Business.hr broj 830 by Business.hr

VLADA ODLU»ILA 2

Dalmacijavino za kunu, Kaštelanski staklenici za 600 milijuna Vlada je ju er usvojila prijedlog zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita koji e s jedne strane omogu iti mladim ljudima i obiteljima da lakše riješe stambeno pitanje, a s druge gra evinskoj industriji da pokrene novi investicijski ciklus

NELIKVIDNOST 10

Tvrtke i obrtnici duguju 35,9 mlrd. kuna

PETAK/SUBOTA 18 i 19/2/2011

BROJ 830 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

: u ć i n i r d u M HAKOM

HT mora prihvatiti injenicu da više nije monopolist, a HAKOM treba osigurati da tako i ostane

ZAUSTAVLJENA OPTIKA 4-5 Iz agencije tvrde da se od HT-a o ekuje dodatak standardnoj ponudi veleprodajnog širokopojasnog pristupa, koji e regulirati tako da e ostali telekomi mo i nuditi usluge na toj infrastrukturi

TRLA BABA LAN

Cijene hrane divljaju, a G20 u svađi o visini deficita

Ministri financija i guverneri narodnih banaka dvadeset najbogatijih zemalja svijeta trebali bi kona no posti i dogovor o tome kad je manjak u razmjeni s inozemstvom alarmantan i osmisliti na in usporavanja rasta cijena hrane, koji bi do kraja ove godine broj gladnih u svijetu mogao pove ati na milijardu 6

info&stav 2-3

Potonula dobit Auto Hrvatske Brodosplitov najve i brod za sokove U Brodosplit-Brodogradilištu je u etvrtak švicarskom naru itelju tvrtki Atlanship predan bez subvencija izgra en brod namijenjen prijevozu rashla enoga svježeg vo nog soka, a rije je o do sada u svijetu najve em izgra enom takvom brodu, "orange juice carrieru", dužine 190 metara, širine 32 metra, visine 17 metara i nosivosti 35.750 tona.

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

VLADA ODLU»ILA

Dalmacijavino za kunu, Kaštelanski staklenici za 600 Vlada je ju er prihvatila prijedlog zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita koji e, kako je istaknula premijerka Jadranka Kosor, s jedne strane omogu iti mladim ljudima i obiteljima da lakše riješe stambeno pitanje, a s druge gra evinskoj industriji da pokrene novi investicijski ciklus. Zakonom su propisana 2 modela subvencioniranja.

Dva modela

Prvim e se bespovratno subvencionirati krediti do 100.000 eura za stanove po cijeni do 1900 eura po etvornome metru s PDV-om. Banke e kupcima do 45 godina koji kupuju prvu nekretninu takve kredite nuditi po kamatnoj stopi do 4,95% u prve etiri godine kredita, a sljede e dvije godine kamatnu sto-

pu mo i e povisiti najviše 10 posto, nešto ispod 4,5 posto. Premijerka Kosor taj je model ilustrirala na primjeru stana od 100.000 eura rekavši da e država kupce takva stana subvencionirati sa 14.000 eura. Drugim modelom država e dati jamstvo za sve stambene kredite koje kupci stanova podignu do kraja ove godine, a njime e se obvezati da e kupcima stanova koji ostanu bez posla godinu dana pla ati kamatu na podignuti kredit, a oni pritom ne e morati otpla ivati rate kredita. Vlada je odlu ila i da e male i srednje poduzetnike u 2011. subvencionirati sa 407,9 milijuna kuna. Ministar gospodarstva poru io je da je Vlada tim planom pokazala maksimalno mogu u osjetljivost prema tom dijelu gospo-

PETAR »OBANKOVI , ministar poljoprivrede, po etnu cijenu za Kaštelanske staklenike obrazložio je i injenicom da u vlasništvu imaju 18 ha vrijedne poljoprivredne zemlje

darstva kojemu u ovoj godini nisu smanjivane potpore.

Koncesije za ZLZ

Vlada je donijela i odluke o raspisivanju javnih poziva za kupnju dionica Dalmacijavina i Kaštelanskih staklenika: 79,82 % temeljnog kapitala Dalmacijavina nominalne

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

www.business.hr

Konsolidirana neto dobit Auto Hrvatske u prošloj godini od 11,3 milijuna kuna bila je znatno manja u odnosu na 2009. , kad je iznosila 57,1 milijun kuna. Ukupni prihodi Auto Hrvatske i ovisnih društava iznosili su 597,3 milijuna kuna, što je 33,2 posto manje u odnosu na 2009. Ukupni rashodi su 583,6 milijuna kuna ili 30 posto manji u odnosu na prethodnu godinu

vrijednosti 124,1 mil. kn prodavat e se po po etnoj cijeni od jedne kune uz obvezu zadržavanja djelatnosti, zadržavanja zaposlenih u roku od jedne godine, restrukturiranja te preuzimanja dospjelih obveza društva; 75,634 posto temeljnog kapitala Kaštelanskih staklenika nominalne

LOGI»KE BRAVURE MINISTRA ZDRAVSTVA

Milinović: Tko je dobio otpremninu nije nezaposlen?! Ministri koji imaju bilo kakve veze s gospodarstvom danas e zajedno s elnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje analizirati broj i strukturu nezaposlenih, mjere koje HZZ ve provodi, ali i nove koje e morati provoditi kako bi se broj nezaposlenih smanjio. Otvaraju i sjednicu Vlade premijerka Jadranka Kosor obavijestila je da je

tako odlu io Vladin uži kabinet te ljutito poru ila da Vlada nije i nema namjeru skrivati broj nezaposlenih, jer bi „to bilo glupo i ne vidim kakve bismo koristi od toga imali“. No, istaknula je da Vlada ima pravo analizirati aktualne podatke o nezaposlenosti. Zato je od HZZ-a zatražila raš lambu nezaposlenih koji su se prijavili u sije nju. Prema

toj raš lambi, 16,4 % nezaposlenih koji su se u sije nju prijavili u HZZ došlo je iz rada, a iz neaktivnosti ak 43,6%, i to uglavnom radi ostvarivanja nekih od 18 prava, od dje jeg doplatka do prijevoza. Velik broj ih se na HZZ navodno prijavio i zbog sudjelovanja u popisu stanovništva. Nakon premijerkine "paljbe“ po, kako kaže, medijskim

i inim insinuacijama o Vladinu skrivanju broja nezaposlenih, dio ministara gotovo se ritualno izjašnjavao o nužnosti utvr ivanja stvarnog broja nezaposlenih, o razlikama izme u registrirane i anketne nezaposlenosti, o utjecaju krize na rast nezaposlenosti, o lažnim nezaposlenima. Poentirao je ministar zdravstva Zdravko Milinovi navo-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA Mnogi su se prijavili na Zavod zbog uvjerenja o dje jem doplatku i jer Ĺžele sudjelovati u popisu stanovniĹĄtva PREMIJERKA Jadranka Kosor na sjednici Vlade o nezaposlenosti

BROJKA

150

milijuna kuna gubitka u 2010. o ekuje Croatia Airlines, za razliku od 198 milijuna gubitka u 2009., re eno je ju er za predstavljanja novih me unarodnih zrakoplovnih veza iz Zadra

UVODNIK

vrijednosti 214,78 mil. kn ponudit e se po po etnoj cijeni 601,4 milijuna kuna uz preuzimanje niza obveza. Ministar poljoprivrede Petar obankovi po etnu cijenu za KaĹĄtelanske staklenike obrazloĹžio je, uz ostalo injenicom da u vlasniĹĄtvu imaju 18 ha vrijedne poljoprivredne zemlje. Uvjeren je i da e biti uspjeĹĄno prodani jer se za njihovu kupnju zanimalo nekoliko ponu a a. Vlada je zaduĹžila Ministarstvo mora da po ne davanje koncesije za gra enje i upravljanje novim putni kim terminalom Zra ne luke Zagreb te za upravljanje postoje om. Ministarstvo treba predloĹžiti model po kojemu e se radnicima ponuditi stjecanje 10-postotnog udjela u njezinu temeljnom kapitalu. Zoran Daskalovi

de i primjer ovjeka, kojega osobna zna, a koji je zbog restrukturiranja svoje tvrtke ostao bez posla. I Milinovi ev se znanac, naime, prijavio na HZZ, iako je uz otkaz dobio i otpremninu u iznosu od 120.000 kuna. Po Milinovi evoj ra unici, kako je prosje na pla a u Hrvatskoj oko pet tisu a kuna, njegov znanac je zapravo zbrinut dvije godine i ne bi smio imati pravo prijaviti se na Zavod za zapoĹĄljavanje. Z. D.

Branimir Kova branimir.kovac@business.hr

atezanje izme u HT-a i Hrvatske agencije za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije oko gradnje opti ke infrastrukture traje ve poprili no vrijeme, a rjeĹĄenje se joĹĄ ne nazire. Vjerojatno je i to razlog zaĹĄto je prvi ovjek HT-a na ovotjednom predstavljanju poslovnih rezultata kompanije, slabijih nego na ĹĄto smo navikli proĹĄlih godina, ponovo aktualizirao taj problem. HAKOM, naime, prili no vrsto ustraje u svojim zahtjevima da se i alternativnim telekom kompanijama omogu i nesmetano davanje usluga na mreĹži u koju je HT planirao investirati impresivnih 15 milijardi kuna, dok HT smatra kako je to pritisak kojim se traĹži izravno subvencioniranje konkurencije. Nije nam namjera presu ivati tko je u pravu, jer svaka strana ima svoje argumente. injenica je da je neĹĄto starijim korisnicima joĹĄ svjeĹže razdoblje u kojem je HT bio monopolist koji je na trĹžiĹĄtu nabijao cijene kako mu je bilo volja, pa i same priklju ke za koje su se neko pla ale tisu e nekadaĹĄnjih maraka. Zato HAKOM definitivno ima poantu kada tvrdi da

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Zar nam samo monopol 600 mil. donosi razvoj?

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

HAKOM definitivno ima dobru poantu kada tvrdi da HT mora biti svjestan da se monopolisti ka vremena viĹĄe nikada ne e vratiti, ali, s druge strane, antimonopolisti ki propisi postoje kako bi se zaĹĄtitili korisnici i ponudila im se bolja usluga se ta monopolisti ka vremena viĹĄe nikada ne e vratiti i da HT toga mora biti svjestan. S DRUGE STRANE, situacija baĹĄ i nije tako jednostavna. Antimonopolisti ki propisi, naime, ne bi trebali biti sebi svrhom, nego postoje kako bi se zaĹĄtitili korisnici te im se u kona nici ponudila bolja usluga. Problem je u tome ĹĄto je HT, usprkos formalnoj konkurenciji na trĹžiĹĄtu fiksne telefonije, bez ikakve sumnje za nekoliko redova veli ine ve i od ostalih telekoma - to je ono ĹĄto HAKOM vo-

li nazivati â&#x20AC;&#x17E;operator sa zna ajnom trĹžiĹĄnom snagomâ&#x20AC;&#x153;. Ostali operateri, iako nazivno konkurencija HT-u, nisu u stanju zna ajno investirati u samu mreĹžu, pa ak ni Metronet koji je imao odre ene investicije u opti ku mreĹžu. Drugim rije ima, bez obzira na to ĹĄto formalno brani antimonopolisti ku poziciju, HAKOMova je odluka u velikoj mjeri usporila razvoj opti ke mreĹže, a s time i svih potencijalnih usluga koje je prate i u kona nici mogu oblikovati suvremenu nacional-

nu ekonomiju. Sasvim je druga pri a ĹĄto je vizija primjene informati kih tehnologija kakvu ima naĹĄa Vlada otprilike na razini malog Ivice ĹĄto je, uostalom, pokazalo i nedavno besmisleno trabunjanje o dovo enja Googlea u Hrvatsku - ali bez kvalitetne infrastrukture ne e biti ni nadgradnje. UPRAVO BI ZATO i HAKOM i HT trebali hitno sjesti za stol i prona i razumno rjeĹĄenje od kojeg e profitirati korisnici. To je, valjda, najvaĹžnije u cijeloj pri i.

tema

HAKOM MudriniÄ&#x2021;u:

4-5

ZAUSTAVLJENA OPTIKA Da HAKOM nije pravodobno regulir ni iti djelotvorno trĹžiĹĄno natjecanje i na maloprodajnoj razini, ĹĄto

HT mora prihvatiti Ä? viĹĄe nije monopolist treba osigurati da ta Iz agencije tvrde da se od HT-a o ekuje dodatak standardnoj ponudi veleprodajnog ĹĄirokopojasnog pristupa, koji e regulirati tako da e ostali telekomi mo i nuditi usluge na navedenoj infrastrukturi

POUKA IZ POKRETNIH MREĹ˝A

HT e ulagati kad ga na to prisile konkurenti U agenciji su i miĹĄljenja da sve navedeno ne e naĹĄtetiti uvo enju novih usluga te da trenuta na situacija na trĹžiĹĄtu ne ĹĄteti daljnjem razvoju trĹžiĹĄnog natjecanja. "HAKOM smatra, ĹĄto je vidljivo i u razvoju ulaganja u proĹĄlom desetlje u, da e HT po eti ulagati ako ga na to 'prisili' konkurencija, ĹĄto je bilo vidljivo u velikim ulaganjima u razvoj pokretne mreĹže u proĹĄlom deset- DRAĹ˝EN LUÂťI , ravnatelj lje u, a izostalo je u nepoHrvatske agencije za poĹĄtu i kretnim mreĹžama", kaĹžu u elektroni ke komunikacije agenciji. SNIMIO HRVOJE DOMINI

Nakon ĹĄto je na predstavljanju poslovnih rezultata Hrvatskog Telekoma direktor vode e doma e telekom kompanije Ivica Mudrini izravno prozvao Hrvatsku agenciju za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije zbog loĹĄijih poslovnih rezultata, ponovo se aktualiziralo pitanje uvo enja opti ke infrastrukture u Hrvatskoj. Podsjetimo, HT je svojedobno prili no ambiciozno krenuo u taj projekt vrijedan ak 15 milijardi kuna, kojim se trebala osuvremeniti fiksna telefonija te omogu iti napredne internetske usluge zasnovane na iznimno brzom protoku podataka. No HAKOM je cijelu stvar stopirao, kako se spekuliralo po nalogu Europske komisije, a sve kako bi onemogu io nelojalnu trĹžiĹĄnu utakmicu koja bi, prema miĹĄljenju te institucije, alternativne telekome dovela u nepovoljan poloĹžaj. Argumentacija HT-a, naravno, sasvim je druk ija, a njihova percepcija HAKOM-ovih zahtjeva svodi se na injenicu da se od njih prakti ki traĹži subvencioniranje konkurencije. Argumentacija koju je iznio Mudrini po-

kazuje kako je jedino HT trenuta no sposoban zna ajno investirati u opti ku mreĹžu te se nalazi u nepovoljnoj situaciji u odnosu na alternativne telekome koji nemaju financijsku snagu ulagati u infrastrukturu, a trebali bi je koristiti. Bez obzira na to tko je u pravu, injenica je da gradnja opti ke mreĹže stoji bez pomaka, ĹĄto bi Hrvatsku moglo stajati hvatanja priklju ka s ostalim europskim drĹžavama.

