Business.hr broj 833

PROSJE»NA PLA A ZA PROSINAC 5450 KN 2

Pozitivne efekte oporezivanja dohotka pojest će poskupljenja

Na godišnjoj razini, u odnosu na prosinac 2009., neto pla a nominalno je porasla 1,6 posto, a pove anju je pridonijelo ukidanje kriznog poreza

GADAFIJEV EFEKT 19

Nafta u Londonu skočila na 108,50 $

SRIJEDA 23/2/2011

BROJ 833 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

DRŽAVNI PROGRAM POMO I POSLOVANJU 4-5 Hrvatska banka za obnovu i razvoj uspjela je sniziti kamatu za novi, poboljšani model A+ za pomo likvidnosti tvrtkama na 2,8 posto i u Ministarstvu financija ra unaju da bi ukupna kamatna stopa, uz maržu poslovnih banaka, trebala biti oko etiri posto, ime žele poslovnim bankama dokazati da su niže kamate mogu e

Konačno jeftiniji krediti:

Kamate modela

A+ malo iznad 4% BIZNIS ŽRTVA ANTIRECESIJSKIH MJERA

Vlada 'štednjom' srezala prihode poslovnim divovima Ubiranjem posebnog poreza na mobilno telefoniranje država je skrpala pokoju prora unsku rupu, ali je istodobno smanjila prihode mobilnih operatera i Ericssona Nikole Tesle, preko ijih se le a prebilo i HAKOM-ovo 'antimonopolsko' hrvanje s HT-om u vezi sa širenjem fiksnog širokopojasnog pristupa internetu. U 'štednji' je zamrznut i usporen i dio ENT-ovih poslova u nadogradnji nacionalnog ICT sustava primarne zdravstvene zaštite 6

info&stav 2-3

Skidanje zabrane ili prosvjed Dogovor o primopredaji Pomera

business.hr Srijeda 23/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

elnici brodogradiliĹĄta 3. maj i Uljanik plovidbe postigli su dogovor o primopredaji broda Pomer 28. velja e. Brod je porinut u srpnju proĹĄle godine, a ostao je vezan u rije kom brodogradiliĹĄtu zbog spora oko trĹžiĹĄne vrijednosti. Zbog problema u isporuci broda Uljanik plovidba je bila pokrenula arbitraĹžu na londonskom Visokom sudu pravde...

Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragi evi ju er je zatraĹžio da Vlada ovoga tjedna ukine zabranu ugovaranja poslova u brodogradiliĹĄtima, ina e je sindikat spreman na prosvjede.

Sindikat strahuje i da e tvrtka Uljanik TESU doĹživjeti ste aj kao ĹĄto se dogodilo Alatnici, pa apelira na vlast da pomogne opstanku te tvrtke...

PROSJEÂťNA PLA A ZA PROSINAC 5450 KUNA

Pozitivne efekte oporezivan dohotka pojest e poskuplje Prosje na mjese na ispla ena neto pla a po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac proĹĄle godine iznosila je 5450 kuna, pokazuju prvi podaci koje je u utorak objavio DrĹžavni zavod za statistiku (DZS). Na godiĹĄnjoj razini, u odnosu na prosinac 2009., neto pla a nominalno je porasla 1,6 posto, a pove anju je pridonijelo ukidanje kriznog poreza, koji je utjecao na podatke za posljednji mjesec 2009. godine.

Administrativne mjere

Pla a u prosincu 2010. u odnosu na isti mjesec godinu prije bila je nominalno ve a za 88 kuna, a u odnosu na mjesec prije umanjena je za 134 kune ili 2,4 posto.

››

Ne treba o ekivati vidljiviji realan rast neto pla a u nadolaze em razdoblju ZDESLAV Ĺ ANTI , analiti ar SG Splitske banke SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Analiti ar SG Splitske banke Zdeslav Ĺ anti isti e kako se porast na godiĹĄnjoj razini temelji na administrativnim mjerama, a ne na negativnim trendovima koji vladaju na trĹžiĹĄtu rada.

Porastom broja nezaposlenih, po zakonu ponude i po-

traĹžnje, potisnuta je mogu nost rasta pla a.

"Smanjenje u odnosu na studeni o ekivano je zbog isplate boĹži nica, no vaĹžnija je usporedba podataka na godiĹĄnjoj razini. Tu je vidljiv efekt ukidanja kriznog poreza i promjena u susta-

vu oporezivanja dohotka koji e ostati u cijeloj prvoj polovini teku e godine", objasnio je Ĺ anti .

Opisane pozitivne efekte, kako napominje, ublaĹžit e poskupljenja koja se o ekuju u ovoj godini, u prvome redu energenata, naftnih derivata i prehrambenih proizvoda. S obzirom na navedeno, zaklju uje Ĺ anti , ne treba o ekivati vidljiviji realan rast neto pla a u nadolaze em razdoblju.

Bruto niĹži 1,1%

Po prvim podacima DZSa, prosje na mjese na bruto pla a po zaposlenom u pravnim osobama za prosinac 2010. iznosila je 7806 kuna. U usporedbi s prethodnim mjesecom, prosje -

CRNA STATISTIKA ZA SIJEÂťANJ

Nezaposlenost 19,6 posto, najviĹĄa od svibnja 2003.

Stopa registrirane nezaposlenosti za sije anj iznosila je 19,6 posto, objavio je DrĹžavni zavod za statistiku, ĹĄto je najviĹĄa razina od svibnja 2003., kada je tako er iznosila 19,6 posto. To je za 0,8 postotnih bodova ve a stopa nego za proĹĄlogodiĹĄnji prosinac, kada je iznosila 18,8 posto.

Na godiĹĄnjoj je razini pak stopa registrirane nezapo-

slenosti 1,9 postotnih bodova ve a nego za isti mjesec 2010. godine, kada je iznosila 17,7 posto.

Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje (HZZ) u velja i nije u redovnom mjese nom izvjeĹĄ u objavio broj evidentiranih nezaposlenih na Zavodu krajem sije nja. Nekoliko dana kasnije ministar gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva uro Popija izvi-

jestio je da je krajem sije nja na Zavodu bilo evidentirano 334.378 nezaposlenih. To je 14.533 osobe ili 4,5 posto viĹĄe nego krajem prosinca proĹĄle godine, a 24.816 osoba ili 8 posto viĹĄe nego u sije nju 2010. godine.

Vlada je na proĹĄlotjednoj sjednici odbila sve insinuacije da je skrivala ili imala namjeru skriti broj nezaposlenih, a lanovi Vlade osvr-

nuli su se i na razliku izme u registrirane nezaposlenosti (broj nezaposlenih u evidencijama HZZ-a) i anketne nezaposlenosti (na temelju ankete o radnoj snazi, a prema metodologiji Me unarodne organizacije rada). Ministar Popija tom je prigodom istaknuo kako cijeli svijet i EU prate stanje anketne nezaposlenosti te kako se razlika od 30-ak posto izme u

››

BISER DANA Teško mi je Gadafija vezati uz nalog za pucanje u demonstrante. Koliko ga znam, osloba ao je one koje su sudovi kažnjavali zbog toga što su mu se protivili STJEPAN MESI , bivši predsjednik RH, govore i o libijskom "vo i revolucije"

vanja pljenja

03.

na je bruto pla a za prosinac bila manja za 86 kuna ili 1,1 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na posljednji mjesec 2009., prosje na bruto pla a za prosinac 2010. bila je nominalno ve a 0,3 posto ili za 23 kune.

Prosje na mjese na ispla ena neto pla a po zaposlenome u za studeni 2010. u odnosu na isti mjesec godine prije nominalno je bila ve a 3,7 posto, a realno 2,5 posto. Za razdoblje od sije nja do studenoga 2010. prosje na mjese na ispla ena neto pla a iznosila je 5333 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2009. nominalno više za 0,5 posto, a realno je niže za 0,5 posto.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

anketne i registrirane nezaposlenosti u velikoj mjeri odnosi na tzv. sivu ekonomiju.

HZZ je u izvješ u o nezaposlenosti u sije nju procijenio da stopa anketne nezaposlenosti za taj mjesec iznosi 12,6 posto, napominju i da je ta stopa jedina relevantna i usporediva s drugim zemljama.

Najniža je stopa registrirane nezaposlenosti posljednjih godina bila u kolovozu 2008. godine i iznosila je 12,3 posto. H

BROJKA

70

posto palo je gra evinarstvo u Srbiji u posljednje dvije godine, a u istom je razdoblju u hrvatskom gra evinarstvu posao izgubilo 20.000 ljudi, re eno je uz ostalo na ju erašnjem sastanku gra evinaca iz Hrvatske i Srbije u Beogradu

UVODNIK

Kosor štedi na ra un proizvodnje JADRANKA KOSOR, premijerka, voli se hvaliti uspješnim lomljenjem onih koji se protive mjerama štednje

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

P

redsjednica Vlade Jadranka Kosor voli se pohvaliti uštedama koje su pod njezinom dirigentskom palicom ostvarila resorna ministarstva i javna poduze a.

Pritom ne propušta spomenuti i otpore s kojima se "državna štednja" suo avala i koje je morala lomiti. No, osim na elno, nikada nije uprla prstom u one koji su se protivili realizaciji "državne štednje", pa je stvorila dojam kako se uglavnom radi o onima koji se ne žele odre i ste enih privilegija i "sisanja prora unske sise".

NA LOŠU STRANU neselektivne "državne štednje" rijetki su upozoravali jer se podrazumijevalo da se pod teretom krize javna potrošnja mora znatno smanjiti. Najviše su se zapravo bunili sindikati i zaposleni u javnom sektoru brane i se od smanjivanja pla a i otpuštanja prekobrojnih radnika.

Me u rijetkima koji su izvan tog "javnog kruga" upozoravali da barem dio "državne štednje" uzrokuje više štete nego koristi ve je krajem poslovne 2009. godine bio i predsjednik Kon areve uprave Darinko Ba-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

go požalivši se da je u toj godini Kon ar ostao bez tri ugovorena posla s HEP-om ukupno vrijedna 640 milijuna kuna. HEP ih je prolongirao jer je morao "štedjeti", a najlakše je bilo odre i se ugovorenih investicija. Puno lakše nego krenuti u restrukturiranje tvrtke i kresanje troškova poslovanja i zaposlenih.

Kon aru se pritisak "isplatio" jer e ugovorene poslove s HEP-om ipak realizirati, iako sa znatnim zakašnjenjem.

Kroz sli no sito i rešeto "državne štednje" u prošloj je godini prošlo i poslovanje Eri-

cssona Nikole Tesle. Predsjednica ENT-ove uprave Gordana Kova evi nije kvantificirala bez koliko su milijuna kuna vrijednih poslova ostali zbog državne štednje i njezinih antirecesijskih mjera, samo je na prezentaciji poslovnih rezultata u prošloj godini pobrojila poslove koji su zbog njih trpjeli. ŠTETU koju je pretrpjelo njihovo poslovanje u ENT-u bi, ini se, nekako i "progutali", iako su zbog smanjenih prihoda morali rezati svoje poslovne i administrativne poslove, pa i slanjem viška zaposlenih u pri-

››

O uvanjem politi kih pozicija kroz štednju na ulaganjima i uvanjem radnih mjesta u državnoj upravi Vlada Jadranke kosor uspjela je napraviti više štete nego koristi jevremenu mirovinu. No puno teže "gutaju" injenicu da su najve i gubitak vjerojatno pretrpjeli zbog toga što Hrvatski telekom ve dulje od godinu dana ne može godišnje ulagati u širenje širokopojasnog pristupa internetu jer ne pristaje na zahtjev države, odnosno HAKOM-a, da realizaciju te njegove investicije istodobno mora pratiti i liberalizacija tržišta. Problem vjerojatno nije jednostavan, ali nije jednostavno ni shvatiti da ga država tako dugo ne može raspetljati i riješiti, a tako je uspješna kad treba "štedjeti" na tu i ra un.

tema 4-5

DRŽAVNI PROGRAM POMO I POSLOVANJU Iz Ministarstva financija stigli detalji o unaprije enom modelu A

Konačno jeftiniji krediti:

kamate modela A+ nešto iznad 4 posto Hrvatska banka za obnovu i razvoj uspjela je sniziti kamatu za novi, poboljšani model A+ za pomo likvidnosti tvrtkama na 2,8 posto i u Ministarstvu financija ra unaju da bi ukupna kamatna stopa, uz maržu poslovnih banaka, trebala biti oko etiri posto, ime žele poslovnim bankama dokazati da su niže kamate mogu e

Nova, niža kamata Hrvatske banke za obnovu i razvoj u novom, poboljšanom modelu A, koji je dobio i znakovito ime A+, spuštena je za cijelih jedan posto - na 2,8, što bi trebalo omogu iti puno povoljnije uvjete financiranja poduzetnicima za koje e banke ve danas s HBORom i Ministarstvom financija odraditi prvu aukciju za nove kvote, doznajemo neslužbeno iz Ministarstva financija, na ijem je elu Martina Dali .

HBOR je uspio sniziti kamatu, tako da su dogovorene pola posto niže kamate koje naša razvojna banka pla a svojim kreditorima, a cilj je da ukupna cijena kredita

prema modelu A+ bude bliža etiri posto, doznajemo, što bi stabilnim hrvatskim tvrtkama trebalo omogu iti financiranje po cijenama u skladu s uvjetima na tržištima Europske unije.

Tako barem ra unaju u Ministarstvu financija, gdje je zadnja aukcija tromjese nih trezorskih zapisa održana uz prosje nu kamatu od 2,35 posto, što e biti i osnova na temelju koje e se svojim maržama za dodjelu sredstava HBOR-a natjecati poslovne banke. Aukcija e biti održana uz korak od sto milijuna kuna u nadmetanju.

U Ministarstvu smatraju da je HBOR-ov potez i ja-

BROJKA

DOBRO PUNJENJE

Prora unski prihodi u sije nju rasli 1,8 posto U sije nju su prihodi prora una bili 1,8 posto ve i nego u istome mjesecu prošle godine, doznajemo u Ministarstvu financija, dok su ukupni rashodi bili 0,4 posto manji. Kako je sije anj specifi an mjesec po tome jer se u nje-

san signal poslovnim bankama kako kamate na kredit tvrtkama mogu i moraju biti niže.

Kako je iz provedbe programa modela A prošle godine ostalo ak 1,1 milijardu kuna, poslovne e banke za pokrivanje ukupnog HBORova iznosa morati izdvojiti 1,65 milijardi kuna zbog dogovorenog omjera 60 prema 40 u korist HBOR-a, što zna i da e ove godine tvrtke imati na raspolaganju 2,75 milijardi kuna iz modela A+.

Osim najvažnije novosti, nižih kamata Hrvatske banke za obnovu i razvoj, ublaženi su i kriteriji koje potencijalni korisnik kredita mora ispuniti, a odnose se na koe-

mu knjiže prihodi poreza na dodanu vrijednost od tradicionalno izdašnog prazni kog prosinca, ne treba zaklju ivati da e punjenje prora una biti tako izdašno tijekom cijele godine. No, u Ministarstvu tvrde kako se iz tih priho-

da mogu izvu i zaklju ci o prvim znakovima ekonomskog oporavka. Smatraju i kako je važno re i da su prihodi prošle godine bili manji unato injenici da su tada na snazi bili i krizni porez i više stope poreza na dohodak.

