transport ugljikovodika koji prelaze preko zajedni ke državne granice.

Zajedni ka istraživanja

Ju er potpisani Sporazum o suradnji u cilju ja anja sigurnosti opskrbe energijom krovni je sporazum izme u

vlada Hrvatske i Ma arske koji regulira pitanja sigurnosti opskrbe dviju susjednih zemalja energijom, posebno u kriznim situacijama. Njime e se omogu iti završetak gra enja i povezivanje energetskih objekata s obiju strana državne granice te e regulirati me usobna prava i obveze u vezi s njihovim korištenjem, održavanjem i rekonstruk-

cijom.

Sporazum o zajedni kom istraživanju i eksploataciji ležišta ugljikovodika koja se nalaze duž zajedni ke državne granice trebao bi stvoriti temelj za reguliranje me usobnih prava i obveza obiju zemalja prilikom istraživanja podzemnih rezervi nafte i plina koji se nalaze u dijelu Panonske nizine uz

samu me udržavnu granicu. Podzemna ležišta nafte i plina, naime, koja su ve godinama predmet istraživanja u objema zemljama ne poznaju državne granice, pa nerijetko istraživa ki timovi u potrazi za naftom i plinom jedni drugima ulaze u ležišta i eksploatiraju zajedni ke rezerve, što može izazvati problem ako se me usobna prava i obveze, posebno ona koja se odnose na prava na eksploataciju sirovina, ne reguliraju me udržavnim sporazumom. Sklapanjem sporazuma omogu it e se zajedni ko istraživanje, utvr ivanje koli ine i kvalitete rezervi nafte i plina te procjena isplativosti eksploatacije otkrivenih ležišta duž zajedni ke državne granice. Zajedni ka istraživanja i eksploatacija ugljikovodika provodit e se snimanjem 3D seizmi kih podataka i izradama istražnih i eksploatacijskih bušotina s obiju strana granice, a neki od takvih projekata pod radnim nazivima Slatina-Zalata, Novi GradacPotony, Ferdinandovac-

Vizvar i Vizvar-Gola ve su pokrenuti.

EU datum u travnju

Tre i potpisani sporazum, onaj koji se odnosi na zajedni ko skladištenje obveznih zaliha sirove nafte i naftnih derivata, dio je obvezne pravne regulative koju je Hrvatska preuzela u procesu prilago avanja svoje pravne ste evine ste evinama i pravnim regulativama EU. Uskla en je s akcijskim planom EK za energetsku sigurnost i solidarnost, a olakšat e izgradnju budu ega zajedni kog velikog podzemnog skladišta plina, koje e koristiti obje zemlje, a ono postaje sve realnija opcija, posebno nakon što uskoro u pogon bude puštena plinska interkonekcija Donji Miholjac-Dravaszerdahely.

U vezi s pristupanjem EU Orban je izjavio da e Hrvatska u travnju dobiti datum završetka pristupnih pregovora s EU, isti u i kako e idu a dva mjeseca biti klju na za dovršetak tog dugogodišnjeg procesa.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 9/2/2011

SISAKA ŽUPANIJA

Izvoznici protiv ukidanja carinskih ispostava Sisak. Izvoznici Sisa ko-moslava ke Şupanije na ju eraťnjem su sastanku u sisa koj Županijskoj gospodarskoj komori istaknuli kako se protive najavljenom ukidanju carinskih ispostava u Sisku i Kutini.

Gospodarstvenici te Ĺžupanije, koji ostvaruju promet u vanjskotrgovinskoj razmjeni od gotovo milijardu dolara te imaju

suficit od 142 milijuna dolara, upozoravaju da bi problem nastao kod osjetljivije robe. Kada je rije o lohn poslova, posebno u tekstilu, isti u kako svako produljivanje rokova moĹže dovesti do raskida dosadaĹĄnjih ugovora, a time i otpuĹĄtanja radnika.

Prema najavama, carinske ispostave u Sisku i Kutini, koje posluju u sklopu Carinarnice Zagreb, ukinule bi se radi racionalizacije poslovanja i smanjivanje troťkova. Ubudu e bi se carina odvijala u Carinskoj ispostavi Jankomir i Žitnjak. H

PROSVJED

JoĹĄ nije ispla eno Ĺžito nestalo iz akov anke akovo. Preostala imovina akovĹĄtine d.d. u ste aju na idu oj, 7. draĹžbi bit e ponu ena po po etnoj cijeni 25% niĹžoj od prethodnog kruga prodaje, kada je po etna cijena za preostale dvije hale i jednu esticu iznosila oko 4,5 mil. kn. Odlu io je to Odbor vjerovnika na ju eraĹĄnjem zasjedanju tijekom kojega je na

ulazu u tvrtku prosvjedovalo stotinjak od 520 poljoprivrednika koji su urod akovĹĄtini predali prije gotovo dvije godine, a joĹĄ im nije ispla en.

Njih 520 predalo je oko 8000 t uroda vrijednog 6,7 milijuna kuna, a nisu bili me u 2000 seljaka kojima je Vlada lani obeĹĄtetila Ĺžito nestalo iz akova kih silosa. Strahuju da ne e biti namireni ni prodajom hale kojoj e vrijednost pasti na 2,02 milijuna kuna.

Ne rijeĹĄi li se problem u desetak dana, blokirat e akovĹĄtinu d.d. u ste aju. H

NTL u Metkoviću otvara hladnjaÄ?u vrijednu 7 mil.

VLASNIÂťKO SPAJANJE NTL-a DO KRAJA GODINE Nacionalni trgova ki lanac, koji okuplja 16 trgovaca, novom hladnja om planira oja ati zajedni ku poziciju u nabavi vo a, povr a i mesa, a do kraja godine bit e obavljena procjena biznisa i vlasni ko povezivanje tvrtki u grupi Kako bi poboljĹĄao zajedni ku nabavu vo a i povr a, Narodni trgova ki lanac (NTL) otvara vlastitu hladnja u u Metkovi u u koju ulaĹže 7 milijuna eura. Rije je o 30-ak godina starom objektu u srediĹĄtu Metkovi a koji e grupa preurediti i organizirati kao uvozno-otkupnu stanicu za vo e i povr e. U objektu se planira gradnja komore za dozrijevanje banana, a cijeli e pogon zaposliti 50-ak ljudi. No, to je samo joĹĄ jedna etapa u razvoju lanca, sude i prema najavama vode eg ovjeka grupe Martina Eva i a.

"U ovoj godini grupa planira zavrĹĄiti posao vizualne identifikacija kroz obiljeĹžavanje svih prodajnih mjesta.

Planirano je obavljanje najve eg dijela priprema za ka-

pitalno povezivanje. Jedna od tih priprema je i procjena biznisa lanica grupe uz poĹĄtovanje svih proceduralnih zahtjeva Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja", najavljuje Eva i .

100 milijuna za otkup

Banke trenuta no procjenjuju vrijednosti biznisa pojedinih lanica i na temelju toga e se provesti samo spajanje, kaĹže Stani . Nova e hladnja a odjednom mo i primiti oko 6000 tona robe, a prvi otkup od proizvo a a iz doline Neretve po et e u oĹžujku.

"Najve i rat me u trgovcima vodi se upravo u programu vo a i povr a te mesa, a u tom je dijelu grupa NTL dosad bila najmanje orijentirana u zajedni koj nabavi",

BROJKE

6000 tona robe mo i e primiti NTL-ova nova hladnja a u Metkovi u

8,3

milijarde kuna prihoda ostvario je NTL u 2010. godini i tako u vrstio poziciju drugoga najve eg trgova kog lanca u zemlji MARTIN EVAÂťI , predsjednik Uprave Nacionalnog trgova kog lanca, isti e da e NTL hladnja om oja ati svoju poziciju u nabavi vo a, povr a i mesa, gdje su dosad najmanje radili na zajedni koj nabavi SNIMIO SAĹ A ETKOVI

kazao je Martin Eva i , predsjednik Uprave druĹĄtva, na konferenciji za medije koju je NTL u utorak organizirao u Metkovi u.

"Povezivanje e omogu iti zajedni ku upravu, a pojedina ni vlasnici e se povu i, ĹĄto e omogu iti uĹĄtede i bolju perspektivu doma ih trgovaca", isti e Stani .

U NTL grupi okupljeno je 16 doma ih trgovaca koji su u 2010. godini ostvarili 8,3 milijarde kuna prihoda, ĹĄto ih ini drugim najve im trgova kim lancem u zemlji.

U otkup vo a i povr a u Metkovi u ove se godine planira uloĹžiti ukupno stotinu

milijuna kuna. U NTL-u isti u da im je cilj zaobi i posrednike te da vo e i povr e namjeravaju kupovati izravno od proizvo a a iz doline Neretve.

Meso iz dalekih zemalja

Roba e se uvoziti i iz susjedne Bosne i Hercegovine, a dio kapaciteta planira se osigurati za doma i ulov ribe koja e i i u izvoz. S druge strane, u hladnja u e stizati meso uvezeno iz prekomorskih zemalja jer u Hrvatskoj, kako kaĹže Eva i , nema dovoljnih koli ina.

Bosiljko Stani , predsjednik skupĹĄtine NTL-a, kazao je i da se radi na gradnji lo-

gisti kih centara u Zagrebu i Slavoniji, tako er za otkup i distribuciju vo a i povr a, a vrijednost svakog objekta iznosit e oko sedam milijuna eura.

Kako isti e Tomislav Mami , vlasnik Tommyja i lan skupĹĄtine NTL-a, uvoznootkupni centar u Zagrebu i Metkovi u omogu io bi stalnu cirkulaciju robe na relaciji jug-zapad i time bi osigurali kontinuiranu opskrbu svjeĹžim vo em i povr em.

Za ovu je godinu u planu gradnja joĹĄ dvaju hipermarketa NTL-a u ĹĄto e uloĹžiti ukupno tri milijuna eura.

ViĹĄe o vlasni kom spajanju NTL-a doznajte u Business. hr-u u etvrtak u intervjuu s Martinom Eva i em Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

€

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 9/2/2011

LANI 1,58 MLRD.

Robna razmjena sa Slovenijom pove ana 11% Zagreb. Robna razmjena izme u Hrvatske i Slovenije u 2010. iznosila je 1,58 milijardi eura, što je 10,8 posto više u odnosu na godinu prije. Slovenski veleposlanik u RH Vojko Volk to ocjenjuje ohrabruju im.

"Veseli me da je Slovenija jedna od tri glavna hrvatska gospodarska partnera, koji su u posljednjih godinu dana uspje-

li pove ati ukupnu robnu razmjenu izme u država", komentirao je Volk.

Po DZS-u, hrvatski izvoz u Sloveniju u 2010. iznosio je 697 milijuna eura, što je pove anje za 25,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok uvoz iz Slovenije iznosi 885 milijuna eura ili 1,7 posto više.

Ukupna robna razmjena u odnosu na prethodnu godinu pove ana je za 10,8 posto, a pove ava se i ukupni udjel poslovanja sa Slovenijom kako s izvozne tako i s uvozne strane, napominje Volk. H

NOVA PRIJAVA

Mladini iz SMS-a ilegalno izvukao pola milijuna kn Split. Zbog zloporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja službenih isprava, splitska policija je prijavila Sr ana Mladini a, direktora i vlasnika SMS-a.

Osnovano se sumnja da je kao direktor i vlasnik poduze a iz Splita po inio više kažnjivih radnji zloporabom položaja i ovlasti, ime je pri-

bavio protupravnu imovinsku korist od 584.156 kuna.

