Business.hr broj 839 by Business.hr

PRIVATIZACIJA 3. MAJA 8

OPTIMIZAM BEZ POKRI A 6

Končar: Ulazimo u rizičan biznis, računamo na monitoring

Trgovinsku bilancu popravio pad, a ne oporavak gospodarstva Premijerkinu izjavu da podaci o robnoj razmjeni na po etku godine najavljuju gospodarski oporavak zemlje u korijenu pobija pad industrijske proizvodnje za 6,7 posto u sije nju 2011. u odnosu na lanjski

ETVRTAK 3/3/2011

BROJ 839 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Roland Berger: Hrvatska može postati središte JI Europe, uz veliko 'ali'

NIKAD PROVEDENO 4-5 Iako je jedno od glavnih obe anja HDZ-a i klju na to ka programa na prošlim parlamentarnim izborima te stranke bio završetak tranzicijskog procesa do 2011., rezultati studije govore kako se taj proces ne e završiti ne samo do kraja mandata te stranke nego ni u sljede ih 10 godina, a jedine dvije zemlje koje su prešle na napredna gospodarstva jesu Slovenija i eška

info&stav 2-3

business.hr

54% Hrvata radilo bi bilo što Kakav je stav hrvatskih gra ana o obavljanju poslova i ispod njihove razine obrazovanja, ispitao je portal MojPosao, ija je anketa pokazala da bi 54% ispitanika da nema posao prihvatilo i onaj ispod svoje razine stru nosti jer je "bolje raditi bilo što nego biti besposlen". Njih 27% prihvatilo bi to pod uvjetom da su uvjeti bolji nego na njihovu sadašnjem poslu, a kao honorarni prihvatilo bi ga 10% ispitanika....

Nafta e prepoloviti dobit avioprijevoznika Visoke cijene nafte gotovo e prepoloviti ovogodišnju dobit avioprijevozni ke industrije unato oporavku zra nog prometa, izvijestila je Me unarodna udruga zra nih prijevoznika (IATA). U revidiranoj procjeni za 2011. IATA je snizila o ekivanu dobit industrije na 8,6 milijardi dolara sa 9,1 milijardu koliko je prognozirano u prosincu

etvrtak 3/3/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

MINFIN: ULAGA»KU KLIMU RUŠE PROTUVLADINI PROSVJEDI

Miloševi uvodi task force za ula Dvije najvažnije stvari za poboljšanje investicijske klime u Hrvatskoj u ovim su trenucima završetak pregovora s Europskom unijom i borba protiv korupcije. Kako doznajemo iz Ministarstva financija, u pogledu pregovora s Europom i borbe protiv korupcije Hrvatska stoji iznimno dobro, no investicijsku klimu po eli su narušavati protuvladini prosvjednici, tj. njihovi brutalni sukobi s policijom.

Tax break poticaji

Ministarstvo turizma dobilo je, naime, znatan broj upita u kojima se strani turisti i novinari pitaju je li Hrvatska sigurna zemlja. Vlada naglašava kako nam je u ovim trenucima potreban mir i stabilnost kako bismo pogurali gospodarstvo i turizam i možebitno profitirali, iako to ne-

ugodno zvu i, na nestabilnosti u sjevernoj Africi. Business.hr doznaje kako bi ured Domagoja Miloševi a, potpredsjednika Vlade za investicije, uskoro trebao biti i oja an task forceom za ulaganja, ija zada a još nije posve jasna, no eka se na izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja, ime bi se pove ao asortiman sektora u koje e biti mogu e ulagati. Isti e poticaji biti usmjereni u tzv. tax break poticaje, koji se odnose na oporezivanje dobiti. Miloševi bi uskoro trebao predložiti i deset novih mjera za ukidanje zapreka ulaganjima koje e biti usmjerene prema jedinicama lokalne samouprave, HEP-u, prostornom planiranju i Hrvatskim šumama. Kako doznajemo, uskoro bi Vlada trebala najaviti

i deset novih velikih gospodarskih projekata. U uredu potpredsjednika Vlada za investicije trenuta no je na obradi stotinjak doma ih i stranih investicijskih projekata, dok nam je izvor blizak Vladi kazao kako je postojalo nekoliko slu ajeva kad su ozbiljni strani ulaga i upali u probleme nakon što su za savjetnike u Hrvatskoj odabrali krimi-

nalce koji su ih oplja kali.

Naznake oporavka

U Ministarstvu financija pak smatraju da su se u sije nju mogle vidjeti naznake oporavka gospodarstva, ije se intenziviranje može o ekivati u sljede im mjesecima. Financijske naznake najbolje su vidljive kroz ostvarenje prora una za sije anj, u kojem je zabilježen rast po-

SRPSKI PODUZETNIK U ZAGREBU

Novi vlasnik Turbo limača s Fižulićem snimao teren Srpski poduzetnik Slobodan Vu i evi , ija je tvrtka NCA Investment group potkraj prošle godine preuzela Turbo lima Goranka Fižuli a, prošetao je u utorak nave er u Fižuli evu društvu trgova kim centrom Avenue Mall u Zagrebu. Od šest trgoSLOBODAN VU»I EVI , prošetao je u utorak nave er u Fižuli evu društvu Avenue Mallom u Zagrebu

vina koje je Magma imala u tom centru ostale su još samo dvije - Turbo lima i Turbo sport. Zbog lošeg prometa Fižuli je jesenas zatvorio Mexx, a potom su po etkom ove godine preko no i nestali Esprit, Top shop i Miss Selfridge. O tome ho e li i Turbo lima oti i iz Avenue Malla ili e se možda još proširiti, sada odlu uje novi vlasnik, koji si je dao truda da osobno izvidi situaciju na terenu. U Zagrebu se nalazi devet Turbo

lima evih trgovina i unato ja anju konkurencije, osobito one2playa, Magmin brand još drži neuhvatljivo prvo mjesto. Pokazalo se da su Goranko i Biserka Fižuli najbolje razvili posao s igra kama, a u kona nici su se baš njega morali odre i kako bi pokušali spasiti ostatak Magme. Da e Vu i evi i u Hrvatskoj donositi dobre poslovne odluke kada su u pitanju igra ke, ne bi trebalo sumnjati jer je preko svoje tvrt-

››

BISER DANA Ma nije to kruh poskupio, nego se radi o korekciji cijena. Možete pogledati, negdje skuplje, negdje jeftinije, ali je bitno da je potroša taj koji odre uje gdje e i kod koga kupovati kruh. Pa živimo u tržišnoj ekonomiji. Ne može država regulirati cijene. Mi samo moramo voditi ra una je li nešto zakonito

BROJKA

milijuna eura vrijedan je projekt financiranja prioritetnih ulaganja u hrvatskoj tvrtki Me imurske vode d.o.o. u kojem bi EBRD sudjelovao zajmom s prvenstvom naplate u iznosu do 10 milijuna eura

PETAR »OBANKOVI , potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, na otvaranju sajma GAST u Splitu

UVODNIK

ulaganja Tranzicija prema gorem ju er

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

reznih prihoda, doprinosa i poreza na dodanu vrijednost. Od nefinancijskih pokazatelja pak treba izdvojiti rast izvoza i trgovine na malo, koja sugerira oporavak osobne potrošnje, dok ukupni uspjeh kvari negativan trend koji i dalje vlada u industrijskoj proizvodnji. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

ke DexyCo uspio razviti najve i srpski lanac dje jim igra kama. Najavio je da mu je želja od DexyCoa i Turbo lima a stvoriti najja u regionalnu kompaniju u segmentu dje je opreme i igra aka. Vu i evi ev NCA Investment Group preuzeo je za 186,16 milijuna kuna 51% udjela u Turbo lima u, i to u pet Magminih tvrtki k eri u Srbiji, Hrvatskoj i BiH: Magmi International Beograd, Magmi B Sarajevo, Kozmolini Beograd, Adriji Design Zagreb i tvrtki ND iz Zagreba. N. C.

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

ada je poglavica "Onaj Kojemu Danas Ne Smijemo Spominjati Ime" 2003. godine pred mnoštvom razdraganih zastava u Ciboninoj dvorani u Zagrebu iznio izborni program HDZ-a u kojemu je stajalo da je jedan od glavnih ciljeva izlazak Hrvatske iz tranzicijskog procesa do kraja 2007., svi su mu dali freneti an aplauz iako je malo tko znao re i o emu on to. Mogao im je isto tako otvoreno re i da su ovce, kao što im je djelima poru ivao cijelo vrijeme, pa bi svejedno dobio pljesak. Stisnuta šaka, smiješak masi i Bože uvaj Hrvatsku na usnama bili su nadomjestak pe atu tadašnjem ugovoru HDZ-a i njegovih glasa a koji su autobusima pristizali na veliki dernek, koji je nesumnjivo prili no koštao, ali pobjeda na izborima ne pita ni za cijenu ni za podrijetlo novca. LJUBOPITLJIVOST nikada nije bila karakteristika ambicioznih koji su htjeli napredovati na strana koj hijerarhiji. Zborili su tako prije osam godina politi ki prvaci o modernizaciji Hrvatske. Ta su obe anja gotovo svi zaboravili jer se davno uvriježilo razmišljanje da obe anja do u i odu,

FOTO MIŠ EVI /CROPIX

DOMAGOJ MILOŠEVI , potpredsjednik Vlade za investicije, uskoro bi trebao predložiti i deset novih mjera za ukidanje zapreka ulaganjima koje e biti usmjerene na jedinice lokalne samouprave, HEP, prostorno planiranje i Hrvatske šume

››

To što se Hrvatska ni za deset godina ne e izvu i iz tranzicijskog gliba, malo e koga dirnuti. Svi u ionako su u svojim partikularnim tranzicijama. Poglavica 'Onaj Kojemu Danas Ne Smijemo Spominjati Ime' smješten je u tranzitnu eliju u Be u, branitelji na prosvjedima traže tranziciju u prošlost, ve ina zaposlenih u prili no je izglednoj tranziciji prema nezaposlenosti... baš kao i pojave izvanzemaljaca na nebu, pa nije bilo ni važno što je trkeljao poglavica. Tada, baš kao i danas, bilo je važno pokazati stisnute šake, smiješak i Bože uvaj Hrvatsku na usnama. Zar je onda udno da posljednja studija Roland Bergera govori da se Hrvatska ni za deset godina ne e izvu i iz tranzicijskoga gliba k razvijenim društvima iz kojega se Slovenija davno izvukla? Ta injenica malo e koga dirnu-

ti i natjerati na reakciju. Svi u ovoj zemlji ionako su u svojim partikularnim tranzicijama. Tako je poglavica "Onaj Kojemu Danas Ne Smijemo Spominjati Ime" smješten u tranzitnu eliju u Be u, branitelji na prosvjedima traže tranziciju u prošlost u kojoj e biti povlaštena kasta i gdje nema mjesta drugima, ve ina zaposlenih je u prili no izglednoj tranziciji prema nezaposlenosti, a premijerka i njezina bulumenta imaju mnogo ma-

nje šanse da krenu k tranziciji prema realnosti. GRABI HRVATSKA tako krupnim koracima na traci za hodanje ude i se zidu ispred i iza sebe koji se ne mi e ni za milimetar. Moramo biti strpljivi, ina e e nas majka ili ma eha, svejedno, prstom upozoriti da nam nema u Europsku uniju ako s njom i dalje ne nastavimo tranziciju iz kardiovaskularnog programa A u kardiovaskularni program B na traci za hodanje.

tema 4-5

NIKAD PROVEDENO Hrvatska može zauzeti prvu poziciju ako n internacionalizacije poslovanja te novih tržišta poput Rusije i Tursk

Roland RH m Berger: JI Eur Iako je jedno od glavnih obe anja HDZ-a i klju na to ka programa na prošlim parlamentarnim izborima te stranke bio završetak tranzicijskog procesa do 2011., rezultati studije govore da se taj proces ne e završiti ne samo do kraja mandata HDZ-a nego ni u sljede ih 10 godina, a jedine dvije zemlje koje su prešle na napredna gospodarstva jesu Slovenija i eška

VLADIMIR PREVEDEN, izvršni partner zagreba kog ureda Roland Bergera: "Korporacije su ve po ele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera smatra kako e se trend pove avanja razlika me u zemljama regije sigurno ubrzati" SNIMIO HRVOJE KNEZ

Hrvatska ima potencijala postati središte podregije jugoisto ne Europe, ali je pred njom još dug put s mnoštvom zapreka koje e morati riješiti, jedan je od zaklju aka studije konzultantske ku e Roland Berger "Središnja i isto na Europa u 2020. Perspektive razvoja i izazovi novog desetlje a", u kojoj je sudjelovalo 320 vode ih menadžera iz regije. U studiji predstavljenoj u srijedu u Zagrebu navodi se kako Hrvatska može zauzeti tu poziciju ako na vrijeme provede strukturne reforme i prepozna važnost internacionalizacije poslovanja te novih tržišta poput Rusije i Turske. Iako pripada regiji koja je dosad bila jedna od najbrže rastu ih u svije-

tu, srednja i isto na Europa ne e se vratiti u tu skupinu iako e ostati glavno podru je rasta u Europi, navodi se u studiji. Prijašnji rast bio je potaknut investicijama iz zapadne Europe, ali je krio neriješene strukturne probleme koji sada izbijaju na površinu.

Redefiniranje regije

Srednja Europa razvit e gospodarstvo pretežno temeljeno na inovacijama, dok e se neke zemlje jugoisto ne Europe nižom cijenom rada i dalje morati natjecati s gospodarstvima zone BRIC. Kulturna bliskost zapadnoj Europi i prostor za pove anje u inkovitosti ostat e komparativne razvojne

ako na vrijeme provede strukturne reforme i prepozna važnost Turske

business.hr Četvrtak 3/3/2011

može postati središte Europe, uz veliko 'ali'

prednosti regije, pri čemu će razlike među zemljama regije u idućih 10 godina biti sve izraženije. "Korporacije su već počele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera drži kako će se trend povećavanja razlika među zemljama regije sigurno ubrzati. Zbog toga ćemo današnju središnju i istočnu Europu za deset godina promatrati isključivo kroz podregije. Hrvatska se u tom procesu redefiniranja može nametnuti kao središte podregije jugoistočne Europe", procijenio je Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Roland Bergera. Iako je jedno od glavnih obećanja HDZ-a i ključnih

točaka programa na prošlim parlamentarnim izborima te stranke bio završetak tranzicijskog procesa do 2011., rezultati govore kako se taj proces neće završiti ne samo do kraja ovog mandata te stranke nego ni u sljedećih 10 godina. Hrvatska do 2020. godine neće dovršiti tranziciju u razvijenu zemlju niti će se osjetnije primaknuti prosječnom BDP-u starih zemalja članica Europske unije (EU 15) po paritetu kupovne moći. Jedine dvije zemlje koje su završile prelazak na napredna gospodarstva jesu Slovenija i Češka, dok Mađarska i Slovačka imaju dobre izglede da završe svoj prelazak.

U stopu bi ih trebale pratiti Hrvatska i Poljska, pokazuje studija.