2,75

milijardi kuna ukupan je kapacitet modela A+, od ega 1,1 milijardu daje HBOR, a 1,65 milijardi trebale bi osigurati poslovne banke

arstva

business.hr Srijeda 23/2/2011

MARTINA DALI , ministrica financija, mora biti zadovoljna punjenjem prora una u sije nju SNIMIO SAŠA ETKOVI

NOVI ZAKON O JAMSTVENOM FONDU

Država e davati niža jamstva, ali uz lakše uvjete dobivanja U etvrtak bi se na sjednici Vlade trebalo raspravljati i o novom prijedlogu zakona o jamstvenom fondu kojim Vlada i Ministarstvo financija žele omogu iti tvrtkama korištenje državnih jamstava uz niže cijene. Prema prijedlogu zakona, koji bi u etvrtak trebao ugledati svjetlo dana, nova jamstva iznosit e do 30 posto vrijednosti kredita ili do apsolutnog iznosa od najviše pedeset milijuna kuna. U travnju bi trebale po eti i nove aukcije, nadaju se u Mini-

ficijent zaduženosti, teku u likvidnost i dobit. Tako je postoje i odnos izme u kratkoro ne imovine i kratkoro nih obveza snižen sa 0,80 na 0,75. Dodatno, pozajmice koje su vlasnici dali tvrtki, a dospijevaju izvan roka povrata zatraženog kredita, mogu se po novom tretirati kao kapital u smislu izra una koeficijenta zaduženosti, tj. odnosa ukupnih obveza i aktive, pa se ne smije isplatiti prije povrata kredita koji bi bio odobren modelom A+.

Prema modelu A+, sada e se mo i financirati i kupnja

starstvu financija.

Niža jamstva za kredite posljedica su analize koju je provelo Ministarstvo, a prema njoj garancije za 50 posto iznosa kredita nisu bile potrebne jer je ionako malo tvrtki uspjelo ispuniti kriterije za dobivanje jamstva. To je i uzrok promjene zakona, koji bi sad trebao omogu iti da ve i broj tvrtki može dobiti jamstvo. Novi model, tvrde u Ministarstvu, temelji se na raspodjeli rizika izme u države i banke kreditora.

osnovnih sredstava i opreme, kako bi se pove ala u inkovitost tih kreditnih plasmana te pove ali pozitivni poslovni efekti. Osim za financiranje obrtnih i osnovnih sredstava, krediti e se mo i koristiti i za podmirenje obveza prema dobavlja ima, podmirenje obveza bankama i državi.

Dok se u starom modelu moglo koristiti do 20 posto na pla anje kredita bankama, u novom modelu taj je udjel pove an na velikih 40 posto. Na taj se na in skuplji krediti mogu zamijeniti jef-

tinijima. Taj je dio modela i propitivan kao potencijalno problemati an jer e na taj na in banke mo i dio svojih rizi nijih plasmana pretvoriti u manje rizi ne.

Krediti se daju na tri godine uz otplatu glavnice u jednakim mjese nim ratama te uz po ek dvanaest mjeseci, a uvedena je i mogu nost da se pola kredita otplati jednokratno. Produženi su i rokovi otplate do šest mjeseci, a gra evinarima i do godinu dana.

Josip Jagi

josip.jagic@business.hr

I dalje je problemati no što javnosti ne e biti poznate tvrtke koje e putem državno subvencioniranog modela dobiti novac za poslovanje

+: Novosti modela A spuštena na 2,8 ■ kamata HBOR-a posto dnosti kandidata ■ koeficijent likvi 0,75 za kredit snižen na biti ostvarena ■ neto dobit mora dina: 2007., u jednoj od ovih go .

10 2008., 2009. ili 20 o i e se ita m ■ do 40 posto kred nje obveza koristiti za podmire bankama

tema 6-7

BIZNIS ŽRTVA ANTIRECESIJSKIH MJERA Problemi su poseban porez n ma, manje izdvajanje države za ICT infrastrukturne projekte i zastoj u širen

Vlada 'štednjom' srez prihode poslovnim di Ubiranjem posebnog poreza na mobilno telefoniranje država je skrpala pokoju prora unsku rupu, ali je istodobno smanjila prihode mobilnih operatera i Ericssona Nikole Tesle, preko ijih se le a prebilo i HAKOM-ovo 'antimonopolsko' hrvanje s HT-om u vezi sa širenjem fiksnog širokopojasnog pristupa internetu. U 'štednji' je zamrznut i usporen i dio ENT-ovih poslova u nadogradnji nacionalnog ICT sustava primarne zdravstvene zaštite Trima svojim "antirecesijskim" odlukama država je znatno utjecala na smanjenje prihoda Ericssona Nikole Tesle (ENT) u prošloj godini na doma em tržištu. ENT je od prodaje na doma em tržištu u 2010. ostvario prihod od 339,7 milijuna kuna, 29,5 posto manji nego u 2009. Predsjednica Uprave ENT-a Gordana Kova evi diskretno je me u razloge pada prihoda na doma-

em tržištu provukla i te tri državne odluke: poseban porez na usluge u pokretnim mrežama, manje izdvajanje države u ICT infrastrukturne projekte te odre ena regulatorna pitanja, odnosno zastoj u širenju fiksne širokopojasne mreže. Uz ta tri razloga koja je prouzro ila država svojim (ne) injenjem, Kova evi je istaknula i negativna makroekonomska kretanja u Hrvatskoj te PROFESOR LJUBO JUR»I : "Zapad nije smanjivao potrošnju, ve ju je pove ao 5 posto, ali tako da je istodobno uvao svoju proizvodnju. Kod nas se o tome nije vodilo ra una" SNIMIO HRVOJE KNEZ

manjak industrijskih komponenti i probleme u Ericssonovu lancu opskrbe.

Porez i standard

Zbog uvo enja posebnog poreza na mobitele, kojim Vlada od prošle godine popunjava prora unske rupe, tri mobilna operatera - HT, VIP i Tele2 - s kojima ENT posluje smanjili su i usporili svoja kapitalna ulaganja u pokretne mreže. To se automatizmom prelilo i na pad prihoda ENT-a jer je ostao bez dijela planiranog posla s HT-om, VIP-om i Tele2.

Ubiranjem posebnog poreza na mobilno telefoniranje država je skrpala pokoju prora unsku rupu, ali je istodobno smanjila prihode mobilnih operatera i ENT-a, a time i svoje prora unske prihode zbog manje upla enih poreza i doprinosa. Pritom je usporila i razvoj mobilne telefonije i industrije koja taj razvoj podržava. Insajderi kažu da je na pad mobilne telefonije utjecalo i državno "petljanje" s registracijom prepaid korisnika. Profesor Ljubo Jur i smatra da je glavni razlog pada prihoda mobil-

nih operatera i prate e industrije pad standarda gra ana i njihovo smanjivanje tog dijela svoje potrošnje, a dodatno oporezivanje manjim je dijelom tomu pridonijelo.

ENT je na svojim "le ima" i te kako osjetio i Vladine mjere štednje koje su resorna ministarstva morala provesti u prošloj godini.

Umjesto da poput ENT-a, koji je svoju operativnu dobit u prošloj godini pove ao (69% u odnosu na 2009.), uz ostalo smanjivanjem poslovnih i administrativnih troškova za 91 milijun kuna, pa i restrukturiranjem u kojemu je potrošio 14 milijuna kuna za prijevremeno umirovljenje viška zaposlenih, resorna ministarstva povukla su najlakše poteze smanjila su i odgodila investicije gdje god su to mogla, pa i ulaganja u svoju ICT infrastrukturu. U toj "štednji" pojedinih ministarstava "zamrznut" je i usporen i dio ENT-vih poslova u na-

dogradnji nacionalnog ICT sustava primarne zdravstvene zaštite, realizacija zajedni kog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra te modernizacija infrastrukture HŽ-a. Ti e se poslovi nastaviti i završiti, ali ne u rokovima koje je ENT imao u svojim poslovnim planovima.

Stopiran EMH

I najnoviji ENT-ov proizvod EMH (Ericsson Mobile Health), namijenjen udaljenom medicinskom nadzoru zdravlja pacijenata, koji je spreman za komercijalnu upotrebu, u hrvatski zdravstveni sustav bit e sporije uveden zbog prora unske štednje kojoj je primarni cilj nezamjeranje državnim i javnim službenicima i zaposlenima u javnim poduze ima. Umjesto restrukturiranja i podizanja produktivnosti, lakše je zaustaviti i usporiti njihovu modernizaciju primjenom najnovijih informati kih i

porez na usluge u pokretnim mrežau širenju fiksne širokopojasne mreže

rezala divovima BROJKE

91 91 14

milijun kuna smanjio je ENT lani poslovne i administrativne troškove

14

milijuna kuna utrošio je za prijevremeno umirovljenje viška zaposlenih

komunikacijskih tehnologija, jer i njihova primjena "proizvodi" dodatni višak zaposlenih u javnom sektoru.

I HAKOM-ovo "antimonopolsko" hrvanje s HT-om u vezi sa širenjem fiksnog širokopojasnog pristupa internetu prebilo se preko ENT-ovih le a jer je izgradnja fiksne širokopojasne mreže najve i ENT-ov posao s HT-om. Znalci kažu da je HT spreman u širenje širokopojasnog pristupa internetu godišnje ulagati milijardu kuna. No dok HAKOM i država ne raspetljaju "regulatorno pitanje", ENT e morati ekati s realizacijom tog posla, a i Hrvatska e zaostajati za svijetom, iako je mogla prednja iti s obzirom na to da u ENT-u tvrde da su dosad držali korak s liderima u tom dijelu poslovanja svoje branše.

Produbili recesiju

Komentiraju i ENT-ove poslovne muke, Ljubo

Jur i kaže da se od po etka upozoravalo da e "Vladine antirecesijske mjere, kako su postavljene, produbiti recesiju". Kad se po ne štedjeti u zdravstvu ili državnoj upravi, objašnjava Jur i , onda e pojedina poduze a postupno po eti gubiti posao, pa kreatori ekonomske politike moraju o tome voditi ra una. Me utim, dodaje, "Hrvatska još ne zna povezati prora unsku potrošnju i proizvodnju". Zapad nije smanjivao potrošnju, ve ju je pove ao 5 posto, ali tako da je istodobno uvao svoju proizvodnju, tvrdi Jur i , a kod nas se o tome nije vodilo ra una, nego se po pojedinim resorima smanjivalo troškove i štedjelo ne vode i ra una o funkcioniranju cijeloga sustava, pa onda i ne udi da sustav ne funkcionira, što i jest najve i hrvatski problem.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 23/2/2011

PODUZETNICIMA 408 MIL. KN

‘Operativni plan potaknut e zapoĹĄljavanje’ Zagreb. Ministarstvo gospodarstva predstavilo je ju er Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetniĹĄtva s ukupno 407,9 milijuna kuna u ovoj godini. Planirana sredstva namijenjena su za 9 podru ja: za konkurentnost i inovacije 80,2 mil. kn, poduzetni ku infrastrukturu 54,6 milijuna, po-

voljno financiranje uz subvencije kamata 41,5 milijuna kuna, obrazovanje za poduzetniĹĄtvo 5 milijuna, obrtniĹĄtvo 18,4 mil. kn, sufinanciranje projekata financiranih iz sredstava EU 45,3 mil. kn, poticanje me unarodne konkurentnosti 32,3 mil. kn te za rad HAMAG-a i Hrvatskog saveza zadruga 30,6 milijuna kuna.

Za ulaganje u pet fondova za gospodarsku suradnju osigurano je 100 milijuna kuna, a po rije ima ministra ure Popija a, interes za te fondove ve i je od o ekivanog. Fondovi u idu-

ih pet godina trebaju od privatnih ulaga a i drĹžave prikupiti po milijardu kuna. O ekuje se izme u 9000 i 10.000 zahtjeva za sredstva iz Operativnog plana.

O ekujemo da e ta sredstva pomo i da se potakne rast zapoĹĄljavanja, a HZZ mora svoje aktivnosti usmjeriti prema kvalitetnim programima, rekao je Popija . Komentiraju i nedavna poskupljenja nekih prehrambenih proizvoda, ustvrdio je kako ne postoje razlozi, osim sezonskih kretanja cijena, za rast cijena ĹživeĹžnih namirnica. H

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Zastupnici Bandiću izmakli zemljiťte u Jankomiru NE VJERUJU DANAJCIMA Zagreb je od bolnice Sveti Ivan 2008. godine dobio 54.000 kvadrata zemljiťta u zamjenu za gradnju dvaju bolni kih odjela, a nakon toga je bolnica pristala Gradu dati joť 10.000 kvadrata bez naknade, ťto je sumnji avim zastupnicima bilo dosta da obustave darivanje

MORANA PALIKOVI GRUDEN, HNS-ova gradska zastupnica u Zagrebu, naglasila je kako je udno da bolnica daruje Gradu zemljiĹĄte vrijedno dva milijuna eura i pritom niĹĄta ne traĹži zauzvrat SNIMIO HRVOJE DOMINI

Propao je u utorak pokuĹĄaj gradona elnika Milana Bandi a da od Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan bez naknade dobije gotovo 10.000 kvadrata zemljiĹĄta u Jankomiru, trĹžiĹĄne vrijednosti dva milijuna eura, koji trebaju Gradu za gradnju Ulice Antuna Ĺ oljana. Zapravo, ulica je prije svega potrebna tvrtki Eurohala, koja tamo gradi svoj trgova ki centar, a s tom je tvrtkom Grad ve u sije nju sklopio ugovor o financiranju ure enja gra evinskog zemlji-

ĹĄta i rjeĹĄavanju imovinskopravnih odnosa. Zanimljivo je da je direktor Eurohale, Tomislav Radni , povezan s tvrtkama koje su 2008. godine bile akteri velike zemljiĹĄne afere u Resniku.

Naime, Radni je direktor joĹĄ nekoliko tvrtki me u kojima je i Nixus gradnja koju je vodio sa Ninom ondi em.

Potonji je prije tri godine zajedno s Bandi evim prijateljem Darkom Turopoljcem te Josipom Ĺ arkom preko tvrtki Cirostratus, Kaktus i Drenovina kupovao jeftino poljoprivredno zemljiĹĄte u Resniku koje je potom odlukama Gradskog poglavarstva prenamijenjeno u gra evinsko.

Na taj je na in uprava Milana Bandi a spomenutom trojcu omogu ila zaradu od 16 milijuna eura. U tri navedene tvrtke koje su bile upletene u aferu Resnik danas je jedini direktor ondi .

Bandi to dugo sprema

Darovanje bolni kog zemljiĹĄta bez naknade Gradu Zagrebu trebala je ju er izglasati Gradska skupĹĄtina.

Me utim, iako je prijedlog proĹĄao sve odbore, na kraju ga je minirala ve ina zastupnika. Lavinu je pokrenula HNS-ovka Morana Palikovi Gruden, koja je naglasila kako je udno da bolnica daruje Gradu zemljiĹĄte vrijedno dva milijuna eura i pritom niĹĄta ne traĹži zauzvrat.

