Business.hr broj 831 by Business.hr

MUTNA PRETVORBA 10

Kaznena prijava zbog privatizacije TDZ-a Kaznenu prijavu za spornu privatizaciju Tvornice duhana Zagreb, koju je kupio TDR, Novi sindikat temelji na izvješ u državne revizije iz 2003., a priložio joj je i popis onih koje smatra odgovornima. Me u njima su i elnici Adrisa i Zabe - Ante Vlahovi i Franjo Lukovi

NOVIH 239 MILIJUNA KUNA GUBITAKA 18

Dioki traži hitnu pomoć države

PONEDJELJAK 21/2/2011

BROJ 831 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

STE»AJ PEVECA 4-5 Neki vjerovnici zagovaraju reviziju svih odobrenih kredita koje su banke dale Pevecu i nadzor Hrvatske narodne banke, što bi moglo biti neugodno za bankare i odgoditi ste ajni plan

RBA-ova ovrha jedina zapreka planu za uspjeh Peveca NEŽELJENO NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJE

Slovenci ne žele Todorića u Mercatoru Iako iz Agrokora poru uju da bi spajanjem nastao najja i trgova ki lanac u regiji, i to u suradnji s postoje im dioni arima i dobavlja ima, Slovenci ne žele da Ivica Todori preuzme njihov nacionalni ponos jer se boje da bi zaduženiji Agrokor preuzeo Mercator koji nema financijskih problema 6

info&stav 2-3

BDP pao u posljednjem kvartalu Prvo ovogodišnje porinu e u Uljaniku

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

U pulskom je Uljaniku u nedjelju porinut brod Grande Costa D'Avorio, sedmi iz serije višenamjenskih brodova za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera, nosivosti 24.800 t, koje Uljanik gradi za talijanskog brodara Grimaldi grupu. To je prvo ovogodišnje porinu e u Uljaniku od tri planirana. Uljanik je Grimaldi grupi u sije nju ve isporu io jedan brod istih zna ajki.

Nakon što je u tre em lanjskom kvartalu hrvatsko gospodarstvo tehni ki izašlo iz recesije, u etvrtom je, smatraju makroekonomisti, ponovo oslabjelo, što je ponajviše posljedica pada investicija i industrijske proizvodnje. Osam makroekonomista koji su sudjelovali u Hininoj anketi procjenjuje u prosjeku da je u etvrtom tromjese ju BDP oslabio za 0,9 posto.

DRŽAVA I EUROPSKA UNIJA OTVARAJU NOV»ANIK

Malom gospodarstvu ove go 408 milijuna kuna poticaja U ovoj e godini malo i srednje gospodarstva te obrtništvo kroz 17 projekata ukupno dobiti 408 milijuna kuna državnih i europskih poticaja. Ovogodišnjim Vladinim operativnim planom za poticanje malog i srednjeg poduzetništva planirano je da se malom i srednjem poduzetništvu kroz 12 projekata dodijeli oko 345 milijuna kuna poticaja, a obrtništvu kroz tri projekta 18,4 milijuna kuna. Kroz dva EU projekta mali i srednji poduzetnici te obrtnici dobit e još 45,2 milijuna kuna poticaja. Ovogodišnji operativni plan dio je srednjoro nog Vladina programa poticaja za razdoblje od 2008. do 2012. godine kojim je definirano šest podru ja poticaja: ja anje konkurentske sposobnosti, ravnomjerni regionalni razvoj, podizanje kvalitete poduzetni ke infrastrukture, smanjivanje administrativnih prepreka, ja anje poduzetni ke klime u društvu te internetizacija i elektroni ko poslovanje.

Poduzetni ke zone

Me u 12 projekata za poticanje malog i srednjeg poduzetništva isti u se "izgradnja poduzetni kih zona" za koju je osigurano 50 milijuna kuna, zatim "subvencioniranje kama-

BROJKE

89,5

tisu a iznosio je broj malih poduzetnika u 2010. godini, što je pove anje u odnosu na prethodnu godinu

575 tisu a ljudi radi u malom gospodarstvu, što je dvostruko više nego što ih je zaposleno u velikom gospodarstvu

ta za povoljne kredite" sa 41,5 milijuna kuna te "ja anje konkurentnosti malog gospodarstva" sa 26,3 milijuna kuna. "Obrazovanje u obrtništvu" sa 6,8 milijuna kuna i "razvoj tradicijskih i umjetni kih obrta" sa 6,5 milijuna kuna udarni su projekti za poticanje obrtništva. Od dva projekta EU 38,5 milijuna kuna namijenjeno je projektu IPA komponenta IIIc — regionalni razvoj i regionalna konkurentnost. Vlada se pohvalila da je operativni plan poticaja malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva u 2010. godini

u cijelosti realiziran. Odobreno je i dodijeljeno 5089 poticaja u ukupnom iznosu od 253,5 milijuna kuna, odnosno u prosjeku oko 50 tisu a kuna. Od 2008. do kraja 2010. godine ukupno je odobreno 15.799 projekata kojima je ukupno dodijeljeno 768,6 milijuna kuna poticaja. U 2008. godini dodijeljeno je 284,7 milijuna kuna poticaja, a u 2009. godini 230,3 milijuna kuna. Kriza je pogodila i malo gospodarstvo (mali i srednji poduzetnici te obrtnici), ali je ono u prošloj godini zadržalo svoje udjele u ukupnim

rezultatima poslovanja.

Najbolji rezultat

U prvih devet mjeseci prošle godine u broju zaposlenih sudjelovalo je sa 48,6 posto, u ukupnim prihodima 33,9 posto, u ukupnim rashodima 33,6 posto, u bruto dobiti 39,7 posto, u potraživanjima od kupaca 40,1 posto, u obvezama prema dobavlja ima 45,5 posto i u ukupnim investicijama 40,8 posto. Unato krizi broj poduzetnika u malom gospodarstvu pove an je sa 83.368 u 2009. godini na 89.585 u 2010. godini, dok je njihov broj u velikom gospodar-

››

BISER DANA Ako dozvolimo da do u na vlast ovi s kojima smo se 20 godina mirili, a oni se nisu htjeli miriti jer se nisu pomirili s hrvatskom državom, bit e nam gore nego 1971. DUJOMIR MARASOVI , elnik splitskog HDZ-a, na proslavi 21. obljetnice osnutka stranke u Omišu

BROJKA

postotni bod porastao je euro u odnosu na dolar prošli tjedan nakon izjave Lorenza Binija Smaghija, dužnosnika Europske središnje banke, da e možda morati postrožiti monetarnu politiku s obzirom na snažne inflatorne pritiske širom svijeta

UVODNIK

e godine Kona na pobjeda Tu manove privatizacije ja SNIMIO HRVOJE DOMINI

stvu pao sa 491 u 2009. na 453 poduzetnika u 2010. godini. Broj zaposlenih u malom gospodarstvu pao je sa 597.204 u 2009. na 575.324 u 2010. godini, a u velikom gospodarstvu pao je sa 301.044 na 281.024 zaposlenih. Mali su poduzetnici u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarili najbolje financijske rezultate poslovanja jer su na uloženih 100 kuna ostvarili 104,53 kune prihoda, srednje veliki poduzetnici imalu su 102,28 kuna, a veliki poduzetnici 103,97 kuna prihoda na uloženih 100 kuna. Zoran Daskalovi

Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

ko Ivica Todori uspije preuzeti balkanski trgova ki div Mercator, što je u ovom trenutku vrlo neizvjesno, bit e to kona na potvrda da je hrvatska privatizacijska paradigma iz 90-ih godina prošlog stolje a doživjela trijumf nad slovenskom. Svaki tu manist imat e moralno pravo svakome od nas vje nih kriti ara privatizacije pod nos nabiti injenicu da je "otac hrvatske države" znao što radi kada je pokrenuo opaki i dalekosežni plan dijeljenja državnoga gospodarstva u ruke 200 odabranih i o igledno sposobnih obitelji, jer upravo glave tih obitelji danas po Sloveniji preuzimaju ono što slovenske banke i njihovi tajkuni od povjerenja nisu znali sa uvati. TAJNA USPJEHA Tu manove doktrine krije se u jednostavnom triku. Dok je Hrvatska svoje tajkune oslobodila najve eg dijela tereta pla anja tržišne vrijednosti kompanija koje su dobili od države, Slovenija je grdno pogriješila i svoje je tajkune teretila za punu cijenu kompanija koje su kupovali od države i malih dioni ara. Ve prvi udar svjetske financijske

FOTO POLAN/CROPIX

JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade, koja je u petak obavijestila o ovogodišnjem operativnom planu za poticanje malog i srednjeg poduzetništva

››

'Otac hrvatske države' znao je što radi kada je državno gospodarstvo dao u ruke 200 odabranih i o igledno sposobnih obitelji, jer upravo glave tih obitelji danas po Sloveniji preuzimaju ono što slovenske banke i njihovi tajkuni od povjerenja nisu znali sa uvati krize slovenske je tajkune srušio na koljena jer više nisu mogli vra ati kredite kojima su kupili tvrtke, a hrvatski tajkuni nemaju tih problema. Oni ve dugo nemaju obveze koje vuku iz privatizacije, ve samo kredite koje su digli za razvoj i nove akvizicije izvan Hrvatske. Ispada tako da bi Slovenija, država iji su gra ani dvostruko bogatiji od Hrvata, mogla u ruke hrvatskih bogataša poput

Ivice Todori a i Emila Tedeschija dati, naravno ne besplatno, dobar dio svoje trgovine i prehrambene industrije. IZA HRVATSKOG osvajanja zapada nalazi se promišljeni plan koji ve ina Hrvata nije shva ala i koji je, kada ga je Tu man vizionarski provodio, bio predmet poruga i nerazumijevanja, a sada daje rezultate. Problem je dakle uvijek bio u narodu, a ne u vo i. Hrvati su

jednostavno bili previše sebi ni da na svojim ple ima podnesu teret politike koja danas daje rezultate. Umjesno da smo bili sretni što se možemo žrtvovati za ve e dobro koje nas eka, mi smo sebi no htjeli standard kakav imaju Slovenci, a nismo razmišljali o posljedicama. Danas bismo bili bogati, a Slovenci bi kupovali tvrtke od naših neuspješnih tajkuna. Baš smo bili nerazumni, zar ne?

tema 4-5

STEČAJ PEVECA Odlukom da se krene u preustroj umjesto u likvid mjesta, a ponovno otvorene poslovnice ostvarile su u šest mjeseci lani

RBA-ova ovrha jedina z planu za uspjeh Peveca Neki vjerovnici zagovaraju reviziju svih odobrenih kredita koje su banke dale Pevecu i nadzor Hrvatske narodne banke, što bi moglo biti neugodno Darko Šket, stečajni upravitelj Peveca Zagreb Mira Ilinčić, stečajna upraviteljica Peveca Bjelovar za bankare i odgoditi steŠket, stečajni upravitelj Peveca Zagreb. čajni plan Otvoreni gotovo svi centri Kada kaže uglavnom, Snimio hrvoje dominić

Tek nešto više od godinu dana bilo je potrebno stečajnim upraviteljima Darku Šketu i Miri Iličić da posrnuli trgovački lanac Pevec pretvore u poslovno uspješan gospodarski subjekt. Odlukom da se krene u preustroj umjesto u likvidaciju sačuvali su 850 radnih mjesta te napravili pravi poslovni zaokret. Zatvorene poslovnice su otvorile svoja vrata te u posljednjih šest mjeseci prošle godine ostvarile prihod od 350 milijuna kuna. "Dobit je simbolična, no važno je da ona postoji. Trebamo biti svjesni gospodarske situacije u kojoj se nalazimo te da sve manja kupovna moć bitno utječe na poslovne rezultate našeg sektora. Svakodnevno se borimo i sa stigmom koju nosi stečajni postupak, no uspjeli smo povratiti povjerenje

Snimio hrvoje dominić

Prilikom pokretanja stečajnog postupa u Pevecu su shvatili da uspješnu budućnost mogu ostvariti isključivo kroz trgovačku djelatnost. Stoga su društva koja su se bavila proizvodnjom, transportom i ugostiteljstvom prepustili likvidaciji te se u potpunosti posvetili trgovačkim centrima. U sklopu Peveca Bjelovar nije otvoren samo vrbovečki centar, jer je ocijenjeno da nije isplativ, te splitski čije se otvorenje očekuje sredinom ožujka. No zato rade centri Zadar

dobavljača. Danas ih imamo oko 350 i među njima su gotovo svi oni s kojima smo radili i prije stečajnog postupka", zadovoljno je prokomentirala rezultate Mira Ilinčić, stečajna upraviteljica Pevec Bjelovara.