Policija ga sumnji i da je tijekom 2009. kao direktor i vlasnik SMS-a izvla io novac iz te tvrtke preko pozajmica. Sam je sebi dao pozajmicu od oko 206.000 kuna, novac nije vra ao, a pozajmice nije osiguravao. Ostatak od 377.500 kuna isplatio je svojoj k eri, kao zaposlenici SMS-a, predujam za službeni put iako nikamo nije putovala. Mladini je ina e optužen za malverzacije i u slu aju Podravka. H

'U našoj javnoj nabavi najviše se boje žalbi na natječaje' INTERVJU: DRAŠKO JELAVI Žalbe mogu usporiti nabavu robe ili usluga za nekoliko mjeseci, a za dobrom praksom u svijetu, gdje se uspješne nabavne organizacije temelje na suradnji nabave i struke, kasnimo 20-ak godina, kaže vlasnik Cirtua, tvrtke specijalizirane za optimizaciju procesa nabave Nastranu samohvala premijerke Jadranke Kosor o velikim uštedama na vodi s okusom, Ured za središnju javnu nabavu dobra je stvar jer je utemeljen na postoje im uspješnim agencijama i donosi konkretne i transparentne rezultate, smatra Draško Jelavi , konzultant i vlasnik Cirtua, tvrtke specijalizirane za savjetovanje u nabavi koja djeluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njema koj. S Jelavi em smo razgovarali o tome zašto tvrtke ne pokušavaju dovoljno uštedjeti

u tom procesu, koji je troškovno iznimno zahtjevan, ali i o tome kako se u procesu javne nabave njezini obveznici najviše bave time kako izbje i mogu e žalbe na nadmetanje.

Je li odluka da se osnuje Ured za središnju javnu nabavu bila dobra i racionalna?

- Ured za središnju javnu nabavu osnovan je po uzoru na sli ne agencije, tj. urede u mnogobrojnim europskim zemljama. Taj se model pokazao uspješnim jer donosi

konkretne i transparentne rezultate. Takve su institucije u pravilu centri izvrsnosti u primjeni zakona o javnoj nabavi u pojedinim državama te pridonose sazrijevanju nabavne prakse u javnim institucijama i poduze ima. Kroz takvu instituciju Hrvatska je najizravnije uklju ena u razmjenu znanja i suradnju s drugim državama na podru ju javno-nabavne prakse. Za takav projekt potrebna je politi ka volja i ustrajnost.

Kako uprava kompanije ili

državna institucija poput ministarstva može kontrolirati nabavu da se ne dogodi kupnja WC daske od 5000 kuna?

- Osnovna pretpostavka za upravljanje nabavom jest transparentnost postupaka i provo enja ugovora. Što kupujemo, od koga kupujemo, koju kvalitetu trebamo, po kojim cijenama kupujemo i zašto uop e kupujemo? Tvrtke u javnoj nabavi susre u se svakodnevno s velikim brojem predmeta nabave ili narudžbi. Analize cijena, troškova, dobavlja a, trendova, proizvoda i tehnologija naj eš e se ne provode sustavno jer nema dovoljno resursa. Bitno je da postoji proces revizije nabavnih odluka i kvalitete njihova provo enja. Rješenja u nabavi u pravilu su prili no jednostavna, ali otežana je implementacija u državnim tvrtkama. Uz ja anje nabavne djelatnosti

bitno je pove ati i osobnu odgovornost pojedinca. Što je najproblemati niji dio procesa javne nabave u Hrvatskoj, posebno kod poduze a u državnom ili ve inski državnom vlasništvu?

- Aktualna praksa zakona o javnoj nabavi svodi nabavnu djelatnost na uglavnom jedno pitanje - ho e li biti žalbe na nadmetanje?

Jasno, to pitanje u nas i jest klju no kada žalba može usporiti nabavu robe ili usluga za nekoliko mjeseci i time ugroziti poslovanje. Nabave u takvim poduze ima kadrovski su postavljene tako da mogu dobro odraditi uglavnom pravni, djelomi no i komercijalni dio posla.

No, diljem svijeta uspješne nabavne organizacije temelje se na suradnji nabave i struke radi traženja najboljeg rješenja u smislu funkcije i specifikacije proizvoda

PRIHOD 39 MIL.

TDR 15% pove ao prodaju u BiH

Zagreb. Tvornica duhana Rovinj (TDR) u 2010. je ostvarila rekordnu prodaju cigareta u BiH i u vrstila lidersku poziciju u toj zemlji s tržišnim udjelom ve im od 38 posto, priop eno je iz TDR-a.

TDR je u BiH lani prodao više od 3,6 milijardi cigareta, što je rast od 15 posto u usporedbi sa 2009. Pritom je ostvaren

prihod od 39 milijuna eura, što je 8 posto manje u usporedbi s godinom ranije.

Prema objašnjenju koje je predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomaškovi dao na presici u Sarajevu, pove anje prodanih koli ina nije pratio rast prihoda jer je TDR, uvažavaju i gospodarsku situaciju, zadržao postoje e razine cijena nauštrb vlastitih prihoda i zarade. Tako su tijekom cijele 2010. cijene najprodavanijih brendova TDR-a ostale nepromijenjene. Takvu cjenovnu politiku nastavljaju i u 2011. H

››

Osnovna pretpostavka za upravljanje nabavom jest transparentnost postupaka i provo enja ugovora DRAŠKO JELAVI , konzultant i vlasnik Cirtua, tvrtke specijalizirane za optimizaciju procesa nabave SNIMIO HRVOJE DOMINI

ili usluge. Nabava je ustrojena kao ravnopravan partner u nabavnim odlukama.

U Hrvatskoj kasnimo jedno 20 godina za tom praksom.

Postoji li u tvrtkama velik otpor optimizaciji troškova nabave? Zašto?

- Da, postoje otpori, i to višeslojni. Prvo, doprinos nabave ukupnom poslovanju odnosno mogu nosti optimiranja dobiti i likvidnosti esto nije prepoznat.

Drugo, na malim tržištima dobavlja i su esto i kupci pa se tvrtke ponekad zaštitni ki odnose prema dobavlja ima. Tre e, nabava je kadrovski i organizacijski zanemarena. etvrto, nabava je i dobar izvor nelegalnih prihoda nekih pojedinaca. Da stvar bude paradoksalna, s nekoliko manjih poteza svaka tvrtka može optimizirati nabavu i izvu i maksimalne rezultate. Za razvoj nabave i op-

timizaciju troškova nabave danas postoje provjerene metode i alati. Što doma e tvrtke u procesu nabave ne rade i ne zahtijevaju od svojih dobavlja a, a trebale bi?

- Doma e su tvrtke premalo znatiželjne i inovativne u procesu nabave, koji se godinama nije mijenjao. Isti upiti prema istim dobavlja ima, isti na in pregovaranja s istim sudionicima pregovora. Ako je sve isto, kako možete o ekivati natprosje ne rezultate? Tvrtke su rijetko spremne uvesti nove dobavlja e i rješenja ili barem u iti o tržištu kroz širi postupak natjecanja koji obuhva a ve i broj novih dobavlja a. Za klju ne dobavlja e bitno je uspostaviti sustav mjerenja rezultata suradnje te reviziju odnosa s vremena na vrijeme.

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 9/2/2011

PREMA 2009.

Inodug pove an za 54 mil. eura

Zagreb. Hrvatski bruto inozemni dug, isklju uju i kruĹžna izravna ulaganja, krajem listopada 2010. iznosio je 43,16 milijardi eura i na mjese noj je razini smanjen za oko 300 milijuna eura, a u odnosu na kraj proĹĄle godine pove an je za oko 54 milijuna eura, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Smanjenje na mjese noj razini djelomice je posljedica ja anja

eura prema drugim valutama, ponajprije ĹĄvicarskom franku i ameri kom dolaru.

Promatraju li se neto transakcije, promjene inoduga bile su blaĹže, pri emu su otplate duga u listopadu bile za sto milijuna eura ve e od novih zaduĹživanja, dok su u prvih deset mjeseci 2010. bile ve e za 300 milijuna eura. No, zbog utjecaja me uvalutnih promjena stanje inoduga (isklju uju i kruĹžna izravna ulaganja) na kraju listopada bilo je gotovo jednako kao i na kraju 2009.

Inodug sektora drĹžave krajem

listopada proĹĄle godine iznosio je oko 5,9 milijardi eura, ĹĄto je u odnosu na kraj rujna 17,3 milijuna eura manje, dok je u odnosu na kraj 2009. porastao za 693,4 milijuna eura.

Otplate inoduga banaka u listopadu nadmaĹĄile su nova zaduĹživanja, a stanje duga smanjilo se za 300 milijuna eura i krajem listopada proĹĄle godine inozemni dug poslovnih banaka iznosio je 9,7 milijardi eura. U odnosu na kraj 2009. poslovne su banke svoj inozemni dug smanjile za oko milijardu eura. H

BROJKA

6

milijardi eura, ĹĄto je oko 66 milijuna eura viĹĄe nego krajem 2009., iznosila su krajem listopada izravna ulaganja (koja ne uklju uju kruĹžna izravna ulaganja)

Po turiste u Tel Aviv, Tele 2 zavrĹĄio 2010.

Istanbul, Prag... s rastom prihoda 4% PROMIDŽBENI TJEDAN

Nakon Tel Aviva, HTZ kre e u regiju: nakon Hrvatskoga turisti kog dana u Istanbulu, na redu je turisti ki sajam u Pragu Hrvatska turisti ka zajednica ovoga je tjedna intenzivirala promidĹžbu na inozemnim trĹžiĹĄtima.

Trenuta no se hrvatska turisti ka ponuda predstavlja u Izraelu, na tamoĹĄnjem me unarodnom turisti kom sajmu u Tel Avivu, a drugi je put prire en i Hrvatski turisti ki dan. Izraelski gosti, naime, ubrajaju se me u one koji sve eĹĄ e dolaze u naĹĄu zemlju i biljeĹži se znatan rast njihovih dolazaka.

Lani nas je posjetilo viĹĄe od 32,7 tisu a izraelskih turista koji su ostvarili viĹĄe od 80,3 tisu e no enja. To je 8,7 posto viĹĄe dolazaka i 16,4 posto viĹĄe no enja izraelskih turista u odnosu na prethodnu godinu.

Sa Slovencima

Kao ĹĄto je to bio slu aj na sli nim prezentacijama u Japanu, Kini i Indiji, i na izraelskom se trĹžiĹĄtu hrvatska turisti ka ponuda predstavlja zajedno sa slovenskom.

Hrvatski turisti ki dan s poslovnom radionicom i ve ernjim doga anjem svojevrstan je uvod u sajamski nastup HTZ-a na turisti kom sajmu International Mediterranean

Tourism Market (IMTM), koji se ju er i danas odrĹžava u Tel Avivu, a na kojem se Hrvatska predstavlja kao atraktivno i kvalitetno odrediĹĄte Ĺživotnog stila s naglaskom na ekoloĹĄku o uvanost.

Nakon Tel Aviva nastavljaju se aktivnost HTZ-a u regiji, pa e ve danas Hrvatski turisti ki dan prvi put odrĹžati i u Istanbulu.

I s toga je trĹžiĹĄta zamjetan porast dolazaka turista u Hrvatsku.

1,02 MILIJARDE KUNA U tvrtki o ekuje da e ove godine ostvariti pozitivan tok novca, nakon 16 milijuna kuna gubitka proĹĄle godine, i kre u u osvajanje poslovnih korisnika

Âťeha 5% viĹĄe

Nakon toga HTZ po inje obra ivati eĹĄko trĹžiĹĄte na sajmu turizma Holiday World, koji sutra po inje u Pragu i traje do 13. velja e.

I to se trĹžiĹĄte pokazalo kao perspektivno, jer prvim rezultati prodaje turisti kih aranĹžmana svjedo e da je kriza proĹĄla te se u 2011. o ekuje rast dolazaka turista iz te zemlje.

Kad je rije o brojkama za 2010., prema podacima sustava turisti kih zajednica, iz eĹĄke je u odnosu na 2009. stiglo 5,18 posto viĹĄe turista (645.687) koji su ostvarili 7,93 posto viĹĄe no enja (4.441.389), ime Hrvatska ostaje prvo odrediĹĄte za tamoĹĄnje turiste.

HTZ ovoga tjedna nastupa i na sajmovima Reisen u Hamburgu te Ferie u Kopenhagenu.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije od 16 milijuna kuna u odnosu na 168 milijuna kuna gubitka zabiljeĹženih na kraju 2009., a operativni je gubitak iznosio 100 milijuna kuna u odnosu na ak 264 milijuna kuna na kraju prethodne godine.

Za tre eg po veli ini mobilnog operatera na hrvatskom trĹžiĹĄtu vaĹžno je pove anje broja korisnika na 738.000 u usporedbi sa 598.000 na kraju 2009. godine, ĹĄto je rast 23,4 posto.

