Business.hr broj 835 by Business.hr

SAVJET IZ SVJETSKE BANKE 8

MOŽE I VIŠE 18

Cijena nafte dosegnula 120 $ nakon smanjenja isporuke iz Libije! Prema nekim procjenama, nafta bi mogla dosegnuti i 220 dolara ako se prosvjedi iz Bahreina preliju na Saudijsku Arabiju, koja je obe ala da e nadoknaditi proizvodni manjak iz Libije, koji se popeo na ak 1,2 milijuna barela po danu

Glasajte za štedljive stranke

PETAK/SUBOTA 25 i 26/2/2011

BROJ 835 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

DOBRI REZULTATI ATLANTICA 4-5 Atlantic grupa Emila Tedeschija uspjela je 2010. nakon preuzimanja Droge Kolinske, što ju je koštalo 382 milijuna eura, završiti pozitivnim poslovnim rezultatom, a tek e ove godine osjetiti sve posljedice preuzimanja i pravog ulaska u prehrambenu industriju

Tedeschija čeka borba s rastom cijena sirovina

i slabom potražnjom SFUŠALI PREKVALIFIKACIJU

HZZ uludo potrošio 1,5 milijuna kuna Iako e nakon godinu dana školovanja biti dadilje s certifikatom, 60 nezaposlenih osoba kojima e prekvalifikaciju financirati HZZ ne e mo i otvoriti obrt jer zakon kaže da se djeca mogu uvati samo u vrti u. Tako e dadilje nakon odlaska s burze uglavnom završiti na crnom tržištu rad 6

info&stav 2-3

Daljnji pad gr kog gospodarstva Daimler otvara 10.000 radnih mjesta

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

O ekuje se da e aktivnosti u gr kom gospodarstvu u ovoj godini pasti za daljnjih tri posto, izjavio je ministar financija Giorgios Papakonstantinou. Gr ko gospodarstvo ve je u 2010. palo 4,5 posto. Atena pokušava smanjiti prora unski manjak s nešto ispod 10 posto na kraju prošle godine na 7,4 posto do kraja ove godine

Njema ki proizvo a automobila Daimler otvorit e 10 tisu a novih radnih mjesta u ovoj godini, od kojih etiri tisu e u Njema koj, zahvaljuju i golemim narudžbama. Poput njema kih konkurenata BMW-a i Volkswagena, Daimler je me u prvima osjetio oporavak globalne potražnje za automobilima, posebno na kineskom tržištu...

POSLOVNE BANKE I HBOR SNOSIT E RIZIK

Novi model B za dugoro održive projekte Kako je u prošloj godini Vladin model B - jamstveni fond za poticaj gospodarskom razvitku u iznosu od milijardu kuna - doživio neuspjeh jer je održana samo jedna HBOR-ova aukcija na kojoj su poslovne banke zatražile i dobile jamstva u iznosu od 36,9 milijuna kuna za 106,9 milijuna kuna kredita za financiranje poduzetni kih investicijskih projekata, Vlada je ju er u parlamentarnu proceduru uputila poboljšanu verziju zakona o jamstvenom fondu.

Jamstveni fond

Izmjenama zakona predloženo je da se jamstva mogu davati do 30. travnja 2012. godine, poduzetnicima koji zbog niže kapitaliziranosti ne mogu ispuniti sve uvjete osiguranja kredita iz svojih sredstava omogu ava se da uz pomo države iz sredstava jamstvenog fonda dobiju kredite poslovnih banaka za realizaciju investicijskih projekata koje im prihvate i odobre HBOR i poslovne banke, a smanjuje se i iznos naknade koju poslovne banke pla aju u ime kroisnika kredita za dobivena jamstva. Jamstveni fond iznosit e milijardu kuna, a jamstvo za pojedina ni kredit

POVE ATI ZAPOŠLJAVANJE

Jednostavnije osnivanje zadruga

Kona nim prijedlogom zakona o zadrugama koji je Vlada uputila u saborsku proceduru stvaraju se uvjeti za dugoro ni razvoj zadrugarstva u Hrvatskoj, poru io je ministar gopodarstva uro Popija . Predloženim zakonom pojednostavnjuje se osnivanje i funkcioniranje zadruga u svim sektorima, od poljoprivrede do poduzetništva i obrtništva, kako bi se omogu io njihov razvoj i pove ao sadašnji njihov broj od oko 2500 zadruga s više od 25.500 zadrugara te oko 4330 zaposlenih u zadrugama.

može iznositi najviše trideset posto iznosa glavnice kredita, ali ne više od pedeset milijuna kuna. Jamstva se daju za kredite koji su namijenjeni financiranju novih investicija i

dovršavanju ve zapo etih investicija, uklju uju i financiranje potrebnih obrtnih sredstava.

Krediti na 15 godina

Krediti se daju na rok od

MARTINA DALI , ministrica financija, poru ila je da e poslovne banke i HBOR u potpunosti financirati poduzetni ke financijske projekte koje procijene dugoro no održivima FOTO BULJUBAŠI / CROPIX

najmanje 20 mjeseci, a najviše do 15 godina. Ministrica financija Martina Dali poru ila je da e poslovne banke i HBOR u potpunosti financirati poduzetni ke

NOVI KRITERIJI

Izvanredni otkazi u državnoj upravi Ministar uprave Davorin Mlakar rekao je pak da je najzna ajnijim novostima u dora enom zakonu o državnim službenicima koji je upu en u Sabor cilj poboljšanje sustava ocjenjivanja rada državnih službenika te pove anje njihove mobilnosti unutar državne uprave kako bi se privremenim mijenjanjem radnih mjesta (za razdoblje do dvije godine) mogli rješavati nago-

milani predmeti u pojedinim dijelovima državne uprave. Uvodi se i novi institut - izvanredni otkazi za državne službenike koji u odre enom razdoblju loše i nesavjesno obavljaju svoje poslove. Do 31. ožujka ove godine trebao bi zaživjeti i Registar zaposlenih u javnom sektoru u kojemu e biti registrirano 320 do 340 tisu a državnih i javnih službenika i namješte-

nika, pa je Vlada ju er usvojila prijedlog zakona kojim se propisuje na in prikupljanja i korištenja podataka o državnim i javnim službenicima i namještenicima sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Registar e voditi Ministarstvo uprave, a tehni ki posao njegova uspostavlajnja obavit e Fina. Vlada se ju er suglasila s raspodjelom neto dobiti Fonda

››

BISER DANA Ispravak neto nog navoda, zastupnik Davor Šuker

VLADIMIR ŠEKS, predsjednik Sabora, daju i u Saboru rije bivšem ministru financija Ivanu Šukeru

BROJKA

milijarde ameri kih dolara u gotovini ima Libija u nekoliko ameri kih banaka i ima izravna ulaganja u Londonu, pokazala je povjerljiva diplomatska bilješka koju je objavio WikiLeaks

UVODNIK

ro no Tržište kapitala eka prvi kvartal Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

financijske projekte koje procijene dugoro no održivima, a u cijelosti e snositi i rizik odobrenih kredita. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

hrvatskih branitelja za 2009. i 2010. godinu. Tre ina dobiti iz te dvije godine u iznosu od 154 milijuna kuna u ožujku e biti ispla ena kao dividenda, druga tre ina dobiti u istom iznosu bit e upotrijebljena za financiranje socijalnih i razvojnih projekata, uz ostalo za financiranje 10.500 u eni kih i studentskih stipendija za djecu branitelja, a preostala tre ina dobiti reinvestirat e se u Fond.

SNIMIO HRVOJE KNEZ

oma e tržište kapitala nije zna ajnije reagiralo na dobit Atlantic grupe od sto milijuna kuna. Ulaga i su na gotovo dvoznamenkast rast zarade u kriznoj godini ostali indiferentni: uz milijun kuna prometa, dionica je ak pala, i to 0,25 posto. Na prvi se pogled pad dionice u kombinaciji s objavom fantasti nih rezultata ini apsurdnim, ali na umu treba imati da je tržište takve rezultate o ekivalo i ura unalo ih u vrijednost dionice u prošloj godini, kada je ona porasla dvadesetak posto. Kako tržište diše i što misli o Atlanticu, doznat emo ve u ovom kvartalu. PRILIKOM OBJAVE poslovnih rezultata za prvi kvartal 2011. Atlantic e prvi put konsolidirati ra un dobiti i gubitka s Drogom Kolinskom. No, sinergijski u inci, upozoravaju, ne e se tako rano vidjeti. U izvještaju za prošlu godinu konsolidirana je samo bilanca - u kojoj se vidi strelovit rast imovine (koja je premašila pet milijardi kuna), ali ra un dobiti

››

U posljednjem kvartalu 2010. Atlantic grupa poslovala je sa zaradom manjom od 200.000 kuna. Tu bi se trebao osjetiti 'ulet' Droge: grupacija bi trebala postati profitabilnija, a ve i profit donijet e sinergijski u inci, ali i prodor Droge na nova tržišta - poput hrvatskog, koji se još nije dogodio ostao je samo Atlanticov. U istom ra unu vidljivo je da je u posljednjem kvartalu prošle godine Atlantic grupa, tvrtka koja je lani imala više od dvije milijarde kuna prometa, poslovala sa zaradom manjom od 200.000 kuna. Upravo bi se tu trebao osjetiti „ulet“ Droge: grupacija bi na cjelokupnoj razini trebala postati pro-

fitabilnija, a ve i e profit donijeti famozni sinergijski u inci, ali i prodor Droge na nova tržišta - poput hrvatskog, koji se još nije dogodio. Slovenci se ve uvelike propituju što Droga Kolinska ima od toga što je hrvatska ako ne nastupa na glavnini tržišta. Drogih proizvoda još nema na policama regionalnih trgova kih lanaca poput

Konzuma, koji je lani sam zaradio etiri puta više od Atlantica. Sre om za dioni are, Atlantic pola svojih prihoda od prodaje ostvaruje u inozemstvu i na razvijenim tržištima. NO DOMA A nestabilnost, u kombinaciji s konkurencijom koju suradnja, ini se, ne zanima, mogla bi uskoro potaknuti niz škakljivih pitanja.

tema 4-5

DOBRI REZULTATI ATLANTICA Nakon uspješna tri kvartala, puta manja nego u posljednja tri mjeseca 2009. - pala je sa 15,54 m

Tedeschija čeka bo cijena sirovina i sla Atlantic grupa Emila Tedeschija uspjela je 2010. nakon preuzimanja Droge Kolinske, što ju je koštalo 382 milijuna eura, završiti pozitivnim poslovnim rezultatom, a tek će ove godine osjetiti sve posljedice preuzimanja i pravog ulaska u prehrambenu industriju Atlantic grupa prošle je godine zaradila 106,8 milijuna kuna ili 9,73 posto više nego 2009. godine, a prihodi grupe porasli su 3,56 posto i dosegnuli 2,31 milijardu kuna, pokazuju rezultati koje je tvrtka objavila u četvrtak. Prihodi Atlantica povećani su sa 2,23 na 2,31 milijardu kuna, a prihodi od prodaje porasli su nešto manjih 3,15 posto, sa 2,2 na 2,27 milijardi kuna. U Atlanticu kažu kako je lani u uku-

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, izjavio je prilikom predstavljanja rezultata da je zadovoljan zadržavanjem profitabilnosti u otežanim uvjetima

pnoj prodaji hrvatsko tržište sudjelovalo sa 55 posto, a međunarodna tržišta sa 45 posto. Najveće inozemno tržište i dalje je Njemačka, a najveći rast prihoda od prodaje zabilježen je u Sloveniji, gdje su oni gotovo udvostručeni, dok su u Italiji skočili 15 posto.

Dionica bez promjene

Burzovni analitičari, kao ni ulagači, nisu bili iznenađeni rezultatima, što je u če-

Maja Bešević, portfeljna menadžerica Podravske banke: "Menadžment će morati raditi i na kontinuiranom smanjenju zaduženosti kako ne bi bilo promjena u rejtingu"

tvrtak bilo vidljivo i iz kretanja cijene dionice. Naime, Atlanticom je ostvaren prosječan promet, a dionica je veći dio dana bila bez ikakve cjenovne promjene. Usprkos nepovoljnim trendovima na domaćem tržištu kapitala u 2010. godini, dionica Atlantic grupe zabilježila je rast od 18,2 posto, u što su ulagači vjerojatno uračunali pozitivan poslovni rezultat. Tržište će više reagirati tek sljedeće godine, kada se u tablici dobiti i gubitka budu vidjeli sinergijski učinci spajanja s Drogom

Kolinskom. Naime, u izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi s Drogom je konsolidirana jedino bilanca. Maja Bešević, portfolio menadžerica Podravke banke, ukazuje na nepovoljno makroekomsko okruženje u regiji, koje se u izgledno vrijeme neće mijenjati. Atlantic u ovoj godini u bližoj regiji koči visoka nezaposlenost i slaba potrošnja, a prilike za rast ukazuju se na tržištima koja su se oporavila, poput njemačkog. „Sljedeća godina bit će izazovna za menadžment

u smislu očekivanih cijena sirovina (npr. kave i kakaovca) koje neće moći u potpunosti prenijeti na potrošače. Uz to, kompanija je trenutačno dosta zadužena (odnos ukupnog duga i bruto dobiti) u usporedbi sa skupinom usporedivih kompanija koje se bave sličnom djelatnošću pa će menadžment morati raditi i na kontinuiranom smanjenju zaduženosti kako ne bi bilo promjena u rejtingu“, objasnila je Bešević. Omjer duga i kapitala lani je sa 26,3 posto (u 2009. godini) porastao na

la, dobit Atlantica u posljednjem kvartalu bila je gotovo 10 4 milijuna kuna na 184.734 kune

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

orba s rastom labom potražnjom ZAJEDNI»KI PRIHODI ATLANTICA I DROGE KOLINSKE

4,5 2,31 106,8 62,9 milijardi kuna

PRIHODI ATLANTICA

milijardu kuna

NETO DOBIT

milijuna kuna

OMJER DUGA I KAPITALA

posto

62,9 posto. Ukupne obveze društva krajem prošle godine iznosile su 3,64 milijarde kuna, a krajem 2009. bile su samo nešto više od milijardu kune. No, ukupna imovina društva porasla je sa 1,77 milijardi na pet milijardi kuna. Zabilježen je i velik pomak u likvidnosti tvrtke. Naime, krajem 2009. Atlantic je raspolagao sa 75 milijuna kuna gotova novca, a krajem prošle godine stanje novca i nov anih ekvivalenata iznosilo je ak 232 milijuna kuna. Iz Atlantica poru uju da

su rastu prihoda najviše pridonijele divizija Sportska i aktivna prehrana, koja je zabilježila rast prihoda od prodaje 12,9 posto, te divizija Pharma s rastom 9,8 posto. Prošlogodišnje poslovanje Atlantica svakako je obilježilo preuzimanje slovenske Droge Kolinske, za što je kompanija Emila Tedeschija izdvojila 382 milijuna eura. U grupi tvrde da na "razini pro forme konsolidacije" zajedni ki prihodi od prodaje Atlantica i Droge iznose 4,5 milijardi kuna. Ukupni rashodi Atlantic

PREGOVORI TRAJU

Droginih proizvoda nema u Konzumu Jedan od ve ih Atlanticovih problema je slab prodor Droginih brendova u trgova ke lance u zemlji. Goru i problem je suradnja s Agrokorom: na policama Konzuma još nema proizvoda Droge Kolinske pa se slovenske Finance pitaju isplati li se Drogi biti hrvatskom kompanijom. Iz grupe su poru ili kako pregovori s Konzumom i dalje traju

grupe lani su uve ani gotovo etiri posto i porasli su sa 2,11 na 2,19 milijardi kuna.