Diktiranje uvjeta

Iako zasad bez konkretnih rezultata, razgovori HAKOM-a i HT-a se nastavljaju. Kako isti u u agenciji, situacija e se razrijeĹĄiti kada HT prihvati injenicu da viĹĄe nije monopolist i da to viĹĄe nikada ne e postati. Ono ĹĄto se o ekuje jest da HT dostavi dodatak standardnoj ponudi veleprodajnog ĹĄirokopojasnog pristupa, koji e se odnositi na uslugu bitstream pristupa - te na taj na in regulirati kako ostali telekomi mogu nuditi svoje usluge na navedenoj infrastrukturi. "Da HAKOM nije pravodobno regulirao pristup mreĹžama nove generacije, HT bi bio u mogu nosti

odbiti pruĹžati veleprodajnu uslugu pristupa na temelju svjetlovodne pristupne infrastrukture ili bi mogao ponuditi veleprodajne uvjete kojima bi mogao ograni iti djelotvorno trĹžiĹĄno natjecanje. S druge strane, HT bi istodobno na maloprodajnoj razini mogao pruĹžati naprednije i kvalitetnije usluge od postoje ih, ime bi ja ao svoj trĹžiĹĄni poloĹžaj, ĹĄto bi u kona nici moglo dovesti i do izlaska drugih operatera s trĹžiĹĄta te ponovne uspostave monopola", smatraju u HAKOM-u te naglaĹĄavaju kako nije to na interpretacija po kojoj je agencija zabranila HTu ulaganje u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu. Upravo suprotno, kao operateru sa znatnom trĹžiĹĄnom snagom HAKOM je HT-u uvjetovao mogu nost pruĹžanja maloprodajnih usluga na temelju pristupnih mreĹža nove generacije, ali uz uvjet da mora drugim operaterima pravodobno omogu iti veleprodajnu uslugu kakvu zapravo nudi svom maloprodajnom dijelu. esto spominjanu tvrdnju da je odluku donio pod utjecajem Europske komisije u HAKOM-u tako er

egulirao pristup mrežama nove generacije, HT bi mogao ograi, što bi moglo dovesti i do ponovne uspostave monopola

ti činjenicu da ist, a HAKOM a tako i ostane odbacuju. Sama Europska komisija, tvrde, nije imala utjecaja u smislu pritiska donošenja navedenih regulatornih obveza, ve je Agencija odredila regulatorne obvezu sukladno nacionalnim specifi nostima i situaciji na doma em tržištu. U HAKOM-u ipak isti u kako je i preporuka EK da nacionalna regulatorna tijela trebaju primijeniti na elo nediskriminacije i sprije iti iskorištavanje prednosti ranijeg ulaska na maloprodajno tržište operatera velike tržišne snage.

Pomo konkurentima

"HT mora osigurati istovjetne uvjete ostalim ope-

raterima kao što ih omogu uje svom maloprodajnom dijelu i povezanim društvima. Veleprodajna cijena pristupa mreži mora se temeljiti na troškovima, pri emu mora sadržavati i razumnu stopu povrata na ulaganja", kažu u HAKOM-u te isti u da se upravo zato ne slažu da bi HT na taj na in subvencionirao konkurenciju. Smisao regulacije nije nametnuti HT-u da drugima ponudi svjetlovodnu infrastrukturu bez naknade te mu je omogu eno pokrivanje troškova i ostvarivanje razumne stope povrata na ulaganja. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

HT je svojedobno prili no ambiciozno krenuo u projekt modernizacije fiksne telefonije za napredne internetske usluge, no HAKOM je to stopirao kako bi onemogu io nelojalnu tržišnu utakmicu

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, okrivio je na predstavljanju poslovnih rezultata regulatorna tijela da onemogu avaju razvoj njegove kompanije SNIMIO SAŠA ETKOVI

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

tema 6-7

Christine Lagarde, francuska ministrica financija, bit će sudac novog sparinga između vodećih ekonomskih sila svijeta - Kine i Sjedinjenih Američkih Država Snimio saša Ćetković

TRLA BABA LAN Vodeći financ zu o kriterijima prepoznavanja kr

Cijene

a G20 u s

Ministri financija i guverneri narodnih banaka dvadeset najbogatijih zemalja svijeta trebali bi konačno postići dogovor o tome kad je manjak u razmjeni s inozemstvom alarmantan i osmisliti način usporavanja rasta cijena hrane, koji bi do kraja ove godine broj gladnih u svijetu mogao povećati na milijardu

financijaši 20 najbogatijih zemalja svijeta raspravljat će u Parinja krize i cijenama hrane

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

e hrane divljaju, svađi o visini deficita Rekordan rast cijena hrane, zbog kojeg je zabrinutost izrazila i Svjetska banka, trebao bi biti jedna od glavnih tema sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka zemalja grupe G20 najvećih svjetskih ekonomija, ako se okupljeni uglednici prije toga uspiju dogovoriti o tome jesmo li uopće još u krizi i prema kojim parametrima će se računati je li svjetska ekonomija u krizi. Naime, dok cijene hrane rekordno rastu, a čak i direktor Svjetske banke Robert Zoellick govori o nužnosti da se uspori njihovo nekontrolirano bujanje, ministri financija ne mogu uskladiti stavove o tome koje indikatore treba koristiti da bi se analizirale neravnoteže koje ekonomisti krive za krizu.

SAD protiv Kine

Dok postoji široki konsenzus da se deficit i suficit tekućeg računa koristi kao mjera, neke se zemlje protive i tako banalnim pokazateljima, a to su upravo one koje imaju najveće suficite, poput Kine. Prema tvrdnjama jednog ka-

TKO BI TREBAO REGULIRATI CIJENE HRANE?

EU je protekcionizam doveo do savršenstva Iako G20 nema snagu donošenja formalnih odluka za svoje članice, svojim autoritetom najveće svjetske ekonomije ipak mogu postići neke ciljeve, kaže Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. No što učiniti s cijenama hrane, teško je reći, budući da one ne ovise samo o

nadskog dužnosnika koji je u utorak za novinare u Ottawi održao brifing, prenosi Bloomberg, ministri financija se gotovo sigurno neće usuglasiti o tome što bi bio limit preko kojeg se ne bi smijelo prelaziti u bilancama računa. Upravo bi se Kina na sastanku u Parizu mogla ponovno susresti s pritiscima da aprecira vlastitu valutu i tako omogući smanjivanje globalnih trgovinskih neravnoteža, što je i jedan od glavnih zahtjeva njihova glavnog dužnika, Sjedinjenih Američkih Država. S takvim oblikom dijaloga na sastanku računaju i Nijemci, koji se planiraju, ba-

DIVLJA I CIJENA PAMUKA

Uskoro i skuplje traperice Kao da rast cijena hrane u posljednjih pola godine nije bio dovoljan, na svjetskim je burzama robe cijena pola kilograma pamuka u četvrtak dosegnula povijesni vrhunac probivši razinu od dva dolara. Od početka siječnja cijena je tako porasla za čak 40 posto, nakon što je potražnja, kao i cijena, stagnirala godinama. Osim očekivanog rasta potražnje, za koji brokeri računaju da bi trebao nastupiti kao posljedica izlaska iz krize, pribižava se i ožujak, vrijeme isporuka pamuka, pa su narudžbe proizvođača za ožujak dosegnule milijun i pol bala pamuka. U skladu s tim, računa se i da će zalihe pasti na najniže razine u čak 15 godina, unatoč rastu potrošnje. Krivica za to leži u nepovoljnim vremenskim uvjetima jer su nasade prošle godine u Pakistanu uništile poplave, slabija je bila žetva

potražnji i nisu globalno jedinstvene. Kako je hrana u svakoj zemlji koja drži do svojih strateških prioriteta dio strategija, pitanje je što će se moći učiniti, posebno u Europskoj uniji. Naime, Europska unija ima vjerojatno najnapredniji i najbolji protekcionistički sustav na svijetu u proizvodnji hrane, kaže Brkić.

rem prividno, držati sa strane jer im taj prijedlog nikako ne odgovara. A brojka s kojom se najviše barata je četiri posto suficita ili deficita tekućeg računa bilance plaćanja, što bi trebalo biti prag ispod i iznad kojeg se ne ni smjelo ići, barem prema željama američkog ministra financija Timothyja Geithnera. Dva najveća svjetska izvoznika, Njemačka i Kina, već su ranije odbila postavljanje bilo kakve ciljane razine neravnoteže bilance plaćanja kao postotka bruto domaćeg proizvoda zemlje. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria uzaludnost sastanka kojem je cilj bio donošenje

bilo kakvog dogovora objasnio je riječima da G20 i nije posvećen bitnim jednokratnim naprecima, već koordinaciji i postupnom približavanju stavova.

Bez aprecijacije juana

I zadnji je sastanak G20 u studenome prošle godine bio obilježen sukobom SADa i Kine, odnosno time čije su politike više utjecale na globalnu trgovinsku neravnotežu, a tad je već Kina odbila bilo kakvu mogućnost aprecijacije juan renmimbija u korist usporavanja vlastitog izvoza, koji joj je prošle godine donio trgovinski suficit od 183 milijarde dolara, gotovo

brojka

2,04

dolara dosegnula je cijena funte pamuka, oko pola kilograma, u četvrtak na svjetskim robnim burzama, najvišu u povijesti, najavivši rast cijena odjeće

u Kini, a Indija je nametnula carine za izvoz. Direktor američkog proizvođača traperica Olah izjavio je tako za Financial Times kako je tržište zatekla neviđena panika, gdje cijeli lanac dobave diže cijene više nego što to zahtijevaju okolnosti.

Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Snimio darko marić

100 milijardi manji nego rekordne 2008. Tad su se vodeći ljudi G20 i složili kako bi trebali dogovoriti kriterije utvrđivanja kad je netko postigao previsok suficit trgovnske bilance. Tako je francuska ministrica financija Christine Lagarde, koja je domaćin skupa koji se održava u Parizu, izjavila da je nužno preispitati situaciju u kojoj Kina štedi novac i izvozi, Europa sporo raste i troši, a Sjedinjene Države troše i posuđuju novac. No postoje i glasovi onih koji očekuju da će od usuglašavanja stavova ipak doći, odnosno da će i Kina pristati na korištenje predloženog limita na računu bilance plaćanja, jer je nužno izbjeći ponavljanje mehanizma koji je i doveo do krize u kojoj se, nakon izlaska najvećih iz recesije, i dalje nalazi niz drugih zemalja, među njima i Hrvatska. Na sastanku će se u radnim skupinama raspravljati i o pritoku novca, i to o načinima kako da se spriječi prevelik pritok novca u ekonomije poput Turske, a da se u isto vrijeme ne ograniči slobodno kretanje kapitala. Jedna od ideja je jačanje lokalnih tržišta obveznica, naravno u lokalnoj valuti. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

ZADOVOLJNI SAJMOM

Mali škver nadomak narudžbama

Rijeka. Klaster male brodogradnje ostvario je uspješan nastup na sajmu nautike Boot održanom krajem sije nja u Düsseldorfu. Sedam brodograditelja izlagalo je na zajedni kom izlaga kom prostoru te još dvije lanice na zasebnim površinama. Direktor klastera Mario Krizman istaknuo

je veliko zanimanje posjetitelja za brodicom Leidi 600 pulskog obrta Leidi. Dogovara se prodaja etiri brodice. Zagreba ka tvrtka Terra-nauta, koja je izlagala istoimenu jahtu, pregovara s tri kupca, Vineta iz Splita s dva kupca svoje motorne jahte, Marservis iz Kaštelira o ekuje dolazak pet mogu ih kupaca... NCP iz Šibenika ugovorio je gradnju dvaju aluminijskih katamarana za norveškog naru itelja. Elan Motor Yachts iz Obrovca prodao je pet jahti, a u pregovorima je za još pet. H

PROSINAC 2010.