Manja stečajna masa

Ipak, povratak kupaca i dobavljača te najava otvaranja centra u Splitu sredinom ožujka nisu dovoljni kako bi u Pevecu u potpu-

1 i Zadar 2, kao i bjelovarski i varaždinski, koji je u unajmljenom prostoru. Od centara u sklopu Peveca Zagreb rade osječki, kutinski, riječki, pulski, koprivnički te oni zagrebački u Jankomiru i na Žitnjaku. "Ne radi samo onaj u Slavonskom Brodu, no postoji mogućnost da i on opet otvori vrata. U neposrednoj blizini otvara se Kika pa bi jedni drugima mogli pomoći u privlačenju kupaca i podizanju atraktivnosti same lokacije", dodao je Šket.

nosti odahnuli. Aktualna potraživanja od 1,7 milijardi kuna nemoguće je namiriti iz stečajne mase čija se vrijednost procjenjuje na 1,2 milijarde kuna. S obzirom na to da potraživanja banaka iznose 870 milijuna kuna ili 52 posto ukupnih potraživanja, jasno je da one drže ključ rješenja u svojim rukama. Također, kada bi se vjerovnici namirivali iz stečajne mase, puno njih bi u toj podjeli ostalo kratkih ruka-

va. "Ključno je da vjerovnici pristanu na stečajni plan pretvaranja potraživanja u vlasničke udjele. Dug prema bankama prvo smo mislili riješiti reprogramiranjem njihovih dugova, no to bi bilo teško izvedivo. Skloniji smo modelu da banke kupe naše prostore te nam ih potom daju u dugotrajan zakup po prihvatljivoj cijeni. Banke su uglavnom zainteresirane za takvo rješenje situacije", objasnio je Darko

Šket pri tome misli na odnos RBA banke. Naime cijelo pokretanje stečajnog plana onemogućeno je zbog pokretanja njihove ovrhe nad centrom u Jankomiru. "Njihovo ponašanje posve nam je nerazumljivo i iracionalno. Mi ni u jednom trenutku nismo osporili njihova potraživanja, već smo im predložili najbolji mogući model prema kojem bi se oni mogli naplatiti. Njihovo potraživanje od 90 milijuna kuna nije najveće te je apsurdno da oni budu zapreka u rješavanju duga od 1,7 milijardi kuna", rekao je Šket objašnjavajući kako je ta austrijska banka jedini vjerovnik koji im stvara probleme. Bez rješenja Jankomira cijeli stečajni plan pada u vodu. Naime, taj centar čini više od 25 posto ukupnog prometa te je bez nje-

likvidaciju sačuvano je 850 radnih ci lani prihod od 350 milijuna kuna

a zapreka eca Hotel Picok na prodaju Sredinom ožujka na javnoj bi se dražbi trebao naći i hotel Picok. Procijenjena vrijednost objekta je oko 35 milijuna kuna, a njegova je oprema procijenjena na još tri milijuna kuna. "Interes tržišta postoji, no vidjet ćemo hoće li biti službenih ponuda nakon objave oglasa. U stečajnim se postupcima imovina teško prodaje za procijenjenu vrijednost. No važno je naglasiti kako

ga budućnost Peveca vrlo upitna. "Ako se zaustavi cijeli proces, ide drugi oblik stečajnog postupka. Unovčavanjem imovine ostat će vrlo malo za preostale vjerovnike, a zaposlenike čeka burza rada", dodala je Mira Ilinčić.

Uznemireni vjerovnici

Kako doznajemo, takav mogući rasplet uznemirio je brojne vjerovnike. Neki od njih zagovaraju inicijativu revizije svih odobrenih kredita koje su banke dale Pevecu i nadzor HNB-a. "Takva bi inicijativa, koja bi provjeravala jesu li banke radile po pravilima struke i propisanim procedurama, mogla biti vrlo neugodno za bankare. Ne samo za RBA, već za sve one koje bi dotaknula. Ne kažem da bi se tom revizijom nužno i pronašlo nešto negativno, no sumnjam da bi takav rasplet bio ikome ugodan. Naravno, to ne samo da bi odgodilo stečajni plan već bi ga dovelo pod ozbiljan znak pitanja", upozorio je Šket na ozbiljnost situacije. Pomoć im možda dođe iz Ministarstva gospodarstva. Ministar Popijač na nji-

u Pevecu nema rasprodaje imovine te da je ovo jedna od rijetkih stvari koje su se našle na bubnju", objasnila je Mira Ilinčić.

hovu je posljednjem sastanku izrazio zadovoljstvo dosadašnjim dijelom stečajnog postupka i dao podršku prezentiranom stečajnom planu. Osim podrške riječima i tapšanja po ramenu, od države se očekuje da svojih 150 milijuna kuna potraživanja na osnovi neplaćenih poreza i dohodaka također pretvori u vlasnički udjel budućeg društva, baš kao i svi drugi vjerovnici. "U ovih godinu dana uspjeli smo povratiti vrijednost brenda Pevec i dokazati da za njega ima mjesta na našem tržištu. Sljedeći je korak do sredine ožujka prikupiti sav potreban materijal za početak realizacije stečajnog plana. Ako to uistinu bude tako i uspijemo preskočiti sve postojeće zapreke, vjerujem da bismo čitavu proceduru mogli dovršiti do kraja godine te da bismo u 2012. godinu mogli ući s novom i zdravom kompanijom", zaključio je Šket. Takvo rješenje priželjkuje i 900 zaposlenih i svi oni kojima budućnost poslovanja ovisi o uspješnoj naplati potraživanja. Hrvoje Reljanović

hroje.reljanovic@business.hr

OGLAS

tema

NEŽELJENO NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJ selio slovensku javnost i financijaše

6-7 LOVENCI ZAŠTO SE S I A? R BOJE TODO

Slovenci ne Todorića u M

sprodati bi mogao ra r ko ro g A 1) ine rove nekretn sve Mercato e bi slovensk 2) Istisnuo catora i s polica Mer proizvo a e benu sku prehram uništio sloven industriju valjen tor bi bio pre 3) Na Merca an preuzim ja cijeli trošak otpustio i u Mercatoru b ri o d o T 4) ljudi dvije tisu e

Iako iz Agrokora poru uju da bi spajanjem nastao najja i trgova ki lanac u regiji, i to u suradnji s postoje im dioni arima i dobavlja ima, Slovenci ne žele da Ivica Todori preuzme njihov nacionalni ponos jer se boje da bi zaduženiji Agrokor preuzeo Mercator koji nema financijskih problema

3,8 BROJKA

posto poskupjela je Mercatorova dionica u petak nakon objave vijesti o Agrokorovim planovima preuzimanja, na 166 eura

"Upoznati smo s predstoje im natje ajem za stjecanje dionica Pivovarne Laško u Mercatoru te razmatramo odluku o uklju enju", odgovorili su u Agrokoru na naš upit o tome jesu li još uvijek zainteresirani za preuzimanje najve eg slovenskog trgova kog lanca. Navode kako su za Mercator zainteresirani najve i svjetski investitori. Iz kompanije Ivice Todori a poru uju da su Mercator i Konzum zajedno odli na poslovna pri a, ne samo za Sloveniju i Hrvatsku, nego za cijelu regiju te da bi njihovim povezivanjem nastala najuspješnija maloprodajna kompanija na ovim podru jima. U Agrokoru tako er naglašavaju da bi Mercator, ako ga oni preuzmu, postao lider na najve im tržištima u regiji,

ali i da bi nastavio poslovati kao samostalna kompanija pod istim brendom. Dugoro no bi, smatraju u Agrokoru, povezivanjem s Konzumom Mercator ostvario ve u zaposlenost, kako na doma em tako i na tržištima regije. Daljnji razvoj slovenskog trgova kog lanca odvijao bi se u suradnji s postoje im dioni arima, zaposlenicima i dobavlja ima te bi se kroz dugoro no partnerstvo sa slovenskim proizvo a ima Mercatoru omogu ilo dodatno pove anje volumena prodaje te otvaranje novih tržišta, poru ili su iz Agrokora.

Povoljan dug

Todori u Sloveniji nije dobrodošao, kaže jedna slovenska financijašica dobro upoznata s poslovanjem

DOMA I KONZULTANTI

"Teško e Agrokoru banke dati toliko novca" "Todori ev Agrokor je previše zadužen i ne vidim kako bi mu neki sindikat banaka i EBRD dali podršku za takvo nešto", izjavio je za Business.hr konzultant jedne me unarodne ku e

specijaliziran za trgovinu i maloprodaju. EBRD takav iznos, kakav se spominje u slovenskim medijima, još nikome nije dao, pa je teško vjerovati da bi ga dobio Agrokor.

Mercatora i Agrokora, koja je pristala komentirati pod uvjetom da ostane anonimna. Agrokor je prezadužen i može se o ekivati da bi troškove preuzimanja u ve ini prebacio na Mercator. Mercator pak ima dovoljno vlastitih rezervi i zadužen je po puno povoljnijim kamatama jer posluje u Europskoj uniji i ne treba mu vlasnik koji se zadužuje po deset posto godišnje kamate. Ono što svakako žele izbje i jest da se Todori preuzimanjem Mercatora u potpunosti isplati iz njegove imovine, što s obzirom na vrijednost Mercatorovih nekretnina od 1,7 milijardi eura nije teško predvidjeti da bi se dogodilo. Naime, Todori je ve sklopio nekoliko ugovora o prodaji i ponovnom unajmljivanju svojih nekretnina pa Slovenci ra unaju da bi rasprodao i Mercatorove nekretnine. Preuzimanje bi se financiralo novim kreditom UniCredita i sindikata banaka od ak pola milijarde eura, a ostatak bi osigurali Agrokor i EBRD. Još su u velja i prošle godine UniCredit, Agrokorov najve i kreditor, i Zaba Todori u poslali pismo potpore u kojem su potvrdili da bi

MANJE

Potvrđeni interes Agrokora za Mercator nije razve-

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

ne žele Ivicu u Mercatoru ››

Drago Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma Snimio hrvoje dominić

UniCredit Corporate and Investment, popraćen konzorcijem "odabranih banaka", Agrokoru odobrio kredit koji bi uz vlastiti novac Agrokora trebao biti dovoljan za preuzimanje Mercatora u cijelosti.

Svuda s UniCreditom

Prema pisanju slovenskog Dnevnika, i ovaj je put UniCredit glavni kreditor Todorićeva pokušaja neprijateljskog preuzimanja maloprodajnog tržišta šire regije, a navodno je ulogu savjetnika ovaj put preuzela investicijska banka JPMorgan, dok je u Sloveniji, piše Dnevnik, unajmljen odvjetnički ured Rojs, Peljhan, Prelesnik i partneri. Bolje nisu ni mogli izabrati jer taj odvjetnički ured među klijentima ima i nekadašnjeg predsjednika Uprave Mercatora i današnjega gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića, što ga zasigurno čini iznimno dobro informiranim o "najboljem susjedu". EBRD bi, prema pisanju

Dnevnika, bio spreman osigurati od pedeset do sto milijuna eura. Mercatorova je tržišna kapitalizacija po cijeni od 160 eura prije objave vijesti o Agrokorovim namjerama iznosila 600 milijuna eura, a za preuzimanje cijelog Mercatora uz premiju koju je Agrokoru za Mercator izračunao JPMorgan, 200 eura po dionici, cijeli bi Mercator koštao oko 750 milijuna eura. Upravo bi se spomenutom prodajom nekretnina postigla sinergija od čak 120 milijuna eura godišnje, ali i otpuštanjem zaposlenih. Na svim Mercatorovim tržištima otpustili bi od pet do deset posto zaposlenih, tako da bi u tri godine broj zaposlenih u Mercatoru smanjili za oko dvije tisuće. Upravo bi zbog očuvanja konkurencije bila rasprodana gotovo sva Mercatorova imovina u Hrvatskoj zbog prevladavajućeg Konzumova položaja. Mercatorove nekretnine vrijedne su 1,7 milijardi eura i većinom nisu opterećene

Kamate koje banke postižu s Konzumom teško bi dobile s puno jačim tvrtkama koje planiraju ulazak na tržište nakon što Hrvatska uđe u EU

hipotekama, a čak 37 posto vrijednosti čine gola zemljišta. Mercator je i sam najavio prodaju tih nekretnina, pa se Slovenci s pravom pitaju zašto to omogućiti Todoriću. Kako računaju u Dnevniku, razlika između Mercatorova duga od 1,1 milijarde eura i vrijednosti nekretnina bila bi sasvim dovoljna da Agrokor ne samo pokrije cjelokupno zaduženje za preuzimanje Mercatora, nego bi mu ostalo i za sanaciju vlastitog financijskog položaja. U Upravi Mercatora ostali su pri svojem stavu da žele vlasnika koji će im omogućiti daljnji samostalan razvoj.

Dobro pamćenje

Pivovarna Laško, čiji je bivši prvi čovjek Boško Šrot jedan od krivaca za prodaju Mercatora, jer je dionice tvrtke založio u bankama kako bi dobivenim novcem preuzeo Laško, ali mu je kriza to onemogućila, ne može zaustaviti postupak prodaje. Državni NLB pak radi-

ŠTO JE INTERES EBRD-a I UNICREDITA?

Okrupnjavanje u regiji mora se dogoditi "Okrupnjavanje u regiji mora se dogoditi jer ni jedna od tri najjače trgovačke kuće ne može opstati sama. Kada je u pitanju know-how, Konzum je bolji od Mercatora i Delte", komentirao je za Business.hr bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza najavu preuzimanja Mercatora. Munjiza osim praktičnoga znanja kao drugu pretpostavku preuzimanja navodi financiranje, a "o bankama ovisi koliko su dugo spremne trpjeti dug". "Neprijeporno je da Unicredit i EBRD imaju dovoljno novca, ali pitanje je kakav je njihov interes", kazao je Munjiza te objasnio EBRD-ov interes. "EBRD nije obična komercijalna banka, već ulaže na osnovi etičkih načela. Možda je banka procijenila da je stabilan i jak Agrokor, ili npr. jaka Atlantic grupa, njihov interes u regiji te su spremni financirati njihova preuzimanja. UniCredit možda procjenjuje da mu jak Konzum u regiji odgovara više nego neki veliki europski igrač, koji već ima uhodanu suradnju s nekom drugom bankom. Uostalom, kamate koje banke postižu s Konzumom teško bi dobile s puno jačim tvrtkama koje planiraju ulazak na tržište nakon što Hrvatska uđe u EU." Govoreći o političkim rizicima Agrokorovih planova, Munjiza zaključuje da je nakon akvizicije Droge Kolinske situacija politički zrela. "Ne mogu baš reći da su Hrvati i Slovenci bratski narodi, ali sazrijeva svijest o tome da imaju iste ciljeve", kazao je Munjiza pritom misleći na interes država regije da podupiru međusobnu trgovinu, a ne da se prepuste kontroli velikih svjetskih igrača. D. B.

je pregovara s Mid Europa Partners fondom, jer to, za razliku od Pivovarne Laško, smije. Dok su strane banke vlasnici dionica nestrpljive da svoje udjele prodaju što prije, slovenske domaće banke ne usude se ići protiv volje države i ugroziti slovensku prehrambenu industriju. Na kraju, može se očekivati da bi Todorić ulaskom u Mercator tražio dodatni plasman za svoje nedo-

voljno zaposlene proizvodne kapacitete, što bi značilo istiskivanje slovenskih proizvođača s polica Mercatora te njihovu izglednu stagnaciju i propast, što si Slovenija neće priuštiti. K tome, slovenski se proizvođači jako dobro sjećaju kako ih je prije nekoliko godina Todorić izbacio s Konzumovih polica i dan-danas nisu se svi vratili. Josip Jagić Nevenka Cuglin

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

SINDIKATI

Danas štrajk u osje koj Pivovari

Osijek. Nezavisni sindikat Osje ke pivovare (SNOP) za ponedjeljak 21. velja e najavio je štrajk u pivovari. Povjerenik Nezavisnog sindikata u pivovari Željko Ani kazao je da s Upravom nisu postigli suglasnost o potpisivanju novog kolektivnog ugovara, kao ni o otpremninama, ali da su i dalje otvoreni za

pregovore. Od 19 radnika koje je Uprava proglasila tehnološkim viškom svi su lanovi ve inskog Nezavisnog sindikata, a ni jedan iz sindikata PPDIV-a, što Ani ocjenjuje "pokušajem rasturanja" Nezavisnog sindikata pivovare. Uprava Osje ke pivovare priop ila je u petak da je zaprimila najavu štrajka, ali smatra da nema valjanih razloga za štrajk. Poduzeli su, isti u, maksimalne napore u osiguravanju što boljih otpreminina za radnike koji su tehnološki

višak i koji ne mogu biti zbrinuti na drugi na in. Ponu ena im je otpremnina u ukupnom iznosu od 171.000 kuna, ali je ponudu prihvatila samo jedna osoba, isti u iz Uprave. Ponavljaju kako im je neprihvatljiv zahtjev Nezavisnog sindikata da katalog radnih mjesta bude dio kolektivnog ugovora. Najavljeni štrajk drže nelegalanim te isti u da e postupiti u skladu za Zakonom "kako bi zaštitili interese tvrtke i djelatnika koji odlu e da ne e sudjelovati u štrajku". H

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

doga aji

IVAN KOMAK, predsjednik Uprave Pivovare Osijek

Konzum prošle godine zaradio 412,8 milijuna kn DOBIT RASLA GOTOVO 21 POSTO Ukupne prihode Todori eva je perjanica uspjela pove ati i u kriznoj godini - dosegnuli su 12,72 milijarde kuna, ali je ponovno porasla i kratkoro na zaduženost, za 330 milijuna kuna

godini, unato smanjenju limita zaduženja svojim kupcima, vlastiti dug dobavlja ima pove ao za 330 milijuna kuna. Krajem 2009. kratkoro ne obveze iznosile su 5,27 milijardi kuna, a godinu dana kasnije dosegnule su 5,6 milijardi kuna.

