Business.hr broj 840

TKO JE KRIV? 18

Ulagače ne tjeraju prosvjednici, nego loša gospodarska politika Dok Domagoj Ivan Miloševi , potpredsjednik Vlade za investicije, tvrdi kako mu prosvjednici tjeraju ulaga e koji su navodno posljednjih dana nahrlili u Hrvatsku, brokeri i ekonomisti podsje aju da imamo dovoljno loših podataka za to i bez prosvjednika

HO E LI BITI REPRIZE? 10

Radnici CA pripremaju se za prosvjede i štrajk

PETAK/SUBOTA 4 i 5/3/2011

BROJ 840 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

SVE SE VRA A, SVE SE PLA A 4-5 Gradu Zadru u rujnu na naplatu dolazi glavnica municipalnih obveznica korištenih za skupu dvoranu na Višnjiku, za što e opet trebati uzeti bankovni kredit od 138 mil. kuna

Zadar umalo bankrotirao Gradona elnik Zadra tvrdi da Grad ima velikih teško a u naplati svojih potraživanja, ali da stvari nisu crne te je najavio rebalans prora una, koji je svojom visinom gotovo jednak cijeni dvorane. Oporba poru uje da se vlast svih ovih godina ponašala kao pijani milijarder te da je rije o gospodarskom i politi kom bankrotu grada u kojemu se doga aju prili no sumnjive stvari

PREDSTAVILI REZULTATE

'Mercatorova je ponuda iskrena, čekamo Todorićev odgovor' Prvi ovjek "najboljeg susjeda" Mercatora Žiga Debeljak ponovio je kako od Agrokora nije dobio nikakav dopis sa službenim iskazom interesa za preuzimanje, ali izjavio je kako za preuzimanje Konzuma Mercator ima na raspolaganju kapital koji namjerava usmjeriti prema novim strateškim savezima 6

info&stav

business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Najve a tvrtka u svijetu za posredovanje pri zapoĹĄljavanju Adecco poslovala je u 2010. s neto dobiti od 423 milijuna eura prema samo 8 milijuna eura u prethodnoj godini. Prihodi su joj porasli na 18,7 milijardi eura, sa 14,79 milijardi u 2009. Razlog: teĹžnja poslodavaca “fleksibilnostiâ€? u razdoblju neposredno nakon gospodarske krize.

Predvi aju poja anu potraĹžnju za radnicima na odre eno...

Iako je nacionalni indeks sre e u sije nju u odnosu na prosinac blago porastao, kako pokazuju rezultati zajedni kog projekta Banke, Hendala i Allianza, dvije su komponente zabiljeĹžile zna ajan pad - zdravo ponaĹĄanje i zadovoljstvo trenuta nom Ĺživotnom situacijom. Najve i su padovi vidljivi u dva podru ja - osje aju ljubavi i zadovoljstvu drĹžavom....

POÂťELA PREDIZBORNA KUPNJA

Vlada smanjila zdravstvenu partic Participaciju u primarnoj zdravstvenoj zaĹĄtiti gra ani e u budu e pla ati 10 umjesto dosadaĹĄnjih 15 kuna. Vlada je na ju eraĹĄnjoj sjednici u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima se osim smanjenja iznosa participacije u primarnoj zaĹĄtiti utvr uje i pravo osiguranika na Ĺžalbu ako smatraju da su uskra eni u koriĹĄtenju svojih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ministar zdravstva Darko Milinovi objasnio je da se u prvostupanjskom postupku osiguranik moĹže Ĺžaliti HZZO-u, a u drugostupanjskom moĹže pokrenuti upravni spor ako, primjerice, nije zadovoljan odlukom lije nika o koriĹĄtenju bolovanja.

Ministar Milinovi obra-

FOTO VLADA.HR

2-3

Jesmo li (ne)sretniji?

Adeccu kriza dignula dobit

zloĹžio je i da je smanjenje iznosa participacije mogu e zato ĹĄto je u sustavu HZZOa u dvogodiĹĄnjem provo enju reforme i reorganizacije podmiren dug od dvije milijarde kuna, a dug bolnica od 2,3 milijarde kuna smanjen je na milijardu kuna. Naglasio je da je racionalizacijom

i spajanjem zagreba kih bolnica, emu se protivio SDP, uĹĄte eno 50 milijuna kuna, a u ovoj godini bit e uĹĄte eno dodatnih 32 milijuna kuna.

Gra anima 150 mil. kn

Premijerka Jadranka Kosor naglasila je pak da e smanjenjem participacije gra a-

ni uĹĄtedjeti oko 150 milijuna kuna.

Izmjenama Plana gospodarenja otpadom od 2007. do 2015. godine Vlada je odlu ila da e se iz sredstava Fonda za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost s dodatnih 30 milijuna eura u cijelosti financirati izrada projek-

ZAHTJEV SSSH

'Odmah raspisati izbore ili ćemo i mi na ulicu' elnici SSSH poru ili su lanovima da se kao gra ani pridruŞe prosvjedima, ali i upozorili da poziv na promjenu vlasti bez promjene kompletnog sustava ne zna i niťta. elnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podrŞavaju mirne prosvjede i pridruŞuju se svima koji pozivaju Vladu da se raspiťu prijevremeni izbori, a ako se to ne ispuni u roku od mjesec dana, organizirat e prosvjede.

"Ne bude li u idu ih mjesec

razumijevanja za naĹĄe molbe, otvorit e se mogu nost za prosvjede, a sutraĹĄnjim prosvjedima na Cvjetnom trgu pridruĹžit u se osobno kao gra anin RH", izjavio je na ju eraĹĄnjoj presici predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Istaknuo je da namjerava sudjelovati kao predsjednik saveza, ali da ne e sudjelovati u organizaciji prosvjeda i govorima, aludiraju i pritom na saborskog zastupnika IDS-a Damira Kajina, koji je aktivno sudjelovao u pro-

svjedima u srijedu.

Poru io je svim lanovima SSSH da se kao gra ani pridruĹže prosvjedima.

"Sudjelovat emo kao gra ani i klju ne probleme rjeĹĄavati kroz institucije. Razumijemo skupinu gra ana koja Ĺželi sruĹĄiti Vladu, ali potrebno je u initi viĹĄe jer je svaka vlada od 1990. smanjivala prava radnika", nastavio je Novosel. Potpredsjednik SSSH Ivan Tomac izjavio je da poziv na promjenu vlasti bez promjene kompletnog

sustava ne zna i niĹĄta te upozorio na podjelu me u hrvatskim radnicima.

"Napokon je kriza pokazala svoje pravo lice. Bogati su postali joĹĄ bogatiji, a siromaĹĄni su na rubu propasti.

Radnici su duboko podijeljeni na one koji imaju malo ili gotovo niĹĄta, ĹĄto ih je nagnalo na prosvjede, na one koji ĹĄute da ne bi izgubili ono ĹĄto imaju, te na one koji rade u dobrim tvrtkama i nemaju razloga za pobunu", istaknuo je Tomac.

››

BISER DANA Paljenje HDZ-ove zastave uvreda je za 907.743 hrvatska gra ana koji su 2007. glasali za HDZ na izborima. Nije dobro dirati u osje aje tih gra ana

BROJKA

2,3

milijarde kuna ulaĹže ove godine HAC u gradnju autocesta

DARKO MILINOVI , ministar zdravstva, komentiraju i paljenje HDZ-ove i SDP-ove strana ke te zastave Europske unije na zagreba kom prosvjedu

rticipaciju tno-tehni ke dokumentacije, istraĹžni radovi i projektna aplikacija za sufinanciranje iz fondova EU za saniranje i zatvaranje postoje ih odlagaliĹĄta otpada te za gradnju novih centara za gospodarenje otpadom.

UVODNIK

Istekao rok trajanja skrivanju iza EU

FOTO VLADA.HR

Otpad po mjeri EU

DosadaĹĄnjim planom bilo je predvi eno da Fond financira 60 posto tih troĹĄkova, a Ĺžupanije preostalih 40 posto, no kako Ĺžupanije nisu u mogu nosti osigurati svoj dio novca, Vlada je odlu ila sav teret financiranja prebaciti na Fond jer bi u suprotnome bila dovedena u pitanje realizacija preuzetih obveza iz pregovora s EU o sanaciji i zatvaranju postoje ih odlagaliĹĄta otpada i gradnji novih centara za gospodarenje otpadom.

Zoran Daskalovi

Probleme poput velika broja nezaposlenih i neprimanja pla a Ĺžele rijeĹĄiti kampanjom "SSSH protiv neisplate pla e i isplate pla e bez uplate doprinosa", i to u tri smjera - prema drĹžavnim institucijama, poslodavcima i radni kim predstavnicima.

"TraĹžimo da se hitno odredi efikasna stru na skupina koja e sagledati probleme i predloĹžiti rjeĹĄenje da vidimo jesu li za kirurgiju ili eutanaziju", istaknuo je Tomac.

Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

N

ajlakĹĄe bi bilo paljenje zastave Europske unije, uz HDZ-ovu i SDP-ovu, proglasiti ekscesom, ovakvim ili onakvim inom prosvjednika. Nije uputno ni pretjerivati, pa na pepelu zapaljene zastave graditi postavke o tektonskim druĹĄtvenim procesima u Hrvatskoj. Ne moĹže se, me utim, ni odmahnuti rukom, jer zavrĹĄetak pregovora s EU i vladaju i i oporba, uz podrĹĄku brojnih drugih druĹĄtvenih i interesnih skupina, proglasili su svetinjom zbog koje sve drugo ĹĄto se u Hrvatskoj mora uraditi moĹže i mora pri ekati dok se u Bruxellesu ne upali zeleno svjetlo za hrvatsko lanstvo u zajednici europskih drĹžava.

KAD DIO BRANITELJA rogobori protiv Unije zato ĹĄto inzistira na procesuiranju svih ratnih zlo ina, uklju uju i i one koje su po inili pojedini hrvatski branitelji, to ima specifi nu teĹžinu, ali i ograni ene domete. Kad europsku zastavu spale prosvjednici koji traĹže smjenu vlasti jer su nezadovoljni kako i kuda vodi ze-

››

Ako se vladaju i i oporba nastave skrivati iza zastave EU umjesto da rjeĹĄavaju 'ovozemaljske' hrvatske probleme, samo e dodatno potpiriti vatru i pod svojim i pod europskom zastavom mlju, politi kim elitama poru uju da ne vjeruju da e lanstvo u Uniji samo po sebi rijeĹĄiti sve ili ve inu aktualnih hrvatskih problema, pa ni ekonomsku krizu u koju je duboko zaglibila, a pogotovo ne njezine socijalne posljedice koje sve ve i broj gra ana tjera u egzistencijalni o aj, ali i na ulicu, da prosvjeduju protiv svih koji su u vrhovima drĹžavne i druĹĄtvene hijerarhije.

Ve je mjesecima jasno da su Hrvatska i njezina vlast zaglavljene i okovane ekonomskom i socijalnom krizom, ali i da se reforme koje bi trebale kidati te okove odga aju s

obrazloĹženjem da je najvaĹžnije zavrĹĄiti pregovore s EU. ak se i izbori kao najbezbolniji i najdemokratskiji na in izlaska iz politi kih i inih blokada odga aju i rihtaju prema "bruxelleskom" kalendaru.

A HO E LI AKTUALNA vlast, ali i oporba, postati bolja nakon ĹĄto zavrĹĄe pristupni pregovori s EU? Ho e li se u lipnju, kad e Hrvatska navodno zavrĹĄiti pristupne europoslove, hrvatska industrija uzletjeti ili barem prestati propadati, broj nezaposlenih se smanjivati, a cijene kruha i druge hrane po eti padati ili barem prestati rasti? Narav-

no da ne e, barem ne zbog zavrĹĄetka pregovora s EU. Jer koliko god EU dugoro no nudi bolje uvjete i perspektive i za rjeĹĄavanje tih i drugih goru ih hrvatskih problema, zavrĹĄetak pregovora i lanstvo u Uniji nisu arobni ĹĄtapi kojima e se oni preko no i rjeĹĄavati.

Zato je i skrivanju iza EU proĹĄao rok trajanja. Ako e se vladaju i i oporba nastaviti skrivati iza zastave EU umjesto da rjeĹĄavaju "ovozemaljske" hrvatske probleme, samo e dodatno potpiriti vatru i pod svojim i pod europskom zastavom.

tema 4-5

SVE SE VRAĆA, SVE SE PLAĆA Gradu Zadru u rujnu na naplatu korištenih za skupu dvoranu na Višnjiku, za što će opet trebati uzet

Zadar umalo bankrotirao, jedva platio kamatu

Gradonačelnik Zadra poručuje da Grad ima velikih teškoća u naplati svojih potraživanja, ali da stvari nisu crne te je najavio rebalans proračuna, koji je svojom visinom gotovo jednak cijeni dvorane. Oporba poručuje da se vlast svih ovih godina ponašala kao pijani milijarder i da je riječ o gospodarskom i političkom bankrotu grada u kojemu se događaju prilično sumnjive stvari Grad Zadar nije uspio skupiti 3,8 milijuna kuna za isplatu kamata na municipalne obveznice koje su dospjele 1. ožujka, objavljeno je u utorak na stranicama Središnjega klirinškog depozitarnog društva. Nakon što je Business.hr u srijedu kontaktirao s gradskom vlasti, Zadar je u cijelosti sa

zakašnjenjem od dva dana platio kamatu, ali je glavnica koja dospijeva 1. rujna ostala netaknuta i Grad će se morati iznova zaduživati kako bi je otplatio.

Nemogućnost isplate obveza grada ili države tehnički bi se mogla nazvati bankrotom, iako je financijska teorija prilično po-

dijeljena oko toga može li država ili jedinica lokalne samouprave proglasiti bankrot. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra da se u užem smislu riječi to ne bi moglo nazvati bankrotom jer iza plaćanja obveza nekoga grada ili općine uvijek stoji država.

Potražuju 60 mil. kn

"Kada poduzeće ne može platiti svoje obveze, onda možemo govoriti o bankrotu, a u slučaju jedinica lokalne samouprave riječ je o političkom tijelu i isplatu njezinih dugova mora preuzeti država jer se ta jedinica ne može ugasiti ili prodati zbog nemogućnosti plaćanja. Posljedica zaduživanja Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Zadra, kaže da neće uvoditi prirez ove godine, a odbacuje i mogućnost podizanja cijene komunalnih naknada foto ivanov/cropix

iznad svojih mogućnosti općina, građana i države plaćaju građani u obliku smanjenja njihova standarda", kaže Jurčić.

