Business.hr broj 838

NEMA OPORAVKA 8

EPIDEMIJA NEPLA ANJA 18

Industrijska je proizvodnja u sije nju pala mnogo više od o ekivanja analiti ara, ak 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je posljedica smanjenja inustrijske proizvodnje u svim segmentima

Nenaplativi i rizični krediti prošle godine dosegnuli 30,7 milijardi kuna

Najveći pad proizvodnje od 2009.

SRIJEDA 2/3/2011

BROJ 838 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

VLADA U JOŠ JEDNOM PRA ENJU RASTA CIJENA 4-5 Dok cijene hrane i sirovina za proizvodnju hrane na globalnoj razini rastu, premijerka Jadranka Kosor okupila je vode e ljude u doma oj prehrambenoj industriji i od njih o ekuje da u cijelosti podnesu troškove rasta cijena

Kosorica ponovno od proizvođača traži da

KOMU SMRDE ULAGANJA?

ne dižu cijene hrane

Vindija odustala od projekta u Šemovcu vrijednog 10-ak milijuna eura Kap koja je Vindiji prelila ašu bila su prosvjedna pisma što su ih na nekoliko adresa poslali iz tvrtke Hrvatski centar za razvoj i poduzetništvo, nositelja projekta "Dr. Bioplin - Trnovec", koja je u Varaždinskoj industrijskoj zoni namjeravala graditi bioplinsko postrojenje iji je projektant Coning, kaže Stjepan Hren, op inski na elnik Trnovca Bartolove kog 6

info&stav

Problemi u aji prometu

2-3

HĹ˝-ov teretni vagon u promet

business.hr Utorak 2/3/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Sindikat hrvatskog voza a upozorio je na problemati no poslovanje zagreba ke tvrtke DĹžaji promet. Najavio je da e, ako im se ne ispune zahtjevi, 8. velja e blokirati ulaze i izlaze vozilima te tvrtke u krugu tvornice Franck, iji je poslovni partner. Poslodavac je, kaĹžu, zaposlenima za BoĹži dao bon od 500 kuna, a potom im to uzeo od pla e u sije nju, a uslijedio je i fizi ki napad direktora na sindikalnog povjerenika Tomislava Pavleka, koji je dobio izvanredni otkaz. Ostalim voza ima poslodavac je ostanak na poslu uvjetovao ispisivanjem iz sindikata...

Hrvatskim Ĺželjeznicama ju er je u Radionici Ĺželjezni kih vozila akovec predano rjeĹĄenje Ministarstva prometa kojim se odobrava uporaba novog rekonstruiranog vagona, nakon ega u promet kre u 23 rekonstruirana vagona za prijevoz kontejnera koja e prevoziti nove terete za HĹ˝ Cargo.

Ti e se vagoni koristiti za kontejnerski promet, pomo i e dolasku novih tereta u Luku Rijeka, a dobro e do i i Cargu 10...

MEDIJI I BORNA PROTIV KORUPCIJE’

Josipovi : PreviĹĄe mi se novinara Ĺžali na cenzuru SUDIONICI OKRUGLOG STOLA: I. Alborghetti (EPH), Z. Duka (HND), A. Lisinski (HT), J. Popovac (HRT) i I. Ga i (Nova TV) SNIMIO HRVOJE DOMINI

››

Pojedini mediji prenose i dio dezinformacija kojima se nastoji sprije iti otkrivanje korupcije, a u nekim aferama koje se pravosudno procesuiraju otkriveno je da se na ure iva ku politiku pojedinih medija utjecalo 'torbama punim novca' IVO JOSIPOVI , predsjednik RH

"Hrvatska ne moĹže biti dobro druĹĄtvo i drĹžava ako u njoj caruje korupcija", kazao je predsjednik Ivo Josipovi na ju eraĹĄnjem otvaranju trodnevne konferencije Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije koju su organizirali Ministarstvo pravosu a RH i Delegacija EU u Hrvatskoj. "Korupcija je i jedna od najvaĹžnijih tema kojom se bavimo na putu u EU", nastavio je Josipovi , dodavĹĄi kako je osobno smatra najve im zlom koje ugroĹžava drĹžavne strukture.

Istaknuo je da mediji u borbi protiv korupcije imaju svoju logiku, drĹžavne institucije svoju, ali i gra ani svoju. Pritom se bit novinarstva moĹžda iskazuje u odnosu novinara prema korupciji, objaĹĄnjava Josipovi . "No, u medijima rade i odlu uju i njihovi vlasnici i urednici koji imaju i komercijalne i poslovne interese, tako da nemaju istu logiku kao novinari kojima je prioritet otkrivanje korupcije. I u pripremi konferencije dio novinara prigovarao je zato

ĹĄto e na njoj sudjelovati novinari koji su i sami korumpirani. Puno mi se novinara Ĺžali i da njihovu neovisnost ugroĹžavaju urednici te ure iva ka politika koju vode", kazao je Josipovi .

Zaklju io je kako ne moĹže ocijeniti koliko je to to no, ali s obzirom na to da se previĹĄe novinara Ĺžali na cenzuru i krĹĄenje neovisnosti, ne moĹže ni re i da ih u medijima nema.

Politi ka volja

Unato tomu, mediji su znatno pridonijeli tome da Hrvatska dobro krene u borbu protiv korupcije. "U Hrvatskoj do prije nekoliko godina", nastavio je Josipovi , "nije bilo velikih slu ajeva javnoga propitivanja i procesuiranja korupcije iako se godinama prije o njoj govorilo i pisalo. Taj je proces nepovratno pokrenut". Promijenjena politi ka volja u borbi protiv korupcije i konkretni pravosudni postupci protiv brojnih drĹžavnih duĹžnosnika govore tome u prilog, a

››

BISER DANA Na pitanje radijskog voditelja o tvrdnjama da oporba stoji iza prosvjeda, rekao sam sve što o tome znam.

Zar sam trebao lagati i re i da nisam uo za pri u o 250 kuna za prosvjednike? Nisam sklon laganju, uvijek odgovaram istinom

BROJKA

90

radnika Brodosplita zbog smanjenog obima posla bit e u prvoj polovini ožujka poslano na ‘ ekanje kod ku e’, što zna i da e ih na takvom ekanju biti ukupno 376

ANDRIJA HEBRANG (HDZ) na upit Index.hr-a da objasni izjavu danu na Hrvatskom radiju

poraslo je i povjerenja gra ana u mogu nost borbe protiv korupcije. Donedavno je petina anketiranih gra ana smatrala da borba protiv korupcije nije mogu a, a danas je takvih samo pet posto. Tome je pridonio porast antikorupcijskih pravosudnih postupaka, ali i injenica da su ti postupci u 93 posto slu ajeva završili osu uju im presudama. Josipovi pritom isti e da su promjene kaznenog zakona ponajprije pridonijele porastu pravosudnoga procesuiranja korupcije.

I mediji su tome doprinijeli, ne samo kad su sami istraživali i otkrivali korupciju, nego i kad su izvještavali o njezinu pravosudnom progonu ili kad su prenosili informacije koje su im dostavljane iz pojedinih institucija.

Zatvor i kleveta

Josipovi je, me utim, upozorio na to da pojedini mediji prenose i dio dezinformacija kojima se nastoji sprije iti otkrivanje korupcije, a u nekima od afera koje se pravosudno procesuiraju otkriveno je da se na ure iva ku politiku pojedinih medija utjecalo "torbama punim novca", što je posebno opasno jer se njima truje društvo. Stoga Josipovi o ekuje da e biti procesuirani i slu ajevi korupcije u medijima.

Istodobno se predsjednik Josipovi založio da se novinare za klevetu i u budu e u Hrvatskoj ne osu uje na zatvorske kazne, kao što se predlaže, iako se slaže da je kleveta jedno od težih kaznenih djela, a i gotovo sve lanice EU imaju propisanu zatvorsku kaznu za novinare i medije kojima se dokaže po injenje kaznenog djela klevete.

Zoran Daskalovi

UVODNIK

Zemlja gori, a Jadranka Kosor se ešlja

››

Premijerka igra predstavu u kojoj poru uje da dok je ona na vlasti, svi e imati barem kruh i mlijeko, a trgovci i proizvo a i hrane dijele prazna obe anja o tome da poskupljenja hrane ne e biti

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

D

ok joj razjarena gomila skandira ‘Jaco, odlazi’ i pokazuje, da prostite, golu guzicu, besprijekorno dotjerana premijerka Jadranka Kosor pokušava držati glavu iznad vode i djelovati kao da je sve u redu. Kako bi pokazala da i dalje vrsto drži konce u rukama, pripremila je ve nebrojeno puta vi enu predstavu u kojoj kao brižna majka narodu poru uje da dok je ona na vlasti, svi e imati barem kruha i mlijeka. U predstavi su joj se pridružili predstavnici najja ega gospodarskog lobija u državi, trgovci, kao i poduzetnici jedne od rijetke preostale proizvodne grane u zemlji, prehrambene industrije.

KAKO U OVOJ ZEMLJI nije ništa lakše nego dijeliti prazna obe anja, zašto i oni, predstave radi, ne bi obe ali da ne e biti drasti nog poskupljenja hrane, barem zasad. Ali, dakako, nitko ne garantira da cijene ne e rasti prije ili kasnije. Osim toga, objasnili su nam i da po-

skupljenja do kojih je došlo od po etka godine nisu zapravo prava poskupljenja nego, posluživši se burzovnim rje nikom, tek sitne korekcije cijena.

I kao što je predstavnik sindikata primijetio, jedini rezultat trosatnog sastanka bilo je obe anje da nema divljanja cijena. Pravih se uzroka problema nitko ne doti e jer bi time svatko potencijalno zaljuljao i svoju ušan enu poziciju.

Iako je besplodan ishod ovakvih sastanaka unaprijed za-

dan, svi su se gospodarstvenici uredno odazvali Kosiri inu sastanku.

OSIM OBE ANJA, premijerka je ipak navela jednu konkretnu mjeru koju e Vlada poduzeti bude li krajnja nužda, a to je da e uvesti interventnu prodaju pšenice iz robnih zaliha. Ta e izjava vjerojatno izazvati burne reakcije seljaka koji su svjedoci da svake godine pšenica nestaje, kako njihova koju pohrane u silosima, tako i pšenica iz državnih rezervi. Tr-

govcima se i sredinom prošle godine, kada je cijena pšenice bila najniža i unato tome što smo zbog kiša imali slabiji urod, dopustio izvoz 300.000 tona pšenice, da bi se ona sad uvozila po daleko višim cijenama, a posljedica toga je, zna se, skuplje brašno i kruh. Da se o goru im pitanjima na vrijeme i u interesu svih, a ne samo pojedinih krugova, razmišlja strateški i na vrijeme, nikome kasnije ne bi trebala prazna obe anja i skupe predstave.

tema 4-5

VLADA U JOŠ JEDNOM PRAĆENJU RASTA CIJENA Premijer obećanje da neće biti poskupljenja hrane

Kosorica ponovno od traži da ne dižu cijene Dok cijene hrane i sirovina za proizvodnju hrane na globalnoj razini rastu, premijerka Jadranka Kosor okupila je vodeće ljude u domaćoj prehrambenoj industriji i od njih očekuje da u cijelosti podnesu troškove rasta cijena Nikakvog divljanja cijena hrane neće biti, ponovila je premijerka Jadranka Kosor više puta okupljenim novinarima nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima prehrambene industrije, trgovine, udruga poljoprivrednih proizvođača i sindikata.

Slično kao što je učinila sredinom 2009. godine, premijerka je ponovno okupila poduzetnike kako bi od njih dobila obećanje da neće biti poskupljenja hrane, i to nakon što mediji posljednjih mjeseci govore o povećanju cijena hrane kako u svijetu tako i kod nas te najavljuju daljnja poskupljenja uzroko-

vana i rastom cijene nafte.

"Vlada će na tjednoj bazi pratiti kretanje i rast cijena.

Informirani smo da su cijene hrane u prosjeku povećane za 2,5 posto; cijena kruha porasla je za 1,5 posto, mlijeka za 2,4 posto, dok su cijene mesa niže za 3,6 posto. Bude li potrebno, kao krajnju mjeru možemo provesti interventnu prodaju pšenice iz državnih robnih zaliha, ali mislim da do toga neće doći", kazala je Kosor.

Prema onome što su nakon toga rekli predstavnici prehrambene industrije i tr-

govine, navedeni rast cijena nisu zapravo poskupljenja nego "korekcije cijena".

Kruh neće poskupjeti

"Cijene sirovine u mljekarskoj industriji na godišnjoj razini bilježe rast od 23 posto, dok prodajne cijene prema trgovini, pa i cijene na policama, ne bilježe ni približno takav rast. U siječnju u odnosu na prosinac prošle godine ne možemo govoriti o povećanju nego o korekciji. Naše praćenje kaže da je korekcija u prvom u odnosu na drugi mjesec iznosila dva do tri

posto. Danas je raspon cijena mlijeka na polici od 3,99 do 6 kuna i to ovisi o trgovcu", kazao je Alen Fontana, generalni direktor Dukata.

Predsjednica udruge proizvođača mlijeka Mliko Elvira Sterle kao važan rezultat sastanka u Banskim dvorima istaknula je da su okupljeni predstavnici trgovine najavili borbu protiv dampinških cijena. Pritom je napomenula da se sastanku nisu odazvali i predstavnici stranih trgovačkih lanaca.

Vlasnik Mlinara Mato Škojo u ime krupne pekarske in-

dustrije kazao je da za sada neće biti poskupljenja kruha.

"Ako u budućnosti i dođe do korekcije cijena, najjeftinije vrste kruha neće nitko dirati", obećao je Škojo, požalivši se na teško stanje u pekarskoj industriji zbog velikog poskupljenja cijene sirovine u godinu dana.

"Od početka godine došlo je do korekcije cijena hrane i pića u maloprodaji za oko 2,5 posto, i to nakon uzastopnog pada cijena u posljednjih godinu i pol dana. Većina cijena još nije dosegnula razine

JOŠ JEDAN VISOKI SKUP

Kod Josipovića protiv prevelikog broja općina Decentralizacija Hrvatske trebala bi biti dio gospodarskih, ekonomskih i društvenih reformi, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović u izjavi nakon sastanka predsjednikova Savjeta za gospodarstvo na kojoj je decentralizacija bila glavna tema.

Hrvatska je zemljopisno razvedena i decentralizirana, a kada je riječ o fi-

nancijama i ovlastima lokalne uprave, jedna od najcentraliziranijih zemalja Europe, rekao je Josipović. To je oslikao podatkom po kojem lokalne uprave sudjeluju sa samo 11 posto u prihodima i rashodima opće države.

