Business.hr broj 829

STAMBENI KREDITI 8

DUŽNI 500 MIL. KN ZA NAJAM 10

Bit e to fiksna kamata na odre eno razdoblje, a nakon toga nadamo se da e u Hrvatskoj biti sigurnija klima za uzimanje stambenih kredita, najavljeno je nakon sastanka Vlade i bankara

Četvrtina stanova u vlasništvu Grada Zagreba bespravno useljena

Država će subvencionirati kamatu od 4,95%

ETVRTAK 17/2/2011

BROJ 829 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Neodlučnost Vlade ugrožava hrvatsku energetsku neovisnost PLINSKI BIZNIS 6-7 Ina etiri godine odugovla i s isho enjem rudarske koncesije za eksploataciju plina u Grubišnom Polju, što je ugrozilo plan Plinacra da ondje sagradi vršno podzemno skladište plina, a u me uvremenu je Mol u blizini hrvatske granice sagradio tri nova velika podzemna skladišta plina koja e mu omogu iti da hrvatski plinski sustav drži "na kratkoj uzici" RADNI RU»AK HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Ivo Josipović i Damir Kuštrak za Novi hrvatski dogovor Gostuju i na HUP-ovu radnom ru ku, predsjednik države Ivo Josipovi podržao je platformu za novi hrvatski dogovor koju je prethodno u naglascima predstavio predsjednik udruge poslodavaca Damir Kuštrak 2

info&stav 2-3

Pad prodaje europskih automobila Hrvatski stripovi na iPadu

business.hr etvrtak 17/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Na trĹžiĹĄte je lansirana aplikacija za itanje stripova na iPadu putem koje se, uz mnoge nezavisne svjetske naslove, predstavljaju i hrvatski stripovi autora Nenada Barini a, Nikole ListeĹĄa, Borisa Talijan i a i Julija Jelaske, izvijestili su autori aplikacije, izdava "Cloud 9 comix".

To je prvi put da su hrvatski stripovi prilago eni digitalnom objavljivanju i prevedeni na engleski jezik.

Prodaja novih osobnih vozila u EU u sije nju je na godiĹĄnjoj razini umanjena za 1,4 posto, priop ilo je u srijedu udruĹženje te industrije ACEA. Tako je u prvom ovogodiĹĄnjem mjesecu u Europskoj uniji registrirano ukupno 1.041.650 novih automobila.

U Njema koj je prodaja porasla za 16,5 posto, dok je Ĺ panjolska zabiljeĹžila nagli pad prodaje, za 23,5 posto.

RADNI RUÂťAK HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Josipovi i KuĹĄtrak z Novi hrvatski dogovo Gostuju i na HUP-ovu radnom ru ku, predsjednik drĹžave Ivo Josipovi podrĹžao je platformu za novi hrvatski dogovor koju je prethodno u naglascima predstavio predsjednik udruge poslodavaca Damir KuĹĄtrak. Josipovi je pritom poru io Kosori noj vladi: "Krenimo u reforme", a oporbi: "Poti ite reforme". Josipovi , naime, smatra kako nije to an mit da u predizbornoj godini ne treba provoditi reforme jer e onaj tko ih provodi navodno izgubiti izbore. Odga anje strukturnih reformi dovest e nas u joĹĄ teĹžu situaciju. "Zato nemojmo dopustiti da sebi ni interesi izborne kampanje prevladaju nad gospodarskim interesima zemlje", poru io je Josipovi .

Zajedni ka platforma

KuĹĄtrak je prethodno zaklju io kako bi HUP-ova platforma za novi hrvatski dogovor mogla biti op i okvir koji bi pod pokroviteljstvom predsjednika Josipovi a mogao pokrenuti stvari iz ove prili no tmurne hrvatske sadaĹĄnjosti, kojom dominiraju javne sva e druĹĄtvenih aktera i osje aj besperspek-

IVO JOSIPOVI , predsjednik Republike Hrvatske, smatra da su nam potrebne hitne strukturne reforme koje ne smiju ekati da pro u parlamentarni izbori FOTO PONGRA I /CROPIX

tivnosti hrvatskih gra ana. Platforma ima sedam to aka: zalaganje za kulturu dijaloga, odnosno za profesionalni, odgovorni i civilizirani dijalog svih druĹĄtvenih imbenika ("Ne bismo htjeli da nas se uvla i u predizbornu kampanju", kaĹže KuĹĄtrak), hitno pronalaĹženje izlaza iz slijepe ulice u kojoj se nalaze investicijska i poduzetni ka klima, stvaranje efikasne javne uprave

i funkcioniraju eg pravosu a, uravnoteĹženje javne potroĹĄnje i odrĹživa politika poticaja i transfera, izmjene radnog zakonodavstva koje bi jam ile sigurnost radnika, ali i fleksibilnost za poslodavce, daljnje provo enje mirovinske reforme s naglaskom na poticanje drugog i tre eg stupa te porezna reforma kojom bi se gospodarstvo rasteretilo smanjivanjem sadaĹĄnjih previsokih poreznih i

neporeznih davanja.

'Brojke nisu dobre'

Predsjednik Josipovi sloĹžio se da se bez novih ulaganja u gospodarstvo i poticanja poduzetniĹĄtva ne mogu rijeĹĄiti goru i hrvatski problemi, prije svega nezaposlenost "koja prijeti ekonomiji i stabilnosti druĹĄtva, njegovoj socijalnoj stabilnosti i miru". Rekao je i kako je obavijeĹĄten da je zbrka koja je ovih dana na-

››

BISER DANA O igledno da naga anja i dalje postoje oko te magi ne brojke, sad sam dobio podatak da je ona 334.378 registriranih ljudi na Hrvatskom zavodu za zapoĹĄljavanje

BROJKA

2,5

tone kavijara na injenog od ikre jesetre izvest e nakon devetogodiĹĄnje zabrane Rusija u EU ove godine, objavio je u srijedu ruski regulator

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva, odgovara na pitanje o broju nezaposlenih (Hina)

k za vor stala s (ne)objavljivanjem najnovijih podataka o nezaposlenosti nastala zbog promjene metodologije, a ne zbog skrivanja podataka.

Ipak, poru io je da podaci o nezaposlenosti moraju biti dostupni javnosti. "Oni, naravno, utje u na politi ku klimu, ali i politi ka klima mora biti temeljena na istini", zaklju io je.

SloĹžio se i da konkurentnost hrvatskoga gospodarstva ovisi o troĹĄkovima rada, ali je i konstatirao da u vezi s tim postoji potpuno nepovjerenje me u socijalnim partnerima. Zato smatra da je nuĹžno uspostaviti povjerenje me u socijalnim partnerima kako bi se otvorilo i rijeĹĄilo pitanje fleksibilnosti rada, ali i socijalne sigurnosti za radnike.

Odgovaraju i na pitanja poduzetnika Josipovi je, me u ostalim, rekao da je struka podrĹžala Vladin program gospodarskog oporavka, pa ga je i on tako prihvatio. Dodao je, me utim, da je vaĹžan rezultat, a brojke sada nisu dobre. Zaklju io je kako se zbog toga strukturne reforme moraju brzo provesti i ne smiju se zbog izbora odga ati, jer druĹĄtvo za to nema vremena.

Zoran Daskalovi

UVODNIK

HUP u potrazi za saveznicima DAMIR KUĹ TRAK I DAVOR MAJETI , vode i ljudi Hrvatske udruge poslodavaca, od Vlade i opozicije okre u se popularnom predsjedniku za podrĹĄku u provedbi ekonomskih reformi

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

H

rvatska udruga poslodavaca pozvala je predsjednika Republike Ivu Josipovi a da bude pokrovitelj njihove inicijative za Novi hrvatski dogovor kojom i Udruga poslodavaca redefinira svoju dosadaĹĄnju poziciju u druĹĄtvu te svoj daljnji razvoj uskla uje s bitno promijenjenim gospodarskim uvjetima.

HUP su na definiranje nove druĹĄtvene pozicije potaknuli odnosi u njegovu okruĹženju, ali i gibanja i procesi u udruzi. Odnosi u HUP-ovu okruĹženju dodatno su dinamizirani ekonomskom krizom, no i "svekolikom bezidejnoĹĄ u izvrĹĄne vlasti, ali i politi ke oporbe". elnici HUPa smatraju da je takvo stanje dovelo do toga da je svaka tema ili inicijativa, bilo izvrĹĄne vlasti ili opozicije, odmah podru je velikih sporenja, omalovaĹžavanja i podmetanja koja dodatno truju javni prostor i onemogu uju kvalitetan javni dijalog.

Takva se kultura dijaloga prelila i na druge druĹĄtvene imbenike, pa i u odnose socijalnih partnera, sindikata i poslodavaca, priznaju u HUP-u.

Kako bi se dokinula takva kultu-

FOTO PONGRA I / CROPIX

››

elnici HUP-a izloĹženi su sve ve em pritisku poduzetnika koji traĹže da snaĹžnijim i otvorenijim djelovanjem i pritiskom na vladaju e i oporbene politi are 'iznude' provo enje strukturnih reformi i promjene stanje u gospodarstvu ra dijaloga i dominantna uloga politike nad svim drugim druĹĄtvenim sferama, Damir KuĹĄtrak i drugi elnici HUP-a uvjereni su da bi predsjednik Josipovi trebao postati stoĹžerni druĹĄtveni imbenik koji e okupljanjem klju nih politi kih aktera u zemlji preokrenuti aktualne politi ke i druĹĄtvene procese. Osim ĹĄto je nadstrana ki i integrativni faktor u zemlji, nositelj suvereniteta sa snaĹžnom legitimacijom koju mu je dala neposredna izborna potpora, Josipovi se za

tu ulogu name e i zbog podrĹĄke koju gra ani daju njegovoj politici od po etka mandata, objaĹĄnjavaju HUP-ovci.

HUP-ova se inicijativa ne e svidjeti vladaju ima i oporbi. Upitno je samo ho e li je javno do ekati na noĹž ili e se ĹĄutke i s figama u dĹžepu s njome sloĹžiti. UdruĹženi poslodavci, me utim, izgleda da nisu imali kud nego se okrenuti predsjedniku Josipovi u kako bi preuzeo dirigentsku palicu i pokuĹĄao uskladiti funkcioniranje svih drĹžav-

nih institucija i dijelova druĹĄtva. elnici HUP-a ne kriju, naime, da su izloĹženi sve ve em pritisku poduzetnika koji traĹže da snaĹžnijim i otvorenijim djelovanjem i pritiskom na vladaju e i oporbene politi are "iznude" provo enje strukturnih reformi i promjene stanje u gospodarstvu. Zato se nadaju da e njihova najnovija inicijativa pod pokroviteljstvom predsjednika Josipovi a uroditi plodom i "hrvatskom gospodarstvu vratiti osmijeh na lice".

tema 4-5

HRVATSKO-POLJSKI GOSPODARSKI FORUM Robna razmjen dolara, od čega je izvoz iz Hrvatske u Poljsku bio 119 milijuna dolar

Poljaci nude Hrvats tehnologije i knowMinistri Đuro Popijač i Waldemar Pawlak pozvali su poljske ulagače u Hrvatsku, a kao područje moguće suradnje na forumu je istaknuta i ekološka proizvodnja

Hrvatsko-poljski gospodarski forum okupio je u srijedu u prostorijama Hrvatske gospodarske komore predstavnike šezdesetak poljskih i hrvatskih tvrtki koje su tražile priliku za poslovnu suradnju. Hrvatski ministar gospodarstva rada i poduzetništva Đuro Popijač te potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Poljske Waldemar Pawlak u obraćanju okupljenim poduzetnicima izdvojili su kao moguća područja gospodarske suradnje promet i energetiku.

Ispitati tržište

Među poljskim tvrtkama bilo je i pet pobjednika na natječaju GreenEvo, koji je organiziralo poljsko ministarstvo okoliša radi podupiranja razvoja zelenih tehnologija. Kako je istaknula voditeljica Odjela u Ministarstvu zaštite okoliša Poljske Agnieszka Kozlowska Korbicz, tvrtke uključene u projekt razvile su napredne tehnologije za korištenje energije iz obnovljivih izvora koristeći vlastiti know-how te su usmjerene na izvoz. Riječ je, među ostalim, o proizvođačima solarnih kolektora, pročistača otpadnih voda, strojeva za proizvodnju briketa od slame i sijena koji su svoje proizvode došli prezentirati i ponuditi uvoznicima i distributerima na

hrvatskom tržištu. Za neke se hrvatske tvrtke u susretu s poljskim poduzetnicima nije otvorila konkretna prilika za poslovnu suradnju.

"Tražimo priliku za izvoz u Poljsku, ali mislim da su Poljaci ovdje došli kako bi svoje proizvode izvozili nama", ocijenio je Ante Bazina, direktor Hidraulike Kutina, tvornice hidrauličkih i pneumatskih uređaja i komponenti koja je nekad, kako kaže, izvozila u Poljsku. Tvrtka izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje, a trenutačno je mnogo više nego na Poljsku usmjerena na tržište sjeverne Afrike jer bi, kako doznajemo, uskoro trebali otvoriti predstavništvo u Maroku.

To je važan korak na tom tržištu, pojašnjava Bazina, ne samo za kutinsku tvrtku nego i za druge tvrtke članica Klastera poljoprivredne mehanizacije. Međusobno pomaganje je ključ, smatra Bazina, koji otvaranje novih izvoznih tržišta naziva rudarenjem želeći naglasiti da je riječ o dugotrajnom procesu.

"Prvo treba ispitati tržište i ostvariti kontakte.

Ništa se ne može ostvariti preko noći", smatra Bazina, koji je i predsjednik Nadzornog odbora Klastera poljoprivredne mehanizacije. Gospodarski forumi poput ovoga u HGK, smatra Bazina, dobra su prilika

FORUM Andrzey Kraszewski, ministar zaštite Poljske, Waldemar Pawlak, potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Poljske, Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, i Đuro Popijač, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Snimio saša Ćetković

za ostvarivanje prvog kontakta. Bez rezultata bilo je i sudjelovanje tvrtke BetonLučko, proizvođača betonske galanterije.

Industrijske investicije

"Nisam primijetio mnogo dodirnih točaka s poljskim tvrtkama koje su sudjelovale na gospodarskome forumu. Poljskog proizvođača tehnoloških linija za proizvodnju betonskih proizvoda poznajem otprije, no

nemamo potrebu za uvođenjem novih tehnologija", rekao je kratko Božo Jelenić, suvlasnik Betona Lučko.

Među poljskim tvrtkama na forumu je sudjelovao i GTC Globe Trade Center, developerska tvrtka koja je najveći poljski ulagač u Hrvatskoj. Među projektima u Hrvatskoj vrijednim ukupno 150 milijuna eura je i zagrebački trgovački centar Avenue Mall te osječki Avenue Mall, koji bi trebao biti

otvoren sredinom ožujka.

"U Osijeku se suočavamo s komplikacijama koje su nastale u gradnji pristupne ceste. Trenutačno nije izvjesno hoće li centar biti otvoren na vrijeme, 17. ožujka, no nadamo se da hoće jer nam u suprotnom prijete penali koje bismo trebali platiti zakupcima.

Sve je sada u rukama lokalnih vlasti", rekao je direktor razvoja poljskog GTC-a Witold Zalonski, istaknuv-

zmjena Hrvatske s Poljskom u 2010. iznosila je 522,5 milijuna a dolara, a uvoz iz Poljske 403,5 milijuna dolara

business.hr Četvrtak 17/2/2011

tskoj zelene w-how ››

GTC Globe Trade Center najveći je poljski ulagač u Hrvatskoj. Osim Avenue Malla u Zagrebu i Osijeku u planu je izgradnja uredskih prostora Avenue Center Witold Zalonski, direktor razvoja poljskog GTC-a

››

Poljskog proizvođača tehnoloških linija za proizvodnju betonskih proizvoda poznajem otprije, no nemamo potrebu za uvođenjem novih tehnologija

Božo Jelenić, suvlasnik proizvođača betonske galanterije Beton Lučko

ši kako su zadovoljni potporom koju im pružaju lokalne vlasti.

Za individualne poslovne razgovore bio je prijavljen i poljski PHZ Vipol, tvrtka koja se bavi vanjskom trgovinom i ulaganjem u nekretnine. Prema popisu tvrtki koji je pripremio HGK, tvrtka je spremna uložiti u hotel, marinu, gradsku infrastrukturu, javnu garažu, zabavni ili kulturni centar u Hrvatskoj, a od 2008.

godine pokušava kupiti zapušteni hotel Bijela kuća u Bolu na otoku Braču.