Za Ingrid Antičević Marinović, vijećnicu SDP-a, nesumnjivo je riječ o bankrotu - gospodarskom i političkom. "Ponašali su se kao pijani milijarderi dajući posao svojoj građevinskoj operativi i sad je sve došlo na naplatu. Pokrali su sirotinju jer su sav novac za socijalu davali za skupe projekte, na što ih godinama upozorava državna revizija. Tamo nešto jako smrdi", oštra je bila Ingrid Antičević Marinović.

Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Zadra, kazao je za Business.hr da je riječ o kašnjenju zbog nemogućnosti da Grad Zadar naplati vlastita potraživanja te da su uspjeli skupiti 2,2 milijuna kuna za isplatu kamata, da bi nakon nekoliko sati Zadar uspio skupiti i ostatak.

"Imamo teškoća s likvidnosti, kako u naplati vlastitih potraživanja, tako i u

isplati svojih obveza", izjavio je Vrančić. Grad ima oko 60 milijuna kuna potraživanja, najviše po komunalnim izdacima od poduzeća i građana, a među gospodarskim subjektima golem je postotak međusobnog neplaćanja.

Bez prireza

Grad Zadar izdao je 1. rujna 2004. municipalne obveznice ukupne vrijednosti 18,5 milijuna eura uz godišnju kamatu od 5,5 posto.

Njihova je svrha bila financiranje gradnje zatvorenog bazenskog plivališta i višenamjenske gradske sportske dvorane na Višnjiku.

Kamate se isplaćuju polugodišnje, a dospijeće glavnice je 1. rujna 2011. godine.

Vrančić je nedavno predložio novo zaduženje od 138 milijuna kuna za vraćanje glavnice. Prihvati li Gradsko vijeće prijedlog, Grad bi se zadužio u poslovnoj banci, a kredit bi se vraćao do 2019. godine.

Ingrid Antičević Marino-

aplatu dolazi i glavnica municipalnih obveznica ti uzeti bankovni kredit od 138 milijuna kuna

DVORANA VIŠNJIK, zbog koje je Zadar pred bankrotom, sama proizvodi gubitke. Sedam godina Grad nije ispla ivao glavnicu jer se nije mogao više zaduživati s obzirom na to da je prora un tada bio manji od cijene dvorane, koja je u kona nici koštala vrtoglavih 300 milijuna kuna

BROJKE

Kako je Zadar jedan od rijetkih ve ih gradova koji još nisu uveli prirez, postavlja se pitanje ho e li posegnuti za takvim oblikom punjenja prora una. Vran i je milijuna kuna stajala je grad- demantirao da e se prirez uvoditi ove godine, a odbanja dvorane u Višnjiku cuje i mogu nost podizanja cijene komunalnih naknada.

"Ne e biti mijenjanja prihodovne strane prora una, milijuna eura zadužio se jedino što bismo mogli naGrad Zadar preko municipal- praviti jest mijenjanje rasnih obveznica hodovne stavke", kazao je Vran i , najavljuju i time rebalans prora una.

300 18,5 240

milijuna kuna iznosio je prora un 2004., kada se Grad zaduživao obveznicama

vi kaže da je Grad znao u ugovoru ostavljati prazne stavke kada su u pitanju kamate, što je za nju neprihvatljivo. Jedna od glavnih banaka partnera je Hypo Alpe-Adria banka.

Kalmetino naslije e

Nada se da e poboljšanje na tržištu nekretnina donijeti poboljšanje na prihodovnoj strani prora una, jer u Zadru je, isti e, mnogo neprodanih stanova. Rije je o gradu koji je u gospodarskoj igri sve karte bacio na nekretnine i ije je gra evinsko tržište prili no zatvoreno za ostala gra evinska poduze a izvan grada, pa je tako javna tajna da ni ne-

ko mo ni Institut IGH nije mogao u i na to podru je.

Takva gospodarska strategija, koja je procvjetala za gradona elnikovanja današnjeg ministra infrastrukture, prometa i veza Božidara Kalmete, danas se Gradu obija o glavu budu i da je neko prosperitetan grad s mnogo industrije spao na ovisnost o tržištu nekretnina i prodaji stanova koji su uglavnom niknuli na mjestima nekadašnjih tvornica.

Osim toga, dvorana Višnjik, zbog koje Zadar i jest pred bankrotom, sama proizvodi gubitke. Sedam godina Grad nije ispla ivao glavnicu jer se nije mogao zaduživati više s obzirom na to da je tada prora un bio manji od cijene dvorane koja je u kona nici koštala vrtoglavih 300 milijuna kuna. Stoga se nije teško složiti s gradona elnikom Vran i em da e 2011. godina biti iznimno teška.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

››

Rije je o gospodarskom i politi kom bankrotu.

Ponašali su se kao pijani milijarderi daju i posao svojoj gra evinskoj operativi i sad je sve došlo na naplatu INGRID ANTI»EVI MARINOVI , vije nica SDP-a SNIMIO HRVOJE KNEZ

tema 6-7

PREDSTAVILI REZULTATE Slovenski trgova ki lanac, najve i u r od 2,78 milijardi eura

'Mercatorova je ponu Ä?ekamo Todorićev od Prvi ovjek "najboljeg susjeda" Mercatora Ĺ˝iga Debeljak ponovio je kako od Agrokora nije dobio nikakav dopis sa sluĹžbenim iskazom interesa za preuzimanje, ali izjavio je kako za preuzimanje Konzuma Mercator ima na raspolaganju kapital koji namjerava usmjeriti prema novim strateĹĄkim savezima "Mercatorova namjera preuzimanja Konzuma je iskrena, a na ideju o mogu em strateĹĄkom povezivanju s Agrokorovim maloprodajnim lancem doĹĄli smo nakon medijskih napisa o zainteresiranosti Agrokora za ulazak u vlasni ku strukturu naĹĄeg trgova kog lanca", tvrdi predsjednik Uprave Mercator grupe Ĺ˝iga Debeljak.

Koliko je zapravo ozbiljna Mercatorova ponuda Agrokoru, bilo je glavno pitanje na ju eraĹĄnjoj Mercatorovoj godiĹĄnjoj konferenciji za medije u Ljubljani. Konferencija je okupila novinare iz svih zemalja regije u kojima posluje slovenski trgovac.

Je li to samo obrambena re-

akcija na mogu e neprijateljsko preuzimanje najja e hrvatske kompanije te ima li Mercator financijsku snagu ostvariti svoju namjeru? Ĺ to ako ve sutra iz Agrokora odgovore potvrdno i koliko bi Mercator dao za Konzum? Odakle im informacija da se Konzum prodaje? Jesu li o preuzimanju razmiĹĄljali prije ili tek nakon informacije da se Agrokor zanima za njih? Novinare je zanimalo i kako e potencijalno najve a akvizicija godine na podru ju jugoisto ne Europe (bilo da Mercator preuzme Konzum ili obratno) utjecati na potroĹĄa e. elnik Mercatora na takva pitanja nije dao konkret-

ARHIVA BUSINESS.HR

ne odgovore te je diplomatski razjasnio da bi o vrijednosti eventualnog preuzimanja mogli razgovarati tek kad dobiju odgovor iz Agrokora i kad se utvrdi ĹĄto bi zapravo bio predmet strateĹĄkog povezivanja.

Prijateljska inicijativa

"JoĹĄ nismo dobili odgovor.

Nemamo spoznaje da Agrokor prodaje Konzum i nismo dobili sluĹžbenu informaciju da je zainteresiran za kupnju vlasni kog udjela Mercatora. Sve smo doznali iz medija i nakon toga poslali prijateljsku inicijativu kako bismo istraĹžili ima li mogu nosti za povezivanje", tvrdi Debeljak, objaĹĄnjavaju i kako

KONSOLIDACIJA IDE PUNOM PAROM

MiĹĄkovi prodao Deltu Belgijancima Dok se Mercator i Todori ev Agrokor naganjaju oko toga tko e biti lovac, a tko lovina, srbijanska kompanija Delta holding izvijestila je u etvrtak da je prodala svoj trgova ki lanac Delta Maxi grupu belgijskoj grupi Delhaize, a transakcija je vrijedna 932,5 milijuna eura.

Delta Maxi grupa ima 450 maloprodajnih objekata u okviru pet trĹžiĹĄta (Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska i Crna Gora), a zapoĹĄljava viĹĄe od 15.000 ljudi.

Zaklju enje transakcije o ekuje se u tre em kvartalu 2011.

Predsjednik Delta holdinga Miroslav MiĹĄkovi ocijenio je da je ta transakcija veliki korak Srbije k Europskoj uniji, a za Delta Maxi po etak

ŽIGA DEBELJAK, predsjednik Uprave Mercatora, smatra da bi bilo bolje da se Mercator bavi trgovinom, a Agrokor proizvodnjom hrane

nove faze razvoja.

Nakon prodaje Delta Maxija Delhaize grupi Delta holding e nastaviti razvoj i investiranje u svoju osnovnu djelatnost agrar i proizvodnju hrane.

Me unarodna maloprodajna trgovinska kompanija Delhaize grupa, koja posluje na tri kontinenta, imala je u 2010. godini prihod od 20,8 milijardi eura i 137.000 zaposlenih.

Delhaize grupa je na svojim internetskim stranicama objavila da je uĹĄla u preuzimanje srbijanskog trgovinskog lanca Delta Maxi, ime e, zajedno s postoje im operacijama Delhaizea u Gr koj i Rumunskoj, postati vode i trgovac u jugoisto noj Europi.

je to u skladu s Mercatorovom strategijom ĹĄirenja putem strateĹĄkih saveza, kakve su proĹĄle godine u Hrvatskoj ostvarili s Getroom, u Srbiji s Cokom i u Crnoj Gori s Pantomarketom.

Mercator u pismu Ivici Todori u objaĹĄnjava da je namjera preuzimanja Konzuma u skladu s usmjerenjem prema ja anju trgovine u regiji, a Agrokor bi se snaĹžnije mogao usmjeriti prema prehrani i poljoprivredi.

"Sad je vrijeme za kupnju, a ne prodaju, i s obzirom na svoju strateĹĄku mo , to uspjeĹĄno primjenjujemo.

Od dioni ara imamo na raspolaganju kapital koji planiramo usmjeriti prema novim strateĹĄkim savezima i u tome smo veoma fleksibilni", kazao je Debeljak, isti u i ne-

koliko puta kako ne moĹže komentirati postupke i izjave vlasnika Mercatora, kao ni izjave slovenskih ministara koji su kazali da Agrokor nije dobar izbor za Mercator. Debeljak pritom isti e da u Hrvatskoj dobro sura uju i da je Mercator-H jedan od najve ih kupaca Agrokorovih prehrambenih proizvoda.

Zaradili 30,3 mil. eura

Iznose i lanjske poslovne rezultate, u Mercatoru kaĹžu da su dobro poslovali ne samo u Sloveniji nego i na trĹžiĹĄtima regije, ponajprije u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. Hrvatsko trĹžiĹĄte najve i im je izazov i promet je u trgovinama pao u posljednje dvije godine nakon slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.

Mercator grupa u 2010.

veći u regiji bivše Jugoslavije, prošle je godine ostvario prihode

business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

nuda iskrena, odgovor' brojke

850 milijuna eura trebalo bi Agrokoru za preuzimanje Mercatora

500

milijuna eura trebalo bi Mercatoru za preuzimanje Agrokorove trgovinske djelatnosti

ostvarila je 2,78 milijardi eura prihoda, što je rast od 5,2 posto u odnosu na 2009. godinu. Prema tim rezultatima, Mercator je najveći trgovački lanac u regiji, a 39 posto prihoda ostvareno je izvan Slovenije. Dobit je 30,3 milijuna eura, što je 43,9 posto više nego godinu prije.

U Hrvatskoj Mercator zauzima osam do devet posto tržišta, i to ga čini drugim trgovačkim lancem. Lani je Mercator-H ostvario 399,4 milijuna eura prihoda, dakle rast od 26,8 posto. U sljedećem petogodišnjem razdoblju Slovenci namjeravaju investirati više od 700 milijuna eura u razvoj maloprodajne i logističke mreže te ući na tržišta Makedonije i Kosova.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

ivica todorić, većinski vlasnik Agrokora, treba odgovoriti na Mercatorov službeni dopis Snimio hrvoje knez

Preuzimanje Delte od belgijskog Delhaizea, čime propadaju Todorićeve ambicije u Srbiji, još izglednijim čini da Todorić pristane na ponudu Mercatora da njima proda Konzum, neslužbeno doznajemo iz Mercatora

TKO PRVI...

Ima li Mercator novca za kupnju Konzuma?

Prema procjeni dnevnog lista Finance, Mercatorova ponuda za kupnju Konzuma samo je "zabava za javnost" jer Mercator nema novca, a procjenjuje se da mu je potrebno oko pola milijarde eura za preuzimanje Konzuma.

S time se slaže i dobar dio hrvatske investicijske zajednice kojoj je jasno što je Agrokor bez Konzuma. Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik u Centar banci, Mercatorovu ponudu također smatra neozbiljnom: "Sumnjam u ponudu,

a još više u to da bi Agrokor prodao jednu od svojih perjanica i samo se tako riješio distribucijske mreže.

Sukladno tome ne treba ni očekivati znatan utjecaj na Konzumovu dionicu."

Mercatorovu ponudu neozbiljno su uzeli i hrvatski ulagači - iako je dionica Konzuma u četvrtak porasla više od tri posto, na nju je potrošeno manje od 100.000 kuna.

S druge strane, Agrokor je svoju ponudu za Mercator, prema informacijama iz Slovenije, trebao podnijeti u

četvrtak, a banke su ga spremne podržati u ponudi koja za dionicu Mercatora doseže 230 eura, što znači da se cijeli Mercator procjenjuje na 800 milijuna eura.

Prema traču, Todorić nema dobro mišljenje o Žigi Debeljaku, šefu Mercatora, još iz vremena kada su vlasni-

ci Mercatora Igor Bavčar i Boško Šrot dogovorili s Todorićem ulazak Agrokorovih proizvoda na police Mercatora, a zauzvrat ulazak Pivovarne Laško u Konzum, što je Debeljak "minirao" riječima: "U Mercatoru postoje pravila kako se posluje s dobavljačima." N. S.