Hrvati pesimistični

Nedovoljno efikasne javne institucije, nezadovoljavajuća infrastruktura te problem korupcije menadžeri iz regije drže ključnim čimbenicima koji će i dalje otežavati razvoj. Floskula o zemlji znanja, koju vole naglašavati svi domaći političari, pada u vodu kada se pogleda podatak da je Hrvatska izdvajanjem od 0,8 posto BDP-a za istraživanje i razvoj čak i ispod prosjeka jugoistočne Europe. Samo Slovenija, Češka i Mađarska ulažu u istraživanje i razvoj više od 1 posto

BDP-a. Obrazovni sustav, koji još mnogi vide kao komparativnu prednost regije, ubrzano klizi prema sredini svjetske ljestvice, pa se, uz negativne demografske promjene i velik odljev mozgova, ljudski kapital nameće kao još jedan od ograničavajućih faktora rasta u idućih 10 godina. Istraživanje je pokazalo da je Hrvatska po odljevu mozgova među najugroženijima, na 122. mjestu na svijetu. U regiji je bolja samo od Bugarske i Srbije.

Generatori rasta

Dok su poljski menadžeri mnogo optimističniji nego prije četiri godine, njihovi hrvatski kolege promijenili su stav od vrlo optimističnog k pesimističnom. Hrvatski su menadžeri u predviđanju razvoja poslovanja u svom sektoru znatno oprezniji od regionalnog prosjeka. Nova radna mjesta jedva da očekuju, gospodarsku budućnost vide u održivom turizmu, a ocjena koju su dali budućoj važnosti ruskog kapitala najviša je u regiji i dvo-

struko iznad prosjeka. Energetika, ITC, farmaceutska industrija i zdravstvo budući su generatori rasta, smatraju vodeći ljudi regionalnih kompanija, pri čemu poboljšanje energetske učinkovitosti, razvoj obnovljivih izvora energije i IT rješenja vide kao glavne zamašnjake razvoja. Sektorima koji su ovisni o sirovinama, poput kemijske i automobilske industrije, menadžeri predviđaju stagnaciju u idućem desetljeću. Preveden smatra da su upravo ti sektori najvažniji. "Stoga su nam potrebni hitno preusmjeravanje i redefiniranje regije. Menadžeri u svakoj zemlji svoj zemljopisni položaj vide kao iznadprosječnu prednost i uistinu cijela se regija može pozicionirati kao most između zapada i Rusije, kao i Turske, te dalje prema brzorastućim gospodarstvima istoka, no za to će nam trebati i odgovarajuća strategija", zaključio je Preveden. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA Premijerkinu izjavu da podaci o rob oporavak zemlje u korijenu pobija pad industrijske proizvodnje za 6

Vanjskotrgovinsku b pad, a ne oporavak Apsurdno je, kažu pojedini ekonomisti, što će, s obzirom na strukturu hrvatskoga gospodarstva, tek kontinuirani rast uvoza biti znak da hrvatsko gospodarstvo opet počinje živjeti punim plućima. Naravno, pod uvjetom da i u sljedećem razdoblju izostanu nužne strukturne reforme koje bi smanjile njegovu uvoznu ovisnost i istodobno mu povećale međunarodnu konkurentnost Predsjednica Vlade Jadranka Kosor svaki, pa i najmanji naizgled pozitivan podatak državne statistike "uhvati u letu" kako bi se pohvalila da mjere njezina kabineta počinju davati ploda u gospodarskom oporavku zemlje. Rast izvoza u siječnju ove u odnosu na lanjski od 3,8 posto razveselio je premijerku, a kako je uz siječanjski pad uvoza od 1,2 posto na godišnjoj razini pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 68,4 posto, zaključila je kako bilanca robne razmjene jasno pokazuje da se Hrvatska po-

čela gospodarski oporavljati. Je li baš tako?

Pad i stagnacija

Optimizam premijerke Kosor, koji su u njoj pobudili statistički podaci o robnoj razmjeni na početku ove godine, u korijenu pobija pad industrijske proizvodnje u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine od 1,2 posto i čak 6,7 posto u odnosu na lanjski siječanj, iako su makroekonomisti prognozirali njezin minimalan rast ili nultu stopu rasta u najpesimističnijim pro-

gnozama. I podaci koji poput pada uvoza na prvi pogled izgledaju kao pozitivan trend, zapravo su dodatni dokaz da gospodarstvu, pogotovo realnom sektoru, i dalje loše ide jer pad uvoza, osim što svjedoči o padu i stagnaciji osobne potrošnje, pokazuje i da industrijskoj proizvodnji ne cvjetaju ruže, pa i ona sve manje uvozi sirovine i repromaterijal koji ugrađuje u finalne proizvode. Apsurdno je, kažu pojedini ekonomisti, da će, s obzirom na strukturu hr-

vatskoga gospodarstva, tek kontinuirani rast uvoza biti znak da hrvatsko gospodarstvo opet počinje živjeti punim plućima. Naravno, pod uvjetom da i u sljedećem razdoblju izostanu nužne strukturne reforme koje bi smanjile njegovu uvoznu ovisnost i istodobno povećale njegovu međunarodnu konkurentnost.

››

Komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o siječanjskoj robnoj razmjeni i industrijskoj proizvodnji, makroekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević kaže da situacija nije bajna. Rast izvoza zapravo je manji od očekivanog, a kako je njegov udjel u BDP-u samo 20 posto, po čemu je Hrvatska na

Izvoz nam je relativno mali, pa se "eksces" poput povećanog izvoza struje zbog obilnih kiša iskazuje kao njegov značajan rast, koji nije dokaz oporavka Branko Grčić, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i SDP-ov ekonomski strateg Snimio saša Ćetković

i o robnoj razmjeni na početku godine najavljuju gospodarski je za 6,7 posto u siječnju 2011. u odnosu na lanjski

business.hr Četvrtak 3/3/2011

u bilancu popravio k gospodarstva

dnu regionalne ljestvice jer samo Albanija u srednjoj i jugoistočnoj Europi ima manji udjel izvoza u BDPu, Zrinka Živković Matijević zaključuje da nam je robni izvoz nekonkurentan i povezan s industrijskom proizvodnjom, odnosno da takav kakav je ne može pokrenuti industrijsku proizvodnju. Njegov aktualni rast posljedica je oporavka hrvatskih izvoznih tržišta, a ne i "autohtonog" oporavka hrvatskoga gospodarstva.

Statistička slamka

Kontinuirani pad uvoza, uz ostalo, pokazuje da smo domaću potrošnju godinama zadovoljavali uvoznim proizvodima, tako da uvoz pada zbog pada domaće potražnje, a ne zbog njegove supstitucije domaćom proizvodnjom. Za Zrinku Živković Matijević to je jasan

znak da nismo ni za pedalj promijenili strukturu gospodarstva i da je realni sektor u teškoj situaciji, iako blagi rast izvoza sugerira da se izvozne tvrtke ipak ponešto oporavljaju. No, zabrinjavajući pad industrijske proizvodnje ima veću specifičnu težinu od oživljavanja izvoznika, tako da je malo razloga za optimizam, zaključuje Zrinka Živković Matijević, iako razumije premijerkinu želju da širi optimizam hvatajući se za svaku pozitivnu "statističku slamku". I dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić slaže se da najnoviji statistički podaci o robnoj razmjeni i industrijskoj proizvodnji pokazuju da po svim parametrima nismo ništa promijenili u našoj gospodarskoj strukturi.

››

Rast izvoza manji je od očekivanog i njegov je udjel u BDP-u samo 20 posto, po čemu je Hrvatska na dnu regionalne ljestvice, iza nas je u jugoistočnoj Europi samo Albanija Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica RBA

Izvoz nam je relativno mali, pa se svaki "eksces" poput izvoza upravo završenih brodova ili povećani izvoz struje zbog obilnih kiša iskazuje kao njegov značajan rast, koji, međutim, ne dokazuje da je počeo gospodarski oporavak. Kako su istodobno osobna potrošnja i industrijska proizvodnja u

Hrvatskoj uvozno ovisne, s njihovim oporavkom u sadašnjoj strukturi gospodarstva neminovno će početi rasti i uvoz. Zato Branko Grčić zaključuje da će rast uvoza, koji je povezan s rastom osobne potrošnje i industrijske proizvodnje, zapravo biti znak oporavka hrvatskoga gospo-

Snimio hrvoje dominić

darstva. Zvuči apsurdno, ali struktura hrvatskoga gospodarstva takva je da će se i njegov oporavak apsurdno iskazivati sve dok se reformama gospodarstva struktura ne promijeni u korist proizvodnje te "skine" s uvozne i potrošačke ovisnosti. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 3/3/2011

GFK

Premale prihode ima 77% ku anstava

Zagreb. Analiza GfK o kretanjima prihoda i troškova u ku anstvima Hrvatske u 2010. upu uje na nedostatne prihode gotovo 80 posto ku anstava. U 2010. prosje no hrvatsko ku anstvo raspolagalo je mjese no s oko 6320 kuna, što je na razini godine oko 75.836 kuna. Prema subjektivnoj procjeni ispitanih, po-

trebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova trebali bi iznositi u prosjeku mjese no oko 8660 kuna, za etvero lanu obitelj oko 11.000 kuna mjese no. Razlika izme u potrebnih i ostvarenih prihoda u prosjeku je oko 2340 kuna. Ve e prihode od potrebnih ima samo oko 9% ku anstava (2009. 10%; 2008. 12%), "to no koliko im treba" ima oko 11% ku anstava (2009. 15%; 2008. 17%), a ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 77% ku anstava u 2010. (2009.g 71% ;

BROJKA

2008. 68%). Oko 3 posto ispitanika nije željelo dati odgovor. Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod ku anstava koja nemaju dovoljno, u prosjeku bi njihova potrebna primanja trebala biti ak 67% ve a od ostvarenih. U odnosu na 2009. smanjio se udjel ku anstava koja su imala troškove za sve kategorije osim hrane i pi a te ukupnih troškova stanovanja i fiksnog telefona. Posebno se pak smanjio broj ku anstava koja imaju troškove odje e i obu e (sa 90 na 80%). B.hr

posto ku noga budžeta odlazi na hranu i pi e, a dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 52% prihoda ku anstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba

PRIVATIZACIJA 3. MAJA Europska komisija obavljat e monitoring pet godina, a u slu aju neispunjavanja plana, Dugoro ni nam je cilj posti i profitabilpla at e se nost, ak i u gradnji prototipnih brodova u penali, kažu u serijama od samo jednog komada Jadranskim ulaganjima o NENAD KON»AR, direktor Jadranskih ulaganja sindikalnim Nakon što je podružnica sin- niz zahtjeva, me u ostalima limo biti partneri radnicima dikata metalaca u brodogra- one o objašnjavanju ugovara- u punom smislu te rije i, što primjedbadilištu 3. maj u ponedjeljak nja i financiranja novih grad- uklju uje prava, ali donoma na plan dostavila primjedbe na plan nji, izdvajanju djelatnosti si i odre ene obveze", kaže restrukturiranja Jadranskih koje nisu osnovna djelatnost Nenad Kon ar te isti e da je restrukturiulaganja, direktor te tvrtke brodogradilišta i sudbini radna stolu i dalje ponuda da se Kon ar ocijenio je za nika u njima, kao i smanjenju radnicima ponude i dionice ranja. Pitanje Nenad Business.hr kako je rije o broja i zbrinjavanju radnika te da kroz udjel u vlasništvu potezu sindikata te planu restrukturiranja. tako er participiraju u radu koncesijskih razumljivu koji moraju imati definirano samog brodogradilišta. prije nego što po- Dionice na stolu Nenad Kon ar isti e kako naknada osta- stajalište stupak krene u daljnju pro- "Naša je zada a trenuta no mu nije namjera polemizirati ceduru. osigurati profitabilan posao. o pojedina nim zahtjevima je otvoreno Podsjetimo, sindikati su Bit e provedene odre ene sindikata putem medija, ve

››

Povjerenstvu za pra enje procesa privatizacije i Jadranskim ulaganjima uputili

optimizacije, ali oni koji su sposobni i željni raditi uvijek e na i svoje mjesto. Že-

e se o tome razgovarati na skorom sastanku. No pristao je komentirati zahtjev

FOTO ŠOP/CROPIX

Končar: Ulazimo u rizičan biznis, računamo na monitoring o pra enju procesa restrukturiranja u idu ih pet godina te mogu nosti otkazivanja kupoprodajnog ugovora ako vlasnik ne ispunjava odre ene stavke programa. "Europska e komisija ionako obavljati monitoring tijekom pet godina budu i da je na to vrijeme planiran i program restrukturiranja. U slu aju neispunjavanja plana restrukturiranja pla at e se penali, što zna i da je vlasniku u interesu pridržavati ga se. Ulazimo u visokorizi nu poslovnu avanturu, sigurno nam ne e biti lako, a u svemu je najvažnije da brodogradilište ostvaruje profit", naglašava Kon ar i kaže da za ispunjavanje plana restrukturiranja svi u procesu moraju napraviti svoj dio posla kako bi brodogradilište poslovalo što efikasnije. Kon ar isti e da je dugoro ni cilj koji postavljaju sebi u Jadranskim ulaganjima posti i profitabilnost, ak i u gradnji prototipnih brodova u serijama od samo jednog komada.

Odgo eno pitanje

Kako smo doznali, budu i da je Vladin fokus posljednjih dana bio na Brodosplitu, nije se pokretalo pitanje koncesijskih naknada, na ije su se pove anje svojedobno žalila Jadranska ulaganja, a razgovori o tome tek bi trebali uslijediti. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 3/3/2011

GRA EVINA

HUP e objaviti imena onih koji rade na crno

Zagreb. Ministar zaĹĄtite okoliĹĄa, prostornog ure enja i graditeljstva Branko Ba i razgovarao je o stanju u graditeljstvu s izaslanstvima Udruge poslodavaca graditeljstva HUP-a i Sindikata graditeljstva Hrvatske, priop eno je iz Ministarstva. Upoznao je poslodavce i sindikalce s aktivnostima Vlade i Ministarstva, uz

HORVATINÂťI ISPUNJAVA FORMU

Grad odbio kupiti Hotov stan za 900.000 kuna Horvatin i eva Hoto grupa morala je po zakonu stan prvo ponuditi Gradu Zagrebu, koji ima pravo prvokupa jer je kompleks "Cvjetni" u zaĹĄti enoj gradskoj povijesnoj jezgri Investitor Tomislav Horvatin i i njegova Hoto grupa ponudili su Gradu Zagrebu da za 900.000 eura kupi luksuzan, etverosobni stan i pripadaju u mu garaĹžu u stambenoposlovnom kompleksu koji se gradi na Cvjetnom trgu. Nije, me utim, rije o ozbiljnoj ponudi ve o zakonskoj formalnosti koju mora poĹĄtovati svaki vlasnik koji prodaje kulturno dobro, pa tako i Hoto grupa.