Obraćajući se okupljenim poduzetnicima, ministar Popijač istaknuo je da Hrvatskoj trebaju industrijske investicije te pozvao poljske ulagače u Hrvatsku. Kao područje moguće suradnje na forumu je istaknuta i ekološka proizvodnja o čemu je govorio poljski ministar zaštite okoliša Andrzej Kraszewski. Prema

podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena Hrvatske s Poljskom u 2010. godini iznosila je 522,5 milijuna dolara i u odnosu na 2009. smanjena je za 3,2 posto. Pritom je izvoz robe iz Hrvatske u Poljsku povećan za 4,7 posto, na 119 milijuna dolara, a uvoz robe iz Poljske smanjen je za 5,3 posto, na 403,5 milijuna dolara.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

››

Tražimo priliku za izvoz u Poljsku, no mislim da su Poljaci ovdje došli kako bi svoje proizvode izvozili nama Ante Bazina, direktor Hidraulike Kutina

tema 6-7

PLINSKI BizniS Državna administracija tri godine nije učinila ni šta plina u Grubišnom Polju, koji je Vlada uvrstila u državne invest

Neodlučnost Vlad hrvatsku energet Ina četiri godine odugovlači s ishođenjem rudarske koncesije za eksploataciju plina u Grubišnom Polju, što je ugrozilo plan Plinacra da ondje sagradi vršno podzemno skladište plina, a u međuvremenu je Mol u blizini hrvatske granice sagradio tri nova velika podzemna skladišta plina koja će mu omogućiti da hrvatski plinski sustav drži "na kratkoj uzici"

Projekt gradnje vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju već je treću godinu zaredom mrtvo slovo na papiru unatoč pokušajima Plinacra da to toliko potrebno skladište, koje zbog kalkuliranja i zakulisnih igara u Ini i Molu godinama stoji neiskorišteno, privede svrsi i uključi u hrvatski plinski sustav. Taj je projekt zbog strateške važnosti uvršten i u državne investicijske energetske projekte, one iste kojima se krajem prošle godine pohvalila premijerka Jadranka Kosor. No, osim hvalisava mahanja papirnatim projektima, koji su daleko od realizacije, državna administracija nije učinila ništa kako bi konačno riješila nedefinirani status toga polja.

Ministarstvo gospodarstva potvrdilo nam je, naime, da su još 2006. u plinskom polju Grubišno Polje, na temelju provedenih geoloških istraživanja, potvrđene veće rezerve plina, a već u ožujku 2007. Ini je odobrena eksploatacija plina iz tog nalazišta, no uz obvezu da do kraja te 2007. godine ishodi potrebnu rudarsku koncesiju bez koje ne može početi eksploataciju. Kako Ina do predviđenog datuma (31. prosinca 2007.) nije zatražila koncesiju, rok joj je

dva puta produljivan, a posljednji je istekao 31. prosinca prošle godine. Do toga datuma Ina nije ni formalno zatražila rudarsku koncesiju te je plinsko polje Grubišno Polje ostalo neiskorišten izvor čija eksploatacija ni do danas nije počela.

Kalkuliranje troškovima

Plinacro je 2009. zatražio od Ine da mu ustupi neiskorišteno plinsko polje u Grubišnom Polju kako bi se nalazište iskoristilo za gradnju podzemnoga skladišta plina koje bi izlaznim kapacitetom od 100.000 prostornih metara plina na sat moglo pokriti vršna opterećenja potrošnje u zimskim mjesecima i rasteretiti sadašnje skladište u Okolima te tako stabilizirati opskrbu plinom i povećati sigurnost plinskoga sustava u ogrjevnoj sezoni.

Načelni pregovori o ustupanju eksploatacijskog polja, koji su potom vođeni, do danas nisu dali nikakva konkretnog rezultata iako su razgovori nastavljeni i traju i danas. Tvrtka PSP Okoli je od Ministarstva gospodarstva u međuvremenu zatražila dokumentaciju potrebnu za izradu projekata kako bi ispunila uvjete za dobivanje koncesije za plinsko polje Grubišno Polje.

Ina, odnosno njezin većinski vlasnik Mol, pokušala je kalkulacijama i odugovlačenjem s ishođenjem rudarske koncesije, iskorištavajući činjenicu da ih zbog nepoštovanja rokova postavljenih za reguliranje koncesijskog ugovora nitko neće pozvati na odgovornost, smanjiti trošak plaćanja koncesije. Podsjetimo da je Mol u nedavnim pregovorima s hrvatskom Vladom o preuzimanju plinskog biznisa pokušao ishoditi smanjenje intenziteta porasta rudarske naknade koju plaća državi za vađenje plina.

Mol je, dakle, samo iskoristio svoj položaj onoga tko može kalkulirati i otezati, čak i ako time nanosi štetu hrvatskoj državi, a nadležno tijelo odgovorno za dodjelu rudarskih koncesija nije učinilo ništa da ih u tome spriječi. Doduše, Ministarstvo gospodarstva od Vlade je dobilo nalog da poduzme sve potrebne radnje kako bi se projekt u što kraćem roku mogao početi realizirati, no ni nakon toga nije mnogo učinjeno. U tom su smjeru održani i neki sastanci sa zainteresiranim stranama, odnosno s predstavnicima Ine i Plinacra (vlasnika tvrtke PSP Okoli), ali konkretnog rješenja pro-

Plinsko skladište Okoli Neiskorišteno plinsko polje u Grubišnom Polju pokrit će vršna opterećenja potrošnje u zimskim mjesecima i rasteretiti sadašnje skladište u Okolima Snimio hrvoje dominić

blema još nema na vidiku.

Iz pregovora Ine i Plinacroa, koji se vode pod okriljem Ministarstva gospodarstva, nije još posve jasno ni kako bi Plinacro mogao preuzeti Grubišno Polje, odnosno treba li Plinacro Ini i Molu isplatiti određenu naknadu na ime dosadašnjih ulaganja u istraživanje polja, ili bi pak Ina i Plinacro u gradnju budućeg skladišta plina krenuli zajednički, u nekoj vrsti partnerskog odnosa, što pak zahtijeva preciziranje vlasničkog odnosa među partnerima.

Mađarska skladišta

Zanimljivo je pripomenuti kako važeći Zakon o rudarstvu iz 2009. uopće ne predviđa mogućnost oduzimanja već odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, čak ni kada se ne poštuju određeni rokovi za ishođenje rudarske koncesije. Ta je činjenica, zajedno s neodlučnošću Vlade, koja je prvo riješila da će preuzeti kompletan plinski biznis u zemlji, a onda krajem prošle godine od toga ipak odustala, Ininom suvlasniku Molu samo dala vjetar u leđa za nova odugovlačenja i kalkulacije o Grubišnom Polju.

Neodlučnost hrvatske Vlade kada je riječ o kon-

troli plinskog biznisa mogla bi, na žalost, imati dodatne štete po našu energetsku neovisnost. Naime, Mol je u međuvremenu, samo u posljednjih nekoliko godina, u blizini hrvatske granice sagradio tri nova, velika podzemna skladišta plina koja će mu, uz upravo dovršenu plinsku interkonekciju Donji Miholjac - Dravaszerdahely, omogućiti da hrvatski plinski sustav drži "na kratkoj uzici" i njime upravlja u skladu sa svojim interesima, odnosno da Hrvatsku drži energetski ovisnom o tom plinskom pravcu, po-

nila ništa kako bi riješila status projekta gradnje vršnoga skladinvesticijske energetske projekte

business.hr Četvrtak 17/2/2011

ade ugrožava etsku neovisnost

sebno uzme li se u obzir da će za koju godinu Hrvatska upravo preko te interkonekcije vrlo vjerojatno biti spojena na buduću trasu Južnog toka.

Istodobno, što je jednako zabrinjavajuće, Mol je očito uspješno zaustavio gradnju novog podzemnog skladišta plina veličine postojećeg u Okolima, a Ina ga je bila obvezna sagraditi na temelju odluke Vlade iz 2006. godine. I o tu se obvezu Ina (odnosno Mol) oglušila, i opet bez posljedica.

Na naše pitanje upućeno Ini zašto ni do danas nije za-

tražena rudarska koncesija za eksploatacijsko polje u Grubišnom Polju, nismo dobili konkretan odgovor. Ina je u svojem odgovoru samo načelno naglasila da "u potpunosti podupire aktivnosti Vlade kojima se osigurava energetska sigurnost Hrvatske", ali bez objašnjenja što pod tim podrazumijeva. Dodaje se i da je Ina, ako državne institucije donesu odluku o gradnji dodatnog podzemnog skladišta plina, "spremna ponuditi profesionalnu podršku kako bi se projekt realizirao". Neslužbena informacija koju smo

u međuvremenu doznali, a kaže da je Ina ipak podnijela zahtjev za rudarsku koncesiju za Grubišno Polje, ali nakon isteka predviđenog roka, odnosno nakon 31. prosinca 2010., kazuje suprotno. Inin zahtjev za rudarsku koncesiju sada je u direktnom sukobu s pokušajima Plinacra da eksploatacijsko polje u Grubišnom Polju osigura za buduće skladište plina.

Rok 2013. godina

Inine kalkulacije i zavlačenja, kao i odluka kompanije da "zaboravi" posljednji

datum za ishođenje koncesije za to eksploatacijsko polje, pa onda naknadno podnošenje zahtjeva za koncesiju mimo određenog roka, ugrozili su pokušaj Plinacra kao državne tvrtke da vršno podzemno skladište plina u Grubišnom Polju privede funkciji do planiranog roka 2013. godine. Taj je rok, zbog još neriješena statusa eksploatacijskog polja, doveden u pitanje i vjerojatno neće moći biti ispunjen. Posljedice će, kao i uvijek, trpjeti hrvatski potrošači, a na očitom je gubitku i država,

koja iz još nejasnih razloga tolerira samovolju Ine i Mola.

Jedan od tih "nejasnih" razloga možda treba tražiti u činjenici da hrvatska Vlada još nije u stanju riješiti zavrzlamu oko plinskog poslovanja u Hrvatskoj i s Molom dogovoriti obostrano prihvatljive uvjete za preuzimanje plinskog biznisa. A to je "oružje" koje Mol obilato koristi u zaštiti vlastitih interesa u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 17/2/2011

SOPNICA JELKOVEC

SSSH TRAŽI

Jamstveni fond za kredite

Smjenite ravnate- Skuplja sindikalna ljicu HZZ-a koĹĄarica

Zagreb. Nakon ĹĄto je snizio cijenu stambenih kvadrata u naselju Sopnica Jelkovec sa 1295 na 1149 eura, Zagreba ki holding osigurat e uz pomo Hypo Alpe-Adria banke i jamstveni fond za korisnike kredita.

Ako korisnik ostane bez redovitih primanja, dobit e mirovanje za otplatu do 18 mjeseci, bez troĹĄkova otplate i pla anja kamata za to razdoblje. N. C.

Zagreb. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) smatra kako je nedopustivo da hrvatska javnost dva tjedna eka i ne zna podatak o viĹĄe od 334 tisu e nezaposlenih te pita tko prikriva crne statistike. "PokuĹĄaj da se ova istina prikrije zasluĹžuje ne samo javnu osudu ve trenuta nu smjenu ravnateljice Hrvatskoga zavoda za zapoĹĄljavanje", naglaĹĄavaju iz SSSH. H

STAMBENI KREDITI

DrĹžava subvencionira kamatu od 4,95%

SVITA vode ih bankara bila je dobro raspoloĹžena prije po etka sastanka

'To e biti fiksna kamata na odre eno razdoblje, a nakon toga nadamo se da e u Hrvatskoj biti sigurnija klima za uzimanje stambenih kredita', najavljeno je nakon sastanka Vlade i bankara Premijerka Jadranka Kosor najavila je ju er nakon sastanka s elnicima sedam banaka u Banskim dvorima kamatnu stopu od 4,95 posto za stanove iju e kupnju subvencionirati Vlada.

Vlada je od bankara dobila snaĹžnu potporu glede zavrĹĄetka pregovora o ulasku u EU jer e jedna od pozitivnih posljedica zavrĹĄetka tih pregovora biti smanjivanje kamata, dodala je Kosor.

Premijerka nije Ĺželjela govoriti o detaljima novog modela, no predsjednik Uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrovi rekao je novinarima kako Vlada ra una da e kroz taj projekt sub-

vencionirati kupnju tisu u stanova u ovoj godini. "To e biti fiksna kamata na odre eno razdoblje, a nakon toga nadamo se da e u Hrvatskoj biti sigurnija klima za uzimanje stambenih kredita", pojasnio je.

Adrovi kaĹže kako statisti ki podaci HNB-a pokazuju vidljiv pad kamatnih stopa na stambene kredite u 2010. godini. Te stope trenuta no iznose prosje no 6,02 posto, s daljnjom tendencijom pada, koji e se sigurno dogoditi tijekom ove godine.

Neka istraĹživanja kazuju nam da kamatna stopa ne prodaje stan, ve su bitni cijena stana i sigurnost da u idu ih tri do pet godina kupac ne izgubi stan ni mogu nost otplate kredita, napominje Adrovi . Prema rije ima premijerke Kosor, na danaĹĄnjem sastanku nije bilo govora o uvo enju poreza na banke, a tako er je demantirala spekulacije nekih medija kako ju

je "o tome pou io" ma arski premijer Viktor Orban tijekom njegova nedavna posjeta Hrvatskoj.

"S elnicima banaka ju er se razmatrao i dora eni model A plus kreditiranja poduzetnika za koji prva aukcija kre e idu eg tjedna, a Vlada od nje puno o ekuje.

Izmjenama modela uklju ili smo ve i broj korisnika, a potencijal koji se gospodarstvu nudi bit e gotovo tri milijarde kuna", najavila je Kosor. Tako er e se intenzivno raditi na doradi modela B za pomo malim poduzetnicima.

Na sastanku u Banskim dvorima bili su predsjednici i lanovi Uprava Raiffeisen banke, Erste&Stiermärkische banke, Hypo Alpe-Adria banke, Hrvatske poťtanske banke, Zagreba ke banke, Privredne banke Zagreb i Societe generale - Splitske banke. H

NHS

Zagreb. Sindikalna koĹĄarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) pokazuje da su minimalni Ĺživotni troĹĄkovi etvero lane obitelji za sije anj iznosili 6665,59 kuna, ĹĄto je 0,14 posto viĹĄe nego u prosincu. Prosje na pla a za studeni, ispla ena u prosincu, iznosila je 5584 kune, a pokriva 83,77 posto prosje ne koĹĄarice, ĹĄto je 3,38 posto viĹĄe nego prethodnog mjese-

ca. Razlog za toliki porast leĹži u rastu prosje ne pla e u odnosu na prethodni mjesec za ak 233 kune zbog isplate boĹži nica i povrata poreza na zadnjoj pla i u godini, isti e NHS. Sindikalna koĹĄarica za podstanare iznosila je 8518,80 kuna, a pokrivenost prosje nom neto pla om bila je 65,55%. KoĹĄarica za doma instvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosila je 3611,85 kuna, ĹĄto je 0,12 posto viĹĄe nego u prosincu. Pokrivenost koĹĄarice prosje nom mirovinom bila je 59,92%, ĹĄto je 0,12% manje nego u prosincu. H

'Oporezivan kreditiranje Ve je i sama najava poreza na banke ili "prisilnog" spuĹĄtanja kamatnih stopa uzburkala duhove u zemlji. Iako je sasvim jasno da e Jadranka Kosor odustati od zahtjeva za smanjenje kamata ili oporezivanje banaka, navodno bi s bankarima mogla razgovarati o modelu A+ i modelu poticanja prodaje stanova.

Business.hr je razgovarao s Tomislavom Krpanom, prokuristom i glavnim direktorom za poslovanje s gra anstvom, malim poduzetniĹĄtvom i obrtom u Societe Generale Splitskoj banci, koji je objasnio ĹĄto bi se dogodilo kada bi se Vlada uplela u poslovanja banaka te zaĹĄto kamate u Hrvatskoj padaju sporije nego u ostalim zemljama.

Kako bi na poslovanje banaka, cjelokupno gospodarstvo i te ajnu politiku utjecalo uvo enje novog poreza na banke?

Na razini bankovnog sustava izvjesno je da bi posljedica uvo enja novog poreza na banke bila zaustavljanje trenuta nog trenda pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno vjerojatni su ak i pritisci na pove anje kamatnih stopa.