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

HO E K PREMIJERKI

Seljaci najavili blokadu prometnica

Zagreb. Ako ih do ponedjeljka ne primi premijerka Jadranka Kosor ili resorni ministar Petar obankovi , seljaci najavljuju prosvjede i blokadu prometnica, izjavio je predsjednik koordinacije udruga seljaka Slavonije i Baranje Dragutin Duki .

Desetak predstavnika selja kih udruga iz osam Ĺžupanija u etvrtak ujutro bilo je kod pred-

sjednika Ive Josipovi a, kojeg su izvijestili o zahtjevima koje su uputili ministru obankovi u.

Duki isti e kako ne e odustati od svojih zahtjeva: isplate poticaja u sto postotnom iznosu, legalizacije poljoprivrednih objekata, smanjenja cijene zakupa poljoprivrednog zemljiĹĄta, isplate kapitalnih ulaganja te zahtjeva da komercijalne banke smanje kamatne stope na kredite.

Ako se ne odrĹži sastanak s premijerkom ili ministrom, kre emo u prosvjede, kazao je Duki . H

TRAŽE PLA E

Prosvjedovali radnici tvrtke Gaj FM Slatina. Tristotinjak radnika slatinskog drvoprera iva a Gaj FM prosvjedovalo je ju er traĹže i isplatu pla a za posljednja tri mjeseca. Nisu im upla eni ni porezi i doprinosi viĹĄe od godinu dana, pa dug prelazi 2,5 milijuna kuna.

Tvrtka je osnovana prije dvije i pol godine iz ste aja Inpo grupe i Gaja i zapoĹĄljava 330

radnika koji tvrde da su vlasnici Gaja FM postojali samo na papiru, da se nije ulagalo u proizvodnju te da su od po etka poslovali s gubicima.

Ra un tvrtke blokiran je viĹĄe od dva mjeseca. Radnici tvrde da za nastalu situaciju Uprava, kojoj je na elu Damir Dudovi , nema rjeĹĄenja, a cijeli je NO podnio ostavku.

Radnici su u ĹĄtrajku od proĹĄloga etvrtka, kada su obustavili proizvodnju. Gradona elnik im je ju er obe ao podrĹĄku, ali nije ponudio rjeĹĄenje problema. H

Novi trgovaÄ?ki centar u VaraĹždinu do 2013. godine CITY POINT VARAĹ˝DIN Centar s velikim parkiraliĹĄtem gradit e se na zemljiĹĄtu od gotovo 50.000 etvornih metara uz jugoisto nu varaĹždinsku zaobilaznicu, a ve je iznajmljeno viĹĄe od 60 posto povrĹĄine centra koji e se prostirati na oko 25.000 etvorna metra i zapoĹĄljavati 600 ljudi

re eno, ujedinit e doma e i me unarodne robne marke u maloprodaji.

Tako e Konzum na gotovo etiri tisu e kvadrata otvoriti Superkonzum s viĹĄe od 20.000 artikala, ĹĄto e biti prvi takav prodajni prostor najve eg doma eg trgova kog lanca u VaraĹždinu, koji u Hrvatskoj ima

Trgova ki centar VaraĹždin, tvrtka k er austrijskog Braunsberger Holdinga, s lokalnim partnerom F.O. Developmentom po inje graditi prvi ĹĄoping centar tre e generacije u VaraĹždinu pod nazivom City Point VaraĹždin.

"VaraĹždin e uskoro biti oja an u svom zna enju za gospodarstvo i trgovinu", istaknuli su u etvrtak direktor Braunsberger Holdinga Thomas Braunsberger i direktor F.O. Developmenta Denis upi na predstavljanju projekta vrijednog viĹĄe od 50 milijuna eura.

Centar s velikim parkiraliĹĄtem gradit e se na zemljiĹĄtu od gotovo 50.000 etvornih metara uz jugoisto nu varaĹždinsku zaobilaznicu, koje je kupljeno za sli an projekt joĹĄ 2008.

godine, ali su zbog recesije prijaĹĄnji investitori odustali od tog ulaganja.

Kino i parking

Posve druk iju sudbinu trebao bi imati projekt City Pointa VaraĹždin sude i prema onome ĹĄto se moglo uti i vidjeti na predstavljanju projekta ija gradnja po inje u drugoj polovini godine.

Otvorenje City Pointa, ije je arhitektonski koncept predstavio Otto Bari mla i, najavljeno je za idu u godinu ili po etak 2013., a agencija Krammer & Wagner ve je uspjela iznajmiti viĹĄe od 60 posto povrĹĄine centra, koji e se prostirati na oko 25.000 etvorna metra. Tu e se smjestiti 80-ak trgovina sa 600-tinjak zaposlenih, a srce zabavnog dijela bit e

DENIS ÂťUPI , izvrĹĄni direktor F.O. Developmenta, Jure RadoĹĄ, direktor prodaje i marketinga Konzuma, Biljana BaranaĹĄi , direktorica prodaje Leder&Schuha, Christian Langhammer, predsjednik Uprave Cineplexxa, i Harald Peham iz Braunsberger Holdinga ARHIVA BUSINESS.HR

Cineplexx multiplex kino s pet dvorana i oko 1000 mjesta okruĹženo kafi ima i teresama. Na parkiraliĹĄnom dijelu predvi eno je 1200 mjesta, od ega 400 ispred centra, a ostatak u podzemnoj garaĹži.

Odje a i 'ĹĄpeceraj'

Trgova ki centar City Point u VaraĹždinu, kako je

trĹžiĹĄni udjel od 25 posto.

Hervis i Technomaxna na viĹĄe od tisu u kvadrata otvorit e specijalizirane trgovine za sport i elektroniku, Zara e na gotovo tri tisu e kvadrata nuditi svoj kompletan tekstilni asortiman, a Humanic i Deichmann zaokruĹžit e ponudu modnom obu om.

Ivica Kruhoberec

U moru informacija prepoznajte onu pravu!

ODJEL PRODAJE PREtPLAtE Besplatni tel.: 0800 300 003 Tel.: 01/ 555 1 555 | Fax: 01/ 555 1 544 E-mail: pretplata@business.hr www.business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

CROATIA ZADAR LINE

'»azmatransova dokapitalizacija nezakonita'

Zadar. Zaposlenici tvrtke Croatia Zadar Line u ste aju ju er su održali prosvjedni skup ispred upravne zgrade i kruga tvrtke u Zadru, upozoravaju i na, kako navode, nezakonitu dokapitalizaciju te tvrtrke koju je izvršio azmatrans, te isti u i da stotinjak bivših radnika potražuje oko tri milijuna

VE»ERNJAKOVCI IDU U ŠTRAJK

Sindikat ne odustaje Uprava: Nerealni ste Nije postignut dogovor o potpisivanju kolektivnog ugovora koji je istekao u velja i Zaposlenici Ve ernjeg lista zapo et e štrajk izme u 10. i 17. ožujka, ovisno o tome koji e datum odrediti Skupština sindikata, najavio je sindikalni povjerenik Anton Fili nakon što postupak mirenja nije urodio plodom. Dakle, izostao je dogovor sindikata s Upravom tog lista o potpisivanju kolektivnog ugovora koji je istekao u velja i.

"Na sastanku održanom u utorak, uz nazo nost miritelja, Uprava je ostala pri stavu da ne može dati prava iz kolektivnog ugovora, a odbijen je i naš zahtjev da se produlji primjena kolektivnog za dva-tri mjeseca", rekao je Anton Fili za Business.hr.

Kupus ili sarma?

Skupština sindikata odlu ila je da ve eranjakovci zapo nu štrajk 21. velja e, nakon što se za njega izjasnilo 85 posto od 75 zaposlenika koliko ih je pristupilo anketi.

Razlog: Uprava odbija potpisati kolektivni ugovor koji je istekao 6. velja e, što za sobom povla i znatno smanjenje ste enih kolektivnih prava zaposlenika me u kojima su regres, boži nica, minuli rad, naknada za topli obrok... Sindikat je, kaže Fili , bio spreman na ustupake kao što su izostavljanje odredbe o boži nici, regre-

su i jubilarnim nagradama tijekom produljene primjene kolektivnog ugovora. Fili isti e da Uprava kao protuargument esto rabi podatak o prosje noj pla i ve oj od 9000 kuna.

"Ne ije su pla e ve e, one uredni ke, a ne ije manje, što bi se moglo opisati i kao da netko jede kupus, a netko meso, a svi zajedno jedemo sarmu", zaklju uje Fili .

List e izlaziti

Prema rije ima direktora Styrije za Hrvatsku Borisa Trup evi a, Uprava je ponudila nastavak pregovora o novome kolektivnom ugovoru prema kojem bi ve a prava bila vezana uz rezultate poslovanja.

"Smatramo to razumnom i poštenom ponudom. Ostali smo pri prijedlogu da bez obzira na pregovore zaposlenici zadrže najve i dio materijalnih prava iz dosadašnjega kolektivnog ugovora. Primjenom našeg prijedloga prosje na pla a ve a od 9600 kuna smanjuje se prosje no za 420 kuna.

Prijedlog sindikata da se produlji primjena starog kolektivnog nije realan jer je taj ugovor sklopljen u druk ijim ekonomskim okolnostima", kaže Trup evi . Isti e kako Uprava nikome ne odri e zakonsko pravo na štrajk, ali smatra "da on nije opravdan i da nije utemeljen". Napominje se da e Ve ernji list izlaziti svaki dan. M. P.

kuna na osnovi otpremnina.

Na osnovi najma etiri autobusa koji je pretvoren u pozajmicu, azmatrans se uknjižio na 50-ak milijuna kuna vrijedan krug tvrtke Croatia Zadar Line, ime su ošte eni i radnici i država. "To je nedavno u pismu Trgova kome sudu priznao i sam tehni ki direktor azmatransa Ivo Grabi , ujedno predsjednik NO-a Croatia Zadar Linea u ste aju, što je o iti sukob interesa", rekao je pravni sindikalni zastupnik SSSH Vedran Uranija. "Evidentno je da se radi o otima i-

ni jer je najam autobusa iznosio oko etiri milijuna kuna, a azmatrans se uknjižio na imovinu vrijednu pedesetak milijuna kuna. Ako se tzv. krug ne vrati u okrilje Croatia Zadar Linea radnici ne e dobiti svoje otpremnine, a gube se i radna mjesta", kazao je Uranija.

Prije dva dana radnici i njihovi sindikalni predstavnici pokrenuli su kazneni postupak protiv azmatransa i zatražili da ih primi glavni državni odvjetnik Mladen Baji . Radnici su najavili i prosvjed na Trgu bana Jela i a u Zagrebu. H

BROJKA

43

milijuna kuna gubitaka zabilježila je lani Tvornica prešanih proizvoda (TPP), jedna od tri tvrtke nastale nakon privatizacije šibenske Tvornice lakih metala, a u manje od etiri godine, otkako djeluje kao zasebna tvrtka, nagomilano je više od 100 milijuna kuna dugova, pa joj prijeti ste aj

Radnici CA prip se za prosvjed SPORAN KOLEKTIVNI Ako Uprava u idu ih tjedan dana ne prihvati zahtjeve sindikata, me u kojima je najvažniji izjedna enje otpremnina s onima u tvrtkama u državnom vlasništvu, tijekom ožujka bit e organizirani prosvjedi kao upozorenje prije samog štrajka, kažu u Samostalnom sindikatu zaposlenika u zrakoplovstvu Nakon što i na drugom sastanku u postupku mirenja izme u sindikata i Uprave Croatia Airlinesa (CA) nije postignut dogovor o novome kolektivnom ugovoru, zaposlenici doma eg avioprijevoznika pripremaju se za štrajk.

Odredba o vjernosti

To nije, prema onome što nam je kazao Tomislav Rajkovi , predsjednik Samostalnoga hrvatskog sindikata zaposlenika u zrakoplovstvu (SHSZUZ), koji ima najviše lanova u CA, ako Uprava u idu ih tjedan dana ne prihvati zahtjeve sindikata, tijekom ožujka bit e organizirani

prosvjedi kao upozorenje poslodavcu prije samog štrajka.

Obje strane dosad su u pregovorima pokazale prili nu nepopustljivost. Sindikati naglašavaju kako su odustali od mnogih materijalnih prava (jubilarna nagrada, uskrsnica, boži nica, regres, boži ni dar djetetu...), kao i od traženja povratka pet posto pla e kojih su se odrekli prošle godine, povratka broja dana godišnjih odmora iz 2009. te naknade za prijevoz. Me utim, kako pojašnjava Rajkovi , sindikati inzistiraju na tome da se otpremnine u CA izjedna e s onima u tvrtkama u državnom vlasništvu. Dosad je naj-

ve a otpremnina bila 25 tisu a kuna, a po novom bi bila 50 tisu a kuna.

BROJKE

25 1

tisu a kuna bila je najve a otpremnina u CA, a po nwovom bi bila 50 tisu a kuna

posto pove anja pla e te dan godišnjeg odmora više sindikatima nudi poslodavac

HUP

Udružili se prire iva i zabavnih igara

Zagreb. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osnovala je Koordinaciju proizvo a a i prire iva a zabavnih igara unutar Udruge malih i srednjih poduzetnika, koja okuplja najvažnije predstavnike tog sektora i traži bolje zakonsko reguliranje te djelatnosti, priop eno je iz HUP-a. Poduzetnici naglašavaju da zbog loše regulacije

znatan dio prihoda završi u sivoj ekonomiji, pa prihodi države umjesto 100 milijuna kuna iznose 12 do 15 milijuna kuna godišnje. Zabavnim igrama u Hrvatskoj se bavi oko 150 tvrtki koje ukupno zapošljavanju oko 500 djelatnika, ali ta djelatnost nije zakonski regulirana, upozoravaju u HUP-u. Najavljuju da e prva aktivnost Koordinacije biti zahtjev da se krene u izmjenu Pravilnika o prire ivanju zabavnih igara i Pravilnika o uvjetima tehni ke ispravnosti automata za zabavne igre. H

ripremaju de i štrajk HO E LI BITI REPRIZE? Štrajk stjuardesa i pilotskog osoblja u srpnju 2010.