Ispunili o ekivanja

"Iznimno smo zadovoljni injenicom da je Atlantic grupa, uz poja an fokus na segment preuzimanja i spajanja, ponovno ispunila najavljena o ekivanja rasta prihoda i profitabilnosti unato i dalje vrlo nepovoljnim makroekonomskim uvjetima u realnom sekto-

te da e se sinergijski u inci vidjeti ve u prvom kvartalu ove godine. Slovenski mediji se nadaju da Atlantic ne e kao Dukat svoje proizvode na Konzumovim policama skupo platiti. IVICA TODORI pokazuje se kao težak pregovara u puštanju Droge Kolinske na police njegova Konzuma

ru", stoji u izjavi predsjednika Uprave i ve inskog vlasnika Atlantica Emila Tedeschija. Dobit Atlantica u posljednjem kvartalu bila je gotovo 10 puta manja nego u posljednja tri mjeseca 2009. - pala je sa 15,54 milijuna kuna na 184.734 kune te je potonula 98,81 posto. Nikola Su ec

tema 6-7

SFUŠALI PREKVALIFIKACIJU Ove će godine za prekvalifikaciju 4500 ne kuna, no loše je startao programima za dadilje i kuhare - prve zapravo šalje n

HZZ uludo potrošio Iako će nakon godinu dana školovanja biti dadilje s certifikatom, 60 nezaposlenih osoba kojima prekvalifikaciju financira HZZ neće moći otvoriti obrt jer zakon kaže da se djeca mogu čuvati samo u vrtiću. Tako će dadilje nakon odlaska s burze uglavnom završiti na crnom tržištu rada Hrvatski zavoda za zapošljavanje (HZZ) financirat će sa 1,5 milijuna kuna osposobljavanje 60 nezaposlenih osoba za dadilje, no bit će to, u jednu ruku, uludo bačen novac jer novopečene dadilje, zbog zakonske regulative, ne mogu otvoriti vrtić. Naime, unatoč tome što će nakon godinu dana školovanja biti dadilje s certifikatom, neće moći otvoriti obrt jer zakon kaže da se djeca mogu čuvati samo u vrtiću. Tako će dadilje nakon odlaska s burze uglavnom završiti

na crnom tržištu rada. Tečaj za dadilje HZZ po osobi košta 6000 kuna, toliko se kreće cijena prekvalifikacije i osposobljavanja u pučkim učilištima i za druga zanimanja, a tijekom školovanja Zavod osobi plaća i 1600 kuna mjesečnu naknadu, kao i troškove putovanja.

Kuharica na 'stand by'

"Ma to s dadiljama je potpuni promašaj! Čisto zavaravanje! Tu će zaraditi samo pučka otvorena učilišta, koja provode osposobljava-

nje", rekla nam je sugovornica koja je, zbog započetog postupka prekvalifikacije preko HZZ-a, zamolila za anonimnost. "Prvo sam željela biti dadilja, ali kad sam shvatila da si nakon 560 školskih sati u stvari opet prisiljen raditi na crno, opredijelila sam se za kuharicu nacionalne kuhinje. Kad dobijem cer-

PORTAL MOJ POSAO

Uz standardna zanimanja, vrlo traženi wellness-terapeuti

Portal Moj posao nema podataka o tome koliko osoba uspije naći posao zahvaljujući prekvalifikaciji, no pretpostavljaju da je broj vjerojatno veći od HZZ-ova budući da se mnoge osobe same financiraju. Saša Matijašević, voditelj EduCentar.neta, navodi kako je prema izvješću s tržišta rada za 2010. godinu koje je napravio portal, najveća ponuda poslova, ali i potražnja, zabilježena u trgovini, turizmu i ugostiteljstvu te financijama i računovodstvu. Posao bi brže mogli naći i oni koji se prekvalificiraju za skrb o djeci ili starijima te frizere, kozmetiSaša Matijašević, voditelj EduCentar. net-a čare i vrlo tražene wellness-terapeute. Snimio saša Ćetković

tifikat nakon osam mjeseci, barem mogu otvoriti restoran", kazala je naša sugovornica. Za vrijeme doškolovanja nezaposleni se brišu s burze, ali kako moraju redovito ići na nastavu koja je uglavnom u uredovno radno vrijeme, ne mogu prihvatiti nikakav posao. Ako prekinu školovanje, moraju vratiti državi i troškove prekvalifikacije i iznos naknade koji su do tada dobili. "U stvari će mi život biti na 'stand by' osam mjeseci, s vrlo neizvjesnim ishodom hoću li na kraju dobiti posao", kaže naša sugovornica. Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će Nacionalni program poticanja zapošljavanja ove godine otvoriti 150 tisuća radnih mjesta, međutim, za mnoge je 2011. već izgubljena. Turistička sezona počinje za koji mjesec pa će oni koji krenu u prekvalifikaciju za kuhare i konobare svoje diplome dobiti tek krajem godine. Mnogi

će zato radije opet zarađivati na crno.

'Uslužne zadruge'

Lani je preko Zavoda za zapošljavanje 4566 nezaposlenih osoba završilo programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije ili usavršavanja. U HZZ-u kažu da se od 50 do 60 posto osoba koje su prošle programe zaposlilo u šest mjeseci. Interesa za prekvalifikaciju ima, ali novca baš i ne. Ove će godine za prekvalifikaciju 4500 nezaposlenih osoba HZZ iz državnog proračuna dobiti 47 milijuna kuna. "Potrebe nezaposlenih za prekvalifikacijom daleko su veće i nadamo se da ćemo moći stručno osposobiti još 2000 osoba kroz programe za žene, mlade i osobe s invaliditetom. Sredstva ćemo osigurati preko IPA fondova", rekla je za naš list Marina Nekić, rukovoditeljica Odsjeka aktivne politike zapošljavanja HZZ-a. Slučaj dadilja nije željela posebno komentirati, no napomenula je kako bi sa-

0 nezaposlenih osoba HZZ iz državnog proračuna dobiti 47 milijuna je na crno tržište, a druge ostavlja 'izvan stroja' za turističke sezone

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

io 1,5 milijuna kuna MANJAK PRORAČUNSKog novca NA TERET POSLODAVACA

Naplaćuju minimalno 1000 kuna za štand na Sajmu poslova

mostalnu djelatnost mogle pokrenuti kada bi se udružile u "uslužne zadruge".

Potrebe tržišta

Kvote za osposobljavanje određuju se prema potrebama tržišta. Najveća, za 700 nezaposlenih osoba, planirana je u ugostiteljsko-turističkom sektoru. Nešto manja je potreba za zavarivačima, programerima CNC strojeva i bravarima ― 500 do 700 osoba, a 500 nezaposlenih moći će se obučiti za zaštitare te 200 za njegovatelje. Tko će od 334.378 s burze dobiti priliku za prekvalifikaciju, a tko ne, utvrđuje se u razgovoru sa svakim pojedinačno; koliko je osoba zapošljiva, koji su njeni potencijali i nedostaci te kakva joj je motiviranost. Vrlo je mali broj onih koji krenu ponovno u školu a da odustanu ili padnu te je uglavnom, kaže Nekić, riječ o liječenim ovisnicima ili samohranim roditeljima. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Zagrebačka područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) potkraj ožujka održat će u Hypo centru peti Sajam poslova namijenjen ponajprije nezaposlenima, čija je brojka od 330.000 na najvišoj razini od 2003., zatim poslodavcima s otvorenim radnim mjestima ili onima koji žele predstaviti svoje usluge te svima koji se žele upoznati s tržištem rada i mogućnostima obrazovanja. Poslodavcima će se, međutim, izlaganje naplaćivati, pa će za manji štand morati izdvojiti 1000 kuna, a paket s većim štandom stajat će 1500 kuna. Prema riječima Marice Jelić, voditeljice odjela za posredovanje u zagrebačkom HZZ-u, i dosadašnji su se sajmovi financirali iz donacija i participacije izlagača za najam štandova, a prethodne godine veći je štand stajao 2000 kuna. „Održavanje Sajma poslova iziskuje i dosta novca jer treba osigurati najam prostora, štandova, plakate, promidžbene letke te platiti još neke manje ili veće organizacijske troškove. HZZ je institucija koja se financira iz proračuna i nema novac osigurana za tu namjenu“, objasnila je Jelić.

Predsjednik Udruge malih poduzetnika HUP-a Petar Lovrić ipak smatra da se ne bi trebala postojati kotizacija za

Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih poduzetnika HUP-a

izlagače ili bi se trebao naći način da se pokrije veći dio iznosa. „Nema smisla da HZZ poslodavcima naplaćuje izlaganje, to nije u redu. Trebalo je naći načina da se subvencionira dio iznosa, barem 80 posto“, izjavio je Lovrić. Prema riječima Marice Jelić, ožujak je mjesec održavanja Sajma poslova u svih 22 područne službe HZZ-a po županijama, a ove godine održava se 30. ožujka u Hypo centru. „Ove smo se godine odlučili za Hypo centar jer udovoljava postavljenim zahtjevima za organiziranje takvih manifestacija, pri čemu važnu ulogu ima i cijena najma prostora“, kaže Jelić. Broj poslodavaca koji su sudjelovali na sajmovima tijekom godina bio je podjednak, pa je tako u Domu sportova u 2009. izlagalo oko 96 izlagača, na Zagrebačkom velesajmu prošle godine oko 106, a HZZ i ove godine očekuje stotinjak poslodavaca. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

››

Nema smisla da HZZ poslodavcima naplaćuje izlaganje, to nije u redu. Trebalo je naći načina da se subvencionira dio iznosa, barem 80 posto Snimio hrvoje dominić

doga aji

POLAN»EC

'Ništa se nije moglo privatizirati bez Sanadera'

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

DAMIR POLAN»EC, bivši potpredsjednik Vlade, svjedo io je u ponovljenom su enju u slu aju "mali maestro" SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polan ec ustvrdio je svjedo e i na ponovljenom su enju u slu aju "mali maestro" da optuženi bivši potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac nije imao nikakva utjecaja na privatizaciju Dalmacijavina. "Na ljestvici od jedan do 100 Gotovac je s dva mogao utje-

cati na kona nu odluku o ponu a u, a i u tome sam pretjerao", kazao je Polan ec, koji je ponovio kako se s Gotovcem nije slagao u nizu stvari. "Nismo se ljubili tada, a ne ljubimo se ni danas, no da je netko htio lobirati, to ne bi inio kod mene ili Gotovca", kazao je Polan ec. Klju na osoba za donošenje svih odluka, prema njegovim rije ima, bio je tadašnji premijer Ivo Sanader. "Nije se mogla privatizirati ni jedna tvrtka u Dalmaciji da Sanader s tim nije bio dobro upoznat. Jasna

je bila adresa na kojoj je trebao lobirati, a to sigurno nije bio Gotovac", ustvrdio je Polan ec. Na pitanje sutkinje koja vodi ponovljeni postupak protiv Gotovca i njegova suoptuženika Svjetlana Stani a Polan ec je rekao da bi Sanaderov utjecaj na ljestvici od jedan do 100 ocijenio s barem 98. Preostala dva boda odnose se na slu ajeve koji se spletom okolnosti jednostavno nisu mogli riješiti, dodao je Polan ec. Su enje se nastavlja 25. ožujka kada bi se trebala ispitati posljednja dvojica svjedoka. H

Vlada je pustila da teret recesije padne na privatni sektor SUPTILNA KRITIKA IZ SVJETSKE BANKE Hrvatska ima nepovoljnu strukturu gospodarstva u kojoj je ovisna o vanjskim utjecajima više nego o vlastitim snagama pa je nužno da provede strukturne reforme prije ulaska u EU, koji je sve bliži, smatraju u Svjetskoj banci

››

Izbore u Europi dobivaju oni koji štede i režu prora unske troškove. Vjerujem da su ljudi u Hrvatskoj pametni i da e glasati za one koji e to obe ati PETER HARROLD, direktor Svjetske banke za regiju središnje Europe i balti kih zemalja SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Teret recesije u cijelosti je pao na le a privatnog sektora pa je nužno da ova Vlada na e na in kako pridonijeti pove anju zaposlenosti u privatnom sektoru, ocijenio je Peter Harrold, direktor Svjetske banke za regiju središnje Europe i balti kih zemalja, na brifingu banke u etvrtak u Zagrebu. Loš je znak što se prošle godine u vrijeme najdublje recesije ponovno pove ala zaposlenost u javnom sektoru za nekoliko postotnih bodova, dok je, primjerice, u gra evinskom sektoru pala izme u 15 i 20 posto, naglasio je Harrold.

Recesija je prošla

Hrvatska se u recesiji nalazila u dvostrukom problemu, smatra Harrold, od kojih je onaj ve i gotovo riješen, a to je da je izlaskom ostalih zemalja trgovinskih partnera iz recesije i Hrvatska potegnuta s recesijskog dna iz

prve polovine prošle godine. No, drugi je problem i najve i hrvatski problem.