ZaĹĄti ena jezgra

Naime, kompleks "Cvjetni" nastaje u zaĹĄti enoj povijesnoj gradskoj jezgri na koju se primjenjuje Zakon o zaĹĄtiti i o uvanju kulturnih dobara te, me u ostalim, odredbe o ograni enju u prometu kulturnih dobara, odnosno o pravu prvokupa. To zna i da Horvatin i ne moĹže prodati ni jedan stan koji je pod zaĹĄtitom, a da ga prvotno ne ponudi Gradu Zagrebu. Prema onom ĹĄto stoji u materija-

lima gradske uprave, ponuda je stigla za luksuzni stan od 182 kvadrata na 4. katu te garaĹžu koja ide uz njega od 32 kvadrata.

Pravo prvokupa

Gradska je uprava zaklju ila da Gradu trenuta no ne treba takav stanom te da za njega nema ni osiguran novac u prora unu. Gradski zavod za zaĹĄtitu spomenika kulture i prirode utvrdio je kako se nekretnina u izgradnji nalazi unutar povijesne urbane cjeline koja je na listi zaĹĄti enih kulturnih dobara, ali su miĹĄljenja da sa stajaliĹĄta zaĹĄtite nema posebnih elemenata da bi koristio pravo prvokupa. Prema Zakonu o zaĹĄtiti i o uvanju kulturnih dobara, ako Grad Zagreb odbije pravo prvokupa, vlasnik nekretnine ne smije je prodati po cijeni manjoj od one koju je prvotno ponudio. Horvatin i je Gradu dao ponudu neĹĄto niĹžu od najavljene cijene luksuznih kvadrata na Cvjenom koje bi se trebale kretati od 5000 do 8500 eura. U kompleksu je 56 stanova, a najskuplji penthouse od 435 kvadrata stajat e novog vlasnika oko 27 milijuna kuna. Nevenka Cuglin.

ostalo s prijedlogom Zakona o subvencioniranju i drĹžavnom jamstvu stambenih kredita. Izneseni su konkretni prijedlozi za stvaranje povoljnijih uvjeta za investicije u gra evinarstvu, me u kojima je posebna pozornost posve ena op im uvjetima poslovanja i sprje avanju nelojalne konkurencije. Predstavnici Udruge poslodavaca graditeljstva HUP-a najavili su objavljivanje imena gra evinskih tvrtki koje rade na crno i ne upla uju doprinose, odnosno pla e svojim zaposlenicima. H

HRVATSKA-EU

Fuele: 'Lipnaj vrlo ambiciozan cilj' Bruxelles. Europska komisija prihvatila je u srijedu privremeno izvjeĹĄ e o napretku Hrvatske u ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 Pravosu e i temeljna prava, koje ostavlja mogu nost dovrĹĄetka pregovora u lipnju, do kraja ma arskog predsjedniĹĄtva EU. "Postignut je izvrstan napredak, za ĹĄto treba pohvaliti Vladu jer je ovo vrlo vaĹžno,

teĹĄko i zahtjevno poglavlje", rekao je europski povjerenik za proĹĄirenje Ĺ tefan Fuele za Hinu. Rekao je da je cilj zavrĹĄetka pregovora u lipnju "vrlo ambiciozan cilj" i za njegovo ispunjavanje Hrvatska e trebati "udvostru iti napore" kako bi ispunila zahtjeve u odre enom broju mjerila u ovom poglavlju. "Lopta je na strani Hrvatske i ovo izvjeĹĄ e ne zatvara vrata ĹĄto se rokova ti e", odgovorio je Fuele na pitanje moĹže li Hrvatska zavrĹĄiti pregovore u lipnju. H

Hrvatska po inov na europskom d ZNANOST I BIZNIS, POUÂťAK IZ IZRAELA 'Potrebni su vam velika financijska potpora drĹžave i visokospecijalizirana sveu iliĹĄta koja e stvoriti nove mlade stru njake pune novih ideja. ak 40 % Izraelaca koji rade u tehnoloĹĄkoj industriji u dobi su izme u 18 i 34 godine', rekao je Yitzhak Apeloig "Hrvatska je puna licemjerstva, ljudima je vaĹžno da prime pla u i da se njima ne bavi Uskok, a onih koji bi trebali napraviti konkretne korake vrlo je malo. Ne moĹže se do izvrsnosti u znanosti bez promjene", rekao je bivĹĄi ministar znanosti Dragan Primorac na otvaranju Gospodarskoznanstvenoga foruma o ulozi znanosti i novih tehnologija u izgradnji moderne ekonomije, u sklopu kojeg je predavanje odrĹžao svjetski priznati znanstvenik Yitzhak Apeloig. On je na po etku istaknuo razliku izme u izraelskog i hrvatskog BDP-a: izraelski iznosi 200 milijardi dolara uz rast od pet posto, a hrvatski 60 milijardi dolara uz pad od 1,45 posto.

Ulaga ka meka

"Izrael, kao zemlja izrazito brzog rasta gospodarstva, ima viĹĄe od tri tisu e visokotehnoloĹĄkih tvrtki, od kojih je ak 71 u Nasdaqu. Izvozom

YITZHAK APELOIG SNIMIO SAĹ A ETKOVI

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Izvozom tehnologije u 2010. ostvareno je 29 mlrd. dolara, a ak 10% zaposlenih Izraelaca radi u industriji visoke tehnologije tehnologije u 2010. ostvareno je 29 milijardi dolara, a ak 10 posto zaposlenih Izraelaca radi u industriji visoke tehnologije", izjavio je Apeloig. Istaknuo je da Izrael ima oko 140 znanstvenika i inĹženjera na deset tisu a stanovnika, a SAD, primjerice, 80.

Ĺ to se ti e stranih ulaganja, u 2000. u Izrael je uloĹženo oko 3 milijarde dolara, a u 2009. milijardu dolara, no Apeloig tvrdi da je najbolji pokazatelj uspjeĹĄna ulaganja u Izrael plan SAD-a prema kojem ak 17 posto stranih ulaganja odlazi u Izrael. Od 2000.

AFERA AGIT-HĹ˝

Biserka Robi odbacila optuĹžbe

Zagreb. BivĹĄa direktorica HĹ˝-ove sestrinske tvrtke Agit Biserka Robi ju er je, odgovaraju i na pitanja USKOK-a, ponovno odbacila optuĹžbe da je preko poduze a kojemu je bila na elu iz HĹ˝-a izvu eno 3,7 milijuna eura. Ponovila je da je Agit dobro poslovao i ostvarivao profit, a na pitanja Uskokovih tuĹžitelja joĹĄ je jednom ustvr-

dila da je iskaz njenog bivĹĄeg suradnika i suoptuĹženika Andrije Sari a laĹžan. On je, me u ostalim, Uskokovim istraĹžiteljima priznao da je s ostalim optuĹženicima sudjelovao u izvla enju novca iz HĹ˝-a te da je po nalogu Biserke Robi potpisivao fiktivne ra une. Su enje se nastavlja danas, kada e Biserka Robi odgovarati na pitanja branitelja ostalih okrivljenika, nakon ega bi obranu trebao iznijeti i bivĹĄi direktor Ĺ˝eljaznica Srbije Vladimir Vasiljevi . H

novacijama m dnu kupljeno je ili pripojeno 850 izraelskih tvrtki, a ukupna vrijednost transakcija iznosi 43 milijarde dolara. "Za hrvatsku su znanost potrebni velika financijska potpora drĹžave i visokospecijalizirana sveu iliĹĄta koja e stvoriti nove mlade stru njake pune novih ideja. ak 40 posto Izraelaca koji rade u tehnoloĹĄkoj industriji stari su izme u 18 i 34 godine", napomenuo je Apeloig.

Crna statistika

Uslijedio je okrugli stol o mogu nostima razvoja hrvatskoga gospodarstva temeljenog na znanosti i novim tehnologijama, na kojem je ministar znanosti Radovan Fuchs istaknuo da su nam prijeko potrebna ve a ulaganja iz drĹžavnog prora una u istraĹživanje i razvoj. "Trebaju nam dva istraĹživa ka centra kako bi se tamo provo ena istraĹživanja kasnije kapitalizirala u malim i srednjim poduzetniĹĄtvima", kazao je. Savjetnik predsjednika za gospodarstvo Boris Cota upozorio je da je prema Unescovu izvjeĹĄ u Hrvatska na dnu ljestvice europskih zemalja kada je rije o inovacijama te da definitivno mora dosegnuti razinu visokog tehnoloĹĄkog napretka. "PotraĹžnja za educiranim stru njacima je slaba jer se ve ina hrvatskih poduze a bavi tradicionalnom

industrijom koja ne koristi nove tehnologije. Ulaganje u znanost palo je ispod 1 posto BDP-a, a broj objavljenih znanstvenih lanaka je 530, ĹĄto je vrlo malo u usporedbi sa Slovenijom koja ih ima ak 1360 ili Gr kom koja ih ima 827", istaknuo je Cota. Nezadovoljstvo je pokazao i elnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribi , koji smatra da pove anje ulaganja u sustav znanosti visokog obrazovanja nije previĹĄe smisleno te da je potrebna rekonstrukcija sustava. Hrvatska, upozorio je, ima samo 17 patenata na milijun stanovnika, dok ih prosje ne zemlje EU imaju ak 117. "Hrvatska je teĹžak kroni ni bolesnik koji nema ĹĄanse za oporavak. Mi imamo kulturu razgradnje, a Izrael kulturu izgradnje", kazao je Ribi . Iva Bikanec

BORIS COTA, savjetnik predsjednika za gospodarstvo SNIMIO SAĹ A ETKOVI

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 3/3/2011

HAKOM

Korisnika brzog interneta 21% više

Zagreb. Ukupan broj priklju aka širokopojasnog pristupa internetu iznosio je 1.132.212 na kraju 2010., što je pove anje od 20,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, priop io je ju er HAKOM o tržištu elektroni kih komunikacija u protekloj godini. U pokretnim komunikacijskim mrežama na kraju 2010. bilo je 6.362.106

PO»EO SAJAM U SPLITU

Na GASTU dvaput više drvoprerađivača Tridesetak drvoprera iva a želi na dalmatinsko tržište, a posebno im je zanimljivo opremanje turisti kih objekata, gdje priliku vide proizvo a i ekonamještaja Na 16. me unarodnom sajmu GAST 2011., koji je ju er otvoren u Splitu, nastupit e dvostruko ve i broj doma ih drvoprera iva a nego lani. Tridesetak drvoprera iva a nastupom na sajmu Furnitura, jednom od sedam specijaliziranih sajmova u sklopu manifestacije, želi otvoriti put svojim proizvodima na dalmatinsko tržište, a posebno im je zanimljivo opremanje turisti kih objekata, gdje svoju priliku vide proizvo a i ekonamještaja.

Ekoturizam

"Doma i su drvoprera iva i prvi put nastupili lani, a zahvaljuju i tome što se u organizaciji pridružio HGK, koji sufinancira nastup, ove je godine odaziv dvostruko ve i. Naša je želja da se drvna industrija poveže s turisti kim sektorom, a posebno nam je zanimljiv ekoturizam, u ijem bi razvoju željela sudjelovati i drvna industrija", istaknula je predsjednica Uprave klastera Hr-

vatski interijeri i vlasnica tvrtke Lapibus Tatjana Kos. Kako je objasnila, vrlo je malo turisti kih objekata opremljeno ekonamještajem ili je s njime upoznato, pa je, kako bi se ukazalo na prednosti takvog namještaja, organiziran okrugli stol o temi "Hrvatska drvna industrija partner hotelijerima u razvoju ekoturizma". Kao gost na okruglom stolu sudjelovat e turisti ka poduzetnica Ira Degme i Raki , vlasnica Ville Pape, opremljene doma im namještajem.

Bogat program

Na sajamu koji traje do 6. ožujka predstavit e se 1321 izlaga , što je tri posto više nego lani. Organizatori o ekuju i ve i broj posjetitelja u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo oko 37 tisu a. U sklopu sajma niz je specijaliziranih sajmova, osim Furniture uklju uje i sajam prehrane, sajam pi a, sajam hotelske i ugostiteljske opreme, sajam kave te sajam za turizam. Stru ni program u sklopu sajma obuhva a natjecanja i ocjenjivanje kvalitete proizvoda, poput me unarodnog ocjenjivanja vina i jakih alkoholnih pi a, radionice za barmene, kulinarske priredbe i drugo. M. P.

korisnika, što je rast od 5,4 posto u odnosu na kraj 2009. godine te ujedno pove anje gusto e korisnika sa 136,1 posto na kraju 2009. godine na 143,5 posto na kraju 2010. Tre i operater Tele2 pove ao je 17,1 posto svoj tržišni udjel u odnosu na 2009. godinu, što prema ocjenu HAKOM-a pokazuje da na doma em tržištu postoje tri stabilna i kvalitetna operatera. Kad je rije o širokopojasnom pristupu internetu, u pokretnim komunikacijskim mrežama na kraju 2010. godine bilo 328.389 priklju a-

ka, odnosno 30,2 posto više u odnosu na 2009. Na tržištu nepokretnih komunikacijskih mreža novi operatori su na kraju 2010. imali 587.522 korisnika, što je tržišni udjel od 31,2 posto, odnosno porast od 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Osim u pokretnim komunikacijskim mrežama, tijekom 2010. došlo je do porasta broja priklju aka širokopojasnog pristupa internetu i u nepokretnim komunikacijskim mrežama - bilo ih je 803.823, što je rast od 17,4 posto. B. K.

BROJKA

170

izlaga a iz Hrvatske, eške, BiH i Slovenije sudjelovat e od 4. do 6. ožujka na 18. osje kom proljetnom sajmu poljoprivrede i prehrane. U sklopu sajma održat e se i poslovni razgovori hrvatskih i poduze a s podru ja Tuzle

Bajs u Berlin sa sloganom 'Svibanj je u nas najljepši' ZA BOLJU PREDSEZONU Otvorit e se natje aji za uvo enje novih zra nih linija i arterskih letova u predsezoni i posezoni, a te e dopunske mjere biti ponu ene na skorom turisti kom sajmu u Berlinu ITB Buking je zasad nešto bolji nego lani, ali predsezona, prije svega svibanj, stoji najlošije, zbog ega Ministarstvo turizma u suradnji s predstavnicima turisti kog sektora uvodi dodatne mjere za turisti ku sezonu.

Upiti o sigurnosti

Kako je objasnio ministar turizma Damir Bajs, nije rije o uvo enju novih modela nego ja anju i dopunjavanju postoje ih koji e biti usmjereni na dovo enje gostiju u predsezoni i posezoni. Iako su ve zaklju eni natje aji za udruženo oglašavanje, aviokompanije i autobusere, otvorit e se natje aji za uvo enje novih zra nih linija i arterskih letova u predsezoni i posezoni. Te e dopunske mjere biti ponu ene pod sloganom

"Svibanj u Hrvatskoj je najljepši" na skorom turisti kom sajmu u Berlinu ITB. Bajs se osvrnuo i na prosvjede u Zagrebu kazavši kako od stranih novinara primaju upite o stanju sigurnosti u zemlji. "Upiti su zasad malobrojni. Još nismo u situaciji koju je Gr ka imala prošloga ljeta i koja bi mogla biti na našu štetu. Javni prosvjedi da, ali huliganstvo i namjerno ozlje ivanje ne", poru io je Bajs nakon ju erašnjeg susreta s predstavnicima udruženja putni kih agencija, hotelijera, kampova, obiteljskih i malih hotela, putni kih agenata i HTZ-a. Nakon nemira u sjevernoj Africi tamošnje turisti ke destinacije mogu se vrlo brzo "vratiti" uz nekontrolirani pad cijena, upozorio je Boris Žgomba, predsjednik

DAMIR BAJS, ministar turizma: "Još nismo u situaciji koju je Gr ka imala prošloga ljeta i koja bi mogla biti na našu štetu"

UHPA-e. Veljko Ostoji , predstavnik kampera, kaže da se gospodarsko stanje u našim glavnim emitivnim tržištima oporavlja, što se odražava na bolji buking. "Ljudi ne strahuju od gubitka posla i ranije rezerviraju godišnji odmor, nema više neizvjesnosti kao posljednje dvije godine", prenosi Ostoji , uz poruku svim akterima u turizmu da do kraja treba ostati koncentriran i da ne treba padati u euforiju.