Naime, teret novog nameta vrlo bi se vjerojatno raspodijelio izme u poslovnih banaka i klijenata. Tako er, ĹĄto je moĹžda joĹĄ vaĹžnije, jest injenica da bi takav potez smanjio kreditnu aktivnost banaka,

ĹĄto bi usporilo oporavak cjelokupnog gospodarstva, ali i odgodilo nuĹžan investicijski ciklus u realnom gospodarstvu pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Nadalje, izvjesno je da bi taj potez doveo i do ve ih pritisaka na rast inozemnog duga privatnog sektora te pove anja ranjivosti hrvatskoga gospodarstva. Me utim, najviĹĄe bojazni izazivaju mogu e negativne implikacije takvog poteza na makroekonomsku stabilnost, odnosno prije svega utjecaj na te ajna kretanja. Naime, uvo enje posebnog poreza rezultiralo bi i dodatnim odljevom kapitala iz Hrvatske, a ne smijemo zaboraviti ni injenicu da se priljev stranih ulaganja ve smanjuje i rast inozemne pasive banaka usporava uslijed puno sporijeg oporavka doma ega gospodarstva od zemalja u okruĹženju.

Dodajmo i da se posebna porezna presija tipi no uvodi za djelatnosti koje generiraju ekstraprofit ili su predmet zaĹĄti enog poloĹžaja poput monopola. Kod hrvatskih banaka nije rije ni o jednom ni o drugom. Profitabilnost bankovnog sektora spala je na niske grane jer bankovni sustav proizvodi povrat na kapital negdje na razini 8% - to nije nikakav ekstraprofit. A poseban porez banke u neku ruku ve pla aju kroz neuobi aje-

OGLAS

anje banaka usporilo bi nje i povećalo inozemni dug' INTERVJU: TOMISLAV KRPAN Prokurist Societe Generale Splitske banke upozorava kako je Vlada prva odgovorna za visinu kamatnih stopa u Hrvatskoj jer su makroekonomski rizici i dalje povišeni, što potvrđuje i nedavna korekcija kreditnog rejtinga Hrvatske, a oni izravno ili neizravno povećavaju cijenu zaduživanja svih domaćih sektora, pa tako i banaka

››

'U 2011. očekujemo nastavak trenda pada kamatnih stopa, i to zbog daljnjeg rasta konkurentskih pritisaka u uvjetima sve manje potražnje za kreditima'

Što usporava trend pada kamatnih stopa? � Veći dio 2010. godine prevladavao je trend pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno stopa na kredite, za građane i poduzeća. Treba ipak naglasiti da postoji nekoliko čimbenika koji usporavaju taj trend. Prvo, makroekonomski rizici, pogotovo fiskalni, i dalje su povišeni, što potvrđuje i nedavna korekcija kreditnog rejtinga Hrvatske.

Povećani makroekonomski rizici izravno ili neizravno povećavaju cijenu zaduživanja svih domaćih sektora, pa tako i banaka. Drugo, tijekom prošle, a vjerojatno i ove godine može se očekivati daljnji rast udjela "loših kredita" u ukupnom kreditnom portfelju, što smanjuje mogućnosti za smanjenje kamatnih stopa.

Treće, visoke potrebe države za (re)financiranjem na do-

snimio ŽARKO BAŠIĆ

no velik trošak regulatornog opterećenja.

maćem financijskom tržištu indirektno pridonose višim kamatnim stopama unatoč visokoj likvidnosti sustava.

U 2011. očekujemo nastavak trenda pada kamatnih stopa, i to zbog daljnjeg rasta konkurentskih pritisaka u uvjetima sve manje potražnje za kreditima. Navedeni će čimbenici jako utjecati na dinamiku smanjenja kamatnih stopa, a na njih poslovne banke ipak

ne mogu znatnije utjecati.

Bi li niže kamatne stope potaknule građane na potrošnju s obzirom na crne statistike s tržišta rada? � Teoretski bi smanjenje kamatnih stopa trebalo rezultirati rastom potrošnje građana i povećanjem investicija poduzeća. Ipak, u Hrvatskoj je situacija malo drukčija pa u obzir treba uzeti i druge čim-

benike. Tako, primjerice, moramo znati da bi niže kamatne stope teško rezultirale i rastom potražnje za kreditima stanovništvu, a samim time i značajnijim rastom potrošnje. Naime, najveći utjecaj na potražnju za kreditima ipak imaju negativni trendovi na domaćem tržištu rada, odnosno daljnje smanjenje razine zaposlenosti. Također, u relativnim iznosima zaduženost

hrvatskih kućanstava već je viša negoli u usporedivim gospodarstvima u okruženju.

Slažete li se s tvrdnjom da visoke kamate koče investicije poduzetnika? � Kada govorimo o poduzećima, važno je naglasiti da financijski stabilna poduzeća za kapitalna ulaganja već sad mogu u domaćim bankama osigurati financiranje po povoljnijim uvjetima, čak i u usporedbi s primjerice HBORovim modelom B. Međutim, problem investicija privatnog sektora prvenstveno leži u visokim administrativnim barijerama, nesigurnim uvjetima poslovanja te visokim poreznim i parafisklanim opterećenjima. Također, potaknu li se potrošnja i investicije u dosadašnjem obliku bez promjena u gospodarskoj politici, kao rezultat ponovno ćemo zabilježiti povećanje vanjskih neravnoteža, odnosno rast trgovinskog deficita te manjak na tekućem računu platne bilance.

Ne smijemo zaboraviti da su domaće banke najveću dobit u apsolutnim iznosima ostvarivale dok su kamatne stope na kredite bile na niskoj razini u razdoblju prije krize. Stoga, dopuste li to tržišne okolnosti, banke neće odugovlačiti sa smanjenjem kamatnih stopa.

Nikola Sučec

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 17/2/2011

VARAŽDINSKE INVESTICIJE

LakĹĄe do novca EU nego do sufinancijera

VaraĹždin. Od 187 projekata pristiglih na drugi natje aj programa Prekograni ne suradnje Hrvatska-Slovenija, u sklopu IPA programa, 22 su i odobrena, a u sedam od njih sudjeluju institucije i udruge iz VaraĹždina. Tako je varaĹždinski TehnoloĹĄki park nositelj 157.000 eura vrijednog projekta za

smanjenje nezaposlenosti mladih, a zajedno s varaĹždinskim Fakultetom organizacije i informatike sudjeluje u projektu FIDES iji je fond 876.000 eura i cilj mu je prepoznavanje i razvoj inovativnih potencijala. Kao partner sudjeluje i u 813.000 eura vrijednom projektu INTERINO vezanom uz cjeloĹživotno u enje te projektu SOCPOD ijih e se 456.000 eura utroĹĄiti za razvoj socijalnog poduzetniĹĄtva.

"Ne treba pomisliti da kroz odobrenih sedam projekata samo u VaraĹždin stiĹže viĹĄe od

tri milijuna eura, koliko je njihova ukupna vrijednost. Naime, naĹĄe su institucije samo jedan od partnera, pa kada se njihova vrijednost podijeli s ostalima te umanji za iznose naĹĄeg sufinanciranja, ispada da e ukupno sti i manje od pola milijuna eura", upozorava prof. dr.

Tihomir Hunjak, dekan FOI-a.

Ukazuju i na to da se u VaraĹždinu razvila sloĹžena struktura institucija koje se natje u za novac iz EU fondova, Hunjak poziva na njihovo uskla ivanje i zajedni ko djelovanje kako bi se lakĹĄe osigurao novac nuĹžan

za sufinanciranje projekata. Na to upozorava i Andrija Petrovi , direktor varaĹždinskog TehnoloĹĄkog parka. " etiri nova projekta TehnoloĹĄki park trebat e sufinancirati s ukupno 141.000 eura. To nam nije problem, ali pitanje je kako emo financirati ve e projekte kakvi e nam biti dostupni u strukturnim i kohezijskim fondovima", kaĹže Petrovi . Stoga se u VaraĹždinu ve razmatra mogu nost stvaranja posebnog fonda za sufinanciranje EU projekta uz pomo bankarskih kredita. I. K.

ÄŒetvrtina stanova u vlasni Grada Zagreba bespravno DUĹ˝NI POLA MILIJARDE KUNA ZA NAJAM Prema procjenama Ministarstva financija, Zagreb je od 2008. do sredine 2010. zbog povrata poslovnih prostora prijaĹĄnjim vlasnicima ili utvr ivanja vlasniĹĄtva RH na temelju Zakona o naknadi izgubio nekretnine trĹžiĹĄne vrijednosti od ak 654,7 milijuna kuna Od 3601 prostora u vlasniĹĄtvu Grada Zagreba bespravno se koristi 499 prostora, a za 91 nije potpisan nikakav ugovor.

Zanimljivo je da se u 33 gradska prostora bez ugovora nalaze drĹžavne ustanove, me u kojima i institucije koje vode ra una o poĹĄtovanju zakona - sudovi! Sa gradskim stanovima situacija je joĹĄ gora. Od 7962 stana koji su u evidenciji Grada, etvrtina ih se, to nije 2048 stanova, koristi tako er bespravno.

Kada se tome doda da dugovi od nenapla enih zakupnina za koriĹĄtenje gradskih prostora iz godine u godinu rastu, te da su na dan 31. lipnja 2010. iznosili 581,4 milijuna kuna, dok su dugi s naslova najamnina za gradske

stanove iznosili gotovo 13 milijuna kuna, slika upravljanja gradskom imovinom prili no je poraĹžavaju a.

Prazni stanovi troĹĄak

S druge strane, prazni i bespravno useljeni prostori i stanovi za Grad su veliki troĹĄak jer je duĹžan pla ati zajedni ku pri uvu. Tako je od 2008. do sredine 2010. za prazne i bespravno useljene prostore, te za sve one za koje su prije studenoga 2006. sklopljeni ugovori o zakupu na neodre eno vrijeme, za pri uvu Grad platio gotovo 33 milijuna kuna, a u slu aju praznih i bespravno useljenih stanova ona je u tom periodu iznosila 23,4 milijuna kuna.

Osim toga, oko 13,7 mili-

MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik, vlastitim je izvjeĹĄ em dokazao kako se Grad ne ponaĹĄa u skladu s njegovom devizom o paĹžnji dobroga gospodara SNIMIO HRVOJE DOMINI

juna kuna zakupnina za poslovne prostore Grad je bio prisiljen otpisati jer su trgova ka druĹĄtva ugaĹĄena ili su osobe umrle, ili su pak nepoznatog prebivaliĹĄta. Naime, ovrĹĄni postupci pokazali su se prili no neu inkovitima; osim ĹĄto dugo traju, Grad se u kona nici i nema od ega naplatiti pa esto dobije besko-

risne stvari koje se gomilaju u gradskom skladiĹĄtu.

Sve je to zapisano u materijalu od 120 stranica, koji je gradona elnik Milan Bandi uputio u Gradsku skupĹĄtinu, naziva "IzvjeĹĄ e o stanju gradske imovine od sije nja 2008. do lipnja 2010. godine".

Prema izvjeĹĄ u, od 3601

poslovnog prostora Grad je temeljem ugovora iznajmio njih 2233. Zagreb ima i 592 prazna prostora te 186 kojima je nerijeĹĄen pravni status.

Za 239 prostora pokrenut je postupak iseljenja bespravnih korisnika, dok se za 260 prostora vodi postupak povrata na temelju Zakona o naknadi. Problem je ĹĄto se broj

OSJETLJIVO PITANJE

Policija i vojska bespravno u stanovima Kod bespravno useljenih stanova ovrhe i prisilna iseljenja baĹĄ nemaju u inka. Za gradsku je upravu to vrlo osjetljivo pitanje jer se me u bespravnim stanarima nalazi i 60 djelatnika MUP-a te 59 MORH-a, ali i branitelji i samohrani roditelji. S MUP-om, koji koristi uku-

pno 139 stanova vrijednosti 77 milijuna kuna, i MORH-om, iji djelatnici imaju u najmu stanove trĹžiĹĄne procjene 37, 8 milijuna kuna, Grad pregovara ve 10 godina o zamjeni tih stanova za druge, Gradu potrebne nekretnine u vlasniĹĄtvu RH, ali dogovora joĹĄ nema.

SPA»VA

Smanjen gubitak Zagreb. Drvna industrija Spa va u prošloj je godini ostvarila gubitak od 22,4 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na godinu prije, kada je iznosio 30,4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješ a tvrtke objavljenog na Zagreba koj burzi.

Ukupni prihodi Spa ve iznosili su 178,7 milijuna kuna i pove ani su 1,7 posto. Glavninu

prihod ine prihodi od prodaje koji su smanjeni 9,8 posto, na 148,3 milijuna kuna. Financijski su prihodi istodobno pove ani sa 1,28 milijuna kuna na 5,7 milijuna kuna.

Iz Spa ve u objašnjenju poslovnih rezultata napominju kako im je u ukupnoj prodaji proizvoda i robe udjela na doma em tržištu 47,86 posto, a na inozemnom 52,14 posto. Najzna ajnije zemlje izvoza su Italija, Njema ka, Francuska, Austrija, Srbija i Slovenija.

Ukupni rashodi Spa ve lani su iznosili 201,18 milijuna kuna. H

sništvu no useljena praznih prostora sve više pove ava; primjerice 2008. bilo ih je 450, a sada 592. Naime, mnogi zakupnici uslijed nemogu nosti daljnjeg poslovanja vra aju prostor Gradu.

Tako su u periodu od srpnja 2009. do lipnja 2010. prostor vratila 34 zakupnika.

Zamjena stanova

Broj prostora u vlasništvu Grada, s druge strane, u stalnom je padu zbog postupka denacionalizacije. Tako je 2007. Grad posjedovao 3911 prostora (tu se ubrajaju i garaže), godinu dana poslije 3766, da bi ih na kraju 2009. bilo 3642, a sredinom prošle godine samo 3601. Prema procjenama Ministarstva financija, Zagreb je u tih dvije i pol godine zbog povrata poslovnih prostora prijašnjim vlasnicima ili utvr ivanja vlasništva RH na temelju Zakona o naknadi izgubio nekretnine tržišne vrijednosti od ak 654,7 milijuna kuna!

Grad je na gubitku i kad je rije o stambenom fondu, koji se stalno smanjuje, tako er zbog postupka denacionalizacije. U sije nju 2008.

Zagreb je imao 8268 stanova, a na kraju te godine 8032.

Sredinom 2010. gradski stambeni fond brojio je 7962 stana, ali se tome onda priklju uje i 1300 stanova koje je Grad najmom na 15 godina preuzeo od Zagreba kog

holdinga u naselju Sopnica Jelkovec.

Prema svemu navedenom ispada da Grad i nije najbolji gospodar svoje imovine te da bi bilo najbolje da je se riješi.

Odluke o prodaji poslovnih prostora i stanova donesene su, ali je problem što Grad nema gruntovno uknjiženo vlasništvo. Raspisani su natje aji samo za 30-ak stanova i prostora. Bilo je i prijedloga da prostore koji su prazni iznajmljuje makar za jednu kunu.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

BROJKE

2048

gradskih stanova od ukupno 7962 bespravno je useljeno

581,4

milijuna kuna iznose potraživanja Grada za najam poslovnih prostora

56,4

milijuna kuna pri uve platio je Grad u dvije i pol godine za prazne i bespravno useljene prostore i stanove

OGLAS

doga aji

ALEXANDER PICKER:

Hypo Slovenije vra amo na pravi put

12

business.hr etvrtak 17/2/2011

ARHIVA BUSINESS.HR

> nacionalno > lokalno > svijet

ALEXANDER PICKER, novi predsjednik Uprave Hypo grupe za Sloveniju

Ljubljana. Novi predsjednik Uprave Hypo grupe za Sloveniju Alexander Picker izjavio je da je njegov cilj vratiti djelovanje bankarskog i leasing poslovanja klagenfurtske banke u Sloveniji na pravi put, ali da ne Ĺželi govoriti o grijesima proĹĄlog tjedna smijenjenog menadĹžmen-

ta Hypa u Sloveniji. "Time se bavi posebna skupina koja e u cijelosti provjeriti proĹĄlost i djelovanje slovenskog Hypa na svim podru jima gdje postoje sumnje. To je stvar koja je u procesu, ali ne treba prebrzo donositi zaklju ke. PrijaĹĄnji slovenski menadĹžment ne poznajem. Moja je zada a da banku opet dovedem na pravi put kako bi mogla rasti i razvijati se", izjavio je Picker u razgovoru za ljubljansko Delo.