Prodajni kapaciteti

DARKO KNEZ, predsjednik Uprave Konzuma, uknjižio je za prošlu godinu dobit tvrtke od 412,8 milijuna kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

Konzum je prošlu godinu završio s neto dobiti od 412,79 milijuna kuna, što je odli nih 20,82 posto više nego 2009., kada je taj maloprodajni lanac ostvario 341,67 milijuna kuna dobiti. Ukupni prihodi najuspješnije perjanice Todori eva Agrokora lani su dosegnuli 12,72 milijarde kuna i bili samo 0,42 posto ve i nego godinu dana prije, kada su iznosili 12,66 milijardi kuna. Prihodi od prodaje sko ili su nešto ve ih 0,96 posto te su uve ani sa 11,37 na 11,48 milijardi

kuna, a Uprava je u izvještaju navela kako je ukupan promet prošle godine iznosio 13,91 milijardu kuna. Konzum je uspio smanjiti ukupne rashode, i to za 0,2 posto pa su oni kliznuli sa 12,21 na 12,19 milijardi kuna. No materijalni troškovi

BROJKA

11,48 milijardi kuna prihoda od prodaje ostvario je Konzum u 2010. godini

prošle su godine uve ani sa 10,15 na 10,17 milijardi kuna i u postocima su uve ani za 0,14 posto.

Kratkoro ne obveze

Jedna od mjera koja je donijela bolji poslovni rezultat bilo je snižavanje odobrenih kreditnih limita Konzumovim kupcima. Zbog otežane naplate i poja anog rizika naplate potraživanja i valutnog rizika Konzum je redovito pratio mogu nosti pla anja robe kod svojih kupaca. Valja, me utim, napomenuti da je Konzum u prošloj

U komentaru poslovnih rezultata, koje potpisuje predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez, navodi se da je promet u trgovini na malo i prošle godine ukupno gledano zabilježio pad, a da je rasta zabilježen tek u posljednjem kvartalu. Ni ukidanje kriznog poreza ni realan rast pla a nisu donijeli oporavak potrošnje, tuma e u Konzumu. Održavanje dobrih poslovnih rezultata u uvjetima krize u Konzumu objašnjavaju „pove anjem prodajnih kapaciteta i prilagodbi ponude potrebama potroša a“. Omjer prihoda izme u maloprodaje i veleprodaje nije se zna ajno mijenjao pa maloprodaja i dalje ini 73 posto prodaje. Treba imati na umu da je veleprodajni prostor na Žitnjaku otvoren tek po etkom listopada pa e njegov rad zna ajnije utjecati na poslovanje 2011. godine. Darko Bani ek

BROJKA

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

14,5 milijuna kuna uližit e Ministarstvo mora i Primorsko-goranska županija u projekte razvoja luka Njivice i Ilovik

PREMIJERKA U SL. BRODU

'Miloševi zatrpan poslom, nahrlili ulaga i'

Slavnoski Brod. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u petak je u Slavonskome Brodu bila na proslavi 90. obljetnice Holdinga ure akovi a. Poru ila je tom prilikom sindikatima i poslodavcima da o ekuje po etak rada Gospodarsko-socijalnog vije a, dodaju i da bi predvi eni rast BDP-a u 2011. od 1,5% mogao biti i ve i ako

se ostvari neki od velikih investicijskih projekata. "Zainteresiranih potencijalnih investitora ima zaista puno. Potpredsjednik Vlade za investicije gotovo ne može podi i glavu od posla jer veliki strani investitori dolaze u Hrvatsku i žele ulagati", istaknula je. estitaju i obljetnicu ure akovi a, pohvalila je projekt proizvodnje borbenih oklopnih vozila. Predsjednik Uprave Holdinga uro akovi Zdravko Stipeti podjetio je da je u vlasništvu holdinga sedam tvrtaka s 917 zaposlenih, a njegovo ime nosi još 19 tvrtaka iz njegova sastava PREMIJERKA Jadranka Kosor i predsjednik Uprave koje su privatizirane. H Holdinga uro akovi Zdravko Stipeti FOTO SOLDO/CROPIX

PRIVATIZACIJA ŠKVEROVA

Povjerenstvo za 3. maj u cajtnotu Iako se o ekivalo da e se prošloga tjedna održati sastanak Vladina povjerenstva za prodaju brodogradilišta, koje je trebalo raspraviti o ponudi Jadranskih ulaganja za 3. maj, to se nije dogodilo. Iako sam sastanak nije bio službeno najavljen, injenica je da je ostalo dosta neodgovorenih OGLAS

pitanja nakon što su Jadranska ulaganja nagovijestila kako bi mogla odustati od kupnje zbog koncesijskih naknada koje je Vlada rapidno pove ala. No, kako neslužbeno doznajemo, o ito je potrebno više vremena kako bi se pripremila sjednica povjerenstva, i zauzeli odgovaraju i stavovi.

No, upravo je vrijeme ono što nedostaje, jer zbog požurivanja EK cijeli postupak privatizacije mora biti okon an u iznimno kratkom roku. Podsjetimo, ak je i natje aj za 3. maj trajao 10 dana, što neki drže razlogom što se nije javilo više zainteresiranih tvrtki. Tako bi se, po svemu sude i,

sastanak povjerenstva trebao održati ovoga tjedna i mogao bi biti intenzivan za doma u brodogradnju. Naime, kako je istekao rok koji su sindikati krajem sije nja postavili Vladi i Ministarstvu gospodarstva, ali prije svega EK, vezan uz o itovanje o moratoriju na sklapanje novih po-

slova, te traženje jamstava koja bi omogu ila sklapanje novih poslova, o ekuje se da e uslijediti i sindikalni sastanak. Ako sindikati ne dobiju odgovaraju u informaciju ranije tijekom ovoga tjedna, za petak 25. velja e sazvan je sastanak svih sindikata koji djeluju u Brodosplitu. B. K.

HUS

Adriachem prodati AD Brodovima

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

OZREN MATIJAŠEVI , predsjednik Hrvatske udruge sindikata SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

TRŽIŠNO NATJECANJE

Državne potpore čišće, no previše davatelja Više od 8 milijardi kuna potpora odobreno je 2009., a ve ina ih je bila namijenjena poljoprivredi, prometu, brodogradnji i HRT-u "Propisa koji daju isklju iva prava nekim poduzetnicima, a onemogu uju poslovanje drugima, na žalost, ima jako puno i oni su jedan od glavnih razloga nedostatka ve ih investicija i velike nezaposlenosti. Mi tu možemo samo savjetovati i biti odvjetnici poduzetnicima“, naglasila je Olgica Spevec, predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u petak na seminaru „Ja anje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u RH".

Veliki troškovi

Seminar je dio projekta Cro Compete u sklopu pretpristupnog programa IPA, a sudjelovali su predstav-

nici ministarstava, lokalne vlasti i poduzetnici. Spevec je navela da se disciplina pri dodjeli državnih potpora znatno pove ala, ali da je broj davatelja potpora, a trenuta no ih je 15-ak, prevelik, što stvara velike troškove. "Broj davatelja trebao bi se smanjiti i nadzor nad potporama staviti u neku agenciju ili instituciju koja bi kontrolirala kako se i na što potroše", smatra Spevec. Primjerice, 2009. odobreno je više od 8 milijardi kuna potpora, a ve ina ih je bila namijenjena poljoprivredi, prometu, brodogradnji i HRT-u, dok je samo 1,4 milijarde kuna raspodijeljeno ostalim sektorima. Ulaskom u EU kontrola dodjela potpora prije i e na EK, a Hrvatskoj e ostati potpore po skupnim izuze ima, ve inom za male i srednje poduzetnike, kao i potpore male vrijednosti. Tražitelji e morat pripremiti programe 3-6 mjeseci prije dodjele.

Lista potpora

OLGICA SPEVEC, predsjednica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja

AZTN izra uje listu zate enih potpora koja e biti sastavni dio pristupnog ugovora, a bit e zašti ena od provjeravanja utemeljenosti dodjele i eventualnog povrata. "Nadamo se da e na listi biti program potpora drvnoj industriji, Zakon o HRT-u te program restrukturiranjaškverova", navela je Spevec. I. Habjanec

Split. Hrvatska udruga sindikata (HUS) u petak je od državnih institucija zatražila raspisivanje natje aja za prodaju Adraichema iz Kaštel Su urca, koji je pred ste ajem i u velikim dugovima, jer je za kupnju tog poduze a zainteresirana tvrtka AD Brodovi iz Solina, koja bi u pogonima Adriachema pokrenula proizvodnju

manjih brodova. Dugovi Adriachema iznose oko 170 milijuna kuna, od ega najve i dio pripada državi, oko 12 milijuna kuna Gradu Kaštelima i oko 28 miljuna kuna radnicima. Ako država otpiše svoja potraživanja i raspiše natje aj za prodaju dijela tvrtke, iznos dobiven prodajom nekretnina bio bi dostatan za isplatu najve eg dijela radni kih potraživanja i potraživanja vjerovnika koja nisu iz reda Grada Kaštela i države. Ostatak sredstava od prodaje iskoristio bi se za obrtni kapital neproda-

nom dijelu Adriachema, rekao je predsjednik HUS-a Ozren Matijaševi . Država bi se kao ve inski vlasnik Adriachema trebala poslužiti primjenom modela C te osim otpisivanja potraživanja raspisati natje aj za prodaju dijela Adraichema solinskoj tvrtki AD Brodovi. Povjerenik Nezavisnog sindikata u Adriachemu Željko Stojak kaže da su AD Brodovi zainteresirani za kupnju oko 30.000 etvornih metara od 64.000 etvornih metara ukupne površine Adriachema. H

Kaznena prija privatizacije T MUTNA PRETVORBA Kaznenu prijavu za spornu privatizaciju Tvornice duhana Zagreb (TDZ), koju je kupio TDR, Novi sindikat temelji na izvješ u države revizije iz 2003., a priložio joj je i popis osoba koje smatraju odgovornima. Me u imenima su i elnici Adrisa i Zabe - Ante Vlahovi i Franjo Lukovi Novi sindikat i zamjenik predsjednice HSP-a dr. Ante Star evi Pero Kova evi aktualizirali su pitanje sporne privatizacije Tvornice duhana Zagreb (TDZ), koju je kupio rovinjski TDR, podizanjem kaznene prijave zbog nezakonitosti po injenih u pretvorbi i privatizaciji te tvornice. Istodobno su iz Novog sindikata na konferenciji za novinare održanoj u petak upozorili kako nadležne institucije ništa nisu poduzele kako bi se suzbio šverc cigaretama zbog kojega prora un gubi, kako su naveli, tri milijarde kuna prihoda godišnje.

Izostavljene nekretnine

Kaznenu prijavu u kojoj traže pokretanje postupka protiv odgovornih osoba temelje na izvješ u državne revizije iz 2003., koje

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

doga aji

MARIO IVEKOVI , predsjednik Novog sindikata, upozorio je da nadležni ništa nisu poduzeli kako bi se suzbio šverc cigaretama

upozorava na nepravilnosti koje su se dogodile u procesu pretvorbe i privatizacije TDZ-a i zbog kojih je, kako isti u u Novom sindikatu, vrijednost tvrtke umanjena

za tadašnjih sedam milijuna maraka. Jedna je od nepravilnosti koju je naveo Pero Kova evi što procjenom vrijednosti nisu obuhva ene neke bitne nekretnine, kao što su poslovni prostor u Splitu i zemljište u Jagi evoj ulici u Zagrebu.