Ovisna ekonomija RH

Prema Harroldovim rije ima, Hrvatska je ovisna ekonomija u kojoj nije bitno što mi sami radimo jer nas tek potražnja drugih za našim uslugama može povu i iz recesije. Kako je velik dio hrvatske ekonomije usmjeren na turizam, umjesto na proizvodnju i izvoz, poput Poljske, koju je istaknuo kao pozitivan primjer, Hrvatska se može nadati boljim rezultatima tek kad se oporave zemlje koje su kupci hrvatskih usluga. Kako je rije o izbornoj godini, Harrold je izjavio kako je teško o ekivati da e se provesti ve e strukturne reforme, iako premijerka Jadranka Kosor zna da su strukturne reforme nužne prije ulaska u EU. Rekao joj

je to i bugarski premijer kada je nedavno bila u posjetu toj zemlji, podsjetio je britanski dužnosnik Svjetske banke. No, primijetio je kako su u posljednje dvije godine izbore u Europi dobivali politi ari koji nisu obe avali zadržavanje postoje ih prava nego prora unsku štednju i gospo-

darske reforme koje e ja ati privatni sektor. Stoga je izjavio kako vjeruje da su ljudi u Hrvatskoj pametni i da e glasati za one koji se obvežu na strukturne gospodarske reforme umjesto održavanja statusa quo. Josip Jagi

josip.jagic@business.hr

OBE AJU NAM POMO

Hrvatska mora nau iti iskoristiti novac iz EU "Bitno je da Hrvatska nau i kako dobiti novac iz strukturnih fondova Europske unije i mi emo u initi sve što je u našoj mo i kako bismo vam pomogli u tome", rekao je Peter Harrold. "Jedna je stvar biti lanica Europske unije, a drugo je zaista imati koristi od toga", izjavio je i dodao kako je Bugarska danas u velikim problemima kao lanica jer kao siromašnija zemlja time što ne zna povu i novac iz EU više sudjeluje u financiranju, zapravo subvencionira bogatije od sebe. Harrold naglašava kako se to Hrvatskoj ne smije dogoditi. "Hrvatska je samo korak od kona nog zatvaranja svih poglavlja iz procesa pridruživanju Europskoj uniji i pitanje je mjeseca kad e kona no potpisati ugovor o pristupanju", tvrdi Harrold.

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

CROATIA AIRLINES

Od lipnja letovi Dubrovnik Beograd

Zagreb. Croatia Airlines od 20. lipnja ove godine prvi put u svojoj povijesti uvodi redovite me unarodne letove na relaciji Dubrovnik - Beograd, priop eno je iz hrvatske zrakoplovne tvrtke. Letovi su planirani od 20. lipnja do 7. rujna, dvaput na tjedan - ponedjeljkom i srijedom. Ponedjeljkom je polazak iz Dubrovnika u 9

11 SMJERNICA VLADI

Izvoznici: MoguÄ&#x2021;e velike ĹĄtete zbog Libije i Bliskog istoka U vezi s nemirima na trĹžiĹĄtima zemalja sjeverne Afrike i Bliskog istoka Hrvatski izvoznici upozoravaju da trenuta no stanje na tim podru jima dovodi u teĹžak poloĹžaj izvoznike te da bi ĹĄtete uzrokovane politi kim nemirima mogle biti znatne Pomo u pove anju konkurentnosti doma e industrije, sukladno pravilima Europske unije o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja, prioritetna je mjera koju Hrvatski izvoznici (HIZ) traĹže od Vlade, priop eno je iz HIZ-a nakon sjednice Upravnoga odbora. Upravni odbor utvrdio je prioritete djelovanja u ovoj godini, a osnovno djelovanje bit e vezano uz osiguravanje kontinuirane edukacije o mogu nostima koriĹĄtenja EU fondova i drĹžavnih poticaja radi pove anja konkurentnosti.

Odrediti prioritete

U vezi s nemirima na trĹžiĹĄtima zemalja sjeverne Afrike i Bliskog istoka upozoravaju da trenuta no stanje na tim podru jima dovodi u teĹžak poloĹžaj izvoznike te da bi ĹĄtete uzrokovane politi kim nemirima mogle biti znatne. "HIZ traĹži da Vlada selektivno pomogne svakom tko e zbog trenuta ne nemogu nosti ispunjavanja ugovorenih poslovnih obveza na tim trĹžiĹĄtima opravdano za-

traĹžiti pomo ", isti u. HIZ je utvrdio jedanaest osnovnih smjernica djelovanja prema Vladi.TraĹže ponajprije odre ivanje prioritetnih hrvatskih izvoznih trĹžiĹĄta i sektora/proizvoda prema kojima bi se usmjerili posebni programi i usluge razli itih institucija (povoljniji kreditni programi i sl.), zakonsko ure enje kontrole ulaska nekvalitetne i subvencionirane roba na hrvatsko trĹžiĹĄte te instituciju koja e tu kontrolu provoditi.

Pokrenuti ulaganja

Udruga izvoznika traĹži i zaĹĄtitu hrvatskoga poduzetnika u procesu doma ih javnih natje aja stavljanjem u ravnopravan poloĹžaj u odnosu na stranu konkurenciju, odnosno da im se ne isklju uje mogu nost sudjelovanja stavljanjem odrednica natje aja koje doma a industrija ne moĹže ispuniti. HIZ traĹži i zaĹĄtitu od pove anja cijene energenata za industriju, pokretanje ciklusa javnih investicija radi stvaranja referenci doma ih tvrtki za strana trĹžiĹĄta, predaju Vladi popisa mjera za koje bi, zbog loĹĄeg stanja gospodarstva, trebalo dogovoriti prolongiranje stupanja na snagu nakon ulaska Hrvatske u EU, iniciranje izrade analize utjecaja ulaska u EU na hrvatski izvoz prema djelatnostima i prema trĹžiĹĄtima, itd. H

sati i 5 minuta, a iz Beograda u Dubrovnik zrakoplov e polijetati u 10 sati i 50 minuta. Srijedom e zrakoplov iz Dubrovnika polijetati u 17 sati i 55 minuta, a polazak iz Beograda bit e u 19 sati i 40 minuta. Letovi e se obavljati zrakoplovima Dash 8-Q400 sa 76 sjedala kojima je Croatia Airlines obnovio flotu srednjeg doleta. Jednosmjerne zrakoplovne karte za letove Dubrovnik - Beograd mo i e se kupiti ve od 70 eura na internetskim stranicama Croatia Airlinesa. H

SMIRILA IH UPLATA

Otkazan ĹĄtrajk u Hotelima Novi Rijeka. Za petak najavljeni ĹĄtrajk radnika u Hotelima Novi u Novom Vinodolskom otkazan je nakon ĹĄto im je u srijedu upla ena prva polovina pla e za lanjski studeni, a Uprava im obe ala isplatiti drugu polovinu, potvrdila je regionalna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Loredana Gluhak. Mirenjem je dogo-

voreno da e radnicima do 11. oĹžujka biti ispla ena druga polovina pla e za studeni, a do 25. oĹžujka prva polovina za prosinac. Grad, komunalna druĹĄtva Ivanj i Vodovod Ĺ˝rnovnica te predsjednik Gradskog vije a, priop eno je u srijedu, kazneno su prijavili lanove Uprave Hotela Novi i Novi Spa Hotels & Resort zbog zlouporabe poloĹžaja i zlouporabe ste aja. Tvrtka Gradu duguje 4,5 milijuna kuna za komunalnu naknadu, a ukupan dug, tvrde, premaĹĄuje 11 milijuna kuna. H

Inovatori ne mogu referenci na doma NEINOVATIVNO OKRUĹ˝ENJE Prvi vlak Kon ar je prodao u BiH, tvrtka Altro sigurnosne ure aje za Ĺželjeznicu izvozi u cijeli svijet, a HĹ˝ ih ne primjenjuje, Tehnixovi ure aji za pro iĹĄ avanje vode dobro se prodaju u inozemstvu, ali ne i u Hrvatskoj... Hrvatski inovatori i proizvo a i trebaju dobiti reference na doma em trĹžiĹĄtu, odnosno njihov se proizvod mora potvrditi u Hrvatskoj, a onda e lakĹĄe osvajati strana trĹžiĹĄta, suglasili su se sudionici okrugloga stola "Inovativno poduzetniĹĄtvo - pretpostavka gospodarskog rasta", koji su ju er organizirali Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Poslovni dnevnik. Prvi vlak Kon ar je prodao u Bosnu i Hercegovinu, tvrtka Altro sigurnosne ure aje za Ĺželjeznicu izvozi u cijeli svijet, a HĹ˝ ih ne primjenjuje - trenuta no neke ure aje testira kod partnera u Indiji, a

ne kod nas, dok se Tehnixovi ure aji za pro iĹĄ avanje vode dobro prodaju u inozemstvu, ali ne i u Hrvatskoj, ĹĄto izaziva u enje stranih partnera i kupaca, naveli su predstavnici spomenutih tvrtki.

Strogi propisi

"Hrvatska ima vrlo stroge propise za doma e proizvo a e, a istodobno vrlo popustljive prema inozemnim proizvo a ima ime oni ostvaruju direktnu prednost", naveo je Anton Kova ev, predsjednik Uprave HBOR-a. Podsjetio je da je HBOR kreditnu liniju za inovatore uveo 2006. godine te da im je dosad pla-

sirano 750 milijuna kuna, ali taj iznos nije raspore en na puno korisnika. Kova ev smatra da nije problem financiranje inovatora kad ve do u do proizvodnje, pogotovo ĹĄto e se ulaskom u Europsku uniju otvoriti i nove mogu nosti, ve je najkriti nija faza ona od osmiĹĄljavanja proizvoda do pokretanja proizvodnje. "Na tom je putu potrebna potpora, a ne da se tvrtke same moraju pokrivati i financirati razvoj", naglasio je Kova ev. Upravo se na taj problem poĹžalio Zvonimir Viduka, osniva tvrtke Altpro, kao i na nelikvidnost te uvoz jefti-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

SUDIONICI okrugloga stola "Invativno poduzetniĹĄtvo - pretpostavka gospodarskog rasta"

ZAPOŠLJAVANJE

SSSH: Nije to još jedno u nizu povjerenstava

Zagreb. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) priop io je ju er da povjerenstvo za zapošljavanje i nezaposlenost nije još jedno u nizu povjerenstava. Isti e da povjerenstvo vezano uz problematiku zapošljavanja odnosno nezaposlenosti, ije je sazivanje dogovoreno za drugi tjedan, nije još jedno u nizu povjeren-

stava "za jednokratnu upotrebu". Objašnjava se da je rije o Povjerenstvu za pra enje provedbe nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja utvr enog Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Dodaje se kako je inicijativa koju je SSSH prošli tjedan uputio ministru gospodarstva uri Popija u sa zahtjevom sazivanja toga povjerenstva još jedan pokušaj pritiska na Vladu da se politikom zapošljavanja po ne baviti na koordiniran na in. H

u vani bez aćem tržištu Anton Kova ev, predsjednik Uprave HBOR-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

››

Hrvatska ima vrlo stroge propise za doma e proizvo a e, a istodobno vrlo popustljive prema inozemnim proizvo a ima ime oni ostvaruju direktnu prednost nih i nekvalitetnih proizvoda. "Ušli smo u nišu sigurnosnih ure aja za željeznicu i isklju ivo razvijamo proizvode na temelju zahtjeva globalnog tržišta. Radimo samo ono što mislimo da se može prodati", ustvrdio je Viduka.

Znanost i praksa

To mišljenje dijele i ostali sudionici okruglog stola koji su predstavljali proizvo a e pa se tako, me u ostalim, moglo uti da znanstvenici rade ono što žele, a ne ono što donosi novac. "Ne može se podržavati sve što nekome padne na pamet. Država mora podupirati samo ono što može i i preko granice. Nije bitno je li neki

projekt pametan ili ne, ve ho e li se uloženi novac vratiti, i to ne jednom nego sto puta", ustvrdio je Stjepan Car iz Kon ar-Instituta za elektrotehniku. Hrvatska ne ulaže dovoljno u znanost i obrazovanje, samo 0,7 posto BDP-a godišnje za znanost je premalo, mišljenja je Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ru er Boškovi . "Za hrvatsko je gospodarstvo izazov približiti se akademskoj zajednici osnivanjem zajedni kih tvrtki", ustvrdila je Ramljak te dodala da su za gospodarstvo bitna i temeljna i primijenjena istraživanja budu i se oba mogu komercijalizirati. Irena Habjanec

OGLAS

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

HPK

Poticaji za obiteljska gospodarstva Zagreb. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) predlaĹže ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva te HZZ-u da se prilikom osmiĹĄljavanja novih mjera za poticanje zapoĹĄljavanja me u korisnike uvrste i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Do sada OPG-ovi nisu bili obuhva e-

POZIVAJU SE NA REVIZIJU

HNS: Grad Zagreb poslovao nezakonito u 2009. Zagreba ki HNS-ovci istaknuli su deficit od 717 milijuna kuna, kaĹĄnjenja s procjenom gradskih nekretnina, kaĹĄnjenja s uknjiĹživanjem i sporna potraĹživanja vrijedna 431 milijun kuna te najavili skupĹĄtinske odluke kojima e to onemogu iti Zagreba ki HNS-ovci osvrnuli su se u etvrtak na nalaz drĹžavne revizije za Grad Zagreb za 2009. godinu upozorivĹĄi na, kako su rekli, neuredno, neodgovorno i protuzakonito poslovanje. HNS-ov gradski zastupnik Jozo RadoĹĄ rekao je na konferenciji za novinare kako je prema tom nalazu manjak prihoda u odnosu na rashode 717 milijuna kuna ĹĄto je, kako je kazao, protuzakonito "jer se ne mogu troĹĄiti novci kojih nema". Od 11.443 evidentirane gradske nekretnine tijekom proteklih desetak godina procijenjena je vrijednost samo njih 4.654, a od 15.843 postupka uknjiĹžbe nekretnina zavrĹĄeno je njih 1.241, dakle ni deset posto, rekao je RadoĹĄ. Nenapla ena potraĹživanja za komunalni doprinos, komunalnu naknadu, zakupe, najmove i spomeni ku rentu pove ali su se, kako je re eno, sa 1,5 milijardi na

viĹĄe od 1,6 milijardi kuna. Pove ala su se, prema tvrdnjama HNS-ovaca, i sumnjiva i sporna potraĹživanja sa 411 milijuna na 431 milijun kuna, a potraĹživanja u postupku prisilne naplate pove ala sa 422 milijuna na 434 milijuna kuna. PotraĹživanja za prodaju zemljiĹĄta iznose 439 milijuna kuna, a trebala su biti kompenzirana i likvidirana odmah nakon zaklju ivanja ugovora o prodaji, rekao je RadoĹĄ dodavĹĄi tako er da su prenesene obveze iz 2008. godine 940 milijuna kuna. Predsjednica zagreba ke Gradske skupĹĄtine Morana Palikovi Gruden rekla je kako je drĹžavna revizija zatraĹžila intenziviranje financijske kontrole. DrĹžavni je ured za reviziju upozorio da se rashodi moraju iskazivati prema nastanku poslovnog doga aja neovisno o pla anju jer se u protivnom krĹĄi Zakon o izvrĹĄenju prora una, rekla je Palikovi Gruden. Prenesene obveze omogu avaju nepoĹĄtovanje plana, samovoljno ugovaranje poslova i samovoljno pla anje, stoga i manipulacije pa e, kako su poru ili zagreba ki HNS-ovci, predloĹžiti donoĹĄenje skupĹĄtinske odluke kojom e biti onemogu eno takvo protuzakonito postupanje. H/B.hr

ni tom mjerom za razliku od poljoprivrednih zadruga i obrta. Omogu avanjem poticanja zapoĹĄljavanja na OPG-ima osigurale bi se tisu e radnih mjesta, i to onih iz najteĹže skupine nezaposlenih. Prema dopisu Ministarstva ispada da se to ne moĹže provesti jer je OPG definiran Zakonom o poljoprivredi, a ne Zakonom o obrtu i Zakonom o trgova kim druĹĄtvima, navode iz HPK. KaĹžu kako je to diskriminiraju e, posebno kad se zna da se u svim situacijama OPG-e tretira kao pravne osobe. H