Promet u industriji pada, narudžbe rastu

Zagreb. Industrija u lanjskom prosincu bilježi pad prometa na mjese noj i godišnjoj razini, a nove narudžbe bilježe rast, pokazuju podaci DZS-a. Ukupni desezonirani promet industrije zabilježio je pad od 19,1% u odnosu na studeni. Kalendarski prilago eni podaci na godišnjoj razini pokazuju pad ukupnog prometa 4

posto. Podaci o ukupnim desezoniranim novim narudžbama industrije na mjese noj razini pokazuju da je u prosincu u odnosu na studeni zabilježen rast narudžbi za 18,6 posto, pri emu su narudžbe s doma eg tržišta porasle 5,8%, dok je sa stranih tržišta zabilježen pad 14,3%. Statistika na godišnjoj razini pokazuje pak rast narudžbi prera iva ke industrije koja radi na temelju narudžbi 63,7%. Na rast narudžbi na godišnjoj razini utjecao je rast narudžbi kapitalnih proizvoda, 171%. H

Malo energije iz obnovljivih izvora Strategija energetskog razvitka Hrvatske predvidjela je da do kraja 2010. godine postotak energije proizvedene iz obnovljivih izvora dosegne 5,8 posto, ne ra unaju i pritom udjel energije proizvedene iz velikih hidroelektrana. No, taj cilj nije ostvaren i Hrvatska trenuta no iz obnovljivih izvora proizvede samo oko dva posto od ukupno proizvedene elektri ne energije.

6400 megavata

Pod okriljem Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenut je Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvo a a, jedinstvena i aktualna evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije

››

u Hrvatskoj, postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima, te povlaštenim proizvo a ima energije iz obnovljivih izvora na podru ju Hrvatske. U Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvo a a vodi se evidencija o nositeljima projekta, povlaštenim proizvo a ima elektri ne energije i postrojenjima koji uklju uju podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehni ko-tehnološkim zna ajkama i uvjetima korištenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji, osnovnim pogonskim podacima (instalirana snaga postrojenja te planirana proizvodnja elektri ne energije i toplinske energije) te drugim

podacima iz dokumenata koje svaki od proizvo a a mora posjedovati prilikom prijave projekta. Registar trenuta no raspolaže s oko 420 projekata korištenja obnovljivih izvora ukupne snage oko 6400 megavata, a ve ina ih je tek u planu. Ulaganje u obnovljive izvore energije je, me u ostalim, obveza Hrvatske preuzeta u pretpristupnom razdoblju za punopravno lanstvo u Europskoj uniji, a prema toj obvezi kreirani su i svi dokumenti i razvojni planovi s podru ja energetike koji su doneseni u posljednjih nekoliko godina. Prema odredbama Strategije energetskog razvitka Hrvatske iz 2009. godine, udjel elektri ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u

U sljede ih 10-ak godina planira se instalirati 82 sun ane elektrane, 134 vjetroelektrane, 94 male hidroelektrane, 57 postrojenja za proizvodnju elektri ne energije na biomasu te 26 postrojenja na bioplin

ARHIVA BUSINESS.HR

ZELENI REGISTAR Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije u kojem je trenuta no 420 projekata

VJETROELEKTRANE Uz sadašnjih pet vjetroelektrana, u sljede ih deset godina trebale bi biti sagra ene još 134

ukupnoj potrošnji struje u zemlji do 2020. godine trebao bi iznositi oko 20 posto. Na to se, me u ostalim, Hrvatska obvezala preuzimaju i zakonodavne i razvojne okvire Europske unije s podru ja energetike, a prije svih cilj nazvan "Tri puta 20 posto do 2020.", koji predvi a uštedu od 20 posto energije te proizvodnju oko 20 posto energije iz obnovljivih izvora kojima bi se emisija stakleni kih plinova smanjila za 20 posto, što automatski zna i i znatnije ulaganje u obnovljive izvore energije.

Samo dva posto struje

Strategija energetskog razvitka Hrvatske predvidjela je da do kraja 2010. godine postotak energije proizvedene iz obnovljivih izvora dosegne 5,8 posto, ne ra unaju i pritom udjel energije proizvedene iz velikih hidroelektra-

na. No, taj cilj nije ostvaren i Hrvatska trenuta no iz obnovljivih izvora proizvede samo oko dva posto od ukupno proizvedene elektri ne energije. Od pokrenutog Registra o ekuje se da sadašnje stanje u sljede im godinama znatno promijeni, pa je tako, primjerice, planirano da se u sljede ih 10-ak godina, uz sadašnjih pet sun anih elektrana, u Hrvatskoj instaliraju 82 takve elektrane, uz sadašnjih pet vjetroelektrana planirano je postavljanje 134 nove, ak 94 male hidroelektrane, 57 postrojenja za proizvodnju elektri ne energije na biomasu (danas je u funkciji samo jedna) te 26 novih postrojenja na bioplin. Pritom ipak treba napomenuti da su to tek planovi, a godine e pokazati koliko e od navedenih projekata doista biti realizirano. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

ZG TAKSI

Taxi Cammeo stiĹže tek u travnju

Zagreb. Taxi Cammeo, koji eka da mu Grad dodijeli 150 dozvola za nove i jeftinije taksije u Zagrebu, na ulice hrvatske metropole sti i e tek u travnju iako e svi novi taksisti, ukupno njih 263, mo i voziti ve od 1. oĹžujka. Kako nam je objasnio direktor zagreba kog Taxi Cammea Vladimir Minovski, za kaĹĄnjenje

ZG HOLDING I HYPO BANKA

Uz jamstveni fond kamata od 4,98 do 5,80% Kupcima stanova u naselju Novi Jelkovec jamstveni fond, u slu aju gubitka primanja, daje mogu nost mirovanja otplate do maksimalno 18 mjeseci bez dodatnih troĹĄkova i kamata Zagreba ki holding osigurat e u suradnji s Hypo AlpeAdria bankom za sve kupce stanova u njegovu naselju Novi Jelkovec kamatnu stopu od 4,98 do 5,80 posto, ali i jamstveni fond koji korisnicima kredita, u slu aju gubitka primanja, daje mogu nost mirovanja otplate kredita do maksimalno 18 mjeseci bez ikakvih dodatnih troĹĄkova i kamata. Ta se pogodnost, kaĹžu u Holdingu, odnosi i na duĹžnike koji su sami dali otkaz jer im poslodavac mjesecima nije isplatio pla u. Novac iz jamstvenog fonda mo i e se koristiti nekoliko puta do polovine ugovorenog otplatnog razdoblja, a rok otplate kredita produljuje se za razdoblje mirovanja. Ugovor o poslovnoj suradnji potpisali su ju er Ivo ovi , predsjednik Uprave holdinga, i Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke.

Tri modela

Ponu ene kredite gra ani e mo i realizirati po tri modela, od kojih e svaki imati fik-

snu kamatnu stopu prve dvije godine. U tom razdoblju nominalna kamatna stopa za model A iznosi 4,98% (EKS 6,12%) uz u eĹĄ e od 30%, za model B kamata je 5,40% (EKS 6,35%) uz u eĹĄ e od 15 do 30%, a za model C 5,80% (EKS 6,64%), uz u eĹĄ e kupca od 0 do 15 posto od iznosa kupoprodajne cijene. Maksimalni rok otplate kredita je 30 godina. U Holdingu, ini se, vjeruju da e cijena kvadrata od 1149 do 1295 eura, uz povoljnu kamatu i jamstveni fond, biti arobna formula koja e im pomo i da prodaju joĹĄ gotovo 700 stanova vrijednosti oko 100 milijuna eura, a taj bi im novac u teĹĄkoj financijskoj situaciji dobro doĹĄao. Gradska je tvrtka proĹĄlu godinu zaklju ila sa 400 milijuna kuna gubitka.

'Najatraktivnije'

"Najve a bojazan gra ana pri uzimanju stambenog kredita jest da e ostati bez posla. Uz najpovoljnije kamate, kupcima nudimo sigurnost", kazao je predsjednik Uprave Ivo ovi . Na novinarski upit ho e li Hypo i ZGH prilagoditi kreditne uvjete ako Vladin model poticane stanogradnje bude povoljniji, ovi je rekao da e u tom slu aju morati ponovno sjesti za stol. Nevenka Cuglin

od mjesec dana kriv je specijalni server koji treba sti i iz Ĺ panjolske, a kojim e se, uz ostalo, uvesti karti no poslovanje. "Rije je o opremi kakvu nema nitko na ovim prostorima. Dobit emo je polovicom oĹžujka, a onda imamo dva tjedna da naĹĄi zaposlenici pro u obuku i da krenemo s poslom", isti e Minovski. Stalni klijenti Taxi Cammea bit e, kaĹže, u memoriji servera, te e naru ivanje taksija mo i obaviti i slanjem SMS-a ili email poruka da bi kroz nekoliko minuta na ure aj dobili oba-

vijest koje vozilo i u koje to no vrijeme e do i. Kako bi dobio Ĺželjenih 150 dozvola, Taxi Cammeo mora imati i 150 voza a, a zasad ih je tek 40 s poloĹženim ispitom za autotaksi prijevoz. No, ostalih 110 ne e biti problem, kaĹže direktor Minovski, koji ima dva tjedna da otkloni sve nedostatke za dobivanje dozvola. Cijena usluge prijevoza osoba iznosit e 15 kuna start, prvih 2 kilometra su gratis, a svaki sljede i kilometar napla ivat e se 5 kuna. Isti je cjenik i za no nu voĹžnju. N. Cuglin

ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji

VLADIMIR MINOVSKI, direktor zagreba kog Taxi Cammea: Za kaĹĄnjenje kriv server, uvodimo karti no poslovanje

Tvrtke i obrtnic 35,9 milijardi ku NELIKVIDNOST U prosincu 2010. godine u blokadi su zavrĹĄila nova 882 poduze a. Rastu nelikvidnosti me u pravnim osobama najviĹĄe su pridonijela gra evinska poduze a, kojima su dugovi u mjesec dana pove ani za 454 milijuna kuna, te ugostiteljske i turisti ke tvrtke sa 127 milijuna kuna nepodmirenih obaveza viĹĄe nego u studenome Tijekom dvije krizne godine, 2009. i 2010., nelikvidnost u Hrvatskoj gotovo je udvostru ena. Naime, Hrvatska je, prema najnovijim podacima Fine, 2010. godinu zaklju ila s rekordnom brojkom od 35,9 milijarda kuna, koliko su u prosincu iznosile nepodmirene obveze insolventnih pravnih osoba i obrtnika. Dvije godine ranije njihovi dugovi bili "samo" 18,6 milijarda kuna. U tom razdoblju broj tvrtki s blokiranim ra unima porastao je za 23.300 ili 44,4 posto, a broj zaposlenih u njima gotovo 17.000 ili 32 posto. Prema podacima Fine koji su objavljeni u publikaciji "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske

komore, samo su lanjskog prosinca u blokadi zavrĹĄila nova 882 poduze a. U odnosu na studeni, toga je mjeseca nelikvidnost uve ana za 782,3 milijuna kuna, a prema prosincu 2009. nepodmirene su obaveze bile ak 8,7 milijardi kuna ve e.

Insolventnih 33.521

Insolventnih je poduze a na kraju proĹĄle godine bilo 33.521, odnosno 6500 viĹĄe nego u prosincu 2009. godine. Njihovi dugovi iznosili su 29,5 milijardi kuna, a od toga se 47 posto ili viĹĄe od 14 milijardi kuna odnosi na dugove pravnih osoba drĹžavi na temelju poreza i doprinosa (12,3 milijarde za poreze i 1,7 milijardi kuna za doprinose).

Porastu nelikvidnosti me u pravnim osobama najviĹĄe su pridonijela gra evinska poduze a, kojima su dugovi u mjesec dana pove ani za 454 milijuna kuna, te ugostiteljske i turisti ke tvrtke sa 127 milijuna kuna nepodmirenih obaveza viĹĄe nego u studenome. Gra evinske tvrtke su i tijekom cijele proĹĄle godine najviĹĄe pove ale vrijednost nepodmirenih naloga, ukupno za viĹĄe od dvije milijarde kuna. Time je ukupna vrijednost dugova gra evinara krajem 2010. dosegnula razinu od 5,9 milijardi kuna, ime su s udjelom od 20 posto u ukupnim dugovima pretekli tvrtke iz prera iva ke industrije, koja je prijaĹĄ-

KONFERENCIJA

ARHIVA BUSINESS.HR

Zaštita autorskih prava privla i strana ulaganja Zagreb. Hrvatska je u zaštiti intelektualnog vlasništva najve im dijelom ispunila standarde EU, re eno je da konferenciji Intelektiv u organizaciji Ameri ke gospodarske komore u Hrvatskoj i tvrtke Vernexo. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ru er Friganovi rekao je da je sustav zaštite intelektualnog

vlasništva jedan od važnih preduvjeta za poticanje inovativne ekonomije. Inovacije, kreativnost i tehnološki napredak posebno su bitni za male zemlje, kao i zaštita intelektualnog vlasništva koju investitori promatraju kao sastavnicu konkurentnosti, rekao je veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James B. Foley. Broj patentnih prijava u 2009. pao je u odnosu na 2008. u Hrvatskoj 25%. Kod zaštite žiga u 2009. zabilježen je pad u odnosu na prethodnu godinu izme u 23 i 24%. H

nici duguju kuna

njih godina bila druga djelatnost s najve im nepodmirenim nalozima. Primat po visini nepodmirenih obveza zadržala je trgova ka djelatnost, u kojoj je akumulirana ak tre ina ili 9,7 milijardi kuna ukupnih dugova pravnih osoba.