Budu i da je Hypo u Sloveniji preko leasing ugovora i

zapljene dionica gra evinskih poduze a, koja nisu mogla vra ati dugove, jedan od najzna ajnijih 'igra a' na trĹžiĹĄtu nekretnina, Picker je u razgovoru za vode i slovenski dnevnik (koji je dan kao ulog u hipotekarnom kreditu ĹĄto ga je njegov vlasnik Pivovarna LaĹĄko dobila od Hypo banke) otklonio strahove da bi Hypo grupacija novom poslovnom politikom u Sloveniji mogla dramati no utjecati na trĹžiĹĄte nekretnina ili sruĹĄiti vrijednost poduze a koja su zaduĹžena u toj banci. H

'Da imate viĹĄe kreveta i auta, viĹĄe bi bilo i ĹĄpanjolskih turista' DO I E 25 POSTO VIĹ E Ĺ PANJOLACA Ministar turizma Damir Bajs rekao je da e razgovarati s aviokompanijama o produljenju linija jer su Ĺ panjolci spremni dolaziti u predsezoni i posezoni i njihove ture ne obuhva aju samo obalu, ali i najavio mogu nost zajedni kog nastupa prema tre im trĹžiĹĄtim

"Velik je interes Ĺ panjolaca i za putovanja u kategoriji 'fly and drive', i to u visokoj sezoni, ali ih teĹĄko moĹžemo organizirati jer nema dovoljno automobila", isti e Gabriel Costa, direktor ĹĄpanjolske agencije Panavision FOTO MARKI EVI /CROPIX

Ĺ panjolski turoperatori procjenjuju da bi ove godine mogli dovesti 15 do 25 posto viĹĄe svojih gostiju u Hrvatsku nego lani, kada smo zabiljeĹžili 15-postotni rast broja ĹĄpanjolskih turista (zabiljeĹženo je 211.000 dolazaka i 423.000 no enja).

Hrvatska u Ĺ panjolskoj ima dobar imidĹž i posebice je u zadnje dvije godine porastao interes za turisti ko razgledavanje naĹĄe zemlje.

Prodaja bi bila i ve a, poru uju turoperatori, da se u ĹĄpici sezone moĹže do i do dovoljnog broja hotelskih soba i rent-a-cara, prije svega u Dubrovniku.

S predstavnicima pet ĹĄpanjolskih turoperatora u Madridu se ju er sastao hrvatski ministar Damir Bajs.

Obje su strane zadovoljne

ju toliko na arterske letove nego na redovne linije aviokompanija. Pritom je kazao da je ĹĄteta ĹĄto nema dobrih avionskih veza i u travnju, svibnju i listopadu jer i u tim mjesecima postoji znatan interes Ĺ panjolaca za Hrvatsku.

"Ve je u ovoj godini pove an broj letova iz Ĺ panjolske. Razgovarat emo s aviokompanijama o produljenju linija jer su Ĺ panjolci spremni dolaziti u predsezoni i posezoni i njihove ture ne obuhva aju samo obalu. Ĺ panjolska nam nije samo konkurencija u turizmu nego i veliko emitivno trĹžiĹĄte", kazao je Bajs.

Ministar se dan prije sastao i s drĹžavnim tajnikom za turizam i unutarnju trgovinu Ĺ panjolske Joanom

rastom broja ĹĄpanjolskih turista u Hrvatskoj, a Gabriel Costa, direktor ĹĄpanjolskog Panavisiona, kazao je da i dalje od hrvatskog ministarstva turizma o ekuju pomo u promidĹžbi Hrvatske u Ĺ panjolskoj.

ViĹĄe redovnih linija

"Bilo bi ĹĄteta da ostanemo na ovim brojkama. Ono ĹĄto osje amo na trĹžiĹĄtu Hrvatske jest nedostatak hotelskih kapaciteta. Velik je interes Ĺ panjolaca i za putovanja u kategoriji 'fly and drive', i to u visokoj sezoni, ali ih teĹĄko moĹžemo organizirati jer nema dovoljno automobila", rekao je Gabriel Costa.

Napomenuo je da se organizatori putovanja zbog ve eg rizika viĹĄe ne oslanja-

Mesquidom Ferrandom, nakon ega je kazao da su razgovarali i o mogu nosti zajedni kog nastupa na tre im trĹžiĹĄtima. Tako bi se, primjerice, Kinezima i Indijcima u paketu nudile europske ture koje bi obuhva ale Ĺ panjolsku, Portugal, Hrvatsku te eventualno Sloveniju.

Skupa promidĹžba

Predstavnica Hrvatske turisti ke zajednice u Ĺ panjolskoj Sanja Jeli kaĹže da su takvi paketi sve vaĹžniji u dalekim zemljama koje postaju sve zna ajnija emitivna trĹžiĹĄta, a promidĹžba je u njima jako skupa.

Prema podacima Eurostata, Ĺ panjolci su 2006. godine ostvarili 121 milijun putovanja, a naj eĹĄ e pu-

tuju u Francusku, Portugal i Italiju. Godine 2009. od turizma su ostvarili 38 milijardi eura prihoda, ali su na turisti ke uĹžitke i potroĹĄili gotovo 12 milijardi eura.

U Hrvatsku najviĹĄe ĹĄpanjolskih turista dolazi iz Madrida, Barcelone, Bilbaa i Valencije. Iako sluĹžbena statistika govori da ĹĄpanjolski turist u Hrvatskoj u prosjeku boravi dva dana, Gabriel Costa kaĹže da ture za Hrvatsku obi no obuhva aju tjedan dana.

"Po duljini boravka Hrvatskoj moĹže konkurirati samo Italija, dok se, primjerice, na turama po eĹĄkoj, Ma arskoj i Poljskoj naĹĄi turisti zadrĹžavaju samo po koji dan u svakoj zemlji", kaĹže Costa.

Maja Grbi

mediji/ marketing/ prodaja

KORIST ZA DRUŠTVO Uloga i zna enje neprofitnih organizacija - rješavanje društvenih problema i sudjelovanje u promjenama u društvu - uvjetovali su i (ne)primjenu odgovaraju eg marketinga. Sve neprofitne organizacije svjesno ili nesvjesno primjenjuju barem neke od marketinških alata, primjerice, odnose s javnoš u, ispitivanje potreba korisnika, prikupljanje sredstava, lobiranje. Razlika izme u marketinga profitnih i neprofitnih organizacija jest razli it cilj. U prvom slu aju to je profit, a u drugom ostvarivanje neke koristi za društvo ili zajednicu

etvrtak 17/2/2011

Mobilizacija javnosti klju na za marketing u neprofitnim organizacijama

ISTRAŽIVANJA

Hrvati su 2010. godine poslali gotovo 23,2 milijuna MMS-ova, što je u odnosu na 2009. godinu pad 3,3 posto

Hrvati štede na pozivima i SMS-u > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 17/2/2011

I

ako se mnoge aktivnosti mogu na gotovo istovjetan način primjenjivati u svim djelatnostima, dobar dio marketinških postavki i zakonitosti mora se prilagoditi posebnostima neprofitnih organizacija.

Neprofitni marketing prvenstveno je usmjeren na ostvarivanje ciljeva organizacije, a ne na ostvarenje dobiti ili povrat investicije, ali i u njemu je važno dobiti željeni odgovor od ciljnog tržišta. Odgovor može biti promjena vrijednosti ili ponašanja, financijski doprinos, donacija ili neki drugi oblik razmjene. Ciljeve neprofitnog marketinga dakle oblikuju priroda razmjene i ciljevi organizacije.

Primjena marketinga u neprofitnim organizacijama višestruko je korisna, a njegova važnost može se sagledati dvojako.

Jurica Pavičić u svojoj knjizi "Marketing neprofitnih organizacija" piše kako sustavna primjena marketinga pospješuje djelovanje tih organizacija i kvalitetnije ostvarivanje njihove misije i ciljeva te pozitivno utječe na rješavanje društvenih problema zbog kojih neprofitne organizacije i postoje.

Pavičić u knjizi navodi kako su uloga i važnost neprofitnih organizacija - rješavanje društvenih problema i sudjelovanje u promjenama u društvu uvjetovali i (ne)primjenu odgovarajućeg marketinga te da djelatnici volonteri tih organizacija marketing često smatraju neprimjerenim za primjenu u njihovim organizacijama, a problem koji

U hrvatskim mobilnim mrežama prošle je godine utrošeno 5,97 milijardi minuta ili 0,2 posto manje nego u godini prije, a pad utrošenih minuta nastavio se i u fiksnim mrežama, i to za 0,4 posto s utrošenih 5,25 milijardi minuta, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Uz to što su manje telefonirali, hrvatski su

pritom nastaje uglavnom je terminološki. Naime, kako piše Pavičić, sve organizacije svjesno ili nesvjesno primjenjuju barem neki od marketinških alata, a sam pojam marketinga ponekad može iritirati svojom"tržišnom orijentiranošću", koja se možda ne uklapa u predodžbu koju o neprofitnim organizacijama imaju njihovi djelatnici volonteri, korisnici, donatori ili javnost.

Prepoznatljivost

Marketingu u svim neprofitnim djelatnostima zajedničke su osnovne odrednice i zadaci: spoznavanje i zadovoljavanje potreba korisnika, donatora/financijera, djelatnika/volontera i javnosti, osmišljavanje programa komunikacije organizacije s okruženjem te osiguravanje ukupnog kvalitetnog funkcioniranja organizacije. Saša Šegrt, izvršna direktorica neprofitne organizacije Transparency International Hrvatska, kaže da kao neprofitna udruga marketingu ne pristupaju kako to čini gospodarski sektor, ali mobilizacija javnosti ključna je za njihov rad.

"Naš rad ne bi bio ni legitiman ni moguć kada bismo zagovarali pojedinačne interese i kada ne bismo poticali suradnju s pojedincima i različitim skupinama - demokratskim institucijama, poslovnim sektorom i civilnim društvom", ističe Šegrt. U posljednjih deset godina rade na uspostavljanju i održavanju odnosa s nizom organizacija i pojedinaca, a upravo su taj društve-

zadnjem tromjesečju prošle u odnosu na isto razdoblje godinu prije bilježi rast svih kategorija telekomunika-

cijskih usluga. U razdoblju siječanj-prosinac prošle godine poslano je 3,13 milijardi SMS-ova, što je 10,2 posto manje nego 2009. godine.

Ukupno je 2010. poslano gotovo 23,2 milijuna MMSova, što je u odnosu na 2009. godinu pad 3,3 posto.

Statistika ukupno utrošenih minuta u pokretnim (mobilnim) i nepokretnim (fiksnim) mrežama pokazuje blagi rast u unutarnjem prometu, a izrazitiji pad u međunarodnom prometu, čak 7,5 posto. B.hr

ja u Hrvatskoj, a promovira transparentnost i odgovornost tijela javne vlasti na svim razinama te sprječavanje svih oblika zlouporabe javnih ovlasti. No, da bi to i ostvarili, nužna je ne samo podrška donatora koji financijski omogućavaju njihov rad, već i potpora medija.

"Naš bi rad bio mnogo teži kada se istaknuti pripadnici društva ne bi spremno odazivali našim pozivima da sudjeluju u okruglim stolovima i sličnim skupovima, kada nam svojim savjetima, komen-

tarima i stručnim znanjem ne bi pomagali da oblikujemo prijedloge poboljšanja zakonskih rješenja ili promoviranje unaprijeđenih postupaka. U lobiranju za pozitivne promjene i zagovaranju poboljšanja u skladu s najboljim praksama iznimno nam je važna suradnja s drugim organizacijama civilnog društva i donositeljima odluka, a ni nje ne bi bilo kada nas oni ne bi doživljavali kao poželjnog partnera. Naš rad ne bi bio moguć ni bez volontera koji predanošću omogućavaju rad našeg Antikorup-

arhiva business.hr

građani prošle godine slali i manje SMS-ova i MMS-ova, što je posljedica štednje u prva tri tromjesečja, jer se u

››

Naš je 'marketing' zapravo svakodnevna djelatnost, rad i percepcija javnosti koja neprofitne institucije hrvatskog društva prepoznaje u pozitivnom smislu

Saša Šegrt, izvršna direktorica Transparency Internationala Hrvatska snimio saša ćetković

ni kapital i prepoznatljivo ime koje su izgradili najveće vrijednosti kojima TIH raspolaže. U tom je smislu njihov "marketing" zapravo svakodnevna djelatnost, rad i percepcija javnosti koju javnost, a isto tako i institucije hrvatskog društva, prepoznaju u pozitivnom smislu. Napominje kako nemaju potrebe za nekim drukčijim oblikom marketinga jer ih takav i ne zanima.

Lobiranje i volontiranje

TIH je jedna od stotinu neprofitnih organizaci-

TRENDOVI

PRIZNANJA

Pampers od Facebook fanova stvorio zvijezde

Kempinski Best Brand u 2011.

Veliki interes i aktivnost mama na Pampers Hrvatska Facebook stranici za nove Pampers Premium Care pelene potaknuo je taj poznati brend na angažman deset mama u snimanju Konzumove promotivne kampanje.

"Svaki dan osje am kako je moja djevoj ica zbog pelena Pampers Premium

Care opuštenija i više uživa u igri. Zbog toga sam ponosna što sudjelujem u ovoj kampanji", rekla je mama Ines Majer Kecerin iz Zagreba. Prema rije ima Katarine Štimac iz Odjela

MARKETING NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Podru ja primjene ● Prikupljanje novca može se organizirati kao dugoro no ili povremeno, a naj eš e se odnosi na akcije prikupljanja novca od gra ana, posebna doga anja, lanarine, redovite priloge poduze a i gra ana te velike donacije. ● Organizacija doga anja - prikupljanje sredstava (npr. dobrotvorni koncert za nabavu medicinske opreme), upoznavanje okruženja s organizacijom, aktivnostima i zainteresiranoš u za zajednicu, razvoj osnova za druge oblike prikupljanja sredstava, stvaranje zajedništva me u zaposlenicima i volonterima organizacije, iskazivanje zahvalnosti sponzorima, donatorima i ostalim važnim pojedincima i organizacijama s kojima udruga su-

cijskog savjetovališta i pomažu nam u organizaciji i provedbi edukativnih kampanja, kao ni bez gra ana koji nas svojim zapažanjima upozoravaju na propuste koje treba ispraviti", zaklju uje Šegrt.

Iako dijele zajedni ki cilj, zadovoljenje potreba, konvencionalni marketing zasnovan je na profitabilnim, a neprofitni na op e društvenim kriterijima.

Tako er, konvencionalni marketing usmjeren je na krajnjeg potroša a i cilj mu je pove anje prodaje, smanjenje troškova i po-

ra uje. ● Lobiranje - skup aktivnosti koje neprofitne organizacije provode kako bi utjecale na zakonodavna tijela, državnu ili lokalnu upravu u interesu teme koju zagovaraju. ● Odnosi s javnoš u - neprofitne se organizacije nastoje diferencirati od svojih konkurenata putem konferencije za novinare, redovitih kontakata i poziva medijima da zabilježe ostvareni rezultat, intervjua vodstva organizacije u novinama i sl. Treba naglasiti da se u neprofitnim organizacijama primjenjuju ista, stroga na ela donošenja odluka na temelju analiza i prikupljenih informacija kao što se to radi u marketingu proizvoda/usluga za prodaju na tržištu.

ve anje dobiti, dok je neprofitni marketing ponajprije usmjeren na društvo kao cjelinu, a potom posredno i na pojedinca i cilj mu je pove anje društvenog blagostanja. Stoga je nužna spoznaja o potrebi za pomaganjem drugima te motivima volontiranja kako bi marketinški stru njaci mogli strukturirati usluge neprofitnih organizacija te privu i resurse uz istodobno osiguranje zadovoljstva svih nositelja interesa.

Sanja Hrvojevi Beganovi sanja.hrvojevic@business.hr

za odnose s javnoš u tvrtke Procter & Gamble, Pampers na taj na in nastavlja intenzivno druženje sa svojim potroša ima te zahvaljuje na vjernosti i pra enju Facebook mamama. S. H. B.

Najstarijem europskom lancu luksuznih hotela Kempinski dodijeljena je nagrada Best Brands u kategoriji najbolji pružatelji usluga.

Poznata hotelska grupacija zauzela je tako prvo mjesto na ljestvici, odmah ispred vode e njema ke banke Direktbank ING DiBa i Lufthanse, a rame uz rame s

najuspješnijim brendovima poput Volkswagena, Lega i Applea. Best Brands nagrade specifi ne su po tome što pobjednika ne bira žiri, ve korisnici usluga.

Brendove je u nekoliko kategorija analizirala prestižna njema ka kompanija GfK specijalizirana za istraživanje navika potroša a.

Kempinski Hotels je 2009. ušao i na hrvatsko tržište otvorivši prvi hrvatski luksuzni Golf & Spa resort s pet zvjezdica nedaleko od Umaga. S. H. B.