Zamoljen za komentar rada Vlade u provedbi reformi, Josipović je kazao da se reforme ne provode dovoljno brzo i ne daju dovoljno rezultata te da

nema vremena za gubljenje. Član Savjeta i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi kazao je kako poslovna zajednica smatra da je postojeći sustav jedinica lokalne samouprave neodrživ i preskup. Pozvao je na konsenzus političkih opcija o decentralizaciji kako bi se lakše interveniralo u, kako je rekao, osobna lena političkih moćnika.

jerka je ponovno okupila poduzetnike kako bi od njih dobila

business.hr Srijeda 2/3/2011

›› d proizvođača

Svi pekari vade i zadnje rezerve kako bi preživjeli bez podizanja cijena kruha

ne hrane

MATO ŠKOJO, vlasnik Mlinara i osje ke Pekare Kruna, predstavnik mlinarsko-pekarske industrije

››

Korekcija cijena posljedica je pove anja proizvo a kih cijena, a ne rasta trgova kih marži

›› ››

DARKO KNEZ, direktor Konzuma

Realno nema pove anja cijena mlijeka nego korekcije ALEN FONTANA, generalni direktor Dukata

SNIMIO SAŠA ETKOVI

PROTIV TRŽIŠNOG NATJECANJA

Sterle traži da AZTN odre uje cijenu mlijeka Predstavnica proizvo a a mlijeka Elvira Sterle potvrdila je informaciju prema kojoj proizvo a i mlijeka zajedno s mljekarskom industrijom od Ministarstva gospodarstva traže da odre enim instrumentima zaštite doma e proizvode od dampinških cijena najprisutnijih u stranim trgova kim lancima. "Predstavnika stranih trgovaca ni danas nije bilo na sastanku. O igledno smatraju da se njih ne ti e socijalno-gospodarska te-

s kraja 2008. godine. Ovog trenutka nema najava novih korekcija od proizvo a a pa nema razloga ni za rast cijena u maloprodaji", kazao je Darko Knez, direktor Konzuma.

Neotvorena pitanja

Za predstavnike sindikata sastanak kod premijerke pozitivan je jedino zbog najave da ne e biti poskupljenja hrane, ali Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, isti e da se nisu otvo-

matika u Hrvatskoj i svoje poslovanje isklju ivo baziraju na tržišnom natjecanju. Ono što država može u initi je da putem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kontrolira formiranje cijena na policama. To se dogodilo i u Srbiji gdje je Salford kažnjen s tri milijuna eura. Dok netko u Hrvatskoj ne plati kaznu, i dalje e se doga ati da na policama imamo cijene koje su ispod razine proizvodnih cijena", kaže Elvira Sterle.

rila neka od goru ih pitanja koja se provla e kroz medije i u društvu.

"Jedno od pitanja je zašto je ponovno poskupjelo brašno i što se u cjelini doga a s tim sektorom. Izravna posljedica tog poskupljenja je pritisak na pekarsku industriju, što opet ima posljedicu i na radnike. Zatim imamo pritužbe pekarske industrije na visoke ostatke kruha unutar trgova kih lanaca. Ni to se pitanje nije otvorilo. Nismo govorili ni o

posljedicama kad se ponovno uvede PDV na dio hrane koji ga nije imao kao što je kruh, ni o tome zašto kruh nije pojeftinio nakon što je s njega skinut PDV", nabrojio je Sever, prenijevši i upozorenje svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu FAO kako e najviše problema zbog rasta cijena hrane u svijetu imati zemlje koje su visoko ovisne o uvozu hrane.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

Svaki pad potrošnje zbog pove anja cijena ima indirektni udar i na nas proizvo a e kao korisnike državnog prora una ELVIRA STERLE, direktorica Vigensa i predsjednica udruge proizvo a a mlijeka Mliko

››

Puno je toga ostalo u zraku. Osim obe anja vezano uz rast cijena, nisu ponu ena nikakva konkretna rješenja za niz goru ih problema KREŠIMIR SEVER, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata

››

Ne e biti nikakvog divljanja cijena osnovnih prehrambenih artikala JADRANKA KOSOR, premijerka

tema 6-7

KOME SMRDE ULAGANJA? Zbog negativne percepcije dije ski poslovni div odustao je od gradnje bioplinskog postrojenja

Vindija odustala od Šemovcu vrijednog Kap koja je Vindiji prelila ašu bila su prosvjedna pisma što su ih na nekoliko adresa poslali iz tvrtke Hrvatski centar za razvoj i poduzetništvo, nositelja projekta "Dr. Bioplin - Trnovec", koja je u varaždinskoj industrijskoj zoni namjeravala graditi bioplinsko postrojenje iji je projektant Coning, kaže Stjepan Hren, op inski na elnik Trnovca Bartolove kog

STJEPAN HREN, na elnik Op ine Trnovec Bartolove ki ARHIVA BUSINESS.HR

DRAGUTIN DRK, predsjednik Uprave Vindije SNIMIO SAŠA ETKOVI

Dok se prizivaju ulaganja, osobito u podru ja kao što su obnovljivi izvori energije, ve pripremljeni projekti nailaze na prepreke zbog kojih investitori odustaju. Pokazuje to slu aj Vindije, koja je odustala od gradnje bioplinskog postrojenja, staklenika za proizvodnju povr a i peradarskih farmi u okolici Šemovca kod Varaždina, desetak milijuna eura vrijednog kompleksa u kojem bi se iskorištavala biomasa i animalni otpad iz proizvodnje.

Zbog negativne percepcije projekta kod dijela mještana, kao i stava Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije, a posebice reakcija drugih ulaga a zainteresiranih za gradnju postrojenja koje bi proizvodilo toplinsku i elektri nu energiju iz biomase, Vindija više ne želi graditi bioplinsko postrojenje na zemljištu u op ini Trnovec Bartolove ki. Isti u i kako mu je žao što je Vindija odustala od realizacije projekta u Šemovcu, op inski na elnik Trnovca Bartolove kog Stjepan

ijela javnosti, stava Županije, ali i konkurencije, varaždinja

d projekta u g 10-ak mil. €

Hren upozorava da i ta sredina osjeća posljedice krize iako se na njezinu području nalazi Slobodna zona Varaždin, koja slovi kao najbolji primjer takva ulaganja u zemlji.

Lokalni gubici

"Ovih dana, uz ostalo, moramo riješiti problem 65 naših mještana, zaposlenika Mundusa, kojima prijeti isključivanje vode jer je nisu plaćali budući da nisu ni dobivali plaću. A da je realiziran Vindijin projekt u Šemovcu, vjerujem da bi koristi imala i naša lokalna zajednica, a ne samo poslovni sustav koji mora primjereno riješiti problem biljnog i životinjskog otpada iz svoje proizvodnje", kaže trnovečki načelnik. Činjenica da ostaju bez jednog od prvih biopostrojenja u našoj zemlji načelniku i vijećnicima još je teža kada se sjete podrške koju su davali projektu. Naime, nakon što je sredinom prošle godine Općinsko vijeće pozitivno ocijenilo pismo namje-

re, a zatim i idejno rješenje projekta, Ministarstvu poljoprivrede predan je Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem napravljen uz pomoć stručnjaka Vindije, koja je radi realizacije projekta planirala (za)kupiti 124 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u okolici Šemovca.

Međutim, krajem prošle godine dogodio se obrat. Prve negativne reakcije čule su se na skupovima mještana, ali to je bio samo početak.

"Iako je Vindija nudila mogućnost da općinski predstavnici posjete bioplinsko postrojenje kod Đakova, tijekom zbora građana u Šemovcu bilo je negativnih reakci-

ja ne samo mještana, nego i nekih stručnih ljudi koji su došli na skup. Ukazivano je na mogućnost širenja smrada, opterećenje prometnice i devastaciju okoliša", prisjeća se Hren.

Naknadni prigovori

Da bi se odagnale nejasnoće, načelnik je pozvao Vindiju na cjelovitu prezentaciju projekta mještanima i tijelima općine, a zatražio je i očitovanje Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije.

"Na žalost, ni tu projekt nije naišao ne razumijevanje, što je dijelom posljedica nekih drugih nesuglasica za koje nisam ni znao u trenutku kada sam se obraćao Va-

Srijeda 2/3/2011

VINDIJINO OBRAZLOŽENJE

Ne trebaju im prepucavanja, gradit će drugdje Da ništa neće biti od projekta kod Šemovca, Vindija je pismeno obavijestila Općinu Trnovec Bartolovečki.

"Ponukana svime što se dogodilo, Vindija je odlučila prekinuti daljnju suradnju s Općinom, jer je Vindija u 50-godišnjem postojanju svoj razvoj provodila isključivo na legalan, zakonit i pošten, poslovno-moralan način. U ovom projektu Vin- Rudolf Lončarić, član dija je namjeravala uključistručnog tima Vindije ti vlastito znanje i novac, a arhiva business.hr sada je situacija takva da se mora braniti od pojedinih koji su se naknadno i nepona i toplinska energija, ali trebno uključili. Vindija ima ga planira realizirati na vlakvalitetan i dovoljno strustitom zemljištu zajedno sa čan potencijal da dalje nastakleničkom proizvodnjom stavi, razvija i ostvari propovrća", ističe se u dopisu jekt bioplinskog postrojenja koji je, među ostalim, potna temelju vlastitih resurpisao prof. dr. Rudolf Lonsa. Vindija dakle ne odusta- čarić, član stručnog tima je od projekta bioplina u ko- Vindije u kojem su i inženjegeneracijskom postrojenju ri Stjepko Sabljak, Roman iz kojeg se dobiva električMerkaš te Gordan Špaček.

raždinskoj županiji, koja, usput rečeno, još nije riješila ni problem odlaganja komunalnog i građevinskog otpada.

Iznenadila me takva reakcija Upravnog odjela, jer poslovni sustav kao što je Vindija sigurno ne bi sebi dopustio ponašanje suprotno europskoj regulativi", upozorava Hren.

U očitovanju Upravnog odjela za poljoprivredu zamjeralo se, primjerice, što se animalni otpad nije spominjao već na prvoj prezentaciji projekta pred članovima poljoprivredne udruge Trnovec Bartolovečki, pred kojima se govorilo samo o proizvodnji bioplina iz zelene mase i gnoja čije količine nisu poznate. Tvrdi se i da bi se projektom "devastiralo"

BISER "Pokušajmo se staviti u budućnost kojih 10-15 godina, u situaciju da stranac kupi poslovni sustav Vindiju i automatski postane vlasnik poljoprivrednog zemljišta i bioplinskog postrojenja. Hoće li on razmišljati o domicilnoj poljoprivrednoj proizvodnji i kvaliteti življenja lokalnog stanovništva?"

Iz očitovanja Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije

business.hr

vrijedno zemljište, iako načelnik upozorava da je samo postrojenje predviđeno na parceli manje kvalitete. Nadalje, traži se i procjena učestalosti prometa kamiona, veći broj radnih mjesta…

Odbijeni prije

Kap koja je Vindiji prelila čašu, kaže Hren, bila su prosvjedna pisma što su ih na nekoliko adresa poslali iz tvrtke Hrvatski centar za razvoj i poduzetništvo, nositelja projekta "Dr. Bioplin - Trnovec".

"Ta je tvrtka u našoj industrijskoj zoni namjeravala graditi bioplinsko postrojenje čiji je projektant Coning.

Međutim, naša je suradnja prije prekinuta jer Općina nije mogla osigurati potrebnu biomasu budući da nismo vlasnici poljoprivrednog zemljišta. Unatoč tome, oglasili su se pismom zbog kojega je Vindija definitivno odustala od ulaganja u našoj općini", kaže Hren, koji je priželjkivao posve drukčiji epilog.

Ivica Kruhoberec

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 2/3/2011

U KLAGENFURTU

Po eo prvi proces u aferi Hypo

Zagreb. Prvo su enje u kaznenom postupku protiv odgovornih menadĹžera koruĹĄke Hypo Alpe-Adria banke po elo je u utorak na Zemaljskom sudu u Klagenfurtu.

PrvooptuĹženi bivĹĄi predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria Group Wolfgang Kulterer, bivĹĄi predsjednik Uprave Hypo-Oesterreicha Gert Xander i bivĹĄi

pokurist Albin Ruhdorfer optuĹženi su za nesavjesno poslovanje zbog dodjele kredita posrnuloj zrakoplovnoj kompaniji Styria Spirit i jednom privatnom detektivu. Kulterer je optuĹžen i za davanje laĹžnih izjava istraĹžnom povjerenstvu koruĹĄkog parlamenta za rasvjetljavanje slu aja Hypo.

OptuĹženi su se izjasnili neduĹžnim po svim to kama optuĹžnice. Ako ih sud proglasi krivim, prijeti im kazna zatvora od jedne do deset godina.

Trajanje glavne rasprave predvi eno je deset dana. H

SUD ODLUÂťIO

Peveci ostaju na slobodi

Bjelovar. Izvanraspravno vije e Županijskoga suda u Bjelovaru donijelo je rjeťenje kojim je odbijen prijedlog Županijskoga drŞavnog odvjetniťtva da se bjelovarskim poduzetnicima Viťnji i Zdravku Pevecu odredi pritvor.

ObrazlaĹžu i odluku, sud navodi da iako je rije o kaznenim djelima, za odre ivanje pritvora daljnja je pretpo-

stavka nuĹžnost zbog posebno teĹĄkih okolnosti. Peveci su u pritvoru bili od lipnja proĹĄle godine, a tereti ih se za tri kaznena djela kojima su za sebe ostvarili protupravnu korist od 3,8 milijuna kuna i oĹĄtetili drĹžavni prora un oko 10,5 milijuna kuna.

U prosincu su puĹĄteni da se brane sa slobode uz obrazloĹženje da bi im se u slu aju presude zbog duljine vjeĹĄta enja pritvor pretvorio u kaznu. Vrhovni sud je u sije nju ukinuo to rjeĹĄenje i vratio ga na ponovno razmatranje. H

Najveći pad proizvodnje od 2009.

HRVOJE STOJI , Hypo AlpeAdria banka: Pad u segmentu intermedijarnih proizvoda produbljuje negativni trend SNIMIO HRVOJE DOMINI

NEMA OPORAVKA Industrijska je proizvodnja u sije nju pala mnogo viĹĄe od o ekivanja analiti ara, ak 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ĹĄto je posljedica smanjenja u svim segmentima inustrijske proizvodnje Industrijska proizvodnja oslabjela je u sije nju 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju najnoviji podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku, ĹĄto je znatno loĹĄiji rezultat u odnosu na o ekivanja analiti ara. Rije je o najviĹĄoj stopi pada zabiljeĹženoj od prosinca 2009., a posljedica je smanjenja u svim segmentima inustrij-

ske proizvodnje.

Direktorica Direkcije za ekonomska istraŞivanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živkovi Matijevi ocjenjuje da pad industrijske proizvodnje "potvr uje nastavak negativnih trendova i stajaliťte da oporavak inopotraŞnje nije dovoljan da bi pokrenuo pozitivne trendove u realnom sektoru".