Ispitati Bariši a

Novi sindikat pridružio se radnicima zagreba ke tvornice u prosvjedu protiv preseljenja proizvodnje u TDR-ovu tvornicu u Kanfanaru 2006., koji je okon an prisilnom deložacijom. Kako je istaknuo predsjednik Novog sindikata Mario Ivekovi , koji je neuspješno tražio poništenje privatizacije 2006., istom se predmetu vra aju nakon pet godina zahvaljuju i tome što promjenom zakona nema zastare za privatizacijski i

ISTRAĹ˝IVANJE

Politika i zapoĹĄljavanje u vrhu korupcije

Zagreb. U usporedbi sa 2007. pove ana je percepcija korupcije kod duĹžnosnika i politi ara koji toleriraju organizirani kriminal u zamjenu za nov anu vrijednost ili protuuslugu. Isti trend prisutan je i kada je rije o dobivanju radnog mjesta u zamjenu za mito, o duĹžnosnicima koji e rijeĹĄiti neki

problem samo uz mito, o ulozi kumova u politici i obiteljskih veza prilikom zapoĹĄljavanja. Pokazali su to rezultati istraĹživanja o percepciji korupcije u Hrvatskoj u 2010. koje je proveo Hendal na uzorku od tisu u gra ana. Najve i porast apsolutne vrijednosti u usporedbi s 2007. pokazuju sluĹžbenici koji rjeĹĄavaju probleme samo uz mito (pove anje 15%), dobivanje radnog mjesta u zamjenu za mito (pove anje 15%), uloga kumova u politici (do 13%), uloga obiteljskih veza u zapo-

ĹĄljavanju (do 12%) i duĹžnosnici i politi ari koji toleriraju organizirani kriminal u zamjenu za nov anu vrijednost ili protuuslugu (do 11%). Podru ja politike i zapoĹĄljavanja biljeĹže najve e pove anje u percepciji korumpiranosti. U odnosu na 2007. znatan je porast gra ana koji vjeruju da se u borbi protiv korupcije ipak moĹže neĹĄto u initi: 2007. ih je 17 posto smatralo kako niĹĄta nije mogu e poduzeti po tom pitanju, u 2010. taj je postotak pao na samo 5 posto. B.hr

ZBRINUT E 48 RANIKA

Siemens zatvara proizvodnju u Jankomiru

Zagreb. Tvrtka Siemens AG do kraja rujna 2011. zavrĹĄit e s proizvodnjom transmitera tlaka i temperature na lokaciji Jankomir, izvijestili su iz Siemensa Hrvatska. Analiza proizvodnje na Jankomiru pokazala je da je rije o proizvodima ija proizvodnja u Siemensovu okruĹženju u Hrvatskoj nije ekonom-

ski opravdana, pa e postoje e i budu e serije proizvoda biti preba ene na druge lokacije unutar njihove mreĹže poput Siemensove tvornice u Dalianu u Kini. Siemensovi eksperti u Zagrebu e nastaviti raditi sistemska ispitivanja za industrijska mjerila i upravlja ke sustave, navode, najavljuju i nova radna mjesta u razvoju i ispitivanju. Siemens Hrvatska e 48 stalno zaposlenih u proizvodnji zbrinuti, ako bude mogu e, preraspodjelom na druga radna mjesta unutar koncerna i programom zbrinjavanja. H

java zbog DispeÄ?eri Elektre smrzavali se zbog e TDZ-a direktorove 'ĹĄtednje' NEVJEROJATNA Ĺ KRTOST RASIPNE ELEKTRE

NEMA ZASTARE Opet aktualna pri a iz 2006., kada su radnici TDZ-a prosvjedovali protiv preseljenja u Kanfanar

pretvorbeni kriminal. Uz kaznenu prijavu sindikalisti su priloĹžili popis onih koje smatraju odgovornima, a koji su u to vrijeme bili lanovi Uprave te Upravnog i Nadzornog odbora TDZ-a. Me u njima su i Ante Vlahovi , predsjednik Uprave Adris grupe, u ijem je sastavu TDR, te predsjednik Uprave Zagreba ke banke Franjo Lukovi . Ivekovi je podsjetio da su sindikalci joĹĄ u vrijeme borbe protiv zatvaranja TDZ-a govorili o ĹĄvercu duhana te je s time u vezi podnesena kaznena prija-

va. "Unato tome ĹĄto smo dali dosta precizne podatke o lancu krijum arenja cigareta kojima smo tada raspolagali, nije bilo odgovora. Osim onih koji su primali mito, DrĹžavno bi odvjetniĹĄtvo trebalo ispitati i tko je te kada davao mito kako bi se mogli ponaĹĄati kao gazde u drĹžavi", rekao je Ivekovi , napomenuvĹĄi kako bi DORH o lancu krijum arenja cigareta trebao ispitati bivĹĄeg ravnatelja Carinske uprave Mladena BariĹĄi a. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

Zgradi Dispe erskog centra Elektre Zagreb u Ulici Izidora KrĹĄnjavoga od etvrtka je bilo isklju eno grijanje zbog kvara na ventilatoru plinskog kotlovnog postrojenja i opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika. No problem je iskrsnuo kada je direktor Elektre Marko Ĺ krobo odbio odobriti nalog za popravak kvara i osigurati sredstva za pla anje servisa, pravdaju i svoju odluku "preskupim popravkom" nepredvi enog troĹĄka i "ĹĄtednjom na razini

tvrtke", nesluĹžbeno doznaje Business.hr. Prema nesluĹžbenim informacijama do kojih smo doĹĄli, ventilator plinskog kotlovnog postrojenja, koji kotlovnicu opskrbljuje svjeĹžim zrakom i spre ava nakupljanje opasnih plinova od izgaranja plina u kotlu centralnog grijanja, u kvaru je ve desetak dana, no direktor Ĺ krobo sve to vrijeme odbija potpisati nalog za servis kvara koji bi, prema nekim procjenama, stajao oko 4000 kuna, tvrde i kako popravak "nije predvi en troĹĄkovnikom". Zbog neobjaĹĄnjive mjere, kojom bi se tvrtki koja je neshvatljivim poslovnim odlukama i krivim potezima Uprave samo u posljednjih nekoliko godina "u vjetar bacila" stotine milijuna kuna, priĹĄtedjelo tek nekoliko tisu a kuna potrebnih za servis ventilacijskog sustava, deseci zapo-

FOTO GORĹ I /CROPIX

ARHIVA BUSINESS.HR

Direktor Elektre Marko Ĺ krobo, kako nesluĹžbeno doznajemo, ugrozio je zdravlje i Ĺživote zaposlenika deset dana odbijaju i potpisati nalog za popravak kvara na ventilatoru koji spre ava nakupljanje opasnih plinova. Prema nekim procjenama, popravak bi koĹĄtao oko 4000 kuna

MARKO Ĺ KROBO, direktor Elektre, nije Ĺželio potpisati nalog za popravak jer "nije predvi en troĹĄkovnikom"

slenika Dispe erskog centra dva dana su se smrzavali. A o njihovu radu ovisi stabilnost opskrbe svih potroĹĄa a u Zagrebu i okolici. Zanimljivo je pritom kako se za kvar ventilatora kotlovnog postrojenja unutar Elektre zna ve desetak dana, no nitko od ĹĄefova pogona nije se usudio intervenirati i izvrĹĄiti pritisak na ured direktora kako bi se opasan kvar otklonio. Grijanje je, kako smo potom doznali, ipak proradilo u petak oko 12 sati, no kvar na ventilatoru u trenutku kada je grijanje ponovno puĹĄteno nije bio otklonjen. Nije posve jasno po ijem je nare enju grijanje ponovno uklju eno bez izvrĹĄenog popravka, no sigurno je da su time bili ugroĹženi Ĺživoti svih zaposlenika u zgradi Dispe erskog centra, jer neispravni ventilatorski sustav u svakom trenutku prijeti nakupljanjem eksplozivnih plinova u prostoru kotlovnice. Prema posljednjim sluĹžbenim informacijama, koje su nam potvr ene u petak iz HEP-a, direktor Ĺ krobo je tijekom jutra ipak potpisao narudĹžbenicu za popravak kvara na ventilatoru kotlovnog postrojenja i kvar je u me uvremenu otklonjen te je grijanje zgrade u Ulici I. KrĹĄnjavoga ponovno u funkciji. B.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

PAD GRA EVINE

Lani izdano 14% manje dozvola za gra enje Zagreb. U Hrvatskoj je lani izdano 10.087 odobrenja za gra enje, 14,1 posto manje nego 2009., objavio je Državni zavod za statistiku. Samo u prosincu izdana su 974 odobrenja, što je 10,9 posto manje u odnosu na prosinac 2009. Za zgrade je lani izdano 8629 odobrenja za gra enje, a za ostale gra e-

vine 1458. Ukupna vrijednost radova predvi enih odobrenjima za gra enje izdanim prošle godine iznosi 29,6 milijardi kuna, što je 8 posto manja vrijednost radova nego po odobrenjima izdanim 2009. Od toga se 16,1 milijarda kuna odnosi se na radove na zgradama, dok su radovi na ostalim gra evinama vrijedni 13,5 milijardi kuna. Prema dozvolama za gra enje izdanim u 2010. predvi ena je gradnja 13.378 stanova, što je 21,4 posto manje nego po odobrenjima iz 2009. H

KONFERENCIJE

Aktualne teme IT Arene u Zagrebu Zagreb. Odgovore na pitanja u kojem e smjeru i i doma a i regionalna IT industrija, kako e se razvijati, ho e li biti novih preuzimanja i spajanja trebala bi dati IT Arena 2011., koja e se 23. velja e održati u Zagrebu. Ulaganje u IT u Hrvatskoj navedeno je kao jedna od antirecesijskih mjera,

a u idu e dvije godine, prema najavama Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, planira se 1,44 milijarde kuna državnih investicija u taj sektor. Budu i da je javni sektor, ne samo u Hrvatskoj u kojoj generira ak 40 posto potražnje, ve i na razini regije u kojoj je taj udjel oko 20 posto, jedan od glavnih naru itelja IT proizvoda i usluga, konferencija e se baviti i utjecajem javnog sektora na razvoj digitalnog društva te projektima koji se planiraju u 2011. D. T.

Bajs: Ova godina rekordna u kruzing-turizmu PO LEKCIJE U ŠPANJOLSKU Mediteran je u kruzing-turizmu posljednje dvije godine u padu, ali je Jadran u plusu 10-ak posto, rekao je hrvatski ministar turizma u Barceloni, koja je lani imala 2,3 milijuna putnika s kruzera prema 1,2 milijuna u cijeloj Hrvatskoj MINISTAR Damir Bajs s predsjednikom luke u Barceloni, vode oj destinaciji kruzera u Europi FOTO MARKI EVI / CROPIX

Ulaskom u EU Hrvatska e za razvoj turizma imati na raspolaganju 150 milijuna eura godišnje iz europskih fondova. Ve ina tih sredstava namijenjena je regijama, pa e njihova iskorištenost najviše ovisiti o sposobnosti županija i gradova da ih povuku. Jedna od uspješnijih španjolskih regija u povla enju europskoga novca je autonomna pokrajina Aragon. Kako bi se upoznao s njihovim iskustvima, mi-

nistar turizma Damir Bajs prošloga se tjedna za posjeta Španjolskoj susreo i s predstavnicima vlade Aragona. U Zaragozi je razgovarao s Arturom Aliagom, savjetnikom za industriju, turizam i unutarnju trgovinu Aragona. Ta je pokrajina, primjerice, 30 milijuna eura iz EU fondova iskoristila za vlastitu turisti ku promociju, osobito zimskog turizma. Novac se daje i za obnavljanje hotel-

skih soba, podupire se gradnja malih, obiteljskih hotela i seoskih doma instava.

Suradnja s UNWT-om

Glavna svrha Bajsova puta u Španjolsku bilo je potpisivanje memoranduma o intenziviranju suradnje sa Svjetskom turisti kom organizacijom (UNWTO). Osim što je potvr ena organizacija Svjetskog kongresa turisti kih novinara na jesen u Hrvatskoj, kao re-

zultat te suradnje UNWTO Hrvatsku isti e kao vode u turisti ku zemlju jugoisto ne Europe. "Hrvatska e biti stožerna zemlja regije na koju e se UNWTO osloniti. Na skorom turisti kom sajmu u Berlinu imamo dogovorene sastanke sa zemljama koje bi trebale biti u tom bloku, a to su zemlje bivše Jugoslavije, Albanija i vjerojatno Bugarska", kazao je Bajs, koji je posjet Španjolskoj završio u Barceloni, gdje se susreo s predstavnicima turisti ke zajednice Katalonije i Medcruisea, asocijacije mediteranskih luka, kao i s predsjednikom luke u Barceloni. Hrvatska u Medcruiseu ima šest lanica, luke Split, Dubrovnik, Kor ula, Šibenik, Zadar i Rijeka. "Mediteran je u kruzingturizmu posljednje dvije godine u padu, ali je Jadran u plusu desetak posto. Ove emo godine prvi put imati

kruzere u Rijeci. Imamo potvr eno više od 250 dolazaka kruzera u Split, ve i broj kruzera ove godine dolazi u Zadar, a i Šibenik je dosta napravio na tom podru ju tako da bi ovo trebala biti rekordna godina u kruzingturizmu", najavio je Bajs.