Hotelijeri i cijene

Joško Lelas iz udruge hotelijera tvrdi da se cijene kod ve ine hotelijera nisu mijenjale za 2011.. "Kod onih gdje je bilo podizanja cijena to je iznosilo tri do etiri posto, u skladu s inflacijom", kazao je Lelas. Maja Grbi

mediji/ marketing/ prodaja

DRUK»IJI PRISTUP Iako su tijekom vremena neki pokušaji rebrandinga uspjeli odgovoriti na promijenjene potrebe potroša a, mnogi su propali ostavljaju i za sobom milijunske gubitke. Stoga, da bi rebranding kampanja uspjela, valja je znati dobro pripremiti te nastojati razumjeti što je ono što brand ini vrijednim i nastojati to njegovati U DOBA RECESIJE svi moraju pružati vrijednost za novac, ne nužno snižavanjem cijena, ve posebnom ponudom, co-brandingom s drugim brandovima te izgradnjom snažne emocije kako bi brand postao nezamjenjiv potroša ima ARHIVA BUSINESS.HR

etvrtak 3/3/2011

Najbolji branding je onaj koji stvori emociju

MEDIJI

Ĺ prajc kao Mili Customer Service Zoran Ĺ prajc, zaĹĄtitno lice infor- akademija mativnog programa Hrvatske

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr etvrtak 3/3/2011

ako to biva u poslovnom svijetu, nakon ĹĄto promijeni vlasnika, brend ekaju brojne promjene. Novi ga vlasnik moĹže zadrĹžati kakav jest, rebrandirati ili ugasiti. Stru njaci za rebranding isti u kako odluka neke kompanije ovisi o puno faktora, odnosno kompanija mora odrediti svoje poslovne ciljeve, ukupan portfelj brendova te trenuta ni trĹžiĹĄni status i vrijednost brendova koje je preuzela. Neki isti u kako se kompanija ne odlu uje olako na drasti ne promjene etabliranih brendova, ve nastoji razumjeti ĹĄto ih ini vrijednima te dalje njegovati te kvalitete.

Uklju ivanje mladih

To e pokuĹĄati razumjeti i Droga Kolinska, koja e sljede ih mjeseci svoj brend Cocktu promovirati u inovativnoj regionalnoj kampanji kojom e povezati ĹĄest drĹžava - Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru. Rije je o natje aju u sklopu kojeg se mladi prijavljuju na audiciju i natje u za uloge u TV reklami i web serijalu Nevergreen. U reklami koja e se snimati u Sloveniji nastupit e ĹĄest finalista, a odabrat e ih me unarodni Ĺžiri u kojem su Ella Dvornik, srpski glumac i voditelj Sergej Trifunovi te srpski redatelj Aleksandar Radivojevi . Osim ĹĄest osoba odabranih u audiciji, u reklami e sudjelovati i dva glavna glumca koji su ve odabrali, ali to ne e biti nitko od lanova Ĺžirija.

KVALITETA USLUGE

ZORAN Ĺ PRAJC

ARHIVA B.HR

"Kampanjom Nevergreen Ĺželimo pokazati Cocktinu mladost i pribliĹžiti je prije svega mla im generacijama. ZamiĹĄljeno je da mladi aktivno sudjeluju u kampanji te putem on-line castinga, na internetskoj stranici www. cockta.eu te putem doga anja uĹživo imaju priliku pokazati svoj talent, sudjelovati u pri i i istodobno postati dio Cocktine povijesti. O ekujemo da e novi pristup i prije svega kreativni izri aj potaknuti zanimanje mladih, ali smo uvjereni i da e se svidjeti i ostalima, neĹĄto starijim potroĹĄa ima Cockte", isti e Rosana Turk, regionalna brend menadĹžerica Droge Kolinske. Nova je kampanja, napominje, prije svega komunikacijsko osvjeĹženje, i to ne samo za Cocktu, ve za kompletan komunikacijski prostor. Dodaje kako se uklju ivanje mladih u regiji i njihovo povezivanje ne temelji na nostalgiji, ve na vrijednostima i trendovima koji su im bliski i na temelju kojih su spremni komunicirati s brendom (tzv. postnostalgi no regijsko povezivanje). Novu regionalnu kampanju, koja e pruĹžiti novu dinamiku i svjeĹžinu kompletnoj komunikacijskoj platformi u sljede ih nekoliko godina, osmislio je kreativni tim agencije Pristop iz Slovenije i Renderspacea u suradnji s marketinĹĄkim timom Cockte. Osnovna zamisao kampanje jest uspostaviti odnose s mladima u dobi od 15 do 25 godina koji Cocktu vide druk ije nego stariji potroĹĄa i. Ĺ˝elja je pribliĹži-

televizije, od ovoga tjedna vodit e samo nedjeljni Dnevnik. Glasnogovornica HRT-a Dorotea Lazanin Jelenc potvrdila je da e Ĺ prajc voditi Dnevnik jednom tjedno, i to nedjeljom. To je predloĹžio Ĺ prajc, a njegovi nadre eni sloĹžili su se s time, rekla je Lazanin Jelenc. Preko tjedna u srediĹĄnjem Dnevniku izmjenjivat e se Sandra KriĹžanec i Ivan Jabuka. S. H. B.

Posljednji vikend u velja i odrĹžan je prvi modul na Herakleinoj Customer Service akademiji. Sedmero polaznika ima priliku postati customer service stru njak te svom poduze u omogu iti ve e prihode, porast prodaje te zadovoljnije i lojalnije kupce. U prvom je koraku Kristina Horbec, predava ica na

prvom modulu akademije, svim polaznicima osvijestila vaĹžnost kvalitete usluge u danaĹĄnjem poslovanju te postavila temelje za daljnje povezane module. Kroz sljede e mjesece polaznici e imati priliku nau iti kako samostalno organizirati i pro itati te upotrijebiti rezultate istraĹživanja trĹžiĹĄta, kako postaviti standarde u poduze u, kako izmjeriti kvalitetu usluge i unaprijediti prodaju te dvije posljednje, ali gotovo najvaĹžnije stvari - kako upravljati i motivirati

SAVJETI

Kako voditi rebranding â&#x2014;? uklju iti zaposlenike u rebranding â&#x2014;? kontinuirano komunicirati â&#x2014;? krojiti komunikaciju prema zahtjevima razli itih ciljnih skupina â&#x2014;? pratiti i vrednovati rezultate u svim fazama

ROSANA TURK, regionalna brand menadĹžerica Droga Kolinske: Nova je kampanja prije svega komunikacijsko osvjeĹženje, i to ne samo za Cocktu, ve za kompletan komunikacijski prostor ARHIVA BUSINESS.HR

ti im kultni brend i oja ati njegovu prepoznatljivost. "Nova komunikacija bit e moderna i seksi. Konkretne informacije o kampanji joĹĄ ne moĹžemo iznijeti, ali smo vrlo zadovoljni ĹĄto u nju moĹžemo aktivno uklju iti mlade koji e na audicijama on-line i uĹživo dobiti priliku pokazati talent, ideje i sposobnosti. U ovoj ranoj komunikacijskoj fazi odaziv javnosti je izvrstan iako joĹĄ niĹĄta nismo razotkrili", zaklju uje Turk.

Neklasi no oglaĹĄavanje

Cocktin rebranding komentirala je i Anja Bauer Minkara, direktorica Brandoktora i stru njakinja za rebranding. "Budu i da joĹĄ nismo vi-

djeli finalnu egzekuciju kampanje, teĹĄko mi je govoriti detaljno. Me utim, nevergreen koncept o ito ima cilj obogatiti brend Cockte novim asocijacijama, kao ĹĄto su avangardno i uzbudljivo te definitivno neobi no s obzirom na vampire kao protagoniste kampanje. I vrsta oglaĹĄavanja je neklasi na, jer se ide na tzv. webisodes odnosno na serijal putem weba. O ito je da Cockta Ĺželi promijeniti svoju poziciju u svijesti potroĹĄa a, a nakon kampanje vidjet emo kakva e percepcija Cockte zaĹživjeti u svijesti ciljnih skupina", kaĹže Bauer Minkara.

Rebranding kampanje

Stru njaci za brandiranje

slaĹžu se da brend pod novim vlasnikom nesumnjivo moĹže profitirati. Atlantic grupa to je svojedobno pokazala akvizicijama Cedevite i Melema unaprijedivĹĄi te brendov, a Donat MG, Barcaffe, Grand Kafa, Argeta, Smoki, Cockta samo su dio brandova slovenske Droge Kolinske koji su akvizicijom preĹĄli u vlasniĹĄtvo Atlantica. Bauer Minkara kaĹže kako novi vlasnik moĹže puno pomo i zbog svog bogatog iskustva u bezalkoholnim pi ima. "Vidimo kako se britanski Innocent nakon ĹĄto ga je kupila Coca-Cola puno lakĹĄe probio na europsko trĹžiĹĄte", dodaje. Iako su tijekom vremena neki pokuĹĄaji rebrandinga uspjeli odgovoriti na promijenjene

Sedmero polaznika ima priliku postati customer service stručnjak arhiva b.hr

djelatnike te sve stečeno znanje upotrijebiti u kvalitetne odnose s javnošću. Kroz sve navedeno vodit će ih stručnjaci iz svake od spomenutih djelatnosti kako bi sudionici stekli najbolje infor-

macije i čuli najbolje primjere iz prakse. Sljedeći modul odvija se 18. i 19. ožujka, a više informacija o svemu dostupno je na http://csakademija.heraklea.hr. S. H. B.

Henkelov natječaj

Dizajn ambalaže za ljepila Svi kreativni mogu se do 18. ožujka prijaviti na međunarodni Henkelov natječaj za dizajn ambalaže za ljepila. Prijedlozi dizajna mogu se predati na web-adresi www.packdesigncontest.com. Osim što će od stručnog žirija dobiti dragocjenu povratnu informaciju, pobjednici natječaja osvojit će i privlačne nagrade: 3000, 1500 odnosno 500 eura za prva tri

nje pozornosti potrošača na marku, utjecaj na pozitivnu percepciju marke, utjecaj na poslijekupovno ponašanje, olakšavanje zadržavanja komunicirane marke u svijesti potrošača i kreiranje pozitivne reakcije na oglašavanu marku. Da bi se ti ciljevi postigli, potrebno je utvrditi ciljno tržište i rok u kojem se ciljevi trebaju ostvariti.

Stvaranje emocije

Anja Bauer Minkara, direktorica tvrtke Brandoktor i stručnjakinja za rebranding: Branding se svuda u svijetu sve više okreće stvaranju emocije, a manje je naglasak na funkciji arhiva business.hr

potrebe potrošača, mnogi su i propali ostavljajući za sobom milijunske gubitke. Stoga, da bi rebranding kampanja uspjela, valja je znati dobro pripremiti. Neki od alata koji u tome mogu pomoći jesu istraživanje i preporuke putem kojih se može pratiti ponašanje potrošača, kao i komunikacije i dizajn. Istraživanje može dati uvid u percepciju marke te kako ona utječe na poslovanje kompanije. Nakon što se prepozna potreba, postavljaju se ciljevi i počinje izrada vizualnog iden-

titeta, što ne znači i povećanje prodaje. Kako bi se stvorilo jedinstven identitet, treba razviti detalje kampanje, primjerice, kakva će se glazbe koristiti u promidžbi. Slijede lansiranje i implementacija, a u posljednjoj fazi određuju se svi elementi vezani uz tempiranje kampanje i tada je, ističu stručnjaci za rebranding, bitno da se osim tima u rebranding uključe svi zaposlenici tvrtke. Neki od traženih ciljeva marketinških kampanja trebali bi biti usmjerava-

"Branding se svuda u svijetu sve više okreće stvaranju emocije, a manje je naglaska na funkciji. Najbolji je branding upravo onaj koji iz funkcionalnog dijela branda, u ovom slučaju sastava pića i njegova djelovanja, stvori emociju. Hrvatska je premala za naše brandove, pa nije čudno što se oni sve više okreću prema regiji", napominje stručnjakinja za rebranding i dodajući kako bi bilo dobro da ciljaju i na šire regionalno tržište, odnosno na Europu. Bez obzira na zasićenost tržišta, neki naši tradicionalni brandovi, počevši od Cedevite, Vegete i Bajadere, toliko su jedinstveni po svojem opisu, funkciji i emociji da bi mogli probiti to tržište uz pomoć snažne i jedinstvene kampanje. "Svi u doba recesije moraju pružati vrijednost za novac, ne nužno snižavanjem cijena, već posebnom ponudom, co-brandingom s drugim brandovima te izgradnjom snažne emocije kako bi brand postao nezamjenjiv potrošačima", zaključuje Bauer Minkara. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

mjesta. Kako bi na najbolji način zadovoljio želje svojih kupaca, Henkel kontinuirano radi na razvoju novih sustava ljepila. Ambalaža za te sustave mnogo je više od zaštite tijekom

transporta - ona mora i olakšati upotrebu ljepila, privlačiti pozornost na proizvod i isticati dodatne opcije. Kako bi trajno ispunjavali te zahtjeve, Henkelovi zaposlenici koji rade na razvoju odlučili su se poslužiti novim konceptom "crowdsourcinga", tj. mudrosti mase. Prvi put svi korisnici mogu aktivno utjecati na dizajn ambalaže ljepila i kroz to steći dragocjena znanja o području dizajna ambalaže. S. H. B.

Regionalna kompanija

RALU logistika planira nova ulaganja i zapošljavanja RALU logistika, vodeća regionalna logistička kompanija, povećala je svoj vozni park na 150 modernih hladnjača. S najvećom flotom vozila na tržištu, RALU logistika omogućuje prijevoz svih vrsta robe pod kontroliranim temperaturnim režimom iz bilo kojeg dijela Europe. Sva vozila opremljena su suvremenim uređajima i povezana satelitskim sustavom za praćenje (GPS) koji omogućuje pregled trenutačne pozicije robe u svakom trenutku prijevoznog procesa.

