Business.hr broj 824 by Business.hr

BLAGONAKLONIJI SU PREKO BARE 18

Hrvatska po nove obveznice ide na tržište SAD-a U Ministarstvu financija ra unaju na to da e im se izdanje novih obveznica bolje isplatiti u SAD-u, gdje je trenuta no ve i optimizam ulaga a pa e i kamate biti niže

ZAGREBA»KE TAKSI DOZVOLE 11

Bandić naložio istragu o Taxi Cammeu

ETVRTAK 10/2/2011

BROJ 824 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

KERUM SRUŠIO, IGH GRADI 4-5 IGH je od Željka Keruma otkupio 50-postotni udjel u projektu gradnje poslovnog centra na mjestu nekadašnje tekstilne tvornice Nada Dimi u središtu Zagreba, a vrijednost projekta zbog rane faze još nije poznata

IGH i Stipić grupa grade poslovni centar na mjestu Nade Dimić INTERVJU: MARTIN EVA»I , NARODNI TRGOVA»KI LANAC

'Nisu jasni kriteriji po kojima AZTN daje suglasnost o preuzimanju trgovina' Za kapitalno povezivanje, planirano za ovu godinu, prvo moramo utvrditi vrijednost trgova kih društava i dobiti suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), iji kriteriji za regionalna preuzimanja nisu najjasniji. Postignemo li dogovor o vrijednosti trgovaca unutar grupe, postoji mogu nost da ve u 2012. poslujemo kao jedan trgovac 6

info&stav 2-3

Ovisi li pla a o izgledu? Porastao putni ki promet

business.hr

Prema istraživanju portala Posao. hr, ak 80 posto ispitanika smatra kako se isplati ulagati u vlastiti izgled na radnome mjestu, dok samo 4 posto dotjerivanju ne posve uje nikakvu pažnju. Zanimljivo je da 32 posto anketiranih smatra kako fizi ki izgled ima utjecaja na prihode, dok 28 posto ispitanika ne smatra da osobe ugodnog fizi kog izgleda zara uju više od ostalih...

U hrvatskim zra nim lukama u sije nju je ostvaren promet 184.164 putnika, što je 8,8 posto više nego u prošlogodišnjem sije nju, pokazuju podaci Agencije za civilno zrakoplovstvo. Najviše putnika bilo je u Zra noj luci Zagreb, kroz koju je u sije nju prošlo 138.267 putnika, što je 10,9 posto više nego u istom mjesecu lani.

etvrtak 10/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

TIH O SPRJE»AVANJU SUKOBA INTERESA

Nitko nije nadležan za Miloševi evu poreznu karticu Odgovor na pitanje kako je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Miloševi zaradio prvi milijun, što bi bio samo uvod u pri u o pozamašnom broju nekretnina koje posjeduje, teško emo dobiti. Na naš upit tko e za javnost provjeriti poreznu karticu ovjeka koji sjedi u Vladi (a nije ga izabrao narod), nakon HDZ-a i Vlade nije znao odgovoriti ni bivši elnik Transparency Internationala Hrvatska (TIH) Zorislav Antun Petrovi , koji nam je kazao kako je TIH zadužen samo za zabilježbu imovine državnih dužnosnika na po etku i na kraju mandata.

Nedostižna Skandinavija

Ministarstvo financija ima

imovine. Kako je navedeni prihod o ito nerazmjeran vrijednosti imovine, otvara se prostor za Poreznu upravu da provjeri slu aj.

Sukob interesa

ZORISLAV ANTUN PETROVI I NIKOLA KRISTI , star i novi elnik Transparency Internationala FOTO BULJUBAŠI /CROPIX

uvid u Miloševi evu poreznu karticu, koja bi odgovorila na mnoga pitanja, primjerice, iznajmljuje li Miloševi sve te silne nekretnine. On je, naime, u

kartici naveo posjedovanje 14 stanova, tavanskog prostora, apartmana i poslovnog prostora te 190.525,71 kuna ispla enih neto primitaka godišnje od najamnine

Prema Petrovi evim rije ima, u skandinavskim zemljama to ne bi bio problem jer su tamo porezne kartice državnih dužnosnika javna stvar, ali ondje je i politi ka kultura takva da se politi arima vjeruje na rije . Isto kao što u Australiji nema zakona o sprje avanju sukoba interesa ni njegova ekvivalenta zbog kulture u kojoj se o ekuje da neki poduzetnik ne bi preuzeo mandat i nastavio voditi svoju tvrtku ili da bi neki ministar kupio nešto od tvrtke svo-

SINDIKALNI RECEPTI ZA INSOLVENTNOST

Kompenzacije, autorizacije plaća i zatvor Vlada samo pogledom prati kako raste insolventnost u državi, ne radi ništa, ak ni kako bi naplatila vlastita potraživanja na osnovi nepla enih poreza i doprinosa, a najve e žrtve takvog ponašanja su 70.000 radnika koji rade a ne primaju pla e, upozorili su ju er iz Nezavisnog hrvatskog sindikata (NHS). "Insolventnost je ve do-

segnula 36 milijardi kuna. Od toga se ak 13,5 milijardi kuna odnosi na nepla ene poreze i doprinose, što svjedo i o nebrizi Vlade prema novcu u prora unu u situaciji kada planirani godišnji deficit iznosi 15 milijardi kuna. Pitamo premijerku Jadranku Kosor ne bi li joj netko, uza sve savjetnike, napokon mogao savjetovati kako

da riješi pitanje nepla anja obveza radnicima i državi", rekao je predsjednik NHS-a Krešimir Sever. "Predlažemo Vladi uvo enje obavezne multilateralne kompenzacije me u dužnicima kojom bi se u roku dva-tri mjeseca mogla riješiti tre ina dugova", rekao je Sever. NHS predlaže ponovno uvo enje sustava auto-

rizacije pla a kojim bi se osiguralo da nijedan poduzetnik koji nije uplatio poreze i doprinose ne može ispla ivati pla e. Poslodavcima koji ne ispla uju pla e u zakonskom roku trebalo bi blokirati ra une radi naplate potraživanja, a neisplatu pla a tretirati kao kazneno djelo, smatra sindikat. H

DARKO MILINOVI , ministar zdravstva, u Vijestima RTL-a na primjedbu da je u nekim mjestima spor internet pa nastaju problemi s e-uputnicama

Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

KREŠIMIR SEVER, predsjednik NHS-a

BROJKA

milijuna kuna vrijedan je ugovor tvrtke Philips Healthcare i Medikol grupe iz Zagreba o opremanju novoga Medicinskog centra Medikol u Zagrebu najsuvremenijom medicinskom opremom za ranu dijagnozu onkoloških oboljenja

UVODNIK

Drugarski dogovor

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

eljko Kerum i Jure Radi drugarski su se dogovorili o razmjeni zemljišta u Splitu i Zagrebu - zemljište u Kilama za zemljište bivše tvornice Nada Dimi . Svatko se vratio ku i i zadovoljan krenuo osmišljavati nove gra evinske pothvate koji su postali temeljna karakteristika Hrvatske i njezina gospodarstva. A kako je samo dugoro no odli no za budu nost baciti sve karte na gra evinu, najbolje može posvjedo iti Španjolska, ure ena dugogodišnja lanica toliko željne Europske unije, a posebno njezina generacija Mileuristasa, koja e svoj život proživjeti s nižim standardom od vlastitih roditelja i sa sjetom promatrati cijele nove gradove koji zbog fantasti ne vladine strategije i špekulanata nekretninama sada zjape prazni. NO, TEMELJNI POSAO IGH jest gra evina, pa bi bilo glupo da se ta tvrtka sada po ne baviti sto arstvom i krene u potragu za pastirima. Na njezinu je elu poznati, iskusni graditelj mostova, bivši ministar i profesor ko-

ARHIVA BUSINESS.HR

ga brata ili šogora. Predsjednik TIH-a Nikola Kristi napomenuo je kako sukob interesa u razvijenim demokracijama najuspješnije kažnjavaju bira i. Kristi smatra kako je novi prijedlog hrvatskog Zakona o sprje avanju sukoba interesa korak naprijed, po evši od proširenja kruga osoba obuhva enih zakonom, preciznijega definiranja uvjeta nakon prestanka obnašanja javne dužnosti i uvjeta po kojima tvrtka u kojoj osoba obuhva ena zakonom može poslovati s tijelima javne vlasti do preciznije razrade kaznenih odredbi. Petrovi je ipak kazao kako postoji realna opasnost da Državno izborno povjerenstvo i Povjerenstvo za istraživanje sukoba interesa ne e mo i sami obavljati tu tešku zada u te da e biti propusta. Žao mu je što je zakon donesen na brzinu te što nije provedena šira rasprava.

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

››

BISER DANA Možda je to do internet operatera, jer sustav funkcionira i preko opti kog kabela i preko, 'ajmo re i', obi ne telefonske uti nice, a i beži ni internet je danas 'in'

››

Trgovac, gradona elnik i graditelj Kerum pametno je zaklju io da mu problem zvan Nada Dimi ne treba i okrenuo se gradnji stanova u Splitu, marketinški lukavo ih nazvavši jeftinima ji, kao i svi na planetu, dobro zna da je mnogo lakše razmijeniti zemljišta, od recimo, stanovništva. On sada gradi mostove prema gra anima Zagreba, obe avaju i da e se prilikom gradnje Nade Dimi držati svih strogih konzervatorskih pravila, u nadi da neka bura ne e razrušiti dotrajale i na ete temelje tvornice. UPRAVO se na tome opekao Kerum. Taj je trgovac, gradona elnik i graditelj raz-

gra uju i kompleks Nade Dimi usput srušio i zašti eni objekt, pa je krenula kuka i motika na njega. Pametno zaklju ivši da mu problem zvan Nada Dimi ne treba, okrenuo se gradnji stanova u Splitu, marketinški lukavo ih nazvavši jeftinima, makar još nije jasno koji bi se to stan u Hrvatskoj mogao smatrati jeftinim budu i da tržišna pravila u hrvatskom nekretninskom biznisu ne funkcioniraju baš efikasno, pa odnos

ponude i potražnje ne utje e pretjerano na cijenu kvadrata. Reklo bi se da tržištu ne pada na pamet držati se zakona kao pijan plota, kako i prili i podru ju iz kojega je i potekla ta genijalna dosjetka. Ipak, nema straha za doma u gra evinsku operativu. Ona je zahvaljuju i ministrima razli itih resora danas pod zemljom, nad vodom, a zrak je, zahvaljuju i projektima koje nema tko platiti, ve davno pokorila.

tema 4-5

KERUM SRUĹ IO, IGH GRADI Nekoliko godina nakon ĹĄto je Ĺ˝elj tekture nare eno da zgradu vrati u prvotno stanje, ĹĄto nije u inio SVEN MĂ&#x153;LLER, lan Uprave Stipi grupe, najavljuje da e se u gradnji novog poslovnog centra strogo pridrĹžavati odredbi konzervatora i ostalih nadleĹžnih ustanova SNIMIO HRVOJE DOMINI

IGH i StipiÄ&#x2021; gru centar na mje

IGH je od Ĺ˝eljka Keruma otkupio 50-postotni udjel u projektu gradnje poslovnog centra na mjestu nekadaĹĄnje tekstilne tvornice Nada Dimi u srediĹĄtu Zagreba, a vrijednost projekta zbog rane faze joĹĄ nije poznata Ĺ˝eljko Kerum, vlasnik tvrtke Kerum, i Jure Radi , predsjednik Uprave Instituta IGH, razmijenili su zemljiĹĄta u Splitu i Zagrebu. Na internetskim stranicama Zagreba ke burze objavljeno je da je Institut IGH kupio od Keruma 50 posto udjela u tvrtki Elpida, koja je vlasnik velikog investicijskog projekta Nada Dimi u Branimirovoj ulici u strogom srediĹĄtu Zagreba, koji se proteĹže na 3477 etvornih metara. Vrijednost prijenosa udjela iznosi 31,3 milijuna kuna.

Dobra prilika u centru

Institut IGH je pak Igoru Sapunaru, Kerumovu ne aku, za 40,25 milijuna kuna prodao tvrtku Kila, koja stoji iza 75 milijuna eura vrijednog projekta gradnje stanova u istoimenom naselju u sjevernom dijelu Splita. IGH je ambiciozno krenuo u projekt Kile nakon ĹĄto je u travnju proĹĄle godine isplatio Konstruktorov

udjel u poslu, ali je nakon ove zamjene o ito da su od toga odustali. Oko Kerumova projekta u centru Zagreba diglo se mnogo praĹĄine nakon ĹĄto je prilikom raĹĄ iĹĄ avanja prostora bivĹĄe tvornice sruĹĄio zaĹĄti eni objekt zbog ega mu je gra evinska inspekcija naloĹžila vra anje objekta u prethodno stanje. Nakon toga je Kerum prekinuo sve radove na zagreba kom projektu. Sada se u Institutu IGH, ali i u Stipi grupi kao suvlasniku u Elpidi, nadaju da e trĹžiĹĄte njihov projekt u Nadi Dimi prepoznati kao dobru priliku. U zajedni koj izjavi tako er naglaĹĄavaju kako e razviti projekt koji e biti poslovne namjene te da e se strogo pridrĹžavati odredbi konzervatora i ostalih nadleĹžnih ustanova. Potvrdili su da e se radovi na projektu u Branimirovoj ulici intenzivirati u sljede im mjesecima. â&#x20AC;&#x17E;Zajedni ka akvizicija nastavlja se na uspjeĹĄnu suradnju s naĹĄim partnerom, tvrtkom IGH, koja se potvr uje na projektima Ban i Bundek, na kojima su radovi u punom zamahuâ&#x20AC;?, izjavio je Sven Mueller, lan Uprave Stipi grupe. Potvrdio je da projekt joĹĄ nije detaljno razra en pa se ne zna ni njegova kona na vrijednost. Ĺ˝ELJKO KERUM, gradona elnik Splita, odustao je od gradnje stambeno-poslovnog kompleksa u Zagrebu FOTO PAUNOVI /CROPIX

e Ĺ˝eljku Kerumu zbog ruĹĄenja spomenika industrijske arhiu inio, naĹĄao je novog ulaga a

business.hr etvrtak 10/2/2011

grupa grade poslovni jestu Nade DimiÄ&#x2021; BROJKA

3477 m2 povrĹĄine ima zemljiĹĄte Nade Dimi

Tomislav Alpeza, direktor investicija i razvoja projekata u Institutu IGH, kazao je da je projekt u Branimirovoj vaĹžan te da i u oteĹžanim uvjetima poslovanja ima velik trĹžiĹĄni potencijal. â&#x20AC;&#x17E;Iskustvo i know how obaju partnera osigurat e kvalitetan razvoj i realizaciju projektaâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, izjavio je Alpeza.