Obrtni kih 6,5 mlrd. kn

Analiti ari Centra za makroekonomske analize HGK ocijenili su indikativnim što 84 posto ukupne vrijednosti nepodmirenih naloga ine nepla anja dulja od 360 dana, u emu je vjerojatno velik dio tvrtki koje ne postoje ve godinama. Osobito problemati nom smatraju injenicu

da nepodmireni nalozi dosežu gotovo tri etvrtine transakcijskog novca (gotovina, žiro i teku i ra uni), koji je krajem prosinca iznosio 49,2 milijarde kuna. Nepla ene dospjele obveze 42.139 fizi kih osoba, odnosno obrtnika, u prosincu su iznosile gotovo 6,3 milijarde kuna. U odnosu na studeni, njihov je dug bio ve i za 115,3 milijuna kuna, dok je na godišnjoj razini pove an za 1,14 milijardi kuna ili 22,3 posto. Tako er, prema prosincu 2009. u Hrvatska je brojila 5100 insolventnih obrtnika više. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

NJEMA»KO TRŽIŠTE

Hrvatska alternativa Egiptu i Tunisu

Zagreb. Nemiri u sjevernoj Africi utjecali su na promjenu planova turista iz Njema ke, pa se kao alternativa Egiptu i Tunisu name u prije svih Turska i Španjolska te Italija i Cipar, a posebno Bugarska i Hrvatska, pokazalo je istraživanje GfK koje se zasniva na podacima o rezervacijama prikuplje-

nim od 1200 putni kih agencija u Njema koj. Nakon Španjolske i Turske, Egipat je tre e najpopularnije paket-aranžman odredište me u Nijemcima, a gotovo tre ina ukupne godišnje prodaje aranžmana za odmor u Egiptu obavi se u Njema koj tijekom sije nja. Nijemci u znatnoj mjeri koriste mogu nost slobodnog “rebookinga” odnosno odabira alternativne destinacije za odmor. Posebno veliku korist od rebookinga imaju Turska i Španjolska, s rastom rezervacija izme u 35 i 45 posto. H

BROJKA

EASYJET

Linija Zagreb Dortmund Zagreb. Britanski niskotarifni avioprijevoznik easyJet, nakon otvaranja linije iz Zagreba za London, ju er je otvorio i liniju za Dortmund. U Zra nu luku Zagreb u 11.35 sletio je prvi zrakoplov na toj linij, koja e Zagreb i Dortmund povezivati dva puta tjedno. Linija iz Zagreba za Pariz uspostavljena je 1. studenoga 2010., a za London (Gatwick) 11. velja e 2011. B.hr

posto porasla je prodaja putni kih i booking agencija u Njema koj u prvih nekoliko tjedana ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Lani je ostvareno više od 1,5 milijuna dolazaka turista iz Njema ke u Hrvatsku

NEZADOVOLJNI MLJEKARI Proizvo a i mlijeka tek su u Narodnim novinama pro itali pravilnik u kojem ništa nije onako kako su se dogovorili s ministrom ni subvencije ni pravilnik o cijeni poljoprivrednog zemljišta ni legalizacija poljoprivrednih objekata

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Ministar obećao subvencije, a pravilnikom ih skratio

IGOR REŠETAR, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka: Dogovoreno je da cijela 2011. bude subvencionirana, a pravilnik je to ograni io do 15. svibnja

Predstavnici Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka (HSUPM) na konferenciji za novinare u Ministarstvu poljoprivrede izložili su aktualnu problematiku i stanje u proizvodnji mlijeka, nakon ega je uslijedio sastanak s predstavnicima Ministarstva kako bi se dogovorili o željenom pove anju otkupne cijene mlijeka za 20 do 30 posto.

Stavljeni na ekanje

"Od po etka godine ekamo sastanak s Ministarstvom da konstruktivno dogovorimo bitne stvari. Vrlo je važno spomenuti da novi pravilnik o sustavu poticaja drasti no mijenja ono što smo dogovorili s Ministarstvom. Naj-

ve i problem je to što je bilo dogovoreno da e cijela 2011. godina biti subvencionirana, a u pravilniku je to ograni eno do 15. svibnja", izjavio je

na konferenciji predsjednik HSUPM-a Igor Rešetar. Prema njegovim rije ima, cijena mlijeka rasla je od tri do pet lipa mjese no u po-

SPORNI HBOR-ovi KREDITI

Marže nepodnošljive, rokovi prekratki Na traženje novinara da komentira situaciju s HBOR-ovim kreditima, Rešetar je izjavio da je potrebno napraviti detaljnu reviziju i utvrditi pravi uzrok problema, a po njegovu mišljenju rok otplate kredita bio je dosta kratak pa treba sagledati sve strane. "Revizijom e se vidjeti tko je tu sve odgovoran i

kako se radilo na tim farmama. Zna i, ako potrebna tehnologija ili novac nisu bili poštovani, treba vidjeti zašto. Banke imaju prevelike marže na svoje kredite i to ni jedna poljoprivredna proizvodnja ne može podnijeti, a s druge strane rok otplate HBOR-ovih kredita je prekratak", rekao je Rešetar.

sljednja tri mjeseca i sada iznosi 2,50 kuna po litri, s tim da je posljednjih godinu dana pala za ak više od jedne kune. To neznatno pove anje do kojeg je došlo trend je u europskim zemljama, ali cijena sto ne hrane, koja je porasla za 60 do 70 posto, odska e od njihove cijene mlijeka iako bi trebale biti podjednake.

Nužna legalizacija farmi

Naglasio je i da zakon nije išao na ruku sto arima te da pravilnik o cijeni poljoprivrednih zemljišta nije u skladu s dogovorima saveza i ministarstva. "Moramo spomenuti i legalizaciju poljoprivrednih objekata koja je vrlo bitna kako bismo postali konkurenti za fondove Europske unije. U Hrvatskoj je oko 18.600 isporu itelja mlijeka, a samo 250 do tristo farmi ima sve potrebne dozvole i oni su jedini koji mogu o ekivati novac EU. Za legalizaciju farme sa 50 krava potrebno je ak 200.000 kuna", nastavio je Rešetar. Predsjednik saveza istaknuo je i važnost upoznavanja mljekara s novim pravilnikom, isti u i kako ga savezu nitko nije predstavio ve su ga pro itali na dan kada je izdan u Narodnim novinama. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

business plus Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

Prodaja preljuba

ozbiljan je biznis NEVJERA I POSAO Tržište stranica za upoznavanje putem interneta samo u SAD-u vrijedi izme u milijardu i 1,5 milijardi dolara, a izme u 10 i 30 posto osoba koje koriste te stranice vjerojatno je ve u vezi. Tu je injenicu dobro iskoristio Noel Biderman, pokreta stranice Ashley Madison, namijenjene onima koji i ne pokušavaju sakriti da su ve u vezi ili braku, što se pokazalo dobitnom kombinacijom: Ashley Madison ima 8,5 milijuna lanova, a njih 1,3 milijuna obavilo je uplatu. Otvaranje profila i pretraživanje je besplatno, a svaka poruka poslana drugome lanu napla uje se...

BROJKE

> dossier > reportaža

14-15 business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

milijuna dolara prihoda o ekuje Avid Life u ovoj godini te 20 milijuna dolara dobiti, a najve im dijelom potje u od stranice Ashley Madison

30 7

milijuna dolara prihoda ostvario je Avid Life u 2009. te 8 milijuna dolara dobiti

muškaraca na tri žene, omjer je koji navodi stranica Ashley Madison

ASHLEY MADISON postoji u deset zemalja - SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji, Austriji, Irskoj, Novom Zelandu i Švedskoj, a u planu je ulazak na tržišta Italije, Španjolske i Brazila

"Život je kratak. Upusti se u ljubavnu avanturu", slogan je kojim stranica Ashley Madison privla i posjetitelje u potrazi za ljubavnom vezom. No, za razliku od velikog broja sli nih stranica, ova je namijenjena onima koji i ne pokušavaju sakriti da su ve u vezi ili braku, što se pokazalo dobitnom kombinacijom i prilikom za dobru zaradu. U središtu je pri e o nevjeri i biznisu, koju u najnovijem izdanju donosi magazin Bloomberg Businessweek, Noel Biderman, pokreta stranice Ashley Madison i predsjednik Uprave tvrtke Avid Life Media sa sjedištem u

Torontu. Avid Life sastoji se od šest web stranica, me u kojima je Ashley Madison najuspješnija. Ve ina ih je specijalizirana za traženje partnera on-line - Cougarlife.com cilja na žene koje traže mla e muškarce, a Establishedmen.com zamišljen je tako da povezuje atraktivne mla e ženske osobe s dobrostoje im muškarcima koji e im rado omogu iti luksuzan život. Tvrtka zapošljava 107 programera, dizajnera, djelatnika za odnose s korisnicima i marketingaša.

Sportska inspiracija

Prije pokretanja vlastite

tvrtke Biederman je nekoliko godina radio kao sportski menadžer u tvrtki Interperformances u Chicagu. Ashley Madison osnovao je 2002., a ime tvrtke sa injavaju ženska imena koja su te godine bila najpopularnija. Osim ženskog imena, i sama je stranica u ‘ženskim’ bojama, što odražava želju tvorca da privu e ženske klijentice ra unaju i da e muški korisnici sami do i. To se pokazalo to nim i ve i dio korisnika Ashley Madison su muškarci, koji su i najve i potroša i. Na ideju da osnuje internetsku stranicu namijenjenu preljubnicima došao

NIŠTA OD PRIVATNE PONUDE DION

Profil 18-godišnjakinje uništio Lani je Avid Life Media pokušala prikupiti 60 milijuna kanadskih dolara putem privatne ponude dionica, a postojali su i planovi za izlazak na burzu, i to kroz obratno preuzimanje kompanije uvrštene na burzu u Torontu. Pothvat o kojem je brujala financijska zajednica u Torontu pretvorio se u katastrofu. Avid Life povjerio je pripremu privatne ponude dionica kanadskoj investicijskoj banci GMP Securities, a privatni plasman trebao

NOEL BIDERMAN, pokreta stranice Ashley Madison i predsjednik Uprave tvrtke Avid Life Media ARHIVA BUSINESS.HR

Ashley Madison teško pronalazi ulaga e, a i oglašavanje je problem: Fox je odbio emitirati njihov oglas za prijenosa Super Bowla. Biderman nije uspio otkupiti klju nu rije 'nevjera' za pretraživanje na internetu. No, ne odustaje od ideje izlaska na burzu

DE DIONICA

ništio izlazak na burzu se održati u velja i 2010. godine. Me utim, u me uvremenu je novinar magazina Canadian Business elniku GMP Securitiesa predo io kopiju profila otvorenog na stranici Ashley Madison u kojem 18-godišnja djevojka traži sponzora jer joj roditelji ne mogu platiti studij i ta je investicijska banka ve sljede eg radnog dana odustala od posla, a nitko od nadležnih nije želio komentirati taj potez.

je zahvaljuju i injenici da je rade i kao sportski menadžer velik dio vremena trošio na pomaganje profesionalnim košarkašima da prikriju ljubavnice od svojih supruga. Kada je naišao na podatak da ak 30 posto korisnika on-line servisa za pronalaženje partnera prikriva injenicu da su u braku ili vezi, upalila mu se lampica. Što bi se dogodilo, pomislio je, kada bi preljubnici imali svoju stranicu? Teško je procijeniti vrijednost tržišta stranica za upoznavanje putem interneta, a prema nekim izvorima koji se bave istraživanjem tog tržišta ono u SAD-u vrijedi izme u milijardu i 1,5 milijardi dolara, a izme u 10 i 30 posto osoba koje koriste te stranice vjerojatno je ve u vezi.

Na meti kritika

Prema podacima tvrtke Avid Life, koja je privatna kompanija, pa je time podatke koje navodi teško provjeriti, Ashley Madison ima 8,5 milijuna lanova,

a 1,3 milijuna od ukupnog broja lanova izvršilo je uplatu. Naime, otvaranje profila i pretraživanje je besplatno, a svaka se poruka poslana drugome lanu napla uje. Stranica Ashley Madison postoji u deset zemalja, SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji, Austriji, Irskoj, Novom Zelandu i Švedskoj, a u planu je ulazak na tržišta Italije, Španjolske i Brazila sljede e godine. Posao kojim se bavi osniva u Avid Lifea donio je novac, ali ga je istodobno u inio nepopularnim. No, kritike kako iskorištava ljudske slabosti za osobnu korist i da je posao kojim se bavi ponešto nalik svodništvu nisu jedini problem za elnika tvrtke koja ‘prodaje preljub’. Kao i u slu aju preljuba, koji u nj uklju eni žele po svaku cijenu zadržati tajnim, i ve ina zaposlenih u tvrtki Noela Biedermana baš ne oglašava na sva zvona u kakvoj tvrtki radi. Zbog reputacije koja prati Ashley Madison, teško je prona i ulaga e, a i oglaša-

vanje se pokazalo kao prili an problem.