Jaki u data prijenosu

JULIAN OGRIN, predsjednik Uprave Tele 2 Hrvatska ARHIVA BUSINESS.HR

Tele 2 Hrvatska najavio je ulazak na trĹžiĹĄte poslovnih korisnika u mobilnoj telefoniji, istaknuo je predstavljaju i poslovne rezultate kompanije njezin direktor Julian Ogrin, dodavĹĄi kako su prihodi od prodaje Tele 2 Hrvatska u proĹĄloj godini porasli 15 posto, na 1,02 milijarde kuna.

U posljednjem kvartalu, stoji u izvjeĹĄ u koje je objavio ĹĄvedski vlasnik Tele 2, poslovni prihodi Tele 2

Hrvatska porasli su 10 posto u usporedbi s etvrtim kvartalom 2009. godine i iznose 266 milijuna kuna (sa 242 milijuna).

Bruto dobit raste

Bruto dobit nastavila je biljeĹžiti pozitivan trendom i kvartal je zaklju en sa 3 milijuna kuna, za razliku od istog proĹĄlogodiĹĄnjeg koji je zavrĹĄio sa 37 milijuna u minusu.

Tele 2 je u cijeloj proĹĄloj godini zabiljeĹžio gubitak

U godiĹĄnjem financijskom izvjeĹĄ u objaĹĄnjava se da e Tele 2 Hrvatska dosegnuti pozitivan tok novca do druge polovine ove financijske godine, ĹĄto je ve najavljivano prethodnih mjeseci.

Lani je Tele 2 Hrvatska imao 86,25 milijuna kuna kapitalnih ulaganja, odnosno 40 posto manje nego 2009. godine. Kompanija je nastavila ja ati poziciju na hrvatskom trĹžiĹĄtu i ulaganjem u gradnju podatkovne mreĹže, isti e Ogrin, te dodaje kako je Tele 2 s brzinom od 21 Mbps prisutan u ĹĄest najve ih gradova u Hrvatskoj i na putu je da postane jedan od vode ih pruĹžatelja mobilnih podatkovnih usluga na hrvatskom trĹžiĹĄtu.

DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 9/2/2011

DIGITALNA TELEVIZIJA

Talijanska agresija na hrvatski eter

MOBILNE APLIKACIJE

Poboljšani Google Web Store > digitalna televizija > pametni telefoni > IT tržište

14-15 business.hr Srijeda 9/2/2011

Google je od prije nekoliko dana omogućio pristup Android Marketu i na webu, gdje se mogu pregledavati i tražiti aplikacije za mobilne uređaje. Donedavno se Android Marketu moglo pristupiti samo preko mobilnih uređaja. Web Android Market ima više od 100.000 aplikacija, igara i widgeta koje možete slati direktno na Android uređaje u samo ne-

koliko klikova. Googleov novi Android Market Web Store korisnicima pruža mnogo praktičnije sučelje od ranijih verzija. Omogućujući dostupnost svoje trgovine i na webu, Google postaje ozbiljan konkurent lideru na tržištu App Storeu. Novi Googleov Web Store korisnicima omogućuje jednostavnije i znatno više user-friendly okruženje za kupnju aplikacija u svojoj

internetskoj trgovini. Korisnicima se omogućuje provjera aplikacije prije njezina preuzimanja. Novi će program, kako

se nadaju u Googleu, privući i više programera kojima je na raspolaganju promoviranje njihovih aplikacija. G. K.

Prekogranični rat TV signalom

Internetska televizija

Predsjednik Udruge Telekom Đuro Lubura ističe kako je digitalizacija u Italiji tek počela pa je gotovo sigurno da će uskoro cijeli priobalni pojas Hrvatske, od Istre do Konavala, imati smetnje koje će velik broj stanovnika tog područja onemogućiti u gledanju hrvatskih televizijskih programa. Ljeti će zbog bo-

arhiva business.hr

snimio hrvoje dominić

dobrosusjedski odnosi Problem 'upadanja' talijanskih TV stanica na hrvatsku obalu Jadrana u digitalnoj tehnologiji emitiranja TV signala može se dijelom riješiti povećanjem snage odašiljača, ali upućeni tvrde da usto treba omogućiti i prijem putem IPTV-a odnosno internetske televizije

arhiva business.hr

N

akon ribarica, s Talijanima ćemo ratovati zbog TV signalom u DVB-T pojasu jer već gotovo dva mjeseca stanovnici Istre imaju velikih problema s prijemom digitalnog televizijskog signala. Problem je nastao s početkom digitalizacije televizija u Italiji, i to zato što su nadležna tijela susjedne nam države dopustila korištenje frekvencija koje su međunarodnim dogovorima pripale Hrvatskoj.

Stručnjaci iz tog područja ističu kako bi podizanje razine signala i snage odašiljača bilo samo djelomično rješenje te da je tvrtka Odašiljači i veze, koja se bavi distribucijom DVB-T signala, problem pokušala riješiti instaliranjem novih signala, no talijanska je strana to vrlo brzo iskoristila i "pregazila". Kako tvrdi naš izvor, koji je želio ostati neimenovan, posrijedi je više politički nego tehnički problem jer je talijanska strana prekršila norme i odredbe međunarodnog prava kada je u pitanju distribucija DVB-T signala.

Đuro Lubura, predsjednik Udruge Telekom

Kristian Uwe Ćurković, predsjednik Uprave H1 Telekom

Adrian Ježina, predsjednik Uprave B.neta

ljeg rasprostiranja signala iz Italije problem biti izraženiji, tvrdi Lubura. Stoga predlaže da država od operatera elektroničkih komunikacijskih usluga (telekomunikacijskih operatera) zatraži ponudu za pakete IP televizije i satelitske televizije (MaxTV, B.net i drugi) koji bi uključivali samo televizijske programe koji se emitiraju u zemaljskoj digitalnoj televizijskoj mreži i o svojem trošku, potpuno besplatno za građane, omogući njihovo korištenja svima koji ne mogu gledati zemaljsku digitalnu televiziju. Ta bi mjera treba uključivati sve

nacionalne, ali i lokalne televizije koje se emitiraju na određenom području, objašnjava Lubura.

Predsjednik Uprave H1 Telekoma Kristian Uwe Ćurković ističe pak da prvo treba utvrditi zašto Talijani to čine.

"Kada je u pitanju korištenje IPTV platforme, postavlja se pitanje tko bi snosio troškove prava, implementacije te u konačnici zašto bi netko od davatelja usluga IPTV-a napravio taj ustupak", zaključuje Ćurković.

Sličnog je mišljenja i predsjednik Uprave B.neta Hrvat-

ska Adrian Ježina, koji ističe kako postoji mogućnost supstitucije DVB-T signala, ali to telekom operaterima koji nude usluge internetske televizije samo za mali broj hrvatskih kanala, koji se inače emitiraju na DVB-T-u, jednostavno ne bi bilo isplativo.

Zakonska regulacija

Država je dodjelom koncesija televizijskim nakladnicima (TV kuće, nacionalne i lokalne) i naplatom naknada za njihovo korištenje preuzela obvezu omogućiti im da svoj program emitiraju na području za koje im je koncesija

dodijeljena, objašnjava Lubura, te dodaje kako je tvrtka Odašiljači i veze mnogo uložila u gradnju mreže digitalnih televizijskih odašiljača, a državi plaća i naknadu za uporabu dodijeljenih im frekvencija pa im Republika Hrvatska mora jamčiti neometano korištenje.

"Poseban problem imaju građani na ometanim područjima, uskoro na gotovo cijeloj hrvatskoj obali. Država je propisala da moraju plaćati RTV naknadu i stoga im mora jamčiti neometano gledanje hrvatskih zemaljskih televizijskih programa", ističe Lubura.

Svojim nekorektnim ponašanjem, suprotnim međunarodnim dogovorima, Italija svakodnevno stvara veliku štetu televizijskim nakladnicima, tvrtki Odašiljači i veze, a posebno hrvatskim građanima, objašnjava Lubura i dodaje kako nitko od spomenutih koji trpe štetu nema nikakav odnos s Italijom, već isključivo s državom koja je tu situaciju dužna riješiti na bilo koji način.

"Razumijemo i poseban međunarodni položaj naše zemlje, jer u nadi skorog pristupanja EU zbog diplomatskih razloga možda ne može na međunarodnom planu povući poteze koje bi trebala.

No to je nikako ne oslobađa odgovornosti da nadoknadi i spriječi štetu koja njezinim građanima, TV kućama i tvrtki Odašiljači i veze nastaje zbog njezine nemoći", zaključuje Lubura.

Dražen Tomić

PREGLEDNICI I PLATFORME

ERA DIGITALNIH NOVINA

Chrome treći najpopularniji preglednik

News Corp predstavio iPad dnevne 'novine' The Daily

Prema analitičkoj tvrtki Net Applications, Google Chrome je postao treći globalni internetski preglednik. Net Applications je objavio najpopularnije platforme za spajanje na internet te najpopularnije internetske preglednike. Na listi najpopularnijih platformi vode računala s operativnim sustavom Windows, što se moglo i očekivati.

Windowsi su odgovorni za 89,7 posto internetskog prometa.

Drugo mjesto sa 5,25-postotnom zastupljenošću zauzeo je Appleov operativni sustav MacOS. Donekle je iznenađujuće treće mjesto koje zauzima iOS, Appleov operativni sustav za mobilne uređaje (iPhone, iPad, iPod Touch). Ti uređaji naprave čak 2,05 posto internetskog prometa, što je više nego dvostruko više od 0,95 posto koliko generiraju Linux platforme. Android je sa 0,49 posto prometa

zauzeo šesto mjesto na toj listi.

Najpopularniji preglednik u svijetu i dalje je Internet Explorer, no s bitno manjim postotkom zastupljenosti nego što je to bio slučaj posljednjih godina.

IE je generirao 56 posto podatkovnog prometa. Na drugom je mjestu sa 22,75 posto Firefox, a na trećem Googleov Chrome sa 10,7 posto prometa. Safari ga slijedi sa 6,3 posto, a Opera ima samo 2,28 posto prometa. G. K.

Novi digitalni dnevni magazin medijskog mogula Ruperta Murdocha odnosno njegov News Corp The Daily imat će stotinjak novinara, a namijenjen je isključivo iPadu. U člancima se nalaze HD videozapisi, panoramske fotografije, interaktivni chartevi, infografike, lokalno vrijeme. Kako je rekao Murdoch, ciljana publika The

Dailyja je 15 milijuna vlasnika iPada u SAD-u. Članci koji će se nalaziti na The Dailyju moći će se dijeliti preko društevenih mreža kao što su Facebook i Twitter te slati putem e-maila ili označiti kako bi se kasnije mogli pročitati. Dnevno će koštati 99 centi i prvi tjedan će se prodavati isključivo preko Apple's iTunes Storea. G. K.

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

HTC odgovara konkurenciji HD7 modelom

N

a prvi dodir smartphone HTC HD7 pokazuje da je posrijedi moćan uređaj koji će zadovoljiti sve one koji preferiraju Microsoftovu platformu, a namjeravaju na internetu tražiti informacije u hodu.

Zahvaljujući ekranu koji nadmašuje većinu sličnih uređaja, surfanje internetom ugodno je i lako.

Korištenje HTC-a u probnom radu, kada se pojačano provjeravaju sve funkcije, brzo je crpilo bateriju, a posebno su pogubne bile igrice i stalno traženje najbližeg 3G odašiljača. Spojen na Wi Fi HTC je pokazao da može poslužiti kao rezervno računalo u kući kada vam se jednostavno ne da uključiti kompjutor da biste pročitali

mailove ili pogledali profil na Facebooku.

Uz besplatne aplikacije, do kojih se izuzetno jednostavno dolazi preko Marketa, korištenje omiljenih društvenih mreža znatno je olakšano. Jedina veća zamjerka na uređaj odnosi se na neuspjeh u konfiguriranju Hotmail adrese. Nakon dva tri neuspjela pokušaja svatko će odustati, posebno ako je ionako uspostavio vezu sa svijetom preko Gmaila, koji uredno radi.