"S druge strane, doma a potraŞnja optere ena je negativnim trendovima na trŞiťtu rada, visokom nelikvidnoť u i niskom konkurentnoť u", navodi Živkovi Matijevi , koja je ranije prognozirala porast industrijske proizvodnje od 0,3 posto.

Slaba potraĹžnja

Hrvoje Stoji iz Hypo AlpeAdria banke kaĹže kako su nakon loĹĄijeg od o ekivanog lanjskog etvrtog kvartala o ekivali nepromijenjenu proizvodnju u sije nju.

"Neo ekivani pad moĹže se objasniti injenicom da je proizvodnja u nas prili no volatilna, kao ĹĄto e biti i predstoje i oporavak gospodarstva.

Doma a je potraĹžnja slaba. Uz slabu potroĹĄnju, i investicije su i dalje u padu, ĹĄto i proizvodnju ini slabom. Utjecala je na to i oĹĄtra zima jer je dio proizvodnje podloĹžan utjecaju klimatskih ĹĄoko-

va", objaĹĄnjava Stoji .

Svojim procjenama i Stoji i Živkovi Matijevi svrstavaju se me u pesimisti nije od petero makroekonomista koje je anketirala Hina i koji su u prosjeku o ekivali porast od 1 posto, s tim da su se procjene kretale od stagnacije do tri posto. Stoji , me utim, smatra kako iz navedenog podatka za sije anj ne treba iť itavati trend za cijelu godinu te ocjenjuje da e pad industrijske proizvodnje pridonijeti padu BDP-a u prvome kvartalu, koji e prema njegovim prognozama iznositi 0,5 posto, dok za cijelu godinu ostaje prognoza rasta od 1,8 posto.

Intermedijarni pad 9,3%

Upozorava, me utim, na pad zabiljeĹžen u segmentu intermedijarnih proizvoda, kojim se produbljuje negativni trend.

"Rije je o segmentu u kojem su se hrvatski prozvo a i specijalizirali, koji

ini oko tre inu ukupne hrvatske proizvodnje, ali i grani koja se diljem CEE regije lani pokazala izrazito dinami nom zahvaljuju i njema kom odnosno europskom oporavku, ija prva faza upravo kreira relativno snaĹžnu inozemnu potraĹžnju baĹĄ za takvim dobrima", rekao je Stoji komentiraju i podatak o 9,3-postotnom padu proizvodnje intermedijarnih proizvoda, ĹĄto je najviĹĄe u proteklih devet mjeseci.

Najve i pad na godiĹĄnjoj razini, prema agregatima GIG-a, zabiljeĹžen je u kategoriji trajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju, 20 posto godiĹĄnje. Proizvodnja energije, koja je prema podacima Raiffeisen Consultinga rasla osam mjeseci zaredom, ponovno je zabiljeĹžila pad na godiĹĄnjoj razini od 3,1 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 2 posto godiĹĄnje, a netrajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju 4,1 posto. M. P.

doga aji

REKORDNA PRODAJA

TDR u Srbiji ostvario 18 mil. eura prihoda

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 2/3/2011

DAVOR TOMAŠKOVI , predsjednik Uprave TDR-a ARHIVA BUSINESS.HR

Rovinj. TDR je lani u Srbiji ostvario rekordnu prodaju, na tamošnjem je tržištu prodao više od 1,7 mlrd. komada cigareta i ostvario 18 mil. eura prihoda, priop ili su iz rovinjske tvornice. U posljednje tri godine TDR-ov tržišni udjel u Srbiji pove an je 28%. "Unato neplaniranom pove anju trošarina i

nastavku trenda nepovoljnog te aja dinara te otežanih uvjeta poslovanja zbog gospodarske krize, TDR je, zahvaljuju i prepoznatljivosti i snazi svojih brendova, lani ostvario rekordnu prodaju u Srbiji", izjavio je predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomaškovi na ju erašnjoj presici u Beogradu. Tom je prigodom predstavljeno i izvješ e o održivom razvoju "Rast je u našoj prirodi", u kojem su predstavljeni ekonomski, okolišni i društveni u inci poslovanja TDR-a, koji više od 58% prodaje ostvaruje u izvozu. B.hr

PRIZNANJA

Feravinu 9 diploma Zagreb. Na stru nom ocjenjivanju uo i Gasta, gastronomskoga sajma u Splitu, vina iz feri ana kih podruma osvojila su devet diploma, u emu ih pojedina no nije nadmašio nitko od proizvo a a iz regije. Na prošlotjednom Wine Fairu u Beogradu, podsje aju, Feravino je osvojilo zlato za sva etiri vina koja su prijavili na natjecanje. B.hr

Mol u sljedeće 'Prvo smislite kakve ćemo brodove raditi' ulaže 5,5 mlrd proizvodnju i p

ODGOVOR ŠKVERSKOG SINDIKATA DIV-U

Zvonko Šegvi upozorava kako je najava otpuštanja u toj tvrtki pokušaj manipulacije jer se pokazalo da Brodosplitu za neke poslove i nedostaje radnika

Najava potencijalnog novog vlasnika Brodosplita o mogu em višku 1000 zaposlenika, o kojem je ju er za Business.hr govorio vlasnik samoborskog DIV-a Tomislav Debeljak, o ekivano je izazvala burnu reakciju sindikata u tom brodogradilištu. Zvonko Šegvi , predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita, takvu izjavu vjerojatnog novog vlasnika naziva u najmanju ruku neozbiljnom, a isti e, kako kaže, posve krivo razumijevanje odredbe

Europske komisije o smanjenju kapaciteta brodogradilišta za 21 posto.

"Rije je o odredbi koja se odnosi na sva doma a brodogradilišta, a ne na pojedina na. Mislim da u DIV-u ne razumiju o emu je ovdje to no rije . Kao sindikat uspjeli smo odvojiti program restrukturiranja od samog procesa privatizacije, a sada se na tom skliskom terenu pokušava koristiti situacija. Takve izjave mogu napraviti veliku zbrku", kaže Šegvi , koji se tako er slaže s potrebom mijenjanja hrvatske brodogradnje kakva je bila dosad. Istovremeno, skepti an je prema mogu nostima DIV-a, kojeg naziva "velikim imenom s malim mogu nostima", jer još ni-

ZVONKO ŠEGVI , predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita, tvrdi da su Debeljakove izjave o otpuštanjima u skladu s direktivama EU neozbiljne SNIMIO DARKO MARI

je pokazao s kakvom financijskom snagom raspolaže. Šegvi je posebice ogor en manipuliranjem s brojem zaposlenih koji su navodni višak. Po njegovu mišljenju, najprije treba definirati kakve e brodove proizvoditi Brodosplit, pa tek onda vidjeti koliko je ranika potrebno.

"Program viška mora proiza i iz programa restrukturiranja. Tek kad budemo znali kakve emo brodove raditi, možemo razgovarati o ostalome. Brodosplit trenuta no ima nešto više od 3500 zaposlenih, ali unato tome nedostajalo nam je elektri ara za zadnji brod koji smo radili pa smo ih morali dovoditi ak iz Slavonije", kaže Šegvi , koji upozorava da se pod administracijom, koja ini znatan dio potencijalnog viška djelatnika, ra unaju i inženjeri bez kojih nema gradnje brodova.

Prvi sindikalac Brodosplita zasad ipak ne najavljuje radikalne poteze, svjestan da bi to štetilo samom brodogradilištu. Kaže kako je trenuta no najvažnije da je ukinuta zabrana ugovaranja novih poslova pa je prvi zadatak popunjavanje knjige narudžbi kako bi brodogradilište ponovo stalo na noge.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

ULAGA»KI PLAN Najvažniji Molov cilj je dodatno poja ati vode i položaj na regionalnom tržištu, a najavljeno je i podizanje rafinerije u Rijeci na razinu klju ne rafinerije te pove anje efikasnosti u maloprodaji i distribuciji Ma arski je Mol na svojim internetskim stranicama ju er predstavio prezentaciju za investitore za 2011. godinu u kojoj se navodi da kompanija, u trenutku kada svjetsko gospodarstvo uzlazi iz globalne recesije, postaje "sve više internacionalna, sve efikasnija i sve naprednija".

Projekti i tok novca

Tijekom 2010. godine gotovo polovina EBITDA, odnosno bruto dobiti grupe Mol, ostvarena je izvan Ma arske, u tvrtkama koje Mol posjeduje u svijetu, a o ekuje se da e se takav trend nastaviti i sljede ih godina.

Prihodi na polju "upstreama", odnosno na podru ju istraživanja i proizvodnje, znatno su porasli i u 2010.

godini iznosili su oko dvije tre ine dobiti pa su postali snažan financijski oslonac grupe Mol. Istodobno bi ujedinjavanje prihoda na podru ju "downstreama", odnosno maloprodaje, rafinerija i distribucije, trebalo pridonijeti ja anju regionalne pozicije grupe.

Osim zadržavanja financijske stabilnosti grupe, Mol isti e da e nastaviti klju ni razvojni projekti.

U sljede e dvije godine, odnosno do 2013., Mol namjerava ostvariti najavljenih 5,5 milijardi dolara kapitalnih ulaganja, posebno onih koja se odnose na najisplativije investicijske projekte u dvije najvažnije poslovne divizije, downstreamu i upstreamu. S druge e strane tvrtka na-

SPLITSKI SAJAM

Na GAST-u 3% više tvrtki nego lani

Zagreb. Split je od 2. do 6. ožujka doma in 16. me unarodnoga sajma GAST, koji obuhva a, uz ostalo, 16. sajam prehrane, 16. sajam pi a, 16. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 7. sajam kave, 6. sajam namještaja - Furnitura, 16. sajam vina - Dionizijana, 5. Saturn - Sajam za turizam.

Najavljeni su izlaga i iz 13 ze-

OGLAS

malja: BiH, Slovenije, Makedonije, Italije, Njema ke, Austrije, Francuske, Belgije, Srbije, Albanije, Poljske, Crne Gore i Hrvatske.

"Velikim uspjehom smatramo injenicu da ak 3% više tvrtki u odnosu na prošlu godinu vidi GAST kao mjesto gdje najbolje može predstaviti svoju ponudu i usluge te sklopiti poslove. Posebno nas veseli pove anje izlaga a iz sektora hrvatske drvne industrije", istaknula je Sanja Vukovi Vei , direktorica tvrtke Sajam Split. B.hr

ZSOLT HERNADI, predsjednik Uprave Mola, iz kojeg najavljuju velika kapitalna ulaganja u sljede e dvije godine

staviti pratiti situaciju na tržištu kako bi bila spremna pokrenuti nove projekte ovisno o nov anom toku.

Optimizirali poslovanje

Mol je na svojim stranicama objavio i pregled najvažnijih postignu a u 2010. godini te pregled teku ih projekata kompanije, me u kojima je i proizvodnja nafte i derivata u sedam zemalja te istraživa ki projekti i o ekivanja od potencijalna ležišta u 12 zemalja.

Istaknuto je i da je kompanija u 2010. godini dodatno optimizirala poslovanje u

sektoru proizvodnje i istraživanja.

Posebni uspjesi u proizvodnji derivata postignuti su u podru ju Kurdistana u Iraku te u Pakistanu, a taj e porast, kako se tvrdi, dodatno oja ati dugoro nu razvojnu politiku Mola.

Kada je pak rije o downstream poslovanju, najvažniji Molov cilj je dodatno oja ati vode i položaj na regionalnom tržištu, a najavljeno je i podizanje rafinerije u Rijeci na razinu klju ne rafinerije te pove anje efikasnosti u maloprodaji i distribuciji. S. C. H.

SNIMIO DARKO MARI

će dvije godine rd. USD u prodaju nafte

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

ZAHVALJUJU I INTERNETU

HĹ˝ Infrastruktura rashode smanjila za 180 mil. kuna Zagreb. HĹ˝ Infrastruktura u protekle je dvije godine smanjila rashode za 180 milijuna kuna, priop ili su iz te tvrtke u sastavu HĹ˝ holdinga. Smanjenjem broja zaposlenih uĹĄte eno je oko 50 mil. kuna, smanjenjem ostalih troĹĄkova 130 milijuna kuna, od ega se najve i dio (113 mil. kn) odnosi na troĹĄkove energije,

business.hr

SNIMIO DARKO MARI

Srijeda 2/3/2011

MATE KRALJEVI , bivĹĄi direktor Zagrebparkinga

POTKOVAN OTPREMNINOM

Kraljević će raditi za Bandića Mate Kraljevi , bivťi direktor Zagrebparkinga koji je smijenjen u rujnu proťle godine, od ju er radi kao pomo nik pro elnika za komunalno i prometno redarstvo u upravi gradona elnika Milana Bandi a.

Kraljevi svoje dobre odnose s gradona elnikom nikad nije skrivao, a natje aj za radno mjesto pomo nika pro elnika za komunalno i prometno redarstvo, na kojem je izabran bivĹĄi direktor Zagrebparkinga, Grad je raspisao 29. prosinca proĹĄle godine.

Mate Kraljevi posljednjih je mjeseci radio kao savjetnik u Zagreba kom holdingu, s kojim je o ito odlu io raskrstiti jer ga je predsjednik Uprave Ivo ovi nakon 26 godina u Zagrebparkingu i dobrih rezultata smijenio zbog afere s preprodajom povlaĹĄtenih karata. Smijenjene direktore Uprava Holdinga stimulirala je da sami odu iz tvrtke nude i im ĹĄest bruto pla a otpremnine. N. C.

materijala i usluga.

Velike uĹĄtede najve im dijelom su postignute zahvaljuju i internetskom portalu javne nabave, na kojem se objavljuju dokumenti o javnoj nabavi ija je vrijednost ve a od 70 tisu a kuna. Ukupna vrijednost javnih nabava HĹ˝ Infrastrukture je oko 350 milijuna kuna godiĹĄnje.

Zahvaljuju i portalu javne nabave odnosno racionalizacijama u planiranju provedbe natje aja o javnoj nabavi, u protekle dvije godine smanjene su i zalihe materijala u poduze u, i to za 117 milijuna kuna. H

OSJEKA TRŽNICA

Obrtnici zakupci traĹže smanjenje zakupa Osijek. Obrtnici, zakupci klupa i kioska na glavnoj trĹžnici u Osijeku predali su ju er Upravi TrĹžnice zahtjeve da im se zakup snizi 50 posto te ih ve i dio ju er nije radio.

Direktor TrŞnice Željko Krivi za isti je dan najavio sazivanje sjednice NO-a na koju su pozvani i zakupci, lanovi UdruŞenja obrtnika. Dodao je da e

TrĹžnica nastojati prona i najbolje rjeĹĄenje s kojim e i i pred Gradsku upravu budu i da je rije o gradskoj tvrtki.

U obrazloĹženju koje je predano upravi TrĹžnice stoji da zahtjev podupire ve ina obrtnika te se izraĹžava nezadovoljstvo ĹĄto TrĹžnica nikada “nije prihvatila ocjenu da je cijena zakupa previsoka i da ne odgovara ekonomskoj snazi obrta specijaliziranih za rad na trĹžnicamaâ€?.