Odbijenica Super Bowla

Kako kaže Biederman, ni ve inski vlasnici tvrtke Avid Life, nekoliko velikih ulaga a, ne žele da ih se povezuje s tom tvrtkom, boje i se da bi im to moglo naštetiti ugledu. Istodobno, tvrtka muku mu i s oglašavanjem. Najnoviji u nizu problema koji su Bidermanu podignuli tlak jest odbijenica koju je dobio od Foxa, koji nije želio emitirati oglas za Ashley Madison tijekom prijenosa Super Bowla, sportskog doga aja koji obara rekorde gledanosti u Americi. Nije mu pošlo za rukom ni otkupiti klju nu rije ‘nevjera’, koja bi pri pretraživanju interneta usmjeravala na njegovu stranicu. Ipak, Biderman je zadovoljan, Avid Life raste zadovoljavaju om brzinom, a u budu nosti e, kaže, pokušati tražiti na ina za izlazak na burzu SAD-u kada su u Kanadi polu ili neuspjeh. Margareta Podnar

> dossier > reportaža

16-17 business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

SRCE GRADA čine crkva Sagrada Família i najpoznatija ulica La Rambla snimio dražen tomić

KULTURA I UMJETNOST Nemoguće je nabrojiti mnogobrojna događanja u Barceloni ovih dana, od glazbenih do scenskih: na repertoaru kazališta Arteria Paral. lel je baletna predstava Coppélia, izložba "Iluzija i znanost" na magičan način pobuđuje osjetila i savršeno se uklapa u čaroban svijet bisera Mediterana...

Barcelona, gra Barcelona živi poseban urbani život, ponekad usporen, ali zaista poseban. Jedna od trenutačnih atrakcija je izložba "Iluzija i znanost", koja na magičan način pobuđuje osjetila i savršeno se uklapa u čaroban svijet toga bisera Mediterana. Upoznavanje s običajima nemoguće je bez zavirivanja u povijest, a takav pogled ovdje nudi izložba odjeće, prije svega haljina iz zlatnog doba Barcelone. Izlošci su iz privatne zbirke Antoni de Montpalau te otkrivaju skriveni sjaj prošlog vremena, obilja, blagostanja i uživanja. Nemoguće je nabrojiti mnogobrojna događanja

u Barceloni ovih dana, od glazbenih do scenskih. Trenutačno je na repertoaru kazališta Arteria Paral.lel izvanredna baletna predstava Coppélia.

Nezaobilazni Gaudi

U samo nekoliko dana može se samo zagrebati površina kad je riječ o kulturnoj ponudi. Barcelonina otvorenost, komunikativnost, srdačnost i energičnost osjećaju se na svakom koraku. Ponajbolje ih ilustrira vožnja taksijem u jutarnjoj gužvi - popraćena živciranjem, grubim riječima, pa i psovkama, no sve to čini grad koji će vas jednostavno oduševiti.

Biti u Barceloni a ne upoznati genijalnoga graditelja Antonija Gaudija jednostavno je nemoguće. Zaskočit će vas s police nekog dućana, ako ne neka njegova kreacija, onda barem neki predmet inspiriran njime. Jedna od njegovih najpoznatijih zgrada svakako je Casa Milà, koja očarava svojim predivno ukrašenim krovom i profinjenim ukrasima od kovanoga željeza. Poznata i kao La Pedrera (Kamenolom), Casa Milà je Gaudíjevo posljednje veće djelo koje je sagradio prije nego što je ostatak života posvetio crkvi Sagrada Família. Za mnoge je to

velika šteta jer građevine koje je taj genijalac ostavio iza sebe danas su nezaobilazna mjesta za svakog ljubitelja kulture i umjetnosti. Još jedna Gaudijeva zgrada, Casa Batlló, odlično je mjesto za upoznavanje toga fantastičnog umjetnika graditeljstva. No, kada ugledate Gaudijevu crkvu Sagrada Famíliu, koja još nije završena, zastat će vam dah.

Mreža muzeja

Za mnoge ljubitelje umjetnosti posebno mjesto svakako će zauzeti muzej posvećen slikarskom geniju Pablu Picassu. Smješten u srednjovjekovnom kompleksu palača, taj muzej s

GUADIJEVE LJEPOTICE Casa MilĂ (La Pedrera, gore i lijevo), posljednje ve e djelo koje je sagradio prije nego ĹĄto je ostatak Ĺživota posvetio crkvi Sagrada FamĂlia, i Casa BatllĂł (dolje) SNIMIO DRAĹ˝EN TOMI

rad izloĹžba opseĹžnom zbirkom njegovih ranih radova ocrtava umjetnikov uspon do slave. U zbirci se nalazi i ve i broj majstorskih portreta, koje je Picasso naslikao dok mu je bilo samo 13 godina. Ondje moĹžete prona i, me u ostalim, zrele skice iz njegovih ĹĄkolskih biljeĹžnica i snaĹžnih obiteljskih portreta te izabrane radove iz njegova plavog i ruĹži astog razdoblja. Picassov muzej nudi posjetiteljima rijetku priliku otkrivanja umjetnika na na in na koji je on otkrivao samoga sebe. Kako sve ne bi ostalo na umjetnosti, Barcelona na dlanu nudi i dio svoje bogate povijesti. Tu je Pomor-

ski muzej (Museu MarĂtim) smjeĹĄten u kraljevskom brodogradiliĹĄtu (Drassanes Reials) sagra enom u 13. st. Zbirka koja se proteĹže od srednjega vijeka do 19. stolje a uklju uje repliku u stvarnoj veli ini broda Real, vode e galije don Juana de Austria koji je vodio krĹĄ ane u pobjedu protiv Turaka u Bici kod Lepanta 1571. Ondje su izloĹženi i mnogobrojni drugi predmeti iz pomorske povijesti, ali i makete najslavnijih brodova, biografije njihovih kapetana.

La Rambla

Svi muzeji, galerije i znamenitosti jednostavno se

upotpunjuju s avenijom La Ramblom. Oni koji godinama borave u Barceloni kaĹžu kako ne ne postoji bolje mjesto za uĹživanje u ĹĄpanjolskom obredu besciljne ĹĄetnje gradom (paseo). ProĹžeta raznim aktivnostima tijekom cijeloga dana i no i, La Rambla je raj za promatra e i turiste. ak i uz (pisana) upozorenja da pazite na osobne stvari jer ima mnogo dĹžepara. Ni to ne moĹže pokvariti bljeĹĄtavilo boja u trenutku kada se dnevni Ĺživot zamijeni no nim, a grad oĹživi nakon sutona i jednostavno vas preuzme. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

HRVATSKA ISPALA

Slovenci s Rusima ulaze u Južni tok Ruski Gazprom i slovenska tvrtka Geoplin plinovodi u ožujku e prilikom o ekivanog posjeta ruskog premijera Vladimira Putina Sloveniji osnovati zajedni ko poduze e potrebno za gradnju i upravljenje slovenskim dijelom trase budu eg plinovoda Južni tok, izjavio je u Moskvi Igor Šjogolev, predsjednik ruskog dijela slovenskoruske me udržavne komisije za

gospodarsku suradnju, prenijeli su danas slovenski mediji. Plenarnom zasjedanju tog povjerenstva u srijedu je u Moskvi prisustvovao i slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova priop ilo je da su Šjogolev i Žbogar potpisali protokol kojemu je priložen memorandum dviju vlada o najvažnijim projektima za pove anje bilateralne gospodarske suradnje i mogu nostima za njezino širenje na nova podru ja kao što su energetika, turizam, informacij-

ske tehnologije, gra evinarstvo, automobilska industrija itd. Slovenski mediji objavili su u etvrtak izjavu Šjogoleva agenciji RIA da e zajedni ka tvrtka Gazproma i Geoplina biti osnovana u ožujku, kad se o ekuje dolazak ruskog premijera Vladimira Putina u Ljubljanu i njegov susret sa slovenskim premijerom Pahorom. Uz projekt plinovoda Južni tok vezani su i drugi projekti poput polaganja opti kog kabela njegovom trasom, o emu su se Slovenija i Rusija ve dogovorile, a izgledno je i potpisivanje sporazuma

Gazproma o isporukama naftnih derivata za Sloveniju i tre e zemlje s naftnom kompanijom Petrol. Realizacijom tridesetak projekata vezanih uz Južni tok Slovenija e postati jedna od glavnih tranzitnih država na Balkanu, rekli su predstavnici Gazproma, prenose danas slovenski mediji.Plinovod Južni tok trebao bi biti završen do 2015. godine. Njime bi Rusija 900 kilometara dugim plinovodom, kojim želi izbje i prolaz kroz Ukrajinu, u Europu godišnje transportirala 63 milijarde prostornih metara plina. B.hr

Ameri ke banke zbog dividendi na novim testovima na stres UPOZORENJE POHLEPNIM UPRAVAMA Ameri ka središnja banka ne želi ponovno pomagati poslovnim bankama i naredila im je simulaciju nove recesije koja bi trebala pokazati koje bi banke opet pohrlile po državnu pomo , a ve sad, umjesto da ja aju kapitalnu bazu, ispla uju dividende i bonuse

BEN BERNANKE, guverner ameri ke središnje banke Federalnih rezervi, želi se osigurati da ameri ki bankari ne e pojuriti ispla ivati sebi bonuse prije nego što se bankama osigura dovoljno novca kako bi podnijele novu krizu ARHIVA BUSINESS.HR

Devetnaest najve ih banaka u Sjedinjenim Ameri kim Državama provelo je, po Fedovu nare enju, nove stres testove u kojima su u obzir morali uzeti scenarije ponovna zapadanja najve eg svjetskoga gospodarstva u recesiju i skok nezaposlenosti iznad 11 posto. Banke su testove u kojima su morale predvidjeti kretanje svojih zajmova, vrijednosnih papira, zarade i kapitala u tri hipotetska scenarija provele tijekom sije nja, a Fed e njihove rezultate pregledavati do kra-

ja ožujka.

Dobiti e rasti Dva dobro upu ena izvora Bloombergu rekla su da je "najcrnji" scenarij uklju ivao pad BDP-a 1,5 posto tijekom ove godine te skok stope nezaposlenosti iznad 11 posto do prvog kvartala 2012. godine. Prema tom scenariju, nezaposlenost bi do kraja 2013. trebala kliznuti na 9,5 posto, dok bi rast gospodarstva u trogodišnjem razdoblju od kraja prošle godine do kraja 2013. trebao iznositi etiri posto.

Te se brojke poprili no razlikuju od Fedovih službenih projekcija u kojima središnja banka prognozira da e ameri ki BDP u idu e tri godine rasti barem 3,4 posto godišnje, dok stopi nezaposlenosti do kraja 2013. predvi a pad na 6,8 do 7,2 posto. Fed su na novu seriju stres testova vjerojatno nagnale i najave nekih banaka da e pove ati dividendu. Glavni izvršni direktor Bank of America Brian T. Moynihan analiti arima je rekao da o ekuje "skromno pove anje" dividende u drugoj polovini godine, direktor PNC

››

Financial Services Groupa James Rohr izjavio je kako bi "voljeli pove ati dividendu", dok je financijski direktor JPMorgana Douglas Braunstein poru io da je ta banka od Feda još 7. sije nja tražila dozvolu da dividendu pove a do 30 posto dobiti. Me u bankama ije bi dioni are ove godine mogla razveseliti ve a dividenda su i Bank of New York Mellon, Wells Fargo, U.S. Bancorp i BB&T.