Odlično iskustvo

Najbolje karakteristike uređaja prilično su oštra kamera od 5 Mpix, koja može snimati čak i HD filmove, te impresivan ekran čija oštrina boja doduše nije u samom vrhu među smartphone uređajima.

PAMETNI TELEFONI HTC-ovi smartphonei bazirani na Androidu impresionirali su nas posljednje dvije godine, a na tržište je nedavno izašao model HD7 baziran na Microsoftovoj platformi Windows Phone 7 Iako se od Windows platforme očekuje da vrti flash, to za HD7 još ne vrijedi jer Adobe nije napravio inačicu za HD7 pa ne možete izbjeći pitanje - što će mi HTC kad ne mogu gledati flash kao ni na iPhoneu. Za Youtube postoji nekoliko odličnih aplikacija pa samo valja izabrati jednu prema vlastitim preferencijama. No, valja imati na umu da zvučnik nije idealan za slušanje glazbe, a rješenje su dobre slušalice.

Jedna od najiritantnijih stvari je tražilica Bing, koja se pokreće pritiskom na jedan od tri vanjska gumba, ali i za to postoji rješenje u praktičnoj aplikaciji za Gmail. HTCovi smartphonei bazirani na Androidu impresionirali su posljednje dvije godine, a na tržište je nedavno izašao model HD7 baziran na Micro-

softovoj platformi Windows Phone 7.

Snažan uređaj

HTC HD7 ima 4,3-inčni WVGA kapacitivni touch zaslon rezolucije 480x800 sa 5 megapikselnom autofokus kamerom s dvostrukim LED flashom na pozadini uređaja.

HD7 pokreće 1GHz Qualcomm Snapdragon procesor, uparen je sa 576MB RAM memorije, 512MB ROM memorije te 16GB interne flash memorije, koja se, nažalost, ne može proširiti dodatnim memorijskim karticama.

Hardverske kontrole sastoje se od tipke power/sleep na gornjem rubu, tipki za podešavanje glasnoće zvuka i kamere sa strane, a sprijeda su i tri touch sensitive tipke ispod zaslona - back, home i search - zajedno sa

3,5 mm ulazom za slušalice i mikro USB portom na donjem rubu. Pet megapikselna kamera na HD7 pomalo je razočaravajuća s obzirom na probleme s fokusom prilikom slikanja i snimanja videa. Fotografije su prilično jasne - uz pretpostavku da se fokus uspio zadržati na onome što ste željeli snimiti, boje su neimpresivne, ali detalji ne oduševljavaju.

Velik zaslon HTC-a HD7, osjetljivo sučelje i općenito pozitivno mišljenje o Windows Phone 7 idu mu u korist, ali postoje sitni nedostaci i frustracije koje kvare cjelokupan dojam. Zbog nešto lošije kamere te prosječnog ekrana smatramo da HD7 nije potpuno iskoristio svoj potencijal.

Darko Baniček Antonio Jularić

> digitalna televizija > pametni telefoni > IT tržište

16 business.hr Srijeda 9/2/2011

TABLET RAČUNALA

OGLAŠIVAČKI PREOKRET

Dolazi novi Googleov Android OS - Honeycomb

iAds dva puta učinkovitiji od TV oglašavanja

Google je i službeno predstavio svoj operativni sustav namijenjen tabletima kojim će konkurirati Appleu i njegovu iOS-u. Android 3.0, odnosno Honeycomb, može se pohvaliti potpuno novim i inovativnim sučeljem, 3D engineom i atraktivnim animacijama te novim sustavom dojave primljenih

Kako je objavio Advertising Age, prema studiji Nielsena, koja nije javno objavljena jer su je navodno financirali Apple i iAds oglašivač Campbell te je njihovo vlasništvo, gledatelji iAds reklama dvostruko bolje pamte reklame od onih na televiziji. Ako je vjerovati tom izvješću, Steve Jobs je opet bio u pravu!

poruka koji odlično iskorištavaju veliku površinu ekrana tableta. Honeycomb će se koristiti i na telefonima, ne samo na tabletima, te će aplikacije dizajnirane za pametne telefone raditi i na tabletima pa bi trebale izgledati jednako na svim uređajima, neovisno o veličini ekrana i rezoluciji. G. K.

Prema istraživanju Nielsena, pet puta više ispitanika pamti brend Campbell s iAdsa nego s televizijiskih oglasa. Osim toga, četiri puta više ispitanika koji su gledali reklamu preko iAdsa odlučilo se u istraživanju na kupnju nekog proizvoda Campballa nego ispitanika koji su gledali televizijsku reklamu. G. K.

Tableti polako preuzimaju tržišni primat NASTAVAK RASTA TRŽIŠTA Na kraju 2010. godine potrošači su više kupovali tablete pa je tržište stolnih računala palo 10,5 posto, a prijenosnih računala čak 29 posto. U srednjoj i istočnoj Europi rast tržišta pokazuje solidan napredak od 20,4 posto

U

posljednjem kvartalu prošle godine tržište PC računala u EMEA regiji (Europa, Bliski istok i Afrika) raslo je skromnih 2,4 posto u odnosu na isti kvartal 2009. pa je prodano 31,5 milijuna računala, pokazuju podaci analitičke tvrtke IDC Adriatics. Zahvaljujući boljem rastu u prvoj polovini 2010., godišnji je rast iznosio dobrih 12,8 posto i godišnja je prodaja dostigla 110 milijuna računala.

Konkurentno tržište

Na kraju 2010. godine potrošači su sve više tražili tablete pa je tržište stolnih računala palo 10,5 posto, a prijenosnih računala čak 29 posto.

U srednjoj i istočnoj Europi prodaja tableta porasla je tako solidnih 20,4 posto, dok je globalno tržište tableta u trećem kvartalu prošle godine raslo 45,1 posto prije svega zbog Appleova iPada.

Prema IDC-u, na globalnom je tržištu u trećem kvartalu 2010. prodano 4,8 milijuna tableta, dok je u drugom kvartalu ta brojka iznosila 3,3 milijuna. Čak 90 posto prodaje odnosi se na iPad. Osim rasta popularnosti tableta zabilježen je i rast e-readera: u trećem kvartalu 2010. prodano je 2,7 milijuna jedinica, što je 40postotni rast u odnosu na drugi kvartal. SAD čini tri četvrtine svjetskog tržišta e-readera. IDC procjenjuje kako je tržište tableta prošle godine dostiglo 17 milijuna prodanih primjeraka, a ove se godine očekuje prodaja čak 44,6 milijuna od čega 40 posto u SAD-u. Očekuje se da će to tržište 2012. dostići čak 70,8 milijuna prodanih primjeraka.

Analitičari IDC-a smatraju da je prošle godine prodano 10,8 milijuna primjeraka e-readera, od čega u SAD 72,8 posto. U ovoj se godini pak očekuje prodaja 14,7,

a 2012. godine 16,6 milijuna tih uređaja. Apple je na tržištu e-readera postavio globalni standard, a prodajom 4,2 milijuna primjeraka u trećem kvartalu prošle godine zauzeo je 87,4 posto globalnog tržišta.

Pametni telefoni

Rast prodaje mobilnih uređaja u zadnjem kvartalu prošle godine iznosio je 17,9 posto, navodi IDC, dodajući kako je tada isporučeno 401,4 milijuna uređaja. U zadnjem kvartalu 2009. bilo je isporučeni 340,5 milijuna mobitela. Ukupna prošlogodišnja isporuka mobilnih uređaja iznosila je 1,39 milijardi ili 18,5 posto više nego 2009., kada je iznosila 1,17 milijardi, pa je 2009. pad tržišta u odnosu na 2008. iznosio 1,6 posto.

IDC predviđa da će globalna penetracija mobilne telefonije sa 125,7 posto iz 2009. do 2014. porasti na 169,5 posto, a sve zemlje EMEA regi-

je imat će penetraciju veću od 100 posto. Očekuje se rast udjela prijenosa podatkovih usluga u ukupnim uslugama mobilne telefonije na 49 posto do 2014. godine. Tijekom 2009. taj je udjel iznosio 32,7 posto. Godišnji rast prihoda bit će, kako očekuje IDC, 7,1 posto i 2014. dostići će vrijednost od 2,97 milijardi američkih dolara.

Vrijednost tržišta širokopojasnih internetskih usluga na kraju 2009. iznosilo je 1,2

milijarde, a na kraju prošle godine 2,98 milijardi dolara. Očekuje se da će na kraju 2014. to tržište vrijediti 7,67 milijardi odnosno da će rasti po godišnjoj stopi od čak 21 posto. S obzirom na očekivano jačanje konkurencije i niže cijene, penetracija širokopojasnog pristupa internetu rast će sa 5 posto u 2009. na 25 posto u 2014. godini.

Gorden Knezović

gorden.knezović@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 9/2/2011

VELIK INTERES

MFIN prodao 503 mil. kn trezoraca Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak izdano je 651,2 milijuna kuna, od ega se 503 milijuna kuna odnosi na kunske trezorce, a 20 milijuna na eurske trezorce (148,2 milijuna kuna).

Ukupni planirani iznos kunskog izdanja bio je na razini od 300 milijuna kuna, a ostvareni iznos emisije izno-

sio je 503 milijuna kuna.

Prikupljeno je 52 milijuna kuna s rokom od 91 dan te kamatnom stopom od 2,45 posto. Ukupan iznos ponuda za tu emisiju bio je 30 milijuna kuna ve i. Udjel nebankovnog sustava iznosio je 76,92 posto.

Ostvareni iznos emisije s rokom od 182 dana bio je 150 milijuna kuna, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda bio na razini od 515 milijuna kuna.

Kamata je iznosila 3,45 posto, a udjel nebankovnog sustava iznosio je 20 posto.

Na rok od godinu dana prikupljen je 301 milijun kuna s kamatom od etiri posto, dok je ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio 653 milijuna kuna.

Udjel nebankovnog sustava bio je 39,87 posto.

Na ju erašnjoj aukciji trezorskih zapisa izraženih u eurima, a plativih u kunama, planirani je iznos izdanja bio 10 milijuna, s ostvareni je bio 20 milijuna eura, odnosno 148,2 milijuna kuna, na godinu dana i uz kamatnu stopu od 2,9 posto.

Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je na razini od 44

milijuna eura.

Ukupan iznos upisanih kunskih zapisa nakon održane aukcije na razini je od 12,68 milijardi kuna, od ega 907 milijuna kuna s dospije em 91 dan, 1,35 milijardi kuna na tri mjeseca i 10,4 milijarde kuna na godinu dana. Ukupan iznos trezorskih zapisa izraženih u eurima s dospije em godinu danu na razini je od 1,2 milijarde eura.

Sljede u aukciju trezorskih zapisa Ministarstvo financija najavilo je za utorak 15. velja e. B. St.

HT: Erste kaže 'držati', Raiffeisen preporu uje smanjiti udjel MAJA BEŠEVI , portfeljna menadžerica u Podravskoj banci, smatra da e dionica Hrvatskog Telekoma sljede ih mjeseci rasti zbog spekulacije o visini dividende SNIMIO SAŠA ETKOVI

U zadnjim preporukama za dionicu HT-a analiti ari Erste Groupa i Raiffeisen Centrobanka povisili su ciljanu cijenu te dionice, i to na 300 odnosno 292 kune, dok Ersteova preporuka glasi zadržati, a Raiffeisenova smanjiti.

Analiti ari Erste grupe u posljednjim su analizama ciljanu cijenu dionice HT-a podignuli s prijašnjih 280 na 300 kuna, a preporuka 'zadržati' ostala je nepromijenjena. Takve prognoze analiti ari su potkrijepili poboljšanjem makroekonomske situacije, kao i poboljšanjem ulaga kog sentimenta

prema Hrvatskoj. O ekuju, naime, ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013., odnosno najkasnije 2014. godine, ovisno o ratifikacijskom procesu te prognoziraju da e Hrvatska iz recesije iza i ove godine s rastom realnog BDP-a od jedan posto. Neto dobit HT-a u 2010. po njihovim e procjenama iznositi 1,85 milijardi kuna, 8,6 posto manje nego prethodne godine.