Zakup klupe stoji oko tisu u kuna na mjesec, a najam kioska oko 2400 kuna na mjesec. H

HGK nagradio Alstom, IN2 i Altpro ZLATNE KUNE Iz financijskog sektora nagrade su ponijeli Erste banka i osiguravaju e druĹĄtvo Allianz Zagreb Zna ajna prisutnost na inozemnim trĹžiĹĄtima te novi poslovi i projekti unato recesiji zajedni ke su karakteristike tvrtki Alstom Hrvatska iz Karlovca, IN2 i Altpro iz Zagreba, ovogodiĹĄnjih dobitnica nagrade HGK Zlatna kuna u kategorijama velika, srednja i mala tvrtka.

Alstom Hrvatska, koji se bavi konstrukcijom, proizvodnjom i servisiranjem opreme za energetska postrojenja, 90 posto prihoda ostvaruje iz izvoza. Tvrtka je usmjerena na europsko trĹžiĹĄte, a najtraĹženije su komponente za plinske i parne turbine. Niz investicija u proizvodne kapacitete i prate u opremu posljednjih godina, u iznosu od gotovo 30 milijuna eura, nastavljen je i u 2010., isti u u toj tvrtki koja ima 764 zaposlenih.

ZapoĹĄljavaju u krizi

Novim klijentima iz regije, ali i me u vode im doma im kompanijama, moĹže se pohvaliti Ante Mandi , predsjednik Uprave sof-

tverske tvrtke IN2, koja i u recesijskim vremenima pove ava broj zaposlenih.

"Od po etka ove godine zaposlili smo 14 ljudi, ĹĄto je 40-ak novih kada se gleda i proĹĄla godina, tako da IN2 grupa, koju ini devet tvrtki, ima 385 zaposlenih", navodi Mandi . Priznaje da krizu osje aju manje nego ostali sektori, ali posljedice su joj ipak vidljive u smanjenim investicijama.

"Informatizacija se, na Ĺžalost, smatra troĹĄkom, a ne unapre enjem poslovanja. Prihodi nam ne rastu 20 do 30 posto godiĹĄnje, kako smo naviknuli, ve 10 posto", ustvrdio je Mandi te naveo da je prihod tvrtke na razini grupe lani iznosi 20 milijuna eura.

PodrĹĄka inovativnima

U kategoriji malih tvrtki Zlatnu kunu dobila je tvrtka Altpro, specijalizirana za proizvodnju i razvoj visokotehnoloĹĄkih elektroni kih signalno-sigurnosnih ure aja za Ĺželjezni ku infrastruktu-

››

Unato podrĹĄci HBOR-a, BICRO-a i resornih ministarstava, nedostaje osmiĹĄljenija sistemska podrĹĄka inovativnim tvrtkama ZVONIMIR VIDUKA, predsjednik Uprave Altproa, laureata u kategoriji malih poduze a SNIMIO HRVOJE DOMINI

ru i vozila, koja je upravo ovih dana, prema rije ima predsjednika Uprave Zvonimira Viduke, u Indoneziju isporu ila jedan od najmodernijih sustava detekcije za Ĺželjezni ko-cestovne prijelaze.

"Unato podrĹĄci HBORa, BICRO-a i resornih ministarstava, u Hrvatskoj joĹĄ uvijek nedostaje osmi-

ĹĄljenija sistemska podrĹĄka inovativnim tvrtkama", naveo je Viduka kao jedan od problema s kojim se susre e njegova tvrtka sa 42 zaposlena.

Iz financijskog sektora nagrade su ponijeli Erste banka i osiguravaju e druĹĄtvo Allianz Zagreb.

Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

CEBIT 2011.

Rast Cebita IT i najavljuje tehnologija oporavak IT industrije

SNIMIO DRAŽEN TOMI

Srijeda 2/3/2011

GDI GISDATA

GDI Atlas prodaje se i u Rusiji > Cebit > doma i IT

14-15 business.hr Srijeda 2/3/2011

Najve a geoinformati ka tvrtka u regiji GDi Gisdata nedavno je sklopila izvozni ugovor s ruskom brzorastu om visokotehnološkom tvrtkom Navitel o isporuci i licenciranje vlastitog softvera te intelektualnog vlasništva u sklopu palete proizvoda GDi Atlas. GDi Gisdata je ve isporu ila inicijalne dogovorene licencije za proizvod temeljem ugovora. Nastavak suradnje

tvrtke su potvrdile i sastankom na nedavno održanoj Mobile World Congress konferenciji u Barceloni. Vrijednost tog inicijalnog ugovora iznosi više od 300.000 eura, s mogu noš u daljnjeg razvoja.

GDi Atlas je jedinstvena integrirana baza podataka za automobilsku navigaciju u južnoj i isto noj Europi, koja je uz koordinaciju centralnog proizvodnog menadžmenta za GDi

Atlas u Zagrebu izra ena uz pomo GDi-jevih tvrtki u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Proizvod je rezultat dugogodišnjeg rada cijele grupe, a dosad je licenciran i nekim od svjetski poznatih tehnoloških tvrtki iz sektora, poput NAVTEQ-a i Boscha/ Blaupunkta. Uz navigacijske (GPS) ure aje za gra anstvo i krajnje korisnike, GDi Atlas se koristi i u visokoprofesionalnim te specijaliziranim poslovnim rješenjima.

Ugovor ozna uje po etak izvoza GDi Gisdate na rusko

tržište te bitnog proširenja aktivnosti tvrtke u regiji Rusije i ZND-a nakon prošlogodišnjeg potpisivanja ugovora o suradnji s MTS-om, najve im telekom operaterom u Ukrajini. „Izvoz smo ostvarili ak bez ijednog fizi kog posjeta Moskvi – sve na osnovi dogovora putem interneta i posjeta kupaca našem produktnom centru, kao da su dolazili posjetiti visokotehnološku tvrtku u Münchenu ili Cambridgeu“, rekao je predsjednik Uprave GDi Gisdata grupe Boran Lon ari .

G. K.

Hanoverskom informati kom

O

vogodišnji Cebit, vode i svjetski specijalizirani sajam informati ke i telekomunikacijske tehnologije na kojem se predstavljaju IT rješenja za industriju, maloprodaju i veleprodaju, financijski i uslužni sektor, telekomunikacije te ku na i zabavna elektronika, službeno je otvoren u ponedjeljak nave er, a od utorka do subote mogu ga razgledati posjetitelji. Sajam su otvorili njema ka kancelarka Ange-

la Merkel i turski premijer Recep Tayyip Erdogan kao predstavnik zemlje partnera. Uzvanicima na otvaranju obratili su se i predsjednik Uprave IBM-a Samuel J. Palmisano, predsjednik njema ke ICT udruge Bitkom August-Wilhelm Scheer te predsjednik Deutche Messe Stephan Weil.

Sude i prema broju izlaga a, novim ure ajima koji e se predstaviti u Hannoveru te posjetiteljima, Cebit nakon nekoliko godina stagnacije vra a stari sjaj i

ATRAKTIVAN SAJAM Organizatori ove godine o ekuju oko 350.000 posjetitelja

ARHIVA BUSINESS.HR

ANGELA MERKEL I RECEP TAYYIP ERDOGAN, njema ka kancelarka i turski premijer na otvaranju

ARHIVA BUSINESS.HR

CEBIT 2011. Tematsko težište ovogodišnjeg sajma je cloud computing, odnosno centralno elektroni ko upravljanje i obrada podataka. Posebna manifestacija Cloud computing World održava se na 1300 etvornih metara

SAMUEL J. PALMISANO:

Umreženo 35 zetabyta podataka Predsjednik Uprave IBM-a Samuel J. Palmisano, obra aju i se uzvanicama na otvaranju ovogodišnjeg Cebita, podsjetio je kako je IT tehnologija pokreta gospodarskog i društvenog napretka, koja je donijela izuzetne promjene u poslovanju poduze a, banaka, osiguravaju ih tvrtki, maloprodaje, avioprijevoza, ali i svakodnevnom životu. Podsjetivši na primjenu IT rješenja u cijelom nizu stvari koje nas okružuju, a o kojima uglavnom ne razmišljamo kao o IT rješenjima, Palmisano je rekao kako je u svi-

jetu trenuta no više od etiri milijarde mobilnih ure aja te da se dvije milijardi ljudi koristi internetom. Dodao je kako e uskoro milijarde IT inteligentnih sustava biti umreženo u mrežu podataka od oko 35 zetabyta, objasnivši kako se ta memorijska veli ina izražava jedinicom sa 21 nulom iza nje. Palmisano je najviše govorio o IBM-ovu superra unalu Watson s tzv. DeepQA tehnologijom, koja omogu uju implementaciju novih mogu nosti koje IBM ve primjenjuje u zdravstvu, financijama i telekomunikacijama.

INTEL

Novi SSD diskovi dvostruko brže itaju i triput brže pišu Intel je predstavio nove modele u svojoj liniji SSD diskova, Intel Solid-State Drive 510.

Novi model Intel SSD 510 odlikuje se brzim SATA su eljem od šest gigabita u sekundi te u potpunosti iskorištava Intelov prijelaz na brza sabirni ka su elja SATA na nedavno pred-

stavljenim platformama utemeljenima na drugoj generaciji procesora Intel Core.

Intel SSD 510 podržava prijenos podataka brzine do pet stotina megabajta u sekundi, ime udvostru uje brzinu sekvencijalnog itanja, a brzinom do ak 315 MB/s više nego utrostru u-

je brzinu sekvencijalnog zapisivanja koju nude Intelovi postoje i SSD diskovi od 3 Gb/s, što zna i da omogu uje prijenos ve ih koli ina podataka u manje vremena.

To ga ini idealnim za zahtjevne ljubitelje ra unalnih igara, autore multimedijskih sadržaja, korisnike radnih stanica koje ovise o visokim performansama i sve zaljubljenike u tehnologiju.

Intel SSD 510 nudi najbrže sekvencijalno itanje i zapisivanje me u svim

SATA SSD diskovima dostupnima na današnjem tržištu široke potrošnje te vrhunske performanse koje nadmašuju klasi ne tvrde diskove za više od 50 posto.

Osim što nude bolju sveukupnu responzivnost sustava u usporedbi s mehani kim tvrdim diskovima, SSD diskovi nemaju pokretnih dijelova, što ih ini robusnijima, omogu uje im manju potrošnju energije te tiši rad uz manje zagrijavanja u usporedbi s

klasi nim tvrdim diskovima. SSD diskovi omogu uju brže pokretanje sustava te aplikacija i datoteka, kao i brži povratak sustava iz stanja mirovanja, što rezultira osjetnim poboljšanjem performansi.

Klasi ni tvrdi diskovi, osim toga, nisu u mogu nosti u inkovito iskoristiti tehnološku platformu brzine 6 Gb/s budu i da ne mogu u potpunosti iskoristiti ak ni postoje e SATA su elje brzine 3 Gb/s.

G. K.

kom sajmu vra a se stari sjaj potvr uje se kao najve i i najvažniji sajam informati ke tehnologije na svijetu, premašuju i tako sajmove kao što su sajam mobilne telefonije u Barceloni ili sajam potroša ke elektronike u Las Vegasu.

ARHIVA BUSINESS.HR

Povratak velikih

Na ovogodišnjem Cebitu izlaže više od 4200 tvrtki iz stotinjak zemalja, a me u njima su i informati ki divovi Google, IBM, SAP, Microsoft, HP i Dell od kojih su mnogi proteklih godina "preskakali" Cebit. Organizatori ove godine o ekuju oko 350.000 posjetitelja, a lani ga je posjetilo 334.00 osoba. U najboljoj godini 2001. Cebit je imao više od 8000 izlaga a te preko 700.000 posjetitelja. Ova godina zna i oporavak sajma jer je, primjerice, 2007. bilo samo oko 200.000 posjetitelja.

Kako je rekao predsjednik

Bitkoma, o ekivani globalni rast IT sektora u ovoj je godini 4,4 posto, a u idu oj bi trebao iznositi 5,3 posto.

Bitkom prognoze globalnog rasta temelji prije svega na snažnom rastu u Kini, Rusiji, Indiji i Brazilu, a jedan od glavnih pokreta a rasta bit e ra unarstvo u oblaku, što je i glavna tema ovogodišnjeg Cebita.

Cebit ima etiri tematska težišta: CeBIT Lab, namijenjen istraživa kim institutima i sveu ilištima za razmjenu iskustva i znanje; CeBIT Pro, predvi en za predstavnike tvrtki da se mogu informirati o novitetima; CeBIT Gov, predvi en za informiranje o tehni kim inovacijama u javnoj administraciji; te CeBIT Live, koji u središte ima umreženog potroša a.

Tematsko težište sajma je cloud computing, odnosno centralno elektroni ko upravljanje i obrada poda-

taka. Posebna manifestacija Cloud computing World održava se na 1300 etvornih metara. Kao i prijašnjih godina, za privatne posjetitelje u posebnim su dvoranama predstavljeni proizvodi masovne proizvodnje, najnoviji tableti, mobiteli s najnovijim aplikacijama za pristup internetu, ure aji IT Lifestylea, to jest umreženih domova. Kao i prije, ljubitelji videoigrica imaju poseban prostor, a na sajmu se održava i svjetsko prvenstvo u Gamingu.

1000 predavanja

Posebna pozornost organizatora ove je godine usmjerena na srednje velike tvrtke. Kroz poseban studio pokazuje se kako se te tvrtke, uz pomo modernih IT tehnologija, mogu još bolje modernizirati i organizirati.

Tijekom sajma održava se niz konferencija na kojima e biti rije i o najnovijim tren-

AUGUST-WILHELM SCHEER:

Njema koj nedostaje 28.000 IT stru njaka August-Wilhelm Scheer, predsjednik njema ke udruge za informacijske tehnologije, telekomunikacije i nove medije Bitkom, na otvaranju Cebita ustvrdio je kako je raspoloženje u gospodarstvu znatno bolje nego prije nekoliko godina te najavio ovogodišnji rast svjetskoga gospodarstva, ali i dvoznamenkasti rast u Kini, Indiji i Rusiji. Kazao je kako neki IT sektori, poput tzv. cloud usluga, bilježe eksploziju pro-

daje, a u nekim je sektorima, kao što su mobilne podatkovne usluge, tableti, pametni telefoni i mobilne aplikacije, u nekim dijelovima ostvaren troznamenkasti rast. Upozorio je kako je opasnost njema koj IT industriji, koja je druga industrijska grana po veli ini u toj zemlji, nedostatak stru njaka, što bi moglo usporiti o ekivani rast. Upozorio je kako Njema koj nedostaje 28.000 IT stru njaka.

dovima i perspektivama IT industrije. Planirano je više od tisu u predavanja, diskusija te nastup najpoznatijih svjetskih predava a.