FOTO MEHKEK/CROPIX

kompaniju bila trošak od dva milijuna kuna, što smatraju zanemarivim prema prihodu od 1,4 milijarde kuna.

Argumenti Uprave

"U Croatia Airlinesu priprema se restrukturiranje, pa su otpremine za nas u ovom trenutku veoma važne. Tako er, jedan od uvjeta našeg sindikata za potpisivanje novoga kolektivnog ugovora jest ugovaranje odredbe o vjernosti kakvu sada uživaju samo stjuardese i piloti. Ta odluka segregira radnike na vjerne i manje vjerne, što nije dobra praksa za moral u kompaniji, isti e Rajkovi . Naime, piloti i stjuardese nakon pet i deset godina rada u CA imaju pravo na pove anje pla e, što drugi zaposlenici nemaju. Rajkovi tvrdi kako bi odredba o vjernosti na godišnjoj razini za

Uprava CA, me utim, ima svoje argumente. Tvrtka je prošlu godinu završila s gubitkom od oko 159 milijuna kuna, broj putnika pao je 6,6 posto, a za loše su rezultate, osim globalne krize zrakoplovstva i vulkanskog pepela, okrivili i lanjski štrajk kabinskog osoblja. Poslodavac je, u skladu s teškim vremenima za kompaniju, sindikatima ponudio pove anje pla e od 1 posto te dan godišnjeg odmora više.

"Radnici su svjesni situacije. Naši zahtjevi nisu veliki i bilo bi nam drago kada bi ih Uprava prihvatila. No, kao najvjerojatniji rasplet ipak se name e štrajk koji je Uprava uzela za alibi neuspješnog poslovanja prošle godine. Žao nam je što manadžment kompanije, barem zasad, nije prepoznao trenutak za socijalni mir i što je spreman riskirati štrajk", zaklju uju u sindikatu.

Nevenka Cuglin

OGLAS

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

AZTN PRESUDIO

Jamstvo kontroli zra ne plovidbe nije potpora

Zagreb. Državno jamstvo za Hrvatsku kontrolu zra ne plovidbe za ulaganja u pove anje sigurnosnih standarda u zra noj plovidbe ne smatra se državnom potporom u smislu Zakona o državnim potporama, utvrdila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Rije je o predmetu koji se od-

GA BIJELA TEHNIKA

Unatoč krizi, otvaraju 11. trgovinu Na tržištu bijele tehnike, koje je palo 30 posto, tvrtka k i GA d.d. iz Slovenije pove ala je broj trgovina i ostvarila rast prometa, a do kraja godine planira otvoriti još etiri franšizne trgovine GA Bijela tehnika, franšizni lanac trgovina bijele tehnike i kuhinja, otvara danas u Zagrebu svoju 11. trgovinu.

Rije je o vlastitoj trgovini površine 600 etvornih metara, a do kraja godine planiraju otvoriti još etiri franšizne trgovine.

"U 2011. o ekujemo rast prometa u odnosu na 2010. od 150 do 200 posto, što temeljimo na novim trgovinama. Plan je da do kraja ove godine imamo 15 trgovina GA Bijele tehnike", rekao je direktor tvrtke GA Bijela tehnika Robert Beber.

Unato padu tržišta bijele tehnike u Hrvatskoj, tvrtki je u prošloj godini pošlo za rukom pove ati broj trgovina i ostvariti rast prometa u odnosu na 2009. godinu.

Troškovi franšize

"Prošla je godina bila godina uzleta, preslagivanja tržišta i u njoj smo otvorili tri nove trgovine, s tim da su dvije otvorene na samom

kraju godine, u prosincu.

Porast prometa bez tih trgovina bio je vidljiv unato injenici da je tržište bijele tehnike palo oko 30 posto", objašnjava Beber.

Prema njegovim rije ima, tržište bijele tehnike u Hrvatskoj turbulentno je posljednje dvije godine, a smatra da e biti još zatvorenih trgovina bijele tehnike.

"Nadam se da emo se mi oduprijeti tom negativnom trendu i zauzeti ozbiljniju poziciju na tržištu bijele tehnike u Hrvatskoj te na tržištu kuhinja, koje sada po injemo ozbiljnije obra ivati", istaknuo je.

Kao prednost Beber izdvaja injenicu da otvaranje trgovine GA Bijele tehnike za primatelje franšize ne podrazumijeva velika ulaganja jer, kako kaže, pokretanje posla košta izme u 30 i 40 tisu a kuna.

Slovenci vlasnici

GA Bijela tehnika je tvrtka k i GA d.d. iz Slovenije u vlasništvu austrijskog investicijskog fonda Alpe Adria Venture Fund GmbH& CO KEG. Uspore uju i situaciju na tržištu sa susjednom Slovenijom, Beber isti e kako je i tamo tržište bijele tehnike u padu, ali unato tome i slovenski GA ostvaruje rast. M. P.

nosi na prijedlog odluke Vlade kojom je zatraženo davanje državnog jamstva u korist EBRD-a za kredit u iznosu od 46,75 milijuna eura.

Ulaganje u sigurnosni sustav zra nog prometa predstavlja javnu obvezu u cilju osiguranja sigurnog zra nog prometa za sve avioprijevoznike u zra nom prostoru koji kontrolira Hrvatska kontrola zra ne plovidbe te se ne smatra državnom potporom, navodi se u priop enju sa 65. sjednice Vije a za zaštitu tržišnog natjecanja. H

VLASNI»KO SLAGANJE

provedbu odluke Vlade od 17. prosinca 2010. o vlasni kom restrukturiranju i financijskoj konsolidaciji Badela 1862 u sklopu mjera državne potpore prema Smjernicama za pomo poduzetnicima u teško ama u sklopu modela C. Pripajanje Eurobeva Badelu 1862 još je jedan korak u procesu restrukturiranja poslovanja Badela koje je zapo elo po etkom 2010., isti e se u priop enju.

Eurobev je tvrtka koje se bavi proizvodnjom i punjenjem vo nih sokova i osvježavaju ih bezalkoholnih pi a. H

Badelu 1862 pripojen Eurobev Zagreb. Temeljem rješenja Trgova kog suda u Zagrebu 1. ožujka Badelu 1862 pripojeno je povezano društvo Eurobev d.o.o.. Upisom pripajanja u sudski registar Eurobev je prestao formalno postojati, a sva imovina, radnici te prava i obveze pripojenog društva prenesene su na Badel 1862.Time je ispunjen jedan od uvjeta za

Pola milijuna kuna za povezivanje dizajnera i namještajaca BROJKE

315

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

milijuna dolara lanjska je vrijednost izvoza doma ega namještaja na tržišta zapadne Europe

STRATEGIJA RAZVOJA Imamo dugu tradiciju dizajna, a da bismo postali prepoznatljivi poput Finske, potrebni su deseci godina. Ovo je dobar start, kažu u Ministarstvu regionalnog razvoja Za podizanje svijesti o važnosti dizajna u proizvodnji namještaja te povezivanje dizajnera s proizvo a ima tijekom ove godine bit e izdvojeno oko pola milijuna kuna, otkrila je Renata Ojurovi , na elnica sektora uprave za drvnu industriju u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Sredstva su predvi ena temeljem Strategije razvoja dizajna namještaja, koja je prihva ena krajem prošle godine, a o kojoj je ju er Renata Ojurovi govorila na stru -

nom skupu u sklopu splitskog sajma Furnitura.

Konkurentnost cilj

"Dizajn nije potrebno stvarati, ve razvijati i podi i na zadovoljavaju u razinu koja bi pomogla ja anju konkurentnosti hrvatske proizvodnje namještaja na doma em i stranom tržištu, što je najvažniji cilj strategije", navodi.

Hrvatski namještaj najviše se izvozi na tržišta zapadne Europe, pri emu je prošle godine vrijednost izvoza bila 315 milijuna dolara, što je blagi oporavak u odnosu na 2009.,

kada je izvezeno namještaja u vrijednosti 290 milijuna dolara. Gledaju i ukupno namještaj, drvo i proizvode od drva, izvoz premašuje uvoz.

Primjerice, prošle se godine na izvoz odnosilo 814 milijuna dolara, a na uvoz 535 milijuna dolara.

"Hrvatska ima dugu tradiciju dizajna, no da bi u tome postala prepoznatljiva poput Finske ili Italije, potrebni su deseci godina. Stoga treba biti realan i ne o ekivati nagli uspjeh, pri emu je važan korak u injen stavljanjem dizajna na stratešku razinu", smatra Renata Ojurovi .

'Soft projekti'

Tijekom ove godine radit e se takozvani soft projekti, odnosno promidžba, edukacija i informiranje putem direktnih susreta dizajnera i proizvo a a, za što je osigurano pola milijuna kuna, dok e za 2012. biti potrebna znatno ve a sredstva. "Planirano je financiranje izrade prototipa i raznih inovacija, ali teško je sada precizirati to an iznos jer e on biti odre en postavljanjem konkretnih projekata", objašnjava Renata Ojurovi .

Smatra da dizajn treba biti prisutan u svim procesima proizvodnje namještaja, od proizvodnog pogona do plasmana i promocije na tržištu.

Irena Habjanec

KOŠTICE NISU SAMO ZANIMACIJA Uz proizvodnju sje-

business plus

mena, Požežanin Ivan Grbi prošle je godine s kooperantima proizveo i prodao 10.000 tona bu inog ulja, koštice bu e suši pomo u obnovljivih izvora energije, a sav sjemenski otpad koristi za prehranu 500 ovaca i stotinjak crnih svinja koje e biti temelj za proizvodnju kulena IVAN GRBI , osniva tvrtke Grbi d.o.o. iz Požege, i Nives Lovri , direktorica tvrtke SNIMIO SAŠA ETKOVI

Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

Proizvođačima

bučina ulja

ne treba ulaznica za EU

> reportaža > sport

14-15 business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

PROIZVODNJA ulja na preši SNIMIO SAŠA ETKOVI

Iako u mirovini, agronom i poljoprivrednik iz Požege Ivan Grbi ne miruje. Prije dvadeset godina krenuo je u poduzetništvo i pokrenuo proizvodnju sjemena, da bi prije sedam godina po eo uzgajati uljane bu e te sagradio pogon za njihovu preradu u bu ino ulje i sušionicu za bu ine koštice. Kako je nedavnim reformama sjemenarska proizvodnja ispala iz sustava poticaja, u malom obiteljskom poduze u Grbi sve se više okre u drugim djelatnostima koje osim bu inih proizvoda uklju uju i proizvodnju doma ih mlinaca, kukuruznog brašna i krupice, a me u novim proizvodima uskoro e se na i i kulen od crne slavonske svinje.

Isplati se uzgoj i prerada bu e u gotove prehrambene proizvode, a postoje i velike mogu nosti izvoza u zemlje Europske unije.

Proizvo a i bu inog ulja iz sjevernih dijelova Hrvatske nedavno su osnovali udrugu kako bi lakše organizirali zajedni ki izvoz, a Ivan Grbi preuzeo je funkciju predsjednika udruge.

Cilj udruživanja je ujedna avanje kvalitete bu inog ulja proizvedenog u Hrvatskoj kako bi se kao

O hrvatskoj agrarnoj politici:

››

U Hrvatskoj se nije ostvarila ni jedna zacrtana ideja razvoja agrara. Na potezu od Rugvice preko Ivani Grada do Baranje nekad je bilo obra eno 20 posto površine u državnom vlasništvu, a sad smo pali ispod 8 posto. Zemlju smo usitnili i podijelili 'zaslužnima' da se osiguraju glasovi na izborima. Na usitnjenim parcelama ne možemo primijeniti suvremenu agrotehniku i visokou inkovite strojeve. Bili smo velesila u proizvodnji sjemena, a sad smo sirotinja. Kukuruzom smo nekad opskrbljivali jug Sovjetskog Saveza.

finalni proizvod lakše i u ve im koli inama izvozio u EU jer sad stranci kupuju naše ulje u ba vama, preta u ga u bo ice i lijepe svoje etikete.

Visokokvalitetno ulje

Opisuju i kako je vodio i podizao svoje malo obiteljsko gospodarstvo posljednjih dvadesetak godina, isti e kako od svih proizvo a a u Hrvatskoj jedini posjeduje modernu tehnologiju koja mu omogu uje, pored standardnog, proizvodnju visokokvalitetnog djevi anskog bu inog ulja kojim, dakako, postiže i ve u cijenu na

tržištu. Prehrambeni proizvodi Grbi mogu se na i u sedam velikih trgova kih lanaca, a dio se izvozi.

U prodaji su etiri vrste bu inog ulja i slane bu ine koštice. Prošle su godine na tržište plasirali 10.000 litara bu inog ulja, a ove godine planiraju proizvesti 15.000 litara.

"Vodili smo se idejom da ni jedna roba iz naše tvrtke ne smije iza i, a da ne bude oplemenjena", iznosi Ivan Grbi glavni moto svog poduze a koje ima 16 zaposlenih. Upravljanje je u me uvremenu prepustio k erima, ali on i dalje pomaže savjetima.

Sve je po elo prije dvadesetak godina kad je sa suprugom Brankom, tako er inženjerkom agronomije, odlu io napustiti siguran posao u PPK-u Kutjevo i oti i u 'privatluk'.

"Selja ko sam dijete i uvijek sam želio biti farmer. Supruga i ja zajedno imali smo 40 hektara poljoprivrednog zemljišta i s tim smo po eli. Rade i u Kutjevu s duhanom proputovao sam cijeli svijet, od Brazila do Singapura, i stjecao agronomska znanja", pri a Grbi .

Isprva su se orijentirali na proizvodnju sjemena pšenice, kukuruza,

soje, zobi i je ma u suradnji s nekoliko znanstvenih institucija, nositelja licencija. Sjemensku robu danas proizvode za pedesetak OPG-a, a nekad ih je bilo puno više. Na imanju su 1998. godine podignuli silose ukupnih kapaciteta 3000 tona u koje kooperanti predaju svoju robu i tako izmiruju obveze prema tvrtki Grbi .

Ideja iz Austrije

Od sjemenske proizvodnje još uvijek dolazi oko 40 posto prihoda, ali sve

O pšenici:

››

U prošloj, lošoj godini skupili smo 450.000 tona pšenice, što je dovoljno za prehranu pu anstva. Od srpnja do rujna Ministarstvo gospodarstva dozvolilo je izvoz pšenice i izvezeno je gotovo 300.000 tona.