UZ NOVAC EU

Do zaposlenja uz slovenska iskustva

Karlovac. Znanjem do zaposlenja - partnerstvo za cjeloĹživotno obrazovanje u Karlova koj Ĺžupaniji projekt je karlova ke Podru ne sluĹžbe HZZ-a i slovenskog Razvojno-obrazovnog centra iz Novog Mesta koji je ju er predstavljen u Karlovcu. Svrha je u godinu dana stvoriti mreĹžu javnih i privatnih u iliĹĄta

za razvoj cjeloĹživotnog u enja. Kroz slovenski centar godiĹĄnje pro e oko 10.000 korisnika. lanicama karlova ke mreĹže bit e predstavljeni ti programi dobre prakse. U Karlovcu e se odrĹžati i sajam cjeloĹživotnog obrazovanja. Jedan je to od 23 projekta financirana po programu IPA "Lokalno partnerstvo za zapoĹĄljavanje" za koje je odobreno dva milijuna eura iz EU. Karlova ki projekt vrijedi 80.000 eura, a od toga je 70.280 eura financirano iz IPA-e. H

OdugovlaÄ?imo s nuklearkom KOLIKA JE CIJENA Hrvatska osluĹĄkuje bilo susjednih zemalja, pa kad se one na temelju studija isplativosti odlu e graditi, tad emo se i mi lakĹĄe odlu iti na gradnju nove atomske centrale Nuklearne elektrane i nuklearna energija posljednjih su godina sve zanimljivija opcija proizvodnje elektri ne energije u Europi i svijetu. Sve viĹĄe zemalja obnavlja prije zapo ete i u me uvremenu zaustavljene nuklearne projekte ili pokre e nove, a Hrvatska se joĹĄ drĹži po strani, eka i zasad samo promatra situaciju. Nismo se posve odrekli nuklearne energije, ona je kao izgledna opcija spomenuta i u Strategiji energetskog razvitka Hrvatske iz 2009. godine, ali na tom se polju posljednjih godina nije u inilo mnogo i projekt razvoja budu e hrvatske nuklearke tek je daleka i maglovita budu nost.

Âťekamo bolja vremena?

Jedan od naĹĄih najutjecajnijih stru njaka iz podru ja nuklearne energetike i svojedobni tehni ki direktor gradnje nuklearne elektrane u KrĹĄkom dr. Danilo Fereti , koji je u etvrtak u Zagrebu predstavio svoju knjigu "Uvod u nuklear-

nu energetiku", podsje a da bi Sabor, bude li se poĹĄtovala odredba Programa provedbe Strategije energetskog razvitka, odluku o tome ho e li Hrvatska dobiti svoju nuklearku trebao donijeti 2012. godine na temelju procjene isplativosti takvog projekta i preporuka stru njaka. No na okupljanju stru njaka i prikupljanju njihovih miĹĄljenja i preporuka dosad se nije u inilo gotovo niĹĄta, pa Fereti ocjenjuje da e rok za donoĹĄenje odluke biti produljen, odnosno odgo en za neka bolja vremena, ili - preciznije - za vremena kada e se takvi projekt mo i financi-

BROJKA

godina potrebno je za gradnju nuklearne elektrane

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

doga aji

DANILO FERETI , autor Uvoda u nuklearnu energetiku

rati. "Nama doista treba novi, stabilni izvor energije koji je nuĹžan za gospodarski razvoj zemlje", upozorava Fereti . Uz to, ini se da Hrvatska nije sklona brzopletom donoĹĄenju odluka, odnosno da je sklonija osluĹĄkivati bilo susjednih zemalja, prije svega Austrije, Italije, Njema ke i Ma arske, i paĹžljivo pratiti njihove ocjene o isplativosti obnove ili pokretanja novih projekata. A te zemlje zasad tako er oprezno procjenjuju situaciju i ekaju.

Potpora javnosti

"Ako one krenu, bit e to vjetar u le a i naĹĄim stru njacima, ali prije svega politi arima, da se lakĹĄe odlu e za realizaciju projekta budu e nuklearne elektrane", tvrdi Fereti . Tada e i javnost, koja ima jak otpor prema nuklearkama, lakĹĄe prihvatiti takav objekt i njegovu korist za stabilnost energetskog sustava. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

SANJA JELI , direktorica ureda HTZ-a u Madridu

business plus

Španjolci profitiraju i na pogrešci

apartmanizacije

SANJA JELI Uz mnoge Španjolce, 90-ih su druge ku e u Španjolskoj kupovali i Nijemci, Britanci, Skandinavci, a danas dolazi i dosta Rusa. To je djelomice razlog zašto niskotarifne aviokompanije mogu zadržati cjelogodišnje linije prema španjolskim destinacijama. U produljenju sezone Španjolci su odli ne rezultate postigli povezivanjem regija, isti e direktorica ureda HTZ-a u Madridu, gradu ijeg 13 posto BDP-a dolazi od turizma, a lani ga je posjetilo 4,6 milijuna stranaca

FOTO MARKI EVI /CROPIX

Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

> turizam > nekretnine

14-15 business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

Golf je samo jedan od segmenata španjolskog i noćni život, šoping, događanja poput Formule Cupa, ruralni, religiozni, kulturni i adventure turiz mija i vinske rute, sadržaji za starije turiste, city b ni koji su omogućeni uvođenjem low cost aviolinija ponuda sunce i more

Za posjeta ministra Damira Bajsa Španjolskoj i UNWTO-u govorilo se o pojačanim aviovezama s Hrvatskom. Najavljuju se nove linije iz Barcelone za Pulu i Split. - Zasad se ljeti iz Španjolske leti u Zagreb i Dubrovnik, i to iz Barcelone, Madrida, Bilbaa i Valencije, a linije drže Croatia Airlines te španjolske aviokompanije Iberia, Spanair i Vueling. Svi počnu letjeti oko Uskrsa pa do kraja listopada. Ljeti se frekvencije pojačavaju i uvode se linije iz Bilbaa i Valencije, ali nema cjelogodišnjih letova. Spanair je želio zadržati liniju Barcelona-Zagreb cijelu zimu. Letjeli su do 15. siječnja, na kraju su rekli da neće moći izdržati i napravili su pauzu do 28. ožujka, pa nastavljaju. Što se tiče novih linija, osim Pule i Splita, spominjala se i treća kombinacija, ali o tome se može govoriti tek kad ih kompanije službeno objave. Ono što najviše nedo-

S MINISTROM BAJSOM direktorica ureda HTZ-a u Madridu susrela se prošloga tjedna, za posjeta hrvatske turističke delegacije Svjetskoj turističkoj organizaciji

BOEINGOV DREAMLINER DOVODI NOVU KONKURENCIJU

Tunis i Tursku zamijenit će Singapur, Vijetnam, Peru... Kakav će utjecaj Boeingov dreamliner, koji troši 20 posto manje goriva, imati na europske turističke destinacije? - Ti će avioni pojeftiniti interkontinentalne letove i time će se otvoriti lepeza konkurencije europskim destinacijama. Ono što nam je danas konkurencija, poput Tunisa i Turske, sutra će biti Vijetnam, Peru, Singapur. Njemački TUI naručuje 13 takvih aviona i zamislite kad za nekoliko godina izbace program 15 dana u Japanu ili Kini za 600 eura? S druge strane, putnici iz no-

vorastućih emitivnih tržišta lakše će dolaziti u Europu. Zato je važna zajednička promocija na tržištima poput Kine. Treba dodati da Bruxelles predviđa stvaranje zajedničkog europskog neba, tj. jedinstvenog administratora mreže europskih letova koji će koordinirati i odobravati koncesijske rute. Time bi se troškovi letova smanjili 50 posto, a negativan utjecaj na atmosferu 10 posto. Koliko će to utjecati na Hrvatsku, gdje

su najvažniji gosti iz susjednih zemalja, dok nam iz dalekih zemalja poput Japana dolazi stotinjak tisuća turista? - Nikad ne treba previše ovisiti o jednom emitivnom tržištu, postojeće treba paziti, ali istodobno ulaziti i razvijati nova. Turisti iz dalekih tržišta poput Kine ili Indije imaju specifične zahtjeve. U Španjolskoj se drže posebne edukacije o tome kako adaptirati hotele za kineske ili arapske goste, kakvu im hranu poslužiti; stvari se razvijaju malo po malo.

foto markičević/cropix

Direktorica ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Madridu Sanja Jelić u Španjolskoj živi 20 godina, a u turizmu radi od 1979. godine. Španjolski ured HTZ-a preuzela je odmah nakon njegova osnivanja 2006. godine. Nedavni posjet Madridu, gdje je i središte Svjetske turističke organizacije (UNWTO), iskoristili smo za kratak razgovor sa Sanjom Jelić o povezanosti Hrvatske sa svjetskom turističkom velesilom, kao i o trendovima u Španjolskoj i svjetskom turizmu.

staje poja ana je frekvencija letova iz Madrida za Hrvatsku.

FOTO MARKI EVI /CROPIX

Turizam ini oko 15 posto BDP-a Hrvatske, iako brojke variraju. Kako je to u Španjolskoj? - Udjel turizma u BDP-u Španjolske je izme u 12 i 14 posto, ovisno o regijama. Turizam je najja i u Kataloniji i Andaluziji, na Balearima i Kanarskim otocima. Osim Barcelone, i Madrid je turisti ki jak, 13 posto BDP-a glavnoga grada dolazi od turizma, a prošle su godine imali 4,6 milijuna stranih gostiju. Kada se u Hrvatskoj kritizira apartmanizacija obale, esto se spominje i španjolski primjer. - Španjolska je izgradila previše i svoj je razvoj bazirala na gradnji. Mnogi su Španjolci 90ih godina iskoristili povoljne kredite za kupnju druge ku e ili kako oni kažu segunda vivienda. Kupovali su ih i mnogi stranci - Nijemci, Britanci, Skandinavci, a danas dolazi i dosta Rusa. To je djelomice razlog zašto niskotarifne aviokompanije mogu zadržati cjelogodišnje linije prema španjolskim destinacijama, jer stranci dolaze u svoje druge ku e, ali i Španjolci koriste povoljne tarife za put u inozemstvo. U strategijama i planovima sve se eš e govori o zelenom turizmu. Što bi to trebalo biti, ubraja li se u to i ruralni turizam? - Eko je trend; etiketa koja se stavlja radi bolje prodaje, a koliko iza toga

ima realne osnove, treba vidjeti. Ruralni turizam zna i da se ne odsjeda u hotelu nego na seoskom imanju, ali i dalje se, primjerice, koristi avion koji nije ekološki oblik transporta. Drugi trend o kojem se dosta govori jest regionalno povezivanje. Španjolska ima isti izazov kao i druge mediteranske zemlje, a to je kako imati što dulju sezonu. Tako su osmislili vinsku rutu uz rijeku Duero, koja obuhva a nekoliko regija i postigli su odli ne rezultate. Koliko je u Španjolskoj sezona produljena gradnjom golfskih terena i kakva su njihova iskustva? - Golf je u Hrvatskoj druga pri a u koju ne bih htjela ulaziti, ali slažem se s tim da treba dobro razmisliti što e se napraviti s golfom jer on ima velik utjecaj na okoliš. Pogotovo je u Andaluziji sagra eno mnogo golfskih terena, a to je regija s malo vode. S druge strane, to jest sadržaj koji se nudi kroz cijelu godinu, ali golf je samo jedan od segmenata španjolskoga turizma. Tu su i no ni život, šoping, organizacija doga anja poput Formule 1 i America's Cupa, ruralni, religiozni, kulturni i adventure turizam, gastronomija i vinske rute, sadržaji za starije turiste, city break aranžmani koji su omogu eni uvo enjem low cost aviolinija te standardna ponuda sunce i more. Maja Grbi maja.grbic@business.hr

PROTIVNICI GOOGLEOVE AKVIZICIJE pokrenuli su internetsku stranicu FairSearch.org (pravedna pretraga)

ARHIVA BUSINESS.HR

skoga turizma, tu su rmule 1 i America's turizam, gastronocity break aranžmaolinija te standardna

ON-LINE INDUSTRIJA PUTOVANJA Domogne li se ITA-ine tehnologije, Google bi mogao koristiti svoju monopolsku poziciju i umjesto najpovoljnijih opcija letova me u prve i najvidljivije rezultate pretraživanja isticati opcije svojih najve ih oglašiva a, tvrde protovnici akvizicije

Putni ka branša strahuje od Googlea Nakon što je sredinom prošle godine internetski div Google izrazio namjeru preuzimanja tvrtke ITA Software za 700 milijuna dolara, nastala je pomutnja me u ameri kim putni kim agencijama i internetskim servisima koji pružaju uslugu pretrage i rezervacije putovanja. Domogne li se ITA-ine tehnologije, predstavnici on-line industrije putovanja strahuju da bi Google mogao koristiti svoju monopolsku poziciju i umjesto najpovoljnijih opcija letova me u prve i najvidljivije rezultate pretraživanja isticati opcije svojih najve ih oglašiva a. Upozoravaju da bi to narušilo konkurenciju i transparentnost na tržištu on-line pretraživa kih servisa, a putnici bi se suo ili sa suženijim izborom i ve im cijenama aviokarata.