Nastavak uspjeĹĄne suradnje

Stipi grupa i Institut IGH ve sura uju na projektima Ban centar i Centar Bundek u Zagrebu, gdje rade stambeno-poslovne komplekse vrijedne ukupno viĹĄe od 150 milijuna eura, a prilikom predstavljanja tih projekata proĹĄle godine najavili su suradnju i na projektu u Branimirovoj ulici. I u tim se projektima prvotno pojav-

ljivao Konstruktor Ĺ˝eljka Ĺ˝deri a, koji se nakon gubitka poslova u Crnoj Gori i sve loĹĄije financijske situacije svojega poduze a po eo postupno povla iti iz projekata u koje je uĹĄao zajedno s Institutom IGH. Tako je Konstruktor i iziĹĄao iz projekta Kile. Izbijanjem financijske krize i ispuhivanjem nekretninskog balona pala je prodaja stanova, ĹĄto je dovelo i do pada skupljih kvadrata u Ban centru, koji je navodno bio i jedan od uzroka zahla enja odnosa u Institutu IGH. Projekt je bio povezivan i uz Petra ukana, Radi eva prethodnika, kojega se u posljednje vrijeme sve eĹĄ e moĹže vidjeti u Konstruktorovim prostorijama. Nakon povla enja Konstruktora iz Ban centra, njegov je udjel preuzela Stipi grupa, koja se sada pojavljuje kao strateĹĄki partner u IGH-ovim stambeno-poslovnih projektima. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

JURE RADI , predsjednik Uprave IGH, nada se da je sklopio dobar posao iako je zemljiĹĄte na Kili gotovo deset puta ve e od Nade Dimi SNIMIO SAĹ A ETKOVI

IGH je Kerumovu ne aku Igoru Sapunaru za gradnju stambenog naselja ustupio zemljiĹĄte u splitskom naselju Kile, a sada je Kerum Radi evu institutu prodao zemljiĹĄte za gradnju poslovne zgrade

tema 6-7

INTERVJU: MARTIN EVAČIĆ, NARODNI TRGOVAČKI LANAC lanca u zemlji najavljuje investicije vrijedne 17 milijuna eura - dva h

'Nisu jasni kriteriji po suglasnost o preuzim Za kapitalno povezivanje, planirano za ovu godinu, prvo moramo utvrditi vrijednost trgovačkih društava i dobiti suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), čiji kriteriji za regionalna preuzimanja nisu najjasniji. Postignemo li dogovor o vrijednosti trgovaca unutar grupe, postoji mogućnost da već u 2012. poslujemo kao jedan trgovac Otvaranjem uvozno-otkupne stanice u Metkoviću, jednom od središta doline Neretve, Narodni trgovački lanac (NTL) najavljuje žešću borbu s konkurencijom. Martin Evačić, predsjednik Uprave društva, kaže da se najveća borba među trgovcima vodi upravo u programu voća, povrća i mesa. NTL trenutačno okuplja 16 trgovačkih društava (tj. 13 vlasnika) i po ukupnom prihodu od 8,3 milijarde kuna u 2010. godini drugi je po veličini maloprodajni lanac u zemlji. U idućem će se razdoblju nastojati više koncentrirati na zajedničku nabavu voća, povrća i mesa. Nakon Metkovića, gdje ulažu 7 milijuna eura u kupnju i preuređenje objekta hladnjače, istu će svotu uložiti i u otvaranje logističko-distributivnih centara u Zagrebu i Slavoniji. Imate li ugovorenu proizvodnju s proizvođačima voća i povrća iz doline Neretve? - Tvrtke koje posluju u sastavu NTL-a dijelom su već otkupljivale voće u tom kraju, a otvaranjem uvozno-ot-

kupne stanice u Metkoviću sve ćemo to ujediniti. Tako je dio proizvodnje već ugovoren, tj. imamo dio kooperanata. Robu ćemo preuzimati i od onih koji nemaju organiziranu proizvodnju ili su nezadovoljni postojećim otkupljivačima. U hladnjači će se urediti komora za dozrijevanje banana. Koje će se količine uvoziti i što će dolaziti iz susjedne BiH? - Iz BiH se uvozi ono čega ovdje nema. Što se tiče banana, godišnje uvozimo oko 10.000 tona, a njihova je prosječna cijena u maloprodaji devet kuna. Ukupna godišnja vrijednost prodaje voća i povrća u NTL-u iznosi 400 milijuna kuna. Kao cilj za ovu godinu najavili ste i konačno kapitalno povezivanje koje je planirano od samog osnivanja NTL-a. - Članice su već povezane kroz zajedničke kapitalne investicije. Grupa ima značajnu zajedničku maloprodaju, a uz postojeća četiri hipermarketa ove godine planiramo graditi još dva.

Nakon hladnjače u Metkoviću, planira se gradnja još dvaju logističko-distributivnih centara. Za kapitalno povezivanje potrebne su predradnje, a prvo moramo utvrditi vrijednost samih trgovačkih društava i dobiti suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Sljedeće dvije godine radit ćemo i na ujednačavanju poslovnih procesa jer je teško udružiti nešto što je u startu vrlo različito. U ove dvije godine od spajanja NTL-a ostvarili smo zajednički marketing i robne marke te zajednički vizualni identitet u 70 posto objekata, a sve će biti gotovo do kraja godine. Postignemo li dogovor o vrijednosti trgovaca unutar grupe, postoji mogućnost da već u 2012. godini poslujemo kao jedan trgovac. Koliko će iznositi planirane investicije u ovoj godini? - Gradnja svakog hipermarketa procjenjuje se na oko 1,5 milijun eura, a vrijednost jednog logističkodistributivnog centra je oko 7 milijuna eura.

››

Osim Konzuma, teško koji trgovac može dostići 30 posto tržišta. Teško je dalje rasti vlastitim razvojem, to će ići preuzimanjem i spajanjem. Naš je realni cilj dosegnuti 20 posto tržišta Martin Evačić, predsjednik Uprave Narodnog trgovačkog lanca Snimio saša Ćetković

Koji su sve izvori financiranja investicija? - Jedan je dio uvijek kroz dokapitalizaciju članica grupe, dio ide iz tekuće likvidnosti, dio kroz kredite banaka, a prate nas Erste i Hypo banka. Lanjske su investicije bile na razini od 25 milijuna kuna i sve su bile iz vlastitih sredstava.

Koja je uloga Željka Keruma u grupi nakon što je prodao dio svojih trgovina? - Kerum je sam kazao da zbog obveza u politici trgovački biznis želi koncentrirati u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tako je Tommy preuzeo dio njegova biznisa u Dubrovačko-neretvanskoj, a tvrtka Dinova-Diona preuzela je trgovine u Za-

NAC Predsjednik Uprave drugoga po veličini maloprodajnoga - dva hipermarketa i dva logističko-distributivna centra

business.hr Četvrtak 10/2/2011

po kojima AZTN daje zimanju trgovina' BEZ KOMPENZACIJA

Voće i povrće plaćamo u 30 dana Predsjednik skupštine društva Bosiljko Stanić kazao je da kod vas nema kompenzacija s dobavljačima. Koji su točno rokovi plaćanja? - Voće i povrće obično se plaća u 30-ak dana, i to ćemo poštovati, a rokovi za ostalu robu su više-manje 60-ak dana i u tim se okvirima krećemo. Osim voća i povrća, kroz

centar u Metkoviću prolazit će riba i meso, koliki dio kapaciteta će se odnositi na te namirnice i odakle će dolaziti? - Oko trećina kapaciteta odnosit će se na ribu i meso. Smrznutu ribu planiramo ponajprije izvoziti, a meso planiramo uvoziti iz dalekih, prekomorskih zemalja jer sami nemamo dovoljnih količina.

Bilo je nekih preuzimanja za koja nikad ne bih rekao da su moguća, ali su na kraju odobrena.

laze uz podršku svoje vlade i svojih banaka. Neravnopravni smo u startu kad su u svakoj investiciji kamate manje od pet posto vrhunski rezultat. Stranci dolaze i investiraju uz kamate od dva do tri posto, a kod nas u prosjeku iznose sedam do osam posto. Koliko pritom morate biti efikasniji da biste bili konkurentniji? Ne treba zaboraviti da strani trgovci uza sebe uvijek vuku i svoje proizvođače. Potrošački kolač u Hrvatskoj bit će još manji budemo li i dalje gasili svoju proizvodnju i kupovali uglavnom stranu robu.

Grupa ima 16 članica, tj. trgovačkih društava, i 13 vlasnika. Ima li još zainteresiranih za ulazak? - Stalno ima zainteresiranih, ali sad želimo ponajprije konsolidirati postojeće članice. Nakon kapitalnog povezivanja bit ćemo otvoreni za ulazak novih, ali ne više kao članica, nego će to biti ulazak u suvlasništvo i preuzimanje.

grebačkoj županiji. Kerum je i dalje jedan od članova lanca i skupštine grupe te suvlasnik u svom dijelu. Koliki tržišni udjel u maloprodaji držite u odnosu na Konzum? - Moja je procjena da Konzum drži 25 do 30 posto maloprodaje, a NTL 15 do 18 posto.

Je li cilj i dalje osvojiti 30 posto, kao što ste najavljivali? - Osim Konzuma, teško da koji trgovac to može dostići jer je tržište već dosta segmentirano i diferencirano. Teško je dalje rasti vlastitim razvojem, mislim da će to dalje ići preuzimanjem i spajanjem. Naš je realni cilj dosegnuti 20 posto

tržišta. Spekuliralo se o povezivanju NTL-a s Konzumom. Je li to uopće provedivo sa stajališta zaštite tržišnog natjecanja? - To je nerealno, a što se tiče AZTN-a, on suglasnost daje po regijama i ponekad odluke donosi prema kriterijima koji nisu najjasniji.

Neki su članovi NTL grupe isticali da strani trgovci u Hrvatskoj imaju podršku svoje, ali i hrvatske Vlade te da i vi očekujete isto. Na kakvu točno podršku mislite? - Osim fiskalnih rasterećenja, pomoć je potrebna cjelokupnom gospodarstvu, ne samo trgovcima, i to ponajprije u nastupu prema bankama. Teško je biti konkurentan strancima koji do-

Jesu li plaće trgovaca i trgovkinja ujednačene u cijeloj grupi? - Politika plaća nije ista, ali će se sigurno ujednačiti kapitalnim povezivanjem, sad se razlike kreću unutar pet posto. Prosječna plaća trgovaca je oko 3500 kuna u Hrvatskoj i kod nas. Maja Grbić maja.grbic@business.hr

doga aji

ANALIZA ERSTEA

Rastu ocjene Podravke

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 10/2/2011

PODRAVKI preporuka iz "drĹžati" unaprije ena u "akumulirati" SNIMIO H. KNEZ

Zagreb. Me unarodni analiti ari Erste banke objavili su ocjenu Podravke u kojoj su ciljanu cijenu njezine dionice sa 365 podigli na 375 kuna. Napominju kako vjeruju da rizici vezani uz "stare afere" postaju minimalni te da je potencijal dionice atraktivan. Slijedom toga, unaprijedili svu svoju preporuku iz "drĹžati" u "akumulirati". Iako je prijelazno razdoblje sa

2010. na 2011. nadmaĹĄilo njihova o ekivanja, s obzirom na joĹĄ visoku vjerojatnost rezervacija u etvrtom kvartalu, analiti ari Erstea predvi aju samo manji "fine-tuning". Pretpostavljaju i da Podravka ne e uzeti stanku u svom strogom reĹžimu kontrole troĹĄkova, revidirali su svoju procjenu zarade po dionici iz 2010. sa 15,1 na 15,9 kuna. Izgledi Podravke u 2011. su obe avaju i, piĹĄu, navode i kako ne samo da kompanija viĹĄe ne e trpjeti ĹĄtetu zbog otpisa nego e i doma e trĹžiĹĄte

Vlada predviÄ&#x2018;a samo po 3,5 min. razgovora s mobitela dnevno VLADA I (TELE)KOMUNIKACIJE Vlada, njezini uredi, ministarstva te uredi drĹžavne uprave i zavodi planiraju u sljede e dvije godine poslati 3,6 milijuna SMS i MMS poruka, ostvariti 2400 GB prenesenih podataka i nabaviti 5646 mobilnih telefona razvrstanih u etiri kategorije Prema podacima iz dokumentacije o nabavi usluga u mobilnoj telefoniji Ureda za srediĹĄnju nabavu za Vladu i njezine urede, ministarstva, te urede drĹžavne uprave i zavode, u dvije godine predvi a se potroĹĄiti 20 milijuna minuta u razgovorima prema svim mreĹžama, oko 310 tisu a minuta u roamingu odnosno u pozivima u inozemstvu, 3,6 milijuna SMS i MMS poruka te 2400 GB prenesenih podataka.

5646 mobitela

Ukupno bi to zna ilo neĹĄto viĹĄe od osam tisu a pretplatni kih brojeva za go-

vorne usluge, a ĹĄto se ti e nabave mobilnih ure aja, oni ne smiju na hrvatskom trĹžiĹĄtu biti duĹže od godinu dana. Samo u ovoj godini o ekuje se nabava 2422 mobilna telefona, a sljede e dodatnih 1268, ĹĄto u kona nici ini ak 5646 mobilnih telefona, razvrstanih u etiri osnovne kategorije od obi nih do pametnih telefona, a najskuplja kategorija ure aja specificirana je kao tzv. telefoni "sve u jednom" s naprednim i posebnim funkcijama te naprednim, pove anim i dodatnim mogu nostima.

Kada je rije o podatkovnim uslugama, predvi a se koriĹĄtenje 2315 SIM kartica, odnosno uz postoje ih 940 dodatnih 1002 ove godine i 373 sljede e godine.

Bez komentara

"S obzirom na to da je natje aj u tijeku, konkretnije informacije ne moĹžemo davati, no moĹžemo re i kako je natje aj vrlo dobro koncipiran te su detaljno i transparentno navedene potrebe za uslugama mobilne telefonije", tvrde u HT-u. Napominju kako je HT, shva aju i Ĺželju i potrebu za optimizacijom potroĹĄnje te uzevĹĄi u obzir

izna i put iz depresije, ĹĄto sluti na rast kompanije. Predvi aju da e politika kresanja troĹĄkova rezultirati nagradama, ĹĄto e pozitivno utjecati na profit Podravke. Operativna dobit e, predvi aju, rasti 19,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 237,7 milijuna kuna. S obzirom na financijski teret koji bi trebao biti lakĹĄi iz godine u godinu, Erste analiti ari predvi aju da e neto dobit Podravke iznositi 123,5 milijuna kuna, ĹĄto je godiĹĄnji porast od 43,2 posto. B. Suvajac

JADRANKA KOSOR sa suradnicima - jesu li doista toliko ĹĄtedljivi korisnici mobitela FOTO GLIBUĹ I /CROPIX

vlastite uĹĄtede prilikom jedinstvenog pristupa drĹžavi, kreirao ponudu s konkurentnom cijenom za sve zahtijevane usluge u natje ajnoj dokumentaciji. "Smatramo da smo se ponudom i posebnim pristupom ponovno uspjeli dokazati kao pouzdan i siguran partner Vlade RH koji moĹže zadovoljiti najviĹĄe standarde u pruĹžanju elektroni ko-komunikacijskih usluga", zaklju uju u najja em doma em telekomu. "Vipnet se prijavio sa svojom ponudom na javni natje aj Ureda za srediĹĄnju javnu nabavu te predao kvalitetnu i konkurentnu ponudu kojom je podrĹžao Ĺželju Vlade za smanjenjem troĹĄkova", objaĹĄnjavaju iz Vipneta i dodaju kako su svojom ponudom telekomunikacijskih usluga u segmentu mobilne telefonije iĹĄli

do zakonskog minimuma, paze i pri tome ne nude dampinĹĄke cijene. "Stoga kad se uzmu u obzir svi komercijalni i pravni aspekti, vjerujemo da e naĹĄa ponuda biti izabrana kao najbolja", zaklju uju iz Vipneta. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

BROJKE

milijuna minuta razgovora prema svim mreĹžama Vlada planira potroĹĄiti u dvije godine

tisu a pretplatni kih brojeva koristit e Vlada i njezine institucije za govorne usluge