Logistički centar

Regionalno usmjerena, RALU logistika, osim u Hrvatskoj, ima kompanije u Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj, a daljnje širenje u regiji planira kroz organski rast te novim akvizicijama. U razvoj integrirane

logističke usluge do sada je uloženo 200 milijuna kuna, a u novom investicijskom ciklusu ulaganja će se usmjeriti u izgradnju logističkih centara i u razvoj distribucijske mreže. Moderni logistički centar u zoni Mišička u Popovači na više od 100 tisuća četvornih metara bit će izgrađen u skladu s najvišim svjetskim standardima, a uz širenje kvalitetne usluge, osigurat će i otvaranje dodatnih radnih mjesta.

Nova zapošljavanja

Naime, unatoč ekonomskoj krizi na tržištu, RALU logistika je zaposlila 230 zaposlenika, a planira i nova zapošljavanja. Poslovanje temelji na visokim standardima kvalitete i profesionalnom pristupu, što potvrđuje i stjecanje međunarodnih ISO i HACCP certifikata. Ž. Š.

Regionalno usmjerena, RALU logistika, osim u Hrvatskoj, ima kompanije u Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj arhiva business.hr

7. SEE Telekom Arena > mediji > marketing > prodaja

business.hr Četvrtak 3/3/2011

Doba totalne (tele)komunikacije Kakva je situacija u telekomunikacijskom sektoru u jugoistočnoj Europi? Koji izazovi stoje pred predlagateljima politika, regulatorima i industrijom? Može li Digitalna agenda za Europu biti smjernica za određivanje nacionalnih ciljeva Hrvatske i zemalja u regiji?

Kako će konvergencija medija i IT-a utjecati na razvoj tržišta? Odgovore na ta i brojna druga pitanja dat će vodeći stručnjaci telekomunikacijskog sektora iz Hrvatske, regije i EU na 7. SEE Telekom Areni, konferenciji o elektroničkim komunikacijama, koja će se održati u utorak 8. ožujka u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade. Na konferenciji će biti riječi i o konsolidaciji telekomunikacijskog sektora u regiji s osvrtom na buduće investicije i nove akvizicije na regionalnom tržištu te prodaji 51 posto dionica

O tome koliko telekomunikacijski sektor podržava razvoj i konkurentnost gospodarstva neke zemlje raspravljat će ugledni stručnjaci iz područja telekomunikacija iz Hrvatske i regije arhiva b.hr Telekoma Srbije, za koje su interes iskazale vodeće svjetske telekomunikacijske kompanije. Na konferenciji će se također govoriti o novim mrežnim tehnologijama, kao preduvjetu za

razvoj kompleksnih usluga koje zahtijevaju sve veći protok podataka, te o konvergenciji telekoma, medija i IT-a te njezinu utjecaju na razvoj tržišta i društva. S. H. B.

Počelo revolucionarno natjecanje u oglašavanju PIAF Ovogodišnji festival donosi inovativne promjene - prestižan žiri koji čine klijenti i kreativci iz 15 zemalja i nov sustav natjecateljskih kategorija koje dosad nisu viđene na festivalima oglašavanja

tvoren je natječaj za drugi Praški festival kreativnih rješenja, koji će se održati u Pragu od 10. do 12. svibnja 2011. godine. Međunarodni žiri ocjenjivat će brandove i njihovo komuniciranje u novim konkuren-

cijama tijekom održavanja samog festivala. Za agencije i klijente to je jedinstvena prilika koja će promijeniti način razmišljanja o samom oglašavanju. Dvanaest osnovnih kategorija odražava ključne aspekte komunikacije koju danas brandovi trebaju savlada-

ti, a to su kreativna prodajna podrška, angažman publike i kreativno korištenje tehnologije. "Žiri će ocjenjivati kreativnost od samog stvaranja branda do formi distribucije i prodaje. Ne tražimo najbolji televizijski ili tiskani oglas, već želimo odati počast kreativnom dostavljanju ključne poruke ciljanoj publici korištenjem slogana, pripovijedanja, poziva za razigranu interakciju i slično", ističe Marek Hlavica, glavni direktor PIAFa. Radovi će biti nagrađivani zlatnim, srebrnim i brončanim trofejima, a kategorije su podijeljene u tri grupe: "Kreativno brendiranje, marketing i prodaja", "Umjetnost isporuke" i "Ideja - jaka, sjajna i praktična".

Kreativno brendiranje

Gledajući brendove od samog početka, PIAF nagrađuje njihovu sposobnost praćenja trendova ili soci-

jalne stvarnosti, kao i pronalazak utočišta na tržištu, lansiranje brenda i davanje posebnih značajki kroz kreativno brendiranje ili dizajn. Te se kategorije odnose se na korporativni ili dizajn ambalaže. Promatrat će se i rezultati prodaje te kreativna rješenja u samoj trgovini i promociji kao završni korak kupnje proizvoda. Dobar primjer za tu kategoriju su poznati radovi repozicioniranja Škode u Velikoj Britaniji i često nagrađivana kampanja Toyota IQ Font.

Umjetnost isporuke

Žiri će u toj kategoriji promatrati kako je sadržaj dostavljen ciljanoj publici, što uključuje kreativno medijsko planiranje, stvaranje sadržaja ili novog medija, kao i inovativan način korištenja tradicionalnih medija, primjerice, TV-a ili printa. PR kampanje mogu osvojiti bodove u kategoriji kreativni angažman medija. Primjeri kampanja za te kategorije su Heineken: Auditorium, The Zimbabwean Newspaper ili TMobile: Dance. Ta kategorija pokriva i kreativno korištenje tehnologija, kao primjerice Volkswagen: The Fun Theory. U kategoriji sjajne egzekucije mogu pobijediti svi odlični primjeri vještina i produkcije.

Snažan, briljantan i praktičan sadržaj također će biti nagrađen. Žiri će promatrati kako sadržaj utječe na ciljanu publiku te kakav dojam ostavlja, na koji način priča priču, uključuje publiku te pokreće li ciljanu publiku na razigranu interakciju. Toj kategoriji, primjerice, pripadaju sljedeće kampanje: Canal+: Wardrobe, Evian: Girl-Jeans, Tide Dirt Magnets i Canon Photochains.

190 eura za sudjelovanje

Grand Prix mogu dobiti prijavljeni radovi koji će osvojiti najviše bodova u najmanje dvije grupe kategorije. Kampanja s izvrsnom pričom, koja je briljantno izvedena i zadobila je pažnju i medija i ciljane publike može osvojiti rezultat u čak četiri različite kategorije. Prijaviti se mogu radovi koji su bili lansirani na tržište od 1. travnja 2010. do 1. svibnja 2011. Također, zadnji rok za prijavu je 25. ožujka 2011. godine. Ove je godine kotizacija za Piaf simbolična u usporedbi s drugim festivalima i iznosi 190 eura u svim kategorijama. Više informacija o kategorijama natjecanja na PIAF-u mogu se pronaći na službenoj internetskoj stranici www.piaf.cz. S.H.B.

dogaaji 17

business.hr Četvrtak 3/3/2011

regija/svijet

Kapital bježi iz zemalja u razvoju BIJEG OD NESIGURNOSTI Menadžeri fondova i ostali investitori u drugom tjednu veljače povukli su 5,45 milijardi dolara iz fondova u Kini, Indiji, Brazilu i drugim zemljama u razvoju i smjestili ih u equity fondove u naprednim ekonomijama Zbog nemira na Bliskom istoku investitori se okreću tržištima koja su do jučer smatrali nesigurnima, pokazuju najnovija istraživanja. Naime, većina investitora koji su se uspjeli otrijezniti nakon propasti titana s Wall Streeta, ekonomske anemije u Japanu i dužničkog debakla u Europi obilje prilika za rast svog bogatstva pronašla je u industrijaliziranim ekonomijama poput Kine i Indije. No sada, kada bliskoistočni režimi padaju jedan za drugim, a bijes naroda u zemljama u razvoju zbog rasta cijena hrane i sve goreg životnog standarda raste, investitori se vraćaju starim "nesigurnostima" pa utočišta ponovno pronalaze u razvijenim zemljama koje su do eskalacije nereda na Bliskom istoku smatrali nepouzdanima. Stručnjaci komentiraju

kako je to veliki preokret u poimanju investitora o tome što se smatra sigurnim, a što nesigurnim ulaganjem. Ono se umnogome promijenilo od financijske krize 2008. godine, kada je američki model kapitalizma slobodne volje plesao po rubu kolapsa.

Europski rekord

Veliku ulogu u uvjeravanju investitora da je budućnost za razvijena tržišta u 2011. godini svijetla, prema mišljenju stručnjaka, imali su energični napori Europe da podmiri svoje dugove, uspjeh koji je japanski izvozni sektor postigao u obuzdavanju rastućeg jena te dobri korporativni rezultati u SAD-u, izvijestio je Associated Press. Prema podacima tvrtke EPFR Global, koja prati ulaganja u fondove u razvijenim zemljama te onima u razvoju, menadžeri fondova i ostali investitori

Od početka godine samo kineski equity fondovi zabilježili su odljev kapitala u visini milijardu dolara arhiva business.hr

u drugom tjednu veljače povukli su 5,45 milijardi dolara iz fondova u Kini, Indiji, Brazilu i drugim zemljama u razvoju i smjestili ih u equity fondove u naprednim ekonomijama, koje su pak zbog toga zabilježile najveći tjedni priljev u posljednjih 30 mjeseci. Sredinom veljače fondovi razvijenih tržišta zabilježili su sedmi tjedan priljeva zaredom, s tim da su europski equity fondovi zabilježili najveći tok novca u posljednjih 41 tjedan.

Tijekom samo ove godine investitori su 47 milijardi dolara prebacili u američke, europske, japanske i globalne equity fondove. Pritom je 29 milijardi dolara završilo samo u SAD-u.

Povratak rastu

U međuvremenu iz tržišta u razvoju investitori su od sredine siječnja ove godine povukli više od 20 posto od 95 milijardi dolara koje su u njih položili tijekom 2010. Od početka godine samo kineski equ-

ity fondovi zabilježili su odljev kapitala u visini od milijardu dolara. Brad Durham, direktor kompanije autora istraživanja EPFR Globala, kaže kako ti podaci pokazuju da investitori prvi put nakon 2007. godine više prilika vide u razvijenim tržištima nego u tržištima u razvoju. Glavni pokretač tog trenda je, kako napominje, vjerovanje u povratak bržem rastu američke, europske i japanske ekonomije. Branka Suvajac

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 3/3/2011

NAFTA

Barel na 116 dolara

Nagli pad zaliha u SAD-u i vijest o protunapadu snaga libijske vlade na gradove pod kontrolom pobunjenika poduprli su u srijedu skok cijena sirove nafte na svjetskim trĹžiĹĄtima nadomak razini od 116 dolara za barel. Na trĹžiĹĄtu u Londonu cijene barela sirove nafte porasle su 15 centi, na 115,57 dolara. Na ameri kom trĹžiĹĄtu porasle su za 41 centi, na 100,04

dolara. TrĹžiĹĄta je u utorak poslijepodne katapultiralo izvjeĹĄ e Ameri kog instituta za naftu (API), koje je pokazalo neo ekivani pad zaliha sirove nafte u SAD-u u proĹĄlom tjednu. Smanjile su se i zalihe benzina za ĹĄokantnih 4,9 milijuna barela. TrĹžiĹĄta tako er strahuju da bi uhi enje ĹĄijitskog klerika u Saudijskoj Arabiji, kao i sukobi u Iranu, mogli potpiriti nemire i u ta dva vaĹžna proizvo a a nafte. H

NADMAĹ ILI BANKE

Zarada vode ih hedge fondova 28 milijardi dolara Vode ih deset hedge fondova u svijetu generiralo je klijentima u drugoj polovini proĹĄle godine neto 28 milijardi dolara zarade, prenosi Financial Times. Studija tvrtke LCH Investments, investitora u visokorizi ne fondove, pokazala je da je deset vode ih svjetskih hedge fondova u ĹĄest mjeseci do kraja 2010. klijentima generiralo dvije mili-

jarde dolara viĹĄe nego ĹĄto ukupno iznosi neto dobit Goldman Sachsa, JPMorgana, Citigroupa, Morgan Stanleya, Barclaysa i HSBC-a. Od osniovanja fonda Quantum Fund 1973. milijarder George Soros, jedan od najve ih svjetskih ulaga a, zaradio je ulaga ima 35 milijardi dolara. Velika mu je konkurencija Paulson & Co najbogatijeg hedge menadĹžera na svijetu Johna Paulsona, koji je klijentima od 1994. do danas zaradio 32,2 milijarde dolara, a samo u drugoj polovini 2010. godine 5,8 milijardi. B.hr

Turska prva inozemna Ĺžrtva libijske revolucije STRAH OD INFLACIJE Razlog pove anja rizika na turske obveznice pripisuje se politi kim nemirima raĹĄirenim u zemljama na koje se odnosi 27 posto turskog izvoza, ime ja a bojazan od pove anja turskog deficita platne bilance i inflacije

dolara. Analiti ari smatraju da e tenzije u regiji te njihov utjecaj na pove anje cijena nafte uzrokovati pritisak na ĹĄirenje turskog deficita, ine i tu zemlju manje atraktivnom za ulaganje od ostalih trĹžiĹĄta u razvoju.

Burzovni indeksi tonu

Nemiri koji se ĹĄire sjevernom Afrikom i Bliskim istokom poja avaju bojazni o gospodarskoj situaciji u Turskoj, zemlji koja 93 posto svojih potreba za naftom zadovoljava uvozom. Turska inozemna obveznica izgubila je na vrijednosti gotovo osam posto u posljednja etiri mjeseca, dok je troĹĄak osiguranja od defaulta te zemlje sko io sa 133 na 174 bazna boda, ĹĄto je najve i skok me u 16 trĹžiĹĄta u razvoju, piĹĄe Bloomberg.

Razlog takvome stanju pripisuje se politi kim nemirima raĹĄirenim u zemljama na koje se odnosi 27 posto turskog izvoza, ime ja a bojazan od pove anja turskog deficita platne bilance i inflacije.

Barel ide u nebesa Ta zemlja 93 posto svojih potreba za naftom zadovoljava uvozom, a cijene barela idu u nebo zahvaljuju i oteĹžanoj isporuci iz Libije i ĹĄirenju nemi-

ra u zemljama Bliskog istoka.