Spuštanje cijena

Protivnici Googleove akvizicije udružili su se u listopadu prošle godine, pokrenuli internetsku stranicu FairSearch.org (pravedna pretraga) te u SAD-u krenuli sa širokom kampanjom. Njezin je cilj utjecati na regulatora da ne odobri Googleu preuzimanje ITA Softwarea. Od na-

jave akvizicije ameri ko ministarstvo pravosu a, tj. njegov Antitrust odjel, ispituje ho e li ona negativno utjecati na pošteno tržišno natjecanje. Osim lanova iz putni ke industrije, FairSearch koalicija okupila je i udruge za zaštitu potroša a, ali i pojedine ameri ke kongresmene. Pridružili su im se i internetski servisi iz V. Britanije, Francuske i Azije. "Konkurencija u internetskoj pretrazi putovanja u posljednjih je deset godina dovela do kreiranja ve e inovativnosti i mogu nosti izbora, ali i spuštanja cijena", rekao je Roshan Mendis, predsjednik internetske putni ke agencije ZUJI, specijalizirane za zemlje azijskog Pacifika. I ameri ki Antitrust institut isti e da je Googleova akvizcija važno pitanje jer putovanja i turizam imaju sve ve u ulogu u ameri kom gospodarstvu. Google je i zbog prethodnih optužbi na ra un svog monopolskog položaja o ekivao sli ne pritiske i u namjeri da snažnije zakora i na tržište on-line prodaje putovanja.

Lošija usluga

Njihova je namjera, kažu, da ITA-ine tehnologije koriste u svom pretraživa kom servisu

i omogu e putnicima izravnu kupnju aviokarata. Žele izraditi novi alat za pronalaženje letova koji e omogu iti jednostavnije pretraživanje, usporedbu opcija letova i cijena te brzo povezivanje s internetskim stranicama putem kojih se mogu kupiti tražene karte. No, FairSearch koalicija sumnji ava je. "Najviše nas zabrinjava mogu nost da se Googleu dopusti povezivanje vode eg pružatelja tehnologije za pretragu putovanja s vode im pružateljem usluge pretraživanja, tj. da bi Google unaprijedio vlastiti proizvod i istisnuo konkurenciju, ime bi i sami putnici dobili lošiju uslugu, tj. manje izbora u online pretrazi putovanja", isti e FairSearch.org. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

BROJKA

posto svih komercijalnih aktivnosti na internetu u 2009. godini u SAD-u odnosilo se na on-line putovanja

> turizam > nekretnine

ARENA CENTAR Heitmanovo preuzimanje polovine, odnosno 60 tisuća kvadrata zagrebačkoga trgovačkog centra od Trigranita za oko 110 milijuna eura treća je po veličini transakcija trgovačkih nekretnina u regiji u 2010. snimio hrvoje dominić

16 business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

Živnulo europsko tržište poslovnih nekretnina preuzimanja Prošla je godina u srednjoj i istočnoj Europi donijela 1,8 milijardi eura prometa na tržištu komercijalnih nekretnina, što je dvaput više nego 2009. Nije riječ o gradnji novih prodajnih centara, koja je smanjena 20 posto, nego o preuzimanju već postojećih Ekonomski pokazatelji polako se poboljšavaju u srednjoj i istočnoj Europi, tako da je većina zemalja regije izišla iz recesije, ali je povjerenje potrošača i dalje slabo i niže nego u eurozoni, navodi se u analizi CB Richard Ellisa "Maloprodajne investicije u srednjoj i istočnoj Europi". Među pozitivnim ekonomskim pokazateljima ističu povećanje potrošnje u Poljskoj i Mađarskoj, što se odražava i na tržište trgovačkih nekretnina. Tako je prošla godina u regiji donijela 1,8 milijardi eura prometa na tržištu komercijalnih nekretnina, što je dvaput više nego 2009. godine. Od toga je više od polovinu bilo u Poljskoj.

Bugarska iznimka

Kako je desetljeće naglog razvoja prije krize donijelo regiji 1,6 milijardi kvadrata novih trgovačkih prostora,

nije se moglo očekivati da će oporavak donijeti naglu gradnju novih trgovačkih centara. Naime, prošla je godina u regiji donijela smanjenje izgradnje novih trgovačkih centara, čak i u odnosu na 2009. godinu 20 posto. Sve zemlje regije, osim Bugarske, prošle su godine imale smanjenje izgradnje novih trgovačkih prostora. Oživljavanje tržišta izražava se kroz preuzimanja već postojećih trgovačkih centara. Najveću transakciju trgovačkih nekretnina u regiji proveli su fondovi Unibail i Radamco preuzevši 98.107 kvadrata prodajnih centara Arkadia SC i Wilenska CS u Varšavi za oko 500 milijuna eura. Fonda Heitman proveo je drugu transakciju po veličini preuzevši 54 tisuće kvadrata prodajnoga centra Galeria Malta u Poznanu za 131 milijun eura. Taj

je fond preuzeo i polovinu, odnosno 60 tisuća kvadrata zagrebačkog Arena centra od Trigranita za oko 110 milijuna eura, što je treća transakcija na tržištu trgovačkih nekretnina u regiji. Četvrtu po veličini transakciju proveo je fond AEW Europa preuzevši 22.250 kvadrata Jantara u poljskom Slupsku za 92 milijuna eura, a petu fond Rockspring preuzevši 29.495 kvadrata Ferio Konina u poljskom Koninu za 47 milijuna eura.

Niži najam

Odnos kretanja potrošnje i ponude trgovačkih prostora određuje kretanje cijene najma. Prema podacima CB Richard Ellisa, prošle je godine u Zagrebu najam prvoklasnih trgovačkih prostora smanjen 12 posto, dok je u Beogradu ostao nepromijenjen. Cijena najma kvadrata prvoklasnoga trgovač-

kog prostora u Beogradu je godišnje u prosjeku 420 eura, a u Zagrebu znatno niže, 276 eura. To je i najniža cijena najma prvoklasnih prodajnih prostora u glavnim gradovima regije. Najskuplji najam trgovačkog prostora u regiji je u Moskvi (1364 eura) i Kijevu (1256 eura). Tisuću eura premašuje i najam u Budimpešti (1200) te u Pragu i Bratislavi (1020 eura). Cijena najma kvadrata prvoklasnog trgovačkog prostora u Varšavi je na godinu 960 eura. Niže cijene najma su u Bukureštu, 600 eura, i Sofiji, 300 eura. Najveće smanjenje najma na godišnjoj razini u regiji imali su Sofija i Prag, 17, odnosno 15 posto. Slijedi Zagreb sa 12 posto. Kao ni u Beogradu, cijene najma nisu se mijenjale u Varšavi, Bukureštu i Budimpešti. Rasle su u Kijevu, 8 posto, te u Bratislavi i Moskvi, 6 posto.

Povjerenje ulagača

Pozitivna kretanja na tržištu maloprodajnih nekretnina u srednjoj i jugoistočnoj Europi dio su preokreta na europskom tržištu koji se dogodio u posljednjem kvartalu prošle godine. Prema podacima iz analize CB Ri-

chard Ellisa "Europska tržišta kapitala", transakcije na tržištu nekretnina u posljednjem su kvartalu prošle godine u Europi iznosile 386,6 milijardi eura, što je čak 57-postotno povećanje u odnosu na treći kvartal iste godine. "Posljednji kvartal 2010. bilo je najviše ulaganja u nekretnine u posljednje tri godine", navodi se u analizi. Tada je zabilježeno 79 transakcija s iznosom većim od 100 milijuna eura, što je najviše od prvog kvartala 2008. godine. Pozitivan trend na tržištu pokazuje i podatak da je transakcija većih od 50 milijuna eura bilo više nego u sva tri kvartala prošle godine. Kako navode iz CB Richard Ellisa, takvi pokazatelji upućuju na zaključak da na tržištu ima dovoljno kapitala, ali je problem povjerenje investitora. Gotovo dvije trećine projekata vrijednih više od 100 milijuna eura završeno je u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, prije svega u velikim gradovima, Londonu i Parizu, u kojima je završeno 10 projekata vrijednih više od 100 milijuna eura. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

Za klasu

bolji! 28. veljaÄ?e - samo za pretplatnike business.hr-a

Business Class luksuzni je mjeseÄ?ni lifestyle magazin koji izlazi kao prilog dnevnih novina Business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

NA RAZINI GRUPE

Gubitak Telekoma Slovenije 211 milijuna eura Grupa Telekom Slovenije u prošloj je godini ostvarila gubitak od 211,2 milijuna eura, objavljeno je u nerevidiranom godišnjem financijskom izvješ u na stranicama Ljubljanske burze. Grupa je u 2010. ostvarila jedan posto niže prihode nego prethodne godine, koji su bili 843,6 milijuna eura, a EBITDA

je smanjena osam posto na 246,2 milijuna eura. Uprava kompanije izvijestila je kako je zbog takvih rezultata i nepovoljnih gospodarskih prilika utvr en niz mjera namijenjenih poboljšanju situacije, a neke od njih odnose se na rezanje svih troškova, restruktuiranje poslovanja u Makedoniji i na Kosovu, prodaju udjela koji nisu strateški važni za kompaniju i modernizaciju poslovanja. Loši rezultati potaknuli su rasprodaju ove dionice ija je vrijednost pala 2,3 posto, na 85 eura. B. St.

ODSTUPNICA VLADE

Upitna prodaja Telekoma Srbije

Srbijanska vlada sprema odstupnicu za slu aj da ne uspije prodaja Telekoma Srbije jer je opcija da natje aj propadne podjednako izvjesna kao i mogu nost da prodaja bude realizirana, javio je B92. Kao potvrdu svojeg zaklju ka navodi i izjave dužnosnika, prije svih premijera Mirka Cvetkovi a koji je rekao da vlada ne e prodavati Telekom po svaku

cijenu, kao i ministrice financija Diane Dragutinovi koja je naglasila da ve postoji plan financiranja ako se Telekom ne proda. Njima se pridružio i Branko Radujko, generalni direktor Telekoma, koji je rekao da je prodaja komplicirana jer ne ovisi samo o dobrim rezultatima kompanije, dok iz Telekom Austrije, kao jednog od izglednih kandiata za kupnju, izjavljuju da još procjenjuju vrijednost Telekoma, oko ije je prodaje javnost u Srbiji podijeljena. A. Pa.

Cijena nafte dosegnula 12 nakon smanjenja isporuk MOŽE I VIŠE Prema nekim procjenama, nafta bi mogla dosegnuti i 220 dolara ako se prosvjedi iz Bahreina preliju na Saudijsku Arabiju, koja je obe ala da e nadoknaditi proizvodni manjak iz Libije, koji se popeo na ak 1,2 milijuna barela po danu

22,25%

27,81%

12,13%

3,02% 3,73% 5,62%

8,88% 8,05%

Cijena nafte na svjetskom je tržištu dosegnula najvišu razinu u posljednjih 30 mjeseci jer nemiri u Libiji otežavaju opskrbu iz jednog od najve ih afri kih izvoznika nafte. Nafta tipa brent prešla je cijenu od 119 dolara po barelu nakon procjene da su nemiri smanjili dosadašnju libijsku proizvodnju za dvije tre ine. Tijekom dana cijena se stabilizirala na 114 dolara po barelu. Budu nosnice u New Yorku rastu ve šesti dan zaredom pa je cijena na ameri kom tržištu nešto niža, ali je prešla zabrinjavaju u granicu od 100 dolara. "Smanjenje isporuke iz Libije veliki je rizik za cijene pa bi svaki sljede i poreme aj mogao uzrokovati ozbiljnu nestašicu na

naftnom tržištu", naveli su analiti ari Goldman Sachsa, a prenosi Bloomberg. Paolo Scaroni, predsjednik Uprave talijanske naftne kompanije ENI, procijenio je da je dnevna isporuka 14. po veli ini svjetskog izvoznika nafte smanjena sa 1,6 milijuna barela na samo 400.000 barela.

Umiruju i Saudijci Iz Goldman Sachsa upozoravaju da bi se širenje nemira na ostale zemlje proizvo a e nafte moglo odraziti na daljnje smanjenje isporuke svjetskom tržištu, a time i sve snažniji rast cijene nafte. Reutersov analiti ar Wang Tao kazao je da bi cijena nafte tipa brent u ovoj godini mogla sko iti na 158

8,52%

dolara po barelu, što je daleko više od rekorda u 2008. godini, kada je najviša cijena iznosila 147,5 dolara. Barel bi u SAD-u, po Taou, trebao sko iti na 159 dolara. Smanjenje isporuka u Libiji prvi je poreme aj u opskrbi me u glavnim opskrbljiva ima u Sjevernoj Africi i Bliskom istoku koji je preplavio val prosvjeda zbog zahtjeva za odlaskom tamošnjih diktatora. Zabrinutost naftnih tržišta sada se okre e prema Saudijskoj Arabiji, gdje raste strah od izbijanja prosvjeda, a rije je o zemlji koja ne samo da proizvo-

di 10 posto ukupne svjetske naftne proizvodnje, nego je jedini proizvo a koji efikasno može premostiti probleme uzrokovane smanjenjem isporuke u Libiji. Viši saudijski dužnosnici izjavili su u etvrtak da ta kraljevina ima kapaciteta nadomjestiti libijski naftu. Upravo su Saudijci smanjili tenzije nakon izjave da u donošenju odluke o proizvodnji nafte zajedno s još nekim proizvo a ima ne e ekati hitan sastanak zemalja izvoznica nafte OPEC-a. Cijene benzina prate rast cijene sirove nafte. Tako je

galon u SAD-u dosegao najve u razinu od 2008. godine pa se tona na europskom tržištu može nabaviti po cijeni od 980 dolara. Kako prosvjedi zahva aju i Alžir kao lana OPEC-a, a proširili su se i na Bahrein, koji grani i sa Saudijskom Arabijom pa bi se mogli preliti i na tu kraljevinu kojom se vlada vrstom rukom, tako neki analiti ari smatraju da bi barel mogao sko iti i na 220 dolara. Saudijska Arabija ima iskustva s gušenjem prosvjeda pa je tako 1995. godine saudijska vlada uhitila velik broj šijitskih muslimana koji su pro-

IZNAD O»EKIVANJA

Allianz pove ao dobit 20,1 posto

Njema ki osiguravatelj Allianz priop io je u etvrtak da mu je neto dobit u 2010. porasla 20,1 posto, na 5,05 milijardi eura, a operativna mu je dobit nadmašila ciljanu razinu i prognoze analiti ara. Prihodi su uve ani za 9,3 posto i iznosili su rekordnih 106,5 milijardi eura, a operativna je dobit uve ana 17 posto, na 8,2 milijarde

eura, navodi se u priop enju izvršnog direktora Michaela Diekmanna. To zna i da je 500 milijuna eura ve a nego što su o ekivali u grupaciji. "Prihodi su nadmašili dosadašnje povijesno najviše razine, a operativna dobit grupacije premašila je sva o ekivanja", kazao je Diekmann. Grupacija nije objavila prognozu za 2011., ali je priop ila da su premije za police zdravstvenog i životnog osiguranja u prošloj godini uve ane 12,5 posto, na 57,1 milijardu eura. H

ZBOG LIBIJE

Molova kapitalizacija ve a od OMV-ove Ma arska naftna kompanija Mol, u ijem je suvlasništvu i hrvatska Ina, posljednjih dana bilježi ve u tržišnu kapitalizaciju od austrijskog OMV-a, svojega izravnog konkurenta. Prema mišljenju naftnih analiti ara, to je uslijedilo nakon slabijih OMVovih rezultata u posljednjem tromjese ju i poreme aja u

opskrbi iz Libije, zbog ega je njegova dionica u srijedu pala šest postotnih bodova. OMV je zbog kombinacije takvih nepovoljnih kretanja na tjednoj razini izgubio 13 posto, ime je tržišna kapitalizacija pala ispod one Molove, što se dogodilo prvi put od rujna prošle godine. OMV je snažno izložen proizvodnji u Libiji, a s druge strane Molova dionica samo raste zahvaljuju i snažnom rastu cijene nafte, što je izravan rezultat upravo poreme aja na libijskim naftnim poljima. A. Pa.