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 10/2/2011

ULAĹ˝U 7. MIL. KUNA

kuna. Nakon splitskog otvaranja Blitz-CineStar namjerava u Hrvatskoj otvoriti joĹĄ pet kina. Prvo e 22. oĹžujka otvoriti multipleks u Osijeku, u sklopu Portanova centra, zatim se 14. travnja u sklopu Arena centra otvara tre i zagreba ki CineStar, a sredinom godine otvorit e se joĹĄ dva multipleksa CineStar, u Lumini centru u VaraĹždinu te u kompleksu Dvori Lapad u Dubrovniku. Tijekom 2012. planira se otvorenje i multipleksa u Slavonskom Brodu u Colosseum centru. H

Cinestar preuzeo Broadway u Splitu Zagreb. U Splitu se 1. oĹžujka otvara multipleks kino CineStar, prvo u potpunosti digitalizirano kino u Hrvatskoj i regiji, sa 700 sjedala u pet dvorana, najavila je tvrtka Blitz-CineStar, koja je preuzela prostor Broadway kina u sklopu Joker centra. U prostor i opremu multipleks CineStar kina bit e uloĹženo 7 milijuna

BEZ OTPUĹ TANJA U KAROLINI

KraĹĄ osjeÄ?kom akvizicijom zaokruĹžio proizvodnju UdruĹživanjem brendova Jadro i Moto s KraĹĄovim me unarodnim brendovima zatvara se arhitektura hrvatske proizvodnje vafla i keksa, rekao je VidoĹĄevi

Goran Flauder

SNIMIO GORAN FLAUDER

Ju eraĹĄnjim potpisivanjem ugovora o preuzimanju osje ke tvornice keksa, vafla i slanica Karolina d.o.o. od Lorenz Bahlsen Snack World GmbH iz Klagenfurta KraĹĄ je postao vlasnik 99,57 posto udjela u njezinu temeljnom kapitalu. Akvizicijom vrijednom 7,3 milijuna eura KraĹĄ e zaokruĹžiti nacionalnu proizvodnju keksa i vafla te osnaĹžiti poziciju u regiji i na ĹĄirem europskom trĹžiĹĄtu. "Karolina se dobro uklapa u strateĹĄka promiĹĄljanja razvoja konditorske industrije u Hrvatskoj. UdruĹživanjem brendova Jadro i Moto s me unarodnim brendovima poput KraĹĄove napolitanke koja se prodaje na svim kontinentima - gotovo 3000 tona samo u Saudijskoj Arabiji zatvara se arhitektura hrvatske proizvodnje vafla i keksa. Otkako smo preuzeli takvu

proizvodnju u Prijedoru u BiH pove ali smo je za ĹĄest putaâ&#x20AC;&#x153;, istaknuo je predsjednik Uprave KraĹĄa Nadan VidoĹĄevi . Premda dosadaĹĄnji vlasnik Lorenz Bahlsen zadrĹžava proizvodnju slanog programa, sljede e dvije godine ona e ostati na dosadaĹĄnjoj lokaciji, a ne e se smanjivati ni broj od 235 zaposlenih u Karolini. "Karolina je lani zabiljeĹžila 147 milijuna kuna ukupnog prihoda i KraĹĄ dolazi kao poslovno odgovorna i socijalno osjetljiva tvrtka, kako prema zaposlenicima, tako i prema isto noj Slavoniji", naglasila je prokuristica druĹĄtva Marica Vidakovi . Karolina je osnovana 1909. Prvo je radila kao mlin, a potom proĹĄivala asortiman keksima i vaflima. Nakon Drugog svjetskog rata promijenila je ime u Sloboda i proizvodila slanice, ajna peciva i flips. Dio korporacije Lura postaje 2003. godine, a 2005. godine vra a ime Karolina i potom postaje dio Lorenz Bahlsen grupe.

LORENZ BAHLSEN, dosadaĹĄnji vlasnik Karoline d.o.o., i Nadan VidoĹĄevi , predsjednik Uprave KraĹĄa

U MAKEDONIJI

faza veliki otkupno-distributivni centar s poljoprivrednom apotekom, velikom vagom i prostorom u samom objektu gdje e se proizvoditi kartonske kutije. Rije je o 8000 Zagreb. Koncern Agrokor pokvadrata, a centar e imati ka eo je u Strumici, u Makedoniji, pacitet ve i od 40.000 tona gradnju otkupno-distributivnog povr a godiĹĄnje. Agroburza e raspolagati transportnim sucentra, investiciju vrijednu 20 milijuna eura. U prvoj fazi, koja stavom za prihvat i distribucibi trebala biti zavrĹĄena u srpnju, ju od 30.000 do 50.000 tona u objekte s kompletnom opre- poljoprivrednih proizvoda. Agrokor planira plasirati mamom uloĹžit e se 15 milijuna eura. Upravitelj Plodova fruktus, kedonsko povr e ne samo na tvrtke iz sastava Agrokora, Bla- hrvatsko, ve i na europsko trĹžo Vitanov navodi kako je prva ĹžiĹĄte. H

Agrokor gradi distributivni centar od 20 mil. Â¤

Nude procjenu 40 milijuna kom SIGURNA NAPLATA ROBE I USLUGA Hrvatsko kreditno osiguranje u ĹĄest je mjeseci poslovanja ostvarilo zara unatu bruto premiju od 1,55 milijuna kuna, a trenuta no ima 26 osiguranika, najviĹĄe iz prehrambene, papirne i kemijske industrije, kojima je ve pomoglo u boljoj naplati potraĹživanja na trĹžiĹĄtima BiH i Srbije Za pokrivanje relativno malog nenapla enog potraĹživanja od 15.000 eura trgova ko druĹĄtvo koje posluje uz profitnu marĹžu od 5 posto mora pove ati prihod za 300.000 eura pa mu je puno povoljnije koristiti usluge Hrvatskog kreditnog osiguranja, prvog druĹĄtva u Hrvatskoj specijaliziranog za osiguranje naplate potraĹživanja vezanih uz isporuku robe i usluga, kazao je predsjednik Uprave HKOa Edvard Ribari na ju eraĹĄnjoj prezentaciji u HBOR-u, koji je uz austrijsku kreditnu instituciju Oesterreichische Kontrolbank (OeKB) suosniva i suvlasnik HKO-a (HBOR 51%, a OeKB 49% udjela u HKO-u). HKO je osnovan u sije nju proĹĄle godine, a operativno je po eo raditi 1. srpnja 2010. U prvih ĹĄest mjeseci poslovanja ostvario je zara unatu bruto premiju od 1,55 milijuna

kuna, a trenuta no ima 26 osiguranika, hrvatskih izvoznih poduze a koja uglavnom proizvode i izvoze robu ĹĄiroke potroĹĄnje, najviĹĄe iz prehrambene, papirne i kemijske industrije.

Platna sposobnost

Ribari se pohvalio kako je HKO tvrtkama iz tih djelatnosti ve u proĹĄloj godini pomogao u boljoj naplati potraĹživanja na trĹžiĹĄtima BiH i Srbije, na kojima su zbog krize nenapla ena potraĹživanja porasla 120 posto. Unato snaĹžnom rastu potraĹživanja u Srbiji i BiH, HKO je svojim osiguranicima morao isplatiti osiguranje samo za 20 posto nenapla enih potraĹživanja jer je najve i dio potraĹživanja uspjeĹĄno napla en. Osim osiguranjem kratkoro nih potraĹživanja ro nosti do 180 dana (iznimno do godinu dana) od politi kih i

komercijalnih rizika, HKO je osnivanjem tvrtke k eri Poslovni info servis u listopadu proĹĄle godine poslovanje proĹĄirio i na procjenu rizika te ocjenu kreditne sposobnosti tvrtki s kojima njegovi osiguranici posluju ili namjeravaju poslovati. Predsjednik Uprave OeKB-a Helmut Altenburger i austrijski lan Uprave HKO-a Anton Steffko naglasili su da su osiguranicima HKO-a preko mreĹže OeKBova partnera Euler Hermesa dostupne baze podataka za oko 40 milijuna kompanije diljem svijeta. Uz pla anje premije osiguranja (do 1,5% vrijednosti osiguranog potraĹživanja), HKOovi e osiguranici za 450 kuna dobiti i uslugu pra enja platne sposobnosti konkretnog kupca njihovih proizvoda, ocjenu njegove kreditne sposobnosti, rano upozorenje na eventualne probleme u poslo-

BICRO

EK sufinancira BIOCentar od 18,8 milijuna eura

Zagreb. Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske Bicro EK je odobrila projekt gradnje i pokretanja Inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju znanosti vrijedan više od 18,8 milijuna eura, od ega se 16,3 milijuna eura odnosi na gradnju, nadzor i opremanje, što e se financirati putem IPA-e. Projekt BIOCentar

izradio je Bicro, a bit e smješten u sklopu budu eg isto nog kampusa Sveu ilišta u Zagrebu na Borongaju. Osnovni mu je cilj povezivanje znanosti i poslovanja, usmjeren je na rješavanje posebnih potreba ciljanih skupina u pet podru ja aktivnosti - infrastruktura, inkubacijska podrška, transfer tehnologije, obrazovanje i obuka te umrežavanje. Glavne ciljane skupine BIOCentra su novoosnovana poduze a s djelatnostima na podru ju biotehnologije i bioznanosti. B.hr

ADRIS GRUPA

Hrvatski duhani: 4-godišnji ugovor o proizvodnji

BIOCENTAR e biti u sklopu kampusa na zagreba kom Borongaju

Zagreb. U Hrvatskim duhanima, tvrtki iz sastava Adris grupe, ju er je potpisan prvi krovni ugovor o dugoro noj proizvodnji duhana za proizvo a e na sirovinskom podru ju u Podravini i Slavoniji. etverogodišnjim ugovorom zajam ena je otkupna cijenu koja ne e biti niža od cijene u 2011., a iznosit e prosje no

10,40 kuna, što je pove anje otkupne cijene za 5 posto. Hrvatski duhani osigurat e niže cijene reprodukcijskih materijala te niže kamate na kredite za reprodukcijske materijale, avanse i dugoro ne kredite što e ih imati proizvo a i koji prihvate višegodišnji ugovor. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Mirko Boi i Željko Aragovi , predsjednik Udruge hrvatskih proizvo a a duhana Krupan list, koja okuplja više od 1000 proizvo a a duhana iz Podravine i Slavonije. H

nu rizika za Bandić naložio istragu o Taxi Cammeu ompanija ZAGREBA»KE TAKSI DOZVOLE

PARTNERI Anton Steffko (OeKB), Edvard Ribi (HKO) i Anton Kova ev (HBOR) SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

vanju, monitoring osiguranih kupaca cijele godine, aktivno sudjelovanje u naplati potraživanja te pokri e troškova nastalih pri naplati potraživanja.

HBOR-ovih 12,5 mlrd. kn

Predsjednik HBOR-ove Uprave Anton Kova ev kazao je kako e sigurnost naplate u izvoznim poslovima pove ati konkurentnost hrvatskih izvoznika, što je bio glavni razlog osnivanja HKO-a. HBOR e, ina e, nastaviti osiguravati izvoz za neutržive usluge jer se time ne e baviti HKO, objasnio je Kova ev, dodavši kako je od 1998., otkako se bavi osiguranjem izvoza od politi kih

i komercijalnih rizika, HBOR osigurao više od 12,5 milijardi kuna izvoza. HKO-ovo poslovanje bit e komplementarno HBOR-ovu, zaklju io je. HKO pak u 2011. planira oja ati tržišnu prisutnost, po eti osiguravati doma a potraživanja u kombinaciji s izvoznim, educirati hrvatske tvrtke o važnosti osiguranja potraživanja te po eti stvarati baze podatka o bonitetima hrvatskih poduze a kako bi se našao pri ruci i stranim kompanijama koje namjeravaju poslovati s hrvatskim izvoznicima i drugim ovdašnjim tvrtkama. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

Osim što mu za vratom pušu rije ki i zagreba ki taksisti te DORH, koji je po etkom tjedna pokrenuo istragu zbog utaje poreza njegove tvrtke, Kosta Minovski, vlasnik Taxi Cammea iz Rijeke, sada je, kako doznajemo, i pod pove alom gradona elnika Milana Bandi a koji je od Ureda za kontrolu zatražio da detaljno pretrese poslovanje Cammea. Naime, komisija Gradskoga ureda za promet od ponedjeljka razmatra 100 prijava pravnih i fizi kih osoba koje su stigle na natje aj za 263 nove taksi dozvole u Zagrebu, a jedan od najve ih pretendenata na njih je Minovski, koji se prijavio s etiri tvrtke i 200 vozila. No, u Uredu za promet kažu kako Taxi Cammeu mogu priznati samo tri tvrtke jer za jednu još nije ni dobio licenciju.

Sporno kažnjavanje

Premda su te tri tvrtke tek registrirane u Zagrebu,

Kosta Minovski, vlasnik Taxi Cammea iz Rijeke

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Kosta Minovski, vlasnik Taxi Cammea iz Rijeke, jedan od najve ih pretendenata na taksi dozvole u Zagrebu, prijavio se s etiri tvrtke, no mogu mu se priznati samo tri jer za jednu još nije ni dobio licenciju, a gradski ured za kontrolu provjerava to nost informacije da je utajio 568.000 kuna poreza

Minovski, kao uostalom i svi drugi kandidati, mora prema natje aju dostaviti potvrdu o nekažnjavanju te dokazati da se u posljednje dvije godine legalno ponašao na hrvatskom tržištu. A informacije da je Op insko državno odvjetništvo u Rijeci 4. velja e pokrenulo istragu zbog utaje 568.000 kuna poreza protiv Koste Minovskog i njegove supruge Taxi Cammeu ne idu u prilog. Stoga je gradona elnik Bandi naložio gradskom Uredu za kontrolu da "izvidi situaciju" jesu li te informacije to ne. S druge strane, Minovski bi, da dokaže svoje legalno poslovanje, trebao pribaviti potvrde da ništa nije dužan državi. Gradska komisija dosad je, prema rije ima Mije Bezera, pomo nika pro elnika Ureda za promet, pregledala sve prijave i utvrdila formalnopravne stvari

vezane uz natje aj. Mnogi su ve tu otpali jer su, primjerice, na dva vozila prijavljivali jednog voza a, što je protuzakonito.

Novi natje aj?

"Sada radimo analizu sredstava, radne snage te tehnologije i radnog potencijala prijavljenih. Nakon toga predlažemo gradona elniku koliko bi i kome dozvola trebalo dati. Potom svaki od njih ima 15 dana da otkloni eventualne nedostatke. U svakom slu aju, od 1. ožujka u Zagrebu e voziti novi taksiji", isti e Bezer, navode i kako bi njihova brojka, barem što se komisije ti e, mogla biti poznata ve danas. Bezer ne isklju uje mogu nost da u ovom krugu ne budu podijeljene sve 263 taksi dozvole te da se raspiše novi natje aj. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

DRUGI NATJEÂťAJ

Hoto opet traĹži zakupce za dvorane

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 10/2/2011

TOMISLAV HORVATINÂťI traĹži zakupce za dvije dvorane namijenjene gradskim programima SNIMIO HRVOJE DOMINI

NOVA VELETRĹ˝NICA RIBE

U Tribunj 2 mil. eura iako je Rijeka u gubitku Gradnja nove veletrĹžnice ne e utjecati na poslovanje rije ke jer Tribunj pokriva juĹžni, a Rijeka sjeverni dio Jadrana. Prave prednosti vidjet e se tek ulaskom u EU, kaĹžu u Ministarstvu Potkraj turisti ke sezone 2011. u Tribunju e po eti gradnja veletrĹžnice ribe vrijedne oko 2 milijuna eura kako bi se osigurala u inkovitija organizacija prodaje ribe na Jadranu. Gradit e se uz financijsku pomo IPA programa EU, ali podaci o to nom iznosu znat e se tek nakon zavrĹĄetka natje aja za gradnju, koji je raspisala SrediĹĄnja agencija za financiranje i ugovaranje. Na elnica Sektora za strukturne i trĹžiĹĄne mjere u ribarstvu iz Ministarstva poljoprivrede Irena Jahutka otkrila nam je kako Hrvatska financira 25%, a Europska unija 75% projekta.