INTERNET

Niste na društvenim medijima? Ne postojite!

KOMUNIKATORI koji intenzivno i esto koriste društvene medije na poslu zadovoljniji su svojim poslom od onih koji ih koriste rijetko ARHIVA BUSINESS.HR

Društveni mediji postali su jedan od klju nih faktora uspjeha na europskoj marketinškoj i komunikacijskoj sceni, pokazalo je istraživanje Europskog udruženja komunikacijskih direktora i Instituta za medije i upravljanje komunikacijama sveu ilišta u St. Gallenu Europsko udruženje komunikacijskih direktora (EACD) i Institut za medije i upravljanje komunikacijama sveu ilišta u St. Gallenu objavili su istraživanje na temu "Društveni mediji i komunikacijska profesija”, provedeno prošle godine.

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 1400 komunikatora iz trideset europskih zemalja, od kojih je više od 90 posto na vode im pozicijama u svojim organizacijama.

Najviše je privatnika, ak 33 posto, 26 posto ih dolazi iz javnih kompanija, 22 posto iz nevladinih organizacija, dok je 19 posto iz organizacija u državnom vlasništvu ili politi kih organizacija.

Svi su ‘gore’

Možda se ve ina poslodavaca s time ne e složiti, no komunikatori koji intenzivno i esto koriste društvene medije na poslu zadovoljniji su svojim poslom od onih koji ih koriste rijetko. Prema rezultatima istraživanja, najpopularniji društveni mediji su Facebook i YouTube, iza kojih slijedi Twitter. Postali su jedan od klju nih faktora uspjeha na europskoj marketinškoj i komunikacijskoj sceni. To potvr uje podatak da je gotovo 98 posto profesionalnih komu-

nikatora barem pokušalo koristiti društvene medije u poslovanju. Od preostalih koji tvrde da nikad nisu koristili društvene medije tijekom radnog vremena, ak 84 posto ih ipak koristi u privatne svrhe.

Iako najve i broj komunikatora, oko 72 posto, koristi društvene medije za monitoriranje sadržaja, više od 50 posto njih ipak aktivno sudjeluje na jednoj ili više društvenih platformi, koristi ih za izgradnju odnosa s interesnim skupinama i prikuplja informacije o klijentima i konkurenciji. Najviše je komunikatora, takozvanih "širokih korisnika"koji koriste velik broj aplikacija, slijede ih "selektivni korisnici"koji isto ne ine previše te "entuzijasti"koji su najintenziviji u korištenju aplikacija. Gotovo 40 posto "entuzijasta"je na vrlo visokim pozicijama, i to naj eš e na funkciji glavnog direktora za komunikacije.

Stru njaci komunikatori zabrinuti su pak zbog podatka da organizacija na doga anja na društvenim medijima reagira na ad hoc bazi, iako ve ina komunikatora tvrdi da imaju razra en plan za komunikaciju na tim platformama. Samo mali postotak, oko 13 posto ispitanika, koristi usluge agencija specijaliziranih za komunikaciju na društvenim medijima. S. H. B.

KAMPANJA

Nevergreen audicije održat će se 5. ožujka u Dramskom kazalištu u Beogradu i 11. ožujka u MMC studiju u Zagrebu

Izazov za mlade > mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 17/2/2011

Cockta je pokrenula jedinstvenu regionalnu kampanju i međunarodni natječaj Nevergreen putem kojeg će se mladi natjecati za ulogu u Cocktinoj TV reklami i web serijalu Nevergreen. Brend koji je obilježio život mnogih generacija sljedećih će se mjeseci široj javnosti predstaviti putem inovativne regionalne kampanje kojom će Droga Kolinska povezati

arhiva b.hr

šest država - Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Prvi dio kampanje je međunarodni natječaj

u sklopu kojega se mladi mogu prijaviti na audiciju i natjecati se za ekskluzivne uloge u TV reklami i web serijalu Nevergreen koje će se

emitirati sljedećih mjeseci.

Na audiciju će se moći prijaviti putem portala www. cockta.eu, sudjelovanjem na dvije Nevergreen audicije koje će se održati 5. ožujka u Dramskom kazalištu u Beogradu i 11. ožujka u MMC studiju u Zagrebu te prijava na terenu. U međunarodnom žiriju, koji će u finalu izabrati šest darovitih, bit će srpski scenarist i kritičar Aleksandar Radivojević, Ella Dvornik i srpski glumac Sergej Trifunović. S. H. B.

Mystery shoppingom do uspješnijih marketinških kampanja MARKETINŠKI ALATI Rijetko koji poslodavac u Hrvatskoj nije upoznat s pojmom mystery shopping, ali mnogi još uvijek izbjegavaju koristiti tajne kupce za kontrolu kvalitete i poboljšanje marketinga u svojoj kompaniji

V

ećina domaćih poduzetnika nije svjesna činjenice koliko je marketing usko povezan s mystery shoppingom.

Aleksandra Ivljev iz Heraklee, prve agencije za mystery shopping u nas, kaže da se unatoč velikom ulaganju u marketinške kampanje koje služe za privlačenje kupaca često događa da kupac dođe u prodavaonicu potaknut tom marketinškom kampanjom i odustane od kupnje nakon razgovora s djelatnikom. Naime, djelatnici nisu upoznati s akcijom, ne nude je dovoljno ili u konačnici ne pristupe kupcu na pravilan način pa ga svojim ponašanjem odbiju od kupnje. Ističe kako će 68 posto kupaca odustati od kupnje nakon razgovora s 68 posto kupaca odustat će od kupnje nakon razgovora s prodavačem pa je mystery shopping pravi alat za provjeru uspješnosti marketinške kampanje arhiva business.hr

prodavačem pa je tu mystery shopping da provjeri uspješnost marketinške kampanje, upoznatost djelatnika s njom te ih potakne na nuđenje kupcu proizvoda koji su obuhvaćeni akcijom. Zašto uložiti velik novac u marketing ako to ne utječe na ponašanje kupaca?

Višestruka korist

Postoje i poduzetnici koji koriste tu uslugu radi poboljšanja marketinga.

"Rezultati koji se dobiju posjetom tajnih kupaca ne služe samo naručiteljima (primjerice direktorima tvrtki ili voditeljima prodaje i sl.) nego se njima za poboljšanje poslovanja mogu poslužiti brojni odjeli u tvrtki. Odjel ljudskih potencijala rezultate, posebice opis posjeta tajnih kupaca, može koristiti u edukaciji i motivaciji djelatnika, a odjel prodaje za praćenje ostvarivanja prodajnih ciljeva. Direktori će dobiti točan vid u stanje u prodavaonicama, poslovnicama, restoranima i sl., a odjel marketinga važne informa-

cije koje mu mogu poslužiti za izradu marketinškog plana, planiranja razvoja novih proizvoda ili tržišta, provjeru uspješnosti marketinških akcija i u konačnici za upravljanje akcijama", objašnjava Ivljev.

Tajni su kupci zapravo pravi kupci i oni će svoj novac ostaviti upravo u prodavaonicama u kojima su zadovoljni pruženom uslugom. Objektivni komentari koji se dobiju mystery shoppingom, ali i savjeti agencije i tajnih kupaca zapravo su neprocjenjivo vrijedni svakom poduzetniku.

Osigurajmo rast turizma

Heraklea obilježava 7. mystery shopping dan, a njegove glavne poruke su da je mystery shopping davno nadišao mišljenje kako se tajanstvena kupnja radi samo u maloprodaji. Ivljev ističe kako je kroz godine uočena potreba za poboljšanjem kvalitete usluge i što ljubazniji pristup kupcu u apsolutno svim djelatnostima, tako da su danas, uz maloprodaju i posjete taj-

nih kupaca prodavaonicama, bankama, autosalonima i sl., sve češći projekti poput tajnog osiguranika, tajnog gosta, tajnog klijenta, učenika, pacijenta, zaposlenika.

"Ove smo godine mystery shopping dan posvetili turizmu, bankarstvu i osiguravateljskoj djelatnosti budući da su upravo te djelatnosti posljednjih godina pokretači našeg društva. Naši su govornici prepoznali važnost kvalitetne usluge pa su se upravo njome odlučili diferencirati od konkurencije te su ta svoja saznanja podijelili s ostalim sudionicima. Oni smatraju kako je cijela tvrtka tim jer svi djelatnici utječu na uslugu pruženu kupcu, krenuvši od menadžera koji će zaposlenicima vlastitim primjerom pokazati pravilan odnos prema kupcima", zaključuje Ivljev.

Kako bilo, kvalitetna usluga i zadovoljan gost oduvijek su bili i trebaju ostati prioritet. Ono što svaki kupac želi jest rješavanje njegova problema, a za to je potrebna ujednačena kvaliteta usluge na svim razinama tvrtke, u svim prodavaonicama i poslovnicama. To je, međutim, kada je riječ o hrvatskim pružateljima raznih usluga, pokazuju istraživanja, najveći problem jer se upravo odnos prema kupcu, kvaliteta i usluga često zanemaruju. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Četvrtak 17/2/2011

regija/svijet

Rast cijena pogađa one najugroženije koji više od polovine prihoda troše na hranu

B

roj kronično gladnih ljudi u svijetu opasno se približava milijardi, brojci posljednji put zabilježenoj u vrijeme krize hrane od 2007. do 2008. godine, na što svakako utječe rast cijena poljoprivrednih proizvoda u siromašnim zemljama.

Brazil protiv carina

Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick izjavio je da je rast cijena hrane gurnuo dodatnih 44 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo, što je usko povezano s glađu. Prema mišljenju UN-a, broj pothranjenih ljudi kojih je u 2010. godini bilo 925 milijuna do kraja ove godine dosegnut će milijardu.

Svjetska banka i UN koriste različite metode pri procjeni ekstremnog siromaštva i gladi, no procjene njihovih analitičara su podjednake.

"Toliki broj gladnih u svijetu postaje zabrinjavajući.

Globalne cijene hrane u konstantnom su porastu, što tjera milijune ljudi u siromaštvo i pogađa one najugroženije koji više od polovine prihoda troše na hranu", izjavio je Zoellick.

Francuska je stavila globalnu prehrambenu sigurnost u središte svog predsjedništva G20, a u petak će se sastati ministri financija G20 kako bi razmotrili način na koji će se boriti protiv visokih cijena hrane. Ipak, Brazil je zauzeo oštar stav po tom pitanju jer se protivi kontroli i regulaciji

cijena robe te smatra da će većina cijena sama pasti kada se stabilizira tržište. Francuska, pak, inzistira na strožim kontrolama špekulanata, na više informacija o velikim zalihama žita koje se nalaze u izvoznim ili uvoznim zemljama te na ukidanju zabrane izvoza.

Stabilna samo riža

Broj kronično gladnih ljudi koji se ubrzano penje prema milijardi i više je nego zabrinjavajući s obzirom na to da je konstantan broj od ranih osamdesetih sve do 2010. bio 850 milijuna.

Cijene pšenice, kukuruza i soje u posljednjih nekoliko dana znatno su skočile zbog loših žetvi, izvoznih ograničenja te slabih zaliha i rastuće potražnje zemalja u razvo-

arhiva business.hr

SIROMAŠTVO I GLAD Broj pothranjenih ljudi kojih je u 2010. godini bilo 925 milijuna do kraja ove godine dosegnut će milijardu, predviđaju Ujedinjeni narodi, a na sljedećem sastanku G20 glavna tema bit će kontrola cijena hrane

arhiva business.hr

Broj stalno gladnih približava se milijardi Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke, upozorava da glad populacije vodi u političku nestabilnost

ju. Ipak, cijene riže, jednog od najvažnijih proizvoda za globalno osiguranje hrane te glavni proizvod za tri milijarde Azijaca, relativno su stabilne. Osim toga, dobre žetve u mnogim afričkim zemljama održavaju cijene stabilnima iako međunarodne veleprodajne cijene ubrzano skaču.

Prema riječima stručnjaka, oba su faktora ublažila socijalni učinak rasta cijena.

Iva Bikanec

brojka

44

milijuna ljudi posljednji je rast cijena hrane gurnuo u ekstremno siromaštvo

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 17/2/2011

MANJE IZGUBILA

Gubitak Spa ve 22,4 mil. kuna Spa va je u prošloj godini ostvarila gubitak od 22,4 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na 2009. kada je iznosio 30,4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješ a tvrtke objavljenog na ZSE-u. Ukupni su prihodi Spa ve iznosili 178,7 milijuna kuna i pove ani su 1,7 posto.

Glavninu prihod ine prihodi od prodaje koji su smanjeni

9,8 posto, na 148,3 milijuna kuna. Financijski su prihodi istodobno pove ani sa 1,28 milijuna kuna, na 5,7 milijuna kuna. Iz Spa ve u objašnjenju poslovnih rezultata napominju kako na doma em tržištu ostvaruju 47,86 posto ukupne prodaje proizvoda i robe, a na inozemnom 52,14 posto.

Najzna ajnije zemlje izvoza su Italija, Njema ka, Francuska, Austrija, Srbija i Slovenija.

Ukupni rashodi Spa ve lani su iznosili 201,18 milijuna kuna i manji su od onih iz prethodne godine 2,3 posto. B.hr

PODBA»AJ BRODARA

Mediteranska u minusu 11 milijuna Kor ulanska Mediteranska plovidba ostvarila je u 2010. godini 26,08 milijuna kuna prihoda, rashodi su iznosili 37,26 milijuna kuna, a ostvareni gubitak poslovanja 11,18 milijuna kuna, stoji u izvještaju objavljenom na Zagreba koj burzi.

Najve i dio prihoda ostvaren je na inozemnom tržištu, i to u iznosu od 20,25 milijuna

kuna, a ostalih su prihodi od doma eg linijskog prijevoza i prihodi od najmova. Rashodi u kategoriji materijalnih troškova iznose 20,09 milijuna kuna, pla e i naknade radnicima iznose 4,78 milijuna kuna, a rashodi financiranja 8,27 milijuna kuna.

Negativan rezultat poslovanja ostvaren je zbog pada prometa na doma em tržištu, s obzirom na negativnu turisti ku sezonu, a razlog su ujedno financijski rashodi u koje su uklju ene i negativne te ajne razlike. I. B.

7 milijardi prihoda od Le Tiska, Belja, Jamnice i PI IVICA TODORI , vlasnik Agrokora, koji je i bez Konzuma uprihodio gotovo milijardu eura

U GUBITKU BELJE I TISAK Ivica Todori mora biti zadovoljan rezultatima Jamnice i Leda, koji su donijeli po više od 100 milijuna kuna dobiti, ali je Belje, ija dionica posljednje vrijeme raste, uknjižilo više od 63 milijuna kuna minusa nakon dobre 2009. godine, a minus je zadesio i kioske Tiska

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Pet Agrokorovih burzovnih uspješnica - Ledo, Tisak, Belje, Jamnica i PIK Vinkovci, (uz iznimku Konzuma, koji kasni s objavom kvartalnih rezultata) - lani je zajedno zaradilo 206 milijuna kuna uz ukupne prihode nešto ve e od sedam milijardi kuna.

Pritom su neto dobit ostvarili Jamnica (102 milijuna kuna ili ak 42 posto više nego u 2009. godini),

ZAGREBA»KA BURZA

Belje najzanimljivije doma im ulaga ima Trend prelijevanja kapitala iz dionica Ine u manje likvidne dionice, koji na ZSE-u traje ve dva mjeseca, najviše je godio dionici Belja. Nerijetko je baš Belje uz milijunske promete bilježilo iznimne stope rasta. U 2010. dionica je porasla 22 posto, dok je od po etka nadmetanja za Inu dionica porasla ak 66 posto. Najviše je ipak porasla dionica Jamnice, ak 24 posto, ali uz daleko slabiju likvidnost. S druge strane, burzovni gubitnici bili su Tisak i Ledo. Dionica Leda lani je pala 4,5 posto, a Tisak je potonuo ak 26,2 posto.

Ledo (101,7 milijuna kuna ili samo 0,4 posto više nego godinu ranije) i PIK Vinkovci ija je dobit u 2010. godini pala 42 posto i iznosila je tri milijuna kuna. Istodobno su se u gubitku našli Tisak, koji je izgubio gotovo 16 milijuna kuna, i Belje, iji je neto gubitak iznosio ak 63,2 milijuna kuna.

Belje podbacilo Najve e iznena enje vlasniku Agrokora Ivici Todori u zasigurno je priredilo Belje.

Belje je prošle godine zabilježilo gubitak od 63,26 milijuna kuna, a 2009. ostvarilo je gotovo isti rezultat - 63,97 milijuna kuna, ali je tada on imao pozitivan predznak.