BROJKA

posto pala je OMV-ova dionica na tjednoj razini, što je kombinacija lošijih financijskih rezultata od o ekivanih i poreme aju opskrbe naftom iz Libije

20 dolara MMF: Slabiji dolar uravnotežio bi ke iz Libije svjetsko gospodarstvo PRECIJENJEN I JEN

Euro i jen su prema MMFovim izra unima uglavnom u skladu sa srednjoro nom izvedbom tih gospodarstava, a nekoliko je azijskih valuta, uklju uju i Kinu, precijenjeno Me unarodni monetarni fond pozvao je u srijedu na slabljenje dolara, što bi po ocjeni te institucije pomoglo smanjiti manjkove SAD-a prema ostatku svijeta i pridonijelo bi uspostavi ravnoteže u globalnom gospodarstvu.

Dolar precijenjen MOAMER EL GADAFI, libijski diktator oko kojega se sve više steže obru prosvjednika, ne misli vlast napustiti bez prolivene krvi ARHIVA B.HR svjedovali upravo u Bahreinu.

Novac ili žrtve? I dok Zapad prije svega brine pad standarda zbog prosvjeda diljem Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, za to se vrijeme pove ava broj žrtava u Libiji, gdje je prema nekim procjenama poginulo dvije tisu e ljudi. Diktator Moamer el Gadafi, koji ne preza ni od upotrebe avijacije u sukobima, gubi sve ve e podru je, a prosvjednici sve više stežu obru oko Tripolija, odakle Gadafi ne pokazuje nikakve znakove da se misli povu i. A. Pa.

BROJKE

1,2

milijuna barela po danu se manje proizvodi u Libiji nakon prosvjeda protiv diktatora Moamera el Gadafija

220

dolara mogao bi koštati barel ako se prosvjedi preliju na Saudijsku Arabiju kao najve eg proizvo a a, gdje se tako er vlada teškom rukom

U izvješ u pripremljenom za prošlotjedni sastanak ministara financija skupine G20, MMF je objavio kako njegovi izra uni pokazuju da je dolar i dalje snažniji u odnosu na srednjoro ne temeljne gospodarske pokazatelje. Euro i jen su pak prema MMFovim izra unima uglavnom u skladu sa srednjoro nom izvedbom tih gospodarstava, a nekoliko je azijskih valuta, uklju uju i Kinu, precijenjeno, navodi se u izvješ u. Radi uklanjanja globalnih neravnoteža, G20 bi trebao dopustiti slabljenje dolara, preporuke su te me unarodne institucije. "Daljnje realno u inkovito slabljenje ameri kog dolara pomoglo bi održivom

smanjenju manjka teku eg ra una ameri ke bilance pla anja na razine koje bi više odražavale srednjoro nu gospodarsku izvedbu, podupiru i time uravnoteženji rast", navodi se u izvješ u MMF-a.

Prijetnje rastu Prema posljednjim podacima ameri ke vlade, manjak teku eg ra una bilance pla anja u tre em je tromjese ju prošle godine porastao peto tromjese je zaredom idosegnuo 127,2 milijarde dolara. MMF je tako er pozvao G20 da poja a napore usmjerene na o uvanje globalnoga gospodarskog oporavka, upozoravaju i pritom na poja ane rizike za slabljenje ak-

tivnosti u razvijenim gospodarstvima te na pregrijavanje aktivnosti u pojedinim gospodarstvima u razvoju. Me u prijetnjama globalnom rastu u MMF-u izdvajaju nedovoljan napredak u razvoju srednjoro nih planova fiskalne konsolidacije, prije svega u SAD-u i Japanu. Od prijetnji isti u i rizike u bankovnom sektoru te dužni ke probleme u zemljama u rubnom pojasu eurozone. Što se ti e gospodarstava u nastajanju, po ocjeni MMF-a klju ni izazovi za tamošnje vlasti su daljnje suzbijanje pritisaka na pregrijavanje gospodarstva i provedba odgovaraju ih mjera vezanih uz dotok kapitala. H

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

U etvrtak je na Zagreba koj burzi razmijenjena otprilike etvrtina dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda. Ukupno se trgovalo sa 830.370 dionica vrijednih 22,4 milijuna kuna. To zna i da je došlo do zna ajne promjene u vlasni koj strukturi fonda pa e u nadolaze im danima biti zanimljivo vidjeti tko je bio kupac tih dionica.

Slavonski zatvoreni investicijski fond HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Ericsson Nikola Tesla uro akovi holding Atlantic grupa Dom holding Adris grupa Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Belje Kaštelanski staklenici Ingra Kon ar - elektroindustrija Institut IGH Franck prehrambena industrija Luka Plo e Jadranski naftovod Jadranska banka Podravka prehrambena industrija d.d. Fima validus Uljanik plovidba Konzum Dukat akove ki mlinovi Viro tvornica še era d.d. AD plastik Zve evo, prehrambena industrija Vupik Finvest Corp HUP - Zagreb Ledo Viadukt Istraturist Umag d.d. Luka Rijeka Zagreba ka banka Karlova ka banka Valamar grupa Plava laguna Proficio Jadroplov d.d. Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Tankerska plovidba Centar banka Hidroelektra niskogradnja Maistra Industrogradnja d.d. OT-optima telekom d.d. Beliš e Dioki d.d Kraš, prehrambena industrija BC institut Tisak Kreditna banka Zagreb Zvijezda Atlas nekretnine Kon ar Adris grupa Kon ar Solaris Riviera Pore SN holding Petrokemija Hoteli Makarska Liburnia Riviera hoteli HGspot PIK-Vinkovci Sun ani Hvar Turisthotel akovština Tehnika Exportdrvo Imperial hotelijerstvo Koka Vaba d.d. banka Varaždin Veterina d.d. Žitnjak Badel 1862

+ Dionica šibenske banke pada po velikim stopama ve tre i dan zaredom. U etvrtak je zabilježila najve u stopu pada u ovom tjednu uz promet od 175.000 kuna. Pritom se trgovalo sa 72 dionice u osam transakcija. Ta je dionica bila i jedina pripadnica bankarskog sektora na Zagreba koj burzi koja je u etvrtak zabilježila pad cijene. Centar banka je, primjerice, rasla više od sedam posto.

CROBEX: +0,12%

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

27.00 284.00 3,637.00 1,588.05 38.50 795.00 49.00 263.15 752.01 258.02 95.70 4,250.00 14.68 573.50 2,081.01 866.00 1,420.00 3,070.00 2,370.00 318.76 9.59 635.00 207.37 527.50 3,850.00 440.01 126.16 120.00 87.81 115.00 1,305.00 6,209.10 270.00 283.03 228.00 260.00 69.98 43.50 1,700.00 12.70 158.50 24.00 1,300.00 231.50 153.50 61.00 502.00 31.15 575.00 78.26 432.10 250.00 190.01 169.00 3,999.00 37.50 1,132.09 310.10 1,191.00 230.00 224.99 155.04 155.42 66.00 2,000.00 18.50 240.00 28.16 955.00 9.00 1,400.01 450.00 182.00 269.99 77.00 65.00 151.15 74.78

29.79 287.50 3,670.00 1,604.00 41.70 804.99 53.94 270.00 760.95 263.00 98.90 4,590.00 15.19 575.00 2,139.99 871.50 1,469.97 3,070.03 2,474.00 322.96 10.18 650.00 215.28 527.50 3,850.00 452.00 129.97 120.04 88.99 115.00 1,380.00 6,321.00 278.00 288.75 232.97 260.00 69.98 45.49 1,700.00 12.70 160.00 24.00 1,300.01 231.50 156.71 62.00 502.00 31.20 599.00 83.99 435.00 250.00 196.00 169.00 4,000.00 38.00 1,175.00 310.10 1,191.00 230.00 225.00 160.50 158.70 66.00 2,000.00 19.30 240.00 28.90 955.00 9.00 1,400.01 450.00 182.00 269.99 77.00 65.00 151.15 74.78

29.79 284.40 3,650.00 1,594.01 38.91 795.00 52.00 263.22 752.57 258.04 98.90 4,590.00 15.03 573.50 2,081.01 866.00 1,422.00 3,070.00 2,370.00 318.76 9.70 650.00 212.00 527.50 3,850.00 440.01 126.52 120.03 88.07 115.00 1,306.00 6,251.00 270.00 283.03 232.97 260.00 69.98 45.49 1,700.00 12.70 158.52 24.00 1,300.00 231.50 155.02 61.00 502.00 31.15 575.00 83.99 432.10 250.00 190.01 169.00 4,000.00 38.00 1,132.09 310.10 1,191.00 230.00 225.00 155.04 158.70 66.00 2,000.00 19.30 240.00 28.16 955.00 9.00 1,400.01 450.00 182.00 269.99 77.00 65.00 151.15 74.78

5.83% -0.21% 0.52% -0.38% -0.23% -0.25% 7.22% -1.35% -0.98% -2.03% -0.05% 14.32% 2.31% -0.26% -0.72% -1.41% -1.18% -1.92% -5.20% -0.39% -1.12% 1.88% -1.40% -1.40% 0.52% -4.35% -2.52% -3.96% 0.08% 0.79% -6.65% -1.56% -1.78% -0.69% 3.54% 0.00% 6.00% 8.31% -0.29% 2.83% -2.13% -4.00% 0.00% 7.18% -3.11% -1.61% 0.00% -0.16% -4.01% 7.36% 0.02% -3.85% -1.04% 5.63% 3.90% 2.48% -2.41% 1.30% -0.75% 2.11% 14.50% -3.40% 0.44% -1.71% -3.85% 7.22% -9.43% -1.78% 1.28% 3.81% 0.00% -6.25% -0.01% 3.85% 6.89% -9.71% -2.48% 6.57%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

830,387 18,966 651 1,124 43,422 1,641 22,471 3,435 792 2,261 6,009 131 24,188 560 115 272 144 58 72 492 14,917 178 394 150 20 144 486 497 647 461 39 8 159 150 185 150 550 830 20 2,630 203 1,000 18 100 145 356 43 680 35 253 46 72 91 100 4 348 11 40 9 46 45 65 58 105 3 311 18 110 3 269 1 3 6 4 13 12 5 10

22,422,658.24 5,426,108.22 2,379,871.62 1,792,637.87 1,752,924.30 1,312,933.79 1,162,146.88 922,019.31 598,356.99 586,980.93 581,967.38 576,411.97 359,057.18 321,329.00 242,246.43 236,661.40 207,438.21 178,060.63 175,395.69 157,192.88 145,571.33 114,079.24 83,678.02 79,125.00 77,000.00 64,515.52 61,877.69 59,655.58 57,035.99 53,015.00 51,307.00 49,953.32 43,282.95 42,797.70 42,282.82 39,000.00 38,489.00 37,191.66 34,000.00 33,401.00 32,212.83 24,000.00 23,400.10 23,150.00 22,595.32 21,902.00 21,586.00 21,194.50 20,724.98 20,330.14 19,926.60 18,000.00 17,606.30 16,900.00 15,999.00 13,164.80 12,549.59 12,404.00 10,719.00 10,580.00 10,124.85 10,116.18 9,116.60 6,930.00 6,000.00 5,810.70 4,320.00 3,171.60 2,865.00 2,421.00 1,400.01 1,350.00 1,092.00 1,079.96 1,001.00 780.00 755.75 747.80

99.69 23,289.01 36,500.00 2,122.66 125.95 2,650.77 388.30 1,785.71 1,050.23 591.90 812.51 521.39 112.72 1,475.11 330.01 369.93 316.56 2,280.54 283.51 1,727.68 26.20 377.00 4,813.01 1,582.50 404.25 610.15 531.33 36.95 132.59 71.04 615.62 1,376.28 123.34 1,323.16 1,393.27 16,652.58 93.72 286.39 928.74 49.69 259.45 32.19 814.30 65.80 96.71 667.60 227.10 87.85 669.48 339.49 593.54 41.62 453.48 315.27 401.03 126.76 69.54 2,981.89 231.28 142.08 822.04 421.71 530.24 73.89 605.28 6.37 76.13 205.88 376.99 9.48 265.25 64.80 115.73 243.86 135.92 119.92 31.08 56.24

365 dana Najniža Najviša 15.15 253.10 1,625.00 1,181.00 22.36 657.10 27.87 242.21 705.00 217.00 54.00 612.00 14.13 430.00 1,106.00 655.38 1,160.03 2,332.01 2,321.00 240.00 5.00 533.13 145.00 251.00 2,950.00 290.00 80.21 84.32 41.77 85.00 1,115.16 4,720.12 190.00 280.00 161.54 200.00 53.00 28.00 1,345.00 11.50 124.01 22.50 1,140.00 200.00 120.00 51.00 292.00 25.00 420.00 70.00 320.08 180.00 135.00 115.00 2,851.00 20.50 909.99 286.07 975.00 166.00 140.00 90.16 105.50 61.00 1,570.07 18.00 179.00 25.00 543.15 5.11 871.01 305.00 150.00 183.12 54.00 54.51 76.10 58.00

34.96 332.84 3,680.00 1,777.00 52.00 829.99 53.94 318.99 1,044.18 390.00 118.99 4,990.00 40.20 594.99 3,175.00 944.00 2,093.00 3,520.00 3,100.00 355.00 29.01 675.00 225.50 535.00 4,000.00 507.77 146.00 164.00 230.00 136.00 1,720.00 6,900.00 360.00 395.00 255.00 289.98 76.90 46.00 1,740.00 16.34 190.30 25.00 1,615.00 274.76 239.90 76.00 598.00 44.80 600.00 129.38 497.02 300.00 274.95 180.00 4,400.00 46.99 2,198.00 373.00 2,450.00 295.00 259.65 245.00 184.73 105.00 2,890.00 44.50 319.90 36.50 1,105.00 22.10 1,899.00 594.84 214.95 300.00 95.00 78.13 163.85 115.98

