Business.hr broj 832 by Business.hr

BANDI VLADINIM TRAGOM 10

Ilegalcima iz MUP-a i MORH-a povlaštena prodaja gradskih stanova

Gradona elnik je najavio da e u travnju opet predložiti Gradskoj skupštini odluku o prodaji gradskih stanova, pa i ilegalno useljenih, i to kao izvanknjižno vlasništvo uz popust. Bit e skuplji od 800 eura, a tržišnu e vrijednost procjenjivati i Ministarstvo financija i gradski vještaci

NASTAVAK TRENDA 8

Godišnja inflacija u siječnju 1,9 posto

UTORAK 22/2/2011

BROJ 832 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

»EKA SE AZTN 4-5 TDR je po eo pojedina ne razgovore s pojedinim malim prodava ima kojima je navodno ponudio nešto bolje uvjete, ali ne i ve e rabate

Proizvode TDR-a bojkotira

500 malih

trgovaca BILO BI PUNO BOLJE BEZ OTPISA

Ericsson zaradio 24 milijuna kuna, 190 kuna dividende raspametilo ulagače Tehnološka kompanija borila se u 2010. godini s padom narudžbi državnog i privatnog sektora, manjim izdvajanjem države za ICT infrastrukturne projekte i smanjenjem budžeta ENT-ovih partnera i kupaca koji su više bili orijentirani na štednju, a manje na investicije 6

info&stav 2-3

Pao promet trajektima Poslovno povjerenje u Njema koj rekordno

business.hr

Poslovno povjerenje u Njema koj ponovno se poboljšalo u velja i: Ifo indeks poslovnog povjerenja, dobiven anketom provedenom me u približno 7000 kompanija, uve an je na 111,2 boda, sa 110,3 boda u mjesecu ranije. Time je zabilježio rast na mjese noj razini deveti mjesec zaredom.

Na brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama izme u kopna i hrvatskih otoka u 2010. prevezeno je 11.148.412 putnika i 2.747.363 vozila, što zna i da je promet putnika pao 1,3 posto, a vozila dva posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Agencija za obalni linijski pomorski promet. Posljedica je to pada prometa na gotovo svim trajektnim linijama.

Utorak 22/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

U SIJE»NJU NASTAVAK TRENDA

Godišnja inflacija u sije nju Najviše su porasle cijene prehrane i bezalkoholnih pi a, u prosjeku 2,5 posto, a cijene alkoholnih pi a i duhana više su 2,4 posto Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u sije nju su u odnosu na prosinac 2010. u prosjeku više 0,6 posto. Na godišnjoj razini porasle su 1,9 posto, a u godišnjem prosjeku ve e su 1,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U sije nju 2011. u odnosu na prosinac 2010. najviše su porasle cijene prehrane i bezalkoholnih pi a, u prosjeku 2,5 posto, cijene prehrane više su 2,6 posto (više cijene svježeg mesa, mlijeka i mlije nih proizvoda, ribe, še era, meda i konditorskih proizvoda, svježeg povr a i svježeg vo a), a cijene alkohol-

nih pi a i duhana 2,4 posto (duhan i pivo). Rast cijena prehrambenih proizvoda bio je o ekivan s obzirom na to da su tijekom cijele prošle godine troškovi za proizvo a e i trgovce rasli, ali zbog niske potražnje nisu se uspijevali prevaliti

na krajnje potroša e.

Sezonska sniženja

Cijene prometa u prosjeku su više 0,7 posto (goriva za osobna vozila), cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva više su 0,3 posto, a cijene zdrav-

stva i ostalih dobara i usluga u prosjeku su po svakoj skupini više 0,1 posto. Cijene odje e i obu e, zbog porasta indeksa potroša kih cijena u sije nju 2011. u odnosu na prosinac 2010., u prosjeku su niže 6,2 posto (sezonska sniženja odje e i obu e), dok su cijene rekreacije i kulture niže 0,1 posto. Najve i doprinos pove anju indeksa potroša kih cijena u sije nju 2011., u odnosu na prosinac 2010., imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pi a (0,77 posto), cijene alkoholnih pi a i duhana (0,15 posto) te cijene prometa (0,08 posto), dok su doprinos smanjenju indeksa imale cijene odje e i obu e (0,45 posto). Cijene dobara u sije nju 2011. u odnosu na prosinac

GRADIT E TRI SPREMNIKA NAFTE

Kosor otvorila najveći projekt Janafa u Omišlju Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ju er je na Janafovu je terminalu Omišalj otvorila gradnju triju spremnika za sirovu naftu za koje e se izvo a radova odabrati na otvorenom javnom natje aju, a trebali bi po eti sredinom svibnja. U pratnji su joj bili potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Miloševi te ministri gospodarstva i graditeljstva uro Po-

pija i Branko Ba i . Kosor je istaknula kako je to jedan od investicijskih projekata iji je po etak realizacije najavljen za prvo tromjese je ove godine te da se svi projekti koje je Vlada najavila za pokretanje u prvom tromjese ju ostvaruju ili e biti pokrenuti do kraja tog razdoblja. Najavila je da e se u Vladi uskoro pripremiti projekti javnog sektora za drugo tromjese je.

Vlada ujedno uklanja sve preostale mogu e zapreke za privatna ulaganja, a to je zada a ne samo Vlade, nego i lokalne samouprave, kazala je Kosor. Istaknula je da se razmatraju mogu nosti ja anja energetske sigurnosti zemlje, me u ostalim i razvijanjem novih projekata u energetskom sektoru. Predsjednik Uprave Janafa Ante Markov istaknuo je da je to najve i i najvaž-

niji Janafov projekt u Omišlju. Na terminalu Omišalj ukupno se planira sagraditi osam spremnika za sirovu naftu te spremnik za naftne derivate kapaciteta 100.000 prostornih metara. Ukupna vrijednost projekta je oko 1,2 milijarde kuna, a znatan dio novca izdvojit e se za zaštitu okoliša, kazao je Markov. Završetak cijele investici-

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

BISER DANA Vladimira Ĺ eksa nikad nisam vidio u alkoholiziranom stanju

BROJKA

ANDRIJA HEBRANG, potpredsjednik HDZ-a, za Index.hr nakon ĹĄto je Damir Polan ec u intervjuu Novom listu ispri ao kako je Ĺ eksova ljubav prema kapljici bila tako intenzivna da bi na viĹĄesatnim HDZ-ovim sjednicama znao i "zakljucati"

milijardi dolara vrijedno oruĹžje prodalo je tijekom 2009. stotinu najve ih proizvo a a oruĹžja u svijetu, me u kojima prednja e oni iz SAD-a, pokazuje izvjeĹĄ e Me unarodnog instituta za mirovna istraĹživanja u Stockholmu (SIPRI)

UVODNIK

nju 1,9% Tunisu se smrklo, ali

ho e li nama osvanuti?

Ja anje inflacije

Ove e godine do i do ja anja inflacije uglavnom zbog baznog u inka s obzirom na to da je 2010. inflacija bila na najniĹžoj razini od provo enja stabilizacijskog programa, predvi aju analiti ari RBA. PotraĹžnja e i u idu oj godini biti razmjerno slaba, a rastu cijena pridonijet e kretanje cijena u inozemstvu i troĹĄkovna inflacija: globalno gospodarstvo bi se 2011. trebalo nastaviti oporavljati pa e rasti potraĹžnja za sirovom naftom i ostalim sirovinama, a time i njihova cijena. Iva Bikanec

je planiran je do 2015. godine. Janaf je posljednjih godina po eo veliki investicijski ciklus kojemu je cilj pove anje spremni kih kapaciteta sa 1,06 milijuna prostornih metara za sirovu naftu i 100.000 prostornih metara za naftne derivate za daljnjih 1,12 milijuna prostornih metara za naftu i 260.000 prostornih metara za naftne derivate. Investicija je procijenjena na 1,6 milijardi kuna u idu ih pet godina. H

SRPSKI I HRVATSKI turoperatori procjenjuju da e zbog poskupljenja Gr ke ve i dio srpskih turista ove godine zavrĹĄiti na Jadranu Maja Grbi maja.grbic@business.hr

ok jednome ne smrkne, drugome ne svane, kaĹže poslovica koje su se mnogi prisjetili kad su se arapski narodi duĹž Magreba digli na noge protiv svojih autokratskih reĹžima, a pritom su mislili na utjecaj koji e pobune u sjevernoj Africi imati na turizam u cijelom mediteranskom bazenu, pa tako i u Hrvatskoj. HO E LI HRVATSKA "profitirati" od tu ih problema? Ministar Bajs na takve je upite odgovorio prili no suzdrĹžano, dok neki signali govore da bi nam viĹĄe gostiju zbog krize u Africi moglo do i sa srpskog trĹžiĹĄta, i to zbog lan ane reakcije. Najve i broj turista koji bi ina e putovali u Egipat i Tunis najvjerojatnije e se preusmjeriti na Tursku, Gr ku i Ĺ panjolsku. Pritom se najve i priljev o ekuje upravo u Gr koj koja je lani zbrajala gubitke pa ove godine ima prostora za ve i rast. Ve a potraĹžnja povla i i rast cijena, a kako je Gr ka omiljena srpska destinacija, srpski i hrvatski turoperatori procjenjuju da e zbog poskupljenja Gr ke

ARHIVA BUSINESS.HR

2010. u prosjeku su viĹĄe 0,7 posto, a cijene usluga 0,1 posto, oboje u okviru indeksa potroĹĄa kih cijena.

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Srbima koje zovemo na odmor na Jadran ni cijene nisu toliki problem koliko temeljni osje aj sigurnosti i dobrodoĹĄlice, a za to je potrebno viĹĄe od skupe kampanje i obe anja resornog ministra da im u Hrvatskoj ni vlas ne e pasti s glave ve i dio srpskih turista ove godine zavrĹĄiti na Jadranu. Afri ka bi kriza tako mogla biti efikasnija od proĹĄlogodiĹĄnje reklame za srpsko trĹžiĹĄte pod motom "Tako lepa, a tako blizu", kojom su se mnogi sprdali dodaju i tome i "tako skupa". Iako e se naĹĄim susjedima na spomen Jadrana redom oteti nostalgi an uzdah, kao svoju odmoriĹĄnu destinaciju Srbi naj eĹĄ e biraju Gr ku, pa zatim redom Crnu Goru, Tursku, Egipat i Tunis, te im je ak i daleka i skupa Ĺ panjolska primamljivi-

ja od hrvatskog Jadrana. To zna i da onima koji sebi to mogu priuĹĄtiti ni cijene na Jadranu nisu toliki problem koliko temeljni osje aj sigurnosti i dobrodoĹĄlice, a za to je potrebno viĹĄe od skupe kampanje i obe anja resornog ministra da im u Hrvatskoj ni vlas ne e pasti s glave. ELNIK HRVATSKE udruge putni kih agencija Boris Ĺ˝gomba isti e da turoperatori svoju strategiju ne baziraju na tu oj nesre i i da srpsko trĹžiĹĄte zasluĹžuje ulaganje i paĹžnju hr-

vatske turisti ke branĹĄe iz jednostavnog razloga ĹĄto generira viĹĄe od 80 tisu a turista godiĹĄnje. Tome treba dodati i da je potencijal daleko ve i. Kad su cijene u pitanju, Ĺ˝gomba upozorava i na scenarij koji bi se onima koji sad diĹžu cijene mogao obiti o glavu poput bumeranga - ako se situacija u Egiptu i Tunisu prije ljeta smiri i cijene za te destinacije drasti no padnu, mogle bi za sobom povu i i one koji trenuta no ni u snu ne razmiĹĄljaju o ljetovanju na sjeveru Afrike.

tema 4-5

ČEKA SE AZTN Ako odluka Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja zove i na otvoreni bojkot TDR-ovih proizvoda, čiji je asortiman kod m

Proizvode TDR-a bojko

500 malih trgova

TDR je počeo pojedinačne razgovore s pojedinim malim prodavačima kojima je navodno ponudio nešto bolje uvjete, ali ne i veće rabate

Spor malih trgovaca s TDR-om traje već gotovo dva mjeseca, a rješenje se još ne nazire. Trenutačno sve strane čekaju očitovanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a u međuvremenu svi poda-

ci pokazuju da se broj prodajnih mjesta na kojima se mogu kupiti TDR-ovi proizvodi u Hrvatskoj znatno smanjio.

Sporni rabati

Podsjetimo, Savez udruga malih trgovaca podnio je prijavu AZTN-u protiv

nepovoljnijih uvjeta i rabata koje je TDR uveo početkom ove godine. Rabati TDR-a u Hrvatskoj tako sada iznose između 1,7 i 2 posto, dok su, primjerice, u BiH i Srbiji između 4,5 i 6,5 posto, što je domaće trgovce dovelo u nepovoljan položaj. Kako kaže predsjednik Saveza Boris Listeš,

AZTN bi se do kraja ovog tjedna trebao očitovati o tome postoje li uvjeti za pokretanje postupka, a da bi to utvrdio, zatraženo je i TDR-ovo očitovanje. Ako Agencija ocijeni da postoje razlozi za pokretanje, slijedi postupak koji do konačne odluke teoretski može potrajati i do deset mjeseci. "AZTN treba odlučiti

hoće li pokrenuti postupak. Mi kao Savez malih trgovaca nećemo ništa poduzimati do te odluke. Ali ako odgovor bude negativan, razmislit ćemo o daljnjim koracima. Dosad nismo pozivali članstvo na otvoreni bojkot duhanskih proizvoda TDR-a, ali i to je jedan od koraka koje možemo povući", kaže Boris Listeš, koji ističe da su u Savezu spremni na sve mjere. Da je situacija sa sve manjom zastupljenošću TDR-

ecanja bude negativna, Savez udruga malih trgovaca možda pokod malih trgovaca, tvrde, spao na 20 posto prijašnje vrijednosti

business.hr Utorak 22/2/2011

kotira

vaca

Divna Trstenjak, predsjednica sekcije za kioske u Udruzi malih trgovaca, i Boris Listeš, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Snimio saša Ćetković

ovih proizvoda iz dana u dan sve ozbiljnija, pokazuju i podaci koji stižu s terena. Kako nam je rekla Divna Trstenjak, predsjednica sekcije za kioske u Udruzi malih trgovaca, trenutačno proizvode TDR-a u potpunosti bojkotira oko 500 malih trgovaca, što je oko 60 posto njihova ukupna broja. Preostalih 30 posto TDR-ove proizvode uzima samo sporadično, obično samo nekoliko vrsta cigareta, a potpuni asortiman prodaje više od 10 posto malih trgovaca. Kada je riječ o sma-

njenju ukupnog opseg prodaje, samo podaci iz Splitsko-dalmatinske županije pokazuju 30postotno smanjenje, a može se pretpostaviti da je slično i u drugim krajevima Hrvatske.