Bez prostora za širenje "HT-ov je problem nemogu nost širenja na tržištu, što zbog veli ine tržišta koje pokriva, što zbog druk ije poli-

tike vlasnika Deutsche Telekoma, koji u nove akvizicije i širenje ide direktno, a ne preko tvrtki koje imaju u vlasništvu. S te strane potencijal rasta HT-a nije prevelik, ali i dalje e tu biti izdašna dividenda koja e privu i investitore unato spekulacijama o njezinu smanjenju u odnosu na prošlu godinu", kaže Tamas Nagy iz Abacus brokera.

Lošije poslovanje kompanije u odnosu na godinu prije, smatra Nagy, može se pripisati lošem gospodarskom stanju u zemlji, a posljedica toga je smanjenje kupovne mo i gra ana pa su manje

DIVIDENDA E PADATI Ove godine Hrvatski Telekom o ekuje još jedna korekcija neto dobiti, slažu se doma i i strani financijaši, a u Raiffeisen Internationalu upozoravaju kako dividendni prinos ve i od 10 posto nije održiv te da e dividenda u budu nosti sigurno biti manja skloni trošiti novac na proizvode koji im nisu neophodni za život.

Dobit oko 1,85 milijardi Prognoze sli ne Ersteovim iznose i analiti ari Raiffeisen Centrobanka prema kojima e neto dobit HT-a u 2010. godini biti na razini od 1,9 milijardi kuna. Ciljanu cijenu dionice podignuli su s prijašnjih 288 na 292 kune, a preporuka je sa 'zadržati' promijenjena na 'smanjiti' zbog pretjeranih valuacija i strožega regulatornog okruženja.

"Slabašna makroekonomska situacija sigurno e i slje-

de ih mjeseci negativno utjecati na prihode kompanije.

Osim toga, poslovanje kompanije bit e pod pritiskom konkurenata i regulatora", kaže portfeljna menadžerica Podravske banke Maja Beševi , koja smatra da investitori ve o ekuju slabije rezultate poslovanja.

"Mislim da bi cijena dionice ipak mogla porasti u sljede em razdoblju na osnovi spekulacija o visini dividende, a u mjesecima nakon isplate dividende vjerojatno e pasti ispod 292 kune pa e tada biti povoljnijih prilika za kupnju od navedenih 292 kune", za-

KADA KINA KUPUJE

Rekordna prodaja luksuznih auta Svjetska autoindustrija po ela se oporavljati, a posebne dobitke zabilježili su njema ki proizvo a i luksuznih automobila. Audi i BMW obavijestili su o rekordnim isporukama u sije nju zbog rasta potražnje za ve im i skupljim automobilima. O rekordnim je prodajama prije dva tjedna obavijestio i Daimler sa svojim brendom

Mercedes-Benz. Proizvo a i luksuznih automobila rast prodaje mogu zahvaliti novim brzorastu im tržištima u Kini, Indiji i Rusiji, iako se prodaja oporavlja i u recesijom pogo enima Europi i Sjedinjenim Ameri kim Državama.

Münchenski BMW obavijestio je da je u sije nju prodao 105.177 automobila vlastite marke, Rolls-Royceva i Minija. Plan je u 2011. godini prodati 1,5 milijuna automobila, što ne bi trebala biti nemogu a misija jer je prodaja u sije nju samo u Kini rasla 70 po-

sto, u Europi je zabilježen rast od 19 posto, a u SAD-u 21 posto. Audi je obavijestio da je u sije nju isporu io 95.400 automobila, odnosno 23 posto više nego u sije nju prošle godine. S druge strane, japanski automobilski div Toyota izvijestio je u utorak da mu se operativna dobit u tre em fiskalnom tromjese ju gotovo prepolovila zbog pada prodaje na doma em tržištu i ja anja jena. Tvrtka je tako er povisila prognozu globalne prodaje sa 7,41 milijuna na 7,48 milijuna vozila. A. Pa.

SKLAPANJE novog BMW-ova automobila

ARHIVA B.HR

98 DOLARA U NEW YORKU

Stabilizacija u Egiptu spustila cijenu nafte Ima li nafte dugoroËno dovoljno ili ne, manje je vaæno od kratkoroËne πpekulantske potraænje BROJKA

96,2 $

klju uje Beševi .

Analiti ari Raiffeisen Centrobanka u izvješ u napominju i kako isplata dividendi s prinosom ve im od 10 posto više nije održiva te da e u srednjoro nom razdoblju dividenda pasti na razinu od 24 kune, što je prinos oko osam posto.

Ulaga i kratkog fitilja "Cijena dionice HT-a najviše ovisi o o ekivanom dividendnom prinosu na tu dionicu. Kako ulaga i o ekuju da e kompanija za 2010. ponovno objaviti visoku dividendu (30-ak kuna po dionici), a na doma em tržištu posljednjih je tjedana porasla likvidnost zahvaljuju i novcu od prodaje dionica Ine, ulaga i su o ito zainteresirani za kupnju HT-ovih dionica jer im i po sadašnjoj cijeni omogu uje dividendni prinos od oko devet posto, i to na rok kra i od etiri mjeseca”, kaže Vilim Klemen iz Momentum brokera.

"Fundamentalna vrijednost kompanije u tom smislu ne mora biti viša od tržišne cijene njezine dionice jer su ulaga i vo eni kratkoro nim interesom i o ekivanjima", zaklju uje Klemen.

Biljana Star i

cijena je barela nafte u OPEC-ovoj koπarici

Kretanje WTI i brent sirove nafte %

IGOR DEKANI , profesor na RGN-u, o ekuje cijenu nafte u New Yorku oko 90 dolara SNIMIO HRVOJE DOMINI

Izgledni mirni prelazak vlasti u Egiptu, neprekinuti plovni putovi nafte s Bliskog istoka i dobro stanje ameri kih zaliha daju razloga o ekivati cijenu nafte na oko 90 dolara Terminski ugovori vezani uz sirovu naftnu na me unarodnom tržištu dosegnuli su sredinom tjedna najnižu cijenu u posljednjih tjedan dana nakon što su politi ke tenzije u Egiptu malo ublažene. Barel nafte u New Yorku stajao je u utorak 98 dolara, a barel se u Londonu moglo kupiti za 86 dolara.

Analiti ari smatraju da e cijene uskoro pasti na 90, odnosno 80 dolara po barelu.

U prilog jeftinijoj nafti ide i stanje ameri kih zaliha, koje

40 30 20 10 0 -10

Brent sirova nafta

II. 2010.

V.

su u posljednjim mjesecima snažno porasle. S obzirom na to da su Sjedinjene Ameri ke Države najve i svjetski potroša nafte, visoko stanje zaliha može sugerirati i skori pad potražnje. SAD je u svoje robne zalihe u posljednjih sedam dana ulio 2,25 milijuna barela pa one sada iznose 343,2 milijuna barela. Osim toga, zalihe benzina su na najvišim razinama u posljednjih 20 godina, a zaliha motornog ulja pove ana je za 3 milijuna barela i sada iznosi 236 milijuna barela. Takav rast nije zabilježen još od svibnja 1990. godine.

Analiti ari jedne od vode ih ameri kih investicijskih banaka, JP Morgan Chasea, u toj kombinaciji vide siguran pad potražnje za naftom na me u-

WTI sirova nafta

IX.

narodnim tržištima. Korekciju od dva do tri posto o ekuje i Igor Dekani , redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Osim stabilnosti na Bliskom istoku te punjenja ameri kih zaliha, Dekani smatra da e nafta pojeftiniti i zbog sezonskog utjecaja.

"Potrošnja je u prolje e ina e niža pa se može pretpostaviti da e se u New Yorku barelom uskoro trgovati po 90 dolara, dok e cijena u Londonu iznositi oko 80 dolara", kazao je Dekani .

JPMorgan: Prodajte Barel sirove nafte u New Yorku potkraj prošlog mjeseca stajao je 92,19 dolara, što mu je bila najviša cijena još od kolovoza 2008. godine. Strah da e ne-

Izvor: FT,OPEC

miri u Egiptu poremetiti brodarske linije s Bliskog istoka pogurao je cijenu brent sirove nafte iznad sto dolara po barelu, što joj je pak bila najviša cijena od rujna 2008. godine. Treba znati da Sueskim kanalom prolazi 2,5 posto proizvedene svjetske nafte. Nakon što je egipatska vlada obe ala da e raspisati slobodne izbore u sljede ih nekoliko mjeseci, situacija na naftnom tržištu blago se stabilizirala. JP Morgan zbog toga ulaga ima preporu uje prodaju dugih pozicija jer vjeruju da e bez novih politi kih tenzija cijena nafte brzo pasti. "Vrijeme je da ulaga i unov e svoje pozicije jer nas eka mirno razdoblje", kazao je Lawrence Eagles, analiti ar JP Morgana.

Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Belja u utorak je bila druga po veli ini ostvarenog prometa na Zagreba koj burzi. Kada se tome pribroji rast cijene 7,72 posto, onda joj treba dodijeliti titulu pobjednice dana. Trgovalo se sa 35.827 dionica ukupne vrijednosti 3,5 milijuna kuna. Treba primijetiti da je u utorak nastavljen snaĹžan rast dionice Optima Telekoma usprkos demantijima operatera Tele 2 da kupuje tu tvrtku.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Belje Ina-industrija nafte d.d.

Ingra Adris grupa OT-optima telekom d.d.

Uljanik plovidba Atlantska plovidba d.d.

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Dalekovod AD plastik Jadroplov d.d.

Tisak Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija d.d.

EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Jadransko osiguranje Viadukt Humanitas d.d. za proiz., trg. i usluge Institut IGH KaĹĄtelanski staklenici Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Fima validus Jadranski naftovod Dom holding Jadranska banka IPK Kandit Konzum HTP Kor ula Luka Plo e Kon ar - elektroindustrija Luka Rijeka uro akovi holding Petrokemija Vupik Dioki d.d Tehnika Kon ar HGspot Ledo Industrogradnja d.d.

Dukat BeliĹĄ e Badel 1862 Rabac, ugostiteljstvo i turizam Liburnia Riviera hoteli akove ki mlinovi Adriatic Croatia International Club d.d.

Medika Zvijezda akovĹĄtina Valamar grupa Tankerska plovidba Jadranka Solaris Kon ar Centar banka Chromos agro Riviera Pore Zagreba ka banka LoĹĄinjska plovidba Pismorad Hoteli Makarska Slavonski zatvoreni investicijski fond Hidroelektra niskogradnja Istraturist Umag d. d.

Slobodna Dalmacija Magma d.d.

Quaestus nekretnine KraĹĄ, prehrambena industrija Auto Hrvatska Karlova ka banka Privredna banka Zagreb Koestlin Vjesnik HUP - Zagreb Hoteli Maestral Zve evo, prehrambena industrija IPK Osijek

+ Ingrina dionica u utorak je na Zagreba koj burzi zabiljeĹžila najve i pad vrijednosti me u najlikvidnijim izdanjima. Ingra je s ukupnim promet od 1,9 milijuna kuna pala viĹĄe od dva posto i tako zabiljeĹžila tre i dan pada.

Vlasnika je u utorak promijenilo 118.370 dionica toga gra evinskog poduze a, iji je dio vjerovnika u prosincu pristao potraĹživanja zamijeniti za udjele.