No, Belje javnosti nije objasnilo kako se dobitak lani pretvorio u gubitak. U Belju su se samo pohvalili da su prošle godine prodali više od

dva milijuna litara "odli nih beljskih vina" te proizveli 25 vagona pšenice, 30 vagona merkantilnog kukuruza i 166 vagona še erne repe.

Konzum i dalje misterij Tiskovih 15 milijuna kuna gubitka opravdano je, pak, utjecajem krize i padom kupovne mo i gra ana. Ukupni prihodi te tvrtke porasli su šest posto, na 2,986 milijardi kuna, a ukupan rast prihoda može se zahvaliti rastu veleprodaje. Ukupni su rashodi, zbog porasta nabavnih cijena i rasta trošarina, porasli 7,4 posto i bili su samo nešto ve i od tri milijarde kuna.

"Ostvareni gubitak ponajviše je rezultat pada prometa tiskovinama, koji se kontinuirano nastavlja od posljednjeg kvartala 2008. godine, kada je ukupan promet tiskovinama iznosio milijardu

ENERGIJA I HRANA

EBRD zaradio 1,4 milijarde eura Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u srijedu da je u proĹĄloj godini gotovo udvostru ila neto dobit uz rekordna ulaganja koja bi se u 2011. trebala dodatno pove ati. Neto dobit EBRD-a iznosila je u 2010. godini 1,4 milijarde eura za razliku od 746 milijuna eura u 2009., zahvaljuju i poja anim ulaganjima i zapo etom

eda, PIK-a kuna, a u posljednje dvije godine pao je za 202,9 milijuna kuna. Pad prodaje tiskovina rezultat je recesije na trĹžiĹĄtu, a na pad prodaje utje e i znatan rast pretplate na ostale medijske ponude (internet, televizija) pa se stanovniĹĄtvo odri e ovakve vrste robe", poru uju iz Tiska.

Jamnica iznad prosjeka Samo blagi, 0,4-postotni rast dobiti, koja je iznosila 101,7 milijuna kuna, ubiljeĹžio je Ledo. Ukupni prihodi tvrtke pali su 2,75 posto, na 1,14 milijardi kuna, a gotovo tri posto niĹži su bili i ukupni rashodi. Uz gospodarsku krizu, na rezultate Leda negativno su utjecale i loĹĄe vremenske prilike, ĹĄto je rezultiralo manjom prodajom sladoleda.

S obzirom na to da su rezultati Konzuma joĹĄ uvijek misterij, najbolju 2010. godinu od svih sastavnica Agrokora imala je Jamnica, koja je zaradila velikih 102,16 milijuna kuna, 40,83 posto viĹĄe nego u 2009. godini. Visoka neto profitna marĹža od 8,76 posto pokazuje da je flaĹĄiranje vode odli na djelatnost.

Ukupni prihodi premaĹĄili su 1,16 milijardi kuna, porasli su 11,86 posto u odnosu na 2009., dok su 9,36 posto, na 1,06 milijardi kuna, porasli i ukupni rashodi.

Nikola Su ec

oporavku gospodarstava u regiji u kojoj banka posluje.

Ulaganja banke u proĹĄloj su godini dosegnula rekordnih devet milijardi eura, za razliku od 7,9 milijardi u prethodnoj godini. Rekord je zabiljeĹžen i u stavci ukupnog broja pojedina nih ulaganja kojih je banka nanizala 389, navodi se u priop enju. U idu oj godini banka planira odrĹžati visoku razinu ulaganja, u visini osam do devet milijardi eura.

Tako su ulaganja u zemljama u po etnoj fazi tranzicije, uklju uju i Armeniju,

AzerbajdĹžan, Bjelorusiju, Gruziju, Kirgistan, Moldaviju, Mogoliju, Uzbekistan, TadĹžikistan i Turkmenistan gotovo udvostru ena na 920 milijuna eura kroz financiranje 114 projekata. Banka je financirala i 71 projekt u regiji zapadnog Balkana, ĹĄto je 39 posto viĹĄe nego 2009. godine.

Ulaganja u sklopu Inicijative za odrĹživu energiju uve ana su za 64 posto, na 2,2 milijarde eura, i na njih se odnosi gotovo etvrtina ukupnih EBRD-ovih ulaganja u 2010. godini.

Zbog pove anja cijena hrane

pove ana su i ulaganja u poljoprivredni sektor, u kojem su potpisani ugovori o 63 nova projekta ukupno vrijedna 836 milijuna eura, ĹĄto je 31 posto viĹĄe nego u 2009. godini. Ukupna ulaganja u energetski sektor uve ana su za tre inu i premaĹĄila su milijardu eura.

Procjenjuje se da je vrijednost EBRD-ova dioni kog portfelja na kraju proĹĄle godine iznosila 6,3 milijarde eura i da je obuhva ala 237 izravnih ulaganja, stoji u priop enju EBRD-a. B.hr

BROJKA

9

milijardi eura mogao bi EBRD uloĹžiti u projekte i ove godine

INTERVJU: GUIDO KERKHOFF

Nezaposlenost u Hrvatskoj Ä?ini nas nervoznima

GUIDO KERKHOFF, lan Uprave DT-a za Europu i predsjednik Nadzornog odbora HT-a SNIMIO DRAŽEN TOMI

Kriza je snaĹžno pogodila telekom sektor, ali je tok novca ostao stabilan, ocjenjuje lan Uprave Deutsche Telekoma Guido Kerkhoff, koji kaĹže da su rezultati tvrtke u Hrvatskoj bili dobri, ali je makroekonomska situacija loĹĄa Predsjednik Nadzornog odbora HT-a i lan Uprave njegova njema kog ve inskog vlasnika Deutsche Telekoma Guido Kerkhoff isti e kako je telekomunikacijska industrija danas iznimno konkurentna i Ĺžilava. Privatizaciju Telekoma Srbije, za koju se natje e i DT, ocjenjuje teĹĄkom zbog velikog apetita drĹžave, pa nije udo ĹĄto su se neki njihovi veliki konkurenti, poput France Telekoma, povukli iz utrke zbog visoke cijene.

HT je u ponedjeljak objavio poslovne rezultate za 2010. godinu iz kojih se vidi da je prihod smanjen na 8,38 milijardi kuna. Jeste li zadovoljni rezultatima?

Poslovni rezultati HT-a u posljednjem kvartalu proĹĄle godine, ali i na godiĹĄnjoj razini, pokazuju odre en pad, ali naĹĄ se trĹžiĹĄni udjel ne smanjuje i time smo jako zadovoljni.

Na devet od 13 trĹžiĹĄta u Europi DT je pove ao ili odrĹžao stabilnim svoj trĹžiĹĄni udjel, a EBITDA udjel smo ak i pove avali. U etiri drĹžave u kojima DT posluje samo kao mobilni operater imali smo odre enih padova, ali ne prevelikih. Kriza nas je snaĹžno pogodila, no pad prihoda nije se odrazio na tok novca, koji je i dalje vrlo stabilan u HT-u.

Nisam nezadovoljan poslovanjem HT-a, ali nezaposlenost i gospodarska kriza zaoĹĄtrili su cjenovni rat me u telekom operaterima, no i to smo uspjeli amortizirati uvo enjem novog mobilnog brenda Bonbon. Iznimno smo zadovoljni stanjem na trĹžiĹĄtu internetske televizije i naĹĄim trĹžiĹĄnim udjelom, koji je uspore uju i ga s drugim drĹžavama najbolji, a sli no je i s uslugama u mobilnoj telefoniji.

MoĹžete li usporediti stanje na hrvatskom telekom trĹžiĹĄtu s onim u regiji i Europi?

Hrvatsko fiksno telekomunikacijsko trĹžiĹĄte je moderno, ĹĄto se ogleda u velikoj koli ini poloĹženih opti kih kabela

koji osiguravaju velike brzine.

Naravno, tamo gdje su postavljeni i situacija je mnogo bolja nego na ve ini drugih trĹžiĹĄta.

Sli na je situacija i u mobilnoj telefoniji, gdje vidimo veliku penetraciju po broju korisnika i sve ve i rast kada je rije o upotrebi pametnih telefona. Usporedimo li hrvatsko trĹžiĹĄte s onim u zapadnoj Europi, moĹžemo re i da je istog standarda, mnogo bolje nego ĹĄto je to slu aj u drugim isto noeuropskim zemljama.

Ono ĹĄto nas u Hrvatskoj ini nervoznima svakako je visoka razina nezaposlenosti, odnosno ukupna gospodarstva situacija.

Kakvi su planovi DT-a u privatizaciji Telekoma Srbije?

Vidljivo je da se neki potencijalni kupci povla e. Osim France Telekoma, koji je to javno objavio, joĹĄ neki razmiĹĄljaju o tome. Razloge takvom stavu svakako treba traĹžiti u cijeni koju vlada Srbije traĹži za vlasni ki udjel u Telekomu Srbije. OTE je spreman prodati svojih 20 posto udjela prema zahtjevima vlade, a to je svakako dobar signal.

Vlada Srbije traĹži ak osam puta bruto dobit za vlasni ki udjel, ĹĄto je mnogo, jer usporedbe radi trenuta na burzovna vrijednost DT-a je pet puta bruto dobit. Kada se tome doda poslovanje u Srbiji te stabilnost njihova gospodarstva i valute, vrijednost Telekoma Srbije svakako bi trebalo promatrati mnogo druk ije.

DraĹžen Tomi

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Jedan od rijetkih dobitnika u druĹĄtvu milijunaĹĄa u srijedu bila je dionica Atlantic grupe. Atlantic je porastao solidnih 1,4 posto i dohvatio cjenovnu razinu od 795 kuna.

Tijekom dana vlasnika je promijenilo gotovo 800 dionica te maloprodajne grupacije po cijenama od najniĹžih 785,50 do najviĹĄih 802 kune. Ukupan promet Atlantic grupom, koja je porasla tre i dan zaredom, iznosio je 1,4 milijuna kuna.

Belje Dalekovod Ina-industrija nafte d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Ingra Atlantic grupa Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Uljanik plovidba Ericsson Nikola Tesla Dom holding Adris grupa Adris grupa Institut IGH Razvitak d.d.

Luka Plo e EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge uro akovi holding Tehnika Kon ar - elektroindustrija Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Tisak Luka Rijeka Banka splitsko-dalmatinska AD plastik Istraturist Umag d.d.

Fima validus Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Petrokemija Ledo Viadukt Slavonski zatvoreni investicijski fond Croatia osiguranje d.d.

Dioki d.d Jadroplov d.d.

KraĹĄ, prehrambena industrija Jadranski naftovod Auto Hrvatska Riviera Pore Kon ar Konzum Jamnica Zve evo, prehrambena industrija Jadranska banka Hidroelektra niskogradnja OT-optima telekom d.d.

Zvijezda Kon ar Tankerska plovidba LoĹĄinjska plovidba Zagreba ka banka Vupik KaĹĄtelanski staklenici Privredna banka Zagreb Metalska industrija VaraĹždin Liburnia Riviera Hoteli Jadransko osiguranje Valamar grupa Franck prehrambena industrija SN holding Slobodna Dalmacija Badel 1862 Sun ani Hvar BeliĹĄ e Magma d.d. akovĹĄtina Saponia PPK Karlova ka mesna industrija Karlova ka banka Arenaturis Veterina d.d.

Vaba d.d. banka VaraĹždin HUP - Zagreb Plava laguna Maistra Adriatic Croatia International Club d.d.

Jadroagent akove ki mlinovi Uljanik d.d.

Slatinska banka

+ Najve a je gubitnica bila dionica Belja, koja je potonula na 89 kuna i zavrĹĄila u negativnoj blokadi. Na kraju dana pala je 18,36 posto. Razlog su znatno loĹĄiji rezultati za 2010. nego godinu ranije.

Naime, Belje je izvijestilo o gubitku u proĹĄloj godini od 63 milijuna kuna, dok je godinu dana prije poslovalo s dobiti od gotovo 64 milijuna kuna. Na Belje je u srijedu utroĹĄeno 18 milijuna kuna.

Redovan promet: 52.421.976,41 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

88.20 269.01 3,622.00 770.00 14.41 785.50 451.01 321.01 640.00 1,450.32 44.35 277.90 316.00 2,081.18 57.00 1,391.00 740.00 33.96 1,445.00 577.50 600.00 193.21 219.34 115.00 128.30 286.00 9.12 25.00 156.60 6,155.16 299.89 26.00 5,700.00 80.00 161.30 441.10 3,150.00 395.00 215.00 1,162.00 210.80 44,992.51 120.03 2,700.00 164.03 29.25 3,801.00 1,228.00 1,305.05 145.00 269.00 82.00 3,100.00 690.00 2,210.00 2,001.00 3,350.00 41.15 861.17 170.00 30.00 68.00 30.00 600.00 26.05 9.35 159.95 478.00 65.00 65.00 65.20 71.05 1,400.00 1,700.00 63.50 3,261.50 699.00 3,989.96 95.03 115.00

97.99 281.75 3,680.00 780.25 15.14 802.00 475.02 329.68 643.00 1,484.49 45.00 278.27 321.06 2,150.00 57.00 1,538.93 740.00 36.20 1,480.00 580.00 600.00 200.02 230.00 115.00 131.40 300.00 9.50 25.00 162.00 6,300.00 316.07 26.50 5,706.03 86.56 164.99 450.00 3,200.00 400.00 233.98 1,200.00 211.00 44,992.51 126.50 2,700.00 167.00 30.50 3,961.00 1,230.07 1,342.55 155.10 272.00 89.97 3,200.00 690.00 2,210.00 2,026.01 3,350.00 42.00 861.37 170.00 30.12 74.60 30.50 600.00 26.88 9.97 159.95 478.00 65.00 69.47 71.99 71.05 1,400.00 1,700.00 63.52 3,261.50 699.00 3,989.96 95.03 115.00

89.00 275.00 3,680.00 779.00 14.80 795.00 465.01 326.97 640.50 1,460.00 44.40 278.00 316.00 2,084.00 57.00 1,454.99 740.00 34.00 1,445.00 577.50 600.00 195.51 219.34 115.00 131.40 286.00 9.16 25.00 162.00 6,200.00 299.90 26.00 5,700.00 83.00 163.00 442.01 3,200.00 400.00 215.00 1,162.00 210.80 44,992.51 120.03 2,700.00 167.00 30.50 3,801.00 1,228.00 1,305.05 150.00 269.00 82.11 3,200.00 690.00 2,210.00 2,001.00 3,350.00 41.15 861.22 170.00 30.00 74.60 30.49 600.00 26.88 9.35 159.95 478.00 65.00 69.47 71.99 71.05 1,400.00 1,700.00 63.50 3,261.50 699.00 3,989.96 95.03 115.00

-18.36% -4.51% 0.82% -0.76% -4.21% 1.40% -1.07% 0.30% -0.23% -1.35% -0.67% -1.70% -4.24% -3.52% 0.00% -3.96% 0.00% -6.98% -2.89% -0.86% 0.00% -2.25% -3.80% 0.00% 1.08% 0.00% -5.57% 0.00% 1.25% -0.99% -5.40% -0.08% -0.87% -9.49% -0.63% -2.85% 1.59% 0.00% -2.27% -1.54% -0.58% -2.61% -15.16% 0.00% 0.18% -0.62% -6.14% -1.05% -5.43% -5.06% -1.10% -6.16% 0.00% 0.00% -22.46% -1.23% -0.89% -3.18% -3.23% -0.01% 0.00% 5.07% 1.63% 0.00% 1.43% -2.60% -0.65% 3.46% -0.76% 6.79% 2.89% 0.31% 2.93% 0.09% -3.79% -1.17% 4.33% 3.64% 17.16% 1.58%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,75%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

91,918 14,809 970 1,927 100,488 1,795 2,710 3,683 894 287 8,974 1,293 1,000 136 5,000 185 360 6,832 160 370 350 970 792 1,501 1,237 537 16,756 6,000 929 23 424 3,950 18 1,138 551 193 23 142 252 46 255 1 346 16 263 1,350 10 29 26 204 111 328 9 38 11 12 7 535 24 118 595 243 565 25 485 1,240 65 21 150 136 126 100 5 4 104 2 9 1 40 33