I veliki u bojkotu

"Mnogi su mali trgovci početkom godine uzeli samo jednu narudžbu, a zbog nepovoljnih uvjeta odustali su ubrzo nakon toga. Naša je procjena da se cijeli asortiman TDR-a kod malih trgovaca spustio na samo 20 posto njegove prijašnje vrijednosti.

To su zastrašujuće brojke i smatram da je TDR tim potezom zapravo najviše oštetio vlastito poslovanje", kaže Divna Trstenjak te ističe kako sve više i velikih trgovina ne prodaje TDR-ove proizvode, u potpunosti ili parcijalno. Kao primjer navela je Metro, gdje se prodaje samo ograničen dio TDR-ova asortimana, a tu dio malih trgovaca, prema njezinim riječima, nabavlja cigarete kako ne bi poslovao izravno s TDR-om, iako i to sve rjeđe. Malim trgovcima posebno smeta činjenica da

je TDR samo nametnuo svoje uvjete, bez poziva na razgovor. Sa Savezom udruga u TDR-u dosad, unatoč pozivima, nisu htjeli razgovarati. No, prema informacijama s terena, počeli su razgovori s pojedinim malim prodavačima kojima je TDR, navodno, ponudio bolje uvjete vezano uz odredbe kojima se dio kioska tretira kao skladišni prostor, a rabati su ostali isti. "Vjerujemo da su se u TDR-u odlučili na pojedinačne pregovore s onim malim trgovcima za koje

su procijenili da se nalaze na važnim lokacijama. No plašimo se bilo što potpisivati jer se i dosad pokazalo kako se TDR uvijek hvata sitnica u ugovorima, a mi nismo pravnici već samo želimo raditi svoj posao", zaključuje Divna Trstenjak. S druge strane, u TDR-u jučer nisu htjeli detaljnije komentirati navedeno, nego su samo kratko priopćili da je njihovu prodajnu politiku prihvatilo više od 95 posto trgovaca. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

tema 6-7

BILO BI PUNO BOLJE BEZ OTPISA Da ENT u prošloj godini nije od 126,5 milijuna kuna, neto dobit bi zapravo iznosila 150,5 milijun

Ericsson zaradio 24 m kuna, 190 kuna divide raspametilo ulagače ››

Tehnološka kompanija borila se u 2010. godini s padom narudžbi državnog i privatnog sektora, manjim izdvajanjem države u ICT infrastrukturne projekte i smanjenjem budžeta ENT-ovih partnera i kupaca koji su više bili orijentirani na štednju, a manje na investicije

Na smanjenje prodaje na domaćem tržištu utjecali su negativna makroekonomska kretanja, što je dovelo do smanjenja investicija operatera, poseban porez na mobitele, sve jači pritisci kupaca na cijene i zastoj u širenju širokopojasne mreže Gordana Kovačević, predsjednica Uprave ENT-a

Ericsson Nikola Tesla u 2010. godini ostvario je neto dobit u iznosu od 24 milijuna kuna, iako su negativni trendovi u poslovnom okruženju iz 2009. godine nastavljeni i u prošloj godini. Da ENT u prošloj godini nije morao na kazahstanskom tržištu otpisati potraživanja u izno-

su od 126,5 milijuna kuna, neto dobit bi zapravo iznosila 150,5 milijuna kuna, 17 posto više nego u 2009. godini. Uprava ENT-a predložila je da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 190 kuna (redovna dividenda 20 kuna, izvanredna 170 kuna). Predstavljajući poslovne

Snimio hrvoje dominić

rezultate u prošloj godini, predsjednica Uprave ENTa Gordana Kovačević navela je da su glavni razlozi što u prošloj godini nisu u potpunosti realizirane planirane poslovne aktivnosti i rezultati usporavanje kapitalnih investicija telekomunikacijskih operatera, manje izdvajanje države u

ICT infrastrukturne projekte i smanjenje budžeta ENT-ovih partnera i kupaca koji su više bili orijentirani na štednju, a manje na investicije.

Zadržali poziciju

Unatoč tomu, Gordana Kovačević kaže da je ENT uspio zadržati dobru tržišnu

poziciju, nastavio je pružati podršku kupcima u modernizaciji njihovih mreža i uvođenju novih tehnologija, a nastavio je i ulagati u nove strateške projekte i područja. Istodobno je ostvario i svoje ciljeve vezane uz profitabilnost poslovanja i jačanje novčanog toka od

ni nije morao na kazahstanskom tržištu otpisati potraživanja milijuna kuna

mil. dende e

VESELO NA BURZI

Dionica u pozitivnoj blokadi Nakon što je Ericsson Nikola Tesla u ostvario maksimum mogućeg. S obziponedjeljak objavio da će isplatiti 190 rom na vijest o otpisu kazahstanskog kuna dividende za prošlu poslovnu gopotraživanja još u prvom kvartalu, pad dinu ulagači su počeli mahnito kupova- dobiti bio je sasvim očekivan, što je uz ti dionice, koje su u prvom dijelu dana neočekivanu najavu izvanredne divizavršile u pozitivnoj blokadi nakon radende od 170 kn po dionici podiglo i cista od deset posto. Do kraja trgovinjenu dionice. Veći rast dobiti može se skog dana na Ericsson je potrošeno očekivati nakon što se oporave i preo14,63 milijuna kuna, dok je dionica sko- stala tržišta na kojima je Ericsson pričila 10,25% na 1619,50 kuna. sutan", zaključio je Klemen. Vilim Klemen, predsjednik Uprave Mo- Nikola Sučec mentum brokera, smatra da je posljednji kvartal nastavak trendova iz prethodnog dijela godine i u tom pogledu u poslovanju Ericssona nije donio ništa novo. Unatoč oporavku izuzetno bitnog tržišta Zajednice nezavisnih država, kompanija je u 2010. godini bila pogođena teškim gospodarskim stanjem u Hrvatskoj i regiji, koje je uz otpis potraživanja u Kazahstanu utjecalo na znatan pad dobiti, rekao je Klemen. "Pad operativnih troškova i rast bruto marži potvrdio je status Ericssona kao jedne od najbolje vođenih hrvatskih kompanija i u ovakvom okruženju Vilim Klemen, predsjednik Uprave Snimio hrvoje knez i zbog toga mislim da je menadžment Momentum brokera

››

Veći rast dobiti može se očekivati nakon što se oporave i preostala tržišta na kojima je Ericsson prisutan

Pad prihoda djelomično je ublažen boljim rezultatima na tržištu Zajednice neovisnih država i Ericssonovu tržištu, ali i, primjerice, smanjivanjem prodajnih i administrativnih troškova za 17 posto, odnosno za 91 milijun kuna.

2011. teška i izazovna

poslovnih aktivnosti te je dodatno jačao svoju bilancu stanja. U prošloj je godini ENT od prodaje ostvario prihode u iznosu od 1.218,9 milijardi kuna, što je 13 posto manje nego u 2009. godini, a na taj pad najviše je utjecao pad prihoda na domaćem i regionalnom tržištu.

Prihodi od prodaje na domaćem tržištu čine 27,9 posto, prihodi od izvoza u druge zemlje čine 35,6 posto, a prihodi od prodaje na Ericssonovu tržištu 36,5 posto ukupnih prihoda. Gordana Kovačević rekla je da su na smanjenje prodaje na domaćem tržištu utjecali negativna makroekonomska kretanja u Hrvatskoj, što je utjecalo na smanjenje investicija operatera, zatim poseban porez na mobitele, sve jači pritisci kupaca na cijene te "određena regulatorna pitanja", odnosno zastoj u širenju širokopojasne mreže. Zaključila je da će i 2011. godina biti teška i izazovna, ali i da će je zbog svoje dobre pozicioniranosti Ericsson Nikola Tesla uspješno prebroditi. Zoran Daskalović

OGLAS

business.hr Utorak 22/2/2011

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 22/2/2011

DANAS SASTANAK

Hrvatski i srpski gra evinari love milijarde dolara

Zagreb. Prvi sastanak hrvatskih i srpskih gra evinara, koji e danas biti odrĹžan u u Beogradu, privu i e 21 hrvatsku i 23 srpske kompanije. Tema pregovora bit e zajedni ko sudjelovanje gra evinskih kompanija iz Hrvatske i Srbije u velikim infrastrukturnim projektima u Libiji, AlĹžiru, Iranu, Rusiji i bivĹĄim sovjet-

skim republikama. "To su veliki investicijski pothvati koji e se raditi u sljede ih 10 do 15 godinaâ&#x20AC;&#x153;, izjavio je tajnik UdruĹženja za gra evinarstvo u Privrednoj komori Srbije Goran Rodi , navode i da e vrijednost tih poslova biti i do nekoliko milijardi dolara, a realizacija e po eti ve u prvoj polovini ove godine. AlĹžir planira, kako je rekao Rodi , u idu em razdoblju u infrastrukturne projekte uloĹžiti oko 100 milijardi dolara, Libija 50 milijardi, Iran 70 milijardi, a bivĹĄe sovjetske republike i Rusija viĹĄe od 100 milijar-

BROJKA

di dolara. Posrijedi su preteĹžno poslovi koji se dogovaraju na drĹžavnoj razini zbog ega e srpska i hrvatska poduze a na sastanku u Beogradu donijeti zajedni ke zaklju ke o traĹženju pomo i od vlada dviju zemalja prilikom ugovaranja poslova. Srpski i hrvatski gra evinari trebali bi se, prema njegovim rije ima, dogovoriti o zajedni kom nastupu u regiji i spomenutim zemljama na poslovima stambene gradnje, hidrogradnje, izgradnje cesta, bolnica, trĹžnih centara i drugih objekata. N. Su ec

28,18 milijuna kuna gubitka u poslovanju zabiljeĹžila je u 2010. Grupa Istraturist, za razliku od godine prije, kada su poslovali s dobiti od 37,57 milijuna kuna

Na ZV-u 350 Grci diĹžu cijene, izlagaÄ?a, na Jadranu viĹĄe manje luksuza RECESIJSKI SAJAM NAUTIKE

OvogodiĹĄnju sezonu sajmova na Zagreba kom velesajmu otvara jubilarni 20. sajam nautike koji e se odrĹžati od 23. do 27. velja e. Specijalizirana nauti ka izloĹžba u etiri sajamska paviljona okupit e 350 doma ih i stranih izlaga a, ĹĄto je 10 posto manje nego prethodne godine, najavio je na ju eraĹĄnjoj konferenciji za novinare Zoran UĹĄuri , voditelj sajmova. "Vremena nisu laka, tome su se prilagodili i izlaga i ponudivĹĄi ono ĹĄto je dostupno obi nom ovjeku, pa na sajmu ne e biti toliko skupih plovila kao prije nekoliko godina", rekao je UĹĄuri . Istaknuo je da e me u ponu enim plovilima biti i 10-ak premijera, pri emu je ve ina doma e proizvodnje.

Nauti ki turizam

I ove e godine na sajmu nastupiti vode i hrvatski proizvo a i, najavio je Romano Pi uljan, predsjednik udruge Hrvatska nauti ka proizvodnja. Udruga,

koja okuplja 25 do 30 lanica, ĹĄto predstavlja 80 posto nauti ke proizvodnje u Hrvatskoj, poti e svoje lanice na sudjelovanje na ovakvim manifestacijama, naveo je Pi uljan.

Novi projekti

Na sajmu e se pored izloĹžbenog dijela odrĹžati i razli iti stru ni skupovi, me u kojima je i okrugli stol s predstavnicima Vlade o temi "Nautika 2011. â&#x20AC;&#x201C; hrvatske perspektive", najavila je Vesna Cvitanovi , direktorica sektora za sajmove. Provedba strategije razvoja nauti koga turizma, gospodarske mjere za nauti ku sezonu 2011. te smanjenje administrativnih barijera u nauti kom turizmu neke su od tema o kojima e biti rije i na okruglom stolu. O ekuje se da e sajam nautike, koji osim plovila svih vrsta nudi i prate u opremu, u srijedu otvoriti ministar mora, prometa i infrastrukture BoĹžidar Kalmeta. Prema rije ima Vesne Cvitanovi , Zagreba ki e velesajam ove godine ponuditi 27 sajamskih projekata, ĹĄto je pet viĹĄe nego lani, a rije je o nekim bijenalnim projektima. Irena Habjanec

srpskih turista UOÂťI SAJMA U BEOGRADU Uz C. Goru, Srbima je Gr ka top destinacija, a srpski turoperatori o ekuju i rast potraĹžnje za Jadranom, poru uju iz UHPA-e ARHIVA BUSINESS.HR

Specijalizirana nauti ka izloĹžba u etiri sajamska paviljona ove e godine okupiti 10 posto manje izlaga a, koji e ponuditi dostupnija plovila

PLAKATI kojima je HTZ lani privla io turiste iz Srbije

NanjuĹĄivĹĄi da bi zbog nemira u Egiptu i Tunisu ove godine mogli privu i viĹĄe gostiju, Grci su znatno dignuli cijene aranĹžmana. U Udruzi hrvatskih putni kih agencija (UHPA) o ekuju da bi se zbog toga viĹĄe srpskih turista moglo odlu iti za ljetovanje na Jadranu. Srbima su, ina e, Gr ka i Crna Gora top odmoriĹĄne destinacije.

Izravna aviolinija

"Putnici koji bi putovali u Egipat i Tunis u najve em e se broju preliti u Gr ku,

Tursku i Ĺ panjolsku jer su to po udaljenosti sli ne aviodestinacije. Turska je imala jako dobru proĹĄlu godinu, pa tu nema puno prostora za rast, dok je Gr ka imala pad i sad, uslijed o ekivanja ve e potraĹžnje, rastu cijene putovanja u Gr ku", prenosi Boris Ĺ˝gomba, predsjednik UHPAe, atmosferu i informacije sa srpskog trĹžiĹĄta zbog kojih i srpski turoperatori o ekuju rast potraĹžnje za Jadranom. Cijeli doma i turisti ki sektor priprema se za nastup na 33. me unarodnom sajmu

turizma (ITTFA) u Beogradu od 24. do 27. velja e. Hrvatska turisti ka zajednica (HTZ) lani je prvi put organizirala nacionalnu prezentaciju turisti ke ponude na tom sajmu, a ve je ove godine Hrvatska zemlja partner. Hrvatski se izlaga i predstavljaju na 230 kvadrata, a na sajmu sudjeluje 885 izlaga a iz 43 zemlje. Hrvatski veleposlanik u Beogradu Ĺ˝eljko KupreĹĄak nedavno je najavio uvo enje izravne avionske linije Beograd-Dubrovnik u razdoblju od lipnja do rujna, vra anje linije Pula-Beograd u vrijeme turisti ke sezone, kao i mogu nost otvaranja linije Beograd-Split.