Redovan promet: 29.510.031,23 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

308.53 90.86 3,626.01 15.80 280.00 34.00 625.00 770.00 460.00 315.69 135.12 170.04 228.00 1,470.01 783.50 319.50 740.00 3,388.00 330.00 25.00 2,210.01 2,811.00 600.00 11.55 3,399.99 44.85 2,705.11 175.00 205.00 80.00 1,401.00 571.00 231.00 37.90 160.01 78.50 80.07 1,400.30 1,155.00 19.21 6,300.00 520.00 500.00 590.00 75.05 90.00 1,950.00 4,000.00 3,515.10 7,000.50 3,500.00 10.00 41.20 1,350.00 402.00 226.12 1,230.00 269.90 425.01 244.48 269.00 156.00 382.00 70.15 28.21 179.00 300.00 30.00 25.26 49.97 443.21 385.13 68.00 680.00 272.00 25.00 1,491.50 82.00 135.00 30.54

309.50 98.45 3,650.00 16.79 283.10 41.50 640.00 780.00 470.00 320.50 138.00 176.84 244.77 1,479.97 792.00 320.50 740.00 3,388.00 337.00 25.00 2,239.99 3,000.00 600.00 12.17 3,419.00 45.90 2,740.00 178.90 211.00 86.00 1,443.00 573.00 235.00 38.98 163.00 81.00 84.99 1,450.00 1,165.00 20.00 6,300.00 520.01 500.00 600.00 78.00 100.00 2,100.33 4,000.00 3,515.10 7,000.50 3,500.00 10.30 42.00 1,398.00 402.00 226.12 1,240.00 269.90 425.01 244.48 271.99 156.00 382.00 70.15 28.50 179.00 305.00 30.01 25.57 49.97 446.30 386.00 68.00 680.00 272.00 25.00 1,491.50 82.00 135.99 30.54

308.75 98.19 3,650.00 16.30 280.00 38.52 640.00 775.00 466.00 317.98 136.00 175.00 240.00 1,475.01 783.50 319.50 740.00 3,388.00 330.00 25.00 2,230.00 3,000.00 600.00 11.68 3,419.00 44.87 2,740.00 178.77 208.00 86.00 1,410.03 571.00 231.00 38.89 160.01 80.00 80.07 1,450.00 1,155.00 19.50 6,300.00 520.00 500.00 590.00 75.05 100.00 2,099.99 4,000.00 3,515.10 7,000.50 3,500.00 10.30 41.20 1,350.00 402.00 226.12 1,240.00 269.90 425.01 244.48 271.99 156.00 382.00 70.15 28.21 179.00 300.00 30.01 25.26 49.97 443.21 385.13 68.00 680.00 272.00 25.00 1,491.50 82.00 135.00 30.54

-0.08% 7.90% 0.00% -2.28% -0.99% 15.16% 3.06% 0.14% 1.30% -0.79% 0.00% 2.35% 2.88% -0.13% -1.07% 0.00% 0.00% -0.32% -2.94% 4.17% 0.34% -0.04% 5.26% 5.04% 1.15% -0.33% 0.48% 5.16% 0.48% -3.12% 0.43% -1.21% -2.74% -0.26% 0.01% -1.84% -3.52% 3.57% 1.75% 0.00% 0.00% 0.00% 8.70% -1.67% -1.91% 0.00% -0.71% 0.00% -0.05% -6.66% 0.00% 0.39% 0.17% -2.17% 0.63% -20.38% 3.32% 3.80% 6.25% 6.30% 1.11% 1.89% -6.83% -23.33% 0.68% 0.00% 0.00% -3.81% -1.25% -0.12% -1.51% 0.03% 4.62% 0.00% -0.73% 0.00% 3.58% -3.55% -1.45% 0.79%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,08%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

24,990 38,064 985 122,701 4,980 28,649 1,476 1,117 1,559 2,249 4,596 2,939 2,043 311 483 882 365 79 742 9,600 107 66 250 11,441 38 2,558 42 565 437 990 54 121 288 1,711 369 745 571 32 38 2,135 6 67 59 43 334 250 12 6 6 3 6 2,030 422 12 40 70 12 50 30 50 44 74 29 150 320 47 20 195 214 100 10 10 55 5 12 124 2 30 18 60

7,720,615.38 3,650,144.52 3,591,756.79 2,000,455.33 1,402,033.97 1,077,751.60 929,522.51 865,857.22 724,358.48 715,000.88 628,581.23 509,547.53 484,143.99 459,301.99 381,738.59 282,098.55 270,100.00 267,652.00 248,110.45 240,000.00 237,614.47 193,543.98 150,000.00 136,285.69 129,345.96 115,167.13 115,010.22 100,192.05 90,127.00 81,474.87 76,565.31 69,158.42 66,831.25 65,594.77 59,412.21 59,317.32 47,041.58 46,300.46 44,100.00 41,391.77 37,800.00 34,840.08 29,500.00 25,620.00 25,470.32 24,600.00 24,210.56 24,000.00 21,090.60 21,001.50 21,000.00 20,301.75 17,433.74 16,296.00 16,080.00 15,828.40 14,820.00 13,495.00 12,750.30 12,224.00 11,927.36 11,544.00 11,078.00 10,522.50 9,062.80 8,413.00 6,050.00 5,851.30 5,455.36 4,997.00 4,447.55 3,858.26 3,740.00 3,400.00 3,264.00 3,100.00 2,983.00 2,460.00 2,439.90 1,832.40

25,283.09 806.68 36,500.00 122.25 1,899.55 108.63 371.20 1,081.53 646.19 729.39 571.14 286.42 572.78 1,964.20 2,612.42 1,731.69 328.75 423.50 150.75 33.53 353.63 340.78 40.86 31.55 2,539.79 335.05 327.77 127.84 4,722.19 36.67 313.89 1,468.68 1,381.49 125.89 534.61 120.44 323.65 274.72 70.95 6.44 1,387.07 235.25 1,500.00 686.94 56.45 101.22 635.54 420.00 390.39 211.37 350.90 10.85 259.38 845.62 133.66 139.68 240.79 76.72 51.21 893.21 17,420.52 103.34 8.90 78.53 94.40 111.67 1,402.50 156.69 123.12 112.71 608.80 192.56 91.06 12,970.84 35.44 26.54 703.06 42.29 41.55 136.26

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 54.00 1,625.00 14.13 242.21 25.00 533.13 705.00 290.00 217.00 80.21 124.01 135.00 1,181.00 657.10 240.00 740.00 2,486.50 190.00 22.50 1,106.00 612.00 550.00 5.00 2,332.01 27.87 2,285.00 145.11 145.00 57.00 1,160.03 430.00 161.54 22.36 105.50 41.77 70.00 871.01 909.99 19.11 4,720.12 292.00 251.00 420.00 58.00 65.10 1,436.28 2,950.00 2,200.00 6,200.00 2,851.00 5.11 28.00 1,140.00 350.00 166.00 975.00 200.00 295.05 140.00 200.00 121.00 323.33 61.00 15.15 120.00 280.00 20.01 23.01 49.97 293.00 302.00 53.00 461.06 201.00 20.00 1,115.16 44.59 84.32 17.00

332.84 98.95 3,680.00 41.75 318.99 44.80 675.00 1,044.18 470.00 390.00 146.00 190.30 283.99 1,777.00 829.99 355.00 740.00 3,401.00 375.00 25.00 3,397.40 4,000.00 600.00 29.01 3,520.00 50.00 3,100.00 270.00 211.00 150.01 2,093.00 594.50 255.00 52.00 184.73 230.00 136.92 2,020.00 2,198.00 51.24 6,845.00 598.00 500.00 600.00 123.78 107.00 2,890.00 4,000.00 3,517.00 8,250.00 4,607.00 29.49 46.00 1,615.00 444.00 295.00 2,450.00 274.98 441.50 244.48 289.98 173.00 450.03 105.00 34.96 257.00 397.95 64.98 69.90 87.00 497.02 519.00 79.40 683.00 398.95 30.00 1,780.00 151.00 164.00 35.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,31 360,00 151,20 254,05 0,71 85,20 5,32 10,00 12,31 9,86 39,00 17,00 350,00 4,66 67,07

64,34 360,00 159,00 258,85 0,72 86,75 5,35 10,30 12,60 9,87 40,90 17,25 350,00 4,67 70,00

64,34 360,00 159,00 258,00 0,72 86,75 5,32 10,30 12,60 9,86 40,50 17,15 350,00 4,66 70,00

63,70 360,00 155,18 257,12 0,72 85,73 5,35 10,16 12,39 9,87 40,17 17,12 350,00 4,67 69,00

1,47 82,71 0,05 0,96 0,99 36,00 37,02 36,51 0,28

1,53 82,72 0,05 0,97 0,99 37,00 37,05 36,51 0,28

1,53 82,71 0,05 0,96 0,99 37,00 37,02 36,51 0,28

1,51 0,83 0,05 0,97 0,99 0,37 0,37 0,37 0,28

39,51 97,00 92,00 34,51 31,00 29,53 89,00 80,17 32,00 40,10 21,80 4,52

39,99 97,00 92,00 34,54 32,14 31,00 89,00 90,00 33,00 40,10 22,10 4,70

39,99 97,00 92,00 34,54 31,04 29,53 89,00 84,20 32,00 40,10 21,80 4,70

39,99 97,00 92,00 34,51 31,05 30,88 89,00 87,17 32,45 40,10 21,99 4,62

490,00 20.000,00 4.000,00 1.400,00 9.080,00 983,00 10.500,00 624,00 2.130,00 1.002,00 7.200,00 3.300,00 77,11 5.250,00 94,01

493,00 20.000,00 4.098,00 1.400,00 9.090,00 1.003,00 10.500,00 635,00 2.200,00 1.010,00 7.250,00 3.300,00 80,50 5.250,00 94,10

491,00 20.000,00 4.075,00 1.400,00 9.085,00 998,00 10.500,00 635,00 2.162,00 1.008,00 7.242,00 3.300,00 80,12 5.250,00 94,04

490,87 20.000,00 4.074,45 1.400,00 9.085,33 997,88 10.500,00 634,91 2.159,81 1.008,07 7.241,53 3.300,00 80,12 5.250,00 94,04

4.512,00 651,00 86,50 3.800,00 92,00 538,00 3.560,00 95,50 845,00 220,00 619,00

4.550,00 660,00 88,00 3.804,00 92,40 545,00 3.580,00 95,50 845,00 226,00 619,00

4.534,47 655,61 86,83 3.800,64 92,38 539,78 3.563,46 95,50 845,00 222,53 619,00

4.534,47 655,61 53,40 3.800,64 56,82 539,78 3.563,46 58,74 845,00 222,53 619,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SALR MELR PETG NF1N TLSG KDIR KBMR GRVG INDGL KDHR AELG SKDR INDDY SAVA

KRKA SALUS MERCATOR PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE INFOND GLOBAL KD GROUP AERODROM LJUBLJANA KD INFOND DYNAMIC SAVA

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF UNIONINVEST FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 AGROKRAJINA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Dijamant a.d. Zrenjanin Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Imlek a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2016K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K

ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02 TTK BANKA AD SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TETEKS TETOVO

888.079,38 108.000,00 57.416,70 49.110,00 45.629,30 31.207,70 27.378,77 16.965,03 14.474,05 13.093,04 12.733,10 12.670,65 11.550,00 10.050,39 9.384,12

1,32 % 44103 0,08 % 46804 -1,89 % 560000 -2,93 % 26300 -0,90 % 25000 0,03 % 56907 0,05 % 52087 -0,03 % 20163 0,00 % 19638

66.697,41 38.712,59 29.670,00 25.394,00 24.750,00 20.974,46 19.286,21 7.361,51 5.498,64

-0,03 % 160649 0,00 % 16160 -1,08 % 16979 0,41 % 25498 -1,46 % 27092 -4,43 % 27211 -1,11 % 998 -0,94 % 910 1,49 % 1543 0,22 % 744 -0,91 % 1293 3,30 % 5982

6.424.041,99 1.567.520,00 1.562.068,00 879.953,08 841.117,76 840.194,99 88.822,00 79.322,43 50.067,97 29.834,40 28.432,70 27.644,04

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK GRNT RMDEN09 TPLF RMDEN04 TEL KMB RMDEN02 TTK STIL TETE

13942 300 370 191 63631 364 5119 1669 1168 1327 317 740 33 2152 136

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS BMBI AIKB AIKBPB AGBN ENHL DJMN VZAS IMLK SJPT FITO MTBN A2016 CCHS A2012

1,32 % 0,00 % 3,25 % -0,35 % 1,69 % -0,23 % 0,19 % 1,38 % -0,08 % 0,10 % 3,85 % -2,00 % 0,00 % -0,24 % -2,85 %

Energoinvest Sarajevo Alfa plam AIK banka Niš Garant Futog Alkaloid

+3,45% +3,08% +1,39% +0,87% +0,04%

Telekom Srpske

Nova banka Banja Luka -2,93% Fabrika duh. Sarajevo -0,94% BH Telecom -0,91% Toplifiakcija Skopje -0,84% Komerc. banka Skopje -0,26%

Stopanska banka Skopje

+1,32 -3,75

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHKC FBIHKD FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E FBIHKE FDSSR JPESR FBIHK1A BHTSR BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSDS-O-C INVP-R-A NOVB-R-E UNIP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C RSRS-O-B AGKR-R-A

+

Oznaka

Srijeda 9/2/2011

+

Powered by

business.hr

0,00 % 0,01 % 1,39 % 0,72 % 0,62 % 0,81 % 6,06 % 0,16 % 1,31 % 0,20 % -0,11 % 0,00 % -0,25 % 0,00 % 0,03 %

89957 44.157.068,00 564 11.280.000,00 1925 7.843.311,00 3370 4.718.000,00 410 3.724.985,00 3668 3.660.225,00 315 3.307.500,00 4387 2.785.338,00 814 1.758.085,00 1471 1.482.868,00 124 897.950,00 244 805.200,00 8542 684.377,86 100 525.000,00 3807 358.003,80

valuta: MKD - makedonski denar 0,04 % 0,87 % 0,23 % -0,84 % 0,41 % -1,86 % -0,26 % 0,32 % 2,92 % -1,54 % 0,00 %

424 2335 14537 155 9458 750 107 5306 350 1178 365

1.922.616,00 1.530.845,00 776.318,19 589.099,00 537.383,45 404.835,00 381.290,00 311.659,98 295.750,00 262.143,00 225.935,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Uvjerljivo najtrgovanija sa 66.697 konvertibilnih maraka prometa bila je u utorak na Banjalu koj burzi dionica Telekoma Srpske, koja je ujedno zabilježila rast vrijednosti, i to 1,32 posto.