8,620,315.02 4,096,582.97 3,540,157.95 1,492,089.85 1,489,060.31 1,429,985.76 1,244,289.53 1,197,984.84 572,261.12 422,502.28 401,251.58 359,457.87 316,022.64 288,077.06 285,000.00 273,147.61 266,400.00 234,909.98 233,381.90 214,191.13 210,000.00 190,049.43 177,728.10 172,615.00 161,127.67 158,706.45 154,366.23 150,000.00 147,125.21 142,347.57 127,527.81 102,766.57 102,677.78 94,580.81 89,633.61 86,574.70 73,200.00 56,690.00 55,139.00 54,717.00 53,803.00 44,992.51 43,433.23 43,200.00 43,176.04 40,274.75 38,416.01 35,652.08 34,708.20 30,396.03 29,928.00 28,204.87 28,000.00 26,220.00 24,310.00 24,257.01 23,450.00 22,427.00 20,669.76 20,060.00 17,858.52 17,518.00 17,115.47 15,000.00 12,635.08 11,839.95 10,396.75 10,038.00 9,750.00 8,859.39 8,620.74 7,105.00 7,000.00 6,800.00 6,606.00 6,523.00 6,291.00 3,989.96 3,801.20 3,795.00

731.18 630.80 36,800.00 1,087.11 111.00 2,650.77 644.81 1,772.18 371.49 1,944.21 331.55 1,885.98 3,038.62 330.48 121.01 323.90 328.75 110.06 273.77 1,485.40 40.86 466.60 1,311.76 54.24 551.83 1,337.05 24.75 33.53 541.26 1,365.05 137.00 87.01 1,753.31 335.49 266.78 607.15 2,377.11 200.00 785.51 71.38 4,785.76 995.50 36.95 322.98 104.19 86.01 381.08 238.46 817.46 99.36 17,229.02 123.61 363.50 13,161.59 33.19 605.58 418.75 259.07 367.89 462.40 156.63 56.11 222.91 698.59 131.02 9.85 105.34 45.95 87.05 151.62 132.81 125.42 659.93 928.74 694.97 362.22 77.48 418.95 212.51 105.68

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 54.00 217.00 1,625.00 705.00 14.13 657.10 290.00 240.00 533.13 1,181.00 27.87 242.21 286.07 1,106.00 56.00 1,160.03 740.00 22.36 871.01 430.00 550.00 135.00 161.54 115.00 80.21 280.00 5.00 22.50 105.50 4,720.12 190.00 15.15 4,502.00 70.00 124.01 305.12 2,332.01 302.00 140.00 909.99 145.00 31,101.00 84.32 2,295.01 120.00 25.00 2,851.00 975.00 1,140.00 121.00 200.00 41.77 612.00 461.06 2,210.00 1,457.01 2,486.50 28.00 655.38 67.90 20.01 58.00 25.00 420.00 23.01 5.11 105.25 305.00 53.00 33.03 54.51 54.00 1,115.16 1,345.00 51.00 2,200.00 515.00 2,950.00 61.11 98.00

118.99 390.00 3,680.00 1,044.18 40.81 829.99 507.77 355.00 675.00 1,777.00 50.00 318.99 373.00 3,289.00 57.00 2,093.00 740.00 52.00 1,909.99 594.99 600.00 274.95 255.00 164.00 146.00 395.00 29.01 25.00 184.73 6,790.00 361.00 34.96 5,999.99 134.97 190.30 497.02 3,520.00 519.00 259.65 2,198.00 225.50 50,000.00 164.00 3,100.00 242.00 44.80 4,604.54 2,450.00 1,615.00 173.00 289.98 230.00 4,000.00 708.00 3,130.00 2,890.00 3,401.00 46.00 944.00 245.00 64.98 123.29 36.50 600.00 69.90 29.49 189.38 500.00 78.00 75.31 78.13 95.00 1,729.00 1,700.00 76.00 3,517.00 699.00 4,000.00 160.01 132.37

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,20 88,00 155,00 0,72 7,60 5,25 250,50 9,84 393,00 15,00 10,30 12,31 0,72 40,45 17,50

63,99 90,89 158,00 0,74 8,00 5,31 257,00 9,85 393,00 15,30 10,49 12,75 0,74 40,50 17,60

63,50 89,20 158,00 0,73 8,00 5,30 252,00 9,85 393,00 15,00 10,49 12,65 0,73 40,50 17,60

63,65 89,08 156,97 0,72 7,99 5,28 252,23 9,85 393,00 15,02 10,34 12,64 0,74 40,49 17,59

1,58 0,48 36,10 83,00 0,95 36,96 0,16 6,79 0,60

1,64 0,48 37,00 83,00 0,95 37,00 0,16 7,00 0,60

1,61 0,48 36,73 83,00 0,95 36,96 0,16 6,99 0,60

1,60 0,48 0,37 0,83 0,95 0,37 0,16 6,99 0,60

31,61 97,00 97,00 90,00 4,69 8,30 4,90 15,03 21,50 82,20 40,67 40,00

33,50 97,00 97,00 90,00 4,80 8,44 4,90 15,49 21,52 83,00 40,67 40,00

31,61 97,00 97,00 90,00 4,80 8,30 4,90 15,10 21,50 83,00 40,67 40,00

33,50 97,00 97,00 90,00 4,73 8,39 4,90 15,12 21,51 82,77 40,67 40,00

0,96 % 0,00 % 2,11 % -2,17 % 2,13 % 1,22 % 0,00 % -1,31 % 0,00 % 0,00 % 0,07 % 1,76 %

19.988,00 491,00 1.375,00 4.181,00 29.001,00 3.081,00 1.400,00 8.700,00 550,00 998,00 2.159,00 9.002,00 7.250,00 434,00 973,00

20.000,00 492,00 1.375,00 4.248,00 30.500,00 3.200,00 1.420,00 9.000,00 550,00 1.002,00 2.180,00 9.500,00 7.300,00 449,00 986,00

20.000,00 491,00 1.375,00 4.201,00 30.010,00 3.153,00 1.400,00 8.853,00 550,00 1.000,00 2.163,00 9.377,00 7.298,00 439,00 976,00

19.999,56 491,37 1.375,00 4.199,99 30.009,89 3.152,91 1.400,04 8.862,23 550,00 1.000,05 2.163,07 9.363,02 7.297,51 436,94 975,01

0,01 % 0,00 % 0,00 % -2,26 % 0,00 % 1,81 % 0,00 % -1,69 % 8,91 % -0,50 % -1,59 % -1,35 % -0,03 % -4,77 % -2,11 %

3.600,00 3.750,00 640,00 530,00 32.000,00 4.450,00 9.150,00 85,00 87,50 88,00 4.199,00

3.601,00 3.801,00 640,00 539,00 32.000,00 4.499,00 9.150,00 88,00 88,00 88,00 4.200,00

3.600,02 3.794,94 640,00 534,02 32.000,00 4.482,03 9.150,00 87,57 87,78 88,00 4.199,25

3.600,02 3.794,94 640,00 534,02 32.000,00 4.482,03 9.150,00 53,86 53,99 54,13 4.199,25

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR NF1N POSR KDIR PETG INDGL SKDR LKPG KBMR GRVG PBGS KDHR ZVTG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S POZAVAROVALNICA SAVA KD ID PETROL INFOND GLOBAL KD LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP ZAVAROVALNICA TRIGLAV

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna ĹĄtednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne PLANINSKO DOBRO GACKO AD GACKO ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO UNIS VALJCICI D.D. KONJIC BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B

Bambi Banat a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad PD Vojvodina a.d. Novo MiloĹĄevo AIK banka a.d. NiĹĄ Komercijalna banka a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad AIK banka a.d. NiĹĄ Agrobanka a.d. Beograd Radijator a.d. Zrenjanin Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE BIM SVETI NIKOLE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 TUTUNSKA BANKA SKOPJE

0,63 % 135610 0,00 % 119567 2,03 % 85840 0,00 % 29638 0,00 % 21833 0,16 % 53439 0,00 % 50000 -0,14 % 1016 0,00 % 9213

217.517,92 57.392,16 31.376,97 24.599,54 20.741,35 19.771,05 8.000,00 7.102,69 5.537,02

90135 8080 4639 4473 13525 2991 5000 1296 750 119 228 198

3.019.193,64 783.760,00 449.983,00 402.570,00 63.928,09 25.105,30 24.500,00 19.590,65 16.130,50 9.850,00 9.272,76 7.920,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB SBT GRNT TEL MPT ALK BIM RMDEN09 RMDEN08 RMDEN07 TNB

680.187,31 148.857,27 139.704,91 136.467,58 79.014,15 74.192,19 61.543,10 54.774,63 47.160,00 40.682,46 20.948,06 19.018,19 16.898,26 10.406,85 8.002,50

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA BMBI NIIS PDVJ AIKB KMBN MTBN AIKBPB AGBN RDJZ ENHL IMLK ALFA FITO AERO SJPT

0,27 % 10686 1,36 % 1671 1,84 % 890 0,69 % 188735 4,97 % 9886 0,00 % 14040 0,60 % 244 0,19 % 5560 9,17 % 120 0,07 % 2709 1,84 % 2025 -0,32 % 1504 -0,27 % 22981 0,00 % 257 0,57 % 455

Razvojna b. Vojvodine Telekom Srpske Telekom Slovenije Sarajevo osiguranje Stopalska banka

+1,82% +1,6% +1,36% +1,22% +1,2%

RZ Uslugi Skopje Agrobanka Bosnalijek Gorenje ZIF Kristal

-2,67% -1,69% -1,31% -0,32% -0,14%

Mercator

AIK Banka

Dan obiljeĹžen iznimnim optimizmom na Ljubljanskoj burzi dobro su iskoristili ulaga i, a jedina dionica iz prve kotacije koja je ubiljeĹžila gubitak bila je ona Gorenja.

Titulu dnevnog dobitnika zasluĹženo je odnijela dionica Mercatora, koja je sko ila gotovo dva posto, uz 140.000 eura prometa. ViĹĄe od 800 dionica Mercatora promijenilo je vlasnika tijekom dana po cijenama izme u 155 i 158 eura.

NiĹĄka AIK banka u srijedu je ponijela titulu gubitnika dana na Beogradskoj burzi. Te su dionice pale tre i dan zaredom, a predstavnici bankarskog sektora ponovno su bili u minusima.

Na AIK banku ulaga i su potroĹĄili gotovo 27 milijuna dinara.

Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo viĹĄe od 6000 dionica te banke po cijenama izme u 4181 i 4284 dinara.

+1,84 -2,26

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKC FBIHKH FBIHKD BIGFRK3 SOSOR VALCRK1 BSNLR BHTSR FDSSR FBIHK1A FBIHK1B

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A DEST-R-A RSRS-O-D RSDS-O-C NOVB-R-E RSRS-O-C PLDG-R-A KRIP-R-A EDPL-R-A

+

Oznaka

etvrtak 17/2/2011

+

Powered by

business.hr

2000 79461 28061 6260 273 1779 3752 330 4815 2635 1076 173 221 3234 1177

39.999.123,00 39.044.376,00 38.583.875,00 26.291.966,00 8.192.701,00 5.609.019,00 5.252.940,00 2.924.537,00 2.648.250,00 2.635.136,00 2.327.458,00 1.619.802,00 1.612.750,00 1.413.080,00 1.147.582,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,10 % 1,20 % 0,01 % 0,76 % 0,00 % 0,43 % 0,00 % 0,09 % 0,32 % 0,00 % 0,53 %

382 344 1553 1457 22 155 44 6897 3645 2084 20

1.375.207,00 1.305.461,00 993.920,00 778.074,00 704.000,00 694.714,00 402.600,00 371.487,98 196.811,99 112.801,48 83.985,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

REGIONALNI INDEKSI +0,90% BIRS +0,17% 839,53 1.003,98 Belex15 -1,13% FIRS -2,70% 765,90 1.684,78 Belexline -0,69% MBI10 +0,19% 1.425,16 2.719,08 SASX10 MOSTE +0,17% 523,69 0,00% 1.122,06 SASX30 NEX20 +0,66% 14.522,53 +0,23% 1.062,29 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,30% WIG20 -0,41% 2.699,08 BUX +0,67% 22.536,34 +0,91% +1,42% ATX +0,17% 2.984,75 indeksa na zatvaranju u +0,40% Stanje srijedu 16. velja e 2011.

FTSE100 6.085,79

DAX 7.428,46

CAC40

4.163,08

MICEX 1,702.80

AMERIÂťKI INDEKSI -0,34% S&P500 -0,36% 12.226,64 1.328,01 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,47% utorak 15. velja e 2011.

2.804,35 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 156,2234

33,79

MP-Global HR

20,67

331,7793

Platinum Global Opportunity 15,4093

20,63

HPB WAV DJE

98,9321

20,15

Ilirika BRIC

114,2593

19,30

FIMA Equity

76,7653

-11,23

ST Global Equity

45,9082

-10,36

C-Zenit

52,3603

-6,58

KD Victoria

14,7268

-5,37

5679,7700

-4,06

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,9638

12,46

ZB global

151,1900

9,11

PBZ Global fond

111,6522

8,23

Erste Balanced

127,8900

7,54

11,2870

7,08

ICF Balanced

120,4923

-8,82

ST Balanced

175,4197

-6,91

HPB Global

104,5258

-2,26

5,7845

-2,23

116,4423

1,00

C-Premium OTP uravnoteženi

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn kn

kn

kn kn kn

kn

$

kn

kn

kn kn kn kn kn

98,6500 86,1427 137,9400 13,3452 11,1928 92,7358 50,2822 56,7963 340,6403 35,5800 117,6167 50,1399 5679,7700 331,7793 27,5822 52,3603 75,8948 111,7000 8,7670 15,4093 68,8700 79,4305 97,0500 14,7268 93,8891 109,1200 89,8700 76,7653 45,9082 102,2530

1,63 0,44 0,40 0,26 0,25 0,22 0,18 0,08 0,08 0,06 0,06 0,01 -0,01 -0,04 -0,06 -0,07 -0,12 -0,13 -0,15 -0,16 -0,20 -0,27 -0,29 -0,34 -0,37 -0,41 -0,44 -0,49 -0,57 -0,59

-1,13 2,85 6,39 4,98 1,68 12,37 2,78 -9,10 -4,54 15,52 8,18 0,60 3,06 7,85 -3,45 9,06 8,06 9,51 6,51 9,91 14,33 14,67 16,07 9,67 9,78 10,36 15,25 4,13 -1,27 10,39

Ilirika Gold Platinum Blue Chip ZB trend KD Prvi izbor AC G Dynamic EM HPB Dioni ki HPB Dynamic Ilirika Azijski tigar MP-Bric HR Erste Total East OTP Europa Plus VB High Equity Poba Ico Equity MP-Global HR NFD Aureus BRIC C-Zenit HPB Titan Raiffeisen World HI-growth Platinum Global Opportunity Raiffeisen C. Europe Capital Two Erste Adriatic Equity KD Victoria OTP meridian 20 ZB aktiv A1 FIMA Equity ST Global Equity NFD Aureus Global Developed

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

N/A 6,30 8,47 12,80 3,60 8,40 1,50 -1,42 4,53 14,55 10,94 6,77 3,89 17,90 -1,74 9,82 9,44 13,38 8,95 28,93 14,12 18,55 15,51 5,20 13,99 14,95 13,50 -2,63 -4,97 14,33

N/A 8,62 12,88 14,27 6,30 1,50 -4,02 6,88 2,72 4,55 14,67 -1,73 -4,06 20,67 3,65 -6,58 11,18 18,93 6,17 20,63 2,06 12,89 2,88 -5,37 6,60 13,65 3,80 -11,23 -10,36 7,09

N/A -4,66 3,95 3,67 5,93 -1,39 -14,25 -14,05 -5,33 -26,35 10,85 -18,49 -14,70 -6,63 -14,22 -19,43 -7,44 1,51 -1,45 -6,22 -6,20 -5,82 -0,56 3,34 -2,22 1,90 -3,82 -3,86 -7,27 0,43

-1,41 1,51 1,58 2,68 -0,66 10,83 3,10 -8,48 -8,32 9,41 4,77 0,82 2,23 3,46 -4,64 4,54 4,17 6,26 1,44 8,75 10,14 4,39 8,15 5,19 4,70 4,94 7,36 1,16 -1,29 4,77

3,799 8,417 189,907 5,692 14,648 20,420 20,291 7,295 12,764 52,960 9,818 12,895 6,234 5,378 7,981 5,949 10,487 41,360 67,656 8,449 203,331 7,368 230,128 72,275 19,925 492,184 12,001 18,949 13,317 63,721

0,30 3,12 8,31 8,01 1,96 5,37 4,47 3,74 2,93 3,38 1,58 3,38 3,56 2,73 3,88 2,99 3,57 7,38 8,98 3,41 5,83 3,83 5,35 11,78 2,80 4,64 2,75 6,71 10,32 5,21