Po etak na OI

Lani je u Hrvatskoj bilo oko 1,2 milijuna putnika s kruzera. Za usporedbu, Barcelona ih je imala 2,3 milijuna. Barcelona je vode a destinacija kruzera u Europi i me u etiri najve e svjetske. Svoj kruzing-turizam grad je po eo razvijati nakon Olimpijskih igara 1992., u ure enje dokova i objekata uloženo je gotovo 90 milijuna eura. Sama luka od kruzera ostvaruje pet posto prihoda, dok se na troškove odnosi 15 posto, ali su kruzeri važni za turizam cijeloga grada i Katalonije. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

DOBRE NAJAVE

Španjolaca do 25% više Španjolski turoperatori najavljuju 15 do 25 posto više španjolskih turista na Jadranu ove godine. Španjolci su gosti koji ne štede na putovanju, tako da u prosjeku troše 100 eura po danu, dok Nijemci u Hrvatskoj troše 56, a Talijani 45 eura. Letove u Barcelonu najavila je i Croatia Airlines, a ministar isti e da nam nedostaje cjelogodišnja avioveza s turisti kom velesilom Europe i svijeta.

moja lisnica

FAKTORI KOJI UTJE»U NA CIJENE NEKRETNINA Vladino jednostrano interveniranje stvorit e na tržištu stanova dugoro no negativne posljedice jer odga a njegovo samoure enje zakonom ponude i potražnje. Hrvatsko je tržište zbog interesa stranaca za nekretnine pogodovalo napuhivanju cijena na štetu kupaca koji rješavaju stambeno pitanje

Ponedjeljak 21/2/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Vladino uplitanje u cijene stanova je štetno

DEVIZNO I TRĹ˝IĹ TE KAPITALA U PROĹ LOM TJEDNU > nekretnine > krediti

14-15

7,40 5,46 5,73 kuna iznosio je u petak te aj eura; kuna je porasla 0,06 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

kuna iznosio je u petak te aj ameri kog dolara, 0,36 posto manje nego prethodnoga tjedna

kune iznosio je u petak te aj ĹĄvicarskog franka, kuna je porasla 1,89 posto prema toj valuti u odnosu na tjedan prije

1236,2

boda dosegnuo je u petak Crobex 10, blue chip indeks Zagreba ke burze; u prethodnom tjednu pao je 3,63 posto

95,55

bodova iznosio je u petak obvezni ki indeks Crobis nakon tjednog rasta od 0,33 posto

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

Iznena uju e, cijene nekretnina u Hrvatskoj od 1998. do 2009. rasle su po niĹžim stopama nego u zapadnoj Europi i nekim drugim zemljama

BUGARS

355 HRVATSKA

89%

IstraĹživanje MaruĹĄke Vizek s Ekonomskog instituta pokazalo je da na cijene stanova u Hrvatskoj, sli no kao i u drugim poslijetranzicijskim zemljama, viĹĄe utje u faktori kao ĹĄto su dostupnost kredita nego realna ekonomska mogu nost kupnje stanova koja proizilazi iz prihoda stanovniĹĄtva, kako je to u razvijenijim europskim zemljama. Zaklju ci do kojih je doĹĄla znanstvena suradnica na zagreba kom Ekonomskom institutu u svojem istraĹživanju o kratkoro nim i dugoro nim utjecajima na cijene stanova i ku a u etiri posttranzicijske zemlje (Bugarska, Hrvatska, eĹĄka i Estonija) te u tri razvijene lanice Europske unije (Irska,

V. BRITANIJA

193% 199% Ĺ PANJOLSKA

MARUĹ KA VIZEK, Ekonomski institut SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Ĺ panjolska i Velika Britanija) ukazuju kako interveniranje na trĹžiĹĄtu stanova, poput najnovijeg plana Vlade, dugoro no ne moĹže biti korisno za trĹžiĹĄte nego, ĹĄtoviĹĄe, moĹže uzrokovati izrazito negativne posljedice.

Naime, formiranje cijena stanova na trĹžiĹĄtima posttranzicijskih zemalja viĹĄe nalikuje formiranju cijena nekretnina u SADu, gdje je zbog sloma nekretninskog trĹžiĹĄta po ela globalna ekonomska kriza, nego formiranju cijena stanova na ure enim trĹžiĹĄtima zapadnoeuropskih zemalja. Njezin rad "Kratkoro ne i dugoro ne odrednice cijena nekretnina u isto noj i zapadnoj Europi" objavljen je u asopisu Privredna kretanja i ekonomska politika.

Ĺ to je vaĹžnije od kamate

Cilj istraĹživanja bilo je, kako navodi autorica, prona i sli nosti i razlike u onome ĹĄto utje e na cijenu nekretnina u razvijenim i poslijetranzicijskim

IRSKA

205% zemljama. Cijena nekretnina odnosno njihov utjecaja na makroekonomska kretanja postali su posljednjih godina sve zanimljiviji zbog uloge koju je stambeno trĹžiĹĄte odigralo u pokretanju globalne ekonomske krize. S tom krizom znatno je

ÂťEĹ KA

221% poja an interes za analizu utjecaja cijena nekretnina na ekonomiju zemalja, ali i na op e gospodarske perspektive. Poseban se interes iskazuje za analizu tog utjecaja u zemljama srednje i isto ne Europe, odnosno posttranzicijske zemlje jer takvih istraĹživanja

INDEKS DOSTUPNOSTI

U Hrvatskoj su stanovi najviĹĄe nedostupni Stambena je dostupnost niĹža u posttranzicijskim zemljama unato znatno niĹžim cijenama stanova. Razlika izme u cijena stanova u isto noj i zapadnoj Europi manja je od razlike u BDP-u. U Hrvatskoj je dostupnost stanova najniĹža zbog dosta sporijeg rasta prihoda u odnosu na druge posttranzicijske zemlje.

OGLAS

ESTONIJA

394%

BUGARSKA

355%

jena nekretnina u posljednjem desetlje u prošlog stolje a i u prvoj polovini ovog desetlje a. Osim neujedna ena rasta cijena nekretnina, istraživanje je pokazalo kako je sli na prilagodba cijena nekretnina u zemljama srednje i isto ne Europe kao u SAD-u. U zapadnoeuropskim zemljama prilagodba je uzrokovana druk ijim faktorima, odnosno vezana je uz ukupna ekonomska kretanja. Cijene nekretnina odražavaju kretanje makroekonomskih imbenika, ali neprilago enost cijena nekretnina u posttranzicijskim zemljama ekonomskim kretanjima može pogodavati "eksploziji cijena nekretnina u tranzicijskim zemljama i SAD-u".

Uvjeti financiranja u tim zemljama prije nije bilo, kao ni pouzdane statistike o tržištima nekretnina. U zemljama zapadne Europe i prije je bilo razli itih analiza o tržištu nekretnina i ukupnim gospodarskim kretanjima. Svih je osam zemalja zabilježilo intenzivan rast ci-

Osnovni zaklju ci istraživanja Maruške Vizek su da u dugom roku promjene kamatnih stopa uzrokuju promjene u kretanju cijena nekretnina u obje grupe zemalja, a promjene dohotka zna ajne su samo u zemljama zapadne Europe. Dohodak i promjena kamatnih stopa utje u i

kratkoro no na cijene nekretnina, a uz njih u obje grupe zemalja djeluju promjene u gra evinskoj aktivnosti. Uvjeti stambenog kreditiranja tako er utje u na cijene nekretnina, ali njihov utjecaj na cijene mnogo je izraženiji u zemljama isto ne Europe. Dugoro no na cijene nekretnina u razvijenijim zemaljama više utje u uvjeti na financijskom tržištu negoli kretanja prihoda. Ukazuje to da u zapadnoOGLAS

europskim zemljama bitnu ulogu u formiranju cijena imaju druk iji faktori nego u postranzicijskim zemljama. Osim prihoda i kamatnih stopa, na cijenu nekretnina u razvijenim zemalja utjecali su i uvjeti financiranja, troškovi gradnje, nezaposlenost, inflacija, veli ina stambenog fonda na tržištu, cijena dionica... Za razliku od razvijenijih zemalja, na cijene nekretnina u posttranzicijskim zemljama

utjecalo je manje faktora. Prema prvoj analizi u faktorima utjecaja na cijene nekretnina u posttranzicijskim zemljama iz 2007. godine kao najvažniji faktori koji utje u na formiranje cijena stambenih nekretnina izdvajaju se BDP po stanovniku, realne kamatne stope, demografska kretanja u odnosu na razvijenost stambenog tržišta te uvjeti financiranja kupnje stanova. Gorden Knezovi

Tjedni pregled Kaštelanski staklenici

NAJBOLJIH 5 FONDOVA NFD Aureus BRIC Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm MP-Bric HR ZB BRIC+

40,15%

16-17

Belje

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> nekretnine > krediti

12,85%

NAJGORIH 5 FONDOVA 4,79 4,39 3,93 3,90 3,33

KD Victoria Raiffeisen HR dionice VB CROBEX10 OTP indeksni A1

Tjedni pregled

-3,42 -3,37 -2,99 -2,94 -2,67 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - akcija

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69,.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka kovanica

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

5,35%

Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5,071

471

4,75%

Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5,022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5,010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4,992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1,330

11,330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4,983

383

Oro ena ĹĄtednja

4,10%

Promjenjiva

1,281

11,281

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4,980

380

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4,974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4,956

356

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11,249

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4,939

339

Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank

VRIJEDNOST

Devizna ĹĄtednja

Karlova ka banka

Podravska banka

ZARA ENA

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

IKB

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

ODGOVOR BURZI

KSST potvrdio privatizaciju

Uprava Kaštelanskih staklenika obavijestila je Zagreba ku burzu kako ne raspolaže nikakvim novim materijalnim injenicama u vezi s privatizacijom te tvrtke, ve da imaju saznanje da je Vlada na ju erašnjoj sjednici donijela odluku kojom se zadužuje Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) da raspiše javni poziv za prikupljanje

VAL KONSOLIDACIJE

Nastaje najveća europska burza Spajanjem ameri kog BATS-a i Chi-X Europe na istom e se tržištu na i više od tre ine britanskih blue chip dionica, a stvorit e se i ozbiljan konkurent NYSE Euronextu i Deutsche Börseu u trgovanju nizozemskim, njema kim i francuskim dionicama Trgovinska platforma tre e najve e burze u SAD-u BATS Global Markets pri završetku je pregovora o spajanju s ChiX Europe, s ciljem stvaranja najve e platforme za trgovinu dionicama u Europi na elu koje e biti sadašnji izvršni direktor BATS-a Europe Mark Hemsley. Stru njaci zaklju uju da e se time posti i ja a transatlantska prisutnost, a i procjena uo i IPO-a.

DB i NYSE gube udjele Ameri ka tvrtka BATS, osnovana u Kansas Cityju 2005. godine, spajanjem e preuzeti više od tre ine britanskih blue chip dionica, a stvorit e se i ozbiljan konkurent NYSE Euronextu i Deutsche Börseu u trgovanju nizozemskim, njema kim i francuskim dionicama. Velik je to tjedan konsolidacije me u svjetskim burzama s obzirom na spajanje Londonske burze i Kanadskog TMX Groupa te dogovoreno stvaranje najve e svjetske burze spajanjem Deutsche Börsea i NYSE Euronexta. Europske

burze ve su izgubile znatan dio tržišta koje su im preuzele platforme poput Chi-X Europe i europske podružnice BATS Global Markets, BATS Europe.

Digitalne platforme Chi-X Europe pokrenut je 2007. godine kao odgovor na pravila Mifida (Direktiva o tržištima financijskih instrumenata) koja je donijela Europska komisija s ciljem ukidanja monopola na burzama. Od tada su europske burze po ele nuditi niže naknade i brže trgovanje, što je dovelo do rata cijenama u europskom trgovanju dionicama, sli no situaciji kada su u SAD-u BATS i Direct Edge nižim cijenama izazvali dotadašnje monopolisti ke burze NYSE i Nasdaq. Chi-X zauzeo je 26 posto trgovanja FTSE 100, odmah nakon Londonske burze, te 15 posto na europskom tržištu dionica, dok BATS Europe ima udjel od devet posto u trgovanja FTSE 100 i 5,3 posto na europskom tržištu. Kombinacija BATS-a i Chi-X-a stvara ja u konkurenciju Londonskoj burzi iji je tržišni udjel u FTSE 100 pao na 55 posto. BATS navodno ima ambicije za širenje izvan Europe i SAD-a, što pokazuje informacija da ve istražuju uvjete za uspostavu burze u Brazilu, ime bi postao konkurent BM&FBovespi. Iva Bikanec iva.bikanec@business.hr

ponuda za kupnju dionica Kaštelanskih staklenika. O itovanje te tvrtke, na upit Burze, uslijedilo je nakon što je dionica Kaštelanskih staklenika dopodne neko vrijeme bila u blokadi zbog skoka cijene više od 27 posto. Iz te tvrtke navode da e na osnovi odluke Vlade po etna cijena za 75,63 posto temeljnog kapitala Kaštelanskih staklenika biti 601 milijun kuna, a budu i vlasnik morat e se obvezati na zadržavanje osnovne

djelatnosti, zadržavanje radnika na rok od godinu dana, dostavljanje petogodišnjeg poslovnog plana i programa ulaganja te preuzimanje obveze da ne e ni prodati ni opteretiti nekretnine, kao ni dionice tvrtke bez prethodne suglasnosti HFP-a u roku jedne godine. Budu i vlasnik tako er se mora obvezati da nekretnine u koje e ulagati ne e prodati do ispunjenja obveza iz programa ulaganja, navodi se u o itovanju Uprave Kaštelanskih staklenika. H

BROJKA

601

milijun kuna po etna je cijena za 75,63 posto dionica Kaštelanskih staklenika

Dioki traži hitnu p države za kredit NOVIH 239 MILIJUNA KUNA GUBITKA Još jedna loša godina s minusom od ak 239 milijuna kuna natjerala je proizvo a a polimera da pomo u preživljavanju hitno traži u Ministarstvu financija Grupa Dioki, iji je ve inski vlasnik pritvoreni Robert Ježi , prošlu je godinu završila s gubitkom od 239,15 milijuna kuna, što je 50,4 posto više od gubitka iz 2009., koji je iznosio 159,02 milijuna kuna. "Usprkos znatnim pozitivnim pomacima u opera-

tivnom rezultatu u odnosu na prethodnu godinu, koji su vidljivi ako se isklju e jednokratni efekti u dijelu ostalih poslovnih prihoda, Dioki grupa nije uspjela ostvariti pozitivan rezultat na operativnoj razini", navodi Uprava Diokija u izvještaju uz poslovne rezultate.

Iz Uprave su poru ili i da su znatniji pozitivni efekti, koji su dijelom rezultat oporavka tržišta polimera i plasti nih masa te snižavanja troškova, velikim dijelom anulirani porastom cijena energenata te smanjenim isporukama strateških sirovina.