SnaĹžan pad proizvodnje ProĹĄli tjedan barel nafte dosegao je 30-mjese ni rekord naĹĄavĹĄi se na razini od 120 dolara nakon ĹĄto je procijenjeno da su nemiri u Libiji smanjili dosadaĹĄnju proizvodnju te zemlje za dvije tre ine. Prema najcrnjim predvi anjima, cijena barela nafte mogla bi se ponovno na i na povijesnom vrhuncu od 220

Inflacija koja je u sije nju u Turskoj iznosila 4,7 posto prema miĹĄljenju analiti ara mogla bi se, s rastom troĹĄkova uvoza, popeti na 7,5 posto. Prinos na turske dvogodiĹĄnje obveznice u doma oj valuti na najve oj je razini od svibnja proĹĄle godine, dok je ISE National 100 Index potonuo viĹĄe od etiri posto, spustivĹĄi se na najniĹžu razinu u posljednjih osam mjeseci zbog smanjenih izgleda za zaradu turskih kompanija koje posluju u regiji. Tako je, primjerice, turska gra evinska kompanija Tafken holding proĹĄli mjesec bila prisiljena obustaviti 140 milijuna dolara vrijedne radove u Libiji, dok je vrijednost dionice te kompanije od po etka godine pala za 17 posto. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u srijedu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne koĹĄarice njezine nafte u utorak iznosila 108,27 dolara, spustivĹĄi se za 23 centa u odnosu na prethodni dan. Biljana Star i

UTAJA POREZA

Smijenjen nobelovac Yunus

MUHAMMAD YUNUS, osniva Grameen banka ARHIVA B.HR

Dobitnik Nobelove nagrade za mir i osniva Grameen banke Muhammad Yunus u srijedu je smijenjen s mjesta upravnog direktora te institucije, priop ila je središnja banka Bangladeša, a prenio Reuters. Potez središnje banke potaknut je navodima o nepravilnostima u poslovanju banke na ijem je elu Yunus bio zadnjih deset godina. Nobe-

lovac se, naime, našao pod pritiskom javnosti nakon što su u jednom norveškom dokumentarcu iznesene tvrdnje prema kojima Grameen Bank izbjegava pla anje poreza. Grameen banka osnovana je 1976. godine radi odobravanja kredita siromašnima bez ikakvih zaloga, a ideja je naišla na odobravanje politi ara diljem svijeta. Yunus je optužbe o nepravilnostima u poslovanju banke demantirao nekoliko puta. B. St.

CIJENA 100 KUNA

Radnicima paket dionica Luke Rijeka

Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta dogovorio je u srijedu s predstavnicima Nezavisnog sindikata rije ke Luke prodaju paketa od 23 posto dionica po povlaštenim cijenama. Paket dionica Luke bit e prodan radnicima po nominalnoj cijeni od 100 kuna po dionici uz zabranu prodaje tih dionica u idu ih

pet godina, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata Rusmir Cimiroti . Ju erašnja cijena dionice rije ke Luke na Zagreba koj burzi kretala se oko 235 kuna. Dionice rije ke Luke iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju bit e prodane radnicima po modelu koji je nedavno primijenjen u Luci Plo e. Sindikat zasad ne zna koliko e pojedini radnik platiti svoje dionice, a one koje ne budu prodane u prvom krugu i i e u drugi. Dosad iskazani interes za kupnju nagovješ uje velik odaziv radnika. H

O»EKIVANO Sa Zagreba ke burze poru uju da je smanjenje prometa razumljivo s obzirom na to da je zahvaljuju i Ininoj dionici sije anj 2011. bio otprilike tri puta bolji od sije nja 2010. godine

U velja i promet na ZSE-u gotovo prepolovljen "Velja a na Zagreba koj burzi na prvi bi pogled mogla odavati pesimisti nu sliku, osobito promet gotovo prepolovljen u odnosu na sije anj. No, to je razumljivo s obzirom na to da je sije anj 2011. bio otprilike tri puta bolji od sije nja 2010., ali i od sije nja 2009., što je nesumnjivo razlog za optimizam", poru ili su sa Zagreba ke burze u najnovijem izvješ u o trgovanju u mjesecu velja i.

HT najlikvidniji

Ukupan ostvareni dioni ki promet u prošlom mjesecu iznosio je 673,8 milijuna kuna, što je 48,6 posto manje nego u sije nju. Dionica Hrvatskog Telekoma po-

novno je preuzela vode u poziciju liste najtrgovanijih izdanja te je zaslužna za gotovo tre inu ukupnog prometa na Zagreba koj burzi u velja i. Time je s trona izgurala Ininu dionicu, koja je u sije nju i daje bila najbolja meta ulaga a nakon utrke Mola i mirovinaca za slobodnim dionicama na Zagreba koj burzi, što je snažno dizalo cijenu i promet naftne dionice. Iako je promet Ininom dionicom splasnuo, ta je dionica vrsto smjestila na drugu poziciju po kriteriju likvidnosti s ukupnim prometom od 61,7 milijuna kuna, što zna i da se na nju odnosi gotovo desetina ukupnog prometa na Zagreba -

koj burzi. Ina i HT se razlikuju i po kretanju cijene, jer je HT-ova dionica pala 5,8 posto, a Inina je u velja i oja ala 0,5 posto.

Ulaga i bezvoljni

Na Burzi su primijetili da sezona objave financijskih rezultata kompanija za posljednji kvartal prethodne godine, koja je završila sa zadnjim danom sije nja, nije oraspoložila investitore pa su oba dioni ka indeksa zabilježila pad nešto ve i od 2 posto. Polovina sastavnica Crobexa tijekom velja e upisala je pad cijene, a rast cijena preostalih dionica koje ine Crobexa nije uspio dovesti indeks do pozitivnog pomaka.

Najve i pad me u najlikvidnijim izdanjima na Zagreba koj burzi zabilježio je Dalekovod, koji je u mjesec dana izgubio 21,5 posto vrijednosti uz 33 milijuna kuna ukupnog prometa, ime je zauzeo etvrto mjesto po koli ini mjese nog prometa. Nešto ve i pad cijene zabilježila je i Ingrina dionica mjese nim minusom od 12,8 posto.

Preuzimanje SZIF-a Najve e iznena enje na listi najlikividnijih priredila je dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda, koja je zauzela šestu poziciju po likvidnosti ostvarivši 25,7 milijuna kuna prometa. Doduše, takav iznadpro-

sje ni promet izravna je posljedica trgovanja 24. velja e, kada je dnevni promet premašio 22 milijuna kuna, a u pitanju je bilo vlasni ko preslagivanje i želja da Auctor preuzme fond. Najaktivnija investicijska ku a u trgovanju dionicama preko Zagreba ke burze u velja i je bio Interkapital vrijednosni papiri, koji je protrgovao dionicama u vrijednosti od 196,3 milijuna kuna i tako zauzeo udjel od 14,5 posto u ukupnom trgovanju. Posebno je aktivan bio u trgovanju obveznicama jer je prometom od 61,7 milijuna kuna zauzeo 95,4 posto udjela ukupnog obvezni kog prometa. Ante Pavi

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Prona i dionicu koju bi se u srijedu proglasilo dnevnim dobitnikom Zagreba ke burze zaista nije bilo lako. Titulu je odnijela dionica Privredne banke Zagreb, koja je porasla 4,05 posto uz skroman promet koji je jedva premašio 60.000 kuna. Zadnja cijena druge najve e doma e banke u srijedu je iznosila 693 kuna, koliko joj je iznosio i dnevni maksimum. Pritom treba spomenuti da je najniža cijena dionice iznosila 687,79 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod Adris grupa Ina-industrija nafte d.d. Belje Ericsson Nikola Tesla Ingra Institut IGH Konzum Atlantska plovidba d.d. Luka Rijeka Kon ar - elektroindustrija Zagreba ka banka Ledo Uljanik plovidba Dom holding Viro tvornica še era d.d. Luka Plo e Tehnika Jadroplov d.d. Kaštelanski staklenici Podravka prehrambena industrija d.d. Adris grupa akove ki mlinovi Tisak SN holding Petrokemija Kon ar Plava laguna Hoteli Makarska Tankerska plovidba Kon ar Atlantic grupa AD plastik HGspot uro akovi holding Privredna banka Zagreb Jadranska banka Vupik Hidroelektra niskogradnja Dioki d.d Viadukt Fima validus Karlova ka banka Kraš, prehrambena industrija Beliš e Valamar grupa Turisthotel Vaba d.d. banka Varaždin Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat. HUP - Zagreb OT-optima telekom d.d. Dukat Veterina d.d. Badel 1862 Jadranski naftovod Lav evi Podravska banka Atlas nekretnine IPK Kandit Franck prehrambena industrija Kreditna banka Zagreb Industrogradnja d.d. Finvest Corp Hoteli Podgora Riviera Pore Slavonski zatvoreni investicijski fond Istraturist Umag d.d. Hotel Excelsior d.d. Hrvatski duhani Sun ani Hvar Proficio Solaris Kon ar - elektri ni aparati Pismorad akovština Slatinska banka

+ U društvu nekolicine milijunaša u srijedu se našla i dionica Dalekovoda. Na tog je zagreba kog gra evinara potrošeno 1,3 milijuna kuna, pri emu mu je cijena pala nemalih 4,35 posto pa je ta dionica osvojila nesretnu titulu gubitnika dana. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo nešto više od 5000 dionica po cijenama izme u najnižih 241 i najviših 252 kune. Zadnja je cijena iznosila 241,06 kuna.

CROBEX: +0,12%

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

284.17 241.00 310.00 3,640.00 98.01 1,608.00 13.97 2,100.00 204.00 742.00 233.99 543.00 250.00 5,900.00 620.00 50.00 420.00 1,425.00 1,270.10 150.12 4,180.00 315.00 265.21 3,500.00 177.30 157.18 150.32 1,200.00 1,700.00 61.03 1,340.00 1,132.09 781.23 124.10 17.06 37.90 687.79 2,425.00 85.21 148.10 75.76 252.13 9.17 68.00 423.10 612.00 47.10 960.00 72.98 400.00 1,320.00 31.75 550.00 64.25 65.05 3,067.00 210.00 400.00 39.00 156.12 871.20 165.00 503.51 115.00 25.84 232.89 26.56 287.00 99.99 44.39 30.49 12.42 240.00 730.01 410.00 9.00 112.01

288.00 252.50 312.00 3,660.00 100.70 1,625.00 14.70 2,129.01 209.96 750.00 249.96 555.11 255.00 6,250.00 652.80 53.88 425.31 1,448.71 1,330.00 158.00 4,300.00 316.01 269.70 3,831.00 185.00 160.00 153.00 1,229.00 1,700.00 61.03 1,370.00 1,136.00 790.00 126.50 18.00 38.55 693.00 2,425.00 89.49 155.99 77.70 258.80 9.65 68.00 423.10 613.00 50.00 960.00 72.98 400.00 1,321.00 31.75 550.00 68.35 67.94 3,067.00 210.00 400.00 39.99 156.15 871.20 165.00 504.00 115.00 25.84 232.90 26.56 287.37 99.99 44.39 30.49 12.42 240.00 730.01 410.00 9.82 112.01

284.17 241.06 310.00 3,650.11 98.01 1,608.40 14.02 2,100.00 204.00 742.00 235.00 545.00 250.00 5,900.00 620.00 53.88 420.00 1,425.00 1,270.10 150.12 4,202.00 315.61 265.21 3,500.00 177.30 159.01 151.85 1,200.00 1,700.00 61.03 1,370.00 1,132.09 781.23 126.50 17.50 38.10 693.00 2,425.00 85.21 150.00 77.00 252.13 9.17 68.00 423.10 613.00 47.10 960.00 72.98 400.00 1,320.13 31.75 550.00 68.35 65.05 3,067.00 210.00 400.00 39.99 156.12 871.20 165.00 503.51 115.00 25.84 232.90 26.56 287.37 99.99 44.39 30.49 12.42 240.00 730.01 410.00 9.82 112.01

-0.68% -4.35% -0.96% -0.27% -2.19% 0.15% -3.31% -2.33% -2.06% -0.80% 0.88% -1.82% -2.34% -4.69% -3.73% -0.22% -2.33% -3.05% -5.92% -4.99% -2.51% 0.00% -0.13% -9.09% -3.96% -3.63% -0.23% -2.36% 0.00% -7.53% -0.56% -3.32% -1.11% -1.00% -9.23% -1.30% 4.05% 1.04% -6.36% 0.00% 0.00% -1.89% -7.00% 0.00% -0.69% 2.17% -1.88% 1.05% -0.03% 0.00% -4.34% -1.09% 3.77% -0.36% -0.05% -1.06% 0.00% 0.00% 10.44% 0.07% 0.00% -2.37% 0.04% 0.00% 15.87% 7.33% 0.08% 2.27% -46.81% -1.31% 0.00% 0.00% 4.35% 0.62% 0.00% 12.87% -0.88%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

9,110 5,296 4,000 305 10,001 586 60,825 319 2,789 742 2,280 829 1,670 66 557 6,820 651 173 184 1,403 47 615 668 44 826 768 797 82 52 1,306 55 66 91 539 3,754 1,646 90 25 653 337 642 153 3,888 420 55 36 434 21 276 50 15 520 28 225 197 4 58 30 246 60 10 49 15 52 230 25 160 14 30 32 40 82 4 1 1 17 1

2,606,517.41 1,306,710.86 1,240,090.00 1,114,505.76 990,634.45 947,855.11 865,850.68 673,282.03 573,481.03 552,244.53 548,528.07 456,786.41 419,550.00 403,293.53 351,118.38 346,473.86 274,550.83 248,534.82 237,333.13 215,215.60 199,221.05 194,018.83 178,827.60 162,272.00 151,270.66 122,315.69 121,098.57 98,641.10 88,400.00 79,705.18 75,190.00 74,825.26 71,541.26 67,550.09 65,362.85 62,767.92 62,054.66 60,625.00 56,657.38 51,555.59 49,435.75 39,240.12 36,156.81 28,560.00 23,270.50 22,043.00 21,400.80 20,160.00 20,142.48 20,000.00 19,805.65 16,510.00 15,400.00 14,717.83 13,361.66 12,268.00 12,180.00 12,000.00 9,759.33 9,367.65 8,712.00 8,085.00 7,556.08 5,980.00 5,943.20 5,822.45 4,249.60 4,019.48 2,999.70 1,420.48 1,219.60 1,018.44 960.00 730.01 410.00 154.64 112.01

23,270.26 552.95 2,980.93 36,501.10 805.20 2,141.83 105.15 333.02 4,631.38 1,035.48 1,405.41 1,401.80 16,012.01 1,299.00 359.60 402.33 582.40 317.22 240.63 245.70 477.32 1,710.61 1,799.21 367.50 423.14 432.51 507.35 233.03 928.74 68.32 858.15 69.54 2,604.86 531.25 5.78 123.33 13,218.81 290.09 128.28 93.58 311.24 115.18 24.77 91.06 581.18 713.72 296.52 378.97 128.83 84.25 622.28 89.54 1,650.00 126.01 48.92 2,278.31 100.42 267.50 133.40 111.64 372.15 307.81 227.79 71.04 9.46 850.90 88.88 1,343.45 114.76 37.41 222.91 48.60 148.25 28.63 9.55 10.35 102.93

365 dana Najniža Najviša 253.10 217.00 286.07 1,625.00 54.00 1,181.00 13.97 1,106.00 145.00 705.00 161.54 430.00 200.00 4,720.12 533.13 27.87 290.00 1,160.03 871.01 124.01 612.00 240.00 242.21 2,950.00 135.00 91.00 105.50 975.00 1,345.00 61.00 1,140.00 909.99 657.10 80.21 17.06 22.36 461.06 2,321.00 41.77 120.00 70.00 190.00 5.00 53.00 326.25 420.00 28.00 543.15 54.00 390.00 1,115.16 25.00 251.00 54.51 58.00 2,332.01 161.10 400.00 20.50 145.11 655.38 115.00 292.00 85.00 20.06 140.00 15.15 280.00 20.00 25.00 25.00 11.50 166.00 701.00 325.56 5.11 98.00