15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced HPB Global AC G Balanced EM C-Premium Raiffeisen Prestige ST Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio ZB global KD Balanced Erste Balanced HI-balanced ICF Balanced ST Aggressive OTP uravnoteženi Agram Trust PBZ Global fond Ilirika JIE Balanced

kn kn

kn

kn

kn

kn

kn kn kn kn kn

83,8461 104,5258 11,2870 5,7845 110,3800 175,4197 162,3900 117,9638 151,1900 8,4248 127,8900 10,3213 120,4923 67,8578 116,4423 73,4675 111,6522 151,5686

0,55 0,26 0,08 0,06 0,00 -0,04 -0,07 -0,07 -0,12 -0,23 -0,26 -0,32 -0,32 -0,65 -0,69 -0,77 -0,84 -1,11

0,67 6,84 2,32 7,10 2,56 2,61 7,13 5,51 6,68 2,34 11,68 5,09 8,80 7,00 9,76 9,26 11,33 1,85

5,67 2,48 4,13 7,21 3,00 -1,36 7,75 8,38 7,78 4,65 10,77 6,23 5,04 6,13 8,64 9,47 15,19 7,78

2,19 -2,26 7,08 -2,23 N/A -6,91 6,81 12,46 9,11 3,23 7,54 5,81 -8,82 1,34 1,00 2,01 8,23 4,05

-3,77 0,83 6,38 -12,67 N/A 7,18 5,89 9,81 4,39 -3,31 0,34 0,35 2,46 -6,92 2,99 0,55 5,83 8,56

-1,20 6,85 0,36 3,43 1,85 2,74 4,63 2,42 2,44 0,62 4,68 0,66 6,54 4,02 8,22 5,06 6,90 -0,09

15,010 93,010 14,451 12,766 202,811 11,785 315,386 7,862 711,728 7,311 106,821 70,535 12,675 2,765 40,006 13,527 304,105 44,030

4,59 5,37 1,96 4,04 0,94 8,10 8,47 1,77 9,62 5,08 10,08 8,98 8,79 5,41 5,18 2,60 9,43 5,07

15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011

kn

159,0200 11,4029 130,7000 125,9301 176,0900 130,1060 128,5687 162,5721

0,05 0,05 0,02 0,02 0,00 -0,01 -0,03 -0,05

-0,30 0,54 0,06 1,29 1,18 0,44 1,29 0,91

-0,62 0,89 1,23 0,27 1,96 1,39 2,03 3,55

3,91 5,35 6,55 4,53 7,43 5,85 4,03 7,55

4,94 1,47 4,35 4,39 6,70 4,50 4,98 8,01

-0,06 0,29 0,29 1,12 0,95 0,42 1,33 0,39

203,654 7,403 285,000 13,515 506,141 133,907 16,554 54,231

9,62 8,98 7,71 5,37 8,73 7,94 5,18 6,31

15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn

$ kn

102,3426 132,8718 163,3021 126,2861 145,6100 139,0900 139,1537 135,8049 132,7020 117,6436 11,3697 10,7257 108,8782 140,2567 124,9186 122,9091 105,8600

0,06 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

0,05 0,52 0,61 0,54 0,84 0,72 0,67 0,68 0,67 0,81 0,63 0,74 0,65 0,42 0,32 0,67 0,54

0,86 1,13 1,25 1,17 1,82 1,59 1,34 1,59 1,53 1,70 1,40 1,54 1,45 0,95 0,66 1,24 1,28

0,95 2,57 2,17 3,43 3,54 3,39 2,59 3,10 3,27 3,26 3,29 3,33 3,30 2,32 2,26 2,50 3,69

1,50 6,27 4,75 4,35 4,82 4,37 4,57 4,39 5,41 5,07 5,52 4,20 4,93 3,25 3,88 4,09 4,15

-0,20 0,25 0,32 0,28 0,44 0,30 0,36 0,28 0,34 0,41 0,33 0,36 0,30 0,21 0,23 0,37 0,26

7,691 1065,284 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 238,113 182,905 136,420 47,149 175,352 143,867 40,864 123,593 543,656

1,55 11,88 10,57 8,57 7,98 7,71 7,40 7,13 5,37 3,28 2,39 1,70 1,77 10,57 5,85 5,15 1,40

15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011 15.02.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB bond HI-conservative Erste Bond HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki Capital One

Capital One

162,5721

7,55

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,0900

7,43

Erste Bond

130,7000

6,55

PBZ Bond fond

130,1060

5,85

HI-conservative

11,4029

5,35

ZB bond

159,0200

3,91

OTP euro obvezni ki

128,5687

4,03

HPB Obvezni ki

125,9301

4,53

HI-conservative

11,4029

5,35

PBZ Bond fond

130,1060

5,85

Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash ZB europlus PBZ Dollar fond OTP nov ani fond Erste Euro-Money

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

BROJKA

84,75 dolara iznosila je cijena barela nafte na ameri kom trĹžiĹĄtu za isporuku u oĹžujku

business.hr etvrtak 17/2/2011

NERVOZNI ULAGAÂťI

Nafta u Londonu preko 102 dolara

Cijene nafte porasle su u srijedu na me unarodnim trĹžiĹĄtima potaknute nemirima u Libiji koji su potpirili zabrinutost da bi se pobuna u Egiptu mogla proĹĄiriti i na vaĹžne proizvo a e nafte na Bliskom istoku. Cijene barela sirove nafte za isporuke u oĹžujku porasle su na ameri kom trĹžiĹĄtu za 43 centa, 84,75 dolara. Na londonskom trĹžiĹĄtu barelom za is-

poruku u travnju trgovalo se po 66 centi viĹĄoj cijeni 102,30 dolara.

Najnovija provala nasilja u bliskoisto noj regiji potaknula je rast cijena na naftnim trĹžiĹĄtima zbog bojazni da bi nemiri u kona nici mogli poremetiti opskrbu naftom. Tako su se u no i s utorka na srijedu prosvjednici u Libiji sukobili s policijom. Obe anje o osloba anju 110 islamskih militanata iz libijskih zatvora, kao ustupak prosvjednicima, nije smanjilo strah od ĹĄirenja nereda. B.hr

BROJKA

5,68 kuna za ĹĄvicarski franak iznosio je te aj te valute u srijedu, nakon poskupljenja od 0,60 posto

LoĹĄi rezultati srezali cijene Belja i Dalekovoda KAKO DOĹ LO TAKO PROĹ LO Prelijevanje kapitala iz Ine u manje likvidne dionica poput Belja doĹĄlo je svojem kraju nakon ĹĄto je ta Agrokorova tvrtka objavila loĹĄe poslovne rezultate Na Zagreba koj burzi i u srijedu su nastavljene prodaje dionica, tre i dan zaredom, a najve e su gubitnice dionice onih kompanija koje su izvijestile o loĹĄim poslovnim rezultatima za proĹĄlu godinu. Crobex je uz promet od 52 milijuna kuna pao 0,75 posto, na 2272,34 boda, dok je Crobex 20 pao 0,81 posto, na 1246,99 bodova.

"Najve e gubitnice na burzi dionice su onih kom-

panija koje su razo arale poslovnim rezultatima za proĹĄlu godinu. No nakon snaĹžnog rasta Crobexa u prosincu i sije nju s tehni kog aspekta negativna korekcija trĹžiĹĄta pomalo je i dobrodoĹĄla", istaknuo je za Hinu Vjeran JureĹĄa, analiti ar u investicijskom druĹĄtvu To One. Najve i promet ostvaren je dionicom HT-a - 22,06 milijuna kuna. Cijena joj pada tre i dan zaredom,

a zaklju ila je u minusu 1,02 posto, na okruglih 290 kuna.

Dalekovod potopljen

Najve a je gubitnica bila dionica Belja, koja je potonula na 89 kuna i zavrĹĄila u negativnoj blokadi. Na kraju dana pala je 18,36 posto.

Razlog su znatno loĹĄiji rezultati za 2010. nego godinu ranije. Naime, Belje je izvijestilo o gubitku u proĹĄloj godini od 63 milijuna kuna, dok je godinu dana prije poslovalo s dobiti od gotovo 64 milijuna kuna. "Gubitak Belja u proĹĄloj godini bio je katalizator prodaja te dionice koja je proteklih tjedana biljeĹžila snaĹžan uzlet cijene", navodi JureĹĄa.

Milijunski promet ostvaren je do sada i dionicama Dalekovoda, Ine, Atlantic grupe i Ingre.

Pritom je dionica Dalekovoda potonula za novih 4,51

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, koja je u srijedu, unato rasprodajama ostalih dionica, ubiljeĹžila solidan rast SNIMIO HRVOJE DOMINI

posto, nakon 7-postotnog pada u utorak, zbog pada neto dobiti te gra evinske kompanije u 2010. na svega 4,3 milijuna kuna, nasuprot godinu dana ranije ostvarenih 82,5 milijuna kuna.

U minusu i Ingra

Jedan od rijetkih dobitnika u druĹĄtvu milijunaĹĄa u srijedu bila je dionica Atlantic grupe. Atlantic je porastao solidnih 1,4 posto i dohvatio cjenovnu razinu od 795 kuna. Tijekom dana

REGIJA

Beograd i treći dan u minusu Nakon jednodnevnog prekida trgovanja, u Beogradu je nastavljeno trgovanja sa solidnim prometima i blagim padom trŞiťta.

Indeks Belex 15 oslabio je tre i dan zaredom, i to 1,1 posto i zavrĹĄio na 765 bodova. NajviĹĄe se trgovalo dionicom Naf-

tne industrije Srbije i ostvaren je promet od 60 milijuna dinara uz nepromijenjenu cijenu. U Banjoj Luci dioni ki su indeksi solidno sko ili.

Birs je porastao 0,17 posto i uhvatio 1003 boda, a ERS 10 porastao je 1,6 posto, na 872 boda. Izraziti optimizam obi-

ljeĹžio je trgovanje na ljubljanskoj burzi. SBI TOP je sko io gotovo jedan posto i dostigao 839 bodova. U prvoj kotaciji u minusu je zavrĹĄila samo dionica Gorenja. Dobitnik dana bio je Mercator, koji je porastao gotovo dva posto, uz 140.000 eura prometa. Uku-

pan promet na Crnogorskoj burzi iznosio je 82.000 eura i ostvaren je kroz stotinjak transakcija. Monex 10 indeks pao je 0,11 posto, a indeks fondova NONEXPIF pao je golemih tri posto, na 6461 bod.

Crnogorski je telekom sko io 0,78 posto. N. S.

vlasnika je promijenilo gotovo 800 dionica te maloprodajne grupacije po cijenama od najniĹžih 785,50 do najviĹĄih 802 kune. Ukupan promet Atlantic grupom, koja je porasla tre i dan zaredom, iznosio je 1,4 milijuna kuna.

Novih etiri posto minusa ubiljeĹžila je i Ingra, na koju je potroĹĄeno 1,5 milijuna kuna. Ina je kraj dana do ekala na razini od 14,8 kuna.

Nikola Su ec

BROJKE

1,1 3,16 posto pao je u srijedu BELEX 15

posto pao je fondovski Monexpix indeks

Crnci su dobri vlasnici - prodaja njihovih kompanija sko ila 55 posto AMERI»KI su crnci rastom prodaje svojih kompanija nadmašili prosjek industrije

Broj tvrtki u vlasništvu crnaca u Sjedinjenim Ameri kim Državama porastao je u razdoblju izme u 2002. i 2007. godine 60 posto, što je trostruko više od ukupnog rasta broja tvrtki, a ostvarile su i ve i rast prodaje nego sve kompanije zajedno. Najnoviji podaci ameri -

GUBITNICI DANA (ZSE) Atlas nekretnine -23,39% MIV -22,46% Zve evo -14,37% Dioki -9,67% Vupik -9,48%

DOBITNICI DANA (ZSE) Uljanik +17,16% Proficio +8,23% Arenaturist +6,79% Badel 1862 +5,00% Jadroagent +4,33% 20 Raste

kog statisti kog ureda pokazali su da je u pet promatranih godina prodaja tvrtki u vlasništvu crnaca sko ila ak 55 posto, dok su sve kompanije u najja em svjetskom gospodarstvu zajedno zabilježile rast prodaje od 34 posto, piše CNNMoney. Iako su biznisi u vlasništvu manjine

60 Nema promjene

19 Pada

INDEKSI CROX Mirex

kojoj pripada i aktualni ameri ki predsjednik Barack Obama jedan od najbrže rastu ih segmenata ameri koga gospodarstva, treba naglasiti da su njihove tvrtke uglavnom male - 87 posto ima prodaju manju od 50.000 dolara, a ve ina ih zapošljava manje od pet ljudi. N. R.

Vrijed.

1,361.3 159,61

Prom.

1.57% 0,12%

Sirova nafta 84,32 Prirodni plin 3,91 Zlato 1.373,51 Srebro 30,76 Goveda 106,32 Kava 299,69

0,58% 0,39% 0,88% ,55% 0,00% 2,04%

BORBA DAVIDA I GOLIJATA

Glazbenik zaplijenio imovinu financijskom divu Patrick Rodgers ime je glazbenika koji ve 17 godina živi u Philadelphiji i postao je lokalni junak nakon što je uspio zaplijeniti imovinu ameri kom financijskom divu Wells Fargu.

Rodgers trenuta no proživljava osvetni ku fantaziju milijuna ameri kih vlasnika nekretnina optere enih hipotekama. Nakon sva e s Wells Fargo Home Mortgageom, posebnom divizijom banke Wells Fargo, i nakon što nije uspio dobiti odgovore na pitanja koja im je uputio, Rodgers je otišao na sud. Njegova sva a s kompanijom po ela je prije gotovo dvije godine.

Rodgers, koji radi kao glazbeni promotor, svoju je trokatnicu sa šest spava ih soba platio 180.000 dolara 2002. i godinama se s hipotekom nosio bez ve ih problema. No, sredinom 2009. njegov

mu je osiguravatelj priop io uznemiruju u vijest - premija osiguranja za njegovu nekretninu e se više nego udvostru iti, jer je Wells Fargo inzistirao na tome da Rodgers osigura zamjensku vrijednost nekretnine, što je iznosilo oko milijun dolara.

Rodgers je odbio platiti višu policu osiguranja i poslao Wells Fargu pismo od etiri stranice traže i više informacija o svemu. Kako mu nisu odgovorili, otišao je na sud, gdje je donesena presuda da se Rodgersu isplati 1000 dolara odštete i sudski troškovi.

Wells Fargo nije platio Rodgersu, pa se on obratio lokalnom šerifu, a sve je završilo time da je sadržaj hipoteke Wells Farga zbog nenapla enih sudskih potraživanja zaplijenjen i ide na dražbu u ožujku. B.hr

PATRICK RODGERS dobio je bitku, ali ne i rat protiv velike banke

PRANJE NOVCA I KORUPCIJA

Newyorška akademija izdala vodič o pranju novca u Hrvatskoj Edcomm Banker’s Academy, svjetski priznata newyorška akademija koja educira banke, financijske insitutucije i štedno-kreditne zadruge, nedavno je izdala besplatan vodi o borbi protiv pranja novca za banke i financijske institucije koje posluju u Hrvatskoj.

Vodi se fokusira na zakone i

druge regulacije koje umanjuju mogu nost pranja novca, a koje su specifi ne za financijske institucije u jugoisto noj Europi. Hrvatska je 1997. godine donijela Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma, koji je Ministarstvo financija dopunilo 2004. i 2008.

Edcomm Banker’s akademi-

Financijske izvještaje doma ih kompanija pratite na...

ja, koja ima 23-godišnje iskustvo u multimedijalnoj edukaciji financijskih institucija, uvidjela je da su korupcija i pranje novca sveprisutni te je, kako se napominje, otvorena za održavanje te ajeva u kojima upoznaje bankare sa zakonskim regulativama pojedinih zemalja. B.hr

www.business.hr

UKRATKO...

Donacija za ime Kandidat za gradona elnika Chicaga Rahm Emanuel izjavio je da e donirati 2500 dolara ako se otkrije osoba koja koristi lažni Twitter profil s njegovim imenom kako bi ga ismijavala.

Armstrong odlazi u mirovinu Najuspješniji ameri ki biciklist i sedmerostruki pobjednik Tour de Francea, 39godišnji Lance Armstrong, objavio je kona ni završetak karijere kako bi se posvetio borbi protiv raka od kojeg je obolio 1996. te vo enju humanitarne organizacije.

Reforme prije svega Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor je, aludiraju i na pritiske javnosti zbog nepopularnih reforma koje nastoji provesti njegova vlada, rekao da e radije odustati od politi ke karijere nego od reformi koje je obe ao kako bi zemlja isplivala iz krize.

www.business.hr