Bez Bajsa

Iz hrvatskog Ministarstva turizma doznajemo da e ove godine hrvatsku delegaciju na beogradskom sajmu umjesto ministra Damira Bajsa predvoditi jedan od njegovih drĹžavnih tajnika. Objasnili su da se Bajs u Srbiji nema s kim sastati na â&#x20AC;&#x17E;svojoj raziniâ&#x20AC;&#x153; jer je nedavno smijenjen srpski ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mla an Dinki (u ijem je resoru i turizam), a novi joĹĄ nije imenovan. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji

OSJE»KA PIVOVARA

Štrajk, Komak najavio tužbe

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 22/2/2011

OZREN MATIJAŠEVI , predsjednik HUS-a FOTO KOS/CROPIX

Osijek. Radnici Pivovare Osijek, predvo eni Nezavisnim sindikatom osje ke Pivovare (SNOP), po eli su ju er štrajk jer se s Upravom nisu uspjeli dogovoriti o potpisivanju novoga kolektivnog ugovora. Sindikat je tražio da katalog radnih mjesta bude sastavni dio novog kolektivnog ugovora, što u Upravi drže neprihvatljivim. Suglasnosti nije bilo

ni oko proglašavanja 19 zaposlenika tehnološkim viškom, od kojih su svi lanovi SNOPa, a ni jedan iz manjinskog Sindikata poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Hrvatske (PPDIV), što u SNOP-u tuma e "pokušajem razbijanja" svoga sindikata. Štrajku se priklju ilo 70-ak radnika, a radnicima koji imaju ugovore na odre eno vrijeme SNOP je preporu io da ne riskiraju. Na presici ispred ulaza u tvrtku predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijaševi op-

tužio je direktora tvrtke Ivana Komaka da ve dvije godine oteže s potpisivanjem novog kolektivnog ugovora, provode i pritom strahovladu. Prozvao je osje ki Trgova ki sud da nije reagirao na zahtjev HFP-a, koji je od Komaka zatražio povrat svojih 48% dionica. Direktor Komak najavio je tužbu protiv sindikata. Poslijepodne je iz tvrtke priop eno kako je štrajkalo samo 52 radnika, da se proizvodnja odvijala normalno, radilo je, isti u, radilo 150 radnika od ukupno 202. H/B.hr

Ilegalcima iz MUP-a i MORHpovlaštena prodaja gradskih BANDI VLADINIM TRAGOM Gradona elnik je najavio da e u travnju opet predložiti Gradskoj skupštini odluku o prodaji gradskih stanova, pa i ilegalno useljenih, i to kao izvanknjižno vlasništvo uz popust. Bit e skuplji od 800 eura, a tržišnu e vrijednost procjenjivati i Ministarstvo financija i gradski vještaci

MILAN BANDI , gradona elnik Zagreba: "Nismo Vlada da možemo prodavati po 800 eura za kvadrat, ali emo zaštititi gradski interes" FOTO KRISTO/CROPIX

Osim što ima više od pola milijarde kuna potraživanja za zakupnine za poslovne prostore u svojem vlasništvu, Grad Zagreb bilježi i gotovo 100 milijuna eura potraživanja za zemljišta. Kako je navedeno u izvješ u gradona elnika Milana Bandi a o gradskoj imovini za razdoblje od 2008. do polovice 2010. godine koje danas ide pred Gradsku skupštinu, od 703 milijuna kuna utuženo je samo 110 milijuna kuna, 43 milijuna kuna svojih potraživanja Grad vjerojatno nikad ne e vidjeti jer je rije o tražbinama koje su završile u ste ajnoj masi propalih tvrtki i obrta, a nešto manje od 50 milijuna kuna Zagrebu duguje država. To isto nije utuženo jer se pokušava riješiti dogovorom, no u deset godina Grad i država nisu se baš uspjeli sporazumjeti. Zaposlenici MUP-a i MORH-a koriste gradske stanove ija je vrijednost oko 110 milijuna kuna, no država ne pristaje na kom-

penzaciju da zauzvrat Gradu ustupi druge nekretnine.

Ipak konsenzus

Kao što smo pisali, od gotovo 8000 gradskih stanova, 2048 je ilegalno useljeno, a me u njima je i 139 djelatnika MUP-a i MORH-a. Gradona elnik Bandi najavio je ju er da e u travnju opet predložiti Gradskoj skupštini odluku o prodaji gradskih stanova, pa i ilegalno useljenih. Skupština je Bandi ev prijedlog odbijala nekoliko puta, no o ito je u me uvremenu posti-

gnut konsenzus izme u gradona elnika i SDP-ove ve ine, vo en osiromašenim gradskim prora unom koji bi se prodajom stanova i te kako mogao popuniti. Najve i problem za Grad je što gotovo 90 posto stanova nije uknjiženo kao njegovo vlasništvo te e se oni, prema Bandi evim rije ima, prodavati kao izvanknjižno vlasništvo uz popust. Lani je predložio da se takvi stanovi prodaju uz 30 posto popusta, ali je Skupština u listopadu 2010. to odbila uz obrazloženje da Grad ne može pro-

ZAKUPNINE

Jeftiniji poslovni prostori Velik dio gradskih prostora za koje Grad potražuje 581 milijun kuna zakupnine neure en je i prazan. Gradona elnik je najavio kako e uskoro predložiti niže cijene najma za prostore u rubnim dijelovima

grada. Za one pak u centru trebali bi se eš e raspisivati natje aji. U listopadu prošle godine Bandi je pove ao cijene poslovnih prostora, a za trgovce i ugostitelje one su otišle gore i 50 posto.

davati ono što nije njegovo. Zastupnici su se usprotivili i prijedlogu da ilegalno useljene osobe imaju pravo prvokupa gradskog stana te bi ubudu e tu privilegiju ipak trebali imati samo ratni vojni invalidi, što se uglavnom odnosi na djelatnike MUP-a i MORH-a.

Minimalna cijena

"Naš novi prijedlog bit e na tragu Vladine odluke o prodaji stanova u državnom vlasništvu, no mi nismo Vlada da možemo prodavati po 800 eura za kvadrat, ali emo zaštititi gradski interes", izjavio je Bandi na konferenciji za novinare. Prema informacijama iz gradske uprave, stanovi u vlasništvu Grada Zagreba bit e skuplji od 800 eura, a njihovu e tržišnu vrijednost, odnosno minimalnu cijenu na natje aju, procjenjivati i Ministarstvo financija i gradski vještaci. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

MRTVI NEKRETNINS

Vila u Moš eni k Crikvenici... Grad Zagreb u svom vlasništvu ima i nekretnine diljem Hrvatske s kojima ne zna što bi; mrtvi kapital koji guta novac za komunalije, a nikakve koristi od njega. U imovinskom portfelju su vila u Moš eni -

VE»ERNJI

PROSVJED

Sindikat za produljenje kolektivnog

Ribarima prijedlog naputka

Sindikat Ve ernjeg lista tražit e produljenje primjene kolektivnog ugovora, koji je istekao 6. velja e, za još dva mjeseca, najavio je predsjednik tog sindikata Anton Fili . Skupština sindikata sazvana za 21. velja e u 18 sati, nakon zaklju enja ovog broja, trebala je donijeti odluku o štrajku i pokretanju postupka mirenja. M. P.

Predstavnicima rije nih ribara predan je ju er prijedlog naputka o ribolovu na plavnom podru ju o kojem bi se trebali o itovati do utorka. Dvadesetak ribara s Dunava prosvjedovalo je ju er pred Ministarstvom jer drže da u vrijeme visokog vodostaja imaju pravo loviti ribu izvan osnovnog korita, a ribo uvari im to osporavaju. H

RH-a skih stanova

ETNINSKI KAPITAL

eni koj Dragi, odmaralište u . koj Dragi koja je ne baš posje eno ljetovalište gradskih elnika te objekti u Crikvenici i Novom Vinodolskom za odmor djelatnika gradske uprave. U Omišlju na Krku Zagreb ima zgradu i zemljište od

1500 kvadrata koje je bezuspješno pokušao prodati s previsokom cijenom, jednako kao i objekt u Dugom Selu. Grad još ima i nekretnine u Posedarju, Rogoznici i opet u Moš eni koj Dragi.

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 22/2/2011

APEL VLADI

Mundus želi dalje proizvoditi Varaždin. Ako pomo od Vlade može tražiti Dioki ili ak Euroline, ne vidim zašto to ne bi mogao Mundus, kaže Nada Zadravec, elnica radni kog stožera za spas varaždinskog drvoprera iva a ijim tvrtkama k erima prijeti ste aj. "I mi zapošljavamo velik broj ljudi, izvozimo više od 80 posto proizvodnje, a o

tradiciji i našem ugledu ne treba ni govoriti. Naša tvornica savijenoga namještaja osnovana je 1892. godine i hranila je generacije, a na našim stolcima sjedi se i u saboru. Me utim, danas nemamo za struju i zbog toga proizvodnja stoji, iako ima narudžaba za gotovo cijelu godinu. Ako se ne odobri inicijalni iznos za nastavak proizvodnje, koji ne bi smio biti manji od 10 milijuna kuna, više od 400 zaposlenika moglo bi uskoro na burzu", upozo-

rava Zadravec. Me utim, ako se ništa ne dogodi, poru uje, ne e odustati. "Ako ne uspijemo, idemo dalje. Pozivamo da se pridruže nezaposleni koji ne mogu do posla, umirovljenike za ije mirovine e biti sve manje novca, branitelje koji se nisu borili za ovakvu Hrvatsku koja gubi radna mjesta, varteksovce i radnike drugih tvrtki...., jer danas smo mi na redu, a sutra e možda biti i oni", upozorava Nada Zadravec. I. K.

BROJKA

246.618 eura vrijedan je twinning projekt o javno-privatnom partnerstvi (JPP) i koncesijama iju su provedbu po eli Delegacija EU u Hrvatskoj i Ministarstvo financija, financira ga EU i trajat e devet mjeseci

Fimi media p(r)okazala državni kapitalizam AFERA M San grupa, me u prozvanima za izvla enje novca izdavanjem faktura za fiktivne usluge, najbolji je primjer tvrtki koje velik dio prihoda ili po etke svojeg uzleta duguju upravo poslovima s državom. Ne žele komentirati navode Nevenke Jurak, a politi ki utjecaj lana njihove Uprave zasigurno im ne šteti U medijima gotovo svaki dan osvanu dijelovi izjava Uskoku Mladena Bariši a i Nevenke Jurak, vlasnice Fimi medije, u kojima stoji da je izvla en velik novac iz javnih, ali i privatnih poduze a za potrebe financiranja privatnih i strana kih potreba. Izme u ostalih, Nevenka Jurak, kako prenosi Jutarnji list, objasnila je Uskokovim istražiteljima da je novac izvla en izdavanjem faktura za fiktivne usluge nizu tvrtki, me u kojima

››

je istaknula M San grupu, Zagorje Tehnobeton, Osijek Koteks i Viadukt. Zanimljiva je injenica da je rije o tvrtkama koje velik dio svojih prihoda ili po etke svojeg uzleta duguju upravo poslovima s državom.

Unosni poslovi

Najbolji primjer tvrtke koja djeluje u ne emu što se slobodno može nazvati državni kapitalizam jest upravo M San grupa. Naime, ta grupacija za velik dio prihoda može zahvaliti poslovima s državom, pa je tako u razdoblju od 2007. do 2009. godine potpisala ugovore s državnim poduze ima i ustanovama vrijedne više od 600 milijuna kuna. Popis tvrtki s kojima posluje M San poduga ak je, pa je tako imao brojne ugovore i s Autocestom Rijeka - Zagreb, Hrvatskom akademskom i istraživa kom mrežom - CAR-

Iz M Sana poru uju da je i Državno odvjetništvo potvrdilo da je rije o neto nim i proizvoljnim informacijama DAMIR KRSTI»EVI , lana Uprave M Sana i savjetnik premijerke Jadranke Kosor FOTO IVANOV/CROPIX

Net, HŽ Infrastrukturom, Ministarstvom poljoprivrede i Zagreba kim holdingom, Hrvatskom poštom i HEP-om. Iz M Sana poru uju da su snažan regionalni igra i da u regiji dobivaju velike natje aje. Nisu željeli komentirati navode, dodaju i da je i Državno odvjetništvo potvrdilo da je rije o neto nim i proizvoljnim informacijama. Prije nekoliko je dana iz DORH-a priop eno da dijelovi iskaza objavljeni u Jutarnjem listu u ve em dijelu nisu autenti ni, odnosno injeni no ne odgovaraju onome što se nalazi u spisu.

Politi ki utjecaj

Još jedna zanimljivost veže se uz tu kompaniju, a to je lik i djelo Damira Krsti evi a, nekada generala Hrvatske vojske, kojega je bivši predsjednik Stjepan Mesi umirovio nakon potpisivanja otvorenoga generalskog pisma, koji obnaša dužnost lana Uprave M Sana. On je nedavno imenovan savjetnikom premijerke Jadranke Kosor, tako da je njegov politi ki utjecaj samo oja ao, što nesumnjivo ne može štetiti M San grupi. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

karijere, znanje i posao

INVESTIRANJE Imate izvrsnu poslovnu ideju, ali nemate novca da je realizirate? Možda biste pomo trebali potražiti kod hrvatskih poslovnih an ela okupljenih u udrugu CRANE, koji su u razvijanje novih projekata dosad uložili 500.000 eura, a uskoro e predstaviti 18 projekata POSLOVNI AN ELI nisu ‘SOS fond’ za tvrtke koje su u problemima, kao ni za velika širenja ARHIVA BUSINESS.HR

Utorak 22/2/2011

RANE udruga okuplja 14 redovnih poslovnih an ela i šest po asnih lanova. Lani su investirali oko 250.000 eura u pet

Nedostaje kvalitetnih projekata za ulaganje

projekata. Kako nam kažu iz udruge, konstantno traže kvalitetne projekte kojih nažalost, tvrde, trenuta no nedostaje. Najvažnije odrednice prema kojima lanovi CRANE-a donose odluku

o investiranje su inovativnost, tržišna privla nost te koliko se projekt i poduzetnik, ili poduzetni ki tim, svide pojedinom investitoru. Kako bi pove ali broj zaprimljenih projekata, u

CRANE-u su po eli posje ivati i predstavljati udrugu poduzetni kim inkubatorima, razvojnim agencijama, a uklju ili su se i u studentska natjecanja. Prošle su godine zaprimili i pregleda-

li stotinjak projekata i me u njima izabrali 12 koji su bili prezentirani lanovima CRANE-a. Projekti su bili iz zdravstva, IT industrije, medija, zabave, prehrambene industrije, maloprodaje i

MLADI KREATIVCI

Cropak 2011. > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 22/2/2011

drugih područja. Ove im je godine cilj prezentirati 18 projekata, a ako bude kvalitetnih projekata, i više. Stoga samo o kvaliteti projekta ovisi visina investicije.