Neukusna pohlepa Fed je još u studenome prošle godine bankama rekao

Najcrnji scenarij uklju ivao bi pad BDP-a 1,5 posto tijekom ove godine te skok stope nezaposlenosti iznad 11 posto do prvog kvartala 2012.

kako o ekuje da dividende budu "konzervativne" i upozorio ih da neki planovi o isplati dobiti mogu biti odba eni kao "neprikladni". Strateg Jefferies Groupa Jonathan Hatcher izjavio je da se regulatori ne žele na i u situaciji da banke isplate izdašne dividende, a kasnije do u moliti pomo . No, Fed ne zanima samo mogu li banke financirati ve e dividende, nego i kako e zakon Dodd-Frank, prema kojem banke moraju odvojiti poslovanje s gra anima od investicijskog bankarstva, a predvi a i stroži nadzor banaka, utjecati na njihovu dobit te kako e se prilagoditi strožim me unarodnim direktivama. Banke e morati ocijeniti i koliko e hipoteka morati otkupiti, a Standard & Poor's ocjenjuje da bi troškovi otkupa financijsku industriju mogli stajati do 60 milijardi dolara. Nikolina Rivosechi nikolina.rivosechi@business.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Od vaĹžnijih burzovnih zbivanja u etvrtak dionica Vupika zavrĹĄila je u pozitivnoj blokadi zbog skoka cijene 15,71 posto, na 95,01 kunu. Ta je kompanija izvijestila da je u proĹĄloj godini ostvarila 105,6 milijuna kuna neto dobiti nakon gubitka od 434,5 milijuna kuna u 2009. godini. Poslovni prihodi lani su joj porasli sa 175,58 milijuna kuna na 215,12 milijuna kuna. NajviĹĄa dnevna cijena Vupika iznosila je ak 103 kune.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Viro tvornica ĹĄe era d.d. Ina-industrija nafte d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic grupa Dalekovod Adris grupa Dom holding KaĹĄtelanski staklenici Ericsson Nikola Tesla Industrogradnja d.d. Vupik Podravka prehrambena industrija d.d. Ingra Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat. Privredna banka Zagreb Plava laguna AD Plastik Jadroplov d.d. uro akovi holding Istraturist Umag d.d. EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Zagreba ka banka Uljanik plovidba Institut IGH Kon ar Luka Rijeka Petrokemija Luka Plo e Fima validus KraĹĄ, prehrambena industrija Tisak Croatia osiguranje d.d. Adriatic Croatia International Club d.d. Franck prehrambena industrija Kon ar Slatinska banka Konzum Zvijezda Tvornica sto ne hrane Kon ar - elektroindustrija Dioki d.d OT-optima telekom d.d. Dukat Badel 1862 HTP Kor ula Transadria akovĹĄtina Tehnika BeliĹĄ e Liburnia Riviera Hoteli Zve evo, prehrambena industrija SN holding Riviera Pore Finvest Corp Jadranski naftovod Imperial hotelijerstvo TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Elektroprojekt, projekt., konz. i inĹž. d.d. Hoteli Maestral Auto Hrvatska Atlas nekretnine HUP - Zagreb Ledo IPK Osijek Lav evi Jadransko osiguranje Slobodna Dalmacija Ĺ˝itnjak Elektrometal PIK-Vinkovci HGspot Valamar grupa Mlinar mlinsko-pekarska industrija Hoteli Ĺ˝ivogoĹĄ e Vaba d.d. banka VaraĹždin Proficio Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Karlova ka banka

+ Tre u je najlikividniju poziciju na Zagreba koj burzi u etvrtak osvojila dionica viroviti ke ĹĄe erane Viro. Viro je uz promet ve i od milijun i pol kuna osvojio i neslavnu titulu gubitnika dana. Ta je dionica pala 1,51 posto i zavrĹĄila na cijeni od 457,98 kuna. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo viĹĄe od 3600 dionica ĹĄe erane po cijenama izme u 436 i 460 kuna.

Redovan promet: 25.373.322,51 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

288.80 86.22 436.01 3,635.00 775.00 789.00 268.00 275.00 44.40 3,060.00 1,455.01 520.00 81.60 320.00 14.80 390.00 676.00 1,700.00 130.50 161.50 33.81 286.00 740.00 265.00 643.15 2,080.01 1,150.01 221.00 159.05 1,392.00 9.24 442.20 190.02 5,704.65 3,472.00 879.93 1,230.01 113.17 208.09 3,845.00 7,300.05 580.00 84.70 30.00 510.00 72.10 81.37 1,050.00 9.35 1,442.27 600.00 1,952.00 120.00 170.00 220.00 120.51 3,130.10 185.00 29.90 800.50 80.01 382.11 36.47 1,400.00 6,107.10 30.55 220.00 3,151.00 27.02 150.01 130.00 267.01 19.20 42.99 637.00 28.00 78.00 12.30 25.00 65.00

294.10 93.05 460.01 3,650.04 791.99 796.50 279.00 277.56 45.00 3,800.00 1,476.02 520.03 103.00 326.96 15.28 390.00 690.00 1,700.00 134.90 168.90 36.49 316.00 740.00 269.00 648.00 2,100.00 1,198.50 232.99 160.16 1,411.01 9.90 459.90 201.00 5,800.57 3,472.00 880.24 1,256.90 118.00 208.09 3,850.00 7,300.05 583.00 87.00 30.50 510.00 78.73 83.00 1,100.00 9.35 1,458.64 600.00 2,080.00 124.99 170.01 233.98 120.51 3,150.00 185.00 29.90 800.50 80.01 382.11 38.52 1,400.00 6,107.10 30.55 220.00 3,151.00 30.00 150.01 130.00 267.01 19.65 42.99 637.00 28.00 78.00 12.30 25.00 65.00

289.80 93.00 457.98 3,650.00 784.00 792.00 273.49 275.00 45.00 3,799.00 1,470.00 520.00 95.01 325.00 15.00 390.00 690.00 1,700.00 131.00 161.50 36.00 286.01 740.00 266.00 643.17 2,080.01 1,198.50 232.99 160.00 1,392.00 9.64 442.20 193.00 5,800.00 3,472.00 880.24 1,255.00 118.00 208.09 3,845.00 7,300.05 580.00 86.00 30.50 510.00 72.10 81.37 1,050.00 9.35 1,442.27 600.00 2,080.00 120.00 170.01 220.00 120.51 3,130.10 185.00 29.90 800.50 80.01 382.11 38.52 1,400.00 6,107.10 30.55 220.00 3,151.00 27.02 150.01 130.00 267.01 19.20 42.99 637.00 28.00 78.00 12.30 25.00 65.00

-0.07% 4.49% -1.51% -0.82% 0.64% -0.38% -0.55% -1.08% 1.35% 18.72% 0.68% 0.00% 15.71% -0.60% 1.35% 0.00% 0.00% 0.00% -0.30% -0.92% 5.88% 0.00% 0.00% -1.12% 0.42% -0.19% 3.14% 6.22% -1.23% -4.33% 5.24% 0.04% -1.28% 1.75% 6.45% 2.21% 2.20% 2.61% -1.29% 1.16% 0.00% 0.43% 3.61% 0.00% 0.10% -3.35% -1.96% -11.09% 0.00% -0.19% 0.00% 3.95% -0.02% 0.01% 2.33% -8.01% -2.18% 2.83% 19.55% -17.39% -2.43% -4.47% -7.45% 0.00% -1.50% 0.03% -1.79% -5.94% -9.93% -1.67% 0.00% -11.00% -2.88% 4.47% 0.00% -1.75% 9.78% -17.95% -16.33% 0.00%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,46%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

28,218 41,834 3,649 330 1,343 1,207 3,333 2,860 16,296 184 376 940 3,476 1,024 21,669 700 364 119 1,452 1,065 4,842 510 200 490 190 53 91 452 619 70 8,926 186 391 12 18 67 44 443 200 10 5 62 384 1,068 58 350 220 16 1,851 11 25 7 112 72 52 90 3 45 275 10 100 20 203 5 1 160 18 1 104 20 23 9 123 49 3 66 16 88 40 1

8,222,534.67 3,773,234.19 1,651,610.72 1,203,992.89 1,053,391.46 955,806.92 908,902.49 788,569.17 732,697.98 650,014.12 551,846.07 488,800.81 337,253.72 332,387.06 325,380.74 273,000.00 246,708.00 202,300.00 192,441.23 173,232.26 171,910.60 149,705.50 148,000.00 130,432.00 122,774.66 110,472.13 107,166.21 103,752.70 99,050.52 98,016.27 83,614.72 83,364.65 77,110.64 69,314.99 62,496.00 58,961.17 55,176.73 52,090.82 41,618.00 38,460.00 36,500.25 36,020.00 32,858.02 32,107.00 29,580.00 26,956.20 18,000.64 17,320.00 17,306.85 15,881.34 15,000.00 13,820.01 13,795.60 12,240.69 12,139.00 10,845.90 9,430.10 8,325.00 8,222.50 8,005.00 8,001.00 7,642.20 7,559.46 7,000.00 6,107.10 4,888.00 3,960.00 3,151.00 3,024.64 3,000.20 2,990.00 2,403.09 2,388.00 2,106.51 1,911.00 1,848.00 1,248.00 1,082.40 1,000.00 65.00

23,731.30 764.04 635.07 36,500.00 1,094.09 2,640.77 627.33 1,865.63 336.03 431.54 1,957.53 235.25 143.03 1,761.50 112.50 82.15 13,161.59 928.74 550.15 264.32 116.53 1,337.01 328.75 17,036.87 373.04 329.85 73.62 1,393.39 534.58 309.88 26.04 607.42 460.61 1,784.07 385.60 376.01 243.71 108.44 4,724.24 385.49 98.92 1,491.83 347.62 86.01 1,530.00 54.23 34.78 30.19 9.85 273.25 698.59 629.49 36.94 462.43 803.77 74.45 2,325.18 117.63 11.30 71.88 41.26 191.06 128.50 659.93 1,344.60 136.31 105.20 393.88 141.07 30.85 10.90 84.70 6.34 270.65 124.48 8.48 137.69 48.13 8.37 87.05

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 54.00 290.00 1,625.00 705.00 657.10 217.00 242.21 27.87 612.00 1,181.00 292.00 41.77 240.00 14.13 390.00 461.06 1,345.00 80.21 124.01 22.36 280.00 740.00 200.00 533.13 1,106.00 909.99 161.54 105.50 1,160.03 5.00 305.12 135.00 4,502.00 2,200.00 655.38 975.00 98.00 145.00 2,851.00 7,000.00 430.00 70.00 25.00 251.00 58.00 57.00 1,050.00 5.11 871.01 420.00 1,457.03 84.32 68.05 140.00 85.00 2,332.01 150.00 13.05 650.00 44.59 302.00 20.50 1,115.16 4,720.12 17.00 161.10 2,486.50 20.01 76.10 100.01 179.00 19.11 28.00 637.00 20.00 54.00 11.50 15.17 53.00

332.84 118.99 507.77 3,680.00 1,044.18 829.99 390.00 318.99 50.00 4,000.00 1,777.00 598.00 230.00 355.00 40.81 390.00 708.00 1,700.00 146.00 190.30 52.00 395.00 740.00 289.98 675.00 3,289.00 2,198.00 255.00 184.73 2,093.00 29.01 497.02 274.95 5,999.99 3,517.00 944.00 2,450.00 132.37 225.50 4,510.00 8,000.00 594.99 133.00 44.80 510.00 122.98 148.00 3,290.00 29.49 1,909.99 600.00 2,890.00 164.00 245.00 259.65 136.00 3,520.00 214.95 29.90 990.00 151.00 519.00 46.99 1,729.00 6,790.00 35.00 279.00 3,401.00 64.98 163.85 312.99 319.90 48.71 46.00 637.00 32.00 95.00 16.34 64.90 78.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,12 156,10 0,72 14,80 5,27 252,00 88,00 17,40 10,30 12,40 0,73 7,90 39,00 9,80 63,00

63,51 160,00 0,73 15,35 5,32 254,00 89,00 17,50 10,45 12,70 0,74 8,15 39,80 9,89 70,00

63,30 160,00 0,73 15,35 5,30 254,00 89,00 17,50 10,36 12,50 0,74 8,10 39,80 9,87 70,00

63,33 159,39 0,73 14,89 5,31 252,68 88,84 17,50 10,36 12,55 0,73 8,08 39,56 9,87 68,12

36,54 1,59 0,40 36,91 36,50 1,47 5,00 0,55 0,20

37,00 1,60 0,40 37,00 37,00 1,47 5,00 0,58 0,20

36,92 1,60 0,40 37,00 37,00 1,47 5,00 0,58 0,20

0,37 1,60 0,40 0,37 0,37 1,47 5,00 0,58 0,20

40,67 34,73 40,00 90,00 97,00 3,70 31,83 31,26 3,30 4,59 15,10 82,50

41,70 36,50 40,50 90,00 97,00 3,90 31,83 31,26 3,50 4,73 15,49 83,00

41,70 36,50 40,50 90,00 97,00 3,90 31,83 31,26 3,40 4,70 15,49 82,50

41,69 36,44 40,49 90,00 97,00 3,90 31,83 31,26 3,44 4,69 15,21 82,96

2,53 % 263055 10.967.205,78 5,10 % 95233 3.470.354,51 1,25 % 76080 3.080.314,00 0,00 % 10000 900.000,00 0,00 % 2182 211.654,00 5,41 % 14960 58.337,80 0,70 % 1628 51.819,24 0,48 % 1635 51.110,10 0,00 % 2810 9.656,20 -2,08 % 1947 9.136,33 2,58 % 567 8.625,68 -0,60 % 84 6.969,00

30.010,00 491,00 1.375,00 4.201,00 421,00 976,00 615,00 250,00 90,00 2.115,00 81,61 78,00 5.250,00 93,71 98,50

30.010,00 492,00 1.375,00 4.280,00 450,00 1.000,00 627,00 250,00 90,10 2.163,00 81,75 79,50 5.250,00 94,45 98,60

30.010,00 491,00 1.375,00 4.249,00 444,00 999,00 625,00 250,00 90,05 2.139,00 81,71 79,39 5.250,00 94,36 98,56

30.010,00 491,26 1.375,00 4.249,46 440,60 998,82 624,81 250,00 90,05 2.152,79 81,69 79,39 5.250,00 94,36 98,56

0,00 % 2386 71.603.860,00 0,00 % 137728 67.660.735,00 0,00 % 42628 58.613.500,00 1,14 % 12578 53.449.674,00 1,14 % 8002 3.525.696,00 2,36 % 3478 3.473.897,00 2,97 % 4337 2.709.810,00 0,00 % 8083 2.020.750,00 -0,48 % 18908 1.702.597,70 -1,11 % 769 1.655.493,00 -0,87 % 14224 1.161.962,76 -0,59 % 14442 1.146.542,49 0,00 % 207 1.086.750,00 -0,10 % 10465 987.462,43 0,03 % 9819 967.716,66