Tako er, Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan je 2008. godine Gradu ve darovala gotovo 54.000 kvadrata u Jankomiru, vrijednih 10,8 milijuna eura, a gradska se uprava tada obavezala da e u sljede e dvije godine osigurati novac za gradnju dvaju bolni kih odjela. To nije ispunjeno iako se gradona elnik Bandi ju er branio kako je normalno da e Grad sagraditi obe-

››

ano. No, kako je rekao, ne svojim novcem, ve je projekt prijavio za EU fondove.

Dva odjela navodno su procijenjena na 90 milijuna kuna, gotovo u lipu koliko iznosi i procijenjeno zemljiĹĄte darovano Gradu.

"Mi ovaj projekt radimo dvije godine. Pa nije to nama palo na pamet u 4 ujutro kad ne moĹžemo spavati", izjavio je Bandi , koji je stalno ponavljao kako nema pojma zaĹĄto mu je sabotiran ugovor o darovanju te da ne moĹže "u i u glave svojih politi kih oponenata".

Niz udnih slu ajnosti

Cijela je pri a, iĹĄ itavanjem registra poslovnih subjekata, dobila posve drugu dimenzi-

ju i brojna pitanja. Zanimljivo je da je Eurohala osnovana u svibnju 2008. godine, taman etiri mjeseca prije nego ĹĄto e jankomirska bolnica prenijeti Gradu 54.000 kvadrata svog zemljiĹĄta i koje e, eto, biti u neposrednoj blizini budu eg Eurohalina objekta.

Grad je tako er 2008. od bolnice traĹžio ak 100.000 kvadrata da bi joj sagradio dva odjela, ali se kasnije zadovoljio sa 54.000. Me utim, samo privremeno jer je u ljeto proĹĄle godine Upravnom vije u bolnice stigao zahtjev za joĹĄ 10.000 kvadrata potrebnih Gradu za Ulicu Antuna Ĺ oljana. Bolnica je pristala na zahtjev, ali ne i Gradska skupĹĄtina.

Nevenka Cuglin

Eurohala je osnovana u svibnju 2008. godine, etiri mjeseca prije nego ĹĄto e jankomirska bolnica prenijeti Gradu 54.000 kvadrata svog zemljiĹĄta i koje e, eto, biti u neposrednoj blizini budu eg Eurohalina objekta

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 23/2/2011

SLUÂťAJ PEVEC

RBA: Nismo odbili plan restruktiriranja

Zagreb. Raiffeisenbank Austria (RBA) reagirao je na tekst Business.hr-a u kojem ste ajni upravitelj Darko Ĺ ket banku proziva kao glavnu prepreku za uspjeĹĄan ste aj s preustrojem Peveca Zagreb.

Navode da su kao razlu ni vjerovnik zainteresirani da sve tvrtke u sastavu Pevec grupe u ste aju budu restrukturira-

ne. Isti u da nisu mogli odbiti ste ajni plan Peveca jer on nakon viĹĄe od godinu dana po pokretanju ste ajnog postupka joĹĄ nije napravljen.

"Banka je od po etka nudila rjeĹĄenja po kojima bi prodajni Centar Jankomir bio dan u zakup ili leasing tvrtki Pevec Zagreb u ste aju. I dalje smo otvoreni za dogovore u tom smislu. Ste ajni upravitelj Darko Ĺ ket, u javnosti zagovornik takvog rjeĹĄenja, zapravo je nakoliko puta opstruirao i odbijao takvo rjeĹĄenje. U kontaktima s RBA-om on se no-

U 2010. GODINI 49 MILIJUNA KUNA PRIHODA

Opća ťtednja snizila prihod SAP-a 22 posto Korisnici su zbog krize prvo prestali troťiti na edukaciju, a nije bilo ni velikih investicija u podru ju drŞavne uprave, ťto su osjetile sve IT tvrtke, rekao je direktor Igor Dropuli Hrvatska podruŞnica SAPa predstavila je ju er svoje poslovne rezultate u proťloj godini. Ukupni prihod za 2010. iznosi 49 milijuna kuna, a rije je o padu od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Uzdanje u reforme

Pad od 19 posto u odnosu na 2009. zabiljeĹžili su prihodi od softvera i odrĹžavanja, a 35 posto pali su i prihodi od konzaltinga i edukacije, koji su prijaĹĄnjih godina biljeĹžili najve i rast. Unato padu, istaknuto je kako SAP i dalje drĹži vode u poziciju na podru ju Enterprise

Resource Planninga (ERP) u Hrvatskoj.

"Uzimaju i u obzir stanje na trĹžiĹĄtu u proĹĄloj godini, podaci su loĹĄiji nego prijaĹĄnjih godina. Korisnici su zbog krize prvo prestali troĹĄiti na edukaciju, a nije bilo ni velikih projekata. TeĹĄko ostvaren prihod joĹĄ se teĹže napla ivao, no uspjeli smo sa uvati nov ani tok i stabilnost tvrtke", rekao je direktor SAP-a u Hrvatskoj Igor Dropuli , koji je istaknuo kako o ekuju da e ova godina biti bolja od prethodne. Nadaju se da e prihode ponovno podi i na razinu iz 2009. godine.

Dropuli je kazao da izborna godina sigurno ne e i i u korist velikim investicijama, ali kako o ekuje da e se zbog skorog ulaska u Europsku uniju morati po eti doga ati reforme. Prema njegovim rije ima, glavni je pro-

IGOR DROPULI (u sredini), direktor SAP-a, s direktorom korporativ. komunikacija Markom Biljanom i direktorom prodaje Miljenkom Jakopovi em ARHIVA BUSINESS.HR

minalno zalagao za njega, a u stvarnosti se o njemu u godinu dana ni jednom nije ozbiljno razgovaralo“, isti u iz RBA. Primjedbe na na in na koji su vo eni ste ajni postupci nad pojedinim druĹĄtvima iz grupe Pevec RBA je ve obznanila pokretanjem pravno procesne radnje koja je rezultirale sudskom smjenom Darka Ĺ keta s pozicije ste ajnog upravitelja nekih druĹĄtava iz grupe Pevec.

Ne e, poru uju, stati tome „jer je sukob interesa u vo enju ste ajnog postupka i dalje vrlo izraĹžen“. H

HEP

TraŞe ste aj Željezare Split Trgova ki sud u Splitu dobio je zahtjev HEP-a za pokretanjem ste aja nad Željezarom Split, a ste ajni postupak bit e otvoren kad HEP uplati predujam za pokretanje prethodnog postupka i dodatnu pristojbu, doznaje se na Trgova kom sudu. Iz HEP-a najavljuju da e pristojbe uplatiti u traŞenom roku ime e biti ispunjeni svi formalni uvjeti za pokretanje ste aja. H

Regionalnim pr do novca iz Eur

blem ĹĄto u Hrvatskoj lani nije bilo velikih investicija u podru ju drĹžavne uprave, za razliku od zemalja okruĹženja, kao ĹĄto su eĹĄka i Slova ka, ali i nama susjedne Slovenije, BiH i Srbije, pa su posljedice osjetile sve IT tvrtke, kako SAP, tako i njegovi konkurenti. Dropuli je tu istaknuo trĹžiĹĄte BiH, na kojem je proĹĄle godine radila ve ina SAP-ovih partnera.

BI umjesto ERP-a

U Hrvatskoj je, pak, budu i da nije bilo novih velikih ERP projekata, fokus usmjeren na alate za poslovno izvjeĹĄ ivanje (BI), kao i na alate za optimizaciju postoje eg SAP sustava.

Upravo su tom dijelu ostvareni zna ajni rezultati i nadokna eno je smanjenje prihoda u ERP segmentu.

U 2010. godini novi su SAP-ovi korisnici u Hrvatskoj postali Fond za profesionalnu rehabilitaciju, Pharmas i Piramida, a dodatne licencije prodane su Agrokoru, Crodixu, Ersteu, Gavrilovi u, Magmi, mStart telekomunikacijama, Societe Generaleu, Plivi Hrvatska, Ve ernjem listu i Veterini.

ProĹĄla je godina zavrĹĄena s viĹĄe od 160 korisnika, a u SAP-u isti u kako su 18 od TOP 30 tvrtki u Hrvatskoj njihovi korisnici.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

POLJSKI POUÂťAK Jedina zemlja lanica EU koja je uspjela iskoristiti 100 posto sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova, svih 12,8 milijardi eura, prije ulaska u EU smanjila je broj svojih vojvodstava sa 49 na 16 Poljska, jedina zemlja lanica Europske unije koja je uspjela iskoristiti 100 posto sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU koja je imala na raspolaganju, pruĹžit e potporu Hrvatskoj u pripremi administrativnog aparata da bismo povukli ĹĄto viĹĄe novca iz tih fondova. Istaknuto je to za posjeta poljske ministrice regionalnoga razvoje Elz-

biete Bienkowske, veleposlanika Republike Poljske u Hrvatskoj Wieslawa Tarka te zamjenika direktora Odjela za Europsku uniju i me unarodnu suradnju Poljske Wojciecha Porczyka Me imurskoj Ĺžupaniji, gdje su se susreli s me imurskim Ĺžupanom Ivanom Perho em te drĹžavnim tajnikom Brankom Mo njakom iz Ministarstva regional-

SLIJEDI MIRENJE

Ne dogovore li se, ve ernjakovci u ĹĄtrajk

Zagreb. SkupĹĄtina sindikata Ve ernjeg lista jednoglasno je donijela odluku o stupanju u ĹĄtrajk. Ako u postupku mirenja ne uslijedi dogovor o potpisivanju kolektivnog ugovora, zaposlenici e u ĹĄtrajk stupiti po etkom oĹžujka, izvjestio je o odlukama SkupĹĄtine odrĹžane u ponedjeljak predsjednik Vije a sindikalnih povjerenika Ve er-

njeg lista Anton Fili .

Sindikat kao razlog ĹĄtrajka navodi najavljeno drasti no smanjivanje ste enih kolektivnih prava te ĹĄto Uprava odbija potpisati kolektivni koji je istekao 6. velja e.

Do ĹĄtrajka ne e do i, kaĹže Fili , u slu aju da se u postupku mirenja postigne dogovor s Upravom ili da druga strana pristane na produljenje primjene kolektivnog.

U anketi o ĹĄtrajku koja je bila podloga za odluku SkupĹĄtine sudjelovalo je 75 zaposlenika, a 64 su se izjasnili za ĹĄtrajk. M. P.

ZASAD ODUSTAJU

Prekinut ĹĄtrajk u Pivovari Osijek Osijek. Nezavisni sindikat osje ke Pivovare (SNOP) ju er je prekinuo u ponedjeljak zapo eti ĹĄtrajk optuĹžuju i Upravu da im je onemogu ila normalnu provedbu te sindikalne akcije.

Povjerenik SNOP-a Željko Ani izjavio je Hini kako je Uprava na sve na ine nastojala onemogu iti provedbu ťtrajka, pa i dovo enjem 20-ak zaťtitara koji su radnicima u ťtrajku onemo-

gu avali ulaz u prostorije tvrtke.

Dodao je kako odlukom o prekidu ĹĄtrajka Ĺžele izbje i eventualne sukobe sa zaĹĄtitarima, ali e i dalje inzistirati na rjeĹĄavanju pitanja kataloga radnih mjesta. Aktivnosti vezane uz ĹĄtrajk zasad obustavljaju, a protiv direktora tvrtke Ivana Komaka podnijet e kaznenu prijavu zbog onemogu avanja Ustavom zajam enog prava na ĹĄtrajk.

Uprava je ĹĄtrajk ocijenila nelegalnim tvrde i da ispunjava sve zakonske obveze prema radnicima. H

LOĹ INJ HOTELS

Grad LoĹĄinj financira prijevoz LoĹĄinj. Kako bi produljio sezonu i privukao zagreba ke turiste, LoĹĄinj Hotels & Villas 11. velja e uveo je besplatan autobusni prijevoz Zagreb-Mali LoĹĄinjZagreb koji e financirati Grad.

Ugovor o tome ju er su potpisali gradona elnik Gari Cappelli i lan Uprave Jadranka hotela Damir Mlacovi . Prijevoz je besplatan do 17. travnja, a Grad e sufinancirati do 50.000 kn. I. B.

m preustrojem Novi autoklaster uloŞit će Europske unije u marketing pet mil. kuna UDRUŽENI SERVISERI, DISTRIBUTERI DIJELOVA I AUTOKU E

Elzbieta Bienkowska, poljska ministrica regionalnog razvoja, i Ivan Perho , me imurski Ĺžupan SNIMIO SINIĹ A SOVI

nog razvoja, ĹĄumarstva i vodnog gospodarstva. Od 2004. do 2006. Poljska je iskoristila svih 12,8 milijardi eura, koliko joj je bilo na raspolaganju iz strukturnih i kohezijskog fonda s obzirom na njezinu veli inu i broj stanovnika. Za razdoblje od 2007. do 2013.

Poljska ima na raspolaganju i viĹĄe novca iz EU fondova, 67 milijardi eura, a ugovoreno je infrastrukturnih i drugih projekata vrijednih viĹĄe od 70 posto tog iznosa.

U inkovitiji aparat

"Neposredno prije ulaska u EU Poljska je napravila sveobuhvatnu reformu javne uprave, kao i regionalni preustroj, smanjuju i broj jedinica i daju i im ve e ovlasti.

Upravo je tu klju uspjeha, jer je kvalitetan i pripremljen administrativni aparat sam izra ivao i kandidirao projekte. Ne postoje zapreke da

i Hrvatska u i od Poljaka, to viĹĄe ĹĄto je potpisan Memorandum o suradnji u podru ju regionalnog razvoja", rekla je Bienkowska. Da bi se dobio u inkovitiji aparat, Poljska je prije ulaska u EU smanjila broj svojih vojvodstava sa 49 na svega 16, a i dalje razmiĹĄlja o manjem broju tih jedinica lokalne samouprave. Uz to, vojvodstva su dobila ve u samostalnost, a na raspolaganje su im stavljeni i ve i iznosi od poreza i s drugih osnova.

Bez konzultanata

Poljska ministrica rekla je da treba ulagati u administrativni aparat i njegovu kompetitivnost jer za EU projekte nisu nuĹžni konzultanti. Mogu ih pisati i sluĹžbenici ili bilo koje druge VSS osobe koje su zavrĹĄile odgovaraju e seminare.

"Svjesni smo da o kvalitetnoj pripremi projekata ovisi mogu nost privla enja novca iz EU fondova, a iskustva Poljske samo nam mogu pomo i", rekao je me imurski Şupan, koji je s gostima posjetio akove ki Tehnoloťkoinovacijski centar, Revetis centar u Graditeljskoj ťkoli te mlin na Muri kod Žabnika, projekte koji su sufinancirani iz inozemnih fondova.