Na sajmu sudjeluje i osam hrvatskih tvrtki: Ademptio, Abba, Tri D Corpus, Cognita, Pet minuta, Blancom, Echo i OGLAS

C-studio. Njihov zajedni ki nastup organizirali su Središnji državni uredi za eHrvatsku i Hrvatska gospodarska komora uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

Operativni sustavi

Kad će Apple preteći Microsoft? > Cebit > domaći IT

16 business.hr Srijeda 2/3/2011

U veljači 2007. 83,24 posto korisnika koji posjećuju webstranicu TechCrunch učinilo je to s uređaja pokretanih nekom od inačica Microsoftova Windows operativnog sustava. Godinu dana kasnije, u veljači 2008., udjel Windowsa ostao je, unatoč malom padu, izrazito dominantan 80,44 posto. No već u veljači 2009. postotak lidera je pao na 74,04 posto, lani na 61,59

posto, a u veljači ove godine na samo 53,84 posto.

U TechCrunchu i sami su ostali iznenađeni gotovo nevjerojatnim padom udjela za 30 postotnih bodova u četiri godine. Nastavi li se takav trend, za dvije će godine, barem prema posjetiteljima TechCrunch weba, Microsoft izgubiti prvenstvo na listi i prestići će ga njegov vječiti rival - Apple. Da ironija bude

veća, u veljači 2011. i Appleov se udjel malo smanjio u usporedbi s veljačom 2010. (sa 28,62 na 27,64 posto), no to ne mijenja bitno stvari jer je i jednom i drugom takmacu udjel smanjio treći - Googleov Android, koji je s rastom udjela od 0,09 posto u 2009. uspio narasti na 3 posto ove godine i još je daleko od toga da ugrozi Apple. Pogotovo pribroje li se Appleovu udjelu i oni koji webu ne pristupaju operativnim sustavom Macintosh već koriste njegove uređaje

kao što su iPhone, iPod touch i iPad. Svojim zbrojem oni bi mogli nadmašiti uređaje pokretane Windows OS-om već iduće godine uspiju li novi uređaji koje Apple uskoro izbacuje na tržište - iPad 2, iPhone 5 te Macintosh OS Lion - ostvariti popularnost prethodnika.

A teško je povjerovati da Apple ovaj put neće uspjeti modelom koji se pokazao uspješnim u lansiranju novih proizvoda i prelasku u nove vrste uređaja u proteklih petnaestak godina. Ž. Š.

Adacta među vodećim svjetskim Dynamics partnerima

T

vrtka Adacta treći je put postala članica Microsoft President's kluba, a ujedno je prvi hrvatski partner koji je ostvario Microsoft Gold ERP kompetenciju. Tim je uspjehom priznanje dobio i Microsoft Dynamics partnerski ekosustav u Hrvatskoj te potvrdio svoj regionalni i globalni potencijal. Naime, to priznanje dobiva samo pet posto najuspješnijih Dynamics partnera u svijetu.

"Iznimno smo ponosni što smo prvi i zasad jedini partner u Hrvatskoj koji je postao član Microsoft President's kluba, to više što je Microsoft povećao kriterije postavljanjem rigoroznijih uvjeta za dobivanje kompetencija.

Dokaz kontinuiteta

Priznanje vidimo kao dokaz kontinuiteta visoke razine kvalitete rada u Adacti te, što je posebno bitno, zadovoljstva naših korisnika. Važno je istaknuti iskustvo naših ljudi stečeno radom na brojnim

projektima, što klijentima jamči profesionalan pristup i primjenu najboljih praksi, kako na domaćim tako i na međunarodnim projektima.

S velikim zadovoljstvom prihvaćamo nagradu, ponosni što je Microsoft prepoznao uložen trud i rezultate, a to ćemo iskoristiti kao poticaj cijelom timu da nastavimo dalje u pravom smjeru", rekao je Krešimir Mlinarić, predsjednik Uprave Adacta Hrvatska. Iskustva korisnika Microsoftovih ERP rješenja u Hrvatskoj vrlo su pozitivna, s partnerske i s korisničke strane. Implementatorima je cilj ponuditi najkvalitetnija rješenja, ona koja odgovaraju na potrebe i razvoj korisnika u budućnosti. Zbog široke palete funkcionalnosti i iznimne fleksibilnosti brojne su tvrtke odabrale upravo Microsoft Dynamics platformu, a među njima valja istaknuti dugogodišnje klijente Adacte - Gavrilović i Nexe grupu.

"Recertifikacija Adacte najviši je status koji pojedini Dynamics Partner može steći u globalnim okvirima, što

arhiva business.hr

MICROSOFTOVO PRIZNANJE Tvrtka Adacta treću je godinu zaredom stekla najviši status Microsoft Dynamics partnera

taj uspjeh čini potpunijim.

Rezultat je to zajedničkog rada na planiranju kapaciteta, strukturiranom pristupu adresiranju tržišta u pre-sales fazi te učinkovitoj realizaciji projekata tijekom cijelog ciklusa implementacije rješenja.

Adacta ovo priznanje dobiva drugu godinu zaredom, što je dodatna potvrda neprekidna razvoja i ulaganja u poslovni model koji će u vremenima koja dolaze donijeti dodatnu vrijednost, kako postojećim, tako i novim klijentima koji se odluče za Mi-

crosoft ERP rješenje u obliku pouzdanog partnera te brze i učinkovite implementacije", zaključio je Zoran Šegić, menadžer polovnih rješenja u Microsoftu Hrvatska.

120 konzultanata

Stručnjaci domaćih tvrtki istaknuli su kako prema posljednjim podacima raspoloživog istraživanja IDC EAS iz 2009. godine Microsoft Dynamics drži drugu poziciju na hrvatskom tržištu ERP aplikacija sa 12,3 posto udjela. Uzevši u obzir cijeli Dynamics partnerski ekosustav,

30 posto ukupnih prihoda dolazi od prodaje licencija, a oko 20 posto od održavanja.

Ostatak prihoda ostvaruje se kroz usluge i edukaciju korisnika.

U domaćim tvrtkama zaposleno je oko 120 Dynamics konzultanata za ERP i CRM, a tvrtke u Microsoftovu partnerskom ekosustavu tijekom sljedećeg razdoblja planiraju nastaviti ulagati u specijalizaciju djelatnika, posebice u segmentu organizacija koje se bave uslužnim djelatnostima (Professional Services). G. K.

dogaaji 17

business.hr Srijeda 2/3/2011

regija/svijet

Proizvodnja pala u Kini i Indiji zbog skupih sirovina SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA Japan, Indija i Kina, najveće azijske ekonomije, pokazuju to stavovi njihovih menadžera u nabavi, suočene su s rastom cijena sirovina koji će rezultirati i njihovim prebacivanjem na potrošače, odnosno novim rastom cijena proizvoda u maloprodaji Kineska industrijska proizvodnja pada drugi mjesec zaredom s obzirom na nisku aktivnost proizvodnje u posljednjih šest mjeseci uzrokovanu čvrstom monetarnom politikom i rastom cijena robe. S druge strane, podaci indijskoga gospodarstva, koje je drugo najveće u regiji, upućuju na širenje industrijske aktivnosti tijekom ožujka, što će se ubrzati kroz tri mjeseca. No, ističe se i strah od pritiska na inflaciju.

di da je utjecaj ovogodišnjeg blagdana puno manji nego lani, kada je indeks u veljači pao za 3,8 bodova u usporedbi s ovogodišnjim padom od 0,7. Navodi i da su PMI brojke pokazatelj kako je rast proizvodnje ostao čvrst, a prema putanji drugih ekonomskih pokazatelja vidljivo je da će se indeks stabilizirati na sadašnjim razinama u sljedećim mjesecima.

Prerađivačka industrija ostaje stabilna unatoč visokim kamatnim stopama i drugim mjerama korištenim za smanjenje inflacije, tvrde analitičari

Poskupljenja kao 2005.

Službeni kineski indeks menadžera u nabavi PMI, koji je nedavno objavila kineska agencija FLP (Federation of Logistics and Purchasing), pao je sa 52,9 u siječnju na 52,2 pa je najniži još od kolovoza. Veljača je bila pozitivna iako su ekonomski analitičari u Reutersovu istraživanju prognozirali da će iznositi 52, što je pokazatelj da pre-

arhiva business.hr

Pad i zbog praznika

rađivačka industrija ostaje stabilna unatoč visokim kamatnim stopama i drugim mjerama korištenim za smanjenje inflacije.

Glavni ekonomist tvrtke Morgan Stanley u Kini Qing Wang smatra da se slabljenje indeksa može pripisati blagdanu lunar-

ne Nove godine, koji je trajao cijeli tjedan i poremetio industrijske aktivnosti sljedeća tri tjedna nakon blagdana. Ipak, Wang tvr-

Prerađivačka djelatnost usporena je i na Tajvanu, gdje je indeks pao sa 59,8 u siječnju na 55,8 bodova, ali bilježi rast tijekom četiri uzastopna mjeseca. U Indiji je, pak, indeks skočio sa 56,8 u siječnju na 57,9 bodova. Indijska banka HSBC tvrdi da su ulazne cijene s kojima su proizvođači suočeni porasle po najbržoj stopi još od 2005. godine, a porasli su i troškovi rada zbog nedostatka kvalificiranih radnika.

"Proizvođači se suočavaju sa sve većim rastom ulaznih troškova zbog situacije na tržištu rada i povećanja cijena materijala, što će nastaviti stvarati pritisak na izlazne cijene", izjavio je glavni ekonomist HSBC-a Leif Eskesen.

Iva Bikanec

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 2/3/2011

»IŠ ENJE BILANCE

Hypo prodaje Aluflexpack i šibenski TLM

Austrijska Hypo Group Alpe Adria potvrdila je za Hinu napise austrijskih medija da e prodati zadarsku tvrtku Aluflexpack. Be ki Wirtschaftsblatt, pozivaju i se na neimenovane izvore, objavio je da Hypo priprema val prodaje vlasni kih udjela, izme u ostalih i u šibenskom TLM-TVP-u.

Prema pisanju Wirtschaftsbla-

tta, taj bi postupak trebao po eti u travnju. U odgovoru Hini pak na upit o najavama prodaje iz Hypo banke spominju samo Aluflexpack u kojem ta banka ima vlasni ki udjel od 85 posto.

Adrial, koji je osnovao konzorcij tvrtki Dalekovod, Konstruktor-inženjering, Aluflexpack, Feal (BiH) i Zagreb Montaža, postao je krajem 2007. godine vlasnik 80,2 posto dionica TLM-a. Šibenski TLM je nakon privatizacije podijeljen na nekoliko jedinica, a ve inski paket od 75 posto preuzeo je Aluflexpack koji je nakon toga pre-

uzela Hypo banka.

"Hypo nije pod pritiskom da proda Aluflexpack te uzimamo u obzir samo kvalitetne partnere za kompaniju koja nije naša osnovna djelatnost", odgovorili su Hini iz Hypo grupe, koja je zadarski Aluflexpack preuzela 2008. godine. Ta tvrtka nasljednik je Folijaplasta, a ima pogon i u Umagu. Bivši vlasnici Folijaplasta su Ivo Niži , Ivo Pastuovi i Zdenko Zrili , lokalni tajkuni bliski ministru Božidaru Kalmeti i Hypo Alpe Adria banci. Primjerice, Zdenko Zrili je bivši savjetnik Hypo

Alpe-Adria banke i suvlasnik nekoliko off-shore tvrtki u Lihtenštajnu. Direktor je i tvrtke Tehno koja je veliki donator lokalnog HDZ-a, a zajedno s Hypo bankom sudjeluje u nekoliko gra evinskih projekata u Zadru. Neki od kolega s kojima je osnivao Folijaplast znali su nalaziti spaljene svoje skupocjene automobile. Dugo su vremena mnogi žitelji Zadra taj grad posprdno nazivali Hypograd, a taj se naziv uvriježio u vrijeme gradona elnikovanja sadašnjeg ministra Božidara Kalmete. A. Pa.

Nenaplativi i rizi ni krediti godine dosegnuli 30,7 milij HRVATI DUŽNI BANKAMA Udjel kredita koje banke ne mogu naplatiti svojim dužnicima tvrtkama i gra anima popeo se prošle godine sa 7,8 na 11,2 posto od ukupnih kredita u Hrvatskoj, a najviše problema s naplatom imaju kod gotovinskih kredita Udjel loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj i krajem prošle godine porastao je na 11,2 posto, a u istom je razdoblju godinu prije bio 7,8 posto, pri emu znatno ve e probleme u otplati kredita imaju poduze a nego gra ani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Kriti ni nenamjenski Kao najproblemati nije banke smatraju gotovinske kredite, a najmanje su problemati ni stambeni krediti. No, najmo nije doma e banke ne žele re i koliki bi udjel loših kredita mogao biti u ovoj godini. U Erste banci priznaju da zbog otežanih tržišnih uvjeta treba o ekivati zadržavanje odre enog uzlaznog trenda.

"Udjel problemati nih plasmana u ovoj godini unutar je o ekivanih projekcija Erste banke i ispod prosjeka na bankarskom tržištu.

Udjel tzv. problemati nih plasmana u ukupnom portfelju iznosi nešto više od šest posto. Pritom i udjel problemati nih gotovinskih kredita u ukupnim gotovinskim kreditima iznosi malo iznad tog postotka, a udjel problemati nih stambenih kredita u ukupnom portfelju stambenih kredita iznosi nešto manje od tri posto", kažu u Ersteu.

U PBZ-u su, pak, daleko oprezniji te kažu kako primjenjuju konzervativnu metodologiju izdvajanja rezervacija za gubitke poštuju i sve propise regulatora.

Na kraju prošle godine kre-

diti svrstani u rizi ne skupine B (djelomi no nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani) iznosili su ukupno 30,7 milijardi kuna, a u istom razdoblju godinu prije bili su 20,3 milijarde kuna. Od toga se krajem prošle godine 19,5 milijardi kuna loših kredita odnosilo na trgova ka druš-

tva, a 9,9 milijardi kuna na stanovništvo.

Udjel loših kredita poduze a u ukupnim kreditima trgova kih društava pove an je sa 12,9 posto na kraju 2009. na 17,8 posto na kraju prošle godine. Naime, od ukupno 109,2 milijarde kuna trgova kim društvima krajem prošle godine 19,5

milijardi kuna svrstano je u skupinu loših kredita.

Disciplina s karticama Istodobno je kod kredita stanovništvu udjel loših kredita porastao na godišnjoj razini sa 5,8 na 7,8 posto, odnosno sa 7,1 milijardu na 9,9 milijardi kuna.