4.451,00 3.850,00 3.799,00 4.200,00 1.850,00 640,00 535,00 216,00 3.611,00 88,00 550,00

4.500,00 3.850,00 3.840,00 4.200,00 1.850,00 640,00 535,00 216,00 3.650,00 88,00 550,00

4.494,85 3.850,00 3.804,21 4.200,00 1.850,00 640,00 535,00 216,00 3.644,95 88,00 550,00

4.494,85 3.850,00 3.804,21 4.200,00 1.850,00 640,00 535,00 216,00 3.644,95 54,12 550,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR NF1N LKPG KDIR PETG TLSG ZVTG KBMR GRVG PBGS POSR KDHR INDGL SAVA

KRKA MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S LUKA KOPER KD ID PETROL TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK POZAVAROVALNICA SAVA KD GROUP INFOND GLOBAL SAVA

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TRZNICA AD BANJA LUKA TGT AD LAKTASI HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD DUVAN AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E SIPAD KOMERC DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad PD Vojvodina a.d. Novo Miloševo AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Univerzal a.d. Kanjiža Obveznice RS serije A2013K Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K

ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TUTUNSKA BANKA SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 UNIVERZALNA INVESTICIONA BANKA SKOPJE

305.077,31 81.929,80 72.610,96 53.355,50 40.251,86 39.923,95 38.645,60 33.735,20 20.521,05 16.812,05 15.562,19 14.474,50 13.452,20 11.377,27 10.014,87

-0,22 % -0,62 % 33,33 % 0,11 % 0,74 % 0,00 % -9,09 % 5,45 % 0,00 %

76896 15616 54650 35360 24624 3806 987 7000 16228

28.401,74 24.980,60 21.860,00 13.082,30 9.085,88 5.594,82 4.935,00 4.030,00 3.245,60

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK TPLF SBT TNB RADE GRNT TEL STIL KMB RMDEN08 UNI

4817 514 99633 3583 7586 158 435 1928 1980 1340 21197 1791 340 1153 147

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA KMBN NIIS PDVJ AIKB AERO SJPT VZAS UNVK A2013 IMLK A2015 A2016 CCHS A2012 A2011

-0,31 % 1,27 % 0,00 % 2,33 % 0,00 % 0,79 % -0,22 % -0,57 % -1,19 % -1,19 % 0,41 % 1,25 % -1,73 % 0,15 % 9,38 %

Agrokrajina Bosnalijek Mercator AIK banka Kom. banka Skopje

+33,33% +2,54% +1,36% +1.14% +0,96%

ZIF BIG Okta Skopje Imlek Telekom Srpske NKBM

-2,08% -1,36% -1,11% -0,62% -0,57%

Soja Protein

ZIF BIG

Iako su u etvrtak trgovinom na Beogradskoj burzi dominirale dionice banaka, titulu dobitnika dana ponijela je dionica Soja Proteina. S obzirom na to da se cijene dionica banaka uglavnom nisu mijenjale, titulu dobitnika uzela je Soja zahvaljuju i 2-postotnom rastu. Najviša dnevna cijena te dionice iznosila je ak 999 dinara, a njome je ostvaren promet od tri milijuna dinara.

etvrtak je u Ljubljani bio obilježen niskim prometima i rastom indeksa na krilima Mercatora i Luke Koper. S druge strane, ve ina likvidnijih izdanja zabilježila je gubitke. Tako je Petrolova dionica pala više od jedan posto uz katastrofalno slab promet od samo 50.000 eura. Treba spomenuti i da su sve protrgovane dionice, njih 46.000, vlasnika promijenjale po cijeni od 109,21 eura, što sugerira dogovorenu transakciju.

+2,36 -2,08

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1B FBIHKD FBIHKH FRTFRK1 FBIHK1D FBIHK1E SPKMR BIGFRK3 BSNLR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-B TLKM-R-A AGKR-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D TRZN-R-A TGTN-R-A HEDR-R-A DUVN-R-A

Oznaka

Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

business.hr

valuta: MKD - makedonski denar 0,29 % 0,00 % 0,24 % 0,02 % 0,00 % 0,00 % 0,18 % 0,93 % 1,25 % 0,25 % 0,00 %

263 152 151 114 200 539 550 722 42 2517 125

1.182.145,00 585.200,00 574.435,00 478.800,00 370.000,00 344.960,00 294.250,00 155.952,00 153.088,00 136.232,89 68.750,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI +0,13% BIRS +0,26% 840,60 1.006,60 Belex15 +0,18% FIRS +0,17% 767,25 1.687,62 Belexline +0,20% MBI10 +0,50% 1.428,02 2.732,66 SASX10 MOSTE -1,84% 523,69 0,00% 1.101,47 SASX30 NEX20 -0,84% 14.522,53 +0,23% 1.053,38 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -0,19% WIG20 -1,59% 2.656,26 BUX -0,62% 22.586,60 +0,22% -0,52% ATX -0,53% 2.968,95 indeksa na zatvaranju u -0,38% Stanje etvrtak 17. velja e 2011.

FTSE100 6.074,45

DAX 7.382,60

CAC40

4.141,23

MICEX 1,700.72

AMERI»KI INDEKSI +0,50% S&P500 +0,63% 12.288,17 1.336,32 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,76% srijeda 16. velja e 2011. 2.825,56 DJIA

investor 22 DIONI»KI

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 157,3344

33,54

MP-Global HR

332,0071

20,48

HPB WAV DJE

98,9864

19,65

Platinum Global Opportunity 15,4263

19,57

Ilirika BRIC

114,6604

19,25

FFIMA Equity

75,8137

-12,64

ST Global Equity

45,7404

-9,96

C-Zenit

52,3550

-7,47

KD Victoria

14,5805

-6,48

HPB Dynamic

50,0573

-4,52

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,5923

12,08

ZB global

150,8300

8,54

PBZ Global fond

111,3777

7,79

Erste Balanced

126,9200

6,75

11,2485

6,19

ICF Balanced

119,0915

-9,79

ST Balanced

174,3863

-6,94

HPB Global

103,9953

-2,91

5,7878

-2,60

115,9478

0,46

OTP uravnoteženi

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn

109,8300 50,5414 99,4186 157,3344 104,5700 112,4100 171,1470 7,4239 138,5900 11,4707 13,3926 114,6604 118,0216 71,7762 102,4974 27,6488 59,6100 119,5329 5687,7400 15,4263 340,8881 332,0071 98,9864 86,1851 52,3550 8,7623 108,9300 469,4628 45,7404 47,7349

1,05 0,80 0,78 0,71 0,68 0,64 0,63 0,58 0,47 0,44 0,36 0,35 0,34 0,27 0,24 0,24 0,22 0,16 0,14 0,11 0,07 0,07 0,05 0,05 -0,01 -0,05 -0,17 -0,36 -0,37 -0,38

8,38 2,61 -0,37 27,99 5,36 12,35 3,73 10,27 7,85 14,69 7,12 -1,77 11,02 11,27 11,30 -1,89 5,79 -7,00 4,03 12,97 -2,84 8,86 8,82 4,80 9,79 7,47 11,63 -0,92 -0,60 10,77

ZB euroaktiv VB High Equity Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm ZB BRIC+ Raiffeisen World Ilirika JIE KD Nova Europa ZB trend KD Energija KD Prvi izbor Ilirika BRIC OTP Europa Plus PBZ I-Stock NFD Aureus Global Developed NFD Aureus BRIC Raiffeisen Emerging M. NFD Aureus New Europe Poba Ico Equity Platinum Global Opportunity MP-Bric HR MP-Global HR HPB WAV DJE Platinum Blue Chip C-Zenit HI-growth ZB aktiv MP-Mena HR ST Global Equity AC Rusija

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

10,76 7,51 N/A 43,39 6,56 14,46 8,57 17,05 9,16 20,64 12,82 5,27 11,08 17,51 14,53 -2,27 7,12 -0,49 4,09 28,93 4,02 17,40 13,02 6,25 9,66 8,72 13,63 8,42 -5,32 15,42

11,34 -0,77 N/A 33,54 N/A 18,29 1,80 17,42 12,64 N/A 14,08 19,25 13,18 17,07 7,06 2,70 6,18 -0,04 -4,19 19,57 2,47 20,48 19,65 9,00 -7,47 5,35 13,12 16,83 -9,96 13,65

1,39 -18,28 N/A 21,24 N/A 1,60 8,89 -8,53 4,01 N/A 3,71 13,02 11,07 -8,83 0,47 -14,16 -15,09 8,11 -14,65 -6,19 -5,30 -6,60 -0,29 -4,65 -19,42 -1,46 1,86 5,58 -7,30 -17,09

5,53 1,63 -0,65 7,06 -1,90 6,93 -0,22 1,47 2,06 5,25 3,05 -4,15 5,13 3,14 5,02 -4,41 -3,15 -2,36 2,37 8,87 -8,25 3,53 1,93 1,56 4,53 1,38 4,76 -3,97 -1,65 2,60

237,607 12,895 3,840 28,385 106,594 41,360 99,211 21,529 189,907 9,363 5,692 34,907 9,818 245,179 63,721 7,981 29,124 9,573 6,243 8,449 12,764 5,378 14,517 8,417 5,949 67,656 492,184 7,161 13,317 10,255

6,79 3,38 0,31 2,35 0,84 7,38 6,31 3,34 8,31 0,96 8,02 1,12 1,58 3,59 5,22 3,88 3,16 2,29 3,56 3,41 2,94 2,73 3,46 3,12 3,00 8,98 4,65 2,95 10,32 3,95

16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Vrijednost

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC G Balanced EM

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI KD Balanced Ilirika JIE Balanced HI-balanced C-Premium Raiffeisen Prestige ST Aggressive ZB global PBZ Global fond Allianz Portfolio NFD Aureus Emerging Markets Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced OTP uravnoteženi Agram Trust HPB Global ST Balanced Erste Balanced ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

8,5035 152,8917 10,3270 5,7878 110,2900 67,7509 150,8300 111,3777 117,5923 83,5783 11,2485 161,7200 115,9478 73,1502 103,9953 174,3863 126,9200 119,0915

0,93 0,87 0,06 0,06 -0,08 -0,16 -0,24 -0,25 -0,31 -0,32 -0,34 -0,41 -0,42 -0,43 -0,51 -0,59 -0,76 -1,16

6,00 3,48 5,58 7,23 2,52 7,93 7,84 11,63 5,46 1,07 1,85 6,79 10,13 9,91 6,32 2,62 11,68 8,35

5,44 8,27 6,18 7,10 2,93 5,90 6,89 13,94 8,08 4,91 3,46 7,51 8,76 9,26 2,22 -1,89 10,00 3,88

4,01 4,58 5,33 -2,60 N/A 1,19 8,54 7,79 12,08 1,75 6,19 6,12 0,46 1,65 -2,91 -6,94 6,75 -9,79

-3,14 8,74 0,36 -12,65 N/A -6,95 4,36 5,80 9,59 -3,83 6,18 5,84 2,90 0,38 0,73 7,10 0,27 2,32

1,56 0,78 0,71 3,48 1,77 3,86 2,20 6,63 2,09 -1,52 0,02 4,20 7,76 4,60 6,30 2,14 3,89 5,30

7,311 44,377 70,535 12,766 202,811 2,765 711,728 304,105 7,862 15,010 14,451 315,386 40,006 13,527 93,010 11,785 106,821 12,675

5,09 5,07 8,98 4,04 0,95 5,41 9,63 9,43 1,77 4,59 1,96 8,47 5,18 2,61 5,37 8,11 10,08 8,80

16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011

126,1027 11,4172 162,7237 176,1900 130,1643 159,0500 130,7200 128,4636

0,14 0,13 0,09 0,06 0,04 0,02 0,02 -0,08

1,45 0,75 0,94 1,29 0,48 -0,11 0,17 1,36

0,38 0,97 3,48 1,93 1,37 -0,65 1,20 2,82

4,71 5,37 7,69 7,50 5,87 3,94 6,58 4,03

4,41 1,49 8,02 6,70 4,50 4,94 4,35 4,96

1,26 0,41 0,48 1,00 0,46 -0,04 0,31 1,25

13,515 7,403 56,282 506,141 133,907 203,654 285,000 16,554

5,37 8,98 6,31 8,73 7,94 9,63 7,71 5,18

16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

122,9388 163,3130 126,2943 145,6200 139,1000 139,1660 135,8118 132,7090 11,3706 10,7264 108,8847 105,8700 132,8783 140,2603 124,9213 117,6487 102,3019

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,04

0,69 0,60 0,54 0,84 0,72 0,67 0,67 0,67 0,63 0,73 0,65 0,54 0,51 0,41 0,32 0,80 0,00

1,25 1,24 1,16 1,80 1,57 1,34 1,57 1,50 1,38 1,52 1,45 1,27 1,11 0,93 0,65 1,67 0,79

2,52 2,17 3,43 3,54 3,40 2,60 3,10 3,27 3,28 3,33 3,30 3,67 2,57 2,33 2,20 3,26 0,99

4,09 4,75 4,35 4,82 4,37 4,57 4,39 5,41 5,52 4,19 4,93 4,15 6,27 3,25 3,88 5,07 1,48

0,39 0,33 0,29 0,45 0,30 0,37 0,29 0,34 0,34 0,37 0,30 0,27 0,25 0,21 0,23 0,41 -0,24