Ivica Kruhoberec

GodiĹĄnji promet lanica Multibrand Servisa, kojih ima viĹĄe od stotinu, iznosi oko dvije milijarde kuna. U svibnju planiraju izlazak u zemlje bivĹĄe Jugoslavije i proboj na trĹžiĹĄta jugoisto ne Europe

Multibrand Servis, novi hrvatski klaster u autoindustriji, predstavio je u utorak ambiciozan plan osvajanja trĹžiĹĄta servisnih usluga. Projekt je nastao pra enjem i analizom globalnih i lokalnih doga anja u automobilskoj industriji radi postizanja maksimalnog uspjeha autoku a, osiguravatelja, distributera automobilskih dijelova i servisnih radionica na zadovoljstvo krajnjih korisnika usluga. GodiĹĄnji promet njihovih lanica, kojih ima viĹĄe od stotinu, iznosi oko dvije milijarde kuna, ĹĄto dovoljno svjedo i o njihovoj trĹžiĹĄnoj snazi.

Beneficije svima

"UdruĹživanjem u Multibrand Servis odgovaramo na potrebe trĹžiĹĄta i stvaramo modernu organizaciju konkurentnu i u okvirima Europske unije. Kroz naĹĄ klaster dobavlja i dobivaju mreĹžu kvalitetnih kupaca, korisnici brzu, kvalitetnu i transparentnu uslugu, a servisni partneri bolje cijene i dostupnost rezervnih dijelova, lakĹĄu naplatu potraĹživanja te viĹĄe

Davor Strineka, direktor Multibrand Servisa: "Nije nam interes prodavati robu i dijelove u radionicama kao ostale servisne i prodajne mreĹže, ve stvoriti klaster koji e prebroditi krizu u autoindustriji" SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

posla u radionici, ĹĄto je cilj kojem svi zajedno teĹžimo.

Nije nam interes prodavati robu i dijelove u radionicama kao ostale servisne i prodajne mreĹže, ve stvoriti doma i klaster koji e udovoljiti svim zahtjevima trĹžiĹĄta i prebroditi krizu u autoindustriji. Zajedni kom suradnjom obuhva amo podru ja rada koja su ve ini partnera pojedina no teĹže ostvariva i nedostupna, poput najboljih uvjeta kod dobavlja a, zajedni kih marketinĹĄkih aktivnosti, pravnog i financijskog savjetovanja, supervizije u radu s osiguravaju im ku ama i dobivanjem licencija prilikom ulaska u EU", istaknuo je

Davor Strineka, direktor Multibrand Servisa.

Skupa promocija

Ambiciozni tim ljudi sa Strinekom na elu radi promocije klastera pokrenut e pet milijuna vrijednu marketinĹĄku kampanju, ĹĄto projekt ini marketinĹĄki najskupljim u povijesti hrvatske autoindustrije.

"Vjerujemo u naĹĄ projekt i ne Ĺželimo ga svesti samo na doma e trĹžiĹĄte.

Ve u svibnju planiramo izlazak u zemlje bivĹĄe Jugoslavije i proboj na trĹžiĹĄta jugoisto ne Europe", dodao je direktor novog klastera.

Hrvoje Reljanovi

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

12

hrvatskih tvrtki iz podru ja proizvodnje vina te jedna udruga hrvatskih proizvo a a vina sudjelovat e na sajmu vina i jakih alkoholnih pi a Beo Wine Fair 2011 u Beogradu od 24. do 27. velja e

business.hr Srijeda 23/2/2011

ZAGREB WINE GOURMET FESTIVAL

IzlaĹže 130 vinara, 500 vina za degustaciju etvrti internacionalni festival vina i gastronomije Zagreb Wine Gourmet Festival odrĹžat e se 25. i 26. velja e u zagreba kom Muzeju suvremene umjetnosti, a okupit e 130 izlaga a iz Hrvatske i inozemstva, najavila je na ju eraĹĄnjoj konferenciji za novinare direktorica festivala Ingrid Badurina.

"Izlaga i e predstaviti svoja vrhunska vina i delicije, pri emu e posjetitelji mo i degustirati gotovo 500 renomiranih vina. Za gastronomski dio festivala pobrinut e se chefovi iz Ĺ vedske, Brazila, Francuske, Italije, Austrije, Slovenije i Hrvatske", navela je Badurina.

Tijekom dva festivalska dana odrĹžat e se specijalne degustacije pomno biranih vina te brojne kuharske prezentacije i radionice. Na okruglom stolu o perspektivi i potencijalima hrvatskog

vina i vinskog turizma sudjelovat e Sarah Kemp, glavna urednica britanskog izdanja magazina Decanter, Tony Hodges, stru njak za brendiranje, Gabriella Opaz, organizatorica europske blogerske konferencije EWBC, a hrvatsku e stranu predstavljati Ivica MatoĹĄevi iz Vinistre, uro Horvat iz Agrokor vina i SaĹĄa Ĺ piranec, autor vodi a o vinima Hrvatske.

Tako er, prvi put e se u Hrvatskoj predstaviti svjetska organizacija vinskih profesionalaca sa sjediĹĄtem u Londonu Institute of Masters of Wine.

"Festival je mjesto susreta hotelijera, ugostitelja, vlasnika restorana i vinoteka, F&B (food and beverage) menadĹžera, trgovaca vinima i distributera", ustvrdila je Ingrid Badurina.

I. Habjanec

INGRID BADURINA, direktorica festivala SNIMIO HRVOJE DOMINI

MARKETING

Kampanja za novi BMW-ov podbrend Zagreb. ProĹĄloga je vikenda u MĂźnchenu predstavljena kampanja za novi BMWov podbrend, koji e 2013. biti predstavljen kroz dva modela - BMW i3 i BMW i8. Iz BMW grupe najavljuju i znatno proĹĄirenje spektra mobilnih usluga, zbog ega je New Yorku osnovana investicijska kompanija, BMW i Ventures, sa 100 mili-

juna dolara investicijskog kapitala.

BMW i brend sadrĹžava dijelove automobila i usluga koji su se razvijali od 2007. kao dio projekta i radne skupine koja je istraĹživala rjeĹĄenja za odrĹživu mobilnost. Odgovor je to na pove anu potraĹžnju za alternativnim pogonima kao ĹĄto su el. vozni sustavi i hibridi.

BMW i8 i BMW i3 proizvodit e se u tvornici u Leipzigu. Oko 400 milijuna eura bit e uloĹženo u nova tvorni ka postrojenja te e se tako do 2013. otvoriti i novih 800 radnih mjesta. B.hr

KARIJERE

Novi tim Spirale izvrsnosti

Zagreb. Konzultanstka ku a u domeni prodaje i organizacijskog upravljanja Spirala izvrsnosti dobila je novu direktoricu Hrvojku Kulte. DosadaĹĄnji gl. direktor i osniva Bojan Klari u prosincu je otiĹĄao u Atlantic na duĹžnost izvrĹĄnog direktora u diviziji Distribucija. H. Kutle radila je u Ina trgovini, Zvijezdi te Iskon internetu. ViĹĄim savjetnikom za prodaju imenovan je Darijo Mateljak. B.hr

UdruĹžuju se 5000 proizvoÄ‘aÄ?i 750 buÄ?ina ulja BROJKE

hektara u Hrvatskoj je pod bu om

tisu a litara ulja godiĹĄnja je proizvodnja

U POZITIVI I BEZ POTICAJA Dvadesetak proizvo a a bu ina ulja preko udruge planira potaknuti izvoz tog proizvoda, koji je i njegova osnova prednost: EU nije odredila kvotu za bu ino ulje i koĹĄtice, pa su mogu nosti izvoza tih proizvoda neograni ene Dvadesetak proizvo a a bu ina ulja okupit e se danas u Ivani Gradu kako bi osnovali udrugu. Njihovi su ciljevi razvijanje robne marke bu ina ulja, zaĹĄtita zemljopisnog podrijetla, zajedni ki nastup prema drĹžavnim institucijama i poticanje izvoza tog proizvoda.

Za predsjednika udruge predloĹžen je proizvo a bu ina ulja iz PoĹžege Ivan Grbi , koji kaĹže da se bu a u Hrvatskoj uzgaja na 5000 hektara, a godiĹĄnje se proizvede oko 750 tisu a litara ulja.

Od 70 do 180 kuna

Najve i dio ulja proda se na doma em trĹžiĹĄtu, a manje koli ine zavrĹĄe u izvozu.

"Stranac ne e kupiti naĹĄe

ulje nego ho e sirovinu koju onda razrje uje, preta e u bo ice i prodaje pod svojom etiketom. U Hrvatskoj su etiri proizvo a a prisutna u trgova kim lancima. Ulje se prodaje u tri kategorije: djevi ansko, bu ino i salatno ulje, a raspon cijena je od 70 do 180 kuna po litri", kaĹže Grbi .

S obzirom na cjelokupno stanje u doma em agraru, zanimljivo je da u tom segmentu biljne proizvodnje i prerade nema poticaja, a proizvo a i posluju pozitivno.

"Bu a je mala kultura, nije svrstana me u prioritete i to bismo htjeli promijeniti. Imali smo problema i oko ishodovanja poljoprivrednog poticaja po hekta-

ru. Na kraju smo uspjeli i to nas je ohrabrilo", objaĹĄnjava predsjednik udruge, u kojoj poru uju da im je cilj oko bu ina ulja kreirati sli nu pri u kao ĹĄto je to u injeno s maslinovim uljem.

Proizvodnja uljnih bu a i bu ina ulja veĹže se ponajprije uz Slavoniju, Hrvatsko zagorje, Podravinu, Me imurje i Moslavinu.

MreĹža kooperanata

I bez drĹžavnih poticaja poljoprivrednici su prepoznali dohodovne mogu nosti te kulture i uloĹžili vlastita sredstva u proizvodnju bu a i pogone za njihovu preradu u bu ino ulje. Razvili su i kooperantske odnose s uzgajiva ima bu e, koji se tako er mogu pridruĹžiti udruzi.

Kao prednost uzgoja i prerade bu e uljari isti u da Europska unija nije odredila kvotu za bu ino ulje i koĹĄtice, tako da su mogu nosti izvoza tih proizvoda neograni ene. Inicijativu za osnivanje udruge radi ve e prepoznatljivosti i zaĹĄtite svojih interesa proizvo a i bu ina ulja pokrenuli su u listopadu proĹĄle godine nakon 6. bu ijade u Ivani Gradu.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OKRETANJE USLUGAMA

Hrvatski IT i tehnologija Siemens proizvodnju seli u Kinu

Srijeda 23/2/2011

ANDROID

hvaljuju i njima, Appleov App Store i dalje dominira u svijetu mobilnih aplikacija. Appleova mobilna platforma ima 82,7 posto globalnog tržišnog udjela mobilnih aplikacija pa je prošle godine od toga zaradio 1,78 milijardi dolara. Androidov je prihod 2010. bio 102 milijuna dolara, odnosno 4,7 posto globalnog tržišta. Godine 2009. App Store je imao tržišni udjel od 92,8 posto, a lani je izgubio više od 10 posto, što se može zahvaliti najve im dijelom Androidu, a nešto manje Nokijinom du anu Ovi Store i BlackBerry app Worldu. G. K.

Rast ve i od 861 posto > hr proizvodnja > IT svijet > poslovi u regiji

14-15 business.hr Srijeda 23/2/2011

Android je najbrže rastu a mobilna platforma u povijesti. Taj je Googleov operativni sustav u posljednjih 12 mjeseci imao prili no nevjerojatan rast od 861 posto pa za Android sada postoji više od 250.000 aplikacija, a mobilni ure aji u svijetu broje se u milijunima. Nitko nije mogao predvidjeti takav uspjeh Androida kada ga je Google predstavio 2008. godine. Sljede e godine Googleov Android

ostvario je 11 milijuna ameri kih dolara prihoda. U drugoj je godini, 2010., taj prihod iznosio ak 102 milijuna. I prodaja aplikacija rasla je nevjerojatnom brzinom, ak i za one platforme koje same nisu imale toliko brz rast.

Bez obzira na to što netko može re i da je nevjerojatan rast prodaje rezultat malog po etnog tržišnog udjela, pokazatelji su zadivljuju i. Za-

Siemens seli proizvodnju iz Jankomira u Kinu

S

SIEMENS U HRVATSKOJ Siemens AG u Hrvatskoj e proširivati poslovanja djelatnostima koje zahtijevaju visok stupanj stru nih znanja u razvoju ure aja za procesna mjerenja i upravljanja, a u podru ju razvoja i ispitivanja prototipa novih proizvoda namjerava otvoriti nova radna mjesta

iemens AG do kraja rujna ove godine završit e proizvodnju transmitera tlaka i temperature u zagreba kom Jankomiru te proširiti svoje poslovanje u Hrvatskoj na razvoj i ispitivanje funkcionalnosti proizvoda iz podru ja automatizacije, priop eno je iz Korporativnih komunikacija Siemensa d.d.

Dalian u Kini

BROJKE

995

zaposlenih u središnjem uredu u Zagrebu te u regionalnim uredima u Osijeku, Splitu i Rijeci

917,2 47,7 milijuna kuna prihoda

967,7 milijuna kuna novih narudžbi

FOTO SKLEDAR/CROPIX

milijuna kuna dobiti prije oporezivanja i kamata u prošloj godini

Analiza dosadašnje proizvodnje na Jankomiru pokazala je da se radi o proizvodima ija proizvodnja u Siemensovu okruženju u Hrvatskoj nije ekonomski opravdana.

Postoje e i budu e serije proizvoda bit e preba ene na druge lokacije unutar Siemensove proizvodne mreže poput Siemensove tvornice u Dalianu u Kini, navodi se u priop enju i dodaje kako je namjera tvrtke Siemens AG proširiti aktivnosti u Hrvatskoj koje zahtijevaju visok stupanj stru nih znanja u podru ju razvoja ure aja za procesna mjerenja i upravljanja jer su se zaposlenici Siemensa Hrvatska pokazali kao odli ni stru njaci. Siemensovi eksperti u Zagrebu e nastaviti raditi sistemska ispitivanja za industrijska mjerila i upravlja ke sustave. U podru ju razvoja i ispitivanja prototipa novih

proizvoda u sljede em razdoblju Siemens Hrvatska planira otvoriti nova radna mjesta.

Program zbrinjavanja

"S obzirom na preusmjeravanje poslovanja, Siemens Hrvatska e 48 stalno zaposlenih u proizvodnji zbrinuti, ako bude mogu e, preraspodjelom na druga radna mjesta unutar koncerna Siemens, odlaskom u mirovinu, tj. kroz programe zbrinjavanja viška zaposlenika, poštuju i visoke standarde socijalne osjetljivosti kompanije", navodi Siemens, naglašavaju i kako se proširenjem poslovanja u podru ju razvoja i zapošljavanjem novih stru njaka Siemens Hrvatska nastavlja razvijati kao centar kompetencije unutar koncerna Siemens i otvara dodatne mogu nosti za globalnu suradnju i izvoz znanja. Siemens AG e nastaviti svoja kontinuirana ulaganja u Hrvatskoj kroz svoja društva Siemens d.d. i Osram te u Kon ar energetske transformatore (KPT), gdje je ve inski vlasnik. Siemensova ulaganja u posljednjih 17 godina osigurala su KPT-u tehnološki razvoj i izlazak na svjetsko tržište. Zahvaljuju i toj suradnji i Siemensovoj globalnoj prodajnoj mreži, KPT izvozi gotovo cijelu svoju proizvodnju. G. K.