Prema vrstama kredita sta-

OGLAS

ti prošle Erste: Skupljati lijardi kuna dionicu IGH NOVA PREPORUKA

Ove bi se godine profitabilnost IGH trebala poboljšati, ocjenjuju Ersteovi analitičari, i to, među ostalim, zbog mjera rezanja troškova, kao i baznog efekta

U najnovijoj analizi analitičari Erste banke preporučuju akumuliranje dionice Instituta IGH, a ciljana je cijena dionice te kompanije na razini od 2427 kuna. Ciljana cijena dionice Instituta IGH snižena je sa 2697,99 kuna utvrđenih u travnju prošle godine.

brojka

2427 kuna nova je ciljana cijena dionice IGH prema preporuci Erste banke

Ban i Bundek centri

novništvu, najveći je udjel loših kredita od 11,1 posto u kategoriji ostali krediti (nenamjenski, potrošački, prekoračenja).

Udjel loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnim kreditima znatno je niži. Kod stambenih kredita iznosi 4,4 posto, kod kre-

dita za kupnju automobila 4,1 posto, a kod kredita po kreditnim karticama oko 4 posto. Ukupni krediti banaka na kraju prošle godine iznosili su 274,9 milijardi kuna, u čemu su krediti građanima zastupljeni oko 46 posto, a poduzećima oko 40 posto.

Nikola Sučec

"Ciljanu cijenu od 2427 kuna za dionicu IGH utvrdili smo kao zbroj diskontinuiranog toka novca vrijednosti od 1905 kuna i neto sadašnje vrijednosti manjinskih interesa u centrima Ban i Bundek, koje procjenjujemo na 522 kune po dionici", naveli su u analizi analitičari Erstea.

S obzirom na to da je razlika između cijene dionice na burzi i ciljane cijene premašila 10 posto, preporuka za dionicu promijenjena je s ranijih "pod razmatranjem" na "akumulirati".

Neto dobit nakon manjinskih interesa koja je 2009. iznosila 10,7 milijuna kuna procjenjuje se na 3,9 milijuna kuna u prošloj godini. U 2011. bi pak trebala iznositi 10,1 mi-

Jure Radić, predsjednik Uprave IGH, ima povjerenje analitičara austrijske Erste banke hrvoje dominić lijun kuna, dok bi se godinu poslije trebala popeti na 61,8 milijuna kuna.

U izvješću o IGH analitičari Erste banke navode, između ostaloga, da se dovršetak razvojnih projekata u toj kompaniji ubrzava, izazvan ulaskom novih partnera i zaključivanjem financijskih aspekata poslova.

Prihodi će stagnirati Prihodi IGH iz osnovnog poslovanja vjerojatno će stagnirati u ovoj godini, odnosno iznositi 502 milijuna kuna, uz mogućnost njihova

rasta u 2012. na krilima vladina 14 milijardi eura vrijednog plana investicija u infrastrukturu.

Ove bi se godine profitabilnost IGH trebala poboljšati, ocjenjuju Ersteovi analitičari, i to, među ostalim, zbog mjera rezanja troškova, kao i baznog efekta.

Procjenjuje se da bi zarada po dionici mogla porasti s prošlogodišnjih 25 kuna na 465 kuna do 2015. godine, pri čemu bi znatan dio profita u tome razdoblju trebalo pritjecati od projekata, otprilike 40 posto. B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica gra evinskog poduze a Viadukt zabiljeĹžila je najve u stopu dnevnog rasta u utorak na Zagreba koj burzi, ime napokon prekinut desetodnevni negativni niz. U tom je razdoblju dionica Viadukta oslabila za 90 kuna, spustivĹĄi se na razinu od 242 kune, ĹĄto je najniĹža cijena od kraja proĹĄle godine. Ukupan promet u utorak je iznosio 40.734 kune, pri emu se trgovalo 161 dionicom.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

HUP - Zagreb Adris grupa Kon ar Ericsson Nikola Tesla Kon ar - elektroindustrija Podravka prehrambena industrija d.d.

Dalekovod Atlantic grupa Institut IGH Belje Jadranski naftovod Atlantska plovidba d.d.

Petrokemija Dom holding KraĹĄ, prehrambena industrija Ingra Tehnika Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Uljanik plovidba KaĹĄtelanski staklenici Luka Plo e uro akovi holding Jadranska banka Jadroplov d.d.

AD Plastik Tisak Hidroelektra niskogradnja Vupik Konzum Istraturist Umag d. d.

Badel 1862 Luka Rijeka Finvest Corp Viadukt Dioki d.d.

Tvornica sto ne hrane akove ki mlinovi Croatia osiguranje d.d.

Laguna Novigrad Jadransko osiguranje Plava laguna Veterina d.d.

Tankerska plovidba Zve evo, prehrambena industrija Tekstilpromet Croatia osiguranje d.d.

Slobodna Dalmacija Riviera Pore Kon ar Kon ar - elektri ni aparati Fima validus Atlas, turisti ka agencija Vaba d.d. banka VaraĹždin Zagreba ka banka Jadranka OT-optima telekom d.d.

Ledo HTP Kor ula Franck prehrambena industrija Slavonski zatvoreni investicijski fond Zvijezda Atlas nekretnine Turisthotel Siemens dioni ko SN holding Lav evi Liburnia Riviera hoteli Privredna banka Zagreb Sun ani Hvar IPK Osijek Lucidus dioni ko Koka Maistra LoĹĄinjska plovidba Valamar grupa Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Dubrovnik - Babin kuk

+ Dionica uro akovi holdinga u utorak je zabiljeĹžila prili an pad me u likvidnijim izdanjima na doma em trĹžiĹĄtu kapitala. Ta dionica dugo nije bila na razini iznad 40 kuna, samo dva dana, a znatnim padom u utorak ponovno se spustila ispod te razine. Ukupan promet iznosio je 176.059 kuna, ĹĄto je neĹĄto viĹĄe nego prethodnog dana, kada se cijena dionice nije pomaknula s mjesta.

CROBEX: +0,12%

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

286.12 3,640.02 1,350.00 264.00 1,191.00 1,605.32 555.00 315.50 251.25 785.00 2,130.00 99.00 3,050.00 748.00 152.20 51.00 426.05 14.50 1,350.00 425.01 632.01 4,310.01 1,435.00 38.60 2,400.00 158.00 125.00 184.11 150.00 88.00 208.30 281.00 65.00 227.00 115.00 246.10 77.00 7,600.00 3,850.00 6,000.00 9.75 3,250.00 1,700.01 62.60 1,377.77 118.01 450.00 6,200.00 30.50 217.00 1,133.00 725.50 9.84 17.00 73.00 256.00 381.00 32.09 6,190.16 89.99 871.20 26.54 3,825.00 36.21 950.01 655.00 165.00 210.00 2,010.16 666.00 30.49 27.00 18.95 269.99 61.01 148.00 48.00 17.90 65.00

291.00 3,670.00 1,380.00 267.00 1,229.00 1,623.50 568.00 318.00 255.99 797.00 2,159.00 102.00 3,160.00 764.74 157.80 54.50 435.00 14.86 1,400.00 435.00 644.00 4,500.00 1,477.00 40.30 2,427.00 160.00 127.93 189.60 152.10 91.00 209.13 288.00 68.01 232.96 115.00 257.00 79.00 7,600.00 3,850.00 6,299.00 9.75 3,250.00 1,700.01 68.60 1,377.77 120.07 450.00 6,290.00 30.51 217.00 1,171.00 725.50 9.86 17.00 73.00 259.00 381.00 32.10 6,190.16 90.97 871.20 26.54 3,825.00 38.01 950.01 655.00 165.00 210.00 2,010.16 666.00 30.49 27.00 18.95 269.99 61.01 148.00 48.00 17.90 65.00

286.12 3,660.00 1,380.00 265.55 1,229.00 1,606.04 555.11 315.61 252.01 790.00 2,150.00 100.20 3,100.00 748.00 152.20 54.00 426.05 14.50 1,350.00 430.00 644.00 4,310.01 1,469.89 38.60 2,400.00 158.00 127.78 184.61 150.00 91.00 208.30 281.00 65.08 232.96 115.00 257.00 77.00 7,600.00 3,850.00 6,299.00 9.75 3,250.00 1,700.01 68.60 1,377.77 118.01 450.00 6,290.00 30.50 217.00 1,171.00 725.50 9.86 17.00 73.00 256.00 381.00 32.10 6,190.16 90.97 871.20 26.54 3,825.00 36.21 950.01 655.00 165.00 210.00 2,010.16 666.00 30.49 27.00 18.95 269.99 61.01 148.00 48.00 17.90 65.00

-0.05% 0.27% 2.22% 0.21% 2.42% -0.12% -2.44% -0.14% -1.21% 0.25% 2.38% 0.20% 0.65% -0.80% -0.54% 0.00% 0.01% -1.02% -3.64% 0.23% 0.63% 0.21% 2.27% -4.69% 0.00% -0.48% 2.22% 0.32% -2.02% -0.98% -0.81% 0.00% -5.68% 0.86% 0.01% 5.96% -0.34% 2.29% 0.52% 0.30% -8.79% -3.85% 0.00% 1.67% 2.44% -4.76% 0.00% 3.11% -1.61% -7.65% 3.17% -1.96% 2.39% -4.49% 1.18% -1.16% -4.51% -0.59% -1.74% 1.08% -2.66% -1.70% -6.25% -5.21% -0.05% -6.43% -2.36% 0.00% -0.73% -2.77% 3.36% -10.00% -0.21% 0.00% 0.02% -3.90% -7.43% 5.29% -7.21%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

19,293 1,194 3,044 13,369 1,771 767 1,676 2,589 2,955 919 330 6,666 169 664 3,174 7,989 931 25,912 261 766 370 49 127 4,508 70 1,050 805 425 516 734 308 201 844 232 450 161 489 5 8 5 3,000 7 13 322 14 147 30 2 371 50 9 14 1,017 554 113 31 20 210 1 50 5 160 1 100 3 4 15 11 1 3 50 56 60 4 13 5 2 5 1

5,575,933.24 4,368,505.56 4,110,420.00 3,540,781.95 2,126,203.00 1,238,620.04 932,929.94 819,606.20 749,291.92 725,513.63 708,799.75 671,017.31 532,210.00 499,767.83 490,746.29 424,325.32 398,333.92 379,781.17 364,309.29 331,148.89 235,493.83 217,700.02 182,927.21 176,059.30 168,368.42 166,863.33 101,181.59 78,327.73 77,636.42 64,830.42 64,317.09 56,942.20 55,716.06 53,833.64 51,750.00 40,734.80 38,102.34 38,000.00 30,800.00 30,299.00 29,250.00 22,750.00 22,100.13 21,637.40 19,288.78 17,595.50 13,500.00 12,490.00 11,318.49 10,850.00 10,495.00 10,157.00 10,016.58 9,418.00 8,249.00 7,941.90 7,620.00 6,739.50 6,190.16 4,511.26 4,356.00 4,246.40 3,825.00 3,654.90 2,850.03 2,620.00 2,475.00 2,310.00 2,010.16 1,998.00 1,524.50 1,512.00 1,137.00 1,079.96 793.13 740.00 96.00 89.50 65.00

23,429.95 36,600.00 650.50 1,801.52 238.66 2,138.68 1,427.81 1,710.61 578.06 2,634.01 340.95 823.19 2,302.82 1,043.85 508.52 403.23 585.23 108.75 255.77 596.27 373.52 489.59 327.22 124.95 287.01 258.59 536.62 440.59 93.58 137.00 4,729.01 1,313.67 48.95 1,393.21 71.04 117.40 311.24 102.99 404.25 1,937.56 152.07 406.25 928.75 126.56 863.01 36.32 36.83 55.04 159.24 792.81 71.93 28.45 26.64 32.37 128.86 16,396.39 126.68 90.52 1,362.89 38.88 372.15 88.81 383.48 120.79 375.02 619.57 448.80 100.42 608.36 12,703.80 222.91 120.47 47.97 243.86 667.71 98.04 302.19 9.06 114.73

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,625.00 1,115.16 242.21 975.00 1,181.00 430.00 240.00 217.00 657.10 1,106.00 54.00 2,332.01 705.00 105.50 27.87 326.25 14.13 871.01 290.00 533.13 612.00 1,160.03 22.36 2,321.00 124.01 80.21 135.00 120.00 41.77 145.00 280.00 58.00 161.54 85.00 190.00 70.00 7,000.00 2,950.00 4,502.00 8.80 2,486.50 1,345.00 54.51 1,140.00 84.32 331.00 4,599.99 20.01 140.00 909.99 701.00 5.00 17.00 54.00 200.00 350.00 25.00 4,720.12 57.00 655.38 15.15 2,851.00 20.50 543.15 565.00 90.16 161.10 1,570.07 461.06 25.00 17.00 14.03 183.12 51.00 121.00 28.00 17.00 52.00

332.84 3,680.00 1,695.00 318.99 2,450.00 1,777.00 594.99 355.00 390.00 829.99 3,175.00 118.99 3,520.00 1,044.18 184.73 58.98 497.02 40.20 1,899.00 507.77 675.00 4,990.00 2,093.00 52.00 3,100.00 190.30 146.00 274.95 239.90 230.00 225.50 395.00 114.97 255.00 136.00 360.00 129.38 8,000.00 4,000.00 6,299.00 10.70 3,401.00 1,740.00 78.13 1,615.00 164.00 601.10 6,290.00 64.98 259.65 2,198.00 825.00 29.01 28.00 95.00 289.98 444.00 44.80 6,900.00 132.00 944.00 34.96 4,400.00 46.99 1,105.00 700.00 245.00 275.00 2,890.00 708.00 36.50 35.00 21.99 300.00 76.00 173.00 52.00 24.99 165.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

61,01 17,40 241,00 82,60 5,20 36,14 10,16 9,76 156,30 0,72 14,35 4,60 12,21 350,00 73,60

61,99 17,50 245,05 83,20 5,25 38,00 10,22 9,80 160,05 0,73 15,10 4,65 12,30 350,00 74,90

61,50 17,50 241,00 83,00 5,25 38,00 10,16 9,80 160,00 0,72 14,89 4,63 12,21 350,00 73,60

61,23 17,47 241,31 82,88 5,21 37,36 10,20 9,77 159,71 0,72 14,88 4,64 12,25 350,00 74,79

0,87 1,05 1,00 1,00 0,74 1,50 0,55 0,44 1,00

0,87 1,05 1,00 1,00 0,80 1,50 2,75 0,44 2,21

0,87 1,05 1,00 1,00 0,74 1,50 0,55 0,44 1,00

0,87 1,05 1,00 1,00 0,74 1,50 0,55 0,44 1,00

87,00 35,50 35,53 14,90 21,40 5,20 4,00 80,22 8,20 6,50 5,50 75,00

87,00 35,50 35,53 14,98 21,49 5,31 4,00 81,00 8,20 6,50 5,60 75,00

87,00 35,50 35,53 14,90 21,49 5,20 4,00 80,51 8,20 6,50 5,60 75,00

87,00 35,50 35,53 14,91 21,45 5,23 4,00 80,63 8,20 6,50 5,59 75,00

493,00 495,00 2.100,00 1.360,00 4.031,00 250,00 1.009,00 2.500,00 169,00 995,00 1.399,00 1.200,00 430,00 750,00 15.280,00