Prihodi su rasli Prihodi grupe lani su premašili dvije milijarde kuna - dosegnuli su 2,05 milijardi kuna - i bili 25,22 posto ve i nego godinu dana prije, kada su ostvareni u iznosu od 1,63 milijarde kuna. I poslovni prihodi Dioki grupe sasvim su se približili iznosu od dvije milijarde kuna iznosili su 1,9994 milijarde kuna, a zabilježili su skok od 26,54 posto u odnosu na 1,58 milijardi kuna ostvarenih 2009. godine. No, rashodi grupe sko ili su za 27,31 posto - sa 1,79 na 2,28 milijardi kuna, dok su materijalni troškovi uve ani za više od pola milijarde kuna — sa 1,31 na 1,83 milijarde kuna - te su upisali postotni rast od 39,08 posto. Tijekom promatranog razdoblja dovršene su i dvije investicije - pove anje kapaciteta proizvodnje polietilena niske gusto e primjenom peroksida i pokretanje obnovljenog pogona za proizvodnju VCM-a na

KOREKCIJA CIJENA

Kina spustila cijene nafte

Cijene nafte pale su u petak na me unarodnim tržištima nakon što je Kina ponovno podigla razinu obveznih rezervi banaka, dok im je u Londonu potporu i dalje pružala napetost na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Tako su cijene sirove nafte za isporuke u ožujku na ameri kom tržištu bile u minusu 54 centa i iznosile su 85,82

dolara. U Londonu su porasle 16 centi, na 102,75 dolara. "Svjedo imo korekciji cijena na ameri kom tržištu nakon što je Kina poduzela daljnje korake kako bi postrožila monetarnu politiku, ovaj put pove anjem rezervi banaka, što može dovesti do umjerenijega gospodarskog rasta", kazao je Harry Tchilinguirian iz tvrtke BNP Paribas. U Londonu su cijene i dalje visoke jer je u njih ugra ena premija rizika vezana uz napetosti na Bliskom istoku. B.hr

nu pomo t

VATROSLAV SABLI pohodio je u petak Ministarstvo financija kako bi mu pomoglo prona i rješenje SNIMIO SAŠA ETKOVI Krku u Dina-Petrokemiji, iji se pozitivni financijski efekti o ekuju u narednim razdobljima.

HUP spašava Problemi Diokija trenuta no su toliki da je Hrvatska udruga poslodavaca zatražila da se pomogne toj tvrtki, prema pisanju Jutarnjeg lista, kojem je i predsjednik Uprave Diokija Vatroslav Sabli potvrdio da je u petak održan sastanak na kojem se trebalo na i rje-

šenje kako bi Dioki dobio kredit. Dioki grupa u ve inskom je vlasništvu Roberta Ježi a, koji je trenuta no u pritvoru, a sumnji i ga se u procesu koji istražuje prodaju HEP-ove struje Diokiju po povlaštenim cijenama. Osim toga, u medijima se pisalo da je upravo Ježi bivšem premijeru Ivi Sanaderu kupio blindirani BMW, kao i da je davao novac bivšem de ku Sanaderove kre i Petre Andreju Dojki u. Nikola Su ec

BROJKA

85,8

dolara iznosila je u petak cijena barela sirove nafte na burzi u New Yorku

OGLAS

PRIVATIZACIJA

5,7% U SIJE»NJU

Ruski milijarder Sulejman Kerimov kupio je dionice državne banke VTB u vrijednosti 500 milijuna dolara i tako postao njezin najve i privatni dioni ar. Dva fonda koja pripadaju Kerimovu, senatoru gornjeg doma ruskog parlamenta, kupila su više od 1,5 posto VTB-a nakon što je vlada prodala 10 posto svojih dionica.B.hr

Indeks proizvo a kih cijena u Njema koj porastao je u sije nju za 5,7 posto na godišnjoj razini, i to ponajprije zbog viših cijena energije, izvijestio je njema ki statisti ki ured. U prosincu su proizvo a ke cijene na godišnjoj razini porasle 5,3 posto i ekonomisti su u sije nju o ekivali klizanje indeksa na 5,1 posto. B.hr

Kerimovu VTB Rast cijena u za 500 mil. USD Njema koj

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Pozitivno iznena enje dana u petak bila je dionica KaĹĄtelanskih staklenika, koja je sko ila za 21,74 posto, na 4625 kuna. Zbog visokog rasta cijene dionica je bila u pozitivnoj blokadi, a Uprava te tvrtke izvijestila je kako ne raspolaĹže nikakvim novim materijalnim injenicama u vezi s tijekom privatizacije ve znaju da je Vlada zaduĹžila HFP da raspiĹĄe javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica KaĹĄtelanskih staklenika.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje KaĹĄtelanski staklenici Ina-industrija nafte d.d. Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Petrokemija Industrogradnja d.d. Dalekovod Konzum Podravka prehrambena industrija d.d. Ledo AD plastik Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Viro tvornica ĹĄe era d.d. Luka Plo e Atlantic grupa Tisak Privredna banka Zagreb Dioki d.d uro akovi holding Uljanik plovidba Ingra EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Vupik Dom holding Kon ar - elektroindustrija Luka Rijeka Fima validus akove ki mlinovi OT-optima telekom d.d. SN holding Zagreba ka banka Zvijezda Kon ar Adris grupa Croatia osiguranje d.d. PIK-Vinkovci Plava laguna Maistra Dukat Tankerska plovidba Istraturist Umag d.d. Hoteli Makarska Mlinar mlinsko-pekarska industrija KraĹĄ, prehrambena industrija Adriatic Croatia International Club d.d. Tehnika Vaba d.d. banka VaraĹždin Slobodna Dalmacija BeliĹĄ e HGspot Jadroplov d.d. Zve evo, prehrambena industrija HUP - Zagreb Kon ar Franck prehrambena industrija Riviera Pore HTP Kor ula TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Solaris Slatinska banka Podravska banka Lucidus dioni ko Croatia osiguranje d.d. LoĹĄinjska plovidba Atlas nekretnine Agrome imurje Hidroelektra niskogradnja Centar banka Lav evi IPK Osijek Magma d.d. Jadranka Ĺ˝itnjak Rabac, ugostiteljstvo i turizam RIZ-odaĹĄilja i Pounje trikotaĹža Badel 1862 Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Uljanik d.d.

+ Gubitnik dana u petak bila je dionica koprivni ke Podravke. Ona je uz promet od 400.000 kuna pala 3,07 posto, na 315,02 kune. Tom se dionicom u petak trgovalo po cijenama izme u 315 i 320 kuna, a tijekom dana vlasnika je izmijenilo neĹĄto viĹĄe od tisu u dionica. Na tjednoj razini Podravka je pala gotovo 7 posto uz etiri milijuna kuna prometa.

Redovan promet: 25.210.693,57 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

288.00 94.10 3,999.99 3,626.00 1,460.00 272.15 156.76 520.00 269.65 213.12 315.02 6,250.00 131.00 777.00 2,062.00 450.00 1,390.10 792.01 183.13 690.00 77.00 35.00 640.00 14.83 740.00 90.00 45.00 578.51 227.00 9.55 3,850.00 29.26 175.00 260.00 3,751.00 1,235.01 310.00 5,905.00 262.50 1,700.00 63.50 510.00 1,330.00 282.12 66.20 637.00 442.20 3,500.50 1,500.00 70.06 32.00 575.00 19.21 161.50 125.00 1,399.98 1,160.00 881.24 232.37 80.00 34.90 225.02 113.51 400.00 18.05 5,861.03 146.51 39.00 700.00 158.16 220.00 218.00 30.00 26.00 399.00 145.10 100.00 145.00 0.80 76.90 25.00 95.02

290.99 99.21 4,990.00 3,670.00 1,469.00 275.00 160.01 520.00 277.61 220.00 320.50 6,550.00 136.80 785.00 2,115.00 455.00 1,455.00 798.88 195.00 690.01 84.89 38.69 647.40 15.22 740.00 98.98 45.79 587.98 235.90 9.96 3,850.00 32.39 175.17 265.00 3,950.00 1,255.00 310.00 5,910.00 262.50 1,700.00 63.51 510.00 1,330.00 296.80 66.20 637.00 442.20 3,500.50 1,500.00 70.06 34.00 599.90 19.64 164.84 125.05 1,399.98 1,162.00 881.24 232.42 81.38 34.90 225.02 115.00 400.00 18.05 5,861.03 159.00 40.00 700.00 168.00 220.00 219.50 30.00 26.05 399.00 156.00 100.00 145.00 0.80 77.99 25.00 95.02

288.09 98.48 4,625.00 3,626.00 1,468.99 275.00 157.20 520.00 274.00 215.00 315.02 6,500.00 132.00 781.00 2,105.00 455.00 1,420.07 797.90 193.00 690.00 79.51 38.21 647.40 15.22 740.00 90.00 45.77 578.51 235.90 9.96 3,850.00 30.00 175.00 260.00 3,950.00 1,235.01 310.00 5,905.00 262.50 1,700.00 63.50 510.00 1,330.00 282.12 66.20 637.00 442.20 3,500.50 1,500.00 70.06 34.00 575.00 19.64 164.84 125.00 1,399.98 1,160.00 881.24 232.42 80.00 34.90 225.02 113.51 400.00 18.05 5,861.03 159.00 40.00 700.00 168.00 220.00 219.50 30.00 26.00 399.00 145.10 100.00 145.00 0.80 77.99 25.00 95.02

-0.59% 5.89% 21.74% -0.66% -0.07% 0.00% -1.75% 0.00% 0.19% 3.32% -3.07% 6.43% 0.76% -0.38% 1.20% -0.65% 2.02% 0.74% 0.00% 0.00% -7.55% 6.14% 0.66% 1.47% 0.00% -5.27% 1.71% -0.26% 1.25% 3.32% -3.51% -1.64% 2.94% -2.26% 2.73% -1.59% -1.90% 1.81% -1.69% 0.00% 0.00% 0.00% 1.91% -1.36% -5.79% 0.00% 0.00% 0.82% 4.00% -10.18% 25.83% -4.17% 2.29% 2.07% 4.17% 0.00% -3.21% 0.11% 5.65% -1.68% 16.72% -6.24% -3.81% 0.00% 4.27% 3.37% 6.00% 3.84% 27.04% 0.60% -0.68% -0.23% -1.80% -3.27% 0.25% -3.27% 0.00% 0.00% -9.09% 8.17% 0.00% -0.01%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,24%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

22,025 46,342 781 574 524 2,092 3,521 1,000 1,820 2,206 1,324 64 3,046 493 150 676 196 335 1,095 300 2,243 4,505 211 8,757 165 1,193 2,074 156 385 8,176 20 2,536 399 258 16 41 154 8 145 21 553 50 19 84 355 35 50 6 14 275 588 29 824 97 120 10 12 15 50 121 236 35 69 19 335 1 38 94 5 21 15 15 94 96 6 15 22 15 2,026 21 63 14

6,356,480.66 4,510,923.23 3,408,781.29 2,095,065.38 765,919.84 573,545.85 558,334.05 520,000.00 495,391.11 475,401.34 422,832.79 413,188.96 404,309.64 385,031.30 313,385.85 304,278.50 277,693.19 266,694.00 210,623.86 207,000.15 179,303.96 165,385.09 135,159.56 131,314.15 122,100.00 109,381.38 94,404.10 91,126.35 88,261.84 79,697.91 77,000.00 76,297.17 69,828.70 67,781.40 62,470.97 50,988.91 47,740.00 47,250.00 38,062.50 35,700.00 35,115.51 25,500.00 25,270.00 23,937.15 23,501.00 22,295.00 22,110.00 21,003.00 21,000.00 19,266.50 19,124.00 17,297.50 15,852.48 15,796.30 15,001.65 13,999.80 13,923.00 13,218.60 11,620.75 9,755.01 8,236.40 7,875.70 7,870.36 7,600.00 6,046.75 5,861.03 5,816.09 3,683.92 3,500.00 3,459.12 3,300.00 3,285.00 2,820.00 2,496.80 2,394.00 2,241.90 2,200.00 2,175.00 1,620.80 1,615.99 1,575.00 1,330.28

23,591.27 809.06 525.37 36,260.00 1,956.18 1,865.63 525.22 235.25 628.50 4,881.11 1,707.41 1,431.11 554.35 1,089.90 333.81 630.93 316.13 2,660.44 460.61 13,161.59 321.38 123.69 375.49 114.15 328.75 135.49 341.78 1,488.00 1,410.79 26.91 404.25 84.60 476.00 16,652.58 396.02 239.82 2,980.93 1,816.37 83.27 928.74 694.97 1,530.00 833.09 1,318.91 74.11 124.48 607.42 388.77 284.19 123.67 177.52 669.48 6.48 269.79 38.48 659.92 71.26 376.44 849.15 34.19 13.19 139.00 104.31 267.50 45.69 51.28 105.32 133.43 28.97 104.81 62.53 104.96 133.85 126.73 132.66 29.84 101.22 54.26 2.13 58.66 8.37 212.49

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 54.00 612.00 1,625.00 1,181.00 242.21 105.50 292.00 217.00 145.00 240.00 4,720.12 80.21 705.00 1,106.00 290.00 1,160.03 657.10 135.00 461.06 70.00 22.36 533.13 14.13 740.00 41.77 27.87 430.00 161.54 5.00 2,950.00 25.00 69.20 200.00 2,851.00 975.00 286.07 4,502.00 179.00 1,345.00 51.00 251.00 1,140.00 280.00 61.00 637.00 305.12 2,200.00 871.01 54.00 20.01 420.00 19.11 124.01 84.32 1,115.16 909.99 655.38 140.00 57.00 13.05 166.00 98.00 400.00 14.03 4,500.00 121.00 20.50 551.00 120.00 200.00 161.10 17.00 23.01 350.00 76.10 65.10 98.00 0.60 58.00 15.17 61.11

332.84 118.99 4,990.00 3,680.00 1,777.00 318.99 184.73 598.00 390.00 225.50 355.00 6,790.00 146.00 1,044.18 3,289.00 507.77 2,093.00 829.99 274.95 708.00 133.00 52.00 675.00 40.81 740.00 230.00 50.00 594.99 255.00 29.01 4,000.00 44.80 245.00 289.98 4,510.00 2,450.00 373.00 5,999.99 319.90 1,700.00 76.00 510.00 1,615.00 395.00 105.00 637.00 497.02 3,517.00 1,909.99 95.00 64.98 600.00 48.71 190.30 164.00 1,729.00 2,198.00 944.00 259.65 140.55 34.90 295.00 132.37 430.00 22.00 5,861.03 173.00 46.99 1,003.00 242.00 274.76 279.00 35.00 69.90 444.00 163.85 109.00 150.00 1.01 122.98 64.90 160.01

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

62,50 160,00 253,00 88,50 17,40 9,86 5,30 10,35 12,40 15,10 0,74 8,00 4,66 4,80 39,00

63,30 167,00 255,00 89,90 17,70 9,89 5,33 10,50 12,70 15,67 0,74 8,25 4,70 4,80 40,00

62,80 166,00 255,00 89,70 17,61 9,88 5,30 10,42 12,65 15,51 0,74 8,25 4,70 4,80 39,00

62,87 164,57 254,84 89,14 17,64 9,88 5,32 10,44 12,55 15,51 0,74 8,22 4,66 4,80 39,29