Koji ti je tag?

Microsoft prvi put u Hrvatskoj javno prikazuje prednosti svoje tehnologije Tag kroz nagradnu igru povodom konferencije Microsoft WinDays11, koja će se održati u Rovinju od 4. do 8. travnja 2011. godine. Nagradna igra pod nazivom "Koji ti je tag?", čiji će se sudionici imati prilike upoznati s tom tehnologijom i njezinim prednostima, traje na području Zagreba do

13. ožujka.

U poslovnim centrima širom grada nalaze se plakati s oznakama Microsoft Tag, koje je potrebno skenirati mobilnim telefonom. Najsretniji i najspretniji nalaznici tagova bit će nagrađeni vrijednim nagradama, među kojima su kotizacija za poslovnu konferenciju WinDays11 Business, kamera, petnaest licencija za Microsoft Office Professional 2010., ruksaci, torbe, majice i brojne druge nagrade.

Tehnologija Microsoft Tag

omogućava kreiranje tagova s mnogo više informacija nego što je to slučaj s ostalim tag-tehnologijama, uključujući i klasične bar-kodove te QR kodove. Veličina Microsoft Tag koda uvijek je ista, neovisno o količini informacija koja je u njoj pohranjena, dok dimenzije QR koda znatno rastu s povećanjem broja informacija. Osim toga, Microsoft Tag kodovi prilagođeni su čitanju mobilnim uređajima i slabijoj kvaliteti kamera koje se u njima često nalaze. Njihov se krajnji

arhiva business.hr

Microsoft

izgled može prilagoditi željama onoga koji ga stvara.

Aplikacije za čitanje Microsoft Tag kodova na raspolaganju su za sve značajne mobilne platforme

- Windows Phone 7, iPhone, Android, BlackBerry, Symbian i Windows Mobile, dok Java aplikaciju mogu koristiti vlasnici svih ostalih vrsta mobilnih telefona. G. K.

Večera u Woodsideu O privatnim investicijama u IT američki predsjednik razgovarao je sa Steveom Jobsom, Markom Zuckerbergom, Carol Bartz, Johnom Chambersom, Dickom Costolom, Ellisonom Johnom Hennessyjem, Artom Levinsonom i Ericom Schmidtom

arhiva business.hr

Obama okupio deset lidera IT tvrtki Silicijske doline

N

a svom službenom posjetu Kaliforniji kao predsjednik SAD-a Barack Obama okupio je na večeri u gradiću Woodside doista probranu IT ekipu - za stolom se našlo deset lidera najvećih IT kompanija iz Silicijske doline te još neki od velikih investitora, kao što su John Doerr i njegova supruga. Uz bok Obami sjedili su Steve Jobs, osnivač i CIO Applea, te Mark Zuckerberg, osnivač i CEO Facebooka. Ništa manje zvučna nisu bila ni imena ostalih gostiju za stolom. Bili su tu i Carol Bartz, predsjednica i izvršna direktorica Yahooa, Cisco Systems CEO John

Chambers, izvršni direktor Twittera Dick Costolo; Oracleov CEO Larry Ellison te Netflixov Reed Hastings te predsjednik Sveučilišta Stanford John Hennessy, Genentechov predsjednik Art Levinson i Googleov izvršni direktor Eric Schmidt.

Nove komunikacije

Tema razgovora bila je dakako IT industrija, ali prije svega potencijali ove industrije za stvaranje novih radnih mjesta te mogućnosti školovanja.

Večera je, kako je objavljeno iz Bijele kuće, trajala oko dva sata, a nakon nje je iz Bijele kuće objavljeno da je predsjednik Obama pozvao Amerikance da ino-

vativnošću i obrazovanjem nadmaše ostatatak svijeta i povećaju kompetitivnost američkoga gospodarstva.

Predsjednik vjeruje da su američke kompanije poput ovih okupljenih na večeri vodeći investitori u kreativnost američkog naroda stvarajući vrhunske tehnologije i promovirajući nove komunikacijske nove mogućnosti komunikacije.

Javili se i kritičari

Obama je s okupljenima razmatrao mogućnosti investiranja istraživanja i razvoj kojima kojima bi cilj bio u sljedećih pet godina udvostručiti američki izvoz.

No nakon večere čuli su se i drukčiji tonovi. Obami-

ni kritičari iz Republikanske stranke sugeriraju da je predsjednik svojim putem u Kaliforniju, večerom s liderima IT industrije zapravo utirao put za reizbor 2012. i zapravo krenuo u kampanju te da su okupljeni IT lideri bili i velikodušni politički donatori, uglavnom u Demokratskoj uzroka. Deset Obamin gostiju doniralo je u posljednjih deset godina ukupno više od 900.000 dolara za izborne pobjede Obame i kandidata za Kongres u posljednjih deset godina. Koliko su to velike i ozbiljne donacije usporede li se primanjima i bogatstvom prisutnih na večeri, malo je teže procijeniti iz hrvatske perspektive. Ž. Š.

HI-TECH

Mikro Hi-Fi MCM770 > hr proizvodnja > IT svijet > poslovi u regiji

16 business.hr Srijeda 23/2/2011

Philipsov novi mikro HI-FI sustav MCM770 linije Heritage visokokvalitni je glazbeni sustav za najzahtjevnije audiofile.

Odlikuje ga kupolasti visokotonac s ugra enom svilenom membranom koji ostvaruje kristalno ist zvuk, koji upotopunjuju pretpoja ala s elektronkama za toplu i jasnu audioreprodukciju širokog

raspona. Sa zvu nicima 2x60 W može se pohvaliti i opcijom Digital Sound Control koja optimizira postavke zvuka prema glazbenim žanrovima i Dynamic Bass Boost tehnologijom koja uz samo jedan pritisak gumba još više pridonosi bogatstvu zvuka bez obzira na glasno u slušanja glazbe.

U zvu nom spektru visoke

i niske frekvencije obi no su manje akusti ne ljudskim ušima - posebice na nižim frekvencijama, ali je MCM770 riješio i taj

problem loudness opcijom koja poja ava niske i visoke tonove za što uravnoteženiji dojam reprodukcije zvuka. G. K.

DOBAR POSAO U MAKEDONIJI Gra ani Skoplja sada mogu dobiti trenuta ni uvid u generalni urbanisti ki plan (GUP) grada, pristupiti prostornim podacima o prometu, opskrbi vodom, kanalizaciji, toplifikaciji, telefonskim vodovima te infrastrukturi, prostornim podacima o školskim ustanovama, kulturi, turizmu…

KOCE TRAJANOVSKI I ANDREJ LON»ARI , gradona elnik Skoplja i direktor GDi Gisdata grupe za regiju južne i isto ne Europe, pustili su u rad novi gradski GIS sustav

G

Di Gisdata, jedna od vode ih tehnoloških tvrtki u regiji te najve a tvrtka za geoinformatiku u srednjoj i jugoisto noj Europi, prošlog je tjedna završila prvu fazu projekta Geografskog informacijskog sustava (GIS) za potrebe grada Skoplja. Sustav je na prigodnom skupu u rad službeno pustio gradona elnik Koce Trajanovski.

Rije je o servisu koji gra anima omogu uje trenuta ni uvid u generalni urbanisti ki plan (GUP) grada te pristup prostornim podacima grada o prometu, opskrbi vodom, kanalizaciji, toplifikaciji, telefonskim vodovima te infrastrukturi za opskrbu elektri nom energijom. Uz navedeno, GIS omogu uje uvid u središnju geobazu prostornih

podataka grada za podru ja poput obrazovanja (osnovne i srednje škole, fakulteti i sveu ilišta), kulture, turizma, prometa i diplomatskih misija. Korištenjem sustava gra ani mogu pretraživati lokacije po op inama, gradovima, ulicama ili ku nim brojevima, a u boljoj orijentaciji u prostoru pomaže i prate a satelitska snimka grada iz 2010. godine.

Višegodišnje iskustvo

"GIS rješenje koje smo pustili u rad u Skoplju plod je zajedni kog rada stru njaka iz GDi Gisdata operativnih kompanija u Makedoniji i Srbiji te višegodišnjeg iskustva u izradi i primjeni takvih sustava diljem regije", rekao je tim povodom Andrej Lon ari , direktor GDi Gisdata grupe za regiju južne i isto ne Europe, te istaknuo kako se Skoplje pridružilo zajed-

GRA ANI mogu jednostavno i lako koristiti geoinformacijske usluge

nici korisnika GDi Gisdatinih GIS rješenja koju ve ine Zagreb, Ljubljana, Beograd, In ija, Dubrovnik, Rovinj, Opatija, Budimpešta, Tirana i mnogi drugi manji gradovi u regiji.

Gradona elnik Skoplja Koce Trajanovski naveo je kako e uvo enje GIS-a i njegov daljnji razvoj pridonijeti podizanju kvalitete života gra ana Skoplja.

Geobaza prostornih podataka Skoplja dio je Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP) Republike Makedonije, a predstavlja skup mjera, normi, specifikacija i servisa radi uspostave elektroni ke državne uprave te u inkovitih metoda prikupljanja i upravljanja te razmjene i korištenja georeferenciranih prostornih podataka. U sklopu projekta je razvijena i aplikacija Gra anska inicijativa, a omogu-

uje brzu i u inkovitu komunikaciju izme u gra ana i gradske uprave.

Upravljanje gradom

Gra ani mogu postavljati pitanja ili konzultirati nadležna tijela gradske uprave o svemu što ih zanima vezano uz upravljanje gradom, mogu prijavljivati komunalne probleme poput neovlaštenog korištenja javnih površina, devastacije zelenila ili nedopuštenog odlaganja sme a te korištenjem GIS-a nadležnim ustanovama na mapi to no istaknuti problemati nu lokaciju. Ako je rije o pitanjima od javnog interesa, odgovor e biti javan i svima dostupan za pregled, a ako je predmet privatni, gra anin e odgovor zaprimiti na vlastitu adresu elektroni ke pošte ili e ga se o tijeku procesa obavijestiti telefonski.

G. K.

ARHIVA BUSINESS.HR

U Skoplju pušten u rad GDI Gisdatin informacijski sustav

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 23/2/2011

POSLJEDNJA REVIZIJA

TKO TOÂťNO TUMAÂťI ZAKON?

Srbija i Me unarodni monetarni fond u utorak su postigli dogovor o zavrĹĄetku posljednje revizije stand by aranĹžmana.

Klju na to ka pregovora bila je platforma Vlade za pregovore sa sindikatima o pove anju pla a. Dogovor e omogu iti Srbiji povla enje svote od oko 365 milijuna eura koji su namijenjeni podrĹĄci deviznim pri uvama zemlje. A. Pa.

Quaestus invest Borislava Ĺ kegre, koji upravlja fondom Quaestus nekretnine, podnio je tuĹžbu protiv Hanfina rjeĹĄenja objavljenog 18. sije nja.

Quaestus nekretine su objavile da je Quaestus Invest u ponedjeljak Upravnom sudu podnio tuĹžbu protiv rjeĹĄenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od 18. sije nja.

Hanfa je u tom fondu Quaestus

Srbija i MMF postigli dogovor

Quaestus tuĹži Hanfu

nekretninama naredila da smanji ulaganja u "tvrtke koje svoje poslovanje baziraju na nekretninama kao platformi za ostvarenje poslovne strategije", i to tako da ve 30. lipnja ove godine udjel takve imovine u ukupnoj imovini fonda ne iznosi viĹĄe od 90 posto.

Istim rjeĹĄenjem Hanfa je Quaestus investu zabranila raspolaganje imovinom Quaestus nekretnina "na na in da se imovina Fonda predvi ena za ulaganje u nekretnine koristi za dokapitalizaciju". N.R.

BORISLAV Ĺ KEGRO, vlasnik Quaestus investa, druĹĄtva za upravljanje fondovima SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Sjedinjene DrĹžave ulaga im atraktivnije od zemalja BR ULAZAK U DRUGU FAZU OPORAVKA Glavnu rije sada imaju gospodarski razvijene zemlje u kojima je industrija joĹĄ uvijek podzaposlena, a nezaposlenost stanovniĹĄtva relativno visoka pa nema inflatornih pritisaka, kojih se ulaga i u dionice tradicionalno klone

rodom), energiju ( iji e rast generirati sve ja a potraĹžnja zbog gospodarskog oporavka) i tehnologiju (na kojoj se ĹĄtedjelo tijekom recesijskog razdoblja).

Kina ve ura unata

Dionice na razvijenim trĹžiĹĄtima u posljednja su dva mjeseca ubiljeĹžile najve i rast od 1998. godine, dok su trĹžiĹĄta u razvoju zabiljeĹžila znatan pad. Siguran je to znak da se Amerika i Europa vra aju na scenu kao glavni motor globalnoga gospodarskog oporavka, piĹĄe Bloomberg. MSCI World indeks ( ije su sastavnice 24 razvijene zemlje) u ovoj je godini porastao 6,11 posto, ĹĄto mu je najbolji po etak u posljednjih 13 godina.

S druge strane, MSCI Emerging Markets ( ije su sastavnice zemlje u razvoju, poput zemalja BRIC), pao je dva posto. Nakon dvije godine do-

minacije zemlje BRIC-a maknute su s liste najpoĹželjnijih jer im je snaĹžan gospodarski rast donio inflaciju i podizanje kamatnih stopa.

SAD bolji od o ekivanja Žarko Buzuk, portfolio menadŞer OTP Investa, smatra da su ta trŞiťta u posljednje dvije godina bila iznimno atraktivna zato ťto su pokretala prvu fazu globalnog oporavka. Sada smo uťli u drugu fazu u kojoj su glavnu rije uzele gospodarski razvijene zemlje u kojima je industrija joť uvijek podzaposlena, a nezaposlenost stanovniťtva relativno je

visoka pa nema inflatornih pritisaka.

"Svaka je inflacija loĹĄa za dionice, a zbog niske inflacije u SAD-u i Europi dionice su postale zanimljive", kazao je Buzuk.

Prema njegovim rije ima, u posljednjih nekoliko tjedana najzanimljivije je ameri ko trĹžiĹĄte, u kojem je gospodarski rast i ve i nego ĹĄto se mislilo, a Europa joĹĄ malo kaska. Kao poĹželjne sektore Buzuk je izdvojio prehranu (koja prosperira ve desetak godina zbog demografskog rasta i potraĹžnje koju taj sektor kombinira s defenzivnom ulaga kom pri-

Ilirika Investments preporu uje pak ulaganje u energiju i sirovine. Predsjednik Uprave Ilirike Ivan Ivin smatra su ulaga i nakon solidnih prinosa u BRIC-u u proĹĄloj godini to Ĺželjeli realizirati i na vrijeme krenuti na Zapad.