JoĹĄ u gubitku

"Projekt je nastao prije nekoliko godina kako bi se omogu io pristup trĹžiĹĄtu ribe bez posrednika i osiguralo normalno trgovanje. Krenuli smo u projekt sa Ĺ˝upanijom i Ministarstvom, iskoristili mogu nost IPA-e i sad se napokon neĹĄto doga a po tom pitanju", izjavio je za Business. hr upravitelj tribunjske Ribarske zadruge Adria Robert Popov. Kako je rije o velikoj investiciji, postavlja se pita-

nje je li potrebna joĹĄ jedna veletrĹžnica te kako e to utjecati na poslovanje prve burze ribe u Hrvatskoj, one u Rijeci koja posluje od 2007. godine. "Ne vjerujem da e to utjecati na naĹĄe poslovanje jer su veletrĹžnice apsolutno potrebne u Hrvatskoj, pogotovo nakon ulaska u EU, emu se posebice veselim jer ĹĄpediteri poskupljuju kupcima ulazak u pri u, a u EU e se smanjiti troĹĄkovi i tada e i iz Italije dolaziti kupovati ribu", rekla nam je direktorica VeletrĹžnice Rijeka Dolores Margan Kastrapeli. Istaknula je da su, iako je Rijeka geografski blizu Italiji i gotovo cijela Dalmacija nosi ribu u Rijeku, i dalje u gubicima.

Idealna lokacija

"Najve i je problem siva ekonomija. Iako je naĹĄ financijski gubitak svake godine manji 20 posto, procjenjujemo da emo u gubitku biti joĹĄ godinu i pol", ocijenila je. Irena Jahutka iz Ministarstva kaĹže da se Tribunj pokazao idealnom lokacijom jer je po iskrcaju bijele ribe na 2. mjestu u Hrvatskoj. "Gradnja ove veletrĹžnice ne e utjecati na poslovanje rije ke jer Tribunj pokriva juĹžni, a Rijeka sjeverni dio Jadrana. Prave prednosti vidjet e se tek kad se otvore granice ulaskom u EUâ&#x20AC;&#x153;, istaknula je Jahutka. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

Zagreb. Investitor Tomislav Horvatin i nije iz prvog pokuĹĄaja uspio na i zakupce za dvije polivalentne dvorane u svom poslovno-stambenom objektu na Cvjetnom koje su namijenjene sadrĹžajima Grada Zagreba. Osim ĹĄto i dalje muku mu i s institucijama (inspekcija Ministarstva graditeljstva nedavno mu je nakratko zatvorila dio

gradiliĹĄta), po svemu sude i ni iznajmljivanje dvorana ne ide mu od ruke. Prvi natje aj Hoto grupa objavila je po etkom sije nja, a u srijedu je objavljen ponovno. Horvatin i traĹži zakupce za dvije polivalentne dvorane; jednu od 600 kvadrata za 600 posjetitelja i drugu od 200 kvadrata za isto toliko posjetitelja, koje su namijenjene gradskim programima. Kako bi Hotov projekt dobio predznak javnog interesa te da bi mogao dobiti dozvolu za gradnju rampe u VarĹĄavskoj, investitor se obvezao da e dvije

RaÄ?unala za 40% obrtnika nedostupna NEOBRAZOVANI U KRIZI ak 37% obrtnika i malih poduzetnika koji su sudjelovali u anketi HGK ne zna za potpore u obrazovanju. Lani ih je 33% zabiljeĹžilo rast poslovanja, za razliku od 2009. kada je takvih bilo 69 posto Rezultati analize edukativnih potreba malih i srednjih poduze a i obrtnika, koju je provela Hrvatska gospodarska komora (HGK), pokazala je kako je potreban velik rad u podru ju informati koga opismenjavanja malih i srednjih poduzetnika te obrtnika. Vesna Ĺ tefica, voditeljica projekta i pomo nica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK, istaknula je kako je nuĹžna ve a suradnja malih i srednjih tvrtki sa znanstvenih i obrazovnim institucijama.

Korisnici potpora

IstraĹživanje je provedeno online u rujnu proĹĄle godine i u njemu su odabrana poduze a i obrtnici trebali ispuniti

upitnik sa 12 pitanja. Upitnik je popunilo 973 (ili 26,6 %) od ukupno 3656 malih i srednjih tvrtki iz baze HGK, a njih 784 ili 21,4% je popunilo anketu u cijelosti. U istraĹživanju je sudjelovalo 399 obrtnika. U odnosu na analizu provedenu 2009. moĹže se primijetiti velik utjecaj gospodarske krize na razvoj malog i srednjeg poduzetniĹĄtva. Tako je lani 33% poduze a zabiljeĹžilo rast poslovanja, za razliku od 2009. kada je takvih bilo 69 posto. Ĺ to se ti e koriĹĄtenja drĹžavnih potpora, istraĹživanje je pokazalo da je lani u odnosu na godinu prije evidentan rast koriĹĄtenja potpora, no joĹĄ je velik udjel poduze a koja te potpore uop e ne koriste. Problem pri koriĹĄtenju

dvorane dati za gradske potrebe. Ve a bi trebala biti namijenjena kulturnim sadrĹžajima Gradskog ureda za obrazovanje, a u manjoj bi se odrĹžavale javne tribine, rasprave i prezentacije programa gradskih ureda i zavoda. Po etna zakupnina za dvoranu od 600 kvadrata je 292 kune po kvadratu, a zakupac e prostor, koji preuzima u roh bau stanju, trebati pla ati minimalno 175 tisu a kuna mjese no. Manja se dvorana iznajmljuje za 365 kuna po kvadratu na mjesec. Ugovori se sklapaju na 10 godina. N. C.

ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji

VESNA Ĺ TEFICA, pomo nica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK

potpora je neinformiranost o njihovu postojanju u obliku drĹžavnog sufinanciranja. ak 37% ispitanika nije znalo da takve potpore u obrazovanju uop e postoje. Obrtnici pak gotovo uop e ne koriste drĹžavne potpore za razvoj i obrazovanje zaposlenika. Oko 40% anketiranih obrtnika nema dovoljno ni vjeĹĄtina ni sredstava za nabavu ra unala.

Opstaju obrazovani

Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta istaknula je kako je obrazovanje vaĹžan instrument u pribliĹžavanju europskim integracijama te kako je gospodarska kriza pokazala da opstaju oni koji ulaĹžu u obrazovanje, istraĹživanje i razvoj. Vlatka Mlakar iz Ministarstva gospodarstva naglasila je kako e to ministarstvo i dalje poticati obrazovanje u obrtniĹĄtvu, malom i srednjem poduzetniĹĄtvu te raditi na povezivanju obrazovanja, gospodarstva i trĹžiĹĄta rada. Nova analiza edukativnih potreba malih i srednjih poduze a i obrtnika za 2011. provest e se u svibnju. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja etvrtak 10/2/2011

NOVI KANALI PRODAJE Svjetska kriza potaknula je hotelijere da dio oglašavanja presele na internet, što im se višestruko isplatilo. No, svijest o internetu me u turisti kim subjektima u Hrvatskoj na niskim je granama. Mnoge turisti ke agencije uop e nemaju web stranice, a i one koje ih imaju esto ne ispunjavaju ni minimalne kriterije u pogledu sadržaja, estetike, dizajna i funkcionalnosti

Raste on-line prodaja u turizmu

DIZAJN

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 10/2/2011

Hrvatski plakat top 10 na svijetu Poznati američki časopis za dizajn How uvrstio je plakat za Festival europske kratke priče iz 2010., djelo hrvatskih autora Maje Bagić Barić i Danijela Srdareva, među deset najboljih plakata na svijetu. Na natječaj je bilo prijavljeno više od 800 autora iz cijeloga svijeta. Nagađeni plakat nije prva suradnja dizajnerice Maje

Bagić Barić iz grafičkog studija KO:KE kreativna farma i ilustratora Danijela Srdareva. Prije dvije godine s plakatom za isti festival iz 2007. osvojili su zlato na Graphis Poster Annual u New Yorku i našli se rame uz rame s djelima nekih od najpoznatijih svjetskih dizajnera poput Miltona Glasera te renomiranih grafičkih studija i agencija kao što su Pentagram Design, Penguin Design, Apple Computers i Ogilvy and Mather. Godine 2008. Maja

Bagić Barić, Danijel Srdarev i Lina Kovačević uvršteni su među 27 odabranih svjetskih umjetnika koji su sudjelovali na izložbi "Neotkriveno slovo" ("The Undiscovered Letter") u najpoznatijoj američkoj galeriji za vizualne komunikacije Art Directors Club New York. Među ostalim nagrađenim plakatima na ovogodišnjem natječaju magazina How je i plakat svjetski poznatog ilustratora i dizajnera Mirka Ilića pod nazivom "Nuclear Power Plants". B.hr

PLAKAT za Festival europske kratke priče iz 2010. Maje Bagić Barić i Danijela Srdareva arhiva business.hr

U posljednjih pet godina mnogi su stručnjaci predviđali kako je on-line prodaja putovanja ozbiljna prijetnja putničkim agencijama. No, ta se predviđa-

nja, na sreću za turističke subjekte, nisu ostvarila, pa se ljudi kojima putovanja nisu svakodnevica još uvijek radije savjetuju s agentom turističke agencije.

nternet je u sektoru putničke i turističke industrije, kao i u svim drugim vrstama poslovanja, promijenio klasične načine informiranja, komuniciranja i promocije, pa ne čudi što snaga turističkog on-line poslovanja i njegov udjel u ukupnom tržištu rastu iz godine u godinu. Prema nekim istraživanjima, gotovo 65 posto gostiju koji žele odsjesti u hotelima i apartmanima i 67 posto gostiju koji planiraju odmor u kampu koristi se internetom prilikom planiranja godišnjeg odmora. U Hrvatskoj postoje kvalitetni portali koji dobro koriste mogućnosti interneta u prodaji i promociji turističkih proizvoda, ali sve je to, smatraju stručnjaci, daleko od razine na kojoj bi trebalo biti.

Brzina ispred svega

On-line prodaja u poslovanju turističkih agencija postala je nezaobilazan način komunikacije s inozemnim partnerima i kupcima. Njezina je prednost globalna dostupnost i otvoren stalni kanal prodaje te transparentnost u odnosu na cijenu boravka i zauzetost. Poslovanje je efikasnije, jednostavnije, jeftinije i brže, što je u turizmu prioritet. Važnost on-line booking sustava leži u primjenjivosti, kako za male obiteljske hotele, tako i za velike sustave i agencije, a gostu se na taj način omogućuje usluga koja štedi i vrijeme i novac, što je na turbulentnom tržištu velika konkurentna prednost. Faktor konverzije posjeta u rezervacije najbrži je na francuskom tržištu i opće-

››

Godišnje bilježimo 14 milijuna otvaranja na našim stranicama, od čega je više od 3 milijuna unique usera Kristijan Gržetić, Adriatica.net

nito zapadnoj Europi.

Internet vs. poslovnice

"Gledajući zapadne trendove, Hrvatska samo neznatno zaostaje za njima i bilježi se porast korištenja toga oblika ponude i prodaje", kaže Kristijan Gržetić iz Adriatica.neta, dodajući kako se taj oblik

snimio saša ćetković

kupnje u nas više prakticira u odnosu na zemlje u okruženju. Smatra da su unatoč postojanju velika broja internetskih kupaca u Hrvatskoj, čija je kupovna moć pala u odnosu na prijašnje godine, prosječne vrijednosti rezervacija manje, ali ih je količinski više.

Unatoč veliku broju internetskih kupaca u Hrvatskoj, čija je kupovna moć pala u odnosu na prijašnje godine, prosječne vrijednosti rezervacija su manje, ali ih je količinski više

‘EXCELLENCE IS OUR PASSION’

Henkel predstavio novi dizajn i slogan Zajedno s novim korporativnim dizajnom, Henkel je predstavio i novi slogan "Henkel - Excellence is our Passio". Novi korporativni dizajn po inje se primjenjivati od velja e, kada e biti uklju en u publikacije za javnost, kao što su godišnji izvještaj i oglasi za posao. Novi dizajn e se koristiti i u internim

publikacijama, kao što su interni asopisi, internet i intranet te na Henkelovim konferencijama, sajmovima i izložbama. Glavni element brenda je dobro poznati Henkelov logo koji ima dugu tradiciju. Ovalnog oblika i crvene boje, inicijalno se pojavio na Henkelovim pakiranjima proizvoda 1907., a ime Henkela dodano mu je 1920. godine. Tijekom vremena logo i korporativni dizajn povremeno su se mijenjali i modernizirali, a zadnji put 2002. godine. B.hr

››

Preferiranje kupnje putovanja u poslovnicama nije specifi nost hrvatskih putnika. TUI Njema ka, primjerice, planira znatno pove anje broja poslovnica u Njema koj LUCIJA GLUŠ»EVI , Generalturist

S time se slaže i Lucija Gluš evi iz Generalturista te isti e kako pri kupnji putovanja hrvatski gra ani najviše vole osobni kontakt s putnim agentom pa e prije rezervirati putovanje u fizi koj poslovnici nego putem interneta. Druga je pri a kada je rije o odabiru putovanja i prikupljanju informacija o cijeni aranžmana, programu i destinaciji. "Preferiranje kupnje putovanja u poslovnicama nije specifi nost hrvatskih putnika. I naši svjetski partneri potvr uju da se navike kupnje putovanja na prodajnom mjestu ne mijenjaju, pa tako TUI Njema ka planira znatno pove anje broja poslovnica u Njema koj. Generalturist bilježi trend rasta broja rezervacija i kupnje putem interneta, no to je manji dio u odnosu na offline kupnju. Svake su godine vidljivi pozitivni pomaci u on-line poslovanju, no europsko je tržište razvijenije", precizna je Gluš evi . Dodaje kako unato tome što im poslovnice ostaju najvažniji prodajni kanal, postoji puno prostora za razvoj, pa u skladu s time svakodnevno

ARHIVA BUSINESS.HR

poboljšavaju svoju on-line uslugu. Tako su, primjerice, u listopadu prošle godine i preko weba tržištu omogu ili rezervaciju i kupnju turisti ke ponude više od 200 doma ih i stranih organizatora putovanja i pružatelja turisti kih usluga te ve i izbor osiguravaju ih kompanija. U Adriatica.netu veliku pozornost posve uju svim oblicima poslovanja, ponude i prodaje, a strateška odluka je da putem svog portala nude Jadran na stranim tržištima i time dodatno poja avaju važnost toga prodajnog kanala. "Godišnje bilježimo 14 milijuna otvaranja na našim stranicama, od ega je više od tri milijuna unique usera, što dodatno naglašava snagu i važnost interneta kao iznimno bitnog segmenta našeg poslovanja. Primje ujemo velik jaz izme u ponašanja potroša a u on-line kanalu prodaje i klasi nim poslovnicama. Logi no je da su osobe koje koriste internetski prodajni kanal informati ki pismene pa ve inom pripadaju mla oj dobnoj skupini", isti e Gržeti . Sanja Hrvojevi Beganovi sanja.hrvojevic@business.hr

PRIZNANJA

CROATIA AIRLINES po istraživanju Best Buy Awarda nudi najbolji omjer cijene i kvalitete me u aviokompanijama

Croatia Airlinesu Best Buy Award Hrvatski gra ani korisnici usluga zra nog prijevoza smatraju kako Croatia Airlines nudi najbolji omjer cijene i kvalitete me u aviokompanijama koje lete na hrvatskom tržištu. Rezultat je to posebnog istraživanja Best Buy Award - DEEPMA koje je proveo zagreba ki Centar za istraživanje tržišta GfK. Croatia Airlines uvjerljivo je osvojio

SNIMIO SAŠA ETKOVI

prvo mjesto u kategoriji aviokompanije sa 38,4 posto glasova ispitanika, za razliku od drugoplasiranog avioprijevoznika koji je osvojio 4,8 posto glasova. Zanimljivo je

da u tom istraživanju ni jedna druga aviokompanija osim Croatia Airlinesa, uklju uju i i niskotarifne prijevoznike, nije osvojila više od 5 posto glasova ispitanika. S. H. B.