Seljaci su vadili koplja da izbore cijenu od 1,2 kune za kilogram, a trgovci su na razlici cijene po kilogramu ostvarili 69 lipa. Sad uvozimo pšenicu po 2,2 kune i naravno da rastu cijene kruha. Da smo zadržali svoju pšenicu, ona bi sad koštala 1,4 kune. Robnih rezervi nema, nema ni grama pšenice i to je sramota. Gdje god je ostavljena robna zaliha, ona je pokradena

Proizvodnja se širila i obuhva ala sve više kooperanata koji su tako er prelazili na uzgoj uljane bu e.

Uslijedila su i ulaganja u suvremenu uljaru i sušionice za bu ine koštice.

IVAN GRBI bez krzmanja upozorava na propuste hrvatske poljoprivredne politike SNIMIO SAŠA ETKOVI

O poticajima:

››

etiri milijarde eura poticajnih sredstava jednostavno smo ulupali. U posljednjih nekoliko godina ostvarili smo manju poljoprivrednu proizvodnju iako smo plasirali toliko novca, zna i da krivo ulažemo ve u ulogu na imanju imaju bu e, a uskoro ulaze i u podru je prerade mesa.

Uzgoju i preradi uljane

bu e polako se okre u od 2003. godine, a na ideju je Ivan Grbi došao putuju i slikovitim selima Austrije.

Rade i s bu om, uvjerio se da Hrvatska ima puno bolje tlo i klimatske uvjete za njezin uzgoj od Austrije.

Ništa se na baca

Od po etka pokretanja vlastite poljoprivredne proizvodnje do danas u prostor, poljoprivrednu mehanizaciju i pogone za preradu bu e uloženo je ukupno pet milijuna kuna. Pritom naš sugovornik spominje nelogi ne birokratske odredbe zbog kojih je desetak godina ekao lokacijsku dozvolu za silose i tako propustio mogu nost povrata sredstava za kapitalna ulaganja.

Bu e danas proizvode na više od 260 hektara. Do prošle godine proizveli su 650 tona koštica, od ega je 140 tona otišlo u izvoz. Na imanju Grbi uvijek se nastoje voditi racionalnom, ekonomskom logikom, ali i ulagati u nove tehnologije. Me u zadnjim novotarijama je sušionica za bu-

ine koštice na obnovljive izvore energije. Umjesto skupog plina sušionica troši oklasak, oljušteni klip kukuruza koji je prije završavao u sme u, ime su postigli znatne uštede u proizvodnji koštica.

"I dalje ima otpada, na silosima nastaju proizvodi manje vrijednosti, osobito u sjemenskoj proizvodnji.

To nas je ponukalo da krenemo u sto arstvo", govori neumorni agronom. Umjesto da se baca, sjemenskim se otpadom na imanju hrani 500 ovaca i stotinu crnih slavonskih svinja.

Sli no kao s udrugom proizvo a a bu inog ulja, u planu je povezivanje sedam uzgajiva a crnih slavonskih svinja u zadrugu i kreiranje zajedni ke robne marke kulena.

"Ukupno imamo gotovo tisu u svinja i zajedno bismo uložili u preradu umjesto da svaki gradi svoju klaonicu", najavljuje Grbi nove poduzetni ke pothvate.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

> reportaža > sport

16-17 business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

Kako je Tessera ispraznila talijanske NOGOMET I BIZNIS Nakon uvo enja navija ke kartice Tessera del tifoso pod izgovorom suzbijanja huliganstva talijanski su klubovi, zbog smanjene prodaje ulaznica, lani izgubili oko 100 milijuna eura. Pogo eni su samo navija i: prikupljeni podaci o vlasnicima kartice masovno se iskorištavaju u marketinške svrhe, a svi uklju eni u taj hranidbeni lanac sponzorskim ugovorima klubovima debelo nadomještaju manjak

Tribine nogometnih stadiona u Italiji svake su godine sve praznije. Njihovi su klubovi, prema procjenama konzultantske tvrtke Deloitte, zbog smanjene prodaje ulaznica prošle godine izgubili oko 100 milijuna eura. Unato tome, oni ne pokazuju previše razloga za brigu i ne ine gotovo ništa da bi to promijenili. Nelogi no i neshvatljivo, ak i iz hrvatske perspektive.

Posljednjih trideset godina prošloga stolje a u Italiji je nogometne utakmice prosje no gledalo više od 30.000 ljudi. Danas se ta brojka spustila na samo 22.000 s daljnjom tendecijom pada.

Zašto, ako je njihova liga jedna od najja ih na svije-

tu, a njihov klub europski i svjetski prvak?

Stroga pravila

Talijanski ministar unutarnjih poslova Roberto Maroni kazat e da je to zbog straha od huligana koji maltretiraju ostale ljubitelje nogometne igre. Kako bi se riješio huligana, Maroni se dosjetio uvesti navija ku karticu poznatiju pod imenom Tessera del tifoso. Ideja je prikazana kao nešto što e onemogu iti huligane u kupnji ulaznica i tako zaustaviti nasilje na stadionima, a vjernim navija ima omogu iti povoljniju kupnju ulaznica i klupskih rekvizita. Zvu i idealno i na prvi je pogled Tesseru nemogu e povezati s velikim

padom posje enosti na stadionima. No, ona je uistinu glavni krivac.

Danas utakmicama mogu prisustvovati isklju ivo vlasnici te navija ke kartice, a da bi nju dobili, moraju državnoj administraciji priložiti niz podataka koji s nogometom nemaju apsolutno nikakve veze. Ministarstvo unutarnjih poslova zanimat e djevoja ko prezime vaše majke, vaša adresa, porezni broj, bankovni ra uni..., a kad i ako vam odobre karticu, ti e podaci do i i u posjed banaka koje izdaju te kartice.

Kažemo "ako odobre", jer u po etku je Maroni zamislio da karticu ne može dobiti nitko optužen za nasilje u posljednjih dva-

GDJE SU TU LJUBITELJI NOGOMETA? Ako imate Tesseru za utakmice Milana, ne moĹžete kupiti ulaznicu za utakmicu Intera, iako ti klubovi iz istoga grada igraju na istom stadionu.

RjeĹĄenje: reklamni panoi umjesto Ĺživih navija a (u krugu) ARHIVA BUSINESS.HR

ke tribine deset godina. Ne treba biti osu en, dovoljno je samo da je bio optuĹžen. Nakon velikih pritisaka javnosti i pravne struke, Maroni je popustio i granicu spustio na "samo" pet godina.

Apsurdne odredbe

Tu ne prestaju apsurdi vezani za Tesseru. Naime, jedna navija ka kartica nije dovoljna cijeloj obitelji za odlazak na utakmicu, jer jedna kartica zna i i samo jedna ulaznica. Želite li povesti djecu na utakmicu, morate i njih u laniti u "druťtvo navija a". ak i kad ispunite sve uvjete i karticu stavite u dŞep, to vam nije jamstvo da ete mo i u i na stadion. Ako tamoťnji MUP procijeni da je neka utakmica pove ana

rizika, daje sebi pravo onemogu iti prodaju ulaznica osobama iz pojedine regije (obi no iz one odakle dolazi gostuju i klub).

Tessera je sa stadiona otjerala i povremene posjetitelje nogometnih utakmica. Netko tko je dosad jednom ili dva puta godiĹĄnje odlazio na stadion teĹĄko da je bio voljan ulaziti u borbu s birokracijom kako bi dobio potrebu karticu. Tako er, na tribinama viĹĄe nema ni ljubitelja nogometne igre koji nisu klupski obojeni. Naime, ako imate Tesseru za utakmice Milana, ne moĹžete kupiti ulaznicu za utakmicu Intera, bez obzira na to ĹĄto je rije o klubovima iz istoga grada koji igraju na istom stadionu.

Dok mnogi sociolozi, pravnici, pa i sami nogometaĹĄi upozoravaju da se navija kom karticom tjera publika sa stadiona i da e igra zbog toga izgubiti svoje ari, klubovi ĹĄute. ZaĹĄto?

Zato ĹĄto je Tessera zapravo kreditna kartica sa slikom vlasnika koja vrijedi pet godina. Ona pove ava promet pojedinih prijevoznika ili ugostiteljskih lanaca koji njezinim vlasnicima jam e razli ite popuste. Korist u tome ostvaruju i banke uzimaju i proviziju na nov ane transkacije koje se njome obavljaju. Naposljetku, prikupljeni podaci o vlasnicima Tessere kasnije se masovno iskoriĹĄtavaju u marketinĹĄke svrhe. Svi uklju eni u taj hranidbeni lanac rado su sponzorskim ugovorima klubovima nadomjestili 100 milijuna eura manjka zbog slabije posje enosti na stadionima.

Doma a ina ica?

Gdje je sport u toj pri i?

Nije ni bitno, jer od rezultata na semaforu puno je vaĹžniji postao onaj u klupskoj blagajni. Gdje su ljubitelji nogometa? U fotelji, daljinskim upravlja em podiĹžu vrijednost prava na prijenose utakmica. Gdje su huligani protiv kojih je Maroni ustao? I dalje se "zabavljaju" oko stadiona.

Trebaju li ljubitelji nogometa ili nekog drugog sporta u Hrvatskoj strahovati od doma e ina ice Tessere? Mi prazne stadione joĹĄ uspijevamo o uvati samo uz pomo popularno nazvanog Zakona o navija ima. No, kad u naĹĄ sport u e dovoljno novca, dobit emo zacijelo i mi svoju Tesseru.

Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

Prosje na gledanost Serie A Sezona

Prosje na gledanost

Prosje na

utakmica

Serie A

cijena ulaznice

2010./’11.

22.714

30 eura

2009./’10.

24.603

27 eura

1997./’98.

31.161

16 eura

1991./’92.

34.205

14,5 eura

1961./’62.

22.363

0,5 eura

* Sedamdesetih i osamdesetih godina proĹĄlog stolje a prosjek na utakmicama nikada nije padao ispod 30.000 gledatelja uz prosje nu cijenu karte izme u 2 i 7 eura.

Udjel prihoda od prodaje ulaznica u sezoni 2009./2010. u ukupnim prihodima kluba

Italija

Milan:

Engleska

Manchester United: 122,4 milijuna eura (35 posto) Arsenal: 114,7 milijuna eura (42 posto) Chelsea: 81 milijun eura (32 posto)

Ĺ panjolska

Real Madrid: 129,1 milijun eura (30 posto) Barcelona: 97,8 milijuna eura (25 posto) Atletico Madrid: 35,9 milijuna eura (29 posto)

Njema ka

Bayern:

31,3 milijuna eura (13 posto) Inter: 38,6 milijuna eura (17 posto) Juventus: 16,9 milijuna eura (8 posto)

66,7 milijuna eura (21 posto) Hamburg: 49,3 milijuna eura (34 posto) Stuttgart: 30,2 milijuna eura (26 posto)

Udjel prihoda od TV prava u sezoni 2009./’10. u ukupnim prihodima kluba

Italija

Milan:

Engleska

Manchester United: 128 milijuna eura (37 posto) Arsenal: 105,7 milijuna eura (38 posto) Chelsea: 105 milijuna eura (41 posto)

141,1 milijun eura (60 posto) Inter: 137,9 milijuna eura (62 posto) Juventus: 132,5 milijuna eura (65 posto)

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

VELIKA DOBIT

JOŠ U RECESIJI

Tvornica še era Viro prošle je godine ostvarila 12 puta ve u dobit nego 2009., a ve i dio dobiti odlu ila je podijeliti s dioni arima isplatom dividende od 22 kune po dionici.

Neto dobit Vira prošle je godine dosegnula 42.163.020 kuna, a Uprava glavnoj skupštini predlaže da se 29.880.554 kune od tog iznosa upotrijebe za isplatu dividende. B.hr

Rumunjski BDP u prošloj je godini pao 1,3 posto, objavio je tamošnji Narodni institut za statistiku. Kraj prošle godine ipak je donio pozitivne trendove pa je u zadnjem kvartalu BDP zabilježio rast 0,1 posto. Analiti ari smatraju da bi poslije blagog rasta u posljednjem tromjese ju prošle godine rumunjsko gospodarstvo moglo tehni ki iza i iz rece-

Viro nudi 22 kune dividende

Rumunjski BDP pao 1,3 posto

sije, ali pod uvjetom da zabilježi rast u prva tri mjeseca ove godine. Rumunjske vlasti planirale su zajedno s Me unarodnim monetarnim fondom za ovu godini gospodarski rast od 1,5 do dva posto. Unato suprotnim mišljenjima stru njaka, predsjednik Traian Basesku i premijer Emil Boc nedavno su izjavili da je Rumunjska izašla iz recesije i da se nalazi na putu ekonomskog oporavka, a u sljede oj godini taj e rast dosegnuti izme u 4 i 4,5 posto. A. Pa.

BROJKA

7,5

posto rasla je brazilska ekonomija u 2010. godini

Ulaga e ne tjeraju prosvjednici, nego loša gospodarska politika TKO JE KRIV? Dok Domagoj Ivan Miloševi , potpredsjednik Vlade za investicije, tvrdi kako mu prosvjednici tjeraju ulaga e koji su navodno posljednjih dana nahrlili u Hrvatsku, brokeri i ekonomisti podsje aju da imamo dovoljno loših podataka za to i bez prosvjednika

koje odašilju bilo kakvi nemiri ne utje u pozitivno na raspoloženje investitora.

Sli no mišljenje dijeli analiti ar Erste banke Davor Špoljar. On je rekao kako se sentiment ulaga a može prelijevati iz svakodnevne prakse na burzovno tržište, me utim misli kako je prosvjede teško povezati s kreiranjem takvog osje aja.

Nije poticajno ozra je

DOMAGOJ IVAN MILOŠEVI , potpredsjednik Vlade za investicije, kojem prosvjednici tjeraju fantomske ulaga e SNIMIO HRVOJE DOMINI

Prosvjedi protiv Vlade Jadranke Kosor nisu mamac za ulaga e, no njih ne treba okriviti za pad prometa i indeksa na Burzi te možebitno pogoršanje op e ulaga ke klime u zemlji.