498,00 510,00 2.180,00 1.360,00 4.080,00 250,00 1.017,00 2.550,00 169,00 1.003,00 1.425,00 1.200,00 433,00 750,00 15.280,00

495,00 504,00 2.169,00 1.360,00 4.061,00 250,00 1.011,00 2.513,00 169,00 1.001,00 1.400,00 1.200,00 431,00 750,00 15.280,00

494,66 496,50 2.165,36 1.360,00 4.061,26 250,00 1.010,50 2.512,79 169,00 1.001,18 1.400,16 1.200,00 430,90 750,00 15.280,00

4.350,00 3.630,00 535,00 3.502,00 3.510,00 41.500,00 87,00 27.700,00 134,00 1.900,00 200,00

4.400,00 3.675,00 540,00 3.620,00 3.600,00 41.501,00 88,00 28.001,00 135,00 1.900,00 202,00

4.386,75 3.636,86 539,61 3.537,21 3.532,64 41.500,38 87,35 27.966,89 134,18 1.900,00 201,39

4.386,75 3.636,86 539,61 3.537,21 3.532,64 41.500,38 53,72 27.966,89 134,18 1.900,00 201,39

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG PETG TLSG KDIR KDHR KBMR INDGL MELR NF1N LKPG INDDY GRVG SALR SAVA

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL TELEKOM SLOVENIJE KD ID KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INFOND GLOBAL MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S LUKA KOPER INFOND DYNAMIC GORENJE SALUS SAVA

POBJEDA AD BIJELJINA PALAS AD BANJA LUKA KOMUNALAC AD BIJELJINA BIJELJINA PUT AD BENTONIT AD SIPOVO NAPREDAK AD BIJELJINA MERKUR AD BANJA LUKA P.S.C. TAM AD BANJA LUKA SRBINJEPUTEVI AD FOCA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO KRAJINAPUTEVI D.D. BIHAC FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Trgopromet a.d. Kraljevo AIK banka a.d. Niš Univerzal a.d. Kanjiža Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac Rudo a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Energoprojekt Entel a.d. Beograd Globos osiguranje a.d. Beograd Nedic agrar a.d. Bocar Jubmes a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE ZITO POLOG TETOVO Stil a.d. Kraljevo

618.690,00 88.251,14 64.670,25 55.864,15 45.730,98 31.236,99 28.373,63 21.669,22 19.005,10 16.536,07 14.928,85 13.103,18 10.690,62 7.350,00 5.759,60

74,20 % 5,00 % 66,67 % 53,85 % -26,20 % 0,00 % -79,96 % 16,84 % -50,98 %

546368 353986 222152 175041 164972 66835 147152 157092 57070

475.886,53 371.685,30 222.152,00 175.041,00 121.749,34 100.252,50 81.080,75 69.748,85 57.070,00

-2,25 % 7,61 % 10,00 % -0,67 % 0,66 % -4,59 % 0,00 % 0,32 % 2,50 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

14148 1083 1000 2223 1456 5836 5054 208 1000 972 1076 26

1.230.876,00 38.446,50 35.530,00 33.150,30 31.226,50 30.516,80 20.216,00 16.772,38 8.200,00 6.318,00 6.020,60 1.950,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB TEL SBT TPLF REPL RMDEN09 MPT RZLE ZPOG STIL

10105 5051 268 674 8774 836 2783 2218 119 22948 1003 2824 873 21 77

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO IMLK TRPK AIKB UNVK SJPT MTLC RUNI ENHL AIKBPB EPEN GLOS NAGR JMBN

0,65 % 0,00 % -1,67 % -0,78 % 0,73 % 0,00 % -0,39 % 0,26 % -0,12 % -1,23 % -1,39 % 0,46 % -1,53 % 0,00 % -7,42 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHK1D FBIHK1C BSNLR BHTSR BIGFRK3 KRJPRK2 FDSSR SOSOR PVNFRK3 ENISR IKBZRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA POBJ-R-A HPAL-R-A KMBJ-R-A BNPT-R-A BENT-R-A NPDK-R-A MERK-R-A PSCT-R-A SRPU-R-A

+

Oznaka

Srijeda 2/3/2011

0,41 % 134067 66.317.273,00 -3,26 % 32829 16.299.548,00 2,94 % 4726 10.233.469,00 1,87 % 6889 9.369.040,00 -0,73 % 1320 5.360.862,00 0,00 % 12000 3.000.000,00 0,70 % 2587 2.614.161,00 -3,35 % 841 2.113.260,00 0,00 % 11200 1.892.800,00 0,10 % 1800 1.802.118,00 3,70 % 1202 1.682.991,00 0,00 % 332 398.400,00 -2,05 % 900 387.806,00 0,00 % 454 340.500,00 0,61 % 20 305.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,99 % 0,46 % 0,86 % 0,51 % 1,76 % -1,19 % -0,68 % -1,15 % 2,43 % 0,00 % 2,23 %

402 400 1871 197 146 8 5010 9 1791 70 590

1.763.472,00 1.454.745,00 1.009.604,00 696.830,00 515.765,00 332.003,00 269.158,66 251.702,00 240.308,00 133.000,00 118.820,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Imlek Toplifikacija Skopje Makedonski telekom Soja protein Krka

+2,94% +1,76% +0,86% +0,7% +0,65%

Alkaloid

+

Powered by

business.hr

Aerodrom Nikola Tesla -3,26% Gorenje -1,53% Luka Koper -1,39% Aik banka -0,73% Mercator -0,12%

Petrol

+1,99 -1,67 Osim što je u utorak ponijela titulu najlikvidnijeg izdanja na Makedonskoj burzi ostvarivši 1,8 milijuna denara prometa, dionici farmaceutske kompanije Alkaloid cijena je porasla za gotovo dva posto, na posljednjih zabilježenih 4386,75 denara. Drugoj po visini prometa, dionici Komercijalne banke, cijena je porasla za 0,46 posto.

Makedonski indeks MBI 10 bio je jedan od rijetkih u regiji koji su u utorak zabilježili rast vrijednosti, i to od 0,73 posto, zaklju ivši dan na 2597,45 bodova.

Drugi dan u tjednu donio je nastavak negativne serije na Ljubljanskoj burzi, emu je padom cijene od 1,67 posto pridonijela dionica Petrola.

S prometom od 64.670 eura ta se dionica našla na tre em mjestu najlikvidnijih u Ljubljani, iza Krke i Zavarovalnice Triglav.

No posljednja je zabilježena cijena iznosila 241 euro, što je ujedno bila najniža postignuta cijena tijekom dana.

Cijena Telekoma Slovenije pala je za 0,78 posto, na 83 eura.

REGIONALNI INDEKSI -0,44% BIRS +0,05% 815,26 1.017,22 Belex15 -0,23% FIRS +0,25% 762,06 1.787,59 Belexline -0,16% MBI10 +1,24% 1.424,70 2.811,19 SASX10 MONEX20 0,00% 13,835.70 +0,10% 1.092,35 indeksa na zatvaranju u SASX30 0,00% Stanje utorak 1. ožujka 2011.

1.067,08 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,04% -1,33% 2.705,13 BUX -1,19% 22.829,86 -1,06% ATX -1,06% -1,47% 2.881,47 Stanje indeksa na zatvaranju u -1,23% utorak 1. ožujka 2011.

FTSE100 5.936,34

DAX 7.205,16

CAC40

4.068,59

MICEX 1,755.97

AMERI»KI INDEKSI +0,79% S&P500 +0,56% 12.226,34 1.327,22 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,04% ponedjeljak 28. velja e 2011.

2.782,27 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn kn

kn

kn

kn

kn kn

kn

kn

kn

112,2779 47,6238 7,4744 64,2297 27,1895 98,6702 5.625,0000 334,6227 104,3000 13,2334 97,8531 72,0619 93,7559 58,6000 83,9649 108,6400 110,5800 11,4267 8,6037 164,7148 89,1600 109,4000 117,6870 50,1274 67,3500 136,0300 90,4199 53,9534 116,3318 10,9724

1,83 1,65 1,42 0,94 0,91 0,91 0,78 0,74 0,74 0,73 0,69 0,63 0,59 0,58 0,58 0,55 0,52 0,50 0,46 0,39 0,38 0,37 0,36 0,34 0,30 0,29 0,23 0,20 0,17 0,16

-5,88 8,72 9,25 8,26 -4,90 -1,03 5,19 -7,32 2,67 4,98 5,84 9,62 11,37 2,06 -0,67 7,54 10,43 11,86 4,65 0,11 19,37 10,22 10,00 1,40 14,17 5,08 10,47 -13,74 -6,47 -0,41

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

1,15 3,98 3,38 4,08 3,91 0,34 3,59 2,97 0,88 8,05 3,49 3,62 2,84 3,19 3,16 6,82 7,41 1,00 9,01 6,35 2,78 4,68 1,61 3,41 5,87 8,34 5,41 3,77 2,32 1,99

28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

NFD Aureus US Algorithm 149,7479

27,35

KD Nova Europa

21,09

7,4744

MP-Global HR

324,2636

18,83

HPB WAV DJE

97,8531

18,16

PBZ I-Stock

72,0619

18,10

FIMA Equity

76,0189

-11,86

ST Global Equity

45,3971

-11,30

C-Zenit

51,5955

-8,80

KD Victoria

14,4634

-8,04

5.625,0000

-4,76

Poba Ico Equity

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

+ MJEŠOVITI

Ilirika BRIC AC Rusija KD Nova Europa Prospectus JIE NFD Aureus BRIC Ilirika Gold Poba Ico Equity MP-Bric HR ZB BRIC+ KD Prvi izbor HPB WAV DJE PBZ I-Stock OTP meridian 20 Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip ZB euroaktiv Raiffeisen World KD Energija HI-growth Ilirika JIE A1 ZB aktiv OTP Europa Plus VB High Equity Raiffeisen C. Europe ZB trend HPB Dioni ki Ilirika Azijski tigar NFD Aureus New Europe AC G Dynamic EM

+

udjela

% 12 mj.

117,2394

12,06

ZB global

150,6900

8,10

PBZ Global fond

111,1257

7,96

Erste Balanced

125,8800

5,71

Raiffeisen Balanced

159,7600

4,93

ICF Balanced

117,6527

-10,09

ST Balanced

172,9045

-7,99

C-Premium

5,7145

-3,82

HPB Global

102,5204

-3,33

Agram Trust

71,6733

-0,11

15,72 15,31 21,09 1,25 0,33 N/A -4,76 0,87 N/A 12,66 18,16 18,10 5,92 4,77 4,03 9,59 15,66 N/A 3,93 -1,98 2,84 12,92 14,05 -0,66 0,66 9,38 -1,22 1,05 -1,24 3,61

10,59 -17,01 -8,26 -10,28 -14,42 N/A -14,79 -5,83 N/A 3,54 -0,62 -8,65 -2,24 -15,41 -5,38 1,22 1,37 14,32 -1,65 8,18 -4,04 1,94 10,64 -18,32 -6,52 3,76 -1,85 -15,09 6,74 4,77

-6,14 2,36 2,16 3,34 -5,99 -1,39 1,24 -9,94 -2,16 1,82 0,77 3,55 4,55 -4,79 -1,05 4,39 5,19 4,84 -0,45 -3,97 6,51 5,21 4,83 0,79 7,71 0,18 8,07 -13,06 -4,98 -2,62

34,468 10,798 22,248 26,674 8,719 4,601 6,174 7,688 106,594 5,819 14,916 245,179 19,925 29,124 8,378 237,607 41,360 9,932 67,656 95,305 12,001 492,184 9,818 12,895 203,331 189,907 20,297 6,755 9,890 14,708

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

3,00 15,17 18,42 12,84 -2,94 N/A 2,85 2,38 7,99 12,41 13,07 17,35 14,45 6,22 3,93 10,79 14,37 20,85 7,44 4,68 12,62 12,39 11,16 6,50 11,95 7,70 5,52 -6,44 -3,05 1,52

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust HI-balanced KD Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global AC G Balanced EM HPB Global ST Aggressive Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige PBZ Global fond C-Premium ST Balanced Allianz Portfolio ICF Balanced Erste Balanced OTP uravnoteženi NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn

kn

kn kn

kn kn kn kn kn

kn kn

71,6733 10,2124 8,4080 148,3854 150,6900 11,0895 102,5204 67,9783 159,7600 110,1800 111,1257 5,7145 172,9045 117,2394 117,6527 125,8800 117,2685 81,6917

0,36 0,24 0,24 0,23 0,14 0,14 0,11 0,07 0,05 0,05 0,04 -0,01 -0,02 -0,06 -0,10 -0,47 -0,55 -0,55

7,86 3,84 2,51 1,22 6,42 0,59 6,15 7,56 6,54 2,72 11,23 5,03 2,79 4,80 8,56 11,46 13,27 -4,20

6,56 5,48 4,58 4,83 6,00 2,23 0,35 6,97 6,22 3,12 13,08 7,32 -2,90 7,29 3,03 8,55 9,00 -0,05

-0,11 4,37 2,70 2,32 8,10 4,62 -3,33 1,47 4,93 N/A 7,96 -3,82 -7,99 12,06 -10,09 5,71 1,64 0,27

-0,40 0,23 -3,33 8,04 4,34 5,32 0,46 -6,85 5,66 N/A 5,75 -12,83 6,96 9,23 2,17 0,19 3,10 -4,28

2,49 -0,41 0,42 -2,19 2,10 -1,39 4,80 4,21 2,94 1,67 6,39 2,17 1,27 1,79 4,03 3,04 8,98 -3,74

13,527 70,535 7,074 42,856 711,728 14,801 93,134 2,765 315,386 202,811 304,105 12,766 11,785 7,862 12,293 106,821 40,006 14,684

2,64 9,01 5,12 5,10 9,66 1,99 5,41 5,44 8,51 0,98 9,47 4,08 8,14 1,80 8,83 10,12 5,21 4,62

28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011

kn

131,1000 129,4374 176,3000 159,1600 11,4454 163,2009 130,4237 126,5547

0,08 0,07 0,05 0,04 0,04 0,04 0,02 0,02

0,51 2,15 1,39 -0,03 0,93 0,79 0,64 1,51

1,20 3,48 1,70 -0,65 1,31 2,97 1,24 1,20

6,36 4,65 7,30 3,67 5,12 8,04 6,18 5,16

4,37 5,08 6,68 4,93 1,51 8,03 4,51 4,45

0,60 2,02 1,07 0,03 0,66 0,78 0,66 1,62

285,000 16,554 506,141 203,654 7,403 56,536 133,907 20,025

7,75 5,21 8,76 9,66 9,01 6,35 7,98 5,41

28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011

kn kn kn

kn kn kn kn kn

kn kn kn

kn $

145,7900 132,9600 163,4444 126,3883 135,9089 132,7957 123,0809 117,7624 11,3802 10,7342 140,3397 139,2000 139,3142 108,9691 105,9300 100,0468 124,9754