PROMOCIJA I PRODAJA U JEDNOM

Internetom do regionalnoga turizma i dulje sezone "Internet je iznimno važan faktor u kreiranju generalne slike, pa tako i promocije turisti kih destinacija. Prodaja putem interneta može oja ati stare i stvoriti nove destinacije, primjerice, u nedovoljno razvijenom seoskom turizmu. No samo se kvalitetnim pristupom i kreiranjem promocije putem interneta može razviti promotivna vrijednost pojedinoga produkta", napominje Kristijan Gržeti iz Adriatica.neta.

Društvene mreže

Podsje a pritom da je lani Adriatica.net pokrenuo projekt razvoja regionalnoga turizma kojemu je cilj ja anje cjelokupne turisti ke ponude, a time i ja anja turisti ke ponude izvan sezone. Cilj

je kvalitetnom provedbom projekta maksimalno pridonijeti rješavanju jednog od ve ih problema doma eg turizma, a to je produljenje turisti ke sezone. S druge strane, na internetu ne postoje granice tržišta, pa se jednostavnom intervencijom otvara golem potencijalni prostor za rast. Kao i u off-line dijelu poslovanja, ali uz nezamislivo mnogo potencijalnih korisnika, putnika i gostiju, pružatelj usluga treba procijeniti svoju ciljanu skupinu i odabrati alate kojima e ostvariti zadovoljavaju i rezultat - promociju destinacije, porast prodaje i povrat ulaganja. "Trend poja ane aktivnosti na društvenim mrežama i konstantan dijalog

s postoje im i potencijalnim kupcima pomaže nam da se predstavimo cijelom paletom vrijednosti koje nosimo i komuniciramo iz prvog lica. Na tržištu usluga, posebno turisti kih usluga, to je neizmjerno važno", isti e Lucija Gluš evi iz Generalturista.

Štednja nije izgovor

Stoga, ako unato štednji još ne možete cijele sezone puniti smještajne i putni ke kapacitete, ili poslovanje i prodaju niste proširili na internet i organizirali on-line rezervacije turisti kih aranžmana i prodaju putem web trgovine, vrijeme je da se zamislite, upozoravaju stru njaci za poboljšanje on-line prodaje u turizmu.

PROJEKT razvoja regionalnoga turizma pokrenula je lani Adriatica.net radi ja anja cjelokupne turisti ke ponude SNIMIO SAŠA ETKOVI

FESTIVAL

> mediji > marketing > prodaja

business.hr Četvrtak 10/2/2011

FESTIVAL ove godine počinje partnersku suradnju s tvrtkom Valamar hoteli i ljetovališta, a u kinu hotela Valamar Lacroma Dubrovnik bit će dio projekcija

Počele prijave za Libertas Film Festival Nakon šest izdanja, Libertas Film Festival održat će se od 11. do 17. travnja u Dubrovniku, a od ove godine počinje i partnersku suradnju s tvrtkom Valamar hoteli i ljetovališta. Festival ove godine ima edukativan predznak s ciljem poticanja i osnaživanja hrvatske i regionalne filmske

arhiva business.hr

produkcije. U skladu s time, teži ka stvaranju regionalne filmsko-edukativne platforme sa svrhom sustavnog usavršavanja u području filmske produkcije. Projek-

cije svih filmova, koji će se prikazivati u kinu Sloboda i u kinu hotela Valamar Lacroma Dubrovnik, te sve diskusije na forumu bit će besplatne. Neke od tema bit

će i digitalizacija art kina u regiji, promocija europskog i nezavisnog filma u regiji, svjetska animacija u kratkoj formi i koprodukcije u regiji. S. H. B

Samo zadovoljan kupac potiče prodaju NOVA PRAVILA Više nema mjesta intuiciji i loše odabranim metodama. Prilagodba novim tržišnim pravilima najvažnija je sposobnost na tržištu koje trpi dramatične promjene

arketinška teorija i praksa znatno su se promijenile u posljednjih deset godina. Tehnološke promjene snažno su utjecale na ponašanje potrošača i kupaca, što je tvrtkama velik izazov pri poslovnom planiranju i izradi strategije. No, odjeli marketinga i prodaje u tvrtkama dosad nisu pokazivali previše razumijevanja jedni za druge, a u vrijeme krize ti su konflikti još naglašeniji, ističe Elvira Mlivić Budeš, marketinška stručnjakinja. Kaže da su zaposlenici u marketingu često razočarani zato što ih se tretira kao trošak. Oni u marketingu vide poslovnu filozofiju koju određuje poslovno planiranje i kreiranje nastupa na tržištu, no istodobno mnogi marketing izjednačavaju s oglašava-

hova ciljna skupina voli, što mrzi, što je pokreće. Ako poduzeće želi utjecati na ponašanje potrošača, mora istražiti koje emocije u konkretnom slučaju treba koristiti, intenzivirati, neutralizirati ili izmijeniti", kaže Budeš.

Pozicioniranje

njem. U praksi, dodaje, postoji mišljenje da marketing mora biti dio prodaje, a teorija kaže da je osobna prodaja dio integrirane marketinške komunikacije. Bez obzira na nedoumice i različita stajališta, više nego ikada važno je razumjeti da su klijenti na prvome mjestu i da oni definiraju buduće poslovanje.

Najvažnije povjerenje

Kupci žele vidjeti ili uočiti priliku za sebe. Ne žele slušati o samom poduzeću, žele doznati što poduzeće može učiniti za njih pa se, precizna je Mlivić Budeš, od prodavača očekuje pouzdanost, kompetentnost i dopadljivost. Pouzdanost se odnosi na spremnost kupca da se u potpunosti osloni na iskaz prodavača. Kompetentnost podrazumijeva potpuno poznavanje predmeta prodaje,

ZADRŽAVANJE POTROŠAČA važniji je zadatak od privlačenja novih, što može stajati i do pet puta više od zadovoljavanja postojećih kupaca snimio Hrvoje dominić

dok se dopadljivost odnosi na prijateljsko ponašanje i pronalaženje zajedničkih interesa između kupca i poduzeća. Samo takvo povjerenje između prodavača i kupca, napominje, može rezultirati stvaranjem trajnih odnosa i ugodne atmosfere zbog koje će se kupac uvijek vraćati.

"Zadržavanje potrošača važniji je zadatak od privlačenja novih, što može stajati i do pet puta više od zadovoljavanja postojećih kupaca. Dovođenje novog kupca na istu razinu profitabilnosti izgubljenog kupca može koštati i šesnaest puta više. Poduzeće mora znati što nji-

Potrošači najlakše pamte proizvode ili usluge koji su prvi na rang-listi pa poduzeća trebaju odlučiti koliko će i koje osobine proizvoda promovirati najbolju kvalitetu, najnižu cijenu, najveću vrijednost, najmoderniju tehnologiju i slično. No, ako na tržištu već postoji "broj jedan" u djelatnosti, poduzeća mogu odabrati dva ili više atributa koje žele povezati sa svojim proizvodom u mislima potrošača. "Najuspješnije pozicioniranje ostvaruju poduzeća koja su otkrila kako kontinuirano imati jedinstvenu ponudu na tržištu koju konkurencija ne može kopirati. No, nijedno pozicioniranje ne djeluje zauvijek. Iz dana u dan mijenjaju se navike potrošača, napreduje tehnologija, mijenjaju se konkurentske strategije i gospodarstvo općenito", kaže Mlivić Budeš. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Četvrtak 10/2/2011

regija/svijet

Britanska poslovna zajednica odgodila antikorupcijski zakon UMANJUJE IM KONKURENTNOST Kompanije su se pobunile da im se mnogim odredbama smanjuje tržišna konkurentnost i ugrožava poslovanje jer se u prijedlogu zakona ne kaže jasno što će se sve tretirati kao podmićivanje

ritanska je vlada odgodila uvođenje novog antikorupcijskog zakona zbog učestalih pritisaka poslovne zajednice da nova pravila koja on donosi nisu sasvim jasna. Posebno je osjetljivo bilo pitanje na koje će se kompanije zakon primjenjivati i što će se sve tretirati kao podmićivanje. Naime, kompanije su se pobunile da im se mnogim odredbama smanjuje tržišna konkurentnost i ugrožava poslovanje. Iako su spremni na borbu protiv korupcije, smatraju kako bi bilo dobro još bolje razjasniti što bi se sve u budućnosti tretiralo kao podmićivanje te, ako je ikako moguće, ublažiti predložene mjere.

Problem za male tvrtke

U londonskom poslovnom središtu bune se protiv zakona koji brani bilo kakav oblik korupcije među privatnim tvrtkama koje nisu izlistane na burzi, a svaki čin udobrovoljavanja i vabljenja partnera tretirao bi se kao korupcija, neovisno o tome je li prekršitelj svjestan toga da čini kazneno djelo arhiva business.hr

Novi je zakon sličan američkom koji kompanijama koje trguju na burzi brani podmićivanje stranih vladinih dužnosnika kako bi stekli prednost u nekom poslu. Britanski je zakon ide i dalje pa brani i korupciju među privatnim poslovnim ljudima. Zakon bi se odnosio na svaku kompaniju koja posluje u Velikoj Britaniji, a vrijedio bi čak i u slučaju da osoba koja plaća mito ne shvaća da je riječ o podmićivanju. "Novi bi zakon mogao

posebno pogoditi male i srednje kompanije, jer su velike multinacionalne koje posluju i na tržištu SAD-a već upoznate s njim. Nisam siguran je li zakon ispravan korak u borbi protiv korupcije. Mislim da nije dovoljno donijeti takav politički zakon, već je vrlo važno u praksi pokazati namjeru da se korupcija izbaci iz društva", prilično je jasan bio Nigel Brown iz kompanije BTG Global Risk Partners.

Skupa večera - mito?

Mnogi poduzetnici strahuju da bi se prema novom zakonu i skupa večera s poslovnim partnerom ili zajednički odlazak na sportsku manifestaciju mogli smatrati koruptivnim aktom. Njihova je bojazan razumljiva jer je maksimalna kazna propisana novim zakonom 10 godina zatvora, a za novčane kazne uopće nema ograničenja. Podsjetimo, zakon o korupciji trebao je stupiti na snagu u travnju. Glasnogovornik ministarstva pravosuđa je uz objavu o odgodi njegove primjene dodao da će vlada nove detalje o zakonu objaviti u razumnom roku. Vjerojatno nakon što postignu kompromis s poslovnom zajednicom i dobiju njezino zeleno svjetlo. Hrvoje Reljanović

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 10/2/2011

ERSTE PREPORUÂťUJE

Kupovati VIG, smanjiti Uniqu

Cijene dionica europskih osiguravatelja proĹĄlogodiĹĄnji e pad od 8,7 posto zamijeniti snaĹžnim uzletom u 2011. godini, smatraju analiti ari Erste Groupa koji u svojoj posljednjoj analizi preporu uju dionicu Vienna Insurance Groupa. "Val pozitivnog razvoja okolnosti posebno e predvoditi dionice osiguravaju ih tvrtki iz srednje i isto ne Europe

(SIE) zbog dodatnog utjecaja njihove vrlo dobre lokacije na trĹžiĹĄtima na kojima joĹĄ nema jake konkurencijeâ&#x20AC;&#x153;, komentar je analiti ara sektora osiguranja Erste Groupa Christop Schultesa, koji izdvaja dionicu VIG-a zbog velike zastupljenosti u regiji koju o ekuje oporavak i poboljĹĄano raspoloĹženje ulaga a. Analiti ari Erste Groupe ciljanu cijenu podiĹžu na 50 eura i zadrĹžavaju preporuku za kupnju te dionice. Analiti arima su privla ne multiple po kojima se trguje tom

dionicom te VIG-ova jaka bilanca, koja uklju uje stopu likvidnosti ve u od 200 i â&#x20AC;&#x153;zlatnu rezervuâ&#x20AC;? s viĹĄe od 1,2 milijardi eura za potencijalne akvizicije, ĹĄto zna i i ja i rast na podru ju SIE. Preporuka za poljski PZU podignuta je pak na â&#x20AC;&#x153;akumuliratiâ&#x20AC;?, a potvr ena je cijena od 400 zlota uz objaĹĄnjenje da PZU u svojoj skupini ima najja u bilancu te zahvaljuju i dobroj poziciji u pogledu financijske imovine i izvrsnu profitabilnost. Nadalje, potvr uju svoju pre-

poruku â&#x20AC;&#x153;smanjitiâ&#x20AC;? za dionicu Unique, ali blago pove avaju ciljanu cijenu na 13,8 eura s obzirom na to da likvidnosni diskont viĹĄe nije uklju en. "Glavni problem tog osiguravatelja jest njegova niska profitabilnost, koja je zapravo posljedica loĹĄih rezultata u segmentima osiguranja imovine i osiguranja od nezgode pa je omjer P/E (temeljen na procjeni Erste Groupe) za tu dionicu me u najviĹĄim multiplama me u sli nim osiguravateljimaâ&#x20AC;&#x153;, kaĹžu u Ersteu. Biljana Star i

Hrvatska po nove obveznice Ameri kih DrĹžava BLAGONAKLONIJI SU PREKO BARE U Ministarstvu financija ra unaju na to da e im se izdanje novih obveznica bolje isplatiti u SAD-u, gdje je trenuta no ve i optimizam ulaga a pa e i kamate biti niĹže, dok druge potrebe planiraju financirati posudbama na doma em trĹžiĹĄtu, putem obveznica ili kredita Ministarstvo financija u prvom kvartalu priprema novo zaduĹženje na doma em i inozemnom trĹžiĹĄtu, potvrdili su nesluĹžbeno iz drĹžavne riznice u srijedu, ali ponovno uz vrlo ĹĄtura objaĹĄnjenja o tome ĹĄto, gdje i koliko. No iz krugova blizu Ministarstva doznajemo kako je izgledno da e novo inozemno izdanje obveznica biti odra eno na trĹžiĹĄtu Sjedinjenih Ameri kih DrĹžava. Kako pojaĹĄnjava sugovornik Business.hr-a upoznat sa situacijom na trĹžiĹĄtu duga, zadnja izda-

nja u Europi, i to ona koja su izdale lanice EU poput Slovenije, nisu bila posebno kvalitetna, misle i tu na cijenu i interes ulaga a. Budu li interes ulaga a i cijene izdanja povoljni, mogu e je da e izdanje obveznica biti i ve e od 750 milijuna eura potrebnih za pokrivanje neposrednih potreba u oĹžujku.