"Na razvijenim trĹžiĹĄtima je bilo monetarnih problema, ponajviĹĄe u Kini s kamatama. Sve te injenice ve su ugra ena u korekciju naniĹže koja je dogodila po etkom godine. Sli na stvar dogodila se i po etkom proĹĄle godine, kada je BRIC bio u gubitku da bi na kraju ipak ostvario prinos ve i od 22 posto. Sli an scenarij o ekujemo i u ovoj godini", zaklju io je Ivin.

Odbijanac u EU Globalni igra i klade se da e SAD s bruto doma i proizvodom tri puta ve im od kineskog i japanskog biti glavni motor gospodarskog rasta. Pokazatelj snaĹžnog oporavka je i ameri ki uvoz, koji je u prosincu iznosio 203,5 milijardi dolara, a indeks potroĹĄa kog povje-

OGLAS

ima Zbog Libije nafta u Londonu RIC-a skočila na 108,50 dolara!

GEOPOLITIČKE NAPETOSTI

Na porast cijena nafte znatno je utjecala eskalacija nemira i sukoba na sjeveru Afrike, u Alžiru, Tunisu, Egiptu, no najviše aktualni neredi u Libiji, koja je s dnevnom proizvodnjom od 1,65 milijuna barela treći najveći afrički proizvođač sirove nafte

Žarko Buzuk, portfolio menadžer u OTP Investu, kaže kako su prehrana, energija i tehnologija tri glavna sektora poželjna za ulaganje

snimio saša Ćetković renja skočio je na najvišu razinu u posljednje tri godine. Referentni Standards & Poor's indeks od početka ožujka 2009. godine gotovo se udvostručio nakon što su korporativne dobiti probile sva očekivanja.

Zanimljivost je da su se sa dna odbila i tržišta Grčke, Španjolske i Italije, čiji su dobici u ovoj godini premašili 10 posto nakon što su ulagači povjerovali da će Europu iz recesije izvući fascinantan rast francuskog i njemačkoga gospodarstva.

Nikola Sučec

Osjetljivo svjetsko tržište sirove nafte posljednjih dana osjeća direktne posljedice nemira i nestabilnosti na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike, zbog čega su cijene sirove nafte samo u posljednja 24 sata skočile za više od šest posto.

Nakon što je cijena sirove nafte na londonskom tržištu (tzv. brent crude), koje kontrolira dvije trećine svjetskog tržišta 'crnog zlata', u ranim jutarnjim satima utorka skočila na čak 108,50 dolara za barel, što je najveća razina od drastičnog skoka cijena iz prve polovine 2008. godine, tijekom dana je nešto opala, pa je oko 12 sati iznosila 106,60 dolara. No znatan rast zabilježen je i na tradicionalno stabilnijoj newyorškoj robnoj burzi (Nymex), na kojoj je u utorak ujutro barel nafte prodavan za 93,44 dolara.

Stablinije na NYMEX-u Američko tržište nafte, naime, za sada donekle odolijeva drastičnom poskupljenju sirovina zahvaljujući znatnim rezervama nafte i vlastitoj proizvodnji

derivata. I na OPEC-ovu tržištu sirove nafte barel je dan prije, u ponedjeljak, dostigao visokih 100,59 dolara.

Velike rezerve Libije Na porast cijena nafte znatno je utjecala eskalacija nemira i sukoba na sjeveru Afrike (Alžir, Tunis, Egipat), no najviše aktualni neredi u Libiji, koja je s dnevnom proizvodnjom od 1,65 milijuna barela treći najveći afrički proizvođač sirove nafte. No tlo Libije, prema rezultatima dosadašnjih geoloških istraživanja, krije goleme rezerve još neotkrivene nafte na koje svjetsko tržište i te kako računa u budućnosti, što je dodatni faktor moguće nestabilnosti s obzirom na činjenicu da je porast nasilja u tom dijelu svijeta natjerao i neke svjetske naftne

kompanije (BP, Shell, Statoil, Gazprom) da zaustave već započete radove na pripremi bušotina i istraživanju novih izvora nafte. Nestabilnosti u dijelu Bliskog istoka i Afrike zaprijetile su poremećajima u opskrbi svjetskog tržišta naftnim derivatima i plinom, što se automatski odrazilo i na rast cijena nafte, a strah od nastavka sukoba i nereda, prema procjenama stručnjaka, cijene nafte bi u sljedećim tjednima mogao potjerati do neslućenih visina.

Prema predviđanjima nekih svjetskih energetskih stručnjaka, proizvodnja naftnih derivata iz konvencionalnih ležišta upravo 2010./2011. godine dostiže svoj vrhunac, nakon čega bi količine iscrpljene nafte iz poznatih izvora u sljedećem desetljeću trebale

Moamer Gadafi, libijski vođa revolucije i države, represijom prema pobunjenicima vodi zemlju u građanski rat, što diže cijene nafte arhiva b.hr početi opadati, što bi također moglo djelovati na rast cijena derivata u svijetu.

Sandra Carić Herceg sandra.caric@business.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Privredne banke Zagreb u utorak je zabiljeĹžila drugu najve u dnevnu stopu rasta na Zagreba koj burzi. ViĹĄe od nje rasla je samo Jamnica, ali je u utorak protrgovano samo jednom dionicom tog proizvo a a vode. PBZ-om je ukupno protrgovano u vrijednosti od 225.593 kune, ĹĄto je viĹĄe nego dvostruko viĹĄe od prethodnog dana. Velikim rastom od 5,81 posto anuliran je pad od ponedjeljka, a posrijedi je i najve a dnevna stopa rasta u ovoj godini.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ericsson Nikola Tesla Ina-industrija nafte d.d.

KaĹĄtelanski staklenici Belje AD Plastik Slavonski zatvoreni investicijski fond Dalekovod Institut IGH Dom holding Adris grupa Jadranski naftovod Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Kon ar - elektroindustrija Luka Plo e Atlantska plovidba d.d.

Atlantic grupa Ingra Uljanik plovidba Privredna banka Zagreb Plava laguna Jadroplov d.d.

Zagreba ka banka Franck prehrambena industrija Jadranska banka Tisak Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat.

Petrokemija Tankerska plovidba Zvijezda Tehnika Vupik Luka Rijeka Croatia osiguranje d.d.

Slatinska banka akove ki mlinovi Fima validus Podravka prehrambena industrija d.d.

Industrogradnja d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Razvitak d.d.

Jamnica HTP Kor ula uro akovi holding Laguna Novigrad Konzum HGspot Maistra Jadransko osiguranje KraĹĄ, prehrambena industrija Kon ar LoĹĄinjska plovidba EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge SN holding Adris grupa Ledo OT-optima telekom d.d.

Riviera Pore Valamar grupa Viadukt BeliĹĄ e Chromos agro Vaba d.d. banka VaraĹždin Zve evo, prehrambena industrija Lav evi Badel 1862 Finvest Corp Kon ar Imperial hotelijerstvo Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

Slobodna Dalmacija Hoteli Makarska Dioki d.d.

Karlova ka banka Auto Hrvatska Atlas, turisti ka agencija TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Dukat Koka Istraturist Umag d.d.

HUP - Zagreb Atlas nekretnine

+ Vrijednosnica KaĹĄtelanskih staklenika nastavila je i u utorak sa svojom izvedbom koju posljednjih nekoliko tjedana karakteriziraju vrlo visoke stope promjene. Za razliku od prethodnih dana, dionica KaĹĄtelanskih staklenika u utorak je zabiljeĹžila kretanje u negativnom smjeru te joj je cijena pala na 3990 kuna uz promet neĹĄto ve i od milijun kuna. KaĹĄtelanski staklenici tako ve tre i dan zaredom biljeĹže visoku likvidnost.

CROBEX: -0,85%

Redovan promet: 34.673.465,30 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

278.50 1,580.12 3,626.01 3,990.00 95.00 122.00 26.00 266.00 2,080.05 44.65 267.02 3,100.00 449.98 574.00 1,381.00 752.07 797.00 14.59 631.00 652.10 1,705.00 157.00 259.00 861.22 2,500.00 187.10 390.00 154.00 1,300.00 3,850.00 1,400.27 89.01 222.02 6,000.00 112.00 3,850.00 9.85 318.00 502.00 5,900.00 58.00 50,000.00 83.01 35.07 9.50 217.00 18.01 62.90 3,140.00 434.10 1,200.00 136.10 740.00 170.00 307.26 6,507.00 30.00 210.00 41.25 280.00 599.90 408.95 72.00 120.00 212.15 70.17 114.10 1,131.19 182.03 15.50 30.51 66.31 78.08 65.00 382.01 17.80 34.00 530.12 260.00 285.00 1,399.00 39.50

287.00 1,645.00 3,651.00 4,588.88 98.40 131.30 26.50 274.95 2,219.10 45.74 271.00 3,150.00 458.96 580.00 1,430.00 765.00 802.00 15.00 648.99 690.00 1,705.00 161.04 262.01 881.24 2,512.00 196.07 390.00 158.98 1,300.00 4,000.00 1,438.35 94.00 233.98 6,100.00 112.15 3,850.00 10.70 322.00 502.00 5,905.00 58.00 50,000.00 85.50 36.00 9.50 217.01 19.08 62.91 3,140.00 443.00 1,201.00 150.00 740.00 170.00 307.26 6,508.50 31.00 227.00 41.26 281.03 599.90 408.95 72.00 120.07 212.16 72.00 114.10 1,135.11 182.03 16.00 36.00 66.31 79.00 65.00 382.01 17.80 34.00 530.12 260.00 285.00 1,399.00 39.50

280.50 1,605.11 3,650.00 3,990.00 97.55 127.03 26.50 266.00 2,117.18 45.70 267.04 3,130.00 452.45 574.00 1,430.00 755.51 798.00 14.65 638.00 690.00 1,705.00 159.97 260.00 878.40 2,500.00 187.10 390.00 157.00 1,300.00 3,850.00 1,402.00 89.24 222.02 6,100.00 112.00 3,850.00 10.02 318.05 502.00 5,900.00 58.00 50,000.00 83.01 35.11 9.50 217.00 19.00 62.90 3,140.00 434.15 1,201.00 149.90 740.00 170.00 307.26 6,507.00 30.10 210.00 41.25 280.00 599.90 408.95 72.00 120.00 212.15 70.17 114.10 1,131.19 182.03 15.50 30.51 66.31 79.00 65.00 382.01 17.80 34.00 530.12 260.00 285.00 1,399.00 39.50

-1.92% -0.89% 0.55% -13.26% -1.47% -3.84% 1.92% -1.88% -0.23% 2.33% -1.10% 0.97% 0.54% -1.03% 1.42% -1.50% -0.25% -2.66% -0.31% 5.81% -2.01% -0.74% -0.76% -0.21% -3.10% -5.04% 0.00% -0.01% -0.16% -6.10% -2.52% -0.97% -2.62% 0.00% -5.08% 0.00% 0.40% -1.23% 0.00% -0.08% 1.75% 11.13% 3.76% -2.80% 2.70% 0.00% -0.42% -0.94% 4.67% -1.82% -3.53% -0.07% 0.00% 0.00% -0.88% -5.70% -2.90% -8.70% -4.05% -4.76% 0.00% 2.08% -0.24% -4.69% -3.35% -5.81% -4.12% -1.64% -1.61% -0.32% -8.93% 0.17% -10.13% 3.16% 0.00% -6.32% 0.59% 3.95% 0.00% -0.35% 0.00% 1.28%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

45,899 3,056 459 335 13,249 9,313 44,526 4,056 370 15,073 2,201 179 1,186 912 343 615 562 21,627 409 329 127 1,115 612 169 50 636 300 745 85 26 73 1,118 427 15 762 20 7,251 214 134 10 1,000 1 500 1,111 4,000 158 1,800 500 10 67 24 185 35 137 66 3 557 73 370 50 22 30 170 100 54 147 90 9 50 475 194 90 69 77 12 224 97 6 12 10 2 51

12,980,278.53 4,991,367.73 1,674,765.99 1,412,479.46 1,282,151.93 1,190,923.44 1,178,915.50 1,092,857.41 797,001.39 680,937.89 591,851.02 560,280.00 535,785.99 526,365.28 480,473.79 466,397.22 449,720.07 320,605.02 260,459.57 225,593.29 216,535.00 177,034.10 159,730.08 147,428.12 125,125.00 122,245.26 117,000.00 116,349.54 110,500.00 103,821.00 103,766.77 100,859.38 97,284.05 90,700.03 85,374.00 77,000.00 74,273.53 68,661.86 67,268.00 59,030.00 58,000.00 50,000.00 42,047.24 39,299.33 38,000.00 34,286.07 34,091.80 31,451.40 31,400.00 29,148.10 28,806.00 26,336.30 25,900.00 23,290.00 20,279.16 19,523.77 16,932.32 16,264.95 15,264.50 14,040.61 13,197.80 12,268.50 12,240.00 12,002.88 11,456.59 10,373.39 10,269.00 10,196.52 9,101.50 7,435.10 6,192.20 5,967.90 5,437.20 5,005.00 4,584.12 3,987.20 3,298.00 3,180.72 3,120.00 2,850.00 2,798.00 2,014.50

22,969.73 2,137.44 36,500.00 453.24 801.42 533.47 88.68 610.15 335.74 341.25 1,811.63 2,325.11 627.40 1,476.40 318.34 1,054.33 2,660.77 109.88 370.04 13,161.59 931.47 261.82 16,652.58 375.23 299.06 446.53 82.15 524.56 814.30 385.99 265.62 134.35 1,327.79 53.38 102.92 404.25 27.07 1,723.83 227.10 1,814.83 123.14 1,106.30 35.48 113.65 148.17 4,926.52 6.27 688.40 392.50 596.36 233.22 99.30 328.75 462.40 2,954.58 1,432.65 84.88 767.24 259.69 127.91 698.47 49.28 127.01 36.94 101.45 52.78 70.49 69.49 115.74 29.77 159.30 74.23 319.32 87.05 191.01 33.90 12.85 1,590.36 234.84 1,332.37 659.46 131.76

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,181.00 1,625.00 612.00 54.00 80.21 15.15 217.00 1,106.00 27.87 242.21 2,332.01 290.00 430.00 1,160.03 705.00 657.10 14.13 533.13 461.06 1,345.00 124.01 200.00 655.38 2,300.00 135.00 390.00 105.50 1,140.00 2,851.00 871.01 41.77 161.54 4,500.00 98.00 2,950.00 5.00 240.00 292.00 4,502.00 56.00 31,101.00 57.00 22.36 8.80 145.00 18.01 51.00 2,486.50 320.00 975.00 121.00 740.00 80.00 286.07 4,720.12 25.00 140.00 28.00 190.00 420.00 295.05 54.00 84.32 161.10 58.00 85.00 909.99 150.00 11.14 20.01 61.00 70.00 53.00 302.00 17.80 13.05 251.00 183.12 280.00 1,115.16 20.50