Anketa koju je proveo Business.hr me u lanovima doma e investicijske zajednice govori o negativnom utjecaju prosvjeda na tržište kapitala i investicija, no znatno je ve i uteg gospodarsko stanje u državi koje

nas stalno iznena uje novim negativnim pokazateljima.

Teško spojivi argumenti Uprava Zagreba ke burze smatra da je teško dovesti u jednozna nu korelaciju pad indeksa i prometa s aktualnim prosvjedima jer su oni na višim razinama nego u istom lanjskom razdoblju.

No, ipak kažu da primjeri globalnih burzi svjedo e da je tržište kapitala vezano i uz politi ka zbivanja - slike

"Recentna zbivanja u afri kim zemljama i uz to vezan rast cijene naftnih derivata tako er su mogli utjecati na oprez investitora, kako u inozemstvu tako i u zemlji, pri emu na doma em tržištu postoje lokalni imbenici koje ne trebamo zanemariti", rekao je Špoljar.

A da trenuta na situacija u državi i prosvjedi na ulicama sigurno nisu mamac za ulaga e, u kombinaciji s rastu om cijenom nafte i nemirima u Libiji, smatra i trader Splitske banke Stipe Lueti .

On tvrdi da takav splet okolnosti ne djeluje poticajno na doma e ulaga e, koji se odlu uju držati postrance.

Sad je prava prilika?

"Iako neki riziku skloni burzovni gurui savjetuju kontrarijanski pristup trgovanju i preporu uju kupnju u nestabilnim vremenima, takvih je ulaga a iznimno malo. Dakle, vrlo je vjerojatno da e se trgovanje na

ZSE-u nastaviti u sli nom tonu dok se situacija malo ne iskristalizira", poru io je Lueti .

Analiti ar jedne od doma ih banaka, koji je želio ostati anoniman, kaže kako ulaga e na nezainteresiranost ve inom tjera op a ekonomska situacija u zemlji, a utjecaj je prosvjeda neznatan. Prema tom izvoru, eventualni negativan utjecaj prosvjedi bi mogli imati na strane ulaga e, a manje na doma e investitore koji su bolje upoznati sa situacijom.

Prosvjedi su još samo jedna dodatna loša vijest, a glavni razlozi smanjenja investicijskih aktivnosti jesu objave novih makroekonomskih pokazatelja koji daju vrlo lošu sliku o gospodarstvu, potvrdio je Petar Brki , vlasnik Abacus brokera.

Nikola Su ec

OGLAS

ECB: Prijeti visoka inflacija, na oprezu smo CIJENE U VELJA»I RASLE 2,4 POSTO Europska središnja banka izdala je novo upozorenje u povodu sve ve eg cjenovnog pritiska u eurozoni te najavila kako je ve na sljede em sastanku guvernera zemalja lanica mogu e podizanje klju ne kamatne stope JEAN CLAUDE TRICHET, guverner Europske središnje banke, rekao je u etvrtak kako bi podizanje kamate ipak moglo ostati jedina mjera u borbi protiv inflacije ARHIVA B.HR

ali su se tijekom prošlog mjeseca i oprez je opravdan", kazao je predsjednik ECB-a Jean Claude Trichet nakon sastanka u Frankfurtu, dodaju i da je pove anje kamatne stope mogu e ve idu eg mjeseca.

U skladu s o ekivanjima analiti ara, Europska je središnja banka u etvrtak odlu ila zadržati referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih jedan posto unato rastu oj zabrinutosti zbog ja anja inflacije u eurozoni.

Stabilnost je prioritet

Sve ve e brige Iz te je institucije izvješteno da e 23. mjesec zaredom referentna kamatna stopa iznositi jedan posto, a zabrinutost zbog inflacije pove ava se sa širenjem nemira u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Stoga se o ekuje da e Europska centralna banka sljede ih mjeseci zauzeti stroži stav o opasnosti koju donosi ja anje inflacije.

"Inflatorni pritisci pove-

"Pove anje kamatnih stopa nije isklju eno na idu em sastanku, ali bilo kakvo pove anje ne bi nužno zna ilo i uvo enje niza drugih mjera", kazao je Trichet, a prenio Bloomberg.

Na potrebu obuzdavanja inflacije europski elnici upozoravaju otkako je u prosincu prošle godine stopa premašila ciljanih dva posto, a cijene hrane i nafte nastavile rasti.

Inflacija je u eurozoni u velja i iznosila 2,4 posto, a ECB sada šalje jasnu poruku kako je o uvanje cjenovne stabilnosti prioritetno.

Prema ocjeni nekih analiti ara, kamatna stopa u ovoj godini ne e porasti zbog krhkoga gospodarskog oporavka, a drugi pak predvi a-

ju pove anje na stopu od 1,5 posto do kraja godine.

U SAD-u bez straha Politi ki nemiri u Libiji utjecali su na skok cijene barela nafte iznad 100 dolara. Šef Federalnih rezervi Ben Bernanke kazao je po etkom tjedna kako ve e cijene nafte i drugih sirovina vjerojatno ne e trajnije

ugroziti gospodarstvo.

"Troškovi posu ivanja u Sjedinjenim Ameri kim Državama vjerojatno e ostati na niskim razinama", kazao je Bernanke po etkom tjedna potvr uju i o ekivanja.

Za razliku od SAD-a, Kina je tri puta u posljednjih pola godine pove ala svoje kamatne stope, dok su se, kako prenosi Bloomberg, tri

od devet lanova vije a Središnje banke Engleske prošloga mjeseca opredijelila za podizanje stopa.

Euro je nakon ju erašnje Trichetove najave oja ao 0,9 posto, na 1,3950 dolara, a prinos na dvogodišnje njema ke državne obveznice porastao je za 18 baznih bodova.

Biljana Star i

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon što je objavljeno da e paket dionica Luke Rijeke dobiti radnici te da je kao strateški partner izabrana filipinska tvrtka International Container Terminal Services iza koje stoji ameri ki kapital, ulaga i su po eli kupovati dionice rije ke luke. Ta bi tvrtka trebala uložiti u kupnju dviju novih kontejnerskih dizalica i preuzeti 51 posto terminala Brajdica.

To e znatno pove ati kapacitet Luke Rijeka, što je o ito zadovoljilo ulaga e.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Dalekovod Atlantska plovidba d.d.

Ingra Institut IGH Belje Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Ina-industrija nafte d.d.

Uljanik plovidba Podravka prehrambena industrija d.d.

Viro tvornica še era d.d.

Jadranski naftovod Luka Rijeka Kon ar - elektroindustrija Privredna banka Zagreb AD Plastik Luka Plo e Kaštelanski staklenici Tvornica sto ne hrane Petrokemija Jadroplov d.d.

Tehnika Istraturist Umag d. d.

Industrogradnja d.d. uro akovi holding Koka Zagreba ka banka Konzum Viadukt Franck prehrambena industrija Vupik Fima validus Tisak Slatinska banka Tankerska plovidba Zvijezda Kraš, prehrambena industrija Dioki d.d.

Ledo Valamar grupa Slavonski zatvoreni investicijski fond Turisthotel Beliš e Kon ar HTP Kor ula Maistra Jadransko osiguranje Adriatic Croatia International Club d.d.

SN holding Metalska industrija Varaždin Croatia lloyd Podravska banka Kon ar Dom holding Finvest Corp Arenaturis Croatia osiguranje d.d.

Badel 1862 Riviera Pore Sun ani Hvar HGspot Lošinjska plovidba Hidroelektra niskogradnja Quaestus nekretnine Kreditna banka Zagreb Slobodna Dalmacija IPK Kandit Magma d.d.

Adris grupa Liburnia Riviera Hoteli Hoteli Maestral Proficio

+ Dionica varaždinske peradarsko prehrambene industrije u etvrtak je zabilježila snažan pad cijene, gotovo 10 postotnih bodova. Ukupan promet tom vrijednosnicom kojom se rijetko trguje bio je iznadprosje an i iznosio je 90.701 kunu. Ukupno se trgovalo sa 409 dionica u devet transakcija. Padom od 9,26 posto u utorak Kokina je dionica dosegnula najnižu cjenovnu razinu u ovoj godini.

CROBEX: +0,12%

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

282.05 264.00 235.00 730.00 13.52 2,000.00 95.35 1,603.00 777.00 3,650.00 620.00 315.00 400.02 3,070.04 245.00 540.52 666.00 123.20 1,426.00 4,050.02 7,400.00 149.18 149.00 1,251.01 280.00 502.00 37.25 220.00 243.00 207.77 250.00 869.00 81.60 8.80 172.52 112.00 1,340.00 3,818.00 423.10 77.00 6,130.00 48.00 26.07 960.00 580.07 1,124.00 87.48 61.00 3,248.00 3,235.00 160.00 2,202.00 2,595.08 400.00 1,200.00 50.01 115.10 63.99 6,100.16 67.49 232.65 29.00 16.65 138.35 145.00 41.52 165.00 30.51 155.10 24.01 306.15 2,010.16 100.00 13.00

286.20 268.95 255.00 746.99 14.29 2,099.00 98.47 1,620.00 786.32 3,650.11 650.00 324.00 428.99 3,150.00 249.94 553.80 689.00 127.78 1,465.00 4,245.00 7,400.00 150.15 153.55 1,340.00 287.00 502.00 39.10 260.00 250.00 213.42 260.00 871.31 85.00 9.66 180.00 112.01 1,385.00 3,820.00 423.15 78.00 6,200.00 50.00 26.10 960.00 631.00 1,131.00 89.00 62.97 3,248.00 3,235.00 160.01 2,202.00 2,595.08 400.00 1,256.00 50.02 115.10 64.00 6,100.16 70.00 232.70 29.00 17.50 148.00 145.00 41.52 165.00 30.51 156.12 24.02 306.15 2,010.16 100.00 13.00

284.00 268.95 255.00 741.00 14.10 2,088.88 97.20 1,603.00 780.11 3,650.01 650.00 317.11 425.00 3,150.00 249.00 553.80 689.00 125.00 1,465.00 4,100.00 7,400.00 149.49 153.50 1,340.00 280.00 502.00 39.00 244.99 250.00 212.70 260.00 869.00 85.00 9.30 176.01 112.00 1,385.00 3,818.00 423.15 78.00 6,200.00 50.00 26.08 960.00 580.07 1,130.00 89.00 61.00 3,248.00 3,235.00 160.00 2,202.00 2,595.08 400.00 1,256.00 50.01 115.10 64.00 6,100.16 70.00 232.70 29.00 17.50 148.00 145.00 41.52 165.00 30.51 155.10 24.01 306.15 2,010.16 100.00 13.00

-0.06% 1.41% 5.78% -0.13% 0.57% -0.53% -0.83% -0.34% -0.14% 0.00% 4.84% 0.48% 1.19% 2.71% 5.96% 1.61% -0.58% -1.19% 2.81% -2.43% -2.63% -1.55% 2.25% 5.50% -2.56% -0.30% 2.36% -9.26% 0.00% 4.26% 3.12% -0.25% -0.25% 1.42% -0.73% -0.01% 1.09% -0.18% 0.01% 1.30% 5.08% 6.16% -1.81% 0.00% -5.37% -0.18% -2.17% -0.02% -0.06% -0.61% 0.62% -0.36% 1.31% 0.00% 4.67% -7.18% 0.09% -1.54% -3.02% 7.61% -0.09% -4.89% 0.00% 0.00% -3.33% -16.91% 0.00% 0.03% -0.65% -5.10% -1.24% 0.00% 24.98% 4.67%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

20,477 6,393 5,866 1,764 68,211 468 8,650 448 887 172 850 1,344 986 121 1,514 687 516 2,687 175 58 29 1,421 1,179 120 552 250 2,722 409 366 374 295 84 838 7,126 353 505 40 9 81 408 5 638 1,110 25 35 16 200 267 5 5 100 6 5 30 9 208 80 105 1 88 25 200 322 32 30 81 20 100 17 101 7 1 7 10

5,810,320.45 1,698,799.30 1,440,516.43 1,304,388.62 956,991.80 953,399.92 834,528.50 720,474.57 693,102.59 627,815.68 544,080.08 429,611.69 408,310.78 380,989.95 375,182.88 375,139.28 347,206.20 333,539.19 253,749.72 238,812.57 214,600.00 212,987.68 178,771.34 156,273.85 154,630.12 125,500.00 103,486.33 90,701.12 90,139.18 78,506.60 75,225.50 73,118.20 70,201.02 64,640.63 62,661.78 56,560.99 54,300.01 34,378.00 34,271.75 31,524.00 30,929.99 30,867.04 28,965.28 24,000.00 21,932.21 18,021.06 17,648.00 16,526.67 16,240.00 16,175.00 16,000.07 13,212.00 12,975.40 12,000.00 10,906.04 10,402.46 9,208.00 6,719.70 6,100.16 5,942.03 5,817.25 5,800.00 5,439.73 4,527.35 4,350.00 3,363.12 3,300.00 3,051.00 2,650.80 2,425.66 2,143.05 2,010.16 700.00 130.00

23,256.34 1,824.58 584.92 1,034.08 105.75 331.25 798.55 2,134.63 2,601.12 36,500.10 377.00 1,718.74 589.33 2,339.96 1,489.14 1,424.44 13,142.52 524.95 326.13 465.73 100.28 499.46 251.23 253.88 1,309.00 227.10 126.25 221.28 16,012.01 4,828.90 118.77 371.21 127.97 25.12 420.06 102.92 867.54 382.78 581.25 315.28 1,365.05 314.78 87.27 378.97 675.38 69.41 38.04 667.60 406.00 359.28 435.20 33.07 376.48 267.50 243.90 373.44 71.10 139.68 53.38 52.65 850.17 212.02 5.78 98.04 90.46 93.65 307.81 159.30 110.91 117.03 2,943.91 608.36 51.57 50.87

365 dana Najniža Najviša 253.10 242.21 217.00 705.00 13.52 1,106.00 54.00 1,181.00 657.10 1,625.00 533.13 240.00 290.00 2,332.01 161.54 430.00 461.06 80.21 1,160.03 612.00 7,000.00 105.50 124.01 871.01 280.00 292.00 22.36 183.12 200.00 145.00 190.00 655.38 41.77 5.00 135.00 98.00 1,140.00 2,851.00 326.25 70.00 4,720.12 28.00 15.15 543.15 420.00 909.99 57.00 51.00 2,486.50 2,200.00 91.00 2,202.00 2,561.00 400.00 975.00 27.87 85.00 33.03 4,599.99 58.00 140.00 25.00 16.65 121.00 120.00 41.52 115.00 20.01 145.11 23.01 286.07 1,570.07 44.59 11.50