332.84 390.00 373.00 3,680.00 118.99 1,777.00 40.20 3,175.00 225.50 1,044.18 255.00 594.99 289.98 6,900.00 675.00 58.98 507.77 2,093.00 1,899.00 190.30 4,990.00 355.00 318.99 4,000.00 274.95 245.00 184.73 2,450.00 1,740.00 92.00 1,615.00 2,198.00 829.99 146.00 44.50 52.00 708.00 3,100.00 200.00 239.90 129.38 360.00 29.01 76.90 497.02 613.00 52.00 1,105.00 95.00 400.00 1,695.00 44.80 550.00 78.13 114.97 3,520.00 275.00 430.00 46.99 270.00 944.00 180.00 598.00 136.00 34.00 259.65 34.96 395.00 188.00 65.00 36.50 16.34 295.00 825.00 450.03 19.90 132.37

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

61,07 81,50 238,10 0,71 36,26 67,73 10,15 5,16 9,71 339,90 14,31 12,00 15,50 0,73 3,46

62,00 83,65 241,10 0,71 37,99 74,50 10,15 5,21 9,75 340,00 14,95 12,00 16,00 0,73 3,46

61,07 83,10 240,00 0,71 37,99 73,00 10,15 5,21 9,72 339,90 14,40 12,00 15,50 0,73 3,46

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG NF1N KDHR SAVA KBMR KDIR INDGL SALR LKPG APAG AELG PBGS IEKG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD GROUP SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD ID INFOND GLOBAL SALUS LUKA KOPER ALPETOUR POTOVALNA AGENCIJA AERODROM LJUBLJANA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK INTEREUROPA

PROJEKT AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne GRADSKA PIVNICA AD BANJA LUKA ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 KP BOBAS AD KOTOR VAROS HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE POBJEDA AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SOLANA DD TUZLA POSTBANK BH D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO INTERSPED DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

1,23 5,00 36,80 1,00 4,92 82,68 1,00 0,60 0,87

1,23 5,50 37,40 1,00 5,00 83,50 1,00 0,62 0,87

1,23 5,13 37,00 1,00 5,00 83,50 1,00 0,62 0,87

1,23 5,45 0,37 1,00 4,99 0,83 1,00 0,61 0,87

34,50 97,00 3,80 95,00 14,50 33,00 80,50 17,99 44,00 21,25 30,00 5,57

34,50 97,00 4,00 95,00 14,80 33,50 80,61 18,00 45,00 21,45 30,00 5,57

34,50 97,00 4,00 95,00 14,60 33,50 80,51 18,00 45,00 21,27 30,00 5,57

34,50 97,00 4,00 95,00 14,64 33,01 80,53 18,00 44,73 21,28 30,00 5,57

NIS a.d. Novi Sad Bambi Banat a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Rudo a.d. Niš Obveznice RS serije A2016K Napred GP a.d. N. Beograd Tigar a.d. Pirot Imlek a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana

496,00 19.300,00 4.060,00 502,00 98,51 6.600,00 7.900,00 8.651,00 93,75 169,00 80,00 3.601,00 700,00 2.111,00 3.900,00

500,00 20.000,00 4.085,00 509,00 98,70 6.799,00 8.000,00 8.850,00 94,00 169,00 80,00 4.400,00 720,00 2.130,00 3.900,00

498,00 19.998,00 4.071,00 505,00 98,70 6.605,00 7.917,00 8.842,00 93,94 169,00 80,00 4.400,00 716,00 2.119,00 3.900,00

498,32 19.995,52 4.071,14 504,41 98,69 6.604,88 7.916,82 8.839,27 93,94 169,00 80,00 3.935,13 714,41 2.119,41 3.900,00

TOPLIFIKACIJA SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TTK BANKA AD SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog

188.545,91 92.058,65 43.304,10 30.067,15 24.638,41 19.587,13 19.093,64 17.425,13 11.509,63 10.538,00 10.513,23 10.164,00 9.898,38 7.997,88 7.302,87

3.600,00 270,00 532,00 3.650,00 4.330,00 3.490,00 850,00 88,00 200,00 27.500,00 579,00

3.800,00 270,00 545,00 3.670,00 4.400,00 3.552,00 850,00 88,00 201,00 27.500,00 580,00

3.698,42 270,00 539,89 3.653,20 4.340,23 3.504,98 850,00 88,00 200,56 27.500,00 579,36

3.698,42 270,00 539,89 3.653,20 4.340,23 3.504,98 850,00 54,12 200,56 27.500,00 579,36

0,00 % 2,60 % -1,33 % 0,00 % 1,63 % 1,83 % 0,00 % 1,64 % 0,00 %

23249 4502 64211 20372 4001 23995 18960 16304 10569

28.596,27 24.528,32 23.742,68 20.372,00 19.951,95 19.844,76 18.960,00 9.946,44 9.205,60

-2,82 % 180000 0,00 % 7810 5,26 % 60100 -2,06 % 482 -2,01 % 2532 1,52 % 1015 0,00 % 270 9,09 % 592 0,00 % 184 -1,02 % 326 0,00 % 185 -0,54 % 650

6.210.000,00 757.570,00 240.380,00 45.790,00 37.058,76 33.502,50 21.743,20 10.654,02 8.230,00 6.936,12 5.550,00 3.620,50

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TPLF RZUS TEL KMB ALK SBT TTK RMDEN09 STIL MPT GRNT

3079 1111 180 42264 663 267 1881 3355 1184 31 731 847 626 10956 2110

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS BMBI AIKB AERO A2011 JESV FITO AGBN A2012 RUNI A2016 NPRD TIGR IMLK GMON

-0,70 % 0,12 % -0,41 % -1,11 % -0,03 % -0,82 % -0,10 % -0,78 % -0,77 % -2,89 % -3,29 % 0,00 % -3,25 % 0,14 % 0,03 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKC PRPFRK2 FBIHKH BSNLR JPESR FDSSR SOLTRK3 PBHBR BHTSR ISPSRK2 ENISR

Promet

valuta: EUR - euro 61,24 82,86 240,58 0,71 37,16 73,36 10,15 5,19 9,72 339,94 14,38 12,00 15,81 0,73 3,46

BANJALU KA BURZA PROJ-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-C GRPI-R-A PLRP-R-A RSDS-O-C BOBS-R-A HETR-R-A POBJ-R-A

Oznaka

etvrtak 3/3/2011

0,61 % 165414 82.429.324,00 -0,01 % 2012 40.230.978,00 0,25 % 3854 15.690.160,00 0,20 % 28724 14.488.553,00 0,19 % 145973 14.406.124,98 0,08 % 1309 8.645.793,00 -1,09 % 892 7.061.800,00 2,21 % 672 5.939.991,00 0,19 % 36571 3.435.624,36 0,00 % 11100 1.875.900,00 -0,82 % 12000 960.000,00 10,00 % 220 865.728,00 2,14 % 791 565.095,00 -2,31 % 257 544.689,00 -0,51 % 134 522.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 4,69 % 0,55 % 0,05 % 0,45 % -1,06 % -0,91 % 2,41 % 0,74 % -0,41 % -1,67 % -0,16 %

426 3990 1413 200 167 184 381 5188 900 6 275

1.575.529,00 1.077.300,00 762.866,00 730.640,00 724.818,00 644.916,00 323.850,00 280.785,98 180.500,00 165.000,00 159.325,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Toplifikacija Skopje Telekom Srpske Agrobanka Beograd Elektrop. Sarajevo Telekom Slovenije

+4,69% +2,42% +2,21% +1,52% +0,12%

Alkaloid Stopanska banka Sava Krka Petrol

business.hr

-1,06% -0,91% -0,82% -0,7% -0,41%

Nis Novi Sad

Luka Koper

Trgovanjem u Beogradu nastavlja dominirati dionica Naftne industrije Srbije kojom je u srijedu ostvareno 82,4 milijuna dinara prometa. Posljednja zabilježena cijena bila je 0,62 posto viša od one prethodnoga dana i iznosila je 498 dinara. Tijekom dana tom se dionicom u Beogradu trgovalo i po cijeni od 500 dinara, a najniža zabilježena bila je na razini 496 dinara. Do isteka Gazpromneftove ponude za preuzimanje 19,12 posto te kompanije ostala su još dva tjedna.

Padom cijene više od tri posto i prometom od 10.500 eura na Ljubljanskoj burzi istaknula se u srijedu dionica Luke Koper, ija je posljednja zabilježena cijena iznosila 14,4 eura. Tijekom dana cijena te dionice kretala se u rasponu od 14,31 do 14,95 eura, a ukupno je 731 dionica promijenila vlasnika. Cijena Mercatora ostala je na istoj razini kao i prethodnoga dana i iznosila je 160 eura, ali sa samo 7290 eura prometa.

+0,61 -3,29

REGIONALNI INDEKSI -0,33% BIRS +0,25% 812,61 1.019,75 Belex15 -0,03% FIRS +2,75% 761,80 1.836,71 Belexline +0,17% MBI10 -0,16% 1.427,06 2.593,37 SASX10 MONEX20 -0,33% 13,770.76 -0,47% 1.088,73 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,08% Stanje srijedu 2. ožujka 2011. 1.066,27 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,04% -1,08% 2.705,13 BUX -0,48% 22.829,86 -1,51% ATX -0,48% -0,85% 2.861,50 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,11% srijedu 2. ožujka 2011.

FTSE100 5.889,79

DAX 7.170,90

CAC40

4.027,31

MICEX 1,756.49

AMERI»KI INDEKSI -1,38% S&P500 -1,57% 12.058,02 1.306,33 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,61% utorak 1. ožujka 2011. 2.737,41 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 146,9321

23,21

KD Nova Europa

19,08

7,4166 322,7416

17,10

PBZ I-Stock

71,8950

16,75

HPB WAV DJE

97,5601

16,63

FIMA Equity

75,9499

-12,11

ST Global Equity

45,3971

-11,30

C-Zenit

51,1560

-10,48

14,3709

-7,87

5619,6900

-5,02

KD Victoria Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

117,0737

11,67

PBZ Global fond

110,8142

7,75

ZB global

150,2700

7,57

Erste Balanced

125,3200

5,02

11,0952

4,80

ICF Balanced

116,5716

-11,01

ST Balanced

172,9045

-7,99

C-Premium

5,6841

-4,75

HPB Global

102,0959

-3,69

81,3262

-0,98

AC G Balanced EM

NFD Aureus E.M.B.

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

100,5401 54,5037 83,9649 336,3833 27,2841 10,9892 45,3971 90,4465 112,3130 74,8935 75,9499 5619,6900 108,8065 77,4000 77,3188 71,8950 35,3600 44,4244 135,7100 97,5601 90,4767 109,0500 103,9200 108,1700 14,7466 322,7416 47,3864 58,3000 66,9900 13,1622

1,90 1,02 0,58 0,53 0,35 0,15 0,05 0,03 0,03 0,02 -0,09 -0,09 -0,12 -0,13 -0,23 -0,23 -0,23 -0,23 -0,24 -0,30 -0,32 -0,32 -0,36 -0,43 -0,46 -0,47 -0,50 -0,51 -0,53 -0,54

-0,20 -14,48 -0,67 -8,94 -7,55 -0,84 -1,08 10,92 -7,98 5,80 6,46 5,20 26,76 18,97 7,55 7,36 14,77 23,54 3,08 4,62 13,25 8,10 -0,99 7,10 0,85 -0,18 6,16 -1,29 13,54 2,93

Ilirika Gold Ilirika Azijski tigar Platinum Blue Chip MP-Bric HR NFD Aureus BRIC AC G Dynamic EM ST Global Equity HPB Dioni ki Ilirika BRIC HPB Titan FIMA Equity Poba Ico Equity VB CROBEX10 Raiffeisen HR dionice Capital Two PBZ I-Stock Erste Total East OTP indeksni ZB trend HPB WAV DJE PBZ Equity fond ZB aktiv ZB BRIC+ ZB euroaktiv Platinum Global Opportunity MP-Global HR AC Rusija Raiffeisen Emerging M. Raiffeisen C. Europe KD Prvi izbor

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

N/A -8,11 3,93 1,90 -4,30 1,44 -5,73 6,57 0,77 8,46 -2,68 1,95 22,85 13,84 12,63 16,33 14,29 18,99 6,16 11,61 15,86 10,23 5,98 7,46 25,36 12,82 13,84 4,16 10,54 9,89

N/A 0,36 4,03 0,12 -0,78 3,93 -11,30 -1,26 14,50 10,20 -12,11 -5,02 8,47 5,18 8,82 16,75 5,43 6,24 8,39 16,63 5,96 12,54 N/A 7,78 15,24 17,10 13,27 3,17 -0,24 10,94

N/A -14,85 -5,38 -5,66 -14,33 4,85 -7,34 -1,84 10,59 -7,70 -3,99 -14,80 7,86 -9,85 -6,41 -8,70 -26,24 -22,47 3,73 -0,70 -1,81 1,87 N/A 1,16 -7,35 -7,47 -17,10 -15,53 -6,60 3,47

0,47 -12,17 -1,05 -9,46 -5,67 -2,47 -2,39 8,10 -6,11 2,80 0,09 1,15 5,87 4,64 1,62 3,31 8,73 5,74 -0,06 0,46 6,50 4,88 -2,51 3,94 4,08 0,64 1,85 -5,28 7,13 1,28

4,692 6,828 8,378 7,688 8,719 14,708 13,317 20,297 34,495 10,365 18,722 6,168 9,224 17,127 7,172 245,179 52,960 150,342 189,907 14,916 379,477 492,184 106,594 237,607 10,570 5,937 10,798 29,124 203,331 5,819

0,34 3,78 3,16 2,97 3,92 1,99 10,35 5,41 1,15 3,61 6,75 3,60 1,12 2,47 3,87 3,62 3,42 3,18 8,35 3,49 5,49 4,68 0,88 6,83 3,44 2,76 3,98 3,20 5,87 8,05

01.03.2011 01.03.2011 28.02.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 28.02.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 28.02.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

MP-Global HR

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive AC G Balanced EM ST Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio Agram Trust ZB global PBZ Global fond KD Balanced HI-balanced HPB Global Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Raiffeisen Balanced C-Premium OTP uravnoteženi ICF Balanced Ilirika JIE Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

67,9783 11,0952 172,9045 110,1300 117,0737 71,4873 150,2700 110,8142 8,3843 10,1709 102,0959 125,3200 81,3262 158,9400 5,6841 116,6013 116,5716 146,5749

0,07 0,05 -0,02 -0,05 -0,14 -0,26 -0,28 -0,28 -0,28 -0,41 -0,41 -0,44 -0,45 -0,51 -0,53 -0,57 -0,92 -1,22

7,56 0,08 2,79 2,85 4,80 8,22 4,88 10,95 4,25 2,39 5,83 10,84 -6,41 6,11 4,66 12,28 9,38 -0,91

6,97 2,08 -2,90 3,20 6,89 6,08 4,48 12,79 3,49 4,37 -0,17 7,76 -1,36 5,13 6,96 7,51 1,36 2,58