Od ideje do realizacije

"Poslovni anđeli nisu ‘SOS fond’ za tvrtke koje su u problemima, kao ni za velika širenja. Biti poslovni anđeo znači da se na neki način upisujete u povijest hrvatskog financijskog tržišta jer stvarate nešto što će činiti važan udjel u hrvatskom gospodarstvu za 15 do 20 godina", kaže Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota i jedan od 20ak poslovnih anđela u Hrvatskoj. Napominje kako ne postoji univerzalna formula pri odabiru projekata koje želi financirati. Prema njegovim dosadašnjim iskustvima, najčešće se ulaže u proizvode koji pokrivaju razne niše u gospodarstvu i tako daju mogućnost da se uz malo novca razvije konkurentan proizvod. "Poslovni anđeli ispunjavaju jednu veliku rupu koju su poduzetnici teško nadoknađivali, a to je prolaz od ideje do realizacije. Jedini dosadašnji put poduzetnicima je bila višegodišnja štednja kako bi osigurali dovoljno novca da pokušaju realizirati svoje ideje, često odustajući na tom teškom putu. Ovaj način financiranja znatno povećava šanse za uspjeh te koristi i poduzetnicima i cijelom društvu", ističe Prpić. On trenutačno financira tri projekta, od kojih je samo jedan došao preko CRANE-a. Riječ je o pro-

Koliko su kreativni i koliko dobro poznaju zahtjevan dizajn ambalaže, studenti mogu odgonetnuti i ove godine na natjecanju Studentska kreativna radionica CROPAK 2011., koja će se u organizaciji tvrtke Tectus d.o.o., Instituta za ambalažu i tiskarstvo i časopisa Ambalaža/REGprint održati od 1. ožujka do 6. svibnja. Studentska kreativna radionica CROPAK

jektu offSpace, odnosno Uredi.hr, koji omogućuje malim tvrtkama velike uštede s obzirom na to da male tvrtke samo povremeno koriste neke usluge za koje najčešće zapošljavaju djelatnike na puno radno vrijeme. "Dobar je primjer tajnica koja u offSpaceu stoji samo 800 kuna mjesečno, a sama plaća, davanja na plaću i radno mjesto često premašuju i deset puta veći iznos. Tako se u offSpaceu nude sobe za sastanke na sat, konferencijske dvorane po satu ili danu, uredi na mjesec dana bez otkaznog roka, radna mjesta po satu, kao i najvažnija usluga - virtualni ured koji je za malu tvrtku trošak od 800 kuna naviše", objašnjava Prpić.

Biti poslovni anđeo

Biti poslovni anđeo za poduzetnika i poslovnog anđela Sašu Cvetojevića, direktora tvrtke INSAKO, znači biti spreman podijeliti veliki rizik pokretanja posla s poduzetnicima početnicima. Poslovni anđeli služe poduzetnicima i kao još jedan filtar kroz koji mogu provući svoj projekt i dobiti povratnu informaciju od ljudi koji su iskusni u pokretanju i vođenju tvrtki. Često se, kaže, moraju i operativno uključivati u pojedine projekte u koje su investirali te moraju biti spremni, osim znatnog financijskog uloga, uložiti i svoj nematerijalni kapital u obliku znanja, iskustva, networkinga i slično. Cvetojević projekte bira prema osobnim preferencijama i procjeni mogućnosti realizacije.

2011. bit će otvorena kreativnim satom u zagrebačkom Sveučilišnom računarskom centru (SRCE), gdje će zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji i umreženosti hrvatskih sveučilišta studenti iz Rijeke i Splita s kolegama iz Zagreba komunicirati putem telekonferencijske veze. Treća po redu radionica trajat će pet tjedana, a od studenata se očekuje da kreativnošću oplemene dizajn proizvoda na bazi ljekovitog bilja, i to kozmetike s posebnom namjenom,

Najbolji studentski rad šalje se na prestižno svjetsko natjecanje za najbolju ambalažu u kategoriji studentskih radova - WorldStar Student Award arhiva b.hr

odnosno serije biljnih preparata za njegu lica i tijela. Najbolji studentski rad bit će poslan na prestižno svjetsko natjecanje za najbolju amba-

lažu u kategoriji studentskih radova, WorldStar Student Award, pod ingerencijom Svjetske organizacije za ambalažu. S. H. B.

Hrvoje Prpić, savjetnik uprave HGspota snimio hrvoje dominić

Dosad je investirao u četiri projekta, a SalePod.Net je najdalje došao. "Nakon moje investicije uspjeli smo sklopiti nekoliko većih ugovora i sada pripremamo izlazak na međunarodno tržište. Riječ je o aplikaciji koja omogućuje tvrtkama koje imaju zaposlenike na terenu da poboljšaju efikasnost svoga poslovanja. U partnerstvu s Vipnetom razvili smo dvije aplikacije koje se koriste za nadzor radnog vremena i prodajnih predstavnika na terenu", ističe Cvetojević. Drugi projekt u koji je uključen kao investitor jest Hipersfera, vrhunski znanstveno-inovativni projekt koji je usmjeren na izradu specifične vrste zračnog broda koji bi sa 20 kilometara visine prikupljao podatke za koje su sada potrebni sateliti ili specijalizirani avioni. Kako objašnjava Cvetojević, posebnost je u tome što je takva letjelica stacionarna, a istodobno i mobilna, čime bi se omogu-

Manuela Šola Oršić, vlasnica PR agencije Abrakadabra foto oršić/cropix

ćile razne aktivnosti, od nadzora granice, prometa, prikupljanja geolokacijskih podataka do prijenosa telekomunikacijskih signala. Projekt je u drugoj fazi. Prvi je prototip gotov i trenutno traže investitora za završetak modela koji bi oborio svjetski rekord u visini leta u svojoj klasi.

Jedina među anđelima

Jedina žena poslovni anđeo u Hrvatskoj je Manuela Šola Oršić, vlasnica PR agencije Abrakadabra. Tek je odnedavno članica udru-

ge i očekuje da će u sljedećem periodu naći projekt za koji vjeruje da može uspjeti i uložiti u njega. "Ono što bih voljela vidjeti u projektima i njihovim idejnim začetnicima su entuzijazam i puno pozitivne energije. Isto tako, želim u poduzetniku vidjeti da zna kako je nakon početnog zanosa važno imati motiva i sposobnosti nositi se s preprekama koje će se pojaviti. Ideja je, naravno, prije svega", jasna je Šola Oršić. Dodaje kako je mno-

OGLAS

Saša Cvetojević, direktor tvrtke INSAKO d.o.o. snimio saša ćetković

go članova CRANE bilo u poziciji poduzetnika početnika i svjesni su koliko je teško napraviti prvi korak te ideju pretvoriti u svakodnevni posao i projekt koji bi mogao postati jako uspješan. Stoga su, napominje, istodobno i oštri kritičari i pokretači jer žele pomoći poduzetnicima, ali samo onima koji su svjesni koliko je potrebno odricanja, rada i truda, onima koji u svakom koraku pokazuju profesionalnost.

Ulaganja i do 50.000 €

Ulaganje i podrška poslovnog anđela signal je i velikim strateškim ulagačima da je riječ o projektu koji je prepoznat kao potencijalno vrlo isplativ i vrijedan. Cvetojević ističe kako se time može pokazati da i u Hrvatskoj postoji potencijal u projektima i start-up tvrtkama. Ako se taj potencijal barem djelomično realizira, može imati velik utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. S time se slaže i Prpić, koji smatra da svo-

jim ulaganjima ukazuju na proces u kojem preuzimaju investiranje u tvrtke dok su još male, razvijaju ih do veličine srednje velikih poduzeća, a zatim prepuštaju strateškim ulagačima. "Takva podrška projektima može biti dodatna sigurnost velikim strateškim ulagačima jer je takav projekt poslovno posložen, ima jasnu viziju i put kojim ide. Zbog toga je rizik ulaganja manji i veći će se ulagači prije odlučiti investirati u tvrtke kojima su pomogli poslovni anđeli", zaključuje Šola Oršić. Ulaganja poslovnih anđela u EU iznose između 20.000 i 250.000 eura, a u Hrvatskoj prosječan iznos ne prelazi 50.000 eura. Povrat investicije očekuje se nakon tri do pet godina. Svjetska je praksa pokazala kako ne bi bilo naodmet uspostaviti i sindikalizirano poslovno ulaganje. Drugim riječima, iskoristiti mogućnost da nekoliko poslovnih anđela ulaže u jedan projekt i tako dijeli rizik. Jedna od mogućnosti je i osnivanje fonda rizičnog kapitala u okviru mreže, što bi trebalo ojačati investicijsku podršku projektima. Takav fond kao koncept već postoji u Sloveniji u sklopu mreža poslovnih anđela koji su i pokrenuli tu inicijativu.

Izbrusite ideje

Nesumnjivo, potrebno je stvoriti pozitivnu kritičnu masa koja će izaći izvan granica Hrvatske. S obzirom na hrvatski potencijal, to je, vjeruju naši sugovornici, i više nego izvjesno, ali nije naodmet podsjeti-

ti: ako sami ne vjerujete u svoj projekt, ne očekujete da će to činiti netko drugi. Saša Cvetojević svima koji imaju sjajne ideje, ali ih nemaju čime ostvariti, preporučuje da ih prvo izbruse do razine sjajnog poslovnog plana i još bolje prezentacije, a zatim dobro razmisle žele li u tome provesti barem 10 sati na dan sljedećih pet godina. Ideje se, kaže, ne prodaju niti kupuju, kupuju se projekti koji uključuju razrađenu OGLAS

ideju do koncepta koji je primjenjiv u praksi i može uvjeriti nekoga da investira svoj novac u njega. Prpić pak poziva poduzetnike, ali i one koji to nisu, da pročitaju upute na stranicama udruge za slanje projekata, koje su svojevrsna mala škola poduzetništva, jer čak i ako se ne odluče zatražiti pomoć poslovnih anđela, one će im biti korisne u vođenju nove male tvrtke. Vrata udruge otvorena su svim

poduzetnicima koji su na njih spremni pokucati, napominje Šola Oršić. "Očekujemo da u svim segmentima poslovnog plana postoje argumenti, a ne pretpostavke i procjene. Ako imaju sve navedeno, i te kako povećavaju šanse da se članovi CRANE-a odluče za investiranje baš u njihov projekt", zaključuje jedina žena poslovni anđeo u Hrvatskoj. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

PRIZNANJA

> karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 22/2/2011

Uspjeh zagrebačkih studenata prava Ekipa studenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koju je pripremala katedra za Europsko javno pravo i vodio znanstveni novak Filip Kuhta, osvojila je prvo mjesto na regionalnom finalu natjecanja European Law Moot Court Competition u Barceloni. Zagrebački

Studenti Ana Bobić, Branka Marušić, Vanda Jakir, Ivana Kordić, Vedran Barišić i Ivan Zrinski pobijedili su u konkurenciji zastupnika stranaka, a Vanda Jakir pobijedila je kao nezavisna odvjetnica ARHIVA Business.HR studenti prava plasirali su se u finalno natjecanje, koje će se 1. travnja održati na Sudu Europske unije u Luxembo-

urgu pred sucima tog suda. U izravnom sučeljavanju pobijedili su prošlogodišnje pobjednike - Sveučilište Ma-

astricht. European Law Moot Court Competition je najprestižnije natjecanje iz prava Europske unije, a sastoji se od simulacije sudskog slučaja pred Sudom EU u kojemu studenti nastupaju kao zastupnici stranaka i kao nezavisni odvjetnici. U natjecanju sudjeluje više od 80 sveučilišta među kojima su mnoga elitna u EU i SAD. Na regionalnom finalu u Barceloni sudjelovalo je 12 sveučilišta od kojih se samo zagrebački tim kvalificirao u finale pred Sudom EU. S. H. B.

Hrvatske tvrtke ne prepoznaju vrijednost ulaganja u intelektualni kapital ZAŠTITA Učinkovito upravljanje intelektualnim vlasništvom omogućilo bi veći nacionalni inovacijski kapacitet te dugoročan i održiv razvoj gospodarske i društvene konkurentnosti Hrvatske

ntelektualno vlasništvo često se tretira "socijalistički", odnosno vidi se samo materijalna vrijednost imovine, ističe Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje i tržišno komuniciranje. On smatra da hrvatska poduzeća u izrazito malom postotku koriste formalne mogućnosti zaštite svog intelektualnog vlasništva pa bi, predlaže, unutar pojedinih funkcija (pravne, razvojne, marketinške) stalno trebalo pokretati pitanje i nematerijalne imovine te vrijednosti koju poduzeće ima, odnosno same zaštite te imovine. U Hrvatskoj intelektualno vlasništvo najbolje štite strane kompanije, što i ne čudi jer sva ta poduzeća dolaze s uređenih tržišta i imaju spoznaju o ukupnoj vrijednosti, pa i vrijednosti intelektualnog vlasništva koje štite u svim njegovim oblicima. "Domaća poduzeća često nisu ni svjesna svog intelektualnog kapitala (npr. popis kupaca, baze podataka, sve do patenata i žigova) koji trebaju i mogu štititi, a u stranim je poduzećima uvriježena praksa da se ono štiti. Dakako, znatan je i broj hr-

Nakon pada broja prijava za zaštitu intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj u 2009. godini u odnosu na prijašnja razdoblja, kao posljedice globalne krize, 2010. godina pokazuje znakove oporavka arhiva business.hr

vatskih poduzeća koja sustavno ulažu, razvijaju i štite svoje intelektualno vlasništvo, od zaštite u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo, oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla do zaštita žiga i patenata", objašnjava Antolović.