Posljednja zabilježena cijena te dionice tako je iznosila 1,53 konvertibilne marke, što je ujedno bila najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom. Najniža je bila na razini od 1,47 konvertibilnih maraka.

U utorak je na Makedonskoj burzi samo 750 dionica skopske Stopanske banke promijenilo vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 176.750 denara. Osim toga, cijena te dionice pala je 3,75 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana i iznosila je 235,67 denara. Tijekom dana dionicom Stopanske banke Skopje trgovalo se u cjenovnom rasponu od 235 do 240 denara.

Cijena Makedonskog telekoma pala je 1,86 posto, na 539,89 denara.

REGIONALNI INDEKSI 0,00% BIRS -0,40% 844,15 968,17 Belex15 +0,85% FIRS +0,44% 763,86 1.707,79 Belexline +0,50% MBI10 -0,26% 1.422,10 2.746,21 SASX10 MOSTE +1,35% 523,69 0,00% 1.128,27 SASX30 NEX20 +1,15% 14.522,53 +0,23% 1.055,92 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,17% WIG20 -0,58% 2.738,66 BUX +0,28% 22.981,23 -2,44% +0,32% ATX +0,09% 2.969,41 indeksa na zatvaranju u -1,63% Stanje utorak 8. velja e 2011.

FTSE100 6.062,40

DAX 7.301,74

CAC40

4.100,39

MICEX 1,738.57

AMERI»KI INDEKSI +0,57% S&P500 +0,62% 12.161,63 1.319,05 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,53% ponedjeljak 7. velja e 2011.

2.783,99 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 152,4467

36,06

Ilirika BRIC

114,9388

24,12

99,1852

23,19

KD Nova Europa

7,5523

22,87

PBZ I-Stock

72,2118

20,88

FIMA Equity

76,6759

-12,46

ST Global Equity

46,1101

-9,90

C-Zenit

51,5633

-7,59

HPB Dynamic

49,9350

-4,73

KD Victoria

15,1467

-2,77

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,6491

12,18

ZB global

149,9100

10,11

8,8216

9,21

111,6973

8,63

11,2635

7,43

ICF Balanced

120,5468

-8,72

ST Balanced

175,9179

-7,34

C-Premium

5,7141

-3,34

HPB Global

103,4778

-3,25

68,2962

2,14

PBZ Global fond AC G Balanced EM

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn

kn

kn

kn kn kn

kn kn

kn

kn

kn kn

152,4467 5.748,0000 110,9600 99,1852 101,6574 75,1832 11,3798 108,5000 48,9892 84,8893 117,4252 66,6135 135,9300 97,9779 35,0500 51,5633 469,3330 13,3110 58,1135 50,4823 121,9398 27,5318 60,8400 172,0586 7,5523 104,3800 46,1101 68,3800 112,8702 91,9835

1,97 1,37 1,19 1,15 1,08 0,97 0,95 0,94 0,90 0,86 0,86 0,85 0,79 0,79 0,72 0,66 0,60 0,57 0,55 0,55 0,52 0,51 0,51 0,49 0,47 0,45 0,43 0,38 0,37 0,36

25,26 4,06 10,14 8,03 11,20 9,59 13,15 6,02 15,35 2,27 6,89 12,28 5,71 -1,87 15,07 6,14 2,84 4,81 -7,41 2,08 -5,26 -5,15 7,51 2,71 10,81 2,91 -0,39 12,69 25,36 13,75

NFD Aureus US Algorithm Poba Ico Equity Raiffeisen World HPB WAV DJE NFD Aureus Global Developed HPB Titan KD Energija ZB euroaktiv AC Rusija Platinum Blue Chip OTP Europa Plus Prospectus JIE ZB trend Ilirika Gold Erste Total East C-Zenit MP-Mena HR KD Prvi izbor Ilirika Azijski tigar VB High Equity NFD Aureus New Europe NFD Aureus BRIC Raiffeisen Emerging M. Ilirika JIE KD Nova Europa ZB BRIC+ ST Global Equity Raiffeisen C. Europe VB CROBEX10 HPB Dioni ki

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

31,71 4,53 10,93 11,96 11,54 10,38 17,91 7,08 17,25 4,10 9,65 14,18 6,03 N/A 13,43 5,00 9,06 10,44 3,24 6,24 -0,62 -3,24 9,44 9,22 16,76 6,21 -5,30 12,65 24,89 8,29

36,06 -2,64 19,72 23,19 6,98 11,90 N/A 14,04 19,58 10,80 16,89 4,80 13,03 N/A 2,88 -7,59 17,70 14,76 14,88 -0,27 2,33 7,92 11,96 3,04 22,87 N/A -9,90 2,81 12,34 0,37

19,85 -14,49 1,42 -0,24 0,32 -7,72 N/A 1,21 -16,64 -5,15 10,90 -9,60 3,77 N/A -26,89 -19,97 5,61 3,64 -13,59 -18,43 9,16 -14,34 -14,65 9,01 -8,11 N/A -7,24 -6,33 12,16 -1,55

3,73 3,46 5,56 2,14 4,16 3,19 4,41 4,26 5,30 0,04 4,60 7,17 0,10 -2,09 7,78 2,95 -3,99 2,42 -6,36 1,51 -0,40 -4,81 -1,15 0,32 3,22 -2,08 -0,85 9,36 9,82 9,93

28,385 6,278 38,703 14,517 63,721 10,487 9,363 225,860 10,255 8,417 9,034 25,583 195,818 7,442 40,353 5,949 7,161 5,692 7,327 12,895 9,573 7,981 31,223 99,833 21,529 92,640 13,317 199,276 9,224 20,420

2,33 3,54 7,35 3,43 5,19 3,55 0,94 6,77 3,92 3,10 1,55 4,02 8,28 0,28 3,35 2,97 2,93 7,99 3,72 3,36 2,26 3,85 3,14 6,29 3,32 0,82 10,30 5,81 1,05 5,35

07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 04.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

KD Balanced

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi ST Aggressive Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced KD Balanced HPB Global ZB global C-Premium Raiffeisen Balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige ICF Balanced HI-balanced PBZ Global fond Erste Balanced ST Balanced Agram Trust

kn kn

kn kn kn

kn

kn

kn

kn

kn kn

116,5905 68,2962 152,6316 83,6714 8,8216 103,4778 149,9100 5,7141 161,0800 11,2635 117,6491 110,2400 120,5468 10,2365 111,6973 127,3500 175,9179 73,4514

0,75 0,73 0,62 0,55 0,42 0,37 0,33 0,33 0,29 0,24 0,23 0,15 0,12 0,07 0,02 -0,06 -0,06 -0,11

8,35 8,15 2,48 -0,34 7,27 7,31 5,72 5,40 6,03 3,37 5,40 2,23 7,90 3,93 11,32 10,30 3,18 8,22

8,17 5,21 8,65 4,60 5,14 2,51 7,16 4,67 6,70 3,87 8,08 3,17 4,24 4,76 14,57 10,30 -1,29 8,65

2,25 2,14 5,36 2,85 9,21 -3,25 10,11 -3,34 6,24 7,43 12,18 N/A -8,72 4,79 8,63 5,18 -7,34 2,49

3,02 -6,84 8,75 -3,83 -2,45 0,64 4,31 -13,00 5,80 6,34 9,77 N/A 2,47 0,26 5,85 0,30 7,24 0,54

8,35 4,70 0,61 -1,41 5,36 5,77 1,57 2,17 3,79 0,15 2,14 1,73 6,59 -0,17 6,94 4,24 3,04 5,03

38,312 2,765 44,260 15,010 7,311 93,010 713,346 12,766 310,861 14,451 7,476 185,357 12,441 70,715 286,530 104,940 11,785 13,300

5,15 5,38 5,04 4,56 5,06 5,35 9,60 4,02 8,45 1,94 1,75 0,92 8,77 8,95 9,41 10,05 8,08 2,58

07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 04.02.2011 07.02.2011 04.02.2011 07.02.2011 07.02.2011

kn

125,6606 128,7001 176,0000 130,1928 130,7600 158,8000 162,5594 11,3875

0,25 0,18 0,11 0,06 0,06 0,04 0,04 -0,08

1,02 1,41 1,13 0,54 -0,03 -0,63 1,23 0,41

0,46 1,81 2,33 1,79 1,96 -0,49 3,70 1,09

4,66 4,03 7,48 6,24 6,89 3,75 7,92 5,22

4,36 5,02 6,71 4,52 4,37 4,93 8,03 1,46

0,91 1,44 0,89 0,49 0,34 -0,19 0,38 0,15

13,515 15,577 476,390 139,240 194,680 218,493 54,994 7,378

5,35 5,15 8,71 7,92 7,68 9,60 6,29 8,95

07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 04.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 04.02.2011

kn kn kn

kn kn kn kn kn

kn kn kn $ kn

102,4747 132,8186 163,2142 126,2234 135,7399 132,6357 122,8561 117,5681 11,3620 10,7189 140,2093 145,5000 139,0000 139,0445 124,8862 108,8262 105,8000

0,08 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,26 0,53 0,62 0,54 0,73 0,69 0,69 0,85 0,63 0,76 0,45 0,86 0,75 0,68 0,31 0,67 0,54

1,05 1,14 1,24 1,18 1,58 1,55 1,25 1,68 1,39 1,57 0,95 1,80 1,62 1,33 0,69 1,47 1,31

1,12 2,64 2,20 3,50 3,17 3,34 2,68 3,29 3,34 3,36 2,38 3,58 3,41 2,60 2,43 3,32 3,79

1,61 6,28 4,75 4,35 4,40 5,42 4,10 5,09 5,54 4,21 3,26 4,83 4,38 4,58 3,89 4,97 4,20

-0,07 0,20 0,27 0,23 0,23 0,29 0,33 0,34 0,26 0,30 0,18 0,37 0,23 0,28 0,20 0,25 0,20

7,691 956,791 2033,399 536,568 65,131 238,113 127,894 182,905 135,000 27,600 146,035 836,953 679,705 109,112 40,092 176,325 627,919

1,53 11,86 10,55 8,55 7,10 5,35 5,13 3,26 2,37 1,68 10,55 7,96 7,68 7,37 5,82 1,75 1,37

07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 04.02.2011 04.02.2011 07.02.2011 07.02.2011 04.02.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond ZB bond Capital One HI-conservative

Capital One

162,5594

7,92

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,0000

7,48

Erste Bond

130,7600

6,89

PBZ Bond fond

130,1928

6,24

HI-conservative

11,3875

5,22

ZB bond

158,8000

3,75

OTP euro obvezni ki

128,7001

4,03

HPB Obvezni ki

125,6606

4,66

HI-conservative

11,3875

5,22

PBZ Bond fond

130,1928

6,24

Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash Erste Euro-Money

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 9/2/2011

NAJBOLJE KOD NAS

CEE UniCreditu donosi viĹĄe od polovine dobiti

Orijentacija talijanskog bankarskog diva UniCredita na isto nu i srediĹĄnju Europu pokazala se ispravnom u 2010. godini, kada je ta regija donijela 56 posto ukupne dobiti prije poreza, otkriva Reuters na temelju devetomjese nih rezultata UniCredita.Talijanski mediji nesluĹžbeno doznaju da je proĹĄlu godinu UniCredit na mati nom

trĹžiĹĄtu zavrĹĄio negativnim rezultatom pa rezultat isto ne Europe, koja je zasluĹžna za samo oko etvrtinu prihoda grupe, znatno odska e od prosjeka.