83,00 36,00 37,00 1,60 1,45 37,00 0,37 6,81 0,18

83,30 36,55 37,01 1,61 1,45 37,00 0,37 7,02 0,18

83,30 36,00 37,01 1,61 1,45 37,00 0,37 7,02 0,18

0,83 0,36 0,37 1,60 1,45 0,37 0,37 7,01 0,18

40,23 40,00 33,00 31,00 90,00 15,00 8,25 4,69 3,90 33,15 45,00 5,89

40,50 40,00 33,50 31,00 90,00 15,50 8,40 4,79 3,90 33,20 45,00 5,93

40,23 40,00 33,00 31,00 90,00 15,30 8,40 4,70 3,90 33,20 45,00 5,90

40,27 40,00 33,40 31,00 90,00 15,16 8,30 4,71 3,90 33,18 45,00 5,90

-3,53 % 317836 12.799.723,95 -1,23 % 240297 9.611.880,00 3,68 % 145000 4.842.500,00 -0,83 % 26025 806.775,00 0,00 % 1000 90.000,00 -1,23 % 2102 31.861,23 1,20 % 2470 20.503,00 0,00 % 4056 19.089,88 0,00 % 2000 7.800,00 0,61 % 225 7.466,00 12,47 % 100 4.500,00 4,42 % 684 4.034,40

1.375,00 491,00 240,00 450,00 7.489,00 4.250,00 990,00 995,00 625,00 1.500,00 3.050,00 93,75 77,00 74,00 19.800,00

1.375,00 493,00 240,00 460,00 7.880,00 4.300,00 1.000,00 1.000,00 630,00 1.500,00 3.100,00 94,10 79,00 74,00 19.996,00

1.375,00 491,00 240,00 455,00 7.490,00 4.288,00 1.000,00 999,00 626,00 1.500,00 3.081,00 94,10 78,74 74,00 19.826,00

1.375,00 491,33 240,00 454,08 7.490,41 4.287,82 999,92 998,32 626,37 1.500,00 3.080,86 93,83 78,74 74,00 19.826,49

0,00 % 124913 171.755.375,00 0,00 % 138653 68.125.006,00 20,00 % 50356 12.085.440,00 2,48 % 15247 6.923.426,00 2,60 % 702 5.258.270,00 0,92 % 1029 4.412.165,00 0,10 % 3578 3.577.720,00 0,40 % 1910 1.906.788,00 0,16 % 2995 1.875.975,00 -10,71 % 1166 1.749.000,00 -0,61 % 533 1.642.100,00 -0,28 % 11748 1.102.275,20 -0,82 % 12190 959.813,00 0,00 % 12000 888.000,00 0,64 % 37 733.580,00

3.600,00 4.470,00 216,00 629,00 87,50 270,00 3.801,00 535,00 4.199,00 293,00 3.700,00

3.610,00 4.500,00 218,00 634,00 87,50 270,00 3.850,00 535,00 4.201,00 293,00 3.800,00

3.601,66 4.492,66 216,46 630,13 87,50 270,00 3.844,16 535,00 4.199,74 293,00 3.766,67

3.601,66 4.492,66 216,46 630,13 53,82 270,00 3.844,16 535,00 4.199,74 293,00 3.766,67

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG TLSG ZVTG INDGL KDIR KBMR GRVG LKPG PBGS POSR INDDY MPEU KDHR

KRKA MERCATOR PETROL TELEKOM SLOVENIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL KD ID NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE LUKA KOPER PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK POZAVAROVALNICA SAVA INFOND DYNAMIC ALTA EUROSTOCK KD GROUP

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA VETERINARSKA STANICA AD NOVI GRAD

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

PD Vojvodina a.d. Novo Miloševo NIS a.d. Novi Sad Neoplanta a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Stari Tamiš a.d. Pancevo Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Sloga a.d. Perlez Bambi Banat a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Stil a.d. Kraljevo Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 RZ USLUGI SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKOSPED SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

423.869,94 196.008,50 88.428,10 65.070,10 31.052,08 21.424,90 20.376,00 19.730,55 16.522,23 12.591,34 7.720,81 7.464,00 6.739,86 6.240,00 5.894,50

0,36 % -2,70 % 0,03 % 0,63 % -1,36 % 0,22 % 0,00 % 3,08 % -28,00 %

26254 40673 35500 4864 4371 11488 10000 394 11132

21.850,82 14.805,48 13.137,95 7.803,40 6.337,95 4.250,56 3.700,00 2.761,68 2.003,76

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK STIL GRNT RMDEN09 RZUS TPLF TEL TNB MKSD SBT

6742 1191 347 730 1760 2169 3832 1890 1316 812 10476 908 1445 1300 150

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA PDVJ NIIS NEOP AERO FITO AIKB SJPT ENHL VZAS STTM MTBN A2012 A2016 SLPZ BMBI

-0,79 % 3,75 % 0,39 % 0,79 % 0,63 % 0,09 % 0,02 % 0,53 % 1,20 % 1,01 % 0,00 % 1,85 % 0,86 % -1,03 % -2,01 %

Mercator ZIF BLB profit Postbank BiH Galenika fitofarmacija EMO Ohrid

+ 3,75 % + 12,50 % + 12,47 % +2,60 % + 2,02 %

KD Group -2,01 % Veterinarska stanica -28,00 % Fabrika duh. Sarajevo -2,35 % Stari Tamiš -10,71 % Metalac -16,67 %

Neoplant

Krka

Poslije dugog razdoblja nelikvidnosti i kontinuiranog pada cijene, dionica Neoplanta iz Novog Sada u petak je razveselila beogradske ulaga e snažnim skokom cijene od impresivnih 20 posto. Osim toga, na tu je dionicu i potrošeno više od 12 milijuna dinara. Dionice te tvrtke sko ile su nakon najave Vlade Srbije, koja želi prodati svoj vlasni ki udjel od 11,7 posto Neoplanta.

Iako je petak na Ljubljanskoj burzi bio eufori an i obilježen rastom cijena najlikvidnijih dionica, titulu gubitnika dana ponijela je farmaceutska kompanija Krka. Naime, dionice Krke bile su jedini gubitnik od svih izdanja prve kotacije Ljubljanske burze. Krka je srezana za 0,8 posto, na 62 eura, uz gotovo pola milijuna eura prometa.

+20,0 -0,8

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E FBIHKD BSNLR SOSOR BIGFRK3 FRTFRK1 JPESR PBHBR ENISR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-C TLKM-R-A TRZN-R-A RSRS-O-B EKBL-R-A KRIP-R-A VSNG-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 21/2/2011

business.hr

valuta: MKD - makedonski denar -1,19 % -0,05 % 0,21 % -1,54 % -0,08 % 0,00 % -0,15 % 0,00 % -0,01 % 0,00 % -0,99 %

599 214 2530 750 8153 1190 74 380 42 520 30

2.157.393,00 961.429,00 547.640,00 472.600,00 438.786,81 321.300,00 284.468,00 203.300,00 176.389,00 152.360,00 113.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI +0,89% BIRS +0,08% 848,06 1.007,45 Belex15 -0,17% FIRS +1,40% 765,92 1.711,27 Belexline -0,22% MBI10 -0,46% 1.424,89 2.720,11 SASX10 MONEX20 +0,70% 14,561.21 +1,03% 1.109,17 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,55% Stanje petak 18. velja e 2011. 1.059,19 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,12% 2.657,23 +0,04% BUX +0,38% 22.647,34 +0,27% -0,10% +0,35% ATX 2.966,07 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,20% petak 18. velja e 2011.

FTSE100 6.066,99

DAX 7.410,74

CAC40

4.155,83

MICEX 1,689.55

AMERI»KI INDEKSI +0,24% S&P500 +0,31% 12.318,14 1.340,43 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,21% etvrtak 17. velja e 2011. 2.831,58 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

d ukupno 92 fonda 64 su prošli tjedan zabilježila rast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -3,42 do +4,79 posto, a 24 fonda ostvarila su rast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond prošlog je tjedna bio NFD Aureus BRIC kojemu je vrijednost porasla za 4,79 posto, a slijedi ga Ilirika Gold s porastom od 4,39 posto. Najve i pad me u dioni kim fondovima prošli je tjedan zabilježio fond KD Victoria kojemu je vrijednost smanjena za 3,42 posto, a slijedi ga Raiffeisen HR dionice s padom 3,37 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je bio NFD Aureus Emerging Markets Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti od 2,13 posto, a slijedi ga CPremium s rastom od 0,92 posto. Najve i pad me u mješovitim fondovima zabilježio je KD Balanced kojem je vrijednost smanjena za 2,56 posto, a iza njega je ICF Balanced s padom 2,27 posto. Najve i dobitnik od obvezni kih fondova je HPB obvezni ki (+0,44 posto), a slijedi ga OTP euro obvezni ki (+0,26 posto), no ni jedan fond u toj grupi nije zabilježio pad vrijednosti. Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s rastom 0,14 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je HPB Dioni ki kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 9,85 posto. Od mješovitih fondova vode i je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 8,53 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su HPB Obvezni ki (+1,48 posto) i Raiffeisen Cash (+0,48 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

100,3859 158,8364 120,5439 27,8546 75,7103 52,5934 139,2200 11,5203 471,2961 14,6328 110,2200 102,8690 112,8000 118,3839 45,8689 8,7872 76,0180 341,8006 13,4194 50,6443 104,7800 332,6413 91,9107 50,1170 15,4263 114,7429 86,1851 47,7531 59,6200 11,1497

0,97 0,95 0,85 0,74 0,66 0,46 0,45 0,43 0,39 0,36 0,36 0,36 0,35 0,31 0,28 0,28 0,27 0,27 0,20 0,20 0,20 0,19 0,12 0,12 0,11 0,07 0,05 0,04 0,02 -0,01

0,60 27,81 -6,11 -0,76 9,32 9,97 8,28 14,53 -0,53 12,38 8,23 11,19 12,25 10,46 -0,40 7,52 3,89 -1,92 7,01 2,41 5,22 9,00 10,85 2,50 12,97 -1,41 4,80 11,54 5,71 1,72

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

0,31 2,36 2,29 3,88 3,58 3,00 8,31 0,97 2,95 11,78 6,79 5,22 7,38 1,58 10,32 8,98 6,72 2,94 8,02 3,38 0,85 2,73 5,38 4,48 3,41 1,12 3,12 3,95 3,16 1,96

17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 16.02.2011 17.02.2011 16.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011

DIONI KI FONDOVI Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe NFD Aureus BRIC HPB Titan C-Zenit ZB trend KD Energija MP-Mena HR KD Victoria ZB euroaktiv NFD Aureus Global Developed Raiffeisen World OTP Europa Plus ST Global Equity HI-growth FIMA Equity MP-Bric HR KD Prvi izbor VB High Equity ZB BRIC+ MP-Global HR HPB Dioni ki HPB Dynamic Platinum Global Opportunity Ilirika BRIC Platinum Blue Chip AC Rusija Raiffeisen Emerging M. AC G Dynamic EM

N/A 43,02 -1,11 -2,21 9,17 9,14 8,67 18,51 7,95 4,39 9,50 11,58 13,33 9,15 -5,18 8,07 -3,34 3,10 11,60 6,99 5,88 16,31 7,92 1,16 28,93 4,04 6,25 13,59 5,80 3,12

N/A 34,33 0,07 3,25 10,07 -7,52 12,48 N/A 17,06 -6,92 10,68 7,98 17,46 12,94 -10,39 5,15 -13,05 2,90 13,62 -0,77 N/A 20,30 0,27 -4,39 19,57 18,35 9,00 13,33 5,60 5,41

N/A 21,70 8,50 -13,99 -7,49 -19,28 4,06 N/A 5,71 3,28 1,44 0,54 1,65 11,27 -7,27 -1,43 -4,00 -5,21 3,74 -18,22 N/A -6,53 -1,56 -14,30 -6,19 13,06 -4,65 -17,07 -15,08 5,71

0,32 8,08 -1,54 -3,69 3,92 5,01 2,53 5,70 -3,59 4,52 5,91 5,41 7,31 5,45 -1,37 1,67 0,18 -8,00 3,25 1,83 -1,71 3,73 9,85 2,76 8,87 -4,08 1,56 2,64 -3,14 -1,05

3,882 28,385 9,573 7,981 10,487 5,949 189,907 9,363 7,161 72,275 237,607 63,721 41,360 9,818 13,317 67,656 18,759 12,764 5,692 12,895 106,594 5,378 20,420 20,291 8,449 34,963 8,417 10,255 29,124 14,648

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-balanced C-Premium KD Balanced HPB Global ST Balanced Raiffeisen Prestige ZB global Allianz Portfolio AC G Balanced EM PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Erste Balanced Ilirika JIE Balanced Agram Trust ICF Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

116,7861 68,1975 84,0808 10,3545 5,7983 8,5123 104,0563 174,4400 110,3100 150,8200 117,5482 11,2341 111,2018 161,3700 126,6200 152,5317 72,8745 118,6155

0,72 0,66 0,60 0,27 0,18 0,10 0,06 0,03 0,02 -0,01 -0,04 -0,13 -0,16 -0,22 -0,24 -0,24 -0,38 -0,40

10,54 8,23 0,73 5,78 7,50 6,08 6,34 2,83 2,56 7,48 5,16 2,28 11,38 6,44 10,89 3,31 9,26 7,37

8,73 5,91 2,98 5,99 6,79 4,94 2,48 -1,90 2,77 6,20 7,82 3,53 13,67 6,82 9,06 7,62 8,18 3,36

1,01 0,85 3,17 5,28 -2,90 4,04 -2,86 -7,33 N/A 8,25 11,91 6,01 7,27 5,27 5,90 4,18 1,07 -10,42

3,04 -6,83 -3,71 0,39 -12,60 -3,11 0,74 7,10 N/A 4,36 9,56 6,11 5,78 5,81 0,24 8,68 0,24 2,27

8,53 4,54 -0,93 0,98 3,67 1,66 6,37 2,17 1,79 2,19 2,06 -0,11 6,46 3,98 3,64 0,54 4,21 4,88

40,006 2,765 15,010 70,535 12,766 7,311 93,010 11,785 202,811 711,728 7,862 14,451 304,105 315,386 106,821 44,310 13,527 12,675