Prednosti zaštite

Učinkovito upravljanje intelektualnim vlasništvom omogućilo bi veći nacionalni inovacijski kapacitet te dugoročan i održiv razvoj gospodarske i društvene konkurentnosti Hrvatske, zaključak je jednodnevne poslovne konferencije o intelektualnom vlasništvu

Intelektiv održane prošlog tjedna u hotelu Sheraton Zagreb. Bojan Stipić, direktor konferencije Intelektiv, tom je prigodom istaknuo kako upravljanje intelektualnim vlasništvom treba biti strateško i dugoročno opredjeljenje na razini uprave. Don Markušić, predsjednik Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, napominje pak kako se procjenjuje da će do 2015. godine u vodećih 100 svjetskih kompanija ukupna vrijednost intelektualnog vlasništva iznositi 90 posto ili više ukupne vrijednosti njihove imovine. "Hrvatsko gospodarstvo može napredovati boljim

upravljanjem intelektualnim vlasništvom i vjerujem da će u godinama koje slijede mnoge hrvatske tvrtke prepoznati vrijednost ulaganja u vlastiti intelektualni kapital", zaključio je Markušić.

Statistike

Prema podacima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, u prvih 11 mjeseci 2010. godine Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo podnesena su 2152 zahtjeva za zaštitu žiga, još 5003 zahtjeva podnesena su za Hrvatsku putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova, što je ukupno 7155 prijava za za-

štitu žiga. Kada je riječ o patentima, u istom je razdoblju DZIV-u podneseno 267 prijava za priznanje patenta, što je nešto manje nego u 2009. godini, kada je podneseno 318 prijava. U Hrvatskoj je također priznato manje patenata nego u prethodnoj godini - 588 patenta za razliku od 646 u cijeloj 2009. godini. U području tehnike najviše je patenata iz područja organske kemije te pripravaka za medicinske, stomatološke ili higijenske potrebe.

Trendovi

Svaka tvrtka mora znati što je njezin intelektualni kapital, mora ga razvijati i štititi od krivotvorina i konkurencije, ističe Antolović, dodajući kako sama zaštita ne znači puno ako se ne vodi briga o cjelini intelektualnog kapitala, što potvrđuje niz slučajeva s najrazvijenijih zapadnih tržišta poput Francuske, Njemačke, SAD-a i Kanade. Ulaganje u inovacije nije novi trend, ali je jedan od ključnih postulata za rast poduzeća i njegov tržišni uspjeh. No, svakako je jedan od trendova za razvoj lokalnih proizvoda (brendova) koji, s obzirom na specifično podrijetlo, mogu konkurirati masovnim proizvodima istočnih tržišta. Taj je trend, zaključuje sudski vještak, osobito važan za EU (Italiju, Francusku), a može biti dobro iskorišten i u Hrvatskoj. Sanja Hrvojević Beganović

dogaaji 17

business.hr Utorak 22/2/2011

regija/svijet

Crnogorska tvornica proizvodi nepostojeće cigarete TARA I SERDAR Pod krinkom proizvodnje za Crnu Goru iz crnogorske vrleti Mojkovca prema Hrvatskoj, Srbiji i zemljama Europske unije putuju paketi lažnog Marlbora i Winstona, dokumentiraju crnogorski mediji

jesecima se po podgoričkoj čaršiji moglo čuti da se nadomak Mojkovcu, na sjeveru Crne Gore, u tvornici cigareta proizvode falsificirane cigarete koje se dalje krijumčare preko Srbije i Kosova k zemljama Europske unije. Kružile su razne priče: da iza tvornice stoji sam vrh crnogorske policije, ali su direktor policije Veselin Veljović i ministar pravde, donedavni šef tajne policije Duško Marković, obojica Mojkovčani, to demantirali. Pitanja čija je tvornica, otkad radi, tko u njoj radi i gdje odlaze cigarete proizvedene u tvornici pod nazivom Tara još nemaju služben odgovor, iako se sumnje samo množe nakon što su pojedini mediji otvorili tu priču. Vrhovna državna tužiteljica Ranka Čarapić je na upite o tome što se zaista proizvodi u tvornici, koja ima službenu dozvolu za proizvodnju duhana, ali je opasana bedemima i čuva je veliko osiguranje, od-

govorila: "Ne bih ovaj slučaj nazvala aferom." Precizirala je da nadležne državne institucije od prosinca prošle godine provjeravaju poslovanje Montenegro tobacco company (MTC) i njihovu tvornicu za preradu duhana. Koji dan prije, pozivajući se na dokumente, direktor Uprave policije Veselin Veljović objavio je da mojkovačka tvornica posluje "u skladu s pozitivnim zakonskim propisima".

Tvornica u Mojkovcu

Službeno se tvornica duhana u Mojkovcu prvi put spominje 2007. godine. U studenome te godine Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je domaće proizvođače duhana da će se od sljedeće godine njihov proizvod, umjesto u Duhanskom kombinatu u Podgorici, otkupljivati "u novoj tvornici duhana" koja će biti sagrađena u Mojkovcu. Prethodno je privatna tvrtka MTC, koju je prema podacima iz registra Privrednog suda u Podgorici 7. ožujka te godine osnovao

Esad Zejnilović, od Agencije za duhan zatražila da raspiše natječaj za "izdavanje dozvole za obavljanje proizvodnje duhanskih proizvoda". Natječaj je raspisan potkraj 2007., a početkom sljedeće godine komisije je pobjednikom proglasila jedinog ponuđača - Montenegro tobacco company. Službeno, tada je počela gradnja mojkovačke tvornice duhana. Postrojenja su montirana u halama nekadašnje tvornice konfekcije da bi se na njima, najavljeno je, proizvodila dva nova domaća duhanska brenda - Tara i Serdar. Cigarete te marke nikada nitko nije vidio u Crnoj Gori. Neslužbeno, u pitanju je bila samo legalizacija postojeće tvornice koja je uvelike proizvodila lažni Marlboro, Winston, Bond... cigarete koje su, navodno, iz Mojkovca plasirane na domaće i tržišta susjednih zemalja. Mediji su 2007. godine izvijestili da je Agenciju za duhan ovlašteni uvoznik cigareta marke Marlboro koje se proizvode u tvornici u

foto soldo/cropix

U Mojkovcu cigarete proizvode bugarski državljani bez prijave boravka i radne dozvole

Nišu obavijestio da se na crnogorskom tržištu pojavila veća količina krivotvorenih cigareta te marke koje se prodaju bez obavezne akcizne markice.

Šverc cvjeta

U tvornici je trebalo raditi 70-ak Mojkovčana i mjesečno prerađivati između 60 i 120 tona duhana. Ispostavilo se da u Mojkovcu cigarete proizvode bugarski državljani bez prijave boravka i radne dozvole. Prema registru Privrednog suda, Esad Zejnilović više nema nikakve veze s tvornicom. Novi direktor je Miodrag Novović, a njezin vlasnik European International General Trading. Konstanta je Aleksandar Mrkić, vlasnik nekretnine u kojoj su smještena postrojenja mojkovačke Tare. Njegov je brat vlasnik imanja i skladišta u jednom podgoričkom naselju u kojem se, navodno, skladište mojkovačke cigarete i strojevi za otisak ambalaže. Nitko od njih nije poznat široj javnosti. I iz Uprave

carina Srbije nedavno je upozoreno da se cigarete sve više preko te zemlje švercaju k zemljama EU, a dio ulazi i preko Crne Gore. Načelnik Odjeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave Carina Predrag Đurović je kazao i da su zaplijenili cigarete na graničnim prijelazima s Crnom Gorom koje nisu bile namijenjene srpskom tržištu. Đurović potvrđuje da šverc cvjeta na sve strane. Objašnjava kako su imali slučaj da su određene cigarete nepoznate marke Marlboro ulazile u Srbiju i iz Crne Gore i iz Hrvatske. "Doznali smo da se te cigarete prave u Kini. Ta nam je marka posve nepoznata, što znači da ljudi koji se bave tim poslom izmisle neku marku", kazao je on. Te se cigarete prodaju na crnom tržištu u Srbiji, veliki ih se dio pokušava prokrijumčariti dalje u EU. Zarada po ilegalnom boksu cigareta do Rumunjske iznosi oko četiri eura, a ako se krijumčare do Njemačke, iznosi i do 11 eura. Vesna Rajković

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 22/2/2011

SOUTH STREAM

Gazprom i OMV osnovali tvrtku za Južni tok Ruski plinski div Gazprom i austrijski naftni i plinski koncern OMV osnovali su zajedni ko poduze e radi gradnje austrijskog dijela planiranog plinovoda Južni tok, potvrdio je u ponedjeljak OMV izvješ a ruskih medija. Poduze e je osnovano po etkom velja e ove godine, a studija o izvedivosti austrijske trase plinovoda u duljini oko 50

KONCESIJE NA 30 GODINA

Ina želi istraživati naftu u Crnoj Gori vanje podmorja kako bi se riješila ovisnosti o uvozu energije, a koncesije se izdaju na 30 godina. Osim Ine, na popisu zainteresiranih našli su se ruski naftni div Gazpromneft te njegova srbijanska podružnica NIS, ruski Novatek, ameri ki Hess te talijanski Eni.

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Prva faza istraživanja odvijat e se na površini od 4000 etvornih kilometara, a crnogorska vlada pobjedniku daje da izvodi sve faze istraživanja, verifikacije, razvoja i eksploatacije s mogu noš u produljenja roka

Crna Gora ne treba uvoz Prva faza istraživanja odvijat e se na površini od 4000 etvornih kilometara, poru ili su iz crnogorskog ministarstva ekonomije. Iako država trenuta no ne proizvodi naftu, prema predstavljenim izra unima, sve bi potrebe mogla zadovoljiti iz vlastitih izvora. Na osnovi dosadašnjih istraživanja južnog Jadrana locirano je nekoliko prospekata koji mogu sadržavati komercijalna ležišta nafte i plina. Biljana Star i

Ministri financija najrazvijenijih gospodarstava svijeta, nakon po etnih napetosti s valutno osjetljivom Kinom, kona no su se dogovorili o na inima procjenjivanja globalnih gospodarskih neravnoteža koje uzrokuju globalne krize. Skupom G20, koji je prošlog vikenda održan u Parizu, predsjedala je francuska ministrica financija Christine Lagarde. Postignuti sporazum Lagarde je nazvala

Ukupno je 15 naftnih kompanija iz svijeta, uklju uju i i Inu, iskazalo interes za istraživanje nafte i prirodnog plina na crnogorskoj obali, objavilo je ministarstvo ekonomije te zemlje. Crna Gora je krajem prošle godine objavila poziv za iskazivanje zainteresiranosti za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljikovodika i ugovora o koncesiji za istraži-

Prema informacijama samog ministarstva, zainteresirani za crnogorsku naftu bili su i norveški Statoil, francuski Total, gr ki Hellenic Petroleum te talijanski Ediso, a na popisu zainteresiranih bili su i birtanski Trajan Oil&Gas Aervices, Geopartners, Sterling Energy, Premier Oil te ma arski TDE Services. Ugovorom o koncesiji obuhvatit e se sve faze istraživanja, verifikacije, razvoja i eksploatacije s mogu noš u produljenja roka.

travnju prošle godine na temelju me uvladina sporazuma o suradnji. OMV i Gazprom istodobno su potpisali temeljni sporazum o tješnjoj suradnji. Rusko-talijanski Južni tok proglašen je konkurentom planiranom plinovodu Nabucco. Njime bi se do 2015. trebalo transportirati do 63 milijarde prostornih metara plina godišnje, od Rusije preko Crnog mora do južne Europe. Gazprom planira ve u ožujku uspostaviti zajedni ko poduze e i sa slovenskim Geoplinom, koji e izgraditi slovensku trasu plinovoda. B.hr/H

BROJKA

15,5 milijardi eura procijenjena je vrijednost izgradnje plinovoda Južni tok

Zemlje G20 opet popustile pred Ki KOMPROMIS BEZ DOGOVORA Vode i financijaši 20 najbogatijih zemalja svijeta nisu uspjeli Kinu privoljeti da me u kriterije za ekonomsku ravnotežu prizna i visoke devizne rezerve

U igri Statoil i Total

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, morat e se za koncesiju u Crnoj Gori natjecati s gigantima poput Gazpromnefta i Enija

kilometara, do plinskog skladišta u Baumgartenu, trebala bi biti završena u prvom ovogodišnjem tromjese ju, kazao je glasnogovornik austrijske tvrtke Sven Pusswald. Gazprom i OMV imaju jednake udjele u tvrtki South Stream Austria GmbH, ije je sjedište u Be u. Upravni odbor zajedni ke tvrtke ima etiri lana, uklju uju i elnika OMV-ova plinskog odjela Wernera Aulija i potpredsjednika uprave Gazproma Aleksandera Medvedeva. Rusija i Austrija dogovorile su suradnju na projektu Južni tok u

XIU XUREN, kineski ministar financija, izašao je sa zadnjeg sastanka G20 kao pobjednik, ne pristavši opet na ameri ke zahtjeve za rast te aja juana u odnosu na dolar ARHIVA B.HR važnim za bolju uskla enost svjetskih ekonomskih politika radi sprje avanja novih financijskih kriza. "Nije bilo lako pomiriti razli ite interese, ali postigli smo kompromis", kazala je Lagarde, a prenio Reuters.

Geithner ne odustaje Pod razli itim interesima misli se prije svega na protivljenje Kine o pitanju valutnih te ajeva. No, prisutni ministri i elnici središnjih banaka uspjeli su utvrditi listu pokazatelja globalnih gospodarskih neravnoteža poput javnog duga, razine privatne štednje i posu ivanja. Nakon što se ve ini mje-

ra žestoko protivila smatraju i da ugrožavaju njezinu valutnu politiku, Kina je na kraju pristala na kompromis postignuvši pritom da se pitanje deviznih rezervi ne uvrsti na listu pokazatelja globalnih gospodarskih neravnoteža. Od pitanja deviznih rezervi odustalo se na kinesko inzistiranje, dok e se po pitanju procjene trgovinskih neravnoteža i toka ulaganja kretanje valutnih te ajeva te kreiranje fiskalnih i monetarnih politika 'uzeti u obzir'. Ameri ki ministar financija Tim Geither i ovu je priliku iskoristio kako bi napomenuo da je kineska valuta

KONA»NO ISPORUKA

Uljanik plovidba daje još novca za Pomer

BRODOGRADILIŠTE 3. MAJ iz kojeg bi kona no trebao biti isporu en brod Pomer ARHIVA B.HR

Uljanik plovidba osigurala je dodatno financiranje kako bi pokrila preostali dio primopredajne rate 3. maju za brod Pomer, izvijestio je u ponedjeljak direktor te kompanije Dragutin Pavleti . Taj je potez, kako se opisuje u izvješ u dostavljenom Zagreba koj burzi, napravljen kako bi se riješila sporna situa-

cija oko primopredaje tankera zbog koje je svojedobno morala intervenirati i Vlada, ali i kako bi se sprije ila daljnja šteta, kako za Uljanik, tako i za državni prora un. Nadalje, iz Uljanika poru uju kako brod dosad nije preuzet zbog uvjetovanja 3. maja za podmirenjem pune cijene broda pri primopredaji, što nije bilo u skladu s ugovorenim uvjetima. Novi rok za preuzimanje broda je 28. velja e ove godine, a sporazumno uskla ivanje primopredajne dokumentacije obavit e se ovaj tjedan.