123,593 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 238,113 136,420 47,149 175,352 543,656 1065,284 143,867 40,864 182,905 7,691

5,15 10,57 8,57 7,98 7,71 7,40 7,13 5,37 2,39 1,71 1,77 1,40 11,89 10,57 5,85 3,29 1,55

16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011 16.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB Obvezni ki HI-conservative Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ZB bond Erste Bond OTP euro obvezni ki

Capital One

162,7237

7,69

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,1900

7,50

Erste Bond

130,7200

6,58

PBZ Bond fond

130,1643

5,87

HI-conservative

11,4172

5,37

ZB bond

159,0500

3,94

OTP euro obvezni ki

128,4636

4,03

HPB Obvezni ki

126,1027

4,71

HI-conservative

11,4172

5,37

PBZ Bond fond

130,1643

5,87

OTP nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Dollar fond VB Cash Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 18/2/2011 Subota 19/2/2011

PRIKLADAN OTPIS OBVEZA TODORI U

Vupik zaradio 105 milijuna kuna Poljoprivredna tvrtka Vupik, iz sastava koncerna Agrokor, u prošloj je godini ostvarila dobit od 105,5 milijuna kuna, za razliku od godine ranije kada je zabilježen gubitak od 434,5 milijuna kuna, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješ a tvrtke objavljenog na Zagreba koj burzi. Ukupni su prihodi Vupika u prošloj godini iznosili 472,17

milijuna kuna i pove ani su za 166,9 posto. Poslovni su prihodi porasli sa 175,5 milijuna kuna na 215,12 milijuna kuna, a prihodi od prodaje pove ani su za 16,4 posto, na 142,9 milijuna kuna. Vupik je lani smanjio ukupne rashode, za 40 posto, na 366,5 milijuna kuna. U objašnjenju poslovnih rezultata navodi se kako na takav financijski rezultat znatan utjecaj imaju izvanredni/ ostali prihodi koji su rezultat otpisa obveza u postupku restrukturiranja koje im je

oprostio HFP te izvanredni/ ostali rashodi, koji su rezultat vrijednosnog uskla enja imovine. Izvanredni prihodi u 2010. iznose 256,6 milijuna kuna, a izvanredni rashodi 36,5 milijuna kuna. U tvrtki napominju da su izloženi uobi ajenim rizicima u poslovanju poljoprivrednih poduze a. To su rizici promjena cijena repromaterijala i cijena poljoprivrednih proizvoda koje Vupik proizvodi. U 2010. u Vupiku su izvršene promjene u vlasni koj strukturi i ve inski vlasnik postao

je Agrokor sa 55,77 posto udjela. I u posljednjem kvartalu prošle godine nastavljena su ulaganja u proizvodnju, ponajviše u sto arsku i ratarsku. U tijeku je izgradnja sustava pretovarne rampe na silosu Dunav i rekonstrukcija silosnih kapaciteta, a zapo eta je i izgradnja skladišta za povr e, hladnja a, sortirnica i linija za pranje povr a, navodi se. H Ukupna ulaganja u Vupik tijekom 2010. iznose 323 milijuna kuna. H

Vupik lansirali poslovni rezultati CROBEXI I DALJE TONU Iako su ulaga i u etvrtak zaustavili brutalne rasprodaje koje su vladale protekla tri dana, dioni ki su indeksi ipak blago pali Nakon tri negativna dana, na Zagreba koj burzi u etvrtak su zaustavljene znatnije prodaje dionica pa su indeksi stagnirali, no s negativnim predznakom i uz upola niži obujam trgovanja nego u srijedu. Indeksi su tijekom dana oscilirali izme u pozitivnog i negativnog podru ja, da bi na kraju pali oko 0,4 posto. Crobex je pao 0,4 posto, na 2261,9 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,35 posto, na 1242 boda. Redovan

promet dionicama iznosio je samo 25 milijuna kuna.

Promet znatno niži

"Nakon tri dana u estalih prodaja dionica, investitori su tome stali na kraj, barem privremeno. Stoga indeksi stagniraju, a promet je znatno niži nego ju er", kazao je za Hinu voditelj retail trgovanja u investicijskom društvu Abacus brokeri Tamas Nagy. U protekla tri trgovinska dana Crobex se spustio 2,6

posto, a Crobex 10 2,7 posto, i to pod utjecajem lošijih od o ekivanja financijskih izvješ a doma ih kompanija.

ENT na 1470 kuna

Nagy dodaje kako se o ekuje daljnja objava financijskih izvješ a kompanija za prošlu godinu, koja e investitorima davati smjernice. U me uvremenu Ericsson Nikola Tesla je za ponedjeljak najavio konferenciju za novinare na kojoj e objaviti preliminarne poslovne rezultate za prošlu i procjene za ovu godinu. Dionica Ericssona porasla je 0,7 posto, na 1470 kuna. Najlikvidniju poziciju osvojio je pak HT s prometom od osam milijuna kuna i padom od 0,07 posto. Drugu najlikvidniju poziciju osvojilo je Belje, ija je dio-

KREŠIMIR KUTEROVAC, predsjednik Uprave Vupika, ija je dionica u etvrtak porasla ak 15 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

nica sko ila gotovo pet posto, na 93 kune. Tre u je najlikvidniju poziciju na Zagreba koj burzi u etvrtak osvojila dionica viroviti ke še erane Viro. Viro je uz promet viši od milijun i pol kuna osvojio i neslavnu titulu gubitnika dana. Ta je dionica pala 1,51 posto i završila na cijeni od 457,98 kuna. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo više od 3600 dionica še erane po cijenama izme u 436 i najviših 460 kuna.

REGIJA

Prekinuta negativna serija u Beogradu Nakon tri dana uzastopnog pada, beogradsko tržište dionica zabilježilo je lagani oporavak uz poprili no dobar promet.

Belex 15 oja ao je 0,15 posto i dosegnuo 767 bodova. Najve i je promet zabilježila dionica Komercijalne banke, koja

je po nepromijenjenoj cijeni zabilježila promet od 72 milijuna dinara. Posljednjih je dana dionice te banke prodavala ameri ka banka Morgan Stanley. S druge strane, u Sarajevu je promet bio poprili no slab. Ostvaren je promet od samo 300.000 konverti-

bilnih maraka, uz poznatu dominaciju trgovanja obveznica na osnovi ratnih potraživanja. SASX 10 izgubio je gotovo dva posto vrijednosti, dok je SASX 30 pao 0,84 posto. Za nastavak pozitivne serije u Ljubljani ponovno je bio zaslužan Mercator. SBI TOP

je porastao samo 0,1 posto uz zamjetan pad prometa. U takvim okolnostima najtrgovanija je bila Krka sa prometom od 305.000 eura i padom 0,3 posto. Mercator je sko io gotovo 1,5 posto. U Banjaluci je BIRS uz slabašan promet porastao 0,26 posto. N. S.

Od ostalih burzovnih zbivanja, dionica Vupika završila je u pozitivnoj blokadi zbog 15,71-postotnog skoka cijene, na 95,01 kunu. Ta kompanija izvijestila je da je u prošloj godini ostvarila 105,6 milijuna kuna neto dobiti, nakon gubitka od 434,5 milijuna kuna u 2009. godini. Poslovni prihodi lani su joj porasli sa 175,58 milijuna kuna na 215,12 milijuna kuna. Najviša dnevna cijena Vupika iznosila je ak 103 kune. Nikola Su ec

BROJKE

0,15

posto porastao je BELEX 15 indeks nakon tri uzastopna dana gubitak

1,36

posto oja ale su u etvrtak dionice Mercatora

Puno prijatelja na Facebooku donosi - stres

Ĺ TO viĹĄe prijatelja imate, pritisak je ve i

Korisnici Facebooka s velikim brojem prijatelja pod ve im su stresom od ostalih jer imaju osje aj da neprestano moraju upotpunjavati svoj profil novim sadrĹžajima i obavijestima, pokazalo je istraĹživanje jednog edinburĹĄkog sveu iliĹĄta.

DOBITNICI DANA (ZSE) Kon ar transformatori +22,11% TEP +19,55% Vaba +9.87% ACI +6,45% Holding +4,71% 28 Raste

"Ĺ to viĹĄe prijatelja imate, viĹĄe se osje ate kao poznata li nost i ve i je pritisak jer morate objaviti neĹĄto novo i zanimljivo o sebi", izjavila je jedna od istraĹživa ica dr. Kathy Charles. Od 175 studenata me u kojima je provedeno istraĹživanje 12 po-

GUBITNICI DANA (ZSE) Proficio -17,95% Elektroprojekt -17,9% Elektropromet -16,33% Transadria -12,08% PIK Vinkovci -11,00% 34 Nema promjene

35 Pada

INDEKSI CROX Mirex

sto onih koji imaju oko 117 prijatelja na Facebooku osje aju tjeskobu, a veliki broj studenata priznao je da se esto ne Ĺžele odlogirati s druĹĄtvene mreĹže zbog straha da e propustiti neku vaĹžnu druĹĄtvenu informaciju ili sukob me u pojedinim korisnicima. Iva Bikanec

Vrijed. 1,360.71 159,61

Prom. 0.04% 0,12%

Sirova nafta 84,99 Prirodni plin 3,91 Zlato 1.374,05 Srebro 30,62 Goveda 105,00 Kava 298,70

0,79% 0,00% 0,04% 0,45% 1,24% 0,33%

ZABORAVITE SLAVNE

Tko su Ĺžene koje daju bogatstvo za dizajnersku odjeÄ&#x2021;u? Odje a s potpisom slavnih dizajnera esto se dovodi u vezu sa slavnim osobama, ĹĄto nije nelogi no s obzirom na to da se te skupocjene komade naj eĹĄ e moĹže vidjeti upravo na - slavnima. No, njima dizajneri odje u esto poklanjaju u zamjenu za publicitet. Za razliku od njih, postoje stvarne i uglavnom anonimne Ĺžene koje su voljne izdvojiti 74.000 dolara za haljinu koja im je zapela za oko na modnoj reviji. Upravo to napravila je Ana Pettus, 42-godiĹĄnjakinja iz Dallasa udana za vlasnika gra evinske tvrtke, koja u svojoj kolekciji ima i haljinu s potpi-

som Dolce & Gabbane s velikom slikom Marilyn Monroe koju je platila 50.000 dolara. Jedna druga gra anka Dallasa - 54godiĹĄnja Cindy Rachofsky, koja je u braku s bivĹĄim menadĹžerom hedge fonda - svoje skupocjene komade smatra kolekcijom umjetnina. Christine Chiu, 28-godiĹĄnjakinja s Beverly Hillsa udana za osniva a Beverly Hills Plastic Surgeryja, svoje dizajnerske komade nosi samo jednom, nekad ni cijelu ve er jer se voli presvu i ako ide na dva doga aja razli itog tipa. Nikolina Rivosechi

UKRATKO... Uskoro i europski Vegas? Las Vegas Sands, ameri ka tvrtka koja upravlja kasinima, angaĹžirala se u planovima o gradnji etvrtiju kockarnica u Ĺ panjolskoj. Direktor Sheldon Adelson izvijestio je da ve razgovaraju s elnicima Barcelone i Madrida.

Ĺ˝ENE lije nika i bankara bez oklijevanja kupuju haljine od 74.000 dolara

NEOÂťEKIVANI Ĺ AMPION Ĺ OPING MEKA

NajviĹĄe se kupuje u - Londonu Iako se ideja savrĹĄenog ĹĄopinga sigurno prije povezuje s newyorĹĄkom Petom avenijom nego s ijednom ulicom smjeĹĄtenom u Londonu, upravo je u toj europskoj prijestolnici proĹĄle godine potroĹĄeno najviĹĄe novca. Studija britanskog Centra za kupnju na malo provedena u 22 grada otkrila je da je u Londonu na stvari u koje nije bila uklju ena hrana lani potroĹĄeno 76,3 milijarde eura. Drugo mjesto na listi zauzeo

www.business.hr

je Tokio u kojem je u trgovinama ostavljeno 72,9 milijardi eura, dok su u New Yorku ĹĄopingholi arke i ĹĄopingholi ari ostavili 55,8 milijardi eura, a u Parizu su potroĹĄene 55,3 milijarde eura. " ini se da klju londonskog uspjeha leĹži u kvaliteti i koli ini trgovina, emu valja pridodati prihod ostvaren golemim brojem turista", zaklju uje marketinĹĄki direktor KUPCI su u londonskim trgovinama proĹĄle godine ostChris Simpson. H varili 76,3 milijarde eura

Ho e li Zagreba ka burza na kraju tjedna uspjeti prekinuti negativan niz koji traje ve etiri dana, itajte na...

Guverner Illinoisa Ĺželi posuditi 8,75 milijardi dolara Guverner Illinoisa Pat Quinn Ĺželi se zaduĹžiti za 8,75 milrd. USD kako bi se rijeĹĄio barem djela nagomilanih napla enih ra una njegove savezne drĹžave. Namjera posu ivanja otkrivena je prilikom predstavljanja prora una. Slash rasprodaje uspomene Gitarist Slash, najpoznatiji po angaĹžmanu u grupi Guns N' Roses po etkom 90ih godina, na aukciji e ponuditi svoju Corvettu, nekoliko gitara, odjevne predmete, ali i kolekciju figurica dinosaura.