1,47 4,80 -7,99 N/A 11,67 -0,28 7,57 7,75 1,99 3,38 -3,69 5,02 -0,98 4,35 -4,75 1,12 -11,01 0,67

-6,85 5,34 6,96 N/A 9,13 -0,49 4,30 5,72 -3,38 0,19 0,38 0,14 -4,37 5,60 -12,93 2,99 2,06 7,78

4,21 -1,34 1,27 1,62 1,64 2,23 1,82 6,09 0,13 -0,81 4,36 2,58 -4,17 2,41 1,63 8,36 3,07 -3,39

2,765 14,801 11,785 202,811 7,862 13,527 711,728 304,105 7,074 70,535 93,134 106,821 14,469 315,386 12,905 40,677 12,293 42,360

5,44 2,00 8,14 0,98 1,81 2,64 9,66 9,47 5,12 9,02 5,41 10,12 4,62 8,51 4,08 5,21 8,83 5,10

28.02.2011 01.03.2011 28.02.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011

163,3874 159,2300 176,3600 131,1300 11,4403 130,3748 126,2499 128,8156

0,11 0,04 0,03 0,02 -0,04 -0,04 -0,24 -0,48

0,79 0,04 1,44 0,78 1,11 0,72 1,34 1,75

3,06 -0,78 1,65 1,15 1,19 1,08 0,94 3,19

8,31 3,62 7,39 6,35 5,09 5,84 4,86 4,23

8,04 4,93 6,69 4,37 1,50 4,50 4,40 4,98

0,89 0,08 1,10 0,62 0,62 0,63 1,38 1,53

56,600 203,654 506,141 285,000 7,403 133,907 20,025 16,828

6,35 9,66 8,77 7,75 9,02 7,98 5,41 5,21

01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

135,9089 123,1003 132,9673 163,4569 140,3586 126,3963 145,8000 139,2100 139,3264 132,8056 117,7758 11,3813 10,7349 108,9763 105,9400 124,9768 100,0412

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,01

0,62 0,72 0,50 0,59 0,39 0,54 0,82 0,62 0,69 0,64 0,75 0,63 0,68 0,59 0,49 0,34 N/A

1,49 1,27 1,07 1,22 0,92 1,12 1,76 1,47 1,34 1,41 1,61 1,33 1,47 1,38 1,17 0,64 N/A

3,09 2,57 2,52 2,20 2,31 3,33 3,56 3,39 2,66 3,20 3,28 3,23 3,28 3,31 3,48 1,97 N/A

4,38 4,09 6,26 4,74 3,25 4,34 4,82 4,36 4,56 5,39 5,05 5,47 4,15 4,88 4,09 3,86 N/A

0,36 0,53 0,32 0,42 0,28 0,37 0,57 0,38 0,49 0,41 0,52 0,43 0,45 0,39 0,33 0,27 0,04

65,131 135,795 1065,284 2160,269 143,867 519,312 974,422 861,468 102,699 253,105 182,905 136,420 47,149 175,352 543,656 40,864 4,000

7,16 5,19 11,92 10,61 10,61 8,61 8,02 7,75 7,44 5,41 3,32 2,43 1,74 1,81 1,44 5,88 0,10

28.02.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011 01.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond HI-conservative PBZ Bond fond HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

Capital One

163,3874

8,31

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,3600

7,39

Erste Bond

131,1300

6,35

PBZ Bond fond

130,3748

5,84

HI-conservative

11,4403

5,09

ZB bond

159,2300

3,62

OTP euro obvezni ki

128,8156

4,23

HPB Obvezni ki

126,2499

4,86

HI-conservative

11,4403

5,09

PBZ Bond fond

130,3748

5,84

ST Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond Certus Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 3/3/2011

POLITI»KA NESTABILNOST Strah i nesigurnost doma ih ulaga a najbolje se o ituje u slabom prometu dionicama kombiniranim s padom njihov cijena, ije su žrtve bili Dalekovod, ali i ostali blue chipovi poput HT-a, Ine i redovite dionice Adris grupe

PROTUUDAR

Mercator sada želi Konzum

Reagiraju i na Agrokorove najave kako razmatra preuzimanje Mercatora, Uprava slovenskog trgova kog lanca objavila je preko burzovnog portala Seonet da je vlasniku Agrokora Ivici Todori u dala protuponudu te iskazala interes za kupnju Agrokorova maloprodajnog carstva. Mercatorova Uprava na elu s Žigom Debeljakom protuponudom odgovara na mogu i

interes Agrokora Ivice Todori a da kupi dionice koje prodaje Pivovarna Laško. Mercator tvrdi da ne bi otpuštao radnike koje preuzme od Todori a, ime zapravo kritizira neslužbene najave da bi Agrokor nakon preuzimanja Mercatora smanjio broj zaposlenih. U Mercatoru se još ude što ih Agrokor nije obavijestio o namjeri za preuzimanjem. Neo ekivana reakcija Mercatora vjerojatno je marketinški trik jer Agrokor, koliko je poznato, ne prodaje svoje trgovine, a banke koje kao jamstvo

drže Mercatorove dionice o ajni ki traže kupca za njih kako bi vratili svoje plasmane kojima su kreditirali kupnju Mercatora. Osim toga, slovenska agencija za tržište vrijednosnim papirima pokrenula je postupak kontrole namjere hrvatskog Agrokora da preuzme 23,3 posto dionica Mercatora koje planira prodati Pivovarna Laško, objavili su slovenski mediji. Ljubljanski dnevni list Dnevnik navodi izjavu direktora te agencije Damjana Žugelja da je pokrenut postupak nadzora

Ulaga i suzdržani pred nove prosvjede tvu To One Vjeran Jureša.

Ericsson najtraženiji

LUKA MILI»I , predsjednik Uprave Dalekovoda, ija je dionica u srijedu pala više od etiri posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

Dioni ki indeksi u ovom tjednu još nisu predahnuli od pada. Novi najavljeni prosvjedi natjerali su na oprez ionako suzdržane ulaga e, što se vidi po novom padu prometa dionicama, koji je u srijedu iznosio samo 17,4 milijuna kuna uz etiri milijunaša. Pritom su dioni ki indeksi Zagreba ke burze znatno pali. Crobex je pao 1,14 posto, na 2211,25 bodova, a Crobex 10 je kli-

znuo 0,67 posto, na 1220,67 bodova.

Slabašna aktivnost

"Na doma em tržištu dionica slabašna je aktivnost ulaga a. Ve ina investitora je na oprezu i prati kako e se razvijati politi ka situacija u zemlji s obzirom na nedavno održane prosvjede i one najavljene za srijedu", rekao je za Hinu analiti ar u investicijskom druš-

U srijedu je najviše novca, ak 2,6 milijuna kuna, potrošeno na dionice Hrvatskog Telekoma. Pritom je najve i doma i telekom pao 0,68 posto i završio na razinu od 284,17 kuna. Tijekom dana postizao je najvišu dnevnu cijenu od 288 kuna. Nešto manje od jedan posto pali su i milijunaši Ina te redovni Adris. Adris je pao 0,96 posto, na 310 kuna, a Ina je kliznula samo 0,27 posto, na 3560,11 kuna. Klubu milijunaša zamalo su se pridružili i Belje (koje je palo više od dva posto) te Ericsson Nikola Tesla, ija je dionica porasla simboli kih 0,15 posto. U društvo nekolicine milijunaša u srijedu se našla i dionica Dalekovoda. Na tog je zagreba kog gra evinara potrošeno 1,3 milijuna kuna, pri emu mu je cijena pala nema-

REGIJA

Ljubljanska burza i dalje u minusu Iako je iz kompanije izviješ eno kako je Mercator u prošloj godini zaradio 30,4 milijuna eura, odnosno 44 posto više nego 2009., njegovom se dionicom na Ljubljanskoj burzi u srijedu trgovalo u iznosu od samo 7290 eura, dok

nakon što je Agrokor zatražio objašnjenje procedure propisane slovenskim zakonom o preuzimanju. Dnevnik navodi da bi Agrokor u procesu preuzimanja Mercatora više teško a mogao imati s drugim državnim regulatorom - agencijom za tržišno natjecanje nego s agencijom za vrijednosnice. Ta bi agencija trebala ispitati je li namjera Agrokora o otkupu Mercatorovih dionica u vlasništvu Pivovarne Laško u skladu s pravilima tržišnog natjecanja. B.hr

je cijena ostala na 160 eura. Krka je tradiocionalno bila najlikvidnija, i to sa 188.545 eura prometa, dok joj je cijena pala 0,7 posto, na nešto više od 61 eura. Slovenski indeks SBI TOP nastavio je negativnu seri-

ju i u srijedu te pao 0,33 posto, na 812,61 bod. U minusu su bili i sarajevski indeksi SASX-10 koji je zabilježio pad vrijednosti od 0,33 posto i širi SASX30 koji je pao 0,08 posto. Najlikvidnija u Sarajevu bila je dionica farmaceutske kompanije Bosnalije-

ka s prometom od 37.000 konvertibilnih maraka. Toj je dionici cijena pala 2 posto te je posljednja zabilježena iznosla 14,6 konvertibilnih maraka. Cijena sarajevske Elektroprivrede rasla je 1,52 posto, na 33,5 KM. Biljana Star i

lih 4,35 posto pa je ta dionica osvojila nesretnu titulu gubitnika dana. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo nešto više od 5000 dionica po cijenama izme u najnižih 241 i najviših 252 kune. Zadnja je cijena iznosila 241,06 kuna.

PBZ dobitnik dana

BROJKE

0,03 0,25 posto pao je beogradski BELEX 15

posto porastao je banjalu ki BIRS

Nakon ĹĄto je ameri ka Agencija za imigraciju i carinu provela ciljanu kontrolu radne snage u jednom od najbrĹže rastu ih lanaca restorana u SAD-u, Chipotle Mexican Grill, otkriveno je kako lanac uspijeva drĹžati

troĹĄkove radne snage na minimumu, ĹĄto je zainteresiralo i ulaga e na Wall Streetu, koji su u posljednje dvije godine dionicu nagradili rastom od 350%. Nakon kontrole radnih dozvola u 50 restorana, koliko ih lanac

burrito restorana ima samo u Minnesoti, CMG je bio prisiljen otpustiti ak 450 zaposlenika, koji ine 40% ukupne radne snage u toj drĹžavi. Unato tomu ĹĄto su rezultati poslovanja u posljednjem kvartalu nadmaĹĄili

sva o ekivanja ulaga a, dionica CMG-a na Wall Streetu je pala 4,5% jer svi strahuju kakva e biti budu nost lanca ako potpla enu imigrantsku radnu snagu mora zamijeniti radnicima s urednim papirima. D. B.

DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Podgora +15,87% akovĹĄtina +10,69% Excelsa nekretnine +9,41% Riviera Pore +7,33% Solaris +4,35%

GUBITNICI DANA (ZSE) Excelsior -46,81% akove ki mlinovi -9,09% Tehnika -9,01% Hoteli Makarska -7,53% Validus -6,9%

INDEKSI CROX Mirex

28 Raste

9 Nema promjene

54 Pada

Vrijed. 1,328,82 159,30

Prom. 1,08% 0,13%

Sirova nafta 96,97 Prirodni plin 3,94 Zlato 1.433,10 Srebro 34,66 Goveda 110,70 Kava 297,06

0,94% 4,04% 1,57% 2,34% 0,00% 1,39%

RUSIJA

Ikea radije drĹži nove centre zatvorenim nego da plati mito Ĺ vedski trgova ki div Ikea nema problema s birokracijom samo u Hrvatskoj ili npr. u Srbiji, gdje ulaganja ne moĹže realizirati ve tri godine. U Rusiji, koja je gladna novih stranih investicija, Ikea je zaustavila sve svoje ulaga ke planove izvan Moskve jer joĹĄ od 2009. godine ne moĹže otvoriti dva svoja outleta u Samari i Ulfi. Ti centri ostaju zatvoreni jer Ikea odbija platiti mito lokalnim inspektorima za sigurnost, tvrdi Nacionalni antikorupcijski komitet, kako prenosi Bloomberg. Ikea je s druge strane u St. Peterburgu proĹĄle godine dala otkaz dvojici svojih direktora koji su pristali da gra evinske tvrtke koje im grade trgova ki centar isplate mito lokalnim duĹžnosnicima kako bi poĹžurili gradnju. Ikea zbog takvih "zapreka" unaprijed planira da e za osiguranje dozvola i gradnju novih centara u zemljama u razvoju trebati najmanje pet godina. D. B.

BEZ MITA ne ide, a Ikea ne Ĺželi mititi ARHIVA BUSINESS.HR

HRANA MANJE VAĹ˝NA OD GADGETA I CIPELA

ARHIVA BUSINESS.HR

Najbogatiji Amerikanci restorane zamijenili â&#x20AC;&#x201C; brzom hranom

POTROĹ NJA najimu nijih Amerikanaca na brzu hranu sko ila je etiri posto

Kriza je i najbogatije Amerikance natjerala da ĹĄtede, a neki od njih to su u inili tako ĹĄto su ve ere u restoranima zamijenili - brzom hranom. Najnoviji podaci American Express Business Insightsa pokazali su da su najimu niji korisnici American Expressa u posljednjem kvartalu proĹĄle godine po-

troĹĄnju u restoranima smanjili za etiri posto, dok su na brzu hranu potroĹĄili etiri posto viĹĄe. Studija kao najimu nije kupce promatra onih 10 posto koji su kartice "ispeglali" - najviĹĄe, piĹĄe CNNMoney. No ve a potroĹĄnja na hranu koja se, u najboljem slu aju, dovodi u vezu sa sred-

njim slojem stanovniĹĄtva ne zna i da si bogati viĹĄe ne mogu priuĹĄtiti "normalne" restorane nego da e se radije odre i stroganoffa i jastoga nego drugih luksuznih "stvar ica" poput najnovijih gadgeta i dizajnerskih cipela, ili odmora na egzoti nim destinacijama. Nikolina Rivosechi

Ho e li premijerka i Vlada pokuĹĄati odgovoriti na krizu povjerenja ili e ignorirati probleme, pratite na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Lanac restorana nakon kontrole imigranata ostao bez 40 posto radnika

BUDU NOST burrita u SAD-u ovisi o nelegalnim imigrantima

www.business.hr

UKRATKO... Kerum Ĺželi novac Na otvaranju splitskog sajma Gast gradona elnik Ĺ˝eljko Kerum poru io je Vladi neka Splitu dodijeli 500 milijuna kuna, ĹĄto bi bilo dovoljno za zapoĹĄljavanje pet do ĹĄest tisu a ljudi. "Dajte nam novaca!", povikao je Kerum MatuĹĄi ima dokaze Glasnogovornik Kluba HDZa Frano MatuĹĄi tvrdi da raspolaĹže saznanjima i konkretnim imenima prosvjednika koji su dobivali po 250 kuna za nerede u Radi evoj ulici. Sve e informacije proslijediti nadleĹžnim institucijama. Gadafi nema problema Libijski elnik Moamer Gadafi izjavio je u srijedu da on nije predsjednik drĹžave pa i ne moĹže podnijeti ostavku na svoju duĹžnost. Ustvrdio je da u Libiji nema unutarnjih problema.