Podsjetimo, Uljanik plovidba je po etkom mjeseca iznijela kako je u cijelom procesu pretrpjela štetu zato što je 3. maj kontinuirano odbijao isporu iti brod te da je brod bila spremna preuzeti 26. listopada prošle godine. Prema posljednjoj službenoj procjeni broda, koju je napravila brokerska ku a Clarkson, Pomerova vrijednost je 36,5 milijuna dolara. Iz 3. maja tom su prilikom kazali kako je brod gotov i spreman za isporuku, ali po tržišnoj cijeni koja je definirana ugovorom. B. St.

et ECB upozorava na rast inflacije Kinom RAST CIJENA

i dalje podcijenjena te da se efektivni te aj nije puno pomaknuo od lipnja prošle godine, kada je najavljena fleksibilnija valutna politika.

Aprecijacija nužna "Op e je mišljenje da bi sva razvijena gospodarstva, a ne samo Europa, Sjedinjene Ameri ke Države i Japan, trebala dopustiti da se njihovi valutni te ajevi prilago avaju tržišnim silama", kazao je Geithner, rasplamsavaju i ponovno vatru oko kineske te ajne politike. "Kina ozbiljno koketira s protivljenjem aprecijaciji", rekao je ameri ki ministar financija. Biljana Star i

BROJKE

6,79

juana za ameri ki dolar iznosi fiksni te aj kineske valute koji je odredila Narodna banka Kine

8,27

juana za euro iznosi fiksni te aj kineske valute koji je odredila Narodna banka Kine

»lan upravnog odbora Europske središnje banke (ECB) Lorenzo Bini Smaghi konstatirao je u ponedjeljak da eurozona bilježi bolji gospodarski rast od o ekivanog, ali je upozorio na problem inflacije i mogu -

nost trajnog zadržavanja cijena hrane i energenata na višim razinama.

"Stvari su bolje nego što se o ekivalo kada su u pitanju rast i nezaposlenost", izjavio je Bini Smaghi na poslovnom ru ku u Hong Kongu.

U govoru koji je bio fokusiran na financijska previranja u Europi i izglede europske valute ukazao je ipak na zabrinutost na financijskim tržištima zbog ve e od o ekivane inflacije u eurozoni, upozorivši da e se svjetska gospodarstva možda mora-

ti naviknuti na više cijene energije i hrane uzrokovane burzovnim previranjima ali i velikim rastom globalne potražnje. "Inflacija je ve a nego što se o ekivalo zbog globalnih zbivanja", rekao je Smaghi. H

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Ericsson Nikole Tesle u ponedjeljak je sko ila više od 10 posto i dan je završila 147 skuplja nego na po etku trgovanja. Razlog tolikog rasta cijene, ali i golemog prometa od 14,6 milijuna kuna jest dividenda od 190 kuna koja je najavljena prilikom predstavljanja financijskih rezultata u ponedjeljak. Ericsson je, ina e, u prošloj godini ostvario neto dobit u iznosu od 24 milijuna kuna, ali je ulaga ima bila zanimljivija dividenda pa su u ponedjeljak navalili na dionicu.

Ericsson Nikola Tesla HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa Kaštelanski staklenici Adris grupa Koka Tvornica sto ne hrane Luka Plo e Atlantska plovidba d.d. Ledo Jadranska banka Konzum Viro tvornica še era d.d. Ingra Dalekovod Institut IGH Industrogradnja d.d. Tisak Podravka prehrambena industrija d.d. Kon ar - elektroindustrija AD Plastik Vupik Magma d.d. Zvijezda Fima validus Zagreba ka banka Uljanik plovidba Dom holding Privredna banka Zagreb Slatinska banka Plava laguna Croatia osiguranje d.d. uro akovi holding Croatia osiguranje d.d. Luka Rijeka Kon ar Petrokemija Kon ar Tankerska plovidba Jadranski naftovod Jadroplov d.d. Viadukt Podravska banka Transadria Mlinar mlinsko-pekarska industrija Tehnika Karlova ka banka Istraturist Umag d.d. Atlas nekretnine Slobodna Dalmacija HGspot Jadransko osiguranje OT-optima telekom d.d. Lošinjska plovidba Beliš e Badel 1862 Croatia lloyd Dioki d.d. Kraš, prehrambena industrija Slavonski zatvoreni investicijski fond Riviera Pore Sun ani Hvar Auto Hrvatska HUP - Zagreb Centar banka Žitnjak Franck prehrambena industrija Hidroelektra niskogradnja TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda HTP Kor ula SN holding Chromos agro Zve evo, prehrambena industrija Vaba d.d. banka Varaždin Proficio Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Elektrometal Božjakovina Lucidus dioni ko Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

+ Dionica Jadranske banke u ponedjeljak je zabilježila iznadprosje no velik promet od 654.770 kuna uz prili no snažan pad cijene. Ukupno se trgovalo sa 255 dionica šibenske banke u 22 transakcije. Cijena joj je pala na 2580 kuna, što je najniža ovogodišnja razina. Jadranska banka u ponedjeljak je zabilježila i najve u dnevnu stopu pada ove godine pa se može zaklju iti da je zaslužila titulu gubitnice dana.

Redovan promet: 41.699.011,56 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

1,461.01 285.51 98.07 3,630.11 790.00 4,400.00 270.00 260.00 7,430.05 1,410.00 765.00 6,600.01 2,550.00 217.00 450.00 14.95 271.05 2,077.00 502.00 187.01 312.01 578.51 131.00 87.70 24.02 3,999.00 9.22 262.00 640.00 44.65 652.11 112.00 1,740.00 5,905.00 36.05 6,100.00 228.00 1,200.21 156.90 1,134.16 1,302.02 3,070.00 160.50 283.13 400.00 1,002.01 637.00 1,435.00 63.01 282.00 39.00 33.50 19.08 3,000.01 30.00 131.25 599.90 74.50 2,561.50 79.55 442.20 26.00 230.00 28.66 382.00 1,399.00 216.00 150.00 880.24 168.00 33.80 80.00 170.00 400.60 124.00 72.17 12.35 15.55 135.00 118.00 18.99 24.98

1,650.00 289.99 106.83 3,650.00 801.89 4,976.65 276.00 260.00 7,430.05 1,518.00 778.50 6,900.00 2,601.26 225.00 462.00 15.29 275.50 2,169.00 502.01 205.00 324.90 582.00 134.00 96.95 25.52 4,135.00 9.98 262.10 648.00 45.25 692.00 118.00 1,740.00 5,910.00 37.00 6,100.00 233.00 1,245.00 158.00 1,150.00 1,310.05 3,100.00 162.00 294.00 400.00 1,051.00 637.00 1,450.00 63.01 286.00 40.00 36.50 19.32 3,000.01 31.00 150.00 599.90 74.50 2,561.50 87.90 442.20 26.02 230.00 28.67 382.00 1,400.00 216.00 155.00 881.24 171.00 33.80 80.01 170.00 400.60 125.90 72.17 12.35 15.55 135.00 118.00 18.99 24.98

1,619.50 286.00 99.01 3,630.11 800.00 4,600.00 270.01 260.00 7,430.05 1,410.00 767.00 6,900.00 2,580.00 217.00 450.00 15.05 271.10 2,122.00 502.00 197.02 322.00 580.00 132.10 90.11 25.30 4,100.00 9.98 262.00 640.00 44.66 652.11 118.00 1,740.00 5,905.00 36.12 6,100.00 228.00 1,245.00 157.01 1,150.00 1,302.02 3,100.00 161.17 294.00 400.00 1,002.01 637.00 1,438.27 63.01 286.00 39.00 33.50 19.08 3,000.01 31.00 150.00 599.90 74.50 2,561.50 87.90 442.20 26.00 230.00 28.66 382.00 1,399.00 216.00 155.00 880.24 171.00 33.80 80.00 170.00 400.60 125.90 72.17 12.35 15.55 135.00 118.00 18.99 24.98

10.25% -0.73% 0.54% 0.11% 0.26% -0.54% -1.81% 4.00% 1.78% -0.71% -1.79% 6.15% -4.44% 0.93% -1.10% -1.12% -1.06% 0.81% -3.46% 2.08% 2.22% 0.26% 0.08% 0.12% -2.69% 3.80% 0.20% 0.77% -1.14% -2.43% -5.49% 3.96% 2.35% 0.00% -5.47% 4.08% -3.35% 0.81% -0.12% -0.86% -2.10% -0.96% -2.23% -1.97% 0.00% -9.73% 0.00% -4.12% -3.06% 1.38% -2.50% -1.47% -2.85% -4.79% 3.33% -5.66% 4.33% -4.47% -1.48% 10.55% 0.00% 0.00% -1.04% -6.00% -0.03% -0.07% -1.82% 6.82% -0.11% 1.79% -3.15% 0.00% -2.86% -5.74% 0.72% 3.01% 0.41% -6.89% 3.85% -1.67% 5.21% -0.08%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,38%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

9,102 29,031 24,725 508 1,889 297 4,841 3,792 128 601 985 101 255 2,922 875 25,971 997 123 492 1,232 734 297 1,110 1,617 5,154 31 12,853 430 153 2,156 140 767 43 12 1,921 11 259 46 343 43 35 14 243 120 85 33 51 22 450 98 636 638 1,100 7 685 136 25 200 5 152 27 458 50 300 22 6 35 41 7 32 147 61 27 11 33 50 289 100 10 11 45 28

14,639,083.83 8,361,641.21 2,517,277.86 1,853,592.11 1,505,284.94 1,400,180.14 1,314,224.29 985,920.00 951,046.40 876,584.00 760,326.28 689,128.06 654,770.90 649,263.91 399,859.25 392,484.81 272,818.40 261,203.88 246,984.40 240,491.47 233,993.52 172,341.08 146,889.14 146,720.29 128,492.76 126,809.00 123,562.08 112,666.00 98,303.42 96,942.91 94,278.65 86,600.74 74,820.00 70,870.00 69,889.00 67,100.00 59,484.39 55,925.45 53,941.37 49,223.28 45,698.79 43,196.03 39,247.03 34,540.88 34,000.00 33,781.06 32,487.00 31,681.28 28,354.50 27,884.64 24,836.00 22,309.50 21,019.72 21,000.07 20,844.00 18,792.85 14,997.50 14,900.00 12,807.50 12,636.15 11,939.40 11,911.50 11,500.00 8,600.00 8,404.00 8,399.00 7,560.00 6,340.00 6,166.68 5,424.00 4,968.60 4,880.33 4,590.00 4,406.60 4,093.90 3,608.50 3,569.15 1,555.00 1,350.00 1,298.00 854.55 699.44

2,156.61 23,420.12 813.42 36,301.10 2,667.44 522.53 1,831.77 234.84 100.68 313.89 1,070.36 1,519.17 308.63 4,926.52 624.00 112.88 621.85 336.51 227.10 470.21 1,745.24 1,491.83 554.77 135.66 123.32 411.05 26.96 16,780.68 371.20 333.49 12,438.85 108.44 950.59 1,816.37 116.92 53.38 1,363.55 241.76 524.59 70.64 815.57 2,302.82 263.78 134.30 267.50 28.81 124.48 272.49 84.38 1,337.05 130.01 174.91 6.30 375.00 87.42 99.36 698.47 56.03 371.61 355.30 607.42 87.01 840.31 209.53 191.00 659.46 61.40 31.87 376.01 106.68 12.77 34.19 462.40 48.27 38.75 127.40 48.32 29.87 11.32 24.19 48.07 8.36

365 dana Najniža Najviša 1,181.00 253.10 54.00 1,625.00 657.10 612.00 242.21 183.12 7,000.00 1,160.03 705.00 4,720.12 2,300.00 145.00 290.00 14.13 217.00 1,106.00 292.00 135.00 240.00 430.00 80.21 41.77 23.01 2,851.00 5.00 200.00 533.13 27.87 461.06 98.00 1,345.00 4,502.00 22.36 4,500.00 161.54 975.00 105.50 909.99 1,140.00 2,332.01 124.01 190.00 400.00 1,002.01 637.00 871.01 53.00 280.00 20.50 20.01 19.08 2,486.50 25.00 121.00 420.00 58.00 2,561.00 70.00 320.00 15.15 140.00 25.00 302.00 1,115.16 200.00 76.10 655.38 120.00 13.05 57.00 80.00 295.05 84.32 54.00 11.50 11.14 100.01 80.01 14.03 15.17

1,777.00 332.84 118.99 3,680.00 829.99 4,990.00 318.99 300.00 8,000.00 2,093.00 1,044.18 6,900.00 3,100.00 225.50 507.77 40.81 390.00 3,289.00 598.00 274.95 355.00 594.99 146.00 230.00 69.90 4,510.00 29.01 289.98 675.00 50.00 708.00 132.37 1,740.00 5,999.99 52.00 6,100.00 255.00 2,450.00 184.73 2,198.00 1,615.00 3,520.00 190.30 361.00 430.00 3,290.00 637.00 1,909.99 76.90 395.00 46.99 64.98 45.00 3,401.00 44.80 173.00 600.00 116.00 3,400.00 130.98 497.02 34.96 259.65 36.50 519.00 1,720.00 274.76 163.85 944.00 239.90 34.90 140.00 245.00 441.50 164.00 95.00 16.34 36.40 312.99 152.01 22.00 64.90

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

61,02 162,50 86,30 252,00 0,74 12,30 5,28 390,00 38,00 10,30 9,65 0,73 70,00 3,45 17,30

62,00 166,00 90,00 254,50 0,76 12,60 5,30 390,00 39,00 10,35 9,88 0,74 81,55 3,65 17,60