332.84 318.99 390.00 1,044.18 40.20 2,900.00 118.99 1,777.00 829.99 3,680.00 675.00 355.00 507.77 3,520.00 255.00 594.99 708.00 146.00 2,093.00 4,990.00 8,000.00 184.73 190.30 1,687.00 395.00 598.00 52.00 300.00 289.98 225.50 349.94 944.00 188.95 29.01 274.95 132.37 1,615.00 4,400.00 497.02 127.30 6,900.00 52.00 34.96 1,105.00 631.00 2,198.00 132.00 76.00 3,401.00 3,517.00 245.00 3,130.00 3,300.00 430.00 2,450.00 58.98 136.00 75.31 6,290.00 112.50 259.65 36.50 44.50 173.00 239.00 87.00 180.00 64.98 270.00 69.90 373.00 2,890.00 151.00 16.34

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

58,41 314,00 63,00 11,50 236,00 5,18 14,30 82,50 36,01 16,50 9,71 160,00 10,15 7,60 4,30

61,47 338,00 63,00 12,19 240,00 5,25 14,50 84,00 37,99 17,45 9,75 161,00 10,15 7,87 4,30

60,02 315,00 63,00 12,19 240,00 5,21 14,30 84,00 37,99 17,45 9,75 161,00 10,15 7,70 4,30

60,54 319,92 63,00 11,85 238,25 5,22 14,42 82,97 37,68 17,07 9,74 160,17 10,15 7,70 4,30

1,65 36,22 37,00 5,01 4,32 1,45 37,00 5,00 0,90

1,70 37,50 37,50 5,50 4,32 1,45 37,00 5,00 0,90

1,67 37,50 37,00 5,50 4,32 1,45 37,00 5,00 0,90

1,67 0,37 0,37 5,43 4,32 1,45 0,37 5,00 0,90

42,00 40,70 31,50 93,00 89,00 97,00 127,97 32,56 21,26 5,19 14,54 8,20

42,40 40,70 31,50 93,00 89,00 97,00 127,97 33,37 21,40 5,25 14,61 8,20

42,40 40,70 31,50 93,00 89,00 97,00 127,97 33,37 21,29 5,19 14,61 8,20

42,01 40,70 31,50 93,00 89,00 97,00 127,97 33,23 21,33 5,20 14,57 8,20

3,26 % 154600 1,72 % 150000 5,35 % 151466 3,32 % 16979 2,30 % 12999 0,00 % 8080 -0,79 % 730 -0,39 % 1236 0,09 % 1580 2,98 % 6001 0,07 % 615 2,50 % 1000

81,20 499,00 8.020,00 2.890,00 2.455,00 8.825,00 4.010,00 506,00 984,00 1.000,00 2.113,00 80,47 600,00 74,00 1.300,00

81,20 502,00 8.020,00 2.900,00 2.600,00 8.905,00 4.100,00 514,00 1.000,00 1.028,00 2.115,00 80,60 607,00 74,00 1.300,00

81,20 500,00 8.020,00 2.900,00 2.488,00 8.849,00 4.017,00 509,00 993,00 1.008,00 2.115,00 80,52 606,00 74,00 1.300,00

81,20 500,23 8.020,00 2.899,89 2.487,93 8.848,83 4.017,22 509,18 993,09 1.007,98 2.113,96 80,52 605,58 74,00 1.300,00

0,17 % 115589 0,40 % 18270 1,30 % 968 0,00 % 1719 -0,48 % 1776 0,08 % 378 -1,33 % 703 0,79 % 5210 -0,80 % 1502 -0,10 % 716 -0,19 % 265 0,65 % 6700 -1,46 % 724 0,00 % 5400 0,00 % 285

88,00 540,00 4.350,00 3.680,00 27.500,00 89,00 278,00 3.798,00 3.400,00 57.000,00 580,00

89,00 545,00 4.400,00 3.714,00 27.500,00 89,00 278,00 3.799,00 3.400,00 57.000,00 590,00

88,69 544,40 4.379,58 3.685,23 27.500,00 89,00 278,00 3.798,69 3.400,00 57.000,00 588,33

54,56 544,40 4.379,58 3.685,23 27.500,00 54,74 278,00 3.798,69 3.400,00 57.000,00 588,33

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SALR CICG GRVG PETG KDIR LKPG TLSG KDHR ZVTG INDGL MELR KBMR POSR ATPG

KRKA SALUS CINKARNA CELJE GORENJE PETROL KD ID LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE KD GROUP ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA AKTIVA NALOZBE

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TGT AD LAKTASI ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C SPARKASSE BANK DD JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

Obveznice RS serije A2015K NIS a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Informatika a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Sloga a.d. Perlez Mlekara a.d. Subotica

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 RZ USLUGI SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA FERSPED SKOPJE Garant a.d. Futog

871.021,00 118.051,00 54.180,00 45.801,88 36.928,30 36.040,20 24.273,51 22.900,00 18.838,22 13.998,60 12.085,26 7.688,00 5.776,70 5.365,43 5.323,40

-1,18 % 2,43 % 0,00 % 7,21 % 1,65 % 0,00 % -2,45 % 0,00 % 0,00 %

97394 70793 55551 2954 2118 6074 20000 750 1500

163.087,40 26.251,39 20.560,30 16.027,10 9.149,76 8.807,30 7.400,00 3.750,00 1.350,00

6.495.040,00 6.105.000,00 4.771.179,00 1.579.047,00 1.156.911,00 783.760,00 93.418,10 41.067,16 33.695,24 31.221,85 8.962,05 8.200,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 TEL ALK KMB MPT RMDEN08 RZUS TPLF SBT FERS GRNT

14387 369 860 3866 155 6902 1683 276 500 820 1241 48 569 697 1238

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2015 NIIS FITO INFM MTLC AGBN AIKB AERO ENHL SJPT IMLK A2016 VZAS SLPZ MLSU

-1,72 % -7,33 % -1,56 % 0,33 % 0,00 % 0,04 % -0,69 % 1,08 % 0,00 % -0,29 % 0,31 % 0,63 % -0,05 % -1,28 % -1,15 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1E FBIHKD FBIHKE FBIHKC ABSBRK2 JPESR BHTSR BIGFRK3 BSNLR SOSOR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C ZPTP-R-A BLBP-R-A TRZN-R-A RSRS-O-B TGTN-R-A BVRU-R-A

+

Oznaka

Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

9.385.826,80 9.139.268,00 7.763.360,00 4.984.910,00 4.418.570,00 3.344.856,00 2.824.106,00 2.652.847,00 1.491.626,00 721.712,00 560.200,00 539.506,88 438.440,00 399.600,00 370.500,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,78 % 0,84 % 0,91 % 0,88 % 0,00 % 0,78 % 2,96 % 2,71 % -3,00 % 0,88 % 1,55 %

37517 2350 118 130 13 5242 750 51 52 3 180

2.046.744,58 1.279.329,00 516.790,00 479.080,00 357.500,00 286.961,93 208.500,00 193.733,00 176.800,00 171.000,00 105.900,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Energoinvest Sarajevo Telekom Slovenije Alkaloid Gorenje Bosnalijek

+1,97% +1,08% +0,91% +0,33% +0,07%

+

Powered by

business.hr

Stopanska banka Bitola -3% Aik banka Niš -1,33% Pozavarovalnica Sava -1,28% Telekom Srp. Banja Luka -1,18% Fabrika duh. Sarajevo -0,53%

Makedonski telekom Skopje

Krka

Najlikvidnija i jedina s milijunskim prometom bila je u etvrtak na Makedosnkoj burzi dionica skopskog telekomunikacijskog operatorea kojom je trgovano u iznosu od 1,3 milijuna denara. Cijena te dionice porasla je za 0,78 posto u odnosu na posljednju zabilježenu u srijedu te je iznosila 544,4 denara, a tijekom dana kretala se u rasponu od 540 do 545 denara. Makedonski indeks MBI 10 bio je jedan od rijetkih regijskih koji su dan zaklju ili u plusu i porastao je 0,57 posto, na 2608,18 bodova.

Cijena najlikvidnijoj dionici na Ljubljanskoj burzi pala je u etvrtak 1,72 posto, spustivši se na posljednjih zabilježenih 60,02 eura.

Ukupnim prometom ve im od 871 eura nadmašila je ostale dionice, od kojih se samo jednom trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura.

Tijekom dana cijena Krke spustila se na 58,4 eura, dok je najviša zabilježena cijena dionice te farmaceutske kompanije iznosila 61,47 eura.

Slovenski indeks i u etvrtak je bio u minusu.

+0,91 -1,72

REGIONALNI INDEKSI -0,23% BIRS -0,46% 810,74 1.015,09 Belex15 -0,43% FIRS +0,64% 758,50 1.848,44 Belexline -0,24% MBI10 +0,57% 1.423,61 2.608,18 SASX10 MONEX20 +0,21% 13,640.52 -0,95% 1.091,01 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,18% Stanje etvrtak 3. ožujka 2011.

1.068,19 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,40% 2.763,69 +2,69% BUX -0,48% 22.635,30 +0,05% ATX -0,49% -0,62% 2.861,22 Stanje indeksa na zatvaranju u +0,87% etvrtak 3. ožujka 2011.

FTSE100 5.929,79

DAX 7.170,90

CAC40

4.036,61

MICEX 1,780.82

AMERI»KI INDEKSI +0,07% S&P500 +0,16% 12.066,80 1.308,44 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,39% srijedu 2. ožujka 2011.

2.748,07 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 148,5603

23,97

KD Nova Europa

7,4679

18,72

72,3622

16,81

MP-Global HR

322,9586

16,78

HPB WAV DJE

97,1007

15,40

ST Global Equity

44,9884

-13,17

FIMA Equity

75,8230

-12,16

C-Zenit

51,0371

-11,06

KD Victoria

14,3779

-7,00

5629,2800

-4,99

Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

116,9383

11,40

PBZ Global fond

110,5024

7,44

ZB global

150,2000

7,19

Erste Balanced

124,7100

4,48

11,0811

4,11

ICF Balanced

116,1369

-11,54

ST Balanced

172,1737

-9,10

C-Premium

5,6870

-4,96

HPB Global

101,7955

-4,13

81,5601

-0,67

AC G Balanced EM

NFD Aureus E.M.B.

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn $ kn kn kn

kn kn

kn kn

kn kn

kn kn kn

kn

kn

148,5603 14,7069 7,4679 11,3534 72,3622 104,6000 27,4072 58,5600 49,8700 5629,2800 83,1438 336,7525 109,1600 8,5457 322,9586 14,3779 100,5564 97,3573 13,1476 75,8230 92,9649 10,9664 74,7243 51,0371 112,0580 35,2700 47,2553 135,2800 116,3240 49,7171

1,11 0,77 0,69 0,67 0,65 0,65 0,45 0,45 0,37 0,17 0,15 0,11 0,10 0,07 0,07 0,05 0,02 -0,04 -0,11 -0,17 -0,20 -0,21 -0,23 -0,23 -0,23 -0,25 -0,28 -0,32 -0,32 -0,34

5,28 2,37 4,61 6,18 6,92 -1,65 -7,85 -2,20 -0,77 5,65 -2,75 -10,03 7,85 2,01 -1,30 12,80 -0,44 -0,78 1,27 6,37 8,80 -1,31 4,89 4,20 -9,23 14,18 5,57 1,91 5,94 3,65

NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity KD Nova Europa KD Energija PBZ I-Stock ZB BRIC+ NFD Aureus BRIC Raiffeisen Emerging M. VB High Equity Poba Ico Equity Platinum Blue Chip MP-Bric HR ZB aktiv HI-growth MP-Global HR KD Victoria Ilirika Gold NFD Aureus Global Developed KD Prvi izbor FIMA Equity OTP meridian 20 AC G Dynamic EM HPB Titan C-Zenit Ilirika BRIC Erste Total East AC Rusija ZB trend OTP Europa Plus HPB Dynamic

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

34,55 23,77 16,04 18,44 17,00 6,59 -3,45 5,15 4,71 1,95 2,61 1,99 10,18 5,42 12,47 4,93 N/A 6,05 9,39 -2,76 12,08 1,09 8,61 10,39 0,18 14,51 12,65 5,99 6,96 -0,89

23,97 13,59 18,72 13,57 16,81 N/A -1,05 2,77 -1,97 -4,99 1,13 -0,30 12,19 1,87 16,78 -7,00 N/A 2,15 10,22 -12,16 4,56 3,14 9,60 -11,06 13,51 5,28 12,72 7,78 11,45 -3,32

18,00 -7,41 -8,27 13,50 -8,53 N/A -14,23 -15,40 -18,41 -14,75 -5,67 -5,62 1,89 -1,73 -7,44 3,12 N/A -0,51 3,46 -4,02 -2,53 4,73 -7,75 -19,87 10,35 -26,27 -17,15 3,69 9,81 -14,35

1,09 3,80 2,07 4,17 3,99 -1,88 -5,24 -4,86 0,28 1,32 -2,02 -9,36 4,98 -1,12 0,71 2,70 0,49 -0,24 1,16 -0,08 3,67 -2,67 2,57 1,90 -6,33 8,46 1,57 -0,38 3,61 1,94

28,568 10,570 22,248 9,932 245,179 106,594 8,801 29,124 12,895 6,178 8,378 7,688 492,184 67,656 5,937 69,822 4,696 58,168 5,819 18,690 20,648 14,708 10,365 6,020 34,441 52,960 10,798 189,907 10,208 20,512

2,39 3,45 3,38 1,00 3,63 0,88 3,92 3,20 3,42 3,60 3,16 2,98 4,68 9,02 2,77 11,82 0,35 5,25 8,05 6,75 2,84 2,00 3,61 3,04 1,16 3,42 3,98 8,35 1,62 4,51

02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust C-Premium HI-balanced KD Balanced ZB global Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio AC G Balanced EM OTP uravnoteženi PBZ Global fond HPB Global Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive Ilirika JIE Balanced ICF Balanced Erste Balanced

kn kn kn

kn

kn

kn kn kn

kn kn

kn

81,5601 71,5798 5,6870 10,1698 8,3834 150,2000 110,0400 116,9383 11,0811 116,4328 110,5024 101,7955 158,4300 172,1737 67,5273 146,0584 116,1369 124,7100