332.84 1,777.00 3,680.00 4,990.00 118.99 146.00 34.96 390.00 3,289.00 50.00 318.99 3,520.00 507.77 594.99 2,093.00 1,044.18 829.99 40.81 675.00 708.00 1,740.00 190.30 289.98 944.00 3,100.00 274.95 390.00 184.73 1,615.00 4,510.00 1,909.99 230.00 255.00 6,100.00 132.37 4,000.00 29.01 355.00 598.00 5,999.99 58.00 50,000.00 140.00 52.00 10.70 225.50 45.00 76.00 3,401.00 497.02 2,450.00 173.00 740.00 245.00 373.00 6,900.00 44.80 259.65 46.00 361.00 600.00 441.50 95.00 164.00 279.00 116.00 136.00 2,198.00 214.95 36.40 64.98 105.00 130.98 76.90 519.00 28.00 34.90 530.12 300.00 395.00 1,720.00 46.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,80 10,30 160,10 5,29 0,73 17,40 86,10 37,00 252,00 23,00 355,00 0,73 13,00

61,80 10,50 164,00 5,32 0,76 17,75 89,00 39,00 254,40 23,00 356,00 0,73 13,59

61,50 10,32 160,10 5,31 0,74 17,61 88,00 38,00 254,40 23,00 355,00 0,73 13,00

61,42 10,32 162,18 5,30 0,75 17,59 88,21 37,87 252,70 23,00 355,12 0,73 13,01

1,62 36,25 83,00 0,58 1,45 6,70 0,60 4,99 36,51

1,66 37,00 83,00 0,58 1,45 7,00 0,60 5,00 37,00

1,66 36,84 83,00 0,58 1,45 7,00 0,60 5,00 36,98

1,65 0,37 0,83 0,58 1,45 6,98 0,60 4,99 0,37

33,50 30,50 29,50 75,00 97,00 4,95 18,00 41,01 21,50 15,10 5,50 80,48

34,80 32,01 31,00 75,00 97,00 5,09 18,00 41,01 21,79 15,15 5,59 83,50

33,50 31,00 29,52 75,00 97,00 5,09 18,00 41,01 21,77 15,14 5,50 83,50

33,75 30,94 29,51 75,00 97,00 5,04 18,00 41,01 21,72 15,12 5,52 83,18

4.200,00 491,00 530,00 995,00 7.800,00 785,00 8.600,00 346,00 6.500,00 2.640,00 30.090,00 2.116,00 970,00 74,00 86,00

4.280,00 493,00 530,00 1.015,00 8.000,00 785,00 8.702,00 346,00 6.600,00 2.700,00 31.600,00 2.126,00 995,00 74,00 86,10

4.251,00 491,00 530,00 1.013,00 7.963,00 785,00 8.693,00 346,00 6.520,00 2.693,00 31.234,00 2.119,00 986,00 74,00 86,09

4.250,96 491,27 530,00 1.011,88 7.962,70 785,00 8.693,44 346,00 6.520,21 2.693,27 31.234,23 2.118,98 986,16 74,00 86,09

4.327,00 60,00 198,00 530,00 750,00 7.380,00 605,00 1.900,00 3.630,00 91,00 4.100,00 3.700,00 170,00

4.400,00 60,00 210,00 530,00 767,00 7.401,00 610,00 1.900,00 3.630,00 91,00 4.100,00 3.700,00 170,00

4.364,77 60,00 203,87 530,00 753,27 7.395,91 607,31 1.900,00 3.630,00 91,00 4.100,00 3.700,00 170,00

4.364,77 60,00 203,87 530,00 753,27 7.395,91 607,31 1.900,00 3.630,00 55,97 4.100,00 3.700,00 170,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR MELR KDIR NF1N ZVTG TLSG KDHR PETG DPRG SALR PBGS PILR

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATOR KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE KD GROUP PETROL DELO PRODAJA SALUS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK PIVOVARNA LASKO

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA L FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TRGOVINA BORAC D.D. TRAVNIK FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Ekonomija a.d. Jarkovac Agrobanka a.d. Beograd Neoplanta a.d. Novi Sad Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Metalac a.d. Gornji Milanovac Komercijalna banka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Sloga a.d. Perlez Obveznice RS serije A2014K

ALKALOID SKOPJE DOJRAN AD NOV DOJRAN Stil a.d. Kraljevo MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO Besko a.d. Vlasotince Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ZITO LUKS SKOPJE

770.041,31 121.179,72 84.174,70 46.330,14 42.325,82 32.524,06 31.404,52 20.448,60 18.447,45 16.031,00 14.560,00 13.827,09 12.281,41

1,84 % 0,93 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 2,94 % 9,09 % 0,00 % 1,29 %

20460 77912 24297 31468 10663 1098 11000 959 12000

33.758,39 28.704,85 20.166,51 18.251,44 15.461,35 7.666,00 6.600,00 4.787,07 4.428,15

-3,74 % 243652 -2,30 % 243652 -4,77 % 244714 0,00 % 11439 0,00 % 5766 3,88 % 8890 9,09 % 1367 1,94 % 500 0,23 % 943 -0,20 % 1300 -5,17 % 3490 4,21 % 169

8.222.569,58 7.539.415,81 7.222.423,60 857.925,00 559.302,00 44.825,17 24.606,00 20.505,00 20.484,74 19.657,92 19.281,00 14.058,35

Aeridrim Nikola Tesla +9,96% Fabrika duhana Sarajevo +4,21% Komerc. banka Beograd +4,11% Rade Kon ar Skopje +2,7% Zavarovalnica Triglav +1,21%

Telekom Srpske

Šipad komerc Stil Kraljevo Mercator Aik banka Niš Agrobanka

-5,7% -3,21% -2,97% -0,74% -0,4%

Energoinvest Sarajevo

+1,84 -5,17 Banjalu ki indeks BIRS bio je u utorak jedan od rijetkih regijskih u plusu, a njegova vrijednost rasla je više od jedan posto, popevši se na 1026,31 bod. Najlikvidnija na popisu bila je dionica banjalu kog Telekoma Srpske iji je promet iznosio 33.758 konvertibilnih maraka, a cijena zabilježila rast od 1,84 posto.

Posljednja zabilježena iznosila je tako 1,66 KM, što je bila i najviša cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tim izdanjem.

Padom cijene ve im od pet posto na Sarajevskoj burzi istaknula se dionica Energoinvesta iji je ukupan promet u utorak iznosio 19.281 konvertibilnu marku. Cijena dionice tijekom dana kretala se od 5,5 KM, koliko je iznosila i posljednja zabilježena, do najviših 5,59 KM, a vlasnika je promijenilo 3490 dionica. Indeks Sarajevske burze SASX-10 potonuo je 0,74 posto, na 1092,37 bodova, dok je širi SASX-30 bio u minusu od 0,44 posto.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK DOJR STIL TEL CEVI BESK GRNT RADE SBT RMDEN05 TNB TPLF ZILU

12538 11738 519 8734 56631 1849 356 540 73 697 41 18838 944

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS AERO ENHL FITO EKNM AGBN NEOP JESV MTLC KMBN IMLK SJPT SLPZ A2014

0,16 % -0,05 % -2,97 % 0,19 % -2,77 % 1,21 % 0,00 % -1,30 % -0,04 % 0,00 % 0,00 % -0,14 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E FBIHKL FBIHKC BIGFRK3 TBOTRK1 FBIHK1A BHTSR BSNLR ENISR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-D RSDS-O-C HEDR-R-A TRZN-R-A KRIP-R-A HETR-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-B

+

Oznaka

Srijeda 23/2/2011

+

Powered by

business.hr

-0,75 % 15146 64.385.029,00 0,00 % 109333 53.712.218,00 9,96 % 45418 24.071.540,00 1,40 % 10560 10.685.470,00 0,45 % 1185 9.435.800,00 20,03 % 7000 5.495.000,00 -0,40 % 615 5.346.465,00 20,14 % 13099 4.532.254,00 0,31 % 645 4.205.533,00 0,22 % 1505 4.053.365,00 4,11 % 52 1.624.180,00 0,09 % 744 1.576.522,00 -1,30 % 1307 1.288.917,00 0,00 % 13200 976.800,00 -0,01 % 9600 826.436,50

valuta: MKD - makedonski denar -0,83 % 0,00 % -3,21 % -0,16 % -4,65 % -2,71 % -1,89 % 2,70 % -2,98 % 0,00 % -0,72 % -0,72 % 0,00 %

269 6509 1550 436 260 22 223 61 30 1500 15 15 196

1.174.122,00 390.540,00 316.000,00 231.080,00 195.850,00 162.710,00 135.430,00 115.900,00 108.900,00 83.949,96 61.500,00 55.500,00 33.320,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI -0,55% BIRS +1,06% 832,98 1.026,31 Belex15 +0,37% FIRS +0,36% 769,51 1.750,78 Belexline +0,36% MBI10 -1,34% 1.432,03 2.842,02 SASX10 -0,74% MONEX20 -0,34% 1.092,37 14,451.31 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,44% Stanje ponedjeljak 21. velja e 2011.

1.055,70 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,34% -0,38% 2.655,73 BUX +0,11% 22.395,73 -0,41% +0,13% -0,65% ATX 2.927,23 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,82% utorak 22. velja e 2011.

FTSE100 6.011,13

DAX 7.337,75

CAC40

4.071,31

MICEX 1,698.58

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,59% S&P500 +0,19% 12.391,25 1.343,01 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,08% ponedjeljak 21. velja e 2011.

2.833,95

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn kn kn

kn kn

kn

kn kn kn

kn kn

$

kn

kn

kn

110,3900 7,4138 105,1200 47,6380 109,9744 78,9100 78,4216 100,8873 44,9973 88,8000 35,4000 154,6566 75,7619 95,9800 27,9755 71,7170 50,0881 341,6294 114,4744 102,2583 91,3884 138,9100 15,2767 11,1383 331,5053 59,4600 75,9444 68,1400 11,4476 8,7762

1,01 0,57 0,54 0,50 0,46 0,38 0,37 0,34 0,31 0,27 0,20 0,19 0,18 0,17 0,17 0,15 0,14 0,11 0,11 0,09 0,04 -0,01 -0,07 -0,09 -0,10 -0,12 -0,15 -0,15 -0,15 -0,16

10,81 8,84 4,03 10,86 24,36 17,67 12,22 1,12 21,89 15,19 14,82 23,37 9,02 15,33 -1,04 9,42 2,40 -3,39 -3,10 9,73 14,12 6,98 7,78 1,61 7,58 4,02 3,11 13,30 12,14 7,00

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

4,66 3,36 0,86 3,96 1,09 2,45 3,85 0,32 3,16 2,76 3,39 2,37 3,59 5,37 3,89 3,60 4,49 2,95 1,13 5,23 5,47 8,32 3,42 1,97 2,74 3,18 6,73 5,85 0,98 8,99

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

NFD Aureus US Algorithm 154,6566

28,74

Platinum Global Opportunity 15,2767

18,87

MP-Global HR

331,5053

18,73

Ilirika BRIC

114,4744

18,22

HPB WAV DJE

98,0858

16,95

FIMA Equity

75,9444

-13,43

ST Global Equity

45,7279

-10,85

C-Zenit

52,2793

-8,73

KD Victoria

14,6047

-6,97

5645,1400

-5,18

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

+ MJEŠOVITI

ZB aktiv KD Nova Europa ZB BRIC+ AC Rusija VB CROBEX10 Raiffeisen HR dionice Capital Two Ilirika Gold OTP indeksni A1 Erste Total East NFD Aureus US Algorithm HPB Titan Erste Adriatic Equity NFD Aureus BRIC PBZ I-Stock HPB Dynamic MP-Bric HR Ilirika BRIC NFD Aureus Global Developed PBZ Equity fond ZB trend Platinum Global Opportunity AC G Dynamic EM MP-Global HR Raiffeisen Emerging M. FIMA Equity Raiffeisen C. Europe KD Energija HI-growth

13,06 17,39 7,47 15,03 22,49 15,70 14,77 N/A 19,85 11,14 12,27 41,67 9,13 12,81 -1,68 16,59 0,30 2,72 3,01 11,77 16,27 9,85 28,13 2,94 15,51 6,88 -3,81 12,09 21,04 9,30

14,07 16,71 N/A 13,26 7,83 6,32 10,19 N/A 5,65 2,12 3,78 28,74 10,02 0,83 3,17 16,37 -3,02 2,27 18,22 7,04 6,28 11,86 18,87 4,90 18,73 5,05 -13,43 0,31 N/A 3,94

2,14 -8,53 N/A -17,08 9,09 -9,22 -6,10 N/A -22,29 -4,21 -26,36 20,23 -7,45 -0,76 -13,86 -8,81 -14,28 -5,21 12,69 0,43 -1,63 4,03 -6,43 5,62 -6,62 -15,10 -4,01 -6,35 N/A -1,44

6,16 1,33 -1,39 2,39 7,01 6,68 3,07 0,82 7,10 6,08 8,86 5,24 3,99 6,95 -3,28 3,06 2,70 -8,05 -4,31 4,78 7,58 2,30 7,82 -1,15 3,38 -3,40 0,08 8,97 5,03 1,54

492,184 21,529 106,594 10,255 9,224 17,127 7,274 3,900 154,001 12,001 52,960 42,590 10,487 230,128 7,981 245,179 20,291 12,764 34,842 63,721 379,477 189,907 8,449 14,648 5,378 29,124 18,733 203,331 9,363 67,656

www.business.hr/investor

+ vrijednost promjena udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,4970

11,72

ZB global

153,0500

9,42

MJEŠOVITI FONDOVI

PBZ Global fond

111,2594

7,58

Erste Balanced

127,3100

5,86

Raiffeisen Balanced

161,2500

5,65

ICF Balanced

118,3027

-10,19

ST Balanced

174,2097

-7,65

C-Premium

5,7770

-3,74

HPB Global

103,2997

-2,60

Agram Trust

72,5190

0,18

ZB global PBZ Global fond Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi HI-balanced AC G Balanced EM ST Balanced Raiffeisen Prestige ICF Balanced Raiffeisen Balanced C-Premium Allianz Portfolio ST Aggressive HPB Global Ilirika JIE Balanced Agram Trust KD Balanced

kn

kn kn

kn

kn

kn kn kn kn

kn kn

153,0500 111,2594 127,3100 83,6553 116,9366 10,3497 11,2262 174,2097 110,3500 118,3027 161,2500 5,7770 117,4970 68,1938 103,2997 150,8870 72,5190 8,4672

0,69 0,22 0,17 0,09 0,02 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,04 -0,09 -0,23 -0,23 -0,24 -0,51 -0,51 -0,52 -0,53

7,65 11,03 11,31 0,14 10,57 5,61 2,24 2,46 2,28 6,85 6,68 6,66 4,88 7,54 5,68 1,82 7,97 4,79

7,53 12,67 9,13 1,86 8,44 6,74 3,42 -2,25 2,89 2,58 6,72 7,39 7,08 6,61 1,00 6,78 6,97 5,19

9,42 7,58 5,86 2,37 1,45 4,57 5,57 -7,65 N/A -10,19 5,65 -3,74 11,72 0,36 -2,60 2,92 0,18 2,84

4,51 5,78 0,30 -3,80 3,06 0,38 6,03 7,07 N/A 2,24 5,79 -12,65 9,47 -6,82 0,60 8,43 0,05 -3,21

3,70 6,52 4,21 -1,43 8,67 0,93 -0,18 2,04 1,83 4,60 3,90 3,29 2,01 4,54 5,59 -0,54 3,70 1,12