0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,86 0,52 0,62 0,56 0,62 0,67 0,72 0,80 0,66 0,72 0,40 0,68 0,66 0,60 0,52 N/A 0,35

1,78 1,10 1,24 1,14 1,49 1,46 1,29 1,64 1,36 1,51 0,94 1,52 1,36 1,41 1,22 N/A 0,66

3,58 2,54 2,21 3,36 3,09 3,22 2,57 3,29 3,25 3,30 2,32 3,39 2,66 3,31 3,54 N/A 1,99

4,82 6,26 4,74 4,34 4,38 5,39 4,09 5,05 5,48 4,16 3,25 4,36 4,56 4,88 4,09 N/A 3,86

0,57 0,31 0,41 0,36 0,36 0,41 0,51 0,51 0,42 0,44 0,27 0,37 0,48 0,38 0,32 0,05 0,27

974,422 1065,284 2160,269 519,312 65,131 253,105 123,593 182,905 136,420 47,149 143,867 861,468 102,699 175,352 543,656 4,000 40,864

8,01 11,92 10,61 8,61 7,16 5,41 5,19 3,32 2,42 1,74 10,61 7,75 7,43 1,80 1,44 0,10 5,88

28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011 28.02.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Erste Bond OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds ZB bond HI-conservative Capital One PBZ Bond fond HPB Obvezni ki

Capital One

163,2009

8,04

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,3000

7,30

Erste Bond

131,1000

6,36

Raiffeisen Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash ZB europlus Erste Money HI-cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Dollar fond

PBZ Bond fond

130,4237

6,18

HPB Obvezni ki

126,5547

5,16

ZB bond

159,1600

3,67

OTP euro obvezni ki

129,4374

4,65

HI-conservative

11,4454

5,12

HPB Obvezni ki

126,5547

5,16

PBZ Bond fond

130,4237

6,18

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 2/3/2011

MINISTARSTVO FINANCIJA

Novih 200 milijuna eura duga po trezorcima Na ju eraĹĄnjoj je aukciji trezorskih zapisa upisano je 1,39 milijardi kuna te 10,8 milijuna eura, priop eno je iz nadleĹžnog Ministarstva financija. Planirani je iznos kunskog izdanja iznosio 600 milijuna kuna, a eurskog pet milijuna eura. Ukupan iznos pristiglih ponuda na aukciji s rokom dospije a od

91 dana iznosio je 345 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije bio na razini od 200 milijuna kuna s rokom dospije a 2. lipnja ove godine. Jedinstvena prodajna cijena iznosila je 99,442 kune uz kamatnu stopu od 2,25 posto, a nebankovni sustav u ukupnom iznosu emisije nije bio zastupljen. Na aukciji je prikupljeno i 500 milijuna kuna s rokom od 182 dana te kamatnom stopom od 3,25 posto, a ukupan je iznos pristiglih ponuda bio na razini od 786 milijuna kuna. Udjel nebankarskog sustava u ukupnom izno-

su emsije bio je 10,4 posto, dok je datum dospije a 1. rujna 2011. godine.

Na rok od godinu dana prikupljeno je 690 milijuna kuna, a ukupan iznos pristiglih ponuda iznosio je 1,45 milijardi kuna.

Kamatna stpa iznosila je 3,87 posto, s udjelom nebankarskog sustava od 23,77 posto u ukupnom iznosu emisije. Na aukciji u eurima upisano je 10,8 milijuna eura, odnosno 80,12 milijuna kuna s rokom dospije a od godine dana i kamatnom stopom od 2,95 posto.

Udjela nebankarskog susta-

va u ukupnom iznosu te emisije nije bilo. Ukupan iznos upisanih kunskih zapisa nakon odrĹžane aukcije na razini je od 14,03 nilijarde kuna, od ega je 1,08 milijardi kuna s dospije em od 91 dan, 1,93 milijarde kuna s dospije em od 182 dana i 11,02 milijarde kuna s dospije em od godinu dana. Ukupan iznos trezorskih zapisa izraĹženih u eurima s dospije em od godinu dana na razini je od 1,19 milijardi kuna. Sljede u je aukciju trezorskih zapisa Ministarstvo financija najavilo za utorak 8. oĹžujka. B. St.

Fondovska preslagivanja pogurala promet na ZSE-u INA NA 3660 KUNA Rijetki dobitnici trgovine na Zagreba koj burzi bile su dionice Ine i Viadukta, a ostala su likvidnija izdanja uglavnom pala zahvaljuju i oprezu ulaga a

ZDRAVKO STIPETI , predsjednik Uprave uro akovi holdinga, ija je dionica u utorak pala gotovo pet posto SNIMIO S. ETKOVI

Dioni ki indeksi Zagreba ke burze pali su i u utorak nakon ĹĄto je objavljenja porazna statistika o industrijskoj proizvodnji u zemlji. Crobex je pao 0,2 posto, na 2236,66 bodova, dok je Crobex kliznuo 0,12 posto, na 1228,85 bodova. Redovan promet dionicama bio je tri puta ve i nego u ponedjeljak zahvaljuju i aktivnosti fondova koji su preslagivali portfelje. Na dioni-

ce je potroĹĄeno 32 milijuna kuna.

"Trgovanje na doma oj burzi obiljeĹžile su velike transakcije izme u fondova koji preslaguju pozicije u svojim portfeljima. Malih ulaga a gotovo i nema. Podatak o padu industrijske proizvodnje i one malobrojne navest e na oprez", rekla je za Hinu brokerica i savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos

Danijela SporiĹĄ. Treba re i da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u sije nju pala neo ekivano oĹĄtrih 6,7 posto u odnosu na isti mjesec proĹĄle godine, ĹĄto najavljuje da bi i u prvom ovogodiĹĄnjem tromjese ju gospodarstvo moglo pasti.

Viadukt sko io 6%

Najlikvidniju poziciju uz minimalan gubitak od 0,05 posto osvojila je dionica HTa, koja je kraj dana do ekala na razini od 286,12 kuna. Na

HT je potroĹĄeno pet milijuna kuna, dok je na dionice Ine utroĹĄeno neĹĄto viĹĄe od etiri milijuna kuna. Ina je porasla na 3660 kuna, tj. 0,27 posto. Solidan rast ostvarila je i dionica zagreba kog HUP-a, koja je porasla 2,22 posto, na 1380 kuna. Dobitnik je bio i povlaĹĄteni Adris, koji je osvojio samo 0,2 posto.

Dionica gra evinskog poduze a Viadukt zabiljeĹžila je jednu od najve ih stopa dnevnog rasta u utorak na Zagreba koj burzi, ak 5,96

REGIJA

Novi pad beogradskih indeksa Beogradski indeks BELEX 15 u utorak je bio u minusu od 0,23 posto, spustivĹĄi se na 762,06 bodova, a najviĹĄe su posla tamoĹĄnji brokeri imali s dionicom Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u vrijednosti od 66,3 milijuna dinara.

Cijena te dionice porasla je za 0,42 posto, na 495 dinara.

Na drugo mjesto na popisu najlikvidnijih smjestila se dionica Aerodroma Nikole Tesle ija je vrijednost umanjena 3,26 posto, na 504 dinara.

Promet tom dionicom

iznosio je 16,3 milijuna dinara.

Krka je u Ljubljani ponovno bila najlikvidnije izdanje sa 618.690 eura, a slijedile su dionice Zavarovalnica Triglav, Petrola i Telekoma Slovenije.

Potonja je nastavila negativan cjenovni trend kliznuv-

ĹĄi na 83 eura, ĹĄto je pad od 0,78 posto u odnosu na zadnju zabiljeĹženu cijenu na po etku tjedna. Ĺ to se Mercatora ti e, vlasnika je promijenilo samo 119 dionica te je promet u utorak ostao na razini ispod 20.000 eura.

B. St.

posto, ime je napokon prekinut desetodnevni negativni niz. U tom je razdoblju dionica Viadukta oslabila 90 kuna, spustivĹĄi se na razinu od 242 kune, ĹĄto joj je najniĹža cijena od kraja proĹĄle godine. Ukupan promet u utorak iznosio je 40.734 kune, pri emu se trgovalo 161 dionicom.

holding u korekciji

Dionica ure akovi holdinga u utorak je zabiljeĹžila prili an pad me u likvidnijim izdanjima na doma em trĹžiĹĄtu kapitala. Ta dionica nije dugo bila na razini iznad 40 kuna, samo dva dana, a zna ajnim padom u utorak ponovno se spustila ispod te razine.

Ukupan promet iznosio je 176.059 kuna, ĹĄto je neĹĄto viĹĄe nego prethodnog dana, kada se cijena dionice nije pomakla s mjesta.

Nikola Su ec

BROJKE

0,05 0,73 posto porastao je banjalu ki BIRS

posto porastao je makedonski MBI 10

Trendu poskupljenja odupire se jednino marihuana Prema podacima ameri kog Ureda za statistiku, cijena poljoprivrednih proizvoda alarmantno je sko ila prošle godine. Kukuruz je skuplji 63 posto, pšenica 51 posto, meso 9 posto, vuna 18 posto, a pamuk i dvostruko više. Jedina kultura koja se pokazala imuna na inflatorne pritiske jest marihuana. Marihuana se prošle godine, dodu-

še ne po službenoj statistici, prodavala jeftinije nego godinu prije. Prema tako er neslužbenim podacima, uzgajiva i marihuana u SAD-u ostvaruju najve i prihod u usporedbi s bilo kojim drugim poljoprivrednim proizvodom koji se uzgaja u SAD-u. Cijena “kind” (premium) kanabisa pala je tako u sije nju 4 posto na godišnjoj ra-

DOBITNICI DANA (ZSE) ZIF Breza +5,29% Sun ani Hvar +3,36% Kon ar D&ST +3,17% Croatia osiguranje +3,11% Tankerska plovidba +2,44% 29 Raste

zini, a „mids“ (srednje klase) ak za 6 posto i trenuta no unca na tržištu košta 283 dolara.Dok cijene hrane diže potražnja u zemljama u razvoju, ija srednja klasa ima sve ve i standard, potražnja za marihuanom u tim državama ne utje e na ponudu na ameri kom tržištu, objašnjava fenomen UZGAJIVA»I marihuane po prihodu ja i od Smartmoney.com. D. B. bilo koje druge kulture ARHIVA

GUBITNICI DANA (ZSE) IPK Osijek Laguna Novigrad Riviera Pore Siemens Zvijezda

-10% -8,79% -7,65% -6,43% -6,25% 34 Pada

25 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,343,31 159,09

Prom.

0,27% 0,09%

Sirova nafta 96,97 Prirodni plin 3,94 Zlato 1.410,92 Srebro 33,87 Goveda 110,70 Kava 297,06

0,94% 4,04% 0,21% 1,68% 0,00% 1,39%

ZAMJERIO SE GORDONU BROWNU

Bivši britanski premijer Gordon Brown odbio je dodijeliti Steveu Jobsu vitešku titulu 2009. godine jer je tvorac najpoznatijih Appleovih gadgeta odbio održati govor na konferenciji Radni ke stranke, izvijestio je britanski Telegraph pozivaju i se na navode bivšeg pripadnika te stranke.

Jobs je priznanje trebao primiti zbog svojih zasluga u svijetu tehnologije. Britanci, naime, smatraju da je Apple svojim iPhoneom i iPadom izazvao revoluciju u tehnološkoj industriji, što je pak rezultiralo masovnim korištenjem mobilnih i internetskih usluga. Telegraph ne navodi identitet bivšeg britanskog parlamentarca koji je za list izjavio kako je Apple jedina velika svjetska kompanija koja proizvodi zadivljuju e ure aje u emu uspijeva za-

hvaljuju i injenici da su uvijek dizajn koristili kao glavnu komponentu stvaralaštva. Govore i o Jobsu, izjavio je kako 'nijedan direktor nije pokazao takvu predanost'.

Najbogatiji ovjek na svijetu Bill Gates imenovan je po asnim vitezom Velike Britanije 2005. godine, kao i njegov prijatelj Bono Vox, pjeva grupe U2, koji je sura ivao s Appleom u njegovim humanitarnim akcijama. Gordon Brown htio je, prema pisanju lista, dovode i Jobsa na konferenciju Radni ke stranke prikupiti politi ke bodove jer bi se našao u društvu 'superzvijezde' tehnološkog i poslovnog sektora. No, nakon što mu to nije uspjelo, odlu io je ne honorirati Jobsa po asnom titulom. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Jobsu izmakla titula počasnog britanskog viteza

EKSTRAVAGANTAN ZLO»IN

ARHIVA BUSINESS.HR

Vlasnik pizzerije konkurenciju pokušao sabotirati - miševima

NIKOLAS GALIATSATOS za "teroristi ki napad na hranu" iskoristio je vre e s glodavcima

Vlasnik pizzerije u ameri kom gradu Upper Darbyju u blizini Philadelphije vlasnicima konkurentskih restorana život je odlu io zagor ati - miševima.

Nikolas Galiatsatos je tako u spušteni strop pizzerije Verona Pizza sakrio vre u u kojoj su kasnije otkrivena tri živa bijela miša, dok je susjedni restoran Uncle Nick's Pizza "napao" ubacivši vre u sa šest miševa u kantu za sme e kojom se ta pizzerija koristi, piše BBC News. Miševe je kupio u trgovini ku nim ljubimcima.

Nije poznato je li se Galiatsatos na ovako ekstravagantan potez, koji je na elnik policije nazvao "teroristi kim napadom na hranu pomo u miševa", odlu io iz iste zlobe ili je dio razloga to što su i njegovu pizzeriju "napali" miševi.

Na elnik policije Upper Darbyja Michael Chitwood izjavio je kako se nikada nisu susreli sa zlo inom ije su "oružje" bili miševi, a Galiatsatos je uhi en i optužen, uz ostalo, i za okrutnost prema životinjama.

Nikolina Rivosechi

Ho e li vrijednost dioni kih indeksa na doma oj burzi nastaviti padati, doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO...

Odlazak zvijezde Jedna od najve ih holivudskih zvijezda etrdesetih i pedesetih godina prošloga stolje a Jane Russell, koju je otkrio bogati ameri ki producent i filmaš Howard Hughes, umrla je u Kaliforniji u 89. godini života.

Burtonova adaptacija Redatelj Tim Burton i glumac Josh Brolin žele snimiti film po poznatom romanu Victora Hugoa "Zvonar crkve Notre Dame" u suradnji s Warner Brosom, koji je prvi put adaptiran davne 1905..

Daruje honorar primljen od Gadafija Pjeva ica Nelly Furtado izjavila je putem Twittera da e darovati milijun dolara koje je dobila za 45-minutni nastup u Italiji za obitelj libijskoga vo e Moamera Gadafija u 2007.

www.business.hr