61,40 165,00 88,00 254,50 0,76 12,40 5,30 390,00 38,50 10,32 9,86 0,74 81,55 3,50 17,40

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG PETG NF1N GRVG KDIR SKDR KDHR KBMR INDGL PBGS SAVA IEKG ZVTG

KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GORENJE KD ID KD KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SAVA INTEREUROPA ZAVAROVALNICA TRIGLAV

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC

1,45 83,00 1,60 37,00 36,00 0,96 36,51 4,70 0,53

1,45 83,00 1,63 37,00 36,90 0,96 37,00 5,00 0,55

1,45 83,00 1,63 37,00 36,50 0,96 36,51 5,00 0,55

1,45 0,83 1,62 0,37 0,36 0,96 0,37 4,99 0,55

38,80 31,00 90,00 97,00 31,73 40,23 21,72 34,80 4,70 80,13 5,50 3,90

39,01 31,00 90,00 97,00 31,73 40,23 21,88 34,80 4,90 83,00 5,80 3,90

39,01 31,00 90,00 97,00 31,73 40,23 21,72 34,80 4,90 80,13 5,80 3,90

38,80 31,00 90,00 97,00 31,73 40,23 21,85 34,80 4,85 82,15 5,59 3,90

Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd PZP Požarevac a.d. Požarevac AIK banka a.d. Niš Neoplanta a.d. Novi Sad Dijamant a.d. Zrenjanin Obveznice RS serije A2013K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Putevi a.d. Užice Energoprojekt holding a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Zaštita na radu i z.ž.s a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad

460,00 491,00 19.790,00 3.067,00 4.270,00 288,00 10.750,00 89,00 619,00 1.250,00 995,00 7.790,00 530,00 8.700,00 3.061,00

501,00 493,00 20.000,00 3.067,00 4.310,00 288,00 10.750,00 90,00 638,00 1.300,00 1.000,00 8.000,00 530,00 8.800,00 3.082,00

482,00 491,00 19.992,00 3.067,00 4.283,00 288,00 10.750,00 89,76 631,00 1.289,00 999,00 7.927,00 530,00 8.728,00 3.072,00

476,06 491,46 19.992,12 3.067,00 4.283,24 288,00 10.750,00 89,76 631,19 1.288,65 998,99 7.926,87 530,00 8.728,15 3.071,82

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE DOJRAN AD NOV DOJRAN R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE

832.644,94 57.606,60 41.978,80 25.794,55 25.024,23 22.366,57 18.348,61 15.210,00 13.475,28 13.121,78 10.738,87 7.877,40 7.741,35 4.460,50 4.413,70

3.590,00 530,00 87,00 3.650,00 4.358,00 30.000,00 60,00 87,50 3.700,00 612,00 4.102,00

3.610,00 535,00 87,00 3.760,00 4.474,00 31.040,00 60,00 88,00 3.799,00 630,00 4.150,00

3.600,09 530,84 87,00 3.726,87 4.401,46 30.915,20 60,00 87,75 3.741,42 619,03 4.129,72

3.600,09 530,84 53,51 3.726,87 4.401,46 30.915,20 60,00 53,97 3.741,42 619,03 4.129,72

0,00 % -0,36 % 1,24 % -0,03 % 1,39 % 1,05 % -1,32 % 7,99 % 0,18 %

85000 34903 11241 46780 41593 8712 18644 1324 8840

123.250,00 28.969,49 18.235,60 17.308,60 15.086,82 8.363,52 6.862,18 6.608,00 4.851,76

-2,48 % 212866 0,00 % 179591 0,00 % 22462 0,00 % 8080 -3,85 % 4619 0,00 % 3566 -0,46 % 2474 -4,66 % 1469 4,26 % 10261 -0,53 % 426 -1,69 % 3450 0,00 % 2808

8.259.551,71 5.567.321,00 2.021.580,00 783.760,00 146.560,87 143.460,18 54.064,80 51.121,20 49.725,40 34.998,83 19.273,09 10.951,20

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TEL RMDEN08 TPLF ALK MPT DOJR RMDEN09 SBT GRNT TNB

13570 350 473 102 33430 1793 3463 39 350 1271 1089 10721 99 1275 253

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AERO NIIS BMBI PZPP AIKB NEOP DJMN A2013 VZAS PUUE ENHL FITO ZNRZ AGBN MTBN

-2,23 % -0,60 % -1,90 % -0,20 % 2,16 % -1,98 % -0,02 % -0,76 % -1,28 % -0,91 % -0,15 % -0,27 % 15,35 % -4,94 % -1,19 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1E FBIHKD FBIHKC FBIHK1D FBIHK1A BHTSR FBIHK1C BIGFRK3 FDSSR ENISR FRTFRK1

Promet

valuta: EUR - euro 61,36 164,59 88,75 252,88 0,75 12,47 5,30 390,00 38,50 10,32 9,86 0,73 78,19 3,50 17,44

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D NOVB-R-E RSRS-O-B ZPTP-R-A HETR-R-A

Oznaka

Utorak 22/2/2011

5,93 % 104019 49.519.360,00 0,00 % 83476 41.024.872,00 0,84 % 1550 30.987.790,00 0,00 % 2961 9.081.387,00 -0,12 % 1611 6.900.306,00 20,00 % 20505 5.905.440,00 2,49 % 490 5.267.500,00 -0,27 % 28277 2.538.043,00 0,80 % 3656 2.307.616,00 9,70 % 1481 1.908.490,00 0,00 % 1792 1.790.190,00 5,83 % 217 1.720.130,00 0,00 % 3244 1.719.320,00 0,24 % 184 1.605.979,00 -0,29 % 515 1.581.987,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,04 % -0,78 % -1,14 % -3,05 % -2,03 % -3,39 % -40,00 % 0,29 % -0,67 % -1,76 % -1,67 %

1883 3178 29808 419 290 25 11072 9184 113 621 71

6.778.974,00 1.687.018,00 1.594.928,91 1.561.557,00 1.276.422,00 772.880,00 664.320,00 495.634,16 422.780,00 384.420,00 293.210,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Alfa plam Šipad komerc Tel. Srpske Banja Luka Nova banka Banja Luka Bambi Banat

+4,96% +2,94% +1,24% +1,05% +0,84%

Alkaloid Gorenje Telekom Slovenije Nova kred. b. Maribor Bosnalijek

business.hr

-2,03% -1,98% 1,9% -0,91% -0,85%

Aerodrom Nikola Tesla

Intereuropa

Dionica Aerodroma Nikole Tesle u ponedjeljak se smjestila na prvo mjesto najtrgovanijih izdanja na Beogradskoj burzi s gotovo 50 milijuna dinara prometa. Cijena je toj dionici u odnosu na zadnju zabilježenu u petak porasla 5,93 posto, na 482 dinara, a tijekom dana je dosezala i 501 dinar. Po prometu su slijedile dionice Naftne industrije Srbije i Bambi Banata, a beogradski indeks BEELX 15 bio je jedan od rijetkih regijskih u plusu.

Padom cijene gotovo pet posto u ponedjeljak se na Ljubljanskoj burzi istaknula dionica Intereurope, ija je posljednja zabilježena cijena iznosila 3,5 eura. S prometom od 4460 eura Intereuropa se našla pri samom dnu najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze, a niži prometi ostvareni su dionicama Zavarovalnice Triglav i Luke Koper. Na minus slovenskog indeksa SBITOP-a u utjecao je pad cijene najlikvidnije Krke, ali i Mercatora te Gorenja.

+5,93 -4,94

REGIONALNI INDEKSI +1,24% BIRS +0,81% 837,56 1.015,59 Belex15 +0,10% FIRS +1,94% 766,68 1.744,47 Belexline +0,14% MBI10 -1,66% 1.426,89 2.675,00 SASX10 MONEX20 -0,79% 14,500.86 -0,41% 1.100,46 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,11% Stanje ponedjeljak 21. velja e 2011. 1.060,40 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,54% 2.664,90 +0,29% BUX -1,10% 22.488,94 -0,70% -1,43% -1,39% ATX 2.923,54 Stanje indeksa na zatvaranju u +1,34% ponedjeljak 21. velja e 2011.

FTSE100 6.034,19

DAX 7.329,37

CAC40

4.097,91

MICEX 1,712.73

AMERI»KI INDEKSI +0,59% S&P500 +0,19% 12.391,25 1.343,01 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,08% petak 18. velja e 2011. 2.833,95 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 154,3705

30,95

MP-Global HR

331,8215

20,18

Ilirika BRIC

114,3433

17,85

98,6175

17,75

Platinum Global Opportunity 15,2869

17,63

FIMA Equity

76,0576

-13,33

ST Global Equity

45,9618

-10,31

C-Zenit

52,4375

-8,13

KD Victoria

14,6306

-6,56

5672,3200

-4,73

Poba Ico Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

68,2400 95,8200 109,2900 65,1065 93,5452 120,9013 27,9282 88,5600 45,9618 50,7387 100,5482 35,3300 118,5058 76,0576 78,6100 112,8200 11,1488 14,6306 8,7825 110,1700 13,4116 98,6175 56,3333 78,1356 91,8155 75,6232 59,5300 341,2672 5672,3200 50,0176

0,49 0,48 0,45 0,41 0,39 0,30 0,26 0,22 0,20 0,19 0,16 0,14 0,10 0,05 0,05 0,02 -0,01 -0,02 -0,05 -0,05 -0,06 -0,06 -0,07 -0,09 -0,10 -0,12 -0,15 -0,16 -0,17 -0,20

13,17 14,75 9,24 9,42 9,07 -6,10 -2,59 14,39 -0,51 1,47 0,76 14,60 9,16 3,47 16,82 10,31 1,65 12,02 6,34 6,49 5,29 6,71 -8,14 11,30 10,63 8,30 3,66 -4,35 2,96 2,23

+ MJEŠOVITI

Raiffeisen C. Europe Erste Adriatic Equity ZB aktiv Prospectus JIE OTP meridian 20 NFD Aureus New Europe NFD Aureus BRIC A1 ST Global Equity VB High Equity Ilirika Gold Erste Total East OTP Europa Plus FIMA Equity Raiffeisen HR dionice Raiffeisen World AC G Dynamic EM KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv KD Prvi izbor HPB WAV DJE Ilirika Azijski tigar Capital Two HPB Dioni ki HPB Titan Raiffeisen Emerging M. MP-Bric HR Poba Ico Equity HPB Dynamic

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

12,05 12,89 12,69 12,44 11,60 -0,88 -1,88 10,96 -5,32 7,16 N/A 13,13 10,53 -3,39 15,60 13,73 2,96 5,20 8,13 9,92 11,82 11,49 -3,38 14,60 7,63 8,94 6,27 3,22 3,49 0,54

0,84 0,87 13,51 1,17 4,95 0,77 3,91 2,12 -10,31 -0,69 N/A 3,58 14,35 -13,33 6,49 17,52 5,09 -6,56 4,50 10,55 13,49 17,75 4,71 10,24 0,19 10,28 5,85 2,87 -4,73 -3,21

-6,34 -0,79 1,93 -10,04 -2,34 8,63 -13,92 -4,32 -7,25 -18,16 N/A -26,45 11,32 -3,99 -9,39 1,65 5,70 3,28 -1,43 1,44 3,73 -0,40 -14,21 -6,21 -1,58 -7,51 -15,11 -5,25 -14,70 -14,33

9,13 6,78 5,11 4,75 4,32 -1,25 -3,44 5,79 -1,17 2,02 0,48 8,64 5,56 0,23 6,27 7,32 -1,05 4,50 1,62 5,86 3,19 1,55 -9,23 2,69 9,73 3,80 -3,28 -8,15 2,10 2,56

203,331 230,128 492,184 25,583 19,925 9,573 7,981 12,001 13,317 12,895 3,882 52,960 9,818 18,764 17,127 41,360 14,648 72,275 67,656 237,607 5,692 14,517 7,190 7,248 20,420 10,487 29,124 12,764 6,226 20,291

5,84 5,36 4,65 4,05 2,81 2,29 3,88 2,75 10,33 3,39 0,31 3,39 1,58 6,72 2,44 7,38 1,96 11,78 8,99 6,80 8,02 3,46 3,75 3,84 5,38 3,58 3,17 2,94 3,57 4,48

18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011

www.business.hr/investor

+ vrijednost promjena udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,6810

11,97

ZB global

152,0000

9,12

MJEŠOVITI FONDOVI

PBZ Global fond

111,0112

7,36

Raiffeisen Balanced

161,4000

5,91

Erste Balanced

127,0900

5,82

ICF Balanced

118,3348

-9,93

ST Balanced

174,2420

-7,53

C-Premium

5,7903

-3,31

HPB Global

103,8270

-2,04

68,3609

0,71

ZB global Erste Balanced ST Aggressive OTP uravnoteženi Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Agram Trust Raiffeisen Balanced KD Balanced HI-balanced AC G Balanced EM ST Balanced C-Premium PBZ Global fond HPB Global ICF Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

ST Aggressive

6mj. % 12 mj. (%)

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

152,0000 127,0900 68,3609 116,9166 117,6810 110,3800 72,8985 161,4000 8,5125 10,3482 11,2269 174,2420 5,7903 111,0112 103,8270 118,3348 151,6543 83,5773

0,78 0,37 0,24 0,11 0,11 0,06 0,03 0,02 0,00 -0,06 -0,06 -0,11 -0,14 -0,17 -0,22 -0,24 -0,58 -0,60

6,60 10,92 7,65 9,80 5,05 2,31 8,35 6,77 5,41 5,08 2,16 2,66 7,29 10,74 6,20 6,64 2,00 -1,16

6,73 9,15 6,42 8,52 7,82 2,66 7,54 6,55 5,17 6,00 3,36 -2,09 6,53 13,17 2,02 2,81 6,87 2,46

9,12 5,82 0,71 1,61 11,97 N/A 1,08 5,91 3,85 4,86 5,67 -7,53 -3,31 7,36 -2,04 -9,93 3,81 2,78

4,44 0,28 -6,78 3,06 9,61 N/A 0,25 5,81 -3,11 0,38 6,06 7,08 -12,62 5,76 0,70 2,24 8,55 -3,83

2,99 4,03 4,79 8,66 2,17 1,85 4,24 3,99 1,66 0,92 -0,17 2,05 3,53 6,28 6,13 4,63 -0,04 -1,52

711,728 106,821 2,765 40,006 7,862 202,811 13,527 315,386 7,311 70,535 14,451 11,785 12,766 304,105 93,010 12,675 43.982 15,010