5,18 5,41 4,59 8,98 4,05 5,09 5,38 8,11 0,95 9,63 1,77 1,96 9,44 8,48 10,08 5,07 2,61 8,80

17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011

126,3742 128,6416 159,1700 130,8200 162,8364 130,2371 176,2800 11,4133

0,22 0,14 0,08 0,08 0,07 0,06 0,05 -0,03

1,66 1,49 -0,12 0,29 0,95 0,53 1,38 0,76

0,61 2,69 -0,64 1,18 3,47 1,35 1,92 0,92

4,97 4,15 3,97 6,63 7,77 5,91 7,52 5,27

4,45 4,98 4,94 4,36 8,03 4,51 6,71 1,48

1,48 1,39 0,04 0,38 0,55 0,52 1,05 0,38

13,515 16,554 203,654 285,000 56,321 133,907 506,141 7,403

5,38 5,18 9,63 7,72 6,32 7,95 8,73 8,98

17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

145,6600 163,3235 140,2682 126,3022 139,1100 139,1797 122,9542 117,6628 11,3714 10,7271 108,8911 132,8848 135,8185 124,9228 132,7155 105,8700 102,3019

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,04

0,87 0,60 0,41 0,54 0,72 0,67 0,70 0,80 0,63 0,73 0,65 0,51 0,66 0,32 0,67 0,53 0,00

1,81 1,24 0,93 1,16 1,56 1,34 1,25 1,67 1,38 1,52 1,44 1,11 1,56 0,65 1,50 1,26 0,79

3,56 2,18 2,33 3,41 3,40 2,60 2,53 3,26 3,28 3,32 3,30 2,57 3,10 2,14 3,26 3,62 0,99

4,82 4,75 3,25 4,35 4,37 4,57 4,09 5,07 5,51 4,19 4,92 6,27 4,39 3,88 5,41 4,14 1,48

0,48 0,33 0,22 0,29 0,31 0,38 0,41 0,42 0,35 0,38 0,31 0,25 0,29 0,23 0,35 0,27 -0,24

974,422 2160,269 143,867 519,312 861,468 102,699 123,593 182,905 136,420 47,149 175,352 1065,284 65,131 40,864 238,113 543,656 7,691

7,98 10,58 10,58 8,58 7,72 7,40 5,16 3,29 2,39 1,71 1,77 11,89 7,13 5,85 5,38 1,41 1,55

17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 17.02.2011 16.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki ZB bond Erste Bond Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HI-conservative

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Erste Money HI-cash OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Nov ani fond ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani Erste Euro-Money Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 21/2/2011

LOŠI ZAJMOVI

Španjolske banke najgore u 15 godina Udjel loših zajmova u ukupnim zajmovima španjolskih banaka porastao je u prosincu 2010. na 5,81 posto, najvišu razinu od studenoga 1995., objavila je u petak španjolska središnja banka. Vrijednost loših zajmova u španjolskim bankama u prosincu je uve ana za 2,49 milijardi eura, na ukupno 107,17 milijardi eura, pokazuju podaci središnje

banke. Udjel loših zajmova uve an je tako sa 5,68 posto u studenome i 5,66 posto u listopadu. Usporedbe radi, u listopadu 2009. iznosio je 4,98 posto. Španjolski zajmodavci, poglavito regionalne štedne banke koje su zaslužne za više od pola zajmodavnih aktivnosti u zemlji, pogo eni su lošim zajmovima nakon što je tamošnji sektor nekretnina doživio kolaps krajem 2008. godine. Agencija za rejtinge Moody's objavila je u prosincu negativnu prognozu za španjolske banke, upozorivši da bi ukupni gubi-

ci u gospodarstvu mogli dosegnuti 176 milijardi eura. Kako bi otklonila te bojazni, španjolska vlada ubrzano pokušava osnažiti regionalne zajmodavce koji su po mnogobrojnim ocjenama slaba karika tamošnjega bankovnog sektora. Posrnule banke zadaju najve e glavobolje tržišnim sudionicima zbog bojazni da bi mogle primorati Španjolsku da zatraži pomo od Europske unije i Me unarodnog monetarnog fonda (MMF), sli nu onoj koju su lani bile primorane zatražiti Gr ka i Irska. B.hr

BROJKA

5,81 posto iznosio je udjel loših zajmova u ukupnim zajmovima španjolskih banaka u prosincu 2010.

Crobexi srezani za tri posto SLABAŠNI REZULTATI Nakon što su vode e hrvatske kompanije prošlog tjedna objavile rezulate poslovanja za prošlu godinu, ulaga i su po eli prodavati svoje papire samo 288,09 kuna. Više od 23 milijuna kuna potrošeno je na Belje, koje je nakon objave razo aravaju ih poslovnih rezultata palo za 12 posto te je ponovno ispod razine od 100 kuna po dionici. Po više od 10 milijuna kuna potrošeno je i na Dalekovod i Inu. Gra evinar je pao za 12 posto, dok je Ina kliznula samo pola postotka.

Vladin utjecaj

Pozitivno iznena enje u petak bila je dionica Kaštelanskih staklenika, koja je sko ila za 21,74 posto, na 4625

ARHIVA BUSINESS.HR

Crobex je u petak pao 0,24 posto te je tjedan završio na 2256,59 bodova, a specijalizirani indeks Crobex 10 pao je za 0,51 posto, na 1236,26 bodova. Na tjednoj razini indeksi su srezani za više od tri posto — Crobex 3,31, a Crobex 10 ak 3,63 posto. Redovan promet dionicama iznosio je 193 milijuna kuna. Više od 75 milijuna kuna ulaga i su prošli tjedan potrošili na dionice HT-a. Najve i doma i telekom nakon objave godišnjih rezultata i rezanja ovogodišnje dividende pao je na tjednoj razini za 8 posto i završio na

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave Podravke, ija je dionica u petak doživjela snažan pad cijene

kuna. Zbog visokoga rasta cijene dionica Kaštelanskih staklenika jedno je vrijeme bila u pozitivnoj blokadi, a Uprava te tvrtke izvijestila je kako ne raspolaže nikakvim novim materijalnim injenicama u vezi s tijekom privatizacije te tvrtke ve imaju saznanje da je Vlada na sjednici u etvrtak zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da raspiše javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica Kaštelanskih staklenika.

Gubitnik dana u petak bila je dionica koprivni ke Podravke. Ona je uz promet od 400.000 kuna pala za 3,07 posto, na 315,02 kune.

Diokijev pad

Tom se dionicom u petak trgovalo po cijenama izme u 315 i 320 kuna, a tijekom dana vlasnika je izmijenilo nešto više od tisu u dionica. Na tjednoj razini Podravka je pala za gotovo 7 posto uz etiri milijuna kuna pro-

REGIJA

Mercator donio pobjedonosan kraj tjedna Kraj tjedna na Ljubljanskoj je burzi obilježen pobjedonosnim završetkom koji su donijele dionice Mercatora. SBI TOP oja ao je 0,9 posto i stigao do 848,06 bodova. Mercator je zaslužan i za

uzlet prometa s obzirom na to da je njegovim dionicama ostvareno više od 7,5 milijuna eura prometa na krilima Agrokorova tre eg pokušaja preuzimanja. Dionice su uzletjele za 3,8 posto, na 166 eura. Prošlotjedno trgovanje na Sarajevskoj burzi zavr-

šilo je prometom od samo 390.000 konvertibilnih maraka, a ponovno je dominirala trgovina obveznicama Federacije. Na obveznice je potrošeno 280.000 KM, a najlikvidnija su bila izdanja po osnovi ratnih potraživanja. Najlikvidnija dionica bila je Bosnalijekova.

U susjednoj je Banjaluci ostvaren promet manji od 100.000 KM. Indeks BIRS porastao je za simboli nih 0,08 posto, dok je ERS 10 porastao osmi trgovinski dan zaredom, na 901 bod. Uz slab promet indeksi u Beogradu pali su za oko 0,1 posto. N. S.

meta. Dionica Diokija, koji je objavio poražavaju e rezultate poslovanja, u petak je pala 7,55 posto. Uprava tog društva bila je na sastanku s Vladom, koja bi trebala pomo i tvrtki u nevolji. Zadnja cijena Diokija u petak iznosila je 79,51 kunu te je dionica na razini tjedna pala za više od 8 posto, ali uz slab promet od samo 300-tinjak tisu a kuna. Više od 7 posto pao je Viro. Nikola Su ec

BROJKE

848

bodova dosegnuo je krajem prošlog tjedna indeks SBI TOP

tisu a konvertibilnih maraka iznosio je promet u petak u Banjaluci

Ultimatum ĹĄvedskih bankara - poviĹĄice ili ĹĄtrajk

UDRUGE poslodavaca ne pristaju na kompromis ARHIVA BUSINESS.HR

Glavni ĹĄvedski sindikat banaka, koji ima oko 30.000 lanova i zastupa gotovo sve ĹĄvedske banke, izjavio je da su razgovori s udrugom poslodavaca banaka proĹĄli poprili no loĹĄe te da je ĹĄtrajk na pomolu, a ono ĹĄto traĹže jest pove anje pla a bankara za tri posto.

DOBITNICI DANA (ZSE) Agrome imurje +27,04% Slobodna Dalmacija +16,92% TEP +16,92% Belje +9,18% Holding +7,63% 38 Raste

â&#x20AC;&#x17E;Bili smo spremni pregovarati dalje, no udruga poslodavaca nije pristala na kompromisâ&#x20AC;&#x153;, izjavila je Ulrika BoĂŤthius, potpredsjednica Ĺ vedskog sindikata banaka, dodaju i kako se sindikat trenuta no priprema za konkretnije akcije.

GUBITNICI DANA (ZSE) Vaba -10,18% Pounje -9,09% Vupik -7,24% Dioki -7,08% Solaris -6,24%

25 Nema promjene

32 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Nakon gubitaka na kreditima i porezima, dobit ĹĄvedskih banaka u 2010. godini bila je ve a od 7,8 milijardi dolara. U odnosu na europske banke, od financijske krize oporavile su se relativno brzo zahvaljuju i snaĹžnom gospodarskom rastu. I. B.

Vrijed. 1,359.23 159,61

Prom. 0.11% 0,12%

Sirova nafta 86,36 Prirodni plin 3,88 Zlato 1.383,84 Srebro 31,75 Goveda 105,00 Kava 297,32

1,61% 0,82% 0,71% 3,68% 0,00% 0,46%

REVIZORSKI DIVOVI PROĹ LI GORE OD BANAKA

Iz kojih bi kompanija financijaĹĄi najradije pobjegli?

ARHIVA BUSINESS.HR

Britanski portal koji ljudima zaposlenima u financijskoj industriji u Londonu pomaĹže da "pobjegnu" iz tog sektora i na u nekonvencionalno novo zanimanje najviĹĄe posjeta dobiva iz etiri najve e ra unovodstvene i revizorske tvrtke na svijetu. Stranica Escapethecity.org je pomo u Google Analyticsa sastavila popis korporativnih mreĹža iz kojih joj stiĹže najviĹĄe "klikova", a na neslavnom prvome mjestu naĹĄao se PricewaterhouseCoopers, koji ina e visoko kotira na raznim listama najpoĹželjnijih poslodavaca. Iza njega na listi redom slijede KPMG, Ernst & Young i Deloitte, dok se na petom mjestu naĹĄla ĹĄvicarska investicijska banka UBS, piĹĄe Financial News. Me u deset kompanija iji bi zaposlenici najradije promijenili posao naĹĄle su se joĹĄ etiri banke, i to redom JP Morgan, Deutsche Bank, HSBC i Credit Suisse. Jedini "nefinancijaĹĄ" koji se naĹĄao na popisu je odvjetni ka tvrtka Allen & Overy, koja je zauzela sedmo mjesto. N. Rivosechi O PROMJENI karijere, barem u Londonu, najviĹĄe maĹĄtaju ra unovo e

BAZENA I HELIODROMA U IZOBILJU

Tri talijanska otoka i obliĹžnje imanje prodaju se za 195 mil. Tri privatna otoka u Italiji i obliĹžnje imanje smjeĹĄteno na kopnu, na kojem su tri vile ukupne povrĹĄine gotovo tri tisu e etvornih metara, prodaju se za 195 milijuna eura. Otoci blizu obale Amalfi koji se zovu Li Galli 26 su godina bili u vlasniĹĄtvu pokojnog ruskog baletana Rudolfa Nurejeva, a najve i me u njima ima tri vile i kameni toranj koji zajedno imaju 13 spava ih soba te tri bazena, a opremljen je i heliodromom

i spremiĹĄtem za brodove. Osim toga, novi vlasnik u "paketu" e dobiti i dvije jahte od kojih je svaka duga ka 30 stopa, odnosno desetak metara, piĹĄe Wall Street Journal. Imanje smjeĹĄteno na kopnu u blizini Li Gallija nekad je posjedovao talijanski redatelj Franco Zeffirelli, a tri njegove vile ukupne povrĹĄine 2973 kvadrata imaju 19 apartmana. OTOCI Li Galli bili su u vlasniĹĄtvu baletana Na imanju se nalaze dva bazena, a i ono Rudolfa Nurejeva, a imanje na kopnu posjedovao je redatelj Franco Zeffirelli ARHIVA BUSINESS.HR je opremljeno heliodromom. N. R.

Ho e li Ivica Todori uspjeti preuzeti Mercator usprkos slovenskom negodovanju, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Dva predsjednika HNS-a Igor Ĺ timac jednoglasno je ju er izabran za predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza pa od 20. velja e HNS ima dva predsjednika - njega i Vlatka Markovi a. Tko e dobiti legitimitet odlu it e Ured za op u upravu Grada Zagreba. Bez uznemiravanja Gadafija Talijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je u subotu da ne Ĺželi "uznemiravati" libijskog elnika Moamara Gadafija, suo enog s prosvjedima u zemlji, koje vlada nasilno suzbija. "Nisam se s njim uo. Nikoga si ne dopuĹĄtam uznemiravati", rekao je. 'Zlatne' pozivnice Britanska kraljica Elizabetha poslala je oko 1900 pozivnica na vjen anje svoga unuka princa Williama i Kate Middleton. Pozivnice sadrĹže kralji ine inicijale EIIR (Elizabeth II Regina) otisnute u zlatnoj boji.