711,728 304,105 106,821 15,010 40,006 70,535 14,451 11,785 202,811 12,675 315,386 12,766 7,862 2,765 93,010 43.779 13,527 7,311

9,64 9,45 10,10 4,60 5,19 8,99 1,98 8,12 0,96 8,81 8,49 4,06 1,78 5,42 5,39 5,08 2,62 5,10

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

kn

131,0800 126,4971 159,1300 128,7734 130,3692 162,9891 176,4200 11,4303

0,11 0,08 0,05 0,05 0,04 0,04 0,03 0,02

0,47 1,83 -0,02 1,50 0,64 1,01 1,44 0,91

1,09 1,04 -0,70 2,91 1,11 2,77 1,67 1,11

6,66 5,45 3,94 4,29 6,22 7,88 7,55 5,22

4,38 4,46 4,94 4,99 4,51 8,03 6,71 1,50

0,58 1,58 0,01 1,49 0,62 0,65 1,14 0,53

285,000 13,515 203,654 16,554 133,907 56,415 506,141 7,403

7,73 5,39 9,64 5,19 7,96 6,33 8,75 8,99

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

kn kn kn kn

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn

102,5545 123,0098 117,6955 163,3659 140,2926 126,3335 145,7000 11,3744 10,7296 132,9112 139,1400 139,2296 135,8444 132,7413 108,9193 105,8900 100,0177

0,13 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,22 0,73 0,81 0,61 0,42 0,56 0,87 0,65 0,74 0,52 0,73 0,68 0,65 0,68 0,64 0,53 N/A

1,00 1,27 1,65 1,24 0,95 1,16 1,78 1,37 1,52 1,11 1,55 1,34 1,51 1,49 1,42 1,25 N/A

1,35 2,55 3,28 2,19 2,33 3,40 3,58 3,29 3,33 2,56 3,40 2,63 3,11 3,26 3,31 3,61 N/A

1,62 4,09 5,06 4,75 3,25 4,34 4,82 5,50 4,18 6,27 4,37 4,57 4,38 5,40 4,91 4,12 N/A

0,00 0,45 0,45 0,36 0,24 0,32 0,50 0,37 0,40 0,27 0,33 0,42 0,31 0,37 0,33 0,28 0,02

7,691 123,593 182,905 2160,269 143,867 519,312 974,422 136,420 47,149 1065,284 861,468 102,699 65,131 238,113 175,352 543,656 5,000

1,57 5,17 3,30 10,59 10,59 8,59 7,99 2,41 1,72 11,90 7,73 7,41 7,14 5,39 1,78 1,42 0,08

21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011 21.02.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

162,9891

7,88

Raiffeisen Bonds

176,4200

7,55

Erste Bond

131,0800

6,66

PBZ Bond fond

130,3692

6,22

HPB Obvezni ki

126,4971

5,45

ZB bond

159,1300

3,94

OTP euro obvezni ki

128,7734

4,29

HI-conservative

11,4303

5,22

HPB Obvezni ki

126,4971

5,45

PBZ Bond fond

130,3692

6,22

Erste Bond HPB Obvezni ki ZB bond OTP euro obvezni ki PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds HI-conservative

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash OTP nov ani fond VB Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Agram Cash Agram Euro Cash PBZ Nov ani fond Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 23/2/2011

SLOVENCI U VARĹ AVI

Banke Ĺžele Krku i Gorenje na WSE-u

Nakon ĹĄto je po etkom ove godine najavljeno izlistavanje dionica Nove kreditne banke Maribor na VarĹĄavskoj burzi, isti bi scenarij mogao uslijediti i s dionicama vladarice Ljubljanske burze Krke i jednim od likvidnijih izdanja na slovenskom trĹžiĹĄtu kapitala dionicom proizvo a a bijele tehnike Gorenja.

Kako prenosi dnevni list Finance, letargi no je ulaga ko ras-

poloĹženje na slovenskoj burzi potaknulo tamoĹĄnje investicijske banke da mogu nost izlistavanja na VarĹĄavskoj burzi predstave Krki i Gorenju.

Iz Gorenja su potvrdili da su im banke ponudile takvu opciju, no o tome joĹĄ ne razmiĹĄljaju.

Zbog slabog interesa ulga a krajem proĹĄle godine ta kompanija iz Velenja nije uspjela provesti planiranu dokapitalizaciju.

Ljubljanske burze planiraju se zasada drĹžati i u Krki, koja je proĹĄle godine ostva-

rila neto dobit od 165 milijuna eura, tri posto manje nego prethodne godine.

Dionica Krke jedna je od rijetkih na Ljubljanskoj burzi iji dnevni prometi esto prelaze milijun eura, dok je posljednja zabiljeĹžena cijena te dionice bila na razini od 61,4 eura.

U fokusu investitora ovih se dana na Ljubljanskoj burzi ponovno naĹĄla i dionica Mercatora zahvaljuju i Agrokorovoj najavi o preuzimanju, a cijena dionice na po eku tjedna bila je na razini od 165 eura.

Na VarĹĄavskoj burzi krajem

idu eg mjeseca na i e se dionica Nove kreditne banke Maribor, a poznato je da e Slovenija kao ve inski vlasnik portfeljnim ulaga ima dati prednost za upis dionica, dok e se oni obvezati na pravo prvokupa Slovenije.

Ne pokaĹžu li ulaga i interes, Republika Slovenija sudjelovat e u dokapitalizaciji sukladno svom udjelu, dok upu eni u problematiku, prenose slovenske novine, tvrde da su sve zapreke dokapitalizaciji Nove kreditne banke Maribor nestale. B. St.

KaĹĄtelanski staklenici pali 13,26 posto Uslijed zatiĹĄja na doma em trĹžiĹĄtu kapitala, dioni ki indeksi u utorak su blago pali. Crobex je kliznuo 0,85 posto, na 2246,07 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,83 posto, na 1231,55 bodova.

Redovan promet dionicama bio je neĹĄto slabiji nego prijaĹĄnjih dana i iznosio je samo 34 milijuna kuna.

"Doma e trĹžiĹĄte se uspavalo. Indeksi stagniraju najviĹĄe zahvaljuju i pozitivnom utjecaju dionica Ericssona Nikole Tesle i IGH, jer ostatak trĹžiĹĄta

uglavnom biljeĹži minuse", kazala je za Hinu Danijela SporiĹĄ, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos.

Kako dodaje, po smanjenom obujmu trgovanja vidljivo je da doma a burza nema snage za nastavak rasta.

Opet minus za HT

Najve i promet ostvaren je dionicom HT-a, 12,98 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,92 posto, na 280,5 kuna. Me u milijunaĹĄe

uvrstila se i dionica Ericssona Nikole Tesle kojom je ostvareno 4,99 milijuna kuna prometa. Nakon skoka viĹĄe od 10 posto pod utjecajem najave dividende od 190 kuna po dionici, cijena joj je u utorak pala neĹĄto manje od jedan posto i iznosila je 1605,11 kuna.

Ina na 3650 kuna

ViĹĄe od pola posto porasla je i dionica Ine, kojoj je zadnja cijena u utorak iznosila 3650 kuna. Na Inu je potroĹĄeno 1,5 milijuna kuna.

Vrijednosnica KaĹĄtelanskih staklenika nastavila je u utorak neuobi ajenu izvedbu koju posljednjih nekoliko tjedana karakteriziraju vrlo visoke stope promjene. Za razliku od prethodnih dana, dionica

SNIMIO HRVOJE DOMINI

MIRNO NA ZSE-u Na doma e dionice u utorak je potroĹĄeno samo neĹĄto viĹĄe od 30 milijuna kuna, a trgovanjem su dominirali gubitnici Ericsson i HT

BOŽO PRKA, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, ija je dionica u utorak porasla gotovo ťest posto

KaĹĄtelanskih staklenika u utorak je zabiljeĹžila kretanje u negativnom smjeru i cijena joj je pala na 3990 kuna uz promet neĹĄto ve i od milijun kuna. KaĹĄtelanski staklenici tako ve tre i dan zaredom biljeĹže visoku likvidnost.

Dionica Privredne banke Zagreb u utorak je zabiljeĹžila drugu najve u dnevnu stopu rasta na Zagreba koj burzi. ViĹĄe od nje

REGIJA

Najlikvidnija je ponovno bila dionica farmaceuta

Nikola Su ec

BROJKE

Nastavljaju se prodaje u Ljubljani i Sarajevu Negativan trend nastavio se na Ljubljanskoj burzi, iji je indeks u utorak izgubio na vrijednosti 0,55 posto te dan zaklju io na 832,98 bodova.

rasla je samo Jamnica, ali se u utorak trgovalo samo jednom dionicom tog proizvo a a vode. PBZ-om se ukupno trgovalo u vrijednosti 225.593 kune, ĹĄto je viĹĄe nego dvostruko viĹĄe od prethodnog dana. Velikim rastom od 5,81 posto anuliran je pad od ponedjeljka, a posrijedi je i najve a dnevna stopa rasta u ovoj godini.

Krke sa 770.041 eurom prometa, a zabiljeĹžen je i blagi rast cijene od 0,16 posto, na 61,5 eura.

Cijena trgova kog lanca Mercatora nastavila je pad nakon euforije oko Agrokorova preuzimanja te je posljednja zabiljeĹžena u utorak iznosila 160,1 euro.

Promet tom dionicom nadmaĹĄio je onaj od ponedjeljka te je iznosio 84.174 eura, ipak i dalje slabaĹĄnih.

U minusu su bila i oba sarajevska indeksa, SASX-10 i SASX-30, dok se po rastu cijene istaknula dionica Fabrike duhana ija je vri-

jednost uzletjela 4,21 posto, na 83,5 konvertibilnih maraka.

NajviĹĄe je trgovana bila dionica joĹĄ jednog proizvo a a lijekova, Bosnalijeka, a ukupan promet na Sarajevskoj burzi iznosio je 488.414 konvertibilnih maraka.

B. St.

0,37 1,06 posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je banjalu ki BIRS

Zbog Biebera potrošio pravo bogatstvo na oglas u kojem pljuje po dodjeli Grammyja Dodjela glazbene nagrade Grammy mnoge je razljutila, posebice fanove pjeva a Justina Biebera kojemu je izmaknula nagrada za najboljeg novog izvo a a. To što nije dobio nagradu toliko je razbjesnilo glaz-

benog producenta Stevea Stoutea da je platio malo bogatstvo za cijelu oglasnu stranicu u nedjeljnom izdanju New York Timesa kako bi izrazio svoje u enje zbog injenice da glazbena industrija u 16-godišnjem Bie-

beru nije prepoznala 'definiciju modernog umjetnika'. Stoute je primijetio i kako je 'zanimljivo' da Grammy prepoznaje imena umjetnika poput Eminema, Kanye Westa i Justina Biebera kada treba osigurati gledanost

DOBITNICI DANA (ZSE) Jamnica +11,13 % Jadransko osiguranje +4,67% Dukat +3,95% HTP Kor ula +3,76% Karlova ka banka +3,16%

GUBITNICI DANA (ZSE) Dioki Slobodna Dalmacija Riviera Pore Atlas Zvijezda

30 Raste

24 Nema promjene

-10,13% -8,93% -8,7% -6,32% -6,1% 44 Pada

i prijeko potrebne sponzore, ali ne i kada ih treba nagraditi. Mediji ne spominju koliko je producent platio oglas, ali sude i Mla ahnom Bieberu izmakpo prosje nim cijenama, pret- nula je nagrada za najboljeg postavljaju da je morao pose- novog umjetnika gnuti duboko u džep. B.hr ARHIVA BUSINESS.HR INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,348.38 159,48

Prom.

1.32% 0,05%

Sirova nafta 86,3 Prirodni plin 3,88 Zlato 1.406,55 Srebro 33,88 Goveda 105,00 Kava 297,32

1,61% 0,82% 1,37% 4,17% 0,00% 0,46%

PREDAVAT E IM »AK I ROCKEFELLER

Kamp gdje će djeca bogataša naučiti upravljati novcem Potomci dvadeset najbogatijih svjetskih obitelji ovo e ljeto provesti u newyorškom kampu, gdje e tijekom šest tjedana na razli itim te ajevima nau iti kako upravljati novcem i mo i, a sve za cijenu od 25.000 dolara.

Djecu uz u enje ekaju i vikendi u najluksuznijim ameri kim destinacijama poput Hamptonsa, Cape Codea i Berkshiresa.

Prema rije ima vlasnika kampa, milijunaša Michaela Loeba, cilj programa nije da se od djece bogataša stvore snobovi, ali kamp je namijenjen upravo njima jer imaju novca da naprave velike promjene u svijetu. Program podupire newyorško sveu ilište, a osim putovanja i te ajeva, koje e voditi ak i stru njaci poput Rockefellera, potomka nekad najbogatijeg ovjeka na svijetu, nudit e i etverotjedno stažiranje u pojedinim tvrtkama. I. B. PROGRAM sadrži i luksuzna vikend-putovanja te stažiranje

ARHIVA BUSINESS.HR

DOBRO ULAGANJE

ARHIVA BUSINESS.HR

Investitori 'luksuzne' dionice vole zbog - Kine Dionice kompanija koje stoje iza slavnih luksuznih brendova, kao što je LVMH Moet Hennessy Louis Vuitton, stru njaci dobrim ulaganjem smatraju zbog nekoliko razloga.

Christian Magoon, izvršni direktor Magoon Capitala, rekao je za CNNMoney da su 'luksuzne' dionice dobro dugoro no ulaganje zato što je to tržište na koje novi igra i teško ulaze, što postoje ima pruža mogu nost da proizvode napla uju koliko žele, a to pak donosi velike zarade.

Ho e li se pove ati obujam trgovanja na Zagreba koj burzi, pratite na...

No, najve e zasluge za atraktivnost dionica proizvo a a luksuzne robe pripadaju Kini, i to zato što je broj milijunaša u toj zemlji u posljednjih 10 godina porastao 50 posto, a ve ina novih bogataša mla a je od 40 godina i žele pokazati svoje bogatstvo.

To dobro ilustrira LVMH-ov brend Louis Vuitton, koji je samo jedan od 20-ak u vlasništvu te grupacije, a me u ostalima su i Christian Dior te Fendi, kojem su najve i kupci upravo Kinezi.

Nikolina Rivosechi

www.business.hr

UKRATKO...

Medvedev strahuje od dolaska fanatika Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev smatra da stanje na Bliskom istoku i u arapskom svijetu, koje izravno utje e na Rusiju, može izazvati raspad država i dolazak fanatika na vlast, što bi zna ilo desetlje a sukoba i širenje ekstremizma.

Licitacija za Modri a Predsjednik Tottenhama Daniel Levy poru io je treneru Manchester Uniteda Alexu Fergusonu da ne namjerava tako lako pustiti hrvatskog reprezentativca Luku Modri a te da licitacija kre e od 50 mil. funti.

Naj eš e prezime U SAD-u postoji više od 163.000 ljudi koji nose prezime Washington i to je naj eš e prezime Afroamerikanaca, a mnogi se nazivaju George, poput prvog ameri kog predsjednika Georgea Washingtona.

www.business.hr