Nezgodan rejting ak su i aranĹžeri s kojima je Ministarstvo financija sura ivalo u ranijim izdanjima na inozemnom trĹžiĹĄtu sugerirali da je trenuta no bolja situacija u

Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama. Tamo bi navodno trebao biti ve i interes ulaga a, pa shodno tome i neĹĄto niĹži troĹĄkovi izdanja. Upravo su troĹĄkovi izdanja jedna od stvari koja mu i Ministarstvo. Tamo priznaju kako e nedavno spuĹĄtanje hrvatskog rejtinga za dugoro ni doma i i inozemni dug bonitetne agencije Standard & Poor's biti problem za cijenu. No ipak su optimisti ni, a svoju optimizam argumentiraju namjerom da odaberu povoljan trenutak za inozemno

SUKOB INTERESA

Dali ne strahuje zbog poloĹžaja svojeg supruga MARTINA DALI , ministrica financija, ne smatra da bi joj u potencijalnim pregovorima s Inom moglo smetati to ĹĄto je njezin suprug zaposlenik te naftne kompanije SNIMIO S. ETKOVI

Svi su jednaki pred zakonom i moraju pla ati porez, koji ne moĹže biti rezidualna kategorija prihoda za tvrtke, odgovorila je ministrica Martina Dali na novinarsko pitanje boji li se da bi, ako Ina po ne kasniti s pla anjima svojih obveza u prora un, u pregovorima o pla anju Ina mogla iskoristiti injenica da bi ministri in suprug

Niko Dali trebao postati lanom Uprave Ine. Na pitanje o tome planira li se kako distancirati od njegova izbora u Upravu Ine, a o emu prema ugovoru izme u Mola i Vlade RH mora odlu iti upravo Vlada, ministrica nije dala izravan odgovor, ve je samo ustvrdila kako takvu odluku Vlada joĹĄ nije donijela.

zaduĹženje, koji bi se trebao dogoditi kroz sljede ih mjesec dana. Kako misle u Ministarstvu, cijena zaduĹženja ne e ovisiti samo o hrvatskom rejtingu i njezinim posebnostima, ve i o atmosferi kod ulaga a, koji su ovih dana bili nervozniji zbog stanja na Bliskom istoku. No bitno je da e novim zaduĹživanjima pokriveno biti ne samo 750 milijuna eura duga po obveznicama koje dolaze na naplatu u oĹžujku ove godine, ve i dio potreba financiranja deficita drĹžavnog prora una iz nadolaze eg razdoblja, doznajemo. Te bi potrebe trebale biti financirane iz novog zaduĹženja, a dio njih bi do kraja kvartala trebao biti financiran na doma em trĹžiĹĄtu. Iako iz Ministarstva doznajemo kako joĹĄ nisu

KBC NE POPUŠTA

Slovenija dokapitalizira NLB

Ve inski vlasnik Nove ljubljanske banke - Slovenija vjerojatno e biti prisiljena platiti ve inu dokapitalizacijskih dionica NLB-a s obzirom na to da se pregovori s tre inskim vlasnikom, belgijskim KBC-om, ne odvijaju kako bi trebali, prenose slovenske Finance. Ako se takav scenarij ostvari, ukupni udjel države i njezinih po-

duze a u vlasni koj strukturi Nove ljubljanske banke popet e se sa sadašnjih 48 na 60 posto. Službenih informacija o pregovorima Slovenije s KBCom zasad nema. No upu eni u pri u smatraju da su šanse za dogovor male te da e država u dokapitalizaciji banke sudjelovati sama. O uvjetima dokapitalizacije banke ovaj e tjedan odlu iti Nadzorni odbor, ali poznato je da e se uplata novih dionica odvijati u dva kruga, zaklju no s ožujkom ove godine. Slovenski ministar financi-

ja Franc Križani , koji je svojedobno izvijestio o pregovorima s ameri kim investicijskim divom Goldman Sachsom, kojemu je ta banka zapela za oko zbog prisutnosti na Balkanu, medijima je nedavno otkrio da e cijena dionice u dokapitalizaciji iznositi 116 eura. Prema trenuta noj vlasni koj strukturi, Slovenija posjeduje 33,1 posto dionica NLB-a, a KBC 30,6 posto. Zbog nesuglasica o dokapitalizaciji belgijska je bankarska grupa ve nekoliko puta zaprijetila prodajom svoga

udjela pa se Slovenija okrenula traženju novog strateškog partnera. U tom je kontekstu izvješteno da su u tijeku pregovori s nekoliko financijskih institucija, uklju uju i i Goldman Sachs, koje bi mogle sudjelovati kao savjetnici ili pak same kupiti udjel u Novoj ljubljanskoj banci. Ta je banka u prošloj godini ostvarila 185 milijuna eura gubitka, a dokapitalizacija od 250 milijuna eura odobrena je u studenome prošle godine. Biljana Star i

BOŽO JAŠOVI», predsjednik Uprave Nove ljubljanske banke SNIMIO SAŠA ETKOVI

ce ide na tržište Sjedinjenih Obveze

Višak/ Manjak

Otplate: krediti

Otplate: obveznice

Izdaci (jamstvena pri uva)

Ukupno

6(2+3+4+5)

Državni prora un Hrvatske vode Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost Hrvatske ceste Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Hrvatski fond za privatizaciju UKUPNO:

-14.885,8 -1.901,0 -8.100,6

Trezorski zapisi* (stanje upisanih trezorskih zapisa)

-1.791,8

-26.679,2

-20.795,8

-882,0

-116,0

0,0

-998,0

0,0

25,6

0,0

-55,6

-30,0

0,0

-1.035,4

-425,6

0,0

-1.461,0

0,0

499,4

0,0

499,4

0,0

-8,2

-71,8

0,0

-40,0

-120,0

0,0

-16.286,4 -2.514,4 -8.100,6

-1.887,4

-28.788,8

-20.795,8

Izvor: Ministarstvo financija

BROJKE

4,5-5 sigurni kakve e prirode biti zaduženje, s doma im bankama i mirovinskim fondovima, s kojima redovno sura uju, razgovaraju o više opcija, pa nije isklju eno ni izdanje obveznica ni sindicirani bankovni kredit. Izgledno je da to ipak ne e biti neko kratkoro no izdanje s obzirom na proklamirani cilj produženja ro nosti dugova koje država ima.

4 cilja Ministarstva A u Ministarstvu financija, kojem je odnedavno na elu Martina Dali , zadali su sebi etiri cilja na kojima misle inzistirati u njezinu kratkom mandatu. Prvi je cilj ostvarivanje primarnog suficita prora una, a drugi je spomenuto produljivanje ro nosti duga. U skladu s time je i stimulacija razvoja do-

ma eg tržišta kapitala, poru ili su iz Ministarstva, što bi onda trebalo omogu iti da povratno razvijeni instrumenti tržišta omogu e stvaranje referentnih cijena za doma i dug. Ipak, pazit e da pretjeranim posezanjem za kapitalom na doma em tržištu ne bi ponovno istisnuli privatni sektor, što se dogodilo krajem 2008. godine s kreditnim potencijalima banaka. Tre i je cilj smanjiti udjel kratkoro nog duga na deset do 12 posto bruto doma eg proizvoda, dok bi etvrti trebao biti postavljanje mehanizma upravljanja valutnim rizicima, koji je, s obzirom na strukturu javnog duga zemlje, ak 71 posto denominiranog u stranoj valuti, više nego nužan. Josip Jagi

posto prosje na je kamata zaduženja RH

4,6

godina prosje na je ro nost hrvatskog javnog duga

BRODOGRADILIŠTE 3. MAJ Njegov potencijalni novi vlasnik Danko Kon ar nije zainteresiran preuzeti na sebe dio prijašnjih obveza brodogradilišta SNIMIO S. ETKOVI

KUPCI NE ŽELE TERET DUGA

Jamstva u brodogradnji prešla 12 milijardi kuna Jamstva za brodogradnju dosegnula su 12 milijardi kuna, doznaje se u Ministarstvu financija, s tim da se oko 25 posto tih jamstava odnosi na avanse za izgradnju brodova. Tamo nisu željeli davati nikakve procjene o tome koliko bi tih jamstava i kad moglo biti protestirano. To na težinu prora unskih rashoda stavlja dodatnu sjenu s obzirom na injenicu da u procesu restruk-

turiranja brodogradnje, koji je upravo u tijeku, ni jedan od potencijalnih kupaca brodogradilišta ne želi na sebe preuzeti ni dio tih jamstava. To je za Globus izjavio i Danko Kon ar, koji je predao ponude za preuzimanje 3. maja, Brodosplita i Brodotrogira. Ipak, tješe se u Ministarstvu, ne dospijevaju sva jamstva u isto vrijeme, što je olakotna okolnost.

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Vupika u srijedu je zabilježila jedan od najve ih skokova ciijena na Zagreba koj burzi, ime joj se cijena približila razini od 100 kuna. Ukupan promet iznosio je nešto više od pola milijuna kuna, ime je probijen ovogodišnji rekord kada je u pitanju likvidnost te dionice. Ukupno su protrgovane 5423 dionice u 98 trasnakcija. To ipak nije rekordan rast cijene Vupika budu i da je 12. sije nja rastao po stopi od 22,46 posto.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Belje Atlantska plovidba d.d. Ingra Podravka prehrambena industrija d.d. Privredna banka Zagreb Petrokemija Dalekovod Institut IGH Uljanik plovidba Zagreba ka banka Vupik Jadranska banka AD plastik OT-optima telekom d.d. Ericsson Nikola Tesla Ledo Zvijezda Viro tvornica še era d.d. Jadroplov d.d. Tisak Kon ar Luka Rijeka Luka Plo e Zlatni otok Atlantic grupa Dioki d.d Kon ar - elektroindustrija Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Lošinjska plovidba Slatinska banka Tehnika Fima validus Adris grupa Kraš, prehrambena industrija Dom holding Centar banka uro akovi holding Kaštelanski staklenici Riviera Pore Valamar grupa Kon ar Karlova ka banka Viadukt PIK-Vinkovci Jadranski naftovod Hidroelektra niskogradnja Kon ar - elektri ni aparati Proficio IPK Kandit Liburnia Riviera hoteli Croatia osiguranje d.d. Hoteli Maestral HGspot Beliš e Turisthotel #N/A! Adriatic Croatia International Club d.d. Arenaturis Centar banka Pismorad HTP Kor ula Rabac, ugostiteljstvo i turizam SN holding Tankerska plovidba Dukat Koka HUP - Zagreb Badel 1862 Industrogradnja d.d. Jadranka Saponia Jadransko osiguranje akovština Imperial hotelijerstvo Vaba d.d. banka Varaždin Sun ani Hvar akove ki mlinovi Magma d.d.

+ Ulaga i u srijedu nisu dijelili optimizam elništva Instituta IGH o njihovoj novoj akviziciji društva Elpida, koje ima 50 posto udjela u projektu izgradnje poslovnog prostora na mjestu bivše tekstilne tvornice Nada Dimi u centru Zagreba. Institut IGH je taj udjel platio 31,3 milijuna kuna, prethodno zamijenivši parcelu u Splitu na kojoj e Kerum graditi stanove. Ulaga i nisu pozdravili tu odluku pa je dionica pala više od etiri posto.

Redovan promet: 44.410.169,60 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

307.57 3,617.46 97.79 776.10 15.91 323.00 675.00 157.50 315.00 2,121.00 640.00 270.00 80.00 2,706.00 135.15 36.13 1,468.51 6,000.00 3,549.00 480.00 169.00 235.04 1,240.00 228.15 1,376.32 80.00 781.51 84.00 568.00 600.00 152.72 114.99 1,463.00 11.28 281.00 446.07 44.71 269.95 37.71 2,999.99 244.49 41.00 1,175.00 70.00 323.01 256.00 3,345.07 173.67 725.25 14.50 175.00 2,004.00 5,746.99 82.00 19.30 600.00 1,000.00 10.00 3,515.00 65.03 261.07 410.00 87.92 108.90 160.00 1,379.00 497.90 249.50 1,470.00 75.05 520.00 399.00 179.99 3,350.00 9.65 178.95 84.00 31.00 4,000.00 25.50

308.99 3,650.00 104.48 814.79 16.40 333.97 708.00 160.00 318.48 2,210.00 655.00 274.00 106.99 2,750.00 138.00 42.39 1,482.00 6,450.00 3,880.00 497.77 176.46 244.98 1,297.00 235.00 1,431.99 80.00 788.99 98.98 574.50 600.00 159.00 116.00 1,490.00 11.99 283.50 460.00 45.20 269.95 38.88 3,050.00 254.00 41.20 1,224.99 70.00 327.60 256.00 3,346.01 174.13 725.25 14.50 186.72 2,005.00 5,749.99 82.00 19.96 600.00 1,000.00 10.00 3,515.00 70.37 261.07 410.00 87.93 109.00 161.99 1,379.00 497.90 249.50 1,488.69 78.00 520.00 399.00 179.99 3,350.00 10.21 178.95 84.00 33.50 4,000.00 26.84

308.99 3,650.00 104.47 814.78 15.94 331.00 700.00 158.55 316.99 2,135.00 650.00 273.50 97.00 2,706.00 135.50 37.00 1,480.00 6,450.00 3,797.00 494.50 176.00 238.00 1,251.00 228.19 1,409.50 80.00 782.15 94.67 574.50 600.00 159.00 116.00 1,490.00 11.47 283.50 460.00 44.76 269.95 38.00 2,999.99 250.00 41.10 1,200.00 70.00 325.01 256.00 3,346.01 173.67 725.25 14.50 186.72 2,004.00 5,749.99 82.00 19.80 600.00 1,000.00 10.00 3,515.00 70.37 261.07 410.00 87.93 109.00 160.00 1,379.00 497.90 249.50 1,488.69 78.00 520.00 399.00 179.99 3,350.00 10.20 178.95 84.00 31.00 4,000.00 25.51

0.08% 0.00% 6.40% 5.13% -2.21% 3.60% 2.94% -0.91% -0.31% -4.26% 1.56% 0.56% 21.25% -1.24% -0.37% -3.95% 0.34% 2.38% 8.49% 6.12% 0.57% -0.83% 0.89% -1.22% -0.04% 60.00% -0.17% 18.23% 0.61% 0.00% 1.92% 0.46% 2.76% -1.80% 1.25% 3.79% -0.25% 0.02% -2.29% 0.00% 2.26% -0.24% 3.90% 2.94% -1.51% -8.57% -2.13% -2.98% -7.02% 3.57% 4.45% -4.57% 2.70% 0.00% 1.54% 1.69% 3.59% -0.20% 0.00% -0.89% -9.98% 7.33% 2.24% 9.00% 3.83% 2.15% -0.42% -0.20% -0.19% 3.93% 0.00% -0.75% 7.07% -1.12% -0.97% 3.44% 0.00% -10.14% 0.00% 0.99%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,90%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

47,041 1,912 32,426 3,198 118,544 5,360 1,791 6,836 2,858 363 1,125 2,318 5,423 186 3,513 10,491 251 57 88 628 1,734 1,164 217 1,169 178 3,055 308 2,545 401 305 979 1,320 95 12,203 496 304 2,877 410 2,609 33 361 1,787 58 763 153 130 9 140 32 1,525 109 9 3 210 877 25 15 1,500 4 203 50 30 130 102 69 8 22 43 7 118 17 20 40 2 611 30 61 148 1 147