Regionalni direktor UniCredita Gianni Papa podijelio je drĹžave u kojima posluje UniCredit u tri grupe. Prvu grupu ine "motori rasta", a u nju spadaju Turska, Rusija, Poljska i Rumunjska.

Hrvatska se nalazi u drugoj grupi nazvanoj "zemlje jezgre" zajedno s eĹĄkom, Slova kom i Bugarskom, a grupu "rizik/nagrada" ine balti ke drĹžave, Ukrajina i Kazahstan. D. B.

NOVE OBVEZNICE

Portugal skupio 3,5 milijardi eura

Portugal je u ponedjeljak namaknuo 3,5 milijardi eura prodajom petogodiĹĄnjih obveznica, koja je privukla dvostruko ve u potraĹžnju u odnosu na ponu eni iznos uz kamatnu stopu u skladu s trĹžiĹĄnima.

Kako je objavio globalni bankovni div HSBC, ponude za kupnju obveznica dosegnule su iznos od 7,5 milijardi eura, dvostruko premaĹĄivĹĄi vrijednost ponu enih obveznica koje su

prodane uz efektivnu kamatnu stopu od 6,45 posto. Usporedbe radi, kamatna stopa za petogodiĹĄnje obveznice na sekundarnom trĹžiĹĄtu iznosi 6,489 posto.

Ministarstvo financija objavilo je da je prodaja obveznica privukla golemu potraĹžnju. Pribavljenim iznosom je Portugal, koji muku mu i sa sre ivanjem drĹžavnih financija, pokrio 30 posto iznosa koji mu je ove godine potreban za podmirenje srednjoro nih i dugoro nih zahtjeva za financiranjem, objaĹĄnjavaju u ministarstvu. B.hr

Eksplozija cijene Belja zasjenila ostatak trĹžiĹĄta PREHRANA KAO UTOÂťIĹ TE Dionicama Belja ostvaren je u utorak viĹĄemilijunski promet, pri emu im je cijena porasla gotovo osam posto, a ostale su likvidne dionice uglavnom pale Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u utorak su blago pali uslijed letargije koja je zavladala trĹžiĹĄtem. Na dionice je potroĹĄeno samo 29 milijuna kuna, a Crobex je pao 0,08 posto, na 2309,29 bodova. Crobex 10 pao je 0,3 posto, na 1270,52 boda.

Cijela se burza u utorak pomalo vrtjela oko dionice Belja. Naime, Belje je zauzelo drugu najlikvidniju poziciju sa 3,6 milijuna kuna prometa uz impresivan rast od 7,9 posto. Ukupno se trgovalo sa 35.827 dionica, a zadnja je cijena iznosila 98,19 kuna.

"Uz nisku likvidnost do-

ma i burzovni indeksi stagniraju, a tako e vjerojatno biti sve do objave financijskih izvjeĹĄ a doma ih kompanija za proĹĄlu godinu. U me uvremenu je Jadranski naftovod najavio objavu svojih rezultata za etvrtak", kazala je za Hinu Danijela SporiĹĄ, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos.

Optima sko ila 15 posto

Treba primijetiti da je u utorak nastavljen snaĹžan rast dionice Optima Telekoma usprkos demantijima operatora Tele 2 da kupuje tu tvrt-

ki. Optima je sko ila viĹĄe od 15 posto. Najlikvidniji je bio HT sa 7,7 milijuna kuna prometa i cjenovnim padom 0,08 posto, na 308,75 kuna.

Na dionice Ine potroĹĄeno je viĹĄe od 3,5 milijuna kuna, ali cijena im je ostala nepromijenjena - 3650 kuna.

Ingrina dionica u utorak je na Zagreba koj burzi zabiljeĹžila najve i pad vrijednosti me u najlikvidnijim izdanjima. Ingra je uz ukupan promet od 1,9 milijuna kuna pala viĹĄe od dva posto i tako zabiljeĹžila tre i dan pada.

Vlasnika je u utorak promijenilo 118.370 dionica toga

GORAN PAJNI , direktor Belja, ija je dionica u utorak sko ila gotovo osam posto SNIMIO H. DOMINI

gra evinskog poduze a, iji je dio vjerovnika u prosincu pristao potraĹživanja zamijeniti za vlasni ke udjele.

Ulaga i ignorirali KraĹĄ

Od poslovnih vijesti Jadranski naftovod najavio je da e u etvrtak, 10. velja e, objaviti financijsko izvjeĹĄ e za proĹĄlu godinu i za zadnje lanjsko tromjese je. Dionicom Jadranskog naftovoda protrgovano je 129.000 kuna, a cijena joj je oja ala

REGIJA

Ukupan promet na Sarajevskoj burzi u utorak je

Nikola Su ec

BROJKE

OptimistiÄ?no u Sarajevu i Beogradu Sarajevski indeks SASX10 rastom od 1,35 posto predvodio je u utorak regijske indekse od kojih je rast zabiljeĹžio i beogradski BELEX 15.

1,15 posto, na 3.419 kuna.

KraĹĄ je, pak, objavio da je Nadzorni odbor odobrio ugovor o preuzimanju ve inskog udjela u osje koj Karolini, a vrijednost transakcije dosegnut e najviĹĄe 7,3 milijuna eura. TrĹžiĹĄte je tu vijest ignoriralo i KraĹĄ je pao 1,51 posto, na 443 kune. Vlasnika je promijenilo samo deset dionica uz manje od 5000 kuna prometa.

iznosio 376.941 KM, a najtrgovanija dionica u Sarajevu bila je ona Fabrike duhana sa 79.322 konvertibilne marke prometa. Cijena te dionice pala je 0,94 posto i posljednja zabiljeĹžena iznosila je 84,2 konvertibilne marke.

Ĺ iri dioni ki indeks SASX-30 porastao je 1,15 posto, na 1055,92 boda.

Najtrgovanija sa 44,2 milijuna dinara u Beogradu je ponovno bila dionica Naftne industrije Srbije, ija je cijena ostala na razini od 491 dinara.

Jedini kojim se trgovalo u iznosu ve em od 10 milijuna dinara bio je prehrambeni kombinat Bambi Banat, a niĹĄka AIK banka naĹĄla se na tre em mjestu sa 7,8 milijuna dinara prometa.

Biljana Star i

0,4 0,26

posto pao je banjalu ki BIRS

posto pao je makedonski MBI 10

Pove anjem poreza na alkohol do smanjenja - kriminala Dvojica ameri kih sveu ilišnih profesora, Philip J. Cook i Jens Ludwig, objavila su u ameri kom asopisu The Wilson Quarterly provokativan lanak u kojem predlažu podizanje poreza na pivo kako bi se smanjio - kriminal.

Njihov je argument da bi se

pove anjem poreza na pivo smanjila njegova potrošnja, a samim time i broj mladih koji pod utjecajem alkohola zabrazde u kriminal. Profesori smatraju da bi se kriminalisti ka politika s ekonomskog stajališta trebala fokusirati na tri stvari.

Prva je pove anje obvezne razine godina koje djeca moraju provesti u školi, druga je uvo enje strožeg osiguranja u školama i tre a pove anje poreza na alkohol pod ijim se utjecajem ljudi " esto ponašaju glupo i impulzivno". B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Žitnjak +18,3 % Atlas +13,2 % Koestlin +10,48 % Franck +8,44 % Jadroplov +8,22 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet -24,6 % Vjesnik -16,67 % Jamnica -7,6 % AutoHrvatska -5,87 % Validus -5,76 %

34 Raste

15 Nema promjene

33 Pada

JEDNADŽBA kaže da bi ve i porez smanjio konzumaciju alkohola i kriminala

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,410.88 159,62

Prom.

0,62% 0,01%

Sirova nafta 87,48 Prirodni plin 4,32 Zlato 1.350,90 Srebro 29,37 Goveda 106,51 Kava 277,71

1,74% 4,11% 0,14% 1,01% 0,69% 5,73%

POMO BUDU IM STUDENTIMA

Na Facebooku uskoro aplikacija koja izračunava šanse za upis na fakultet Kako bi olakšala život srednjoškolcima koji se planiraju upisati na jedno od 2400 ameri kih sveu ilišta, tvrtka Splash Networks pokrenut e na Facebooku aplikaciju pomo u koje e budu i studenti doznati kolika je vjerojatnost za upis na pojedini fakultet.

Aplikacija AdmissionSplash od zainteresiranih traži rezultate testova u školama, pita ih jesu li ikada volontirali ili se bavili sportom te ostale faktore koji utje u na upis.

Vjerojatnost se ocjenjuje pomo u posebne jednadžbe, a aplikacija se pokazala poprili no to nom s obzirom na to da se me u onima kojima je potvrdila upis na UCLA-u njih ak 85 posto uistinu upisalo.

Ipak, stru njaci smatraju da se srednjoškolci ne smiju potpuno oslanjati na rezultate aplikacije dok ne prime potvrdu sa sveu iSREDNJOŠKOLCI e pomo u aplikacije mo i izra unati šanse za upis na fakultet lišta. I. B.

DRUŠTVENE MREŽE - UBOJICE VAŠEG NOVOG POSLA?

Tvrtke redovito ne zapošljavaju jer su prethodno vidjele nečiji on-line društveni profil Ameri ki portal Vault.com, koji donosi novosti iz poslovnog svijeta vrijedne lovcima na karijere, proveo je istraživanje koliko poslodavci i posloprimci koriste društvene mreže kada zapošljavaju odnosno traže posao. Ispostavilo se da e aktivno sudjelovanje u on-line društvenoj zajednici pojedincu u potrazi za poslom jednako odmo i koliko mu može i pomo i. Naime, istraživanje je pokazalo da e neke kompanije svjetlosnom brzinom ne iju prijavu za posao baciti u sme e ako im se ne svidi na in na koji se

ta osoba prezentira na društvenim mrežama. Istraživanje je uklju ivalo sudionike iz 150 kompanija te 3500 nezaposlenih koji su u potrazi za poslom. Samo sedam posto poslodavaca priznalo je da su neke kandidate odbacili na temelju informacija dobivenih s njihovih profila na stranicama kao što su Facebook, Twitter i LinkedIn. Jedan posto kompanija nije se sramilo javno priznati da od 11 do 20 posto kandidata diskvalificiraju na temelju 'skeniranja' njihovih profila na društvenim mrežama. B.hr

Može li što uzdrmati letargiju na burzi, doznajte na...

RAZMISLITE DVAPUT prije nego što objavite ovakvu svoju fotografiju na Facebooku

www.business.hr

UKRATKO...

Skup hobi

ak 30.000 dolara platio je nepoznati ameri ki poduzetnik ne da bi se našao u društvu Playboyevih ze ica Holly Madison i Bridget Marquardt, nego samo da bi sjedio za stolom pokraj njihova na tulumu poslije ameri kog Super Bowla.

Najtužniji bogataš

John Paul Getty III., unuk milijardera Johna Paula Gettyja, jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, preminuo je nakon što je godinama bio paraliziran i slijep, a kao 17-godišnjaka otela ga je talijanska mafija.

Golišavi premijer

Fabrizio Corona, bivši suprug Nine Mori , vlasnik paparazzo agencije i talijanski plejboj, kazao je kako napuljska mafija posjeduje fotografije golog talijanskog premijera Silvija Berlusconija s prostitutkama.

www.business.hr