9,63 10,09 5,41 5,18 1,78 0,95 2,61 8,48 5,09 8,99 1,97 8,11 4,05 9,44 5,38 8,80 5,07 4,59

18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011

11,4333 130,9300 130,3178 128,7132 176,3600 162,9180 126,3994 159,0500

0,18 0,08 0,06 0,06 0,05 0,05 0,02 -0,08

0,97 0,39 0,60 1,48 1,43 0,96 1,75 -0,16

1,00 1,18 1,29 2,78 1,81 3,36 0,98 -0,69

5,36 6,57 6,19 4,26 7,56 7,83 5,29 3,90

1,50 4,37 4,51 4,99 6,71 8,03 4,45 4,94

0,55 0,47 0,58 1,45 1,10 0,60 1,50 -0,04

7,403 285,000 133,907 16,554 506,141 56,373 13,515 203,654

8,99 7,72 7,95 5,18 8,74 6,32 5,38 9,63

18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

102,4254 100,0050 122,9780 132,8916 126,3102 145,6700 139,1200 139,1918 135,8257 11,3722 108,8983 105,8800 163,3304 140,2713 124,9236 132,7214 117,6634

0,03 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,10 N/A 0,71 0,51 0,55 0,86 0,72 0,67 0,65 0,64 0,64 0,53 0,60 0,41 0,32 0,67 0,79

0,89 N/A 1,26 1,11 1,16 1,80 1,55 1,35 1,55 1,37 1,44 1,26 1,23 0,93 0,65 1,49 1,66

1,21 N/A 2,54 2,56 3,40 3,56 3,40 2,61 3,10 3,28 3,31 3,62 2,18 2,32 2,10 3,26 3,26

1,55 N/A 4,09 6,27 4,35 4,82 4,37 4,57 4,39 5,51 4,92 4,14 4,75 3,25 3,87 5,40 5,06

-0,12 0,01 0,43 0,26 0,30 0,48 0,32 0,39 0,30 0,35 0,32 0,27 0,34 0,22 0,23 0,35 0,42

7,691 5,000 123,593 1065,284 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 136,420 175,352 543,656 2160,269 143,867 40,864 238,113 182,905

1,56 0,07 5,16 11,89 8,58 7,99 7,72 7,41 7,13 2,40 1,78 1,41 10,58 10,58 5,85 5,38 3,29

18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011 18.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

162,9180

7,83

Raiffeisen Bonds

176,3600

7,56

Erste Bond

130,9300

6,57

PBZ Bond fond

130,3178

6,19

HI-conservative

11,4333

5,36

ZB bond

159,0500

3,90

OTP euro obvezni ki

128,7132

4,26

HPB Obvezni ki

126,3994

5,29

HI-conservative

11,4333

5,36

PBZ Bond fond

130,3178

6,19

HI-conservative Erste Bond PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds Capital One HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash Certus Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash Agram Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Dollar fond HPB Nov ani VB Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 22/2/2011

NAFTA

Globalni naftaši o smanjenju oscilacija cijena Me unarodni energetski forum (IEF), koji okuplja najve e svjetske proizvo a e i potroša e nafte, sastat e se u utorak u Saudijskoj Arabiji u kontekstu povratka cijena nafte na visoke razine iz razdoblja prije izbijanja krize u 2008. Sastanak se tako er održava u okolnostima rastu ih politi kih nemira širom Bliskog isto-

ka koji su zaslužni za daljnji skok cijena nafte u ponedjeljak, pri emu je barel sirove nafte Brent na tržištu u Londonu premašio 105 dolara zbog straha od poreme aja u isporukama. Ministri iz 90 zemalja okupljenih u IEF-u, koje ine 90 posto svjetske naftne proizvodnje i potrošnje, trebali bi potpisati povelju o ja anju suradnje i smanjenju oscilacija cijena na sastanku u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu. Na posljednjem sastanku u ožujku prošle godine u Meksiku IEF je dogovorio ja a-

nje dijaloga s ciljem ve e transparentnosti na energetskim tržištima kako bi se smanjila oštra kolebanja cijena. Ti ciljevi, kao što su odlu ili ministri, moraju biti obuhva eni poveljom koju bi trebale potvrditi lanice na sastanku u Rijadu, ina e sjedištu IEF-a. Povelja po iva na obvezama zemalja potpisnica o otvorenom, informiranijem i uspješnom dijalogu, kazao je Noe van Hulst, glavni tajnik IEF-a. "Jedno od glavnih sadašnjih pitanja je udruživanje snaga kako bi se poduzelo sve što je mo-

gu e da se smanje oscilacije cijena na energetskim tržištima. Krucijalni dio takvih napora ini program o suradnji izme u Me unarodne organizacije za energiju (IEA), IEF-a i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC)", istaknuo je van Hulst. Nakon oštrog pada tijekom 2008. i 2009., cijene sirove nafte na svjetskim tržištima postupno su ja ale zahvaljuju i oporavku globalnog gospodarstva od financijske krize koja je uzdrmala svijet 2008. godine. H

Dobar po etak tjedna za Agrokorove tvrtke i ENT Fenomenalan rast dionice Ericssona Nikole Tesle u ponedjeljak u plus je pogurao i dioni ke indekse Zagreba ke burze. Crobex je porastao 0,38 posto, na 2265,22 boda, dok je Crobex 10 porastao 0,45 posto, na 1241,88 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je solidnih 42 milijuna kuna, a na Ericsson je potrošeno 14 milijuna kuna uz 10 posto plusa i cijenu od 1619 kuna. "Glavna je pri a na doma em tržištu prijedlog

dividende Ericssona u visini od 190 kuna, koji je lansirao cijenu te dionice i podigao burzovne indekse", rekao je za Hinu Marko Erdeljac, voditelj retail trgovanja u Erste vrijednosnim papirima. Ericsson Nikola Tesla ostvario je u 2010. godini 24,06 milijuna kuna neto dobiti, otprilike etiri petine manje nego u 2009. godini, pokazuje danas objavljeno financijsko izvješ e te kompanije na web stranicama Zagre-

ba ke burze. Usporedbe radi, u 2009. ta je kompanija ostvarila 128,45 milijuna kuna neto dobiti.

HT korigiran

"S probijanjem razine od 1600 kuna cijena dionice Ericssona Nikole Tesle ubrzano je oja ala do 1611 kuna i završila u pozitivnoj blokadi. Investitori su se pomamili za dividendom, što i ne udi s obzirom na to da na toj cijeni nudi znatan dividendni prinos, ak 11,8 posto", ocijenio je Erdeljac. Zasad ta dionica nudi najviši dividendni prinos, premašivši onaj HT-ove dionice, koji se ove godine kre e oko 7 posto. Me u milijunašima bile su i dionice HT-a i Belja. Pritom je dionica HTa pala 0,73 posto, na 286

kuna, dok je Belje poraslo pola posto, na 99 kuna. Uz Belje i ve ina ostalih izdanja iz sastava koncerna Agrokor bilježila je cjenovne dobitke. Tako je dionica Leda porasla 6,15 posto, Konzuma jedan posto, a Zvijezde 3,8 posto.

Veliki minus JDBA

Agrokor se namjerava odazvati na poziv Grupe Pivovarna Laško za javno prikupljanje obvezuju ih ponuda za kupnju 23,3 posto Mercatora, koji istje e 9. ožujka. Dionica Jadranske banke u ponedjeljak je zabilježila iznadprosje no velik promet od 654.770 kuna uz prili no snažan pad cijene od etiri posto. Ukupno se trgovalo sa 255 dionica šibenske banke u 22 transakcije. Cijena joj je pala

REGIJA

Ulagači se već hlade od Mercatora Padom vrijednosti ve im od jedan posto obilježio je po etak tjedna slovenski indeks SBITOP, spustivši se na 837,56 bodova. Najtrgovanije izdanje u Ljubljani tradicionalno je bila dionica Krke, ija je cije-

na potonula 2,23 posto, na 62,4 eura. Prometom se samo ta dionica približila milijunskom iznosu, a druga je na popisu najtrgovanijih bila ona trgova kog lanca Mercatora sa 57.606 eura prometa. I toj je dionici vrijednost pala, i to 0,6 posto, pa je

zadnja zabilježena cijena iznosila 165 eura, ime su ulaga i pokazali da ne o ekuju previše od ove faze natje aja za dionice. U novi je tjedan s minusom ušao i sarajevski indeks SASX-10 ija je vrijednost pala 0,79 posto, na 1100,46 bodova.

SNIMIO SAŠA ETKOVI

LANSIRANJE ERICSSONA Burzovna pri a dana bila je dionica Ericssona Nikole Tesle, koja je porasla 10 posto, a poskupjele su i sastavnice Agrokora

Najtrgovanija je u Sarajevu bila dionica BH Telecoma sa 54.064 konvertibilne marke prometa, ali posljednja je zabilježena cijena te dionice bila na razini od 21,72 KM, što je 0,46 posto manje u odnosu na prethodno zabilježenu cijenu. Biljana Star i

IVICA TODORI , predsjednik Agrokora, ije su burzovne sastavnice u ponedjeljak ubilježile solidan rast

na 2580 kuna, što je najniža ovogodišnja razina. Jadranska banka u ponedjeljak je zabilježila i najve u dnevnu stopu pada ove godine pa se može zaklju iti kako je zaslužila titulu gubitnice dana. Nikola Su ec

BROJKE

1,66 0,81

posto pao je makedonski MBI 10

posto rastao je banjalu ki BIRS

Rock & rollu promotori možda i ne trebaju, no njima treba rock & roll

LCD SOUNDSYSTEM Ne znaju koliko vrijede? ARHIVA BUSINESS.HR

Iako rock zvijezde obi no daju javnu pouku o seksu, drogi ili razbijanju hotelskih soba, LCD Soundsystem je svojim oproštajnim koncertom svima dao pouku iz ekonomije, piše Reuters. Vo a banda James Murphy naumio je izbaciti promotore sa svojeg zadnjeg nastupa te je bend odlu io karte

DOBITNICI DANA (ZSE) Dioki +10,55 % Žitnjak +6,82 % Ledo +6,15 % Lucidus +5,21 % Beliš e +4,33 % 30 Raste

prodavati u vlastitom aranžmanu. Iako su ih najve i svjetski promotori uvjeravali da ne e mo i prodati 13.000 karata, koliko je pušteno u prodaju, samo nekoliko minuta nakon po etka online prodaje koncert je rasprodan. No, karte po cijeni od 50 dolara nisu kupili obožavatelji,

GUBITNICI DANA (ZSE) Transadria -9,73 % Varteks -6,89 % Sun ani Hvar -6 % Chromos agro -5,74 % Lošinsjka plovidba -5,66 %

24 Nema promjene

44 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ve najve i ameri ki promotori StubHub u vlasništvu eBaya i TicketsNow u vlasništvu Live Nation’s Ticketmastera. Iste te karte sada se prodaju po cijeni od 2588 dolara. Da odgovore na tu podvalu, promotora bend e za obožavatelje održati još etiri predkoncerta. D. B.

Vrijed. 1,366,35 159,40

Prom. 0,52% 0,03%

Sirova nafta 86,3 Prirodni plin 3,88 Zlato 1.387,48 Srebro 32,53 Goveda 105,00 Kava 297,32

1,61% 0,82% 0,26% 2,46% 0,00% 0,46%

KVALITETA RAZVIJENIH ZEMALJA 'ISPOD RADARA'

Život je najugodniji u Vancouveru i Melbourneu

ini se da se najugodnije živi u dvjema razvijenim zemljama, od kojih je jedna i lanica G8, koje nisu toliko eksponirane kao Sjedinjene Ameri ke Države i europski gospodarski divovi poput Njema ke i Francuske. U istraživanju The Economist Intelligence Unita me u 10 najpoželjnijih gradova za život našla su se tri kanadska i ak etiri grada smještena u Australiji. Prema rezultatima istraživanja, najpoželjniji grad za život je kanadski Vancouver, drugo je mjesto zauzeo australski Melbourne, a na tre em se smjestio Be . etvrto i peto mjesto zauzela su još dva kanadska grada - Toronto i Calgary. Finski Helsinki je druga, i posljednja, europska metropola koja se ugurala me u 10 najpoželjnijih adresa, a sljede a tri mjesta na popisu redom su zauzeli Sydney, Perth i Adelaide, a deseto novozelandski VANCOUVER je jedan od ak triju kanadskih gradova koji su se našli me u pet Auckland. B.hr/H najugodnijih mjesta za život ARHIVA BUSINESS.HR

STRUJA OSVAJA I LUKSUZ

Polls-Royce će pokazati električni Phantom Još jedan dokaz da elektri ni automobili više nisu nekakav ludi izum stigla je iz RollsRoycea koji je najavio da e u Ženevi predstaviti elektri nu verziju svog Phantoma. Elektri ni Phantom, koji e idu eg mjeseca biti predstavljen na najluksuznijem svjetskom sajmu automobila, bit e zapravo eksperimentalni primjerak i ne e se proizvoditi, ve e ga legendarni britanski proizvo a , koji je sada u vlasništvu

njema kog BMW-a, iskoristiti za dobivanje mišljenja potencijalnih kupaca, javlja BBC News. Glavni izvršni direktor Rolls-Roycea Torsten Muller-Otvos izjavio je da tvrtka pokušava razjasniti koje bi alternativne tehnologije u budu nosti odgovarale njezinim automobilima te kako on "mora biti uvjeren" da e alternativni pogon za koji se na kraju odlu e pružati pravo "Rolls-Royce iskustvo". N. Rivosechi

Ima li prostora za novi rast Crobexa, pratite na ...

ELEKTRI»NI Rolls-Royce Phantom bit e eksperimentalni primjerak i zasad se ne e proizvoditi ARHIVA BUSINESS.HR

www.business.hr

UKRATKO... Danska žali zbog odbijanja eura Danski premijer Lars Rasmussen izjavio je da e Danska, koja je glasala protiv uvo enja eura, morati razmotriti svoje protivljenje njegovu uvo enju jer lanice eurozone ja aju suradnju. Mubarak 'pospremio' 15 mlrd. dolara platine Svrgnuti egipatski predsjednik Hosni Mubarak posjeduje 19 kilograma platine u vrijednosti od 15 mlrd. dolara koju skriva u Švicarskoj još od 1984., tvrdi egipatski Centar za ljudska prava. Ozmec postao glavni urednik Dugogodišnji novinar i urednik u Sportskom programu HTV-a i predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara Jura Ozmec imenovan je glavnim urednikom Sportske televizije, prvog specijaliziranog sportskog digitalnog televizijskog programa u Hrvatskoj.