14,514,222.40 6,971,754.91 3,311,184.06 2,543,097.95 1,905,948.67 1,744,007.35 1,240,711.69 1,087,951.08 903,745.83 784,241.78 726,982.39 633,690.30 522,873.96 507,759.12 478,883.17 423,351.00 370,491.19 358,893.04 327,416.87 309,613.30 299,416.97 280,554.09 276,309.55 269,281.87 248,706.73 244,400.00 242,230.13 236,322.74 228,829.50 183,000.00 153,035.95 152,001.00 141,051.15 140,819.34 139,764.95 138,806.30 129,277.44 110,679.50 99,710.98 99,246.99 89,572.15 73,387.80 68,721.86 53,410.00 49,898.54 33,280.00 30,109.39 24,355.09 23,208.00 22,112.50 19,321.58 18,041.00 17,243.98 17,220.00 17,118.00 15,000.00 15,000.00 15,000.00 14,060.00 13,217.11 13,053.50 12,300.00 11,430.50 11,115.10 11,069.85 11,032.00 10,953.80 10,728.50 10,327.38 9,151.32 8,840.00 7,980.00 7,199.60 6,700.00 6,011.75 5,368.50 5,124.00 4,859.25 4,000.00 3,776.17

25,302.74 36,500.00 858.27 1,137.04 119.55 1,794.02 13,352.34 529.73 727.12 338.57 377.00 17,517.23 146.03 323.70 569.04 104.34 1,970.84 1,420.01 380.68 685.71 288.05 568.01 242.93 1,364.68 313.77 28.61 2,607.92 382.66 1,477.68 40.86 105.32 106.60 282.30 30.99 1,923.29 631.87 334.23 76.73 123.01 340.78 913.38 258.75 73.71 93.74 148.47 81.21 2,485.57 108.35 19.13 56.74 133.52 606.49 1,768.69 42.29 6.53 698.59 394.76 138.44 390.38 153.58 16.32 9.55 37.58 110.33 435.20 863.78 1,493.70 225.35 701.73 58.66 235.25 132.66 118.53 418.75 10.75 113.79 148.28 226.64 420.00 124.34

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 54.00 705.00 14.13 240.00 461.06 105.50 217.00 1,106.00 533.13 200.00 41.77 2,285.00 80.21 25.00 1,181.00 4,720.12 2,851.00 290.00 124.01 135.00 975.00 161.54 1,160.03 50.00 657.10 70.00 430.00 550.00 121.00 98.00 871.01 5.00 242.21 293.00 27.87 200.00 22.36 612.00 140.00 28.00 909.99 53.00 190.00 179.00 2,332.01 120.00 660.25 11.50 145.11 1,436.28 4,502.00 44.59 19.11 420.00 543.15 9.00 2,200.00 33.03 240.00 323.33 57.00 65.10 66.00 1,140.00 251.00 183.12 1,115.16 58.00 292.00 350.00 105.25 2,486.50 5.11 150.00 54.00 25.00 2,950.00 23.01

332.84 3,680.00 104.48 1,044.18 41.75 355.00 708.00 184.73 390.00 3,397.40 675.00 289.98 230.00 3,100.00 146.00 44.80 1,777.00 6,845.00 4,607.00 497.77 190.30 280.00 2,450.00 255.00 2,093.00 150.00 829.99 136.92 594.50 600.00 173.00 116.91 2,020.00 29.01 318.99 497.02 50.00 274.98 52.00 4,000.00 254.00 46.00 2,198.00 78.99 375.00 293.00 3,520.00 257.00 895.01 16.34 270.00 2,890.00 5,750.00 151.00 50.00 600.00 1,000.00 11.65 3,517.00 75.31 290.00 450.03 150.00 109.00 245.00 1,615.00 500.00 300.00 1,780.00 123.78 598.00 444.00 189.38 3,401.00 29.49 214.95 95.00 36.50 4,000.00 69.90

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,71 10,10 155,20 254,95 0,73 0,73 300,60 5,27 85,50 17,40 39,80 9,80 63,70 4,62 12,43

64,25 10,50 164,60 257,00 0,73 0,73 313,00 5,35 86,50 17,80 40,70 9,88 70,00 4,68 12,98

63,75 10,40 164,60 254,95 0,73 0,73 300,60 5,30 86,30 17,40 40,70 9,85 63,70 4,63 12,65

64,00 10,31 158,67 256,16 0,73 0,73 309,85 5,33 85,78 17,64 40,12 9,86 65,85 4,67 12,64

1,53 82,41 37,00 0,95 0,05 0,28 36,51 0,80 36,90

1,60 82,41 37,03 0,96 0,05 0,28 37,00 0,80 36,90

1,60 82,41 37,01 0,95 0,05 0,28 37,00 0,80 36,90

1,56 0,82 0,37 0,95 0,05 0,28 0,37 0,80 0,37

39,99 15,00 25,00 21,20 72,00 80,12 15,50 10,50 32,00 4,62 8,36 5,80

40,00 15,00 25,60 21,99 75,00 87,99 15,90 10,65 32,00 4,65 8,38 5,81

40,00 15,00 25,00 21,45 72,00 80,12 15,62 10,60 32,00 4,65 8,37 5,80

40,00 15,00 25,21 21,62 73,41 84,65 15,68 10,55 32,00 4,63 8,36 5,80

4.080,00 490,00 30.010,00 9.000,00 19.900,00 6.300,00 1.010,00 3.251,00 697,00 1.950,00 996,00 630,00 2.180,00 92,60 2.590,00

4.200,00 492,00 30.500,00 9.100,00 20.001,00 6.540,00 1.025,00 3.696,00 698,00 1.950,00 1.017,00 638,00 2.201,00 94,50 2.655,00

4.101,00 490,00 30.017,00 9.094,00 19.998,00 6.499,00 1.016,00 3.376,00 697,00 1.950,00 1.008,00 635,00 2.196,00 94,13 2.604,00

4.101,16 490,40 30.016,73 9.094,81 19.998,01 6.498,76 1.015,41 3.375,48 697,12 1.950,00 1.005,78 635,17 2.196,25 94,13 2.604,27

4.400,00 216,00 3.531,00 32.500,00 3.800,00 1.850,00 645,00 41.500,00 86,40 810,00 290,00

4.510,00 222,00 3.560,00 32.503,00 3.801,00 1.850,00 650,00 41.500,00 86,40 810,00 290,00

4.496,69 218,53 3.552,43 32.501,83 3.800,09 1.850,00 646,43 41.500,00 86,40 810,00 290,00

4.496,69 218,53 3.552,43 32.501,83 3.800,09 1.850,00 646,43 41.500,00 53,16 810,00 290,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR MELR PETG NF1N PBGS HDOG KDIR TLSG ZVTG KDHR INDGL SAVA INDDY GRVG

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATOR PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK HELIOS KD ID TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP INFOND GLOBAL SAVA INFOND DYNAMIC GORENJE

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 CISTOCA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP HT DD MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Soja protein a.d. Becej Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Privredna banka Beograd a.d. Beograd Dunav osiguranje a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Metalac a.d. Gornji Milanovac

ALKALOID SKOPJE Stil a.d. Kraljevo KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE Garant a.d. Futog REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO MAKOSPED SKOPJE

655.658,25 134.308,50 111.544,60 94.266,05 64.973,50 53.305,79 31.295,40 22.409,47 16.642,50 14.465,60 14.242,56 14.150,78 10.799,63 10.732,33 5.775,06

4,58 % 28858 -0,36 % 35373 -0,03 % 45464 -1,14 % 16432 1,92 % 195408 0,00 % 17799 1,34 % 11155 0,00 % 4800 -0,27 % 9133

44.893,98 29.150,89 16.830,85 15.690,40 10.356,62 4.983,72 4.117,58 3.840,00 3.370,08

0,03 % 149000 0,00 % 20138 -3,85 % 4912 -1,61 % 2398 -4,00 % 650 -4,85 % 514 -0,70 % 1246 -7,83 % 1600 0,00 % 500 -1,06 % 3371 -4,89 % 1356 -3,33 % 1950

5.959.510,00 302.070,00 123.823,50 51.847,58 47.714,15 43.510,13 19.533,28 16.875,00 16.000,00 15.608,03 11.339,41 11.313,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK STIL KMB MPT TPLF RADE GRNT REPL RMDEN08 CEVI MKSD

10245 13021 703 368 89350 73230 101 4201 194 820 355 1435 164 2299 457

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS KMBN AGBN BMBI JESV SJPT MTBN PRBN DNOS ENHL VZAS IMLK A2012 MTLC

-0,92 % 0,97 % 3,52 % -1,18 % 0,69 % 0,14 % -3,65 % -0,38 % -0,52 % -0,57 % 0,49 % -0,15 % -9,00 % -0,64 % 0,40 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B SRPVRK1 TCMKR BHTSR IKBZRK2 FDSSR BSNLR HTKMR JPESR BIGFRK3 SOSOR ENISR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-C NOVB-R-E INVP-R-A AGKR-R-A RSRS-O-B CIST-R-A RSRS-O-D

Oznaka

etvrtak 10/2/2011

0,64 % -0,20 % -0,11 % 0,10 % -0,01 % 3,13 % 0,79 % 2,30 % -0,14 % 2,63 % 1,00 % 0,00 % 1,57 % 0,10 % 5,64 %

17984 71608 1006 1461 400 1221 5367 885 1938 547 1024 1561 389 8753 300

73.755.231,00 35.116.785,00 30.196.831,00 13.287.524,00 7.999.202,00 7.934.986,00 5.449.725,00 2.987.299,00 1.351.023,00 1.066.650,00 1.029.923,00 991.500,00 854.340,00 823.927,30 781.280,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,83 % -1,80 % -0,31 % 0,01 % -0,01 % 0,00 % -1,40 % -1,86 % 0,23 % -9,90 % -8,23 %

356 7190 243 18 140 200 525 5 2463 150 400

1.600.823,00 1.571.210,00 863.241,00 585.033,00 532.012,00 370.000,00 339.375,00 207.500,00 130.933,35 121.500,00 116.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Telekom Srp. Banja Luka +4,58% Dunav osiguranje +2,63% Imlek Beograd +1,57% Energoprojekt holding +1% AIK banka Niš +0,64%

Mercator

business.hr

IK banka Zenica -4% Tvor. cementa Kakanj -3,85% Stil Kraljevo -1,8% BH Telecom Sarajevo -1,61% Krka -0,92%

Fabrika duhana Sarajevo

+3,52 -4,85 Tre a na popisu najlikvidnijih na Ljubljanskoj burzi i najzaslužnija za rast slovenskog indeksa SBI TOP bila je u srijedu dionica trgova kog lanca Mercatora. Cijena njegove dionice sko ila je 3,52 posto, na 164,6 eura, što je ujedno bila najviša cijena po kojoj se u srijedu trgovalo dionicom Mercatora. Promet od 111.544 eura premašili su prometi samo dviju dionica - Krke i Nove kreditne banke Maribor, no samo je potonjoj cijena rasla, na 10,4 eura.

Jedan od najve ih padova cijene na Sarajevskoj burzi zabilježila je dionica sarajevske Fabrike duhana ija je zadnja cijena u srijedu iznosila 80,12 konvertibilnih maraka, što je pad od 4,85 posto u odnosu na prethodno zabilježenu. Iz te su kompanije ju er odbacili TDR-ove tvrdnje o zauzimanju prve pozicije na BH tržištu, kazavši kako je njihov udjel nekoliko postotaka viši od TDR-ova. Koliki je to no tržišni udjel Fabrike duhana, nije otkriveno.

REGIONALNI INDEKSI +0,29% BIRS +0,84% 846,58 976,29 Belex15 +0,57% FIRS -0,33% 768,18 1.702,17 Belexline +0,21% MBI10 -0,69% 1.425,04 2.727,24 SASX10 MOSTE -2,60% 523,69 0,00% 1.098,93 SASX30 NEX20 -0,16% 14.522,53 +0,23% 1.054,21 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,15% WIG20 -0,01% 2.738,50 BUX +0,45% 22.661,28 -1,39% +0,28% ATX +0,58% 2.986,52 indeksa na zatvaranju u -0,20% Stanje srijeda 9. velja e 2011.

FTSE100 6.071,31

DAX 7.334,24

CAC40

4.111,88

MICEX 1,726.07

AMERI»KI INDEKSI +0,59% S&P500 +0,42% 12.233,15 1.324,57 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,47% utorak 8. velja e 2011. 2.797,05 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 153,4265

37,74

Ilirika BRIC

114,7961

24,00

99,2762

22,89

7,5112

22,51

329,5257

22,20

FIMA Equity

77,0893

-10,78

ST Global Equity

46,0636

-9,46

C-Zenit

51,7907

-7,00

HPB Dynamic

50,2451

-4,19

KD Victoria

15,1360

-3,06

KD Nova Europa MP-Global HR

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,8355

12,24

ZB global

150,5000

10,21

8,8403

9,07

112,0923

8,56

11,2825

7,85

ICF Balanced

120,7394

-8,86

ST Balanced

175,6668

-6,75

C-Premium

5,7412

-2,80

HPB Global

104,3792

-2,57

68,2833

2,32

PBZ Global fond AC G Balanced EM

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

99,2868 68,9800 136,8400 15,2001 75,6735 153,4265 50,2451 109,1300 92,5086 50,7676 102,2270 8,7628 122,5707 111,5100 51,7907 77,0893 96,5300 92,3081 172,5791 108,8700 35,3100 329,5257 470,5591 80,5200 11,2035 104,5900 79,2693 5753,5900 99,2762 94,4219

1,34 0,88 0,67 0,66 0,65 0,64 0,62 0,58 0,57 0,57 0,56 0,53 0,52 0,50 0,44 0,43 0,43 0,40 0,32 0,31 0,31 0,30 0,26 0,22 0,21 0,20 0,15 0,10 0,09 0,08

-0,57 13,47 5,82 7,14 9,00 23,06 3,26 6,18 13,99 2,68 11,56 5,96 -5,49 10,55 5,90 2,71 14,62 14,05 3,13 9,93 15,62 7,89 1,81 17,77 2,83 2,72 13,81 4,15 7,69 9,37

Ilirika Gold Raiffeisen C. Europe ZB trend Platinum Global Opportunity HPB Titan NFD Aureus US Algorithm HPB Dynamic ZB euroaktiv HPB Dioni ki VB High Equity NFD Aureus Global Developed HI-growth NFD Aureus New Europe Raiffeisen World C-Zenit FIMA Equity Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond Ilirika JIE ZB aktiv Erste Total East MP-Global HR MP-Mena HR Raiffeisen HR dionice AC G Dynamic EM ZB BRIC+ Capital Two Poba Ico Equity HPB WAV DJE OTP meridian 20

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

N/A 13,64 6,74 23,59 11,10 32,57 1,73 7,70 8,91 6,84 12,18 7,42 -0,10 11,48 5,46 -2,35 14,29 19,18 9,55 14,62 13,57 14,78 9,35 18,15 3,55 6,42 17,89 4,64 12,06 12,77

N/A 3,33 13,46 18,10 12,40 37,74 -4,19 13,75 0,70 -0,19 7,50 6,59 4,25 19,81 -7,00 -10,78 2,25 7,91 3,22 14,74 4,62 22,20 18,40 9,89 7,15 N/A 13,70 -2,75 22,89 8,56

N/A -6,19 3,86 -6,64 -7,55 20,16 -14,32 1,30 -1,44 -18,28 0,42 -1,46 9,40 1,49 -19,84 -3,81 -0,66 -1,46 9,06 1,85 -26,65 -6,91 5,70 -8,59 6,05 N/A -5,89 -14,46 -0,21 -2,04

-0,78 10,32 0,77 7,28 3,87 4,40 3,02 4,86 10,56 2,08 4,75 1,39 0,12 6,08 3,41 1,59 7,57 8,66 0,62 4,70 8,58 2,76 -3,74 8,85 -0,57 -1,89 4,18 3,56 2,23 5,30

3,827 199,276 195,818 8,449 10,487 28,385 20,291 225,860 20,420 12,895 63,721 69,068 9,573 38,703 5,949 19,075 196,502 376,357 100,531 507,242 40,353 5,378 7,161 15,984 14,648 92,640 7,438 6,284 14,517 18,839