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

61,31 85,00 247,00 81,00 160,00 10,12 12,15 0,73 35,80 5,27 17,40 0,73 9,65 4,56 3,52

61,80 86,10 250,00 83,90 162,60 10,25 12,48 0,74 38,00 5,30 17,42 0,73 9,72 4,62 3,60

61,50 85,00 247,00 82,00 160,00 10,20 12,15 0,73 38,00 5,27 17,42 0,73 9,68 4,61 3,60

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG SAVA MELR KBMR GRVG NF1N KDHR KDIR ZVTG PBGS INDGL INDDY IEKG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL SAVA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD GROUP KD ID ZAVAROVALNICA TRIGLAV PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK INFOND GLOBAL INFOND DYNAMIC INTEREUROPA

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ENERGOINVEST TAT D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

83,30 4,86 36,61 0,55 1,63 0,06 0,62 4,50 36,80

83,50 5,00 37,00 0,57 1,65 0,06 0,62 4,50 36,83

83,50 5,00 36,80 0,55 1,63 0,06 0,62 4,50 36,82

0,83 5,00 0,37 0,56 1,64 0,06 0,62 4,50 0,37

97,00 33,50 5,10 32,55 15,00 90,01 0,85 5,19 7,92 29,50 21,50 80,11

97,00 33,94 5,30 32,90 15,10 90,01 0,85 5,20 7,93 29,50 21,51 81,00

97,00 33,94 5,24 32,90 15,10 90,01 0,85 5,20 7,92 29,50 21,50 80,53

97,00 33,82 5,23 32,80 15,01 90,01 0,85 5,20 7,92 29,50 21,50 80,52

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Putevi a.d. Užice Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Messer Tehnogas a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K

492,00 8.800,00 969,00 4.021,00 521,00 9.251,00 1.250,00 996,00 2.072,00 2.500,00 8.000,00 6.800,00 81,16 76,80 86,00

493,00 8.800,00 1.000,00 4.200,00 550,00 9.800,00 1.300,00 1.010,00 2.120,00 2.650,00 8.001,00 7.000,00 82,10 80,32 87,00

492,00 8.800,00 1.000,00 4.095,00 536,00 9.541,00 1.250,00 1.004,00 2.109,00 2.610,00 8.000,00 6.994,00 81,48 79,21 86,50

492,16 8.800,00 999,60 4.095,20 540,72 9.541,20 1.250,01 1.004,14 2.109,24 2.610,36 8.000,27 6.993,55 81,48 79,21 86,50

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog UNIVERZALNA INVESTICIONA BANKA SKOPJE FERSPED SKOPJE ZITO LUKS SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

609.326,88 237.153,42 47.735,00 42.161,06 39.657,60 35.587,66 34.152,85 32.637,52 30.229,02 28.334,13 15.328,00 12.795,20 10.045,39 6.653,01 6.427,68

4.250,00 3.520,00 98,80 520,00 27.500,00 3.901,00 560,00 550,00 55.000,00 175,00 3.399,00

4.325,00 3.530,00 98,90 520,00 28.135,00 4.011,00 568,00 550,00 55.000,00 175,00 3.400,00

4.281,92 3.525,49 98,84 520,00 27.781,00 3.982,61 564,82 550,00 55.000,00 175,00 3.399,69

4.281,92 3.525,49 60,79 520,00 27.781,00 3.982,61 564,82 550,00 55.000,00 175,00 3.399,69

0,36 % 233832 -3,85 % 3908 -0,54 % 45400 -8,33 % 16300 -4,12 % 4431 0,00 % 120000 3,33 % 10600 0,00 % 1420 0,88 % 15891

195.243,06 19.535,48 16.742,94 9.097,30 7.253,47 6.720,00 6.579,30 6.390,00 5.850,35

0,00 % 1,31 % 1,75 % 1,08 % -0,26 % 0,00 % -5,56 % 1,96 % -1,00 % 0,00 % 0,89 % -0,58 %

8080 1019 5032 717 1400 206 12000 1879 1212 287 388 86

783.760,00 34.459,46 26.330,32 23.515,31 21.014,00 18.542,06 10.200,00 9.766,80 9.604,04 8.466,50 8.342,15 6.925,27

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB RM01 TEL MPT TNB GRNT UNI FERS ZILU SBT

9918 2761 193 510 245 3492 2798 44516 828 5371 880 17600 1036 1445 1787

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN SJPT AIKB AERO ALFA PUUE ENHL IMLK MTLC FITO TGAS A2015 A2016 A2014

0,03 % -2,30 % -1,98 % -1,20 % -0,37 % -0,92 % -2,72 % -0,14 % 0,00 % -0,68 % 0,09 % -0,41 % -1,06 % -0,28 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHK1C BIGFRK3 JPESR BSNLR FBIHKD ETATRK1 ENISR SOSOR FBIHK1E BHTSR FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro 61,44 85,89 247,33 82,67 161,87 10,19 12,21 0,73 36,51 5,28 17,42 0,73 9,70 4,60 3,60

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C ZPTP-R-A RSRS-O-C HEDR-R-A TLKM-R-A INVP-R-A HETR-R-A PLRP-R-A RSRS-O-D

Oznaka

Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

0,00 % 149925 73.787.635,00 0,08 % 2101 18.488.800,00 0,81 % 14316 14.310.229,00 -3,03 % 3222 13.194.728,00 -2,55 % 20958 11.332.383,00 -3,77 % 528 5.037.753,00 -7,41 % 3753 4.691.300,00 -0,40 % 2820 2.831.674,00 -0,71 % 1321 2.786.311,00 -3,08 % 605 1.579.270,00 -3,60 % 196 1.568.053,00 2,81 % 155 1.084.000,00 0,39 % 11867 966.898,50 -0,56 % 10111 800.909,45 0,21 % 8585 742.560,00

valuta: MKD - makedonski denar -1,10 % 0,40 % 0,04 % -1,41 % -4,21 % -2,86 % -3,41 % 0,00 % 0,73 % 2,94 % -3,69 %

451 1.931.147,00 364 1.283.280,00 15615 949.264,63 1666 866.320,00 31 861.211,00 186 740.765,00 1133 639.944,00 1000 550.000,00 10 550.000,00 3000 525.000,00 64 217.580,00OKTA

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sarajevska pivara Energoinvest BH Telecom Soja protein Komerc. banka Skopje

+3,33% +1,96% +0,89% +0,81% +0,4%

business.hr

Energoinvest Sarajevo -5,56% Petrol -1,98% Sava -1,2% Alkaloid -1,1% Mercator -0,37%

Elektroprivreda BiH Sarajevo

Telekom Slovenije

Najtrgovanija je na Sarajevskoj burzi sa 23.515 konvertibilnih maraka u etvrtak bila dionica sarajevske Elektroprivrede. Osim toga, ta je dionica dobila na vrijednosti više od jedan posto. Posljednja zabilježena cijena iznosila je 32,9 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila najviša postignuta cijena tijekom ju erašnjeg trgovanja. Vlasnika je promijenilo 717 dionica. U plusu su bili sarajevski indeksi SASX-10 i SASX-30, i to 0,29 i 0,42 posto.

Nakon što je u etvrtak objavljeno da je gubitak grupe premašio 211 milijuna eura, cijena dionice Telekoma Slovenije izgubila je na vrijednosti 2,3 posto spustivši se na 85 eura. To je ujedno bila najniža cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom, dok je najviša iznosila 86,1 eura. Promet Telekoma od 237.153 eura nadmašila je jedino dionica Krke kojom se trgovalo u iznosu od 609.326 eura. Slovenski indeks SBITOP pao je u etvrtak 1,04 posto.

+1,08 -2,32

REGIONALNI INDEKSI -1,04% BIRS -0,93% 821,66 1.021,28 Belex15 -0,69% FIRS +0,17% 763,97 1.751,23 Belexline -0,55% MBI10 -1,59% 1.429,17 2.537,70 SASX10 +0,29% MONEX20 -0,77% 1.089,96 14,380.16 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,42% Stanje etvrtak 24. velja e 2011. 1.058,58 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,26% 2.667,65 +0,06% BUX -0,97% 22.452,26 +0,29% -0,09% +0,23% ATX 2.865,29 Stanje indeksa na zatvaranju u +1,06% etvrtak 24. velja e 2011.

FTSE100 5.925,11

DAX 7.137,95

CAC40

4.018,67

MICEX 1,719.02

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,88% S&P500 -0,61% 12.105,78 1.307,40 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,21% srijedu 23. velja e 2011. 2.722,99

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 146,6804

23,31

MP-Global HR

18,15

324,1484 7,3038

17,02

PBZ I-Stock

71,1469

16,77

HPB WAV DJE

96,6841

16,74

FIMA Equity

75,8265

-13,61

ST Global Equity

45,1480

-12,09

C-Zenit

51,3754

-9,28

KD Victoria

14,5072

-8,23

5550,2100

-6,61

Poba Ico Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

99,5847 11,3635 103,0600 75,8265 75,2081 47,1579 71,1469 50,2096 64,0044 91,1247 88,0400 44,6859 109,1727 333,2608 109,3600 35,6200 27,2247 7,3038 92,7385 453,6239 8,5937 49,9156 58,2000 77,9538 51,3754 99,8946 136,0100 90,8536 14,5072 67,6200

0,92 0,67 0,46 0,40 0,28 0,20 0,18 0,17 0,14 0,13 0,13 0,11 0,10 0,08 0,07 0,06 0,01 0,00 -0,02 -0,13 -0,14 -0,16 -0,17 -0,22 -0,22 -0,24 -0,26 -0,26 -0,29 -0,35

-0,15 14,57 4,98 5,24 10,41 11,43 10,17 3,50 10,52 11,60 14,87 22,86 25,28 -4,05 11,47 15,57 -1,46 9,99 9,21 -2,94 6,26 1,69 4,21 13,37 6,57 8,42 6,80 13,78 10,96 13,32

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

0,33 0,98 0,86 6,73 3,59 3,96 3,61 4,49 4,07 5,39 2,77 3,16 1,10 2,96 4,67 3,40 3,90 3,36 2,82 2,97 9,00 3,40 3,18 3,85 3,02 5,24 8,33 5,47 11,80 5,85

23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

+ MJEŠOVITI

Ilirika Gold KD Energija ZB BRIC+ FIMA Equity HPB Titan AC Rusija PBZ I-Stock HPB Dynamic Prospectus JIE HPB Dioni ki A1 OTP indeksni VB CROBEX10 MP-Bric HR ZB aktiv Erste Total East NFD Aureus BRIC KD Nova Europa OTP meridian 20 MP-Mena HR HI-growth VB High Equity Raiffeisen Emerging M. Capital Two C-Zenit NFD Aureus Global Developed ZB trend PBZ Equity fond KD Victoria Raiffeisen C. Europe

N/A 19,87 5,57 -3,67 8,60 12,92 15,84 0,65 11,28 5,97 10,08 18,82 21,27 0,46 11,89 13,84 -3,58 15,21 11,65 1,83 7,07 5,67 4,23 14,13 9,25 9,64 7,21 15,69 4,63 11,14

N/A N/A N/A -13,61 10,04 12,71 16,77 -2,44 -0,21 -0,41 1,77 6,07 8,24 1,27 13,98 4,98 1,98 17,02 4,48 13,10 2,91 -1,76 4,00 10,15 -9,28 5,42 10,41 6,25 -8,23 0,37

N/A N/A N/A -4,03 -7,63 -17,27 -9,00 -14,22 -10,39 -1,71 -4,50 -22,42 8,32 -5,99 1,94 -26,18 -14,44 -8,92 -2,63 4,33 -1,67 -18,49 -15,65 -6,24 -19,81 -0,02 3,76 -1,74 3,20 -6,47

-0,48 4,26 -3,32 -0,07 3,23 1,36 2,24 2,95 2,97 8,91 5,17 6,36 6,23 -10,30 5,17 9,53 -5,87 -0,17 3,42 -7,21 -0,57 0,37 -5,44 2,45 2,58 2,36 0,16 6,95 3,62 8,14

4,069 9,363 106,594 18,697 10,487 10,255 245,179 20,291 25,583 20,420 12,001 154,001 9,224 12,764 492,184 52,960 7,981 21,529 19,925 7,161 67,656 12,895 29,124 7,231 5,949 63,721 189,907 379,477 72,275 203,331

www.business.hr/investor

+ vrijednost promjena udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,1686

11,66

ZB global

151,0700

8,94

MJEŠOVITI FONDOVI

PBZ Global fond

110,9132

7,76

Erste Balanced

127,0000

5,84

Raiffeisen Balanced

160,2600

5,00

ICF Balanced

118,0243

-10,17

ST Balanced

173,1482

-8,39

C-Premium

5,6922

-4,68

HPB Global

102,7260

-3,12

Agram Trust

71,7761

-0,91

NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige HI-balanced ICF Balanced ZB global HPB Global Allianz Portfolio PBZ Global fond Erste Balanced ST Balanced ST Aggressive KD Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced C-Premium Agram Trust Ilirika JIE Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

82,7832 118,3060 110,3400 10,2177 118,0243 151,0700 102,7260 117,1686 110,9132 127,0000 173,1482 67,5003 8,3872 11,1438 160,2600 5,6922 71,7761 148,2756

0,63 0,44 -0,01 -0,03 -0,03 -0,05 -0,07 -0,15 -0,17 -0,19 -0,26 -0,27 -0,33 -0,33 -0,35 -0,51 -0,76 -1,02

0,06 13,38 2,62 5,00 6,83 7,73 6,19 4,83 10,74 11,71 2,36 7,10 4,30 1,86 6,56 5,28 7,36 1,80

1,21 9,65 2,89 5,39 2,93 6,21 0,33 6,79 12,44 8,95 -2,87 5,50 3,92 2,02 5,94 5,89 5,99 5,18

1,98 2,92 N/A 3,94 -10,17 8,94 -3,12 11,66 7,76 5,84 -8,39 -0,35 2,20 4,83 5,00 -4,68 -0,91 1,72

-4,02 3,29 N/A 0,24 2,21 4,37 0,50 9,27 5,74 0,27 6,99 -6,99 -3,39 5,62 5,71 -12,95 -0,34 8,05

-2,46 9,95 1,82 -0,35 4,36 2,36 5,01 1,73 6,19 3,95 1,41 3,48 0,17 -0,91 3,26 1,78 2,64 -2,26