0,28 5,81 8,29 3,39 3,55 2,33 4,45 6,77 5,35 3,36 5,19 8,96 2,27 7,36 2,98 6,69 5,33 5,43 6,29 4,62 3,36 2,71 2,93 2,41 1,94 0,82 3,81 3,54 3,44 2,78

08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

KD Balanced

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI HPB Global Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust PBZ Global fond HI-balanced OTP uravnoteženi KD Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige ICF Balanced Allianz Portfolio Erste Balanced ST Aggressive ST Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

104,3792 162,0100 153,3802 5,7412 150,5000 83,9885 73,7269 112,0923 10,3344 116,9412 8,8403 11,2825 110,4300 120,7394 117,8355 127,5000 68,2833 175,6668

0,87 0,58 0,49 0,47 0,39 0,38 0,38 0,35 0,31 0,30 0,21 0,17 0,17 0,16 0,16 0,07 -0,02 -0,14

7,64 6,59 2,88 5,73 5,84 0,99 9,06 11,76 5,05 8,73 7,61 3,25 2,28 8,07 5,53 10,53 7,81 2,98

3,40 7,31 9,19 5,17 7,58 5,00 9,06 14,98 5,69 8,50 5,36 4,04 3,35 4,41 8,24 10,31 5,19 -1,43

-2,57 6,56 5,75 -2,80 10,21 3,22 2,82 8,56 6,46 2,43 9,07 7,85 N/A -8,86 12,24 6,78 2,32 -6,75

0,80 5,87 8,85 -12,89 4,35 -3,75 0,69 5,89 0,37 3,08 -2,40 6,42 N/A 2,48 9,85 0,31 -6,84 7,22

6,70 4,39 1,10 2,65 1,97 -1,04 5,43 7,32 0,78 8,68 5,58 0,32 1,90 6,76 2,31 4,36 4,68 2,89

93,010 310,861 44,638 12,766 713,346 15,010 13,500 286,530 70,715 38,312 7,311 14,451 185,357 12,441 7,476 104,940 2,765 11,785

5,35 8,45 5,05 4,02 9,61 4,57 2,58 9,41 8,96 5,16 5,07 1,94 0,92 8,78 1,75 10,06 5,39 8,08

08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011

125,8633 128,8589 176,1600 11,4030 158,8400 130,7900 162,5587 130,0745

0,16 0,12 0,09 0,07 0,03 0,01 0,00 -0,09

1,17 1,50 1,19 0,45 -0,69 -0,03 1,18 0,45

0,62 1,94 2,42 1,17 -0,46 1,90 3,70 1,70

4,97 4,14 7,45 5,35 3,78 6,71 7,77 6,00

4,39 5,04 6,72 1,48 4,94 4,37 8,03 4,50

1,07 1,56 0,99 0,29 -0,17 0,36 0,38 0,39

13,515 15,577 476,390 7,378 218,493 194,680 54,994 139,240

5,35 5,16 8,71 8,96 9,61 7,69 6,29 7,92

08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011

kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn

132,8253 163,2245 126,2313 145,5100 139,0300 135,7506 124,9042 132,6434 117,5764 11,3630 10,7199 108,8326 105,8300 140,2138 139,0787 122,8549 102,3725

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,10

0,52 0,61 0,55 0,84 0,74 0,72 0,33 0,67 0,83 0,62 0,74 0,67 0,54 0,44 0,68 0,67 0,14

1,15 1,24 1,19 1,81 1,62 1,59 0,70 1,55 1,69 1,40 1,58 1,47 1,31 0,96 1,33 1,25 0,95

2,62 2,18 3,48 3,55 3,40 3,14 2,43 3,31 3,27 3,31 3,34 3,32 3,75 2,35 2,58 2,66 0,99

6,28 4,75 4,35 4,83 4,38 4,39 3,89 5,42 5,08 5,54 4,21 4,96 4,19 3,26 4,57 4,09 1,54

0,21 0,27 0,24 0,37 0,25 0,24 0,22 0,29 0,35 0,27 0,31 0,26 0,23 0,18 0,31 0,33 -0,17

956,791 2033,399 536,568 836,953 679,705 65,131 40,092 238,113 182,905 136,500 26,000 176,325 627,919 146,035 109,112 127,894 7,691

11,87 10,55 8,55 7,96 7,69 7,11 5,83 5,35 3,27 2,37 1,68 1,75 1,38 10,55 7,38 5,13 1,53

08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011 08.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds HI-conservative ZB bond Erste Bond Capital One PBZ Bond fond

Capital One

162,5587

7,77

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,1600

7,45

Erste Bond

130,7900

6,71

PBZ Bond fond

130,0745

6,00

HI-conservative

11,4030

5,35

ZB bond

158,8400

3,78

OTP euro obvezni ki

128,8589

4,14

HPB Obvezni ki

125,8633

4,97

HI-conservative

11,4030

5,35

PBZ Bond fond

130,0745

6,00

PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus HI-cash OTP nov ani fond Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

BROJKA

milijardi funti vrijedi nova Londonsko-kanadska burza

business.hr etvrtak 10/2/2011

VELIKI SAVEZ

Spojile se burze u Londonu i Torontu Burze u Londonu i Torontu izvijestile su ju er o spajanju, stvorivši tako dominantnu platformu za trgovinu sirovinama i energijom u trenutku kada se svijet suo ava s rastom njihovih cijena. Nova e burza imati sjedišta u Londonu i Torontu, a zajedni ka vrijednost procijenjena je na oko pet milijardi funti. Ukupno e imati 6700

izlistanih dionica. Dioni ari Londonske burze nakon spajanja bit e vlasnici 55 posto zajedni ke burze, dok e se preostalih 45 posto na i u vlasništvu dioni ara TMX Groupa, koji e za svaku dionicu TMX-a dobiti 2,9963 dionice LSE-a. Iako su nakon objave dionice LSE-a sko ile više od osam posto, financijska je javnost vijest o spajanju Londonske burze i TMX Groupa do ekala sa skepsom opisuju i taj potez defenzivnim.

Tako su analiti ari Citigroupa za Financial Times kazali kako je spajanjem ugrožena prije definirana strategija Londonske burze s obzirom na to da e uprava mnogo vremena i energije morati uložiti u taj proces. Šef zajedni ke burze Xavier Rolet poru io je pak kako je spajanjem stvoreno najve e svjetsko tržište za sektor sirovine i energije. „Naš je cilj postati svjetsko financijsko središte“, optimisti an je bio Rolet. B.hr

Ersteov komentar pogurao Podravku INA I HT BEZ PROMJENE Najlikvidnija izdanja nisu zabilježila ve e promjene dok su doma i ulaga i ciljali na dionice koje nisu u sastavu ni jednog burzovnog indeksa, a za oko im je zapala i Podravka

Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u srijedu su blago porasli, a cijene najlikvidnijih dionica ostale su gotovo nepromijenjene. Crobex je sko io 0,9 posto, na 2330,11 bodova, a Crobex 10 porastao je 0,8 posto, na 1280,54 boda. Redovan promet dionicama bio je nešto ve i nego ina e i iznosio je 44,4 milijuna kuna.

Rotacija kapitala

„Uz blage oscilacije indeksa, na doma em tržištu nastavlja se rotacija kapitala u pojedine dionice izvan sastava Crobexa, poput Kon ar distributivnih i specijalnih transformatora, Zvijezde i Belja, koje stoga bilježe znatne dobitke. Kao i na europskim burzama, investitori su u o ekivanju novih vijesti koje bi potaknule tržište“, kazao je za Hinu Goran Vorkapi , broker i investicijski sa-

vjetnik u Centar banci. Dionica Vupika zabilježila je u srijedu jedan od najve ih skokova cijena na Zagreba koj burzi od 21,25 posto, ime se približila razini od 100 kuna. Ukupan promet iznosio je nešto više od pola milijuna kuna pa je probijen ovogodišnji rekord kada je u pitanju likvidnost te dionice. Ukupno se trgovalo sa 5423 dionice u 98 transakcija. To ipak nije rekordan rast cijene Vupika budu i da je 12. sije nja iznosio 22,46 posto. Ulaga i u srijedu nisu dijelili optimizam elništva Instituta IGH o njihovoj novoj akviziciji društva Elpida, koje ima 50 posto udjela u projektu gradnje poslovnog prostora na mjestu bivše tekstilne tvornice Nada Dimi u centru Zagreba. Institut IGH taj je udjel platio 31,3 milijuna kuna, prethodno zamijenivši parcelu u

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave Podravke, ija je dionica uz Ersteovu preporuku sko ila gotovo etiri posto

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Splitu na kojoj e Kerum graditi stanove. Ulaga i nisu pozdravili tu odluku pa je dionica pala više od etiri posto, na 2135 kuna.

Ina i dalje na 3650

Na najlikvidniji HT potrošeno je više od 14 milijuna kuna, pri emu je cijena te dionica porasla samo 0,08 posto, na 308,99 kuna. Vlasnika je promijenilo više od 47.000 dionica najve eg doma eg tele-

REGIJA

BROJKE

U minusu najlikvidnije dionice Sarajevske burze Sarajevski indeks SASX10 nakon jednodnevnog rasta u srijedu se ponovno našao u minusu, i to od 2,6 posto, te je dan zaklju io na razini od 1098,93 boda, a pala je i vrijednost makedonskog indeksa MBI 10.

koma. Na dionice Ine je, pak, potrošeno gotovo sedam milijuna kuna, no najve a doma a naftna kompanija ponovno je ostala na istoj cijeni, na 3650 kuna. Podravka, koju je u srijedu nahvalila austrijska Erste banka, uhvatila je ak 3,6 posto plusa i cijenu od 331 kunu. Erste ciljanu cijenu Podravke vidi na 375 kuna. Nikola Su ec

Od sastavnica indeksa SASX-10 najviše se u Sarajevu trgovalo dionicom kakanjske Tvornice cementa kojom je ostvaren promet od 123.823 konvertibilne marke, dok je cijena te dionice pala 3,85 posto u odnosu na prethodnu za-

dnju zabilježenu i iznosila 25 KM. BH Telecomom trgovalo se u vrijednosti od 51.847 KM, a na popisu najlikvidnijih slijedile su dionice zeni ke IK banke, sarajevske Fabrike duhana i Bosnalijeka, redom u minusu.

U Skoplju je najlikvidnija bila dionica farmaceutske komapnije Alkaloida s prometom od 1,6 milijuna denara, a još je samo Stil Kraljevo zabilježio milijunski promet. Biljana Star i

biljana.starcic@business.hr

0,29 0,57

posto porastao je slovenski SBI TOP

posto porastao je beogradski BELEX 15

Biden najavio gradnju brze željeznice u vrijednosti 53 milijarde dolara Potpredsjednik SAD-a Joe Biden najavio je gradnju brze željeznice, projekt vrijedan 53 milijarde dolara, u sljede ih šest godina, a smatra da e pridonijeti smanjenju nezaposlenosti te da e potaknuti inovacije. Iako se republikanci protive tro-

šenju državnog novca, poput guvernera Ohija i Wisconsina koji su odbili izdvojiti novac za gradnju brze željeznice, Biden i predsjednik Obama smatraju da je željezni ka infrastruktura prioritet SAD-a. Republikanci su kritizirali i ame-

DOBITNICI DANA (ZSE) Lantea +65,87% Zlatni Rat +60,00% Žitnjak +21,83% Dioki +14,92% Hoteli Rabac +10,77% 34 Raste

ri koga željezni kog operatera Amtrak nazivaju i ga "željezni kim sustavom sovjetskog stila". Ipak, Biden tvrdi kako ne postoji razlog da SAD ne po ne graditi s obzirom na to da Japan i Kina ve grade brze željeznice. I. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Kutjevo -13,33% Sun ani Hvar -10,14% Transadria -10,00% Centar Banka -9,98% Pik Vinkovci -8,57% 15 Nema promjene

33 Pada

INDEKSI CROX Mirex

AMERI»KI potpredsjednik Joe Biden podupire gradnju

Vrijed. 1,419,53 159,97

Prom. 0,89% 0%

Sirova nafta 86,94 Prirodni plin 4,25 Zlato 1.363,49 Srebro 30,30 Goveda 106,51 Kava 291,72

0,62% 1,62% 0,93% 3,17% 0% 5,04%

»UDNI SU PUTOVI KARIJERE

S Wall Streeta otišla u kuhare, a onda je zaposlio Hugh Hefner Da karijere mogu imati mnogo prevrata, dokaz je Amerikanka Judy Joo, koja je karijeru po ela kao pripravnica u Goldman Sachsu nakon ega je otišla u Morgan Stanley, gdje je provela etiri godine rade i u podružnicama u San Franciscu i Londonu. Zatim je napustila Wall Street i postala glavna kuharica u restoranu Gordon Ramsay u Londonu. A onda ju je uo io Hugh Hefner. Sada e Joo voditi Dining Room, restoran u novom Playboyjevu klubu u Londonu. Ta 36-godišnja diplomirana inženjerka nema problema s transferom iz strogo poslovnog okruženja u ležerni svijet razgoli enih Playboyjevih ze ica. "Biti Playboyjeva ze ica ne zna i samo imati lijepo lice i zanosno tijelo, nego i osobnost", kazala je Joo dodavši kako ze ice prije zaposlenja prolaze niz testova, uklju uju i i onaj iz matematike. Njezin e zadatak biti u potpunosti kreirati i voditi program kluba. Otvaranje je planirano za svibanj, a ulaz e biti JUDY JOO karijera je s Wall Streeta odvela u kuhare, a zatim u dopušten samo lanovima. Prvi takav klub Hugh Hefner Playboyjevo poslovno carstvo osnovao je u Chicagu 1960. godine. B.hr

ZAHVALA NA PODRŠCI

Taco Bell dijeli deset milijuna tacosa preko Facebooka Poznati restoran brze hrane Taco Bell odlu io je preko svoje Facebook stranice nagraditi deset milijuna fanova koji su ih podržali prilikom izgubljene tužbe zbog nedovoljne koli ine govedine u njihovim tacosima. Naime, cilj jedne mušterije Taco Bella koja je podnijela tužbu bio je da se restoranu zabrani lažno oglašavanje jer nadjev kojim pune tacose navodno ne ispunjava minimalne

uvjete koje je odredilo ministarstvo poljoprivrede da bi se moglo nazvati govedinom. Iako su odvjetnici mušterije tvrdili da nadjev sadrži samo 35 posto govedine, Taco Bell je izjavio da ima ak 88 posto toga mesa, a pokrenuli su i zgodnu kampanju kako bi obranili svoj proizvod na društvenim mrežama Facebook i Twitter te tiskanim medijima uz slogan "Hvala na tužbi". I. B.

Ho e li indeksi na Zagreba koj burzi i dalje stagnirati, doznajte na...

IZ TACO BELLA tvrde da njihov nadjev sadrži ak 88 posto govedine

www.business.hr

UKRATKO... Prvi nastup Jaggera na Grammyu Legendarni pjeva skupine Rolling Stones Mick Jagger prvi e put u karijeri nastupiti na dodjeli nagrada Grammy. Dosad se pojavio samo putem satelita kada je grupa dobila nagradu za životno djelo. Prodana Picassova slika Picassova slika "La Lecture" s likom njegove ljubavnice i muze Marie-Therese Walter prodana je na dražbi londonskog Sotheby'sa za 221 milijun kuna, a ponuda je stigla telefonski. Prva dama djeci zabranila Facebook Prva dama SAD-a Michelle Obama zabranila je svojih k erima Malii i Sashi pristup Facebooku jer smatra da su djeci društvene mreže sasvim nepotrebne.