15,010 40,006 202,811 70,535 12,675 711,728 93,010 7,862 304,105 106,821 11,785 2,765 7,311 14,451 315,386 12,766 13,527 42,939

4,61 5,20 0,96 9,00 8,82 9,65 5,39 1,79 9,45 10,10 8,13 5,43 5,11 1,98 8,49 4,06 2,62 5,09

23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011

159,1400 176,3600 131,0800 129,1221 130,3989 163,0341 126,5087 11,4319

0,04 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,04 -0,08

-0,11 1,43 0,44 1,86 0,62 0,92 1,63 0,84

-0,74 1,61 1,12 3,16 1,14 2,71 1,07 1,14

3,74 7,37 6,49 4,45 6,22 7,85 5,28 5,19

4,93 6,70 4,38 5,04 4,51 8,03 4,46 1,50

0,02 1,10 0,58 1,77 0,64 0,67 1,59 0,54

203,654 506,141 285,000 16,554 133,907 56,430 13,515 7,403

9,65 8,75 7,73 5,20 7,96 6,33 5,39 9,00

23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,6347 132,9250 163,3889 126,3498 145,7300 139,1600 139,2547 135,8597 132,7568 123,0326 117,7141 11,3763 10,7309 108,9335 105,9100 140,3048 124,9660

0,14 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,26 0,51 0,60 0,55 0,85 0,72 0,68 0,62 0,66 0,72 0,79 0,64 0,72 0,64 0,53 0,41 0,35

1,05 1,10 1,23 1,14 1,78 1,52 1,34 1,48 1,47 1,27 1,63 1,36 1,51 1,41 1,24 0,93 0,67

1,49 2,53 2,19 3,36 3,56 3,39 2,63 3,08 3,22 2,55 3,27 3,25 3,30 3,31 3,56 2,31 2,07

1,67 6,27 4,74 4,34 4,82 4,37 4,56 4,38 5,40 4,09 5,06 5,49 4,17 4,90 4,12 3,25 3,87

0,08 0,29 0,37 0,33 0,52 0,35 0,43 0,32 0,38 0,47 0,47 0,39 0,41 0,35 0,30 0,24 0,26

7,691 1065,284 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 238,113 123,593 182,905 136,420 47,149 175,352 543,656 143,867 40,864

1,57 11,91 10,59 8,59 8,00 7,73 7,42 7,15 5,39 5,17 3,31 2,41 1,73 1,79 1,42 10,59 5,87

23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011 23.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

163,0341

7,85

Raiffeisen Bonds

176,3600

7,37

Erste Bond

131,0800

6,49

PBZ Bond fond

130,3989

6,22

HPB Obvezni ki

126,5087

5,28

ZB bond

159,1400

3,74

OTP euro obvezni ki

129,1221

4,45

HI-conservative

11,4319

5,19

HPB Obvezni ki

126,5087

5,28

PBZ Bond fond

130,3989

6,22

ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond OTP euro obvezni ki PBZ Bond fond Capital One HPB Obvezni ki HI-conservative

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 25/2/2011 Subota 26/2/2011

NAFTAŠI BEZ KRIZE

Dobit NIS-a premašila 100 milijuna eura Dobit Naftne industrije Srbije, u 2010. godini prema rije ima srbijanskog ministra energetike Petra Škundri a, nadmašila je 10 milijardi dinara, prenosi Blic u etvrtak. Ministar Škundri kazao je kako je ta kompanija prvi put nakon dugo vremena ostvarila zna ajniju dobit, koja iznosi više od 10 milijardi dina-

ra, odnosno 100 milijuna eura. U odgovoru na pitanje zastupnika Liberalno-demokratske partije u skupštini Srbije ministar je kazao kako ni Naftna industrija Srbije ni Srbijagas nisu u prošloj godini poslovali s gubitkom. Tvrdnje da Srbija plin pla a ak 30 posto skuplje nego druge države, ministar Škundri je negirao kazavši kako samo Rumunjska ima nižu cijenu plina jer više od 50 posto proizvodi sama. Dionica Nisa i u etvrtak je bila najtrgovanije izdanje na Beogradskoj burzi. B.hr

NEMA KRIZE

Daimler otvara 10.000 radnih mjesta Njema ki proizvo a automobila Daimler otvorit e 10.000 novih radnih mjesta u ovoj godini, od kojih 4000 u Njema koj, zahvaljuju i golemim narudžbama, najavila je u srijedu glasnogovornica tvrtke. Tvrtka planira pove ati broj zaposlenih u svim sektorima i svim njema kim postrojenjima. Daimler želi

zaposliti 500 tehni ara, 400 inženjera i ra unalnih stru njaka te oko 2000 nau nika. Daimler, u ijem su vlasništvu brendovi Mercedes-Benz i Smart, a vode i je u svijetu i u proizvodnji teških kamiona, planira širiti poslovanje posebice u inozemstvu. Tvrtka rast narudžbi može zahvaliti ponajprije brzorastu im tržištima u Aziji. "Kina, Indija i druge gusto naseljene zemlje otkrivaju automobile", izjavio je u razgovoru za Bild Daimlerov predsjednik Dieter Zetsche. H

Crobexi nisu imuni na gra anski rat u Libiji PRA ENJE EUROPE Kretanje doma ih indeksa u skladu je s doga ajima u svijetu i kretanjima europskih burzi koje su pod utjecajem doga aja na sjeveru Afrike, prije svega u Libiji, gdje nemiri postaju sve krvaviji Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u etvrtak su ve inom bilježili rast, ali su u zadnjim trenucima popustili i zabilježili pad. Tako je dioni ki indeks Crobex pao 0,30 posto, a Crobexu 10 vrijednost se smanjila 0,36 posto. Ta su kretanja u skladu s doga ajima u svijetu i kretanjima europskih burzi koje su pod utjecajem doga aja na sjeveru Afrike, prije svega u Libiji,

gdje nemiri postaju sve krvaviji. Europske burze padaju etvrti dan zaredom, a Zagreba ka je burza, primjerice, u srijedu zabilježila rast vrijednosti, ali je o ito da u etvrtak više nije mogla izdržati pritiske.

Preuzimanje SZIF-a?

Najlikvidnije izdanje, na iznena enje mnogih, bilo je Slavonskog zatvorenog in-

vesticijskog fonda kojim se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 22,4 milijuna kuna. Trgovalo se etvrtinom ukupnog broja dionica tog fonda, što zna i da je došlo do zna ajnog vlasni kog preslagivanja. Cijena te dionice narasla je 5,83 posto.

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, ija je dionica u etvrtak pala 0,21 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

KSST skuplji 14 posto

Najve i promet nakon Slavonskog ZIF-a zabilježila je dionica Hrvatskog Telekoma kojom se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 5,4 milijuna kuna uz pad cijene 0,21 posto. Telekomunikacijsku dionicu po kriteriju likvidnosti u stopu je pratila Inina dionica, koja je zabilježila rast cijene 0,52 posto i tako anulirala gubitke iz prethodnog dana. Svježe objavljeni financijski rezultati Atlantic grupe nisu nimalo utjecali na ulaga e, usprkos objavi da je ta

grupacija u prošloj godini ostvarila rast prihoda i dobiti. Cijena njezine dionice u etvrtak je pala 0,25 posto, uz 1,3 milijuna kuna prometa. Po ele su i zamjerke sumnji ave slovenske javnosti, pa se tako dnevni list Finance upitao zašto na policama Konzuma još nema proizvoda Droge Kolinske koju je Atlantic kupio prošle godine. Iz Atlantica su im odgovorili da se tome još dogova-

REGIJA

Loši rezultati Telekoma Slovenije potaknuli ulagače na rasprodaju Godišnji gubitak od 211 milijuna eura na razini grupe doveo je u utorak do rasprodaje dionice Telekoma Slovenije, koja je s prometom od 237.153 eura bila najtrgovanija na Ljubljanskoj burzi, ali uz

pad cijene 2,3 posto, na 85 eura.

Slovenski indeks SBITOP nastavio je negativnu seriju i etvrtak zaklju io padom ve im od jedan posto, na 821,66 bodova, a cjenovne su minuse zaredali Petrol, Sava, Merca-

tor i Gorenje. Beogradski BELEX 15 tako er je zabilježio pad vrijednosti, i to 0,69 posto, na 763,97 bodova. Prvo mjesto na popisu najtrogovanijih zauzela je dionica Naftne industrije Srbije s pro-

metom od 73,8 milijuna dinara. Posljednja zabilježena cijena te dionica ostala je na razini od 492 dinara. Nakon što je ovaj tjedan bilježila konstantan rast cijene, dionica Aerodroma Nikola Tesla bila je u minusu 2,55 posto. B. St.

raju s trgova kim lancima pa tako i Konzumom. Kaštelanski staklenici nastavljaju bilježiti ekstremno kretanje cijene pa je tako u etvrtak dionica rasla više od 14 posto, samo dva dana nakon što joj je dnevna cijena pala više od 13 posto. Velik rast, uz promet ve i od milijun kuna, zabilježila je i dionica Dom holdinga, koja je na kraju dana poskupjela 7,22 posto. A. Pa.

BROJKE

0,29 1,59 posto rastao je sarajevski SASX 10

posto pao je makedonski MBI 10

Prosje ni bankar s Wall Streeta lani nagra en sa 128.530 dolara

ZBOG MANJIH gotovinskih bonusa drĹžava e dobiti manje - poreza ARHIVA BUSINESS.HR

Gotovinski bonusi koji su lani ispla eni bankarima s Wall Streeta bili su osam posto manji nego godinu dana prije i u prosjeku iznosili 128.530 dolara. No, bankari razloga za jadikovanje baĹĄ i nemaju budu i da su ukupni bonusi, koji uklju uju dionice, opcije na dionice i odgo e-

DOBITNICI DANA (ZSE) Riviera Pore +14,5 % KaĹĄtelanski staklenici +14,32 % Dioki +7,36 % HG Spot +7,22 % Dom holding +7,22 % 30 Raste

ne isplate, sko ili ĹĄest posto. Na to je upozorio i revizor savezne drĹžave New York Thomas DiNapoli, koji je rekao da su gotovinski bonusi pali, ali i naglasio kako to nije znak slabosti na Wall Streetu, javlja BBC News. Osim rogoborenja bankara koji e imati manje novca za tro-

GUBITNICI DANA (ZSE) Genera -9,71 % PIK Vinkovci -9,43 % HUP Zagreb -6,65 % Exportdrvo -6,25 % Viro -4,35 %

24 Nema promjene

44 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ĹĄenje, posljedica manjih gotovinskih bonusa bit e i manje poreza koji e drĹžava naplatiti. No, DiNapoli kaĹže da e drĹžava i grad New York od ve ih bonusa koristi imati u idu im godinama, kada bankarima po nu stizati odgo ene isplate. Nikolina Rivosechi

Vrijed. 1,343,9 158,95

Prom. 0,61% 0,10%

Sirova nafta 96,35 Prirodni plin 3,82 Zlato 1,411,36 Srebro 33,53 Goveda 105,00 Kava 302,83

2,97% 1,60% 0,89% 1,40% 0,00% 0,55%

FRANĹ IĹ˝A UMJESTO UMJETNOSTI

ZaĹĄto se Hollywood zaljubio u nastavke? Pet popularnih filmskih serijala - Nemogu a misija, Pirati s Kariba, Spy Kids, Sumrak saga i Vrisak - ove e godine dobiti etvrti nastavak, dok e drugi, poput X-mena i Brzih i Ĺžestokih na filmskom platnu osvanuti ve peti put. Iako su zlobnici skloni re i kako je to najbolji dokaz da ameri koj filmskoj industriji nedostaje ideja, za toliki broj nastavaka postoji i financijski razlog. Naime, kako piĹĄe Wall Street Journal, filmski su studiji zbog pada prodaje ulaznica manje skloni riziku, a nastavci su varijanta "igranja na sigurno" me u ostalim zato ĹĄto su im marketinĹĄki troĹĄkovi manji jer su ljudi ve upoznati s nazivom serijala. Osim toga, rije od koje se razgali svaki ĹĄef studija jest franĹĄiza. Ona ozna ava filmove koji, osim mogu nosti snimanja nastavaka, donose i priliku za dodatne proizvode poput igra aka, odje e, videoigrica i knjiga koji ponekad zarade viĹĄe od samog filma. Nikolina Rivosechi

SAGA 'SUMRAK' pravi je primjer filmske franĹĄize jer su njezini glavni likovi osvanuli i na - posteljini ARHIVA BUSINESS.HR

VODE A ZA LJUBITELJE ADRENALINA

Hrvatska meÄ&#x2018;u najpoĹželjnijim destinacijama za avanturiste

U proĹĄlom desetlje u Hrvatska je bila dobro uvana tajna ARHIVA BUSINESS.HR

S obzirom na to da je sezona blagdana daleko iza nas, vrijeme je da se fokusiramo na putovanja koja nas o ekuju u 2011. godini, a za one avanturisti kog duha blog za putovanja Gadling preporu uje upravo Hrvatsku kao jednu od deset najpoĹželjnijih destinacija. Blog objaĹĄnjava kako je isto na Europa tijekom proĹĄlog desetlje a bila dobro uvana tajna koja se pretvorila u najpopularniju desti-

Ho e li se nastaviti pozitivan niz na Zagreba koj burzi, pratite na...

naciju za one Ĺželjne upoznavanja jedinstvenih kultura te raskoĹĄne povijesti i umjetnosti, a Hrvatsku isti e kao vode u destinaciju za ljubitelje adrenalina. Za one koji oboĹžavaju more blog preporu uje plovidbu Jadranom ili ronjenje, a ljubitelji rijeka i planina susrest e se s prekrasnim krajolicima, od kojih posebice isti u ĹĄetnju Parkom prirode U ka i pogled na Kvarner koji zaustavlja dah. I. B.

www.business.hr

UKRATKO... Wellink Ĺželi na elo ECB-a Predsjednik nizozemske srediĹĄnje banke Nout Wellink i konzervativac u pogledu monetarne politike, izjavio je kako ga me unarodno iskustvo i uspjeĹĄna borba s inflacijom kvalificiraju za predsjednika Europske srediĹĄnje banke. Svjetsko nogometno prvenstvo na referendumu Katarski emir Hamad bin Kalifa al-Tani, ija je zemlja izabrana za doma ina SP-a 2022., najavio je da e njezini gra ani na referendumu odlu iti ho e li to natjecanje biti odrĹžano tijekom zime ili ljeta. McCartney piĹĄe glazbu za balet Britanski glazbenik Paul McCartney sklada glazbu za balet Oceansko kraljevstvo New York City Balleta, a bivĹĄem lanu Beatlesa to e biti prvi put da se okuĹĄao u takvu podvigu.