0,29 0,13 0,05 -0,01 -0,01 -0,05 -0,08 -0,12 -0,13 -0,14 -0,28 -0,29 -0,32 -0,32 -0,32 -0,35 -0,37 -0,49

-6,55 8,14 3,77 1,95 3,52 4,46 2,62 4,45 -0,27 11,69 10,53 5,89 4,98 1,98 5,41 -2,16 7,81 9,95

-0,92 5,75 6,70 4,36 3,30 4,37 2,97 6,72 1,80 6,35 12,26 -0,36 4,58 -3,03 5,49 2,39 0,83 7,12

-0,67 -0,31 -4,96 3,18 2,74 7,19 N/A 11,40 4,11 1,09 7,44 -4,13 3,94 -9,10 -0,53 0,24 -11,54 4,48

-4,31 -0,45 -12,91 0,19 -3,38 4,30 N/A 9,04 5,27 2,96 5,69 0,33 5,55 6,90 -6,96 7,70 2,02 0,09

-3,90 2,36 1,68 -0,82 0,12 1,77 1,54 1,53 -1,47 8,21 5,80 4,05 2,08 0,84 3,52 -3,73 2,69 2,08

14,469 14,471 12,905 70,535 7,074 711,728 202,811 7,862 14,801 40,677 304,105 93,134 315,386 11,785 2,765 42,240 12,293 106,821

4,63 2,64 4,08 9,02 5,13 9,67 0,98 1,81 2,00 5,22 9,47 5,41 8,51 8,15 5,45 5,11 8,84 10,12

02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011

kn

159,2700 163,4359 176,3800 130,3576 11,4371 126,1881 128,7344 131,0000

0,03 0,03 0,01 -0,01 -0,03 -0,05 -0,06 -0,10

0,13 0,77 1,34 0,66 1,04 1,24 1,48 0,68

-0,57 3,07 1,71 1,06 1,16 0,92 2,82 1,09

3,64 8,31 7,39 5,83 5,13 4,75 4,15 6,18

4,93 8,04 6,68 4,50 1,50 4,39 4,96 4,36

0,10 0,92 1,11 0,61 0,59 1,33 1,46 0,52

203,654 56,187 506,141 133,907 7,403 20,025 16,828 285,000

9,67 6,35 8,77 7,98 9,02 5,41 5,22 7,75

02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn

$ kn

132,8820 132,9741 163,4707 140,3678 126,4040 145,8100 139,2200 139,3396 135,9243 123,1103 117,7850 11,3821 10,7356 108,9835 105,9500 124,9780 100,0442

0,06 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,69 0,50 0,59 0,39 0,54 0,81 0,62 0,69 0,54 0,72 0,75 0,63 0,68 0,59 0,50 0,34 N/A

1,46 1,07 1,22 0,92 1,12 1,75 1,47 1,34 1,45 1,27 1,61 1,32 1,47 1,38 1,17 0,64 N/A

3,24 2,51 2,20 2,30 3,34 3,55 3,39 2,66 3,07 2,56 3,28 3,22 3,28 3,30 3,49 1,95 N/A

5,39 6,26 4,74 3,25 4,34 4,82 4,36 4,56 4,38 4,09 5,04 5,47 4,15 4,87 4,09 3,86 N/A

0,47 0,32 0,42 0,29 0,37 0,58 0,39 0,50 0,37 0,53 0,53 0,44 0,46 0,39 0,34 0,27 0,05

253,105 1065,284 2160,269 143,867 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 135,795 182,905 135,288 49,282 175,352 543,656 40,864 4,000

5,41 11,93 10,61 10,61 8,61 8,02 7,75 7,44 7,17 5,19 3,33 2,43 1,75 1,81 1,44 5,89 0,10

02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011 02.03.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HI-conservative HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki Erste Bond

Capital One

163,4359

8,31

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,3800

7,39

Erste Bond

131,0000

6,18

PBZ Bond fond

130,3576

5,83

HI-conservative

11,4371

5,13

ZB bond

159,2700

3,64

OTP euro obvezni ki

128,7344

4,15

HPB Obvezni ki

126,1881

4,75

HI-conservative

11,4371

5,13

PBZ Bond fond

130,3576

5,83

HPB Nov ani PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond Certus Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 4/3/2011 Subota 5/3/2011

155,80 DOLARA

Mirovni plan za Libiju spustio cijenu nafte Cijene sirove nafte na me unarodnim su tržištima u etvrtak potonule nakon što je Liga arapskih država priop ila da se razmatra mirovni plan za Libiju.

Cijene barela sirove nafte na londonskom su tržištu nakratko pale više od tri dolara, na 113,09 dolara, a kasnije su se stabilizirale na 115,80 dolara. Na tržištu u New Yorku bile su u minu-

su 35 centi i iznosile su 101,88 dolara. Dan prije prvi su put od rujna 2008. zaklju ile trgovinu iznad 100 dolara. Procjenjuje se da su proturežimski nemiri u Libiji gotovo prepolovili proizvodnju te zemlje, sa 1,6 milijuna barela dnevno na 700 do 750 tisu a. Industrijski elnici ocjenjuju da bi bilo kakva naznaka obnove proizvodnje pomogla umiriti tržišta nafte. Glavni tajnik Arapske lige Amr Musa kazao je u etvrtak da se razmatra mirovni plan za Libiju koji je predložio predsjednik Venezuele Hugo Chavez. Televizijska

mreža Al-Džazira izvijestila je prethodno da e plan uklju ivati uspostavu komisije koju e initi predstavnici latinoameri kih, europskih i bliskoisto nih zemalja radi pregovora o uspostavi mira izme u režimskih i pobunjeni kih snaga. Trgovci su ipak skepti ni u vezi s mogu noš u skore obustave sukoba u Libiji, gdje se Gadafi suo ava sa sve organiziranijom i samouvjerenijom pobunjeni kom vojskom. "Mirovni plan za Libiju o ito je pomogao srušiti cijene nafte, no ini se da je njegov utjecaj samo prolazan pa

Crobexi prekinuli negativnu seriju NAZNAKE PREOKRETA Nakon tri dana uzastopnih gubitaka, dioni ki indeksi Zagreba ke burze dan su ipak zaklju ili u plusu, no promet dionicama i dalje je iznimno slab

Iako je doma e tržište kapitala još uvijek uspavano, u etvrtak je barem prekinuta negativna serija Crobexa.

Referentni dioni ki indeks Crobex porastao je 0,66 posto, na 2225,81 bod, dok je Crobex 10 porastao pola posto, na 1227,38 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 21 milijuna kuna, a etvrtina tog iznosa potrošena je na dionice Hrvatskog Telekoma.

Uspavani ulaga i

"Tržište dionica je uspavano. Investitori su suzdržani i na oprezu jer ni makroekonomski pokazatelji ni protekla sezona objave financijskih izvješ a kompanija, kao ni doma a politi ka situacija, ne daju im poticaja", rekla je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

Najlikvidniji HT kliznuo je minimalnih 0,06 posto, na 284 kune, uz gotovo šest milijuna kuna prometa. Najviša dnevna cijena HT-a iznosila je 286 kuna. Po više od milijun kuna potrošeno je na povlašteni Adris, Dalekovod i Atlantsku plovidbu. U navedenom društvu u simboli nom je minusu završio dubrova ki brodar, dok je Dalekovod sko io šest post, a Adris jedan i pol posto.

Nakon što je objavljeno da e paket dionica Luke Rijeke dobiti radnici te da je kao strateški partner izabrana filipinska tvrtka International Container Terminal Services iza koje stoji ameri ki kapital, ulaga i su po eli kupovati dionice rije ke luke. Ta bi tvrtka trebala uložiti u kupnju dviju novih kontejnerskih dizalica i preuzeti 51 posto terminala Brajdica. To e znatno pove ati kapacitet Luke Ri-

DENIS VUKOREPA, predsjednik Uprave Luke Rijeka, ija je dionica u etvrtak porasla gotovo šest posto SNIMIO SAŠA ETKOVI

jeka, što je o ito zadovoljilo ulaga e koji su kupnjom podigli vrijednost dionice 5,96 posto, na 249 kuna.

Koka izgubila 10 posto

Dionica varaždinske peradarsko-prehrambene industrije Koka zabilježila je u etvrtak snažan pad cijene, gotovo 10 postotnih bodova.

Ukupan promet tom vrijednosnicom kojom se rijetko trguje bio je iznadprosje-

REGIJA

Krka pala 1,72 posto, na 60 eura U etvrtak su se negativni trendovi nastavili na Ljubljanskoj i Beogradskoj burzi, iji su indeksi SBITOP i Belex 15 pali 0,23 odnosno 0,43 posto.

Iako je bila uvjerljivo najtrgovanija sa 871.021 eura prome-

ta, cijena dionice Krke pala je na 60 eura, što je 1,72 posto manje u odnosu na posljednju zabilježenu prethodnoga dana.

Tijekom trgovanja cijena te dionice pala je i na 58,4 eura, a najviša postignuta iznosila je 61,4 eura. Unato boljim

financijskim rezultatima od onih iz 2009., promet dionicom Mercatora nije dosegao niti 8000 eura.

Cijena joj je ipak porasla, i to 0,63 posto, na 161 euro.

Beogradskim brokerima najviše je posla i ju er zadavala dionica Naftne industrije Sr-

e cijene vjerojatno ponovno rasti", ocjenjuje analiti ar Commerzbanka u Frankfurtu Carsten Fritsch.

"Tržište još uvijek strahuje od širenja sukoba na susjedne zemlje, poput Alžira. U tome bi slu aju OPEC-ovi pri uvni kapaciteti bili znatno umanjeni", isti u analiti ari BNP Paribasa.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je priop ila da je košarica nafte tog kartela u srijedu stajala 110,84 dolara za barel, što je 2,57 dolara više nego dan prije.

B.hr/H

bije, ali ostvaren je znatno manji promet u odnosu na prijašnje dane - samo 9,4 milijuna dinara. Posljednja zabilježena cijena bila je 0,4 posto viša i iznosila je 500 dinara.

U minusu od 0,46 posto bio je i banjalu ki indeks BIRS. Biljana Star i

an i iznosio je 90.701 kunu.

Ukupno se trgovalo sa 409 komada dionica u devet transakcija. Padom od 9,26 posto u utorak Kokina je dionica dosegnula najnižu cjenovnu razinu u ovoj godini.

Gotovo milijun kuna potrošeno je na dionice IGH i Ingre. Ingra je porasla pola posto, a IGH je toliko pao.

Zadnja cijena Instituta iznosila je 2088,88 kuna.

Nikola Su ec

BROJKE

0,21 0,57 posto rastao je sarajevski indeks SASX 10

posto rastao je makedonski MBI 10

Legu fenomenalne rezultate donijela i 'magija' Harryja Pottera kockica, koje su svojedobno proglašene i igra kom 20. stolje a, lani je ostvario bruto dobiti od 563 milijuna funti, što je 63 posto više nego 2009., a prodaja mu je sko ila 32 posto i dosegnula 1,8 milijardi funti.

Izvrsni me unarodni rezultati reflektirali su se i u Ujedinjen-

om Kraljevstvu, gdje je promet u maloprodaji uzletio ak 48 posto, piše Guardian. Izvršni direktor britanske podružnice Lega Marko Ilincic izjavio je da konsolidaciju položaja na tržištu mogu zahvaliti i lansiranju novih proizvoda linije Lego Harry Potter. N. R.

DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Maestral + 24,98% Kon ar D&ST + 4,67% Tehnika + 5,50% Konzum + 4,26% Dalekovod + 5,78%

GUBITNICI DANA (ZSE) Quaestus nekretnine Beliš e Hidroelektra niskogradnja Sun ani Hvar Tisak

30 Raste

9 Nema promjene

-16,91% -5,37% -3,33% -4,89% -0,73% 37 Pada

ZA BRUTO DOBIT od 563 milijuna funti zaslužne su i kockice Harryja Pottera

ARHIVA BUSINESS.HR

Lego tvrdi da je prošle godine postao etvrti najve i proizvo a igra aka na svijetu, a bruto dobit mu je sko ila ak 63 posto, što su u kompaniji okarakterizirali kao fenomenalne rezultate, a mogu ih zahvaliti i "magiji" Harryja Pottera. Slavni danski proizvo a

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,341,82 159,30

Prom.

0,98% 0,13%

Sirova nafta 102,23 Prirodni plin 3,80 Zlato 1.433,70 Srebro 34,65 Goveda 110,70 Kava 298,49

5,42% 3,75% 0,04% 0,03% 0,00% 0,48%

SITNICE SU BITNE

Planirate postati uredski lider? Evo uputa!

Naša neverbalna komunikacija velikim je dijelom spontana i esto neprimije ena, ali i najmanji pokret može promijeniti cijeli tok konverzacije, posebice ako ste u ulozi lidera.

Ameri ka tvrtka za komunikacijsko savjetovanje Dilenschneider Group objavila je etiri lekcije za lidere koji žele govorom tijela posti i ve i uspjeh.

Prva lekcija naglašava važnost usredoto enosti na zaposlenike dok iznose nove ideje - umjesto fokusiranja na mobitel ili ispijanje kave tijekom njihova govora, obratite pozornost na njih.

Druga lekcija kaže da treba pripaziti na govor tijela jer, primjerice, prekriženim rukama dok zaposlenik postavlja pitanja odajete nezainteresiranost ili nedostatak vremena.

Tre om lekcijom nastoji se sprije iti ideja o pretjeranom zbližavanju s podre enima, a etvrtom se savjetuje liderima da se ve inu vremena smiješe jer to ohrabruje i ulijeva povjerenje. I. B.

SMIJEŠITE SE! To ohrabruje i ulijeva povjerenje ARHIVA BUSINESS.HR

ARHIVA BUSINESS.HR

Uspješne muškarce više privlače žene koje su manje ambiciozne

MUŠKARCE privla e žene koje e rado živjeti u sjeni

UKRATKO...

Prodana Putinova vila Luksuzna rezidencija na Crnom moru sagra ena za Vladimira Putina prodana je bogatom poduzetniku Aleksandru Ponomarenku za 350 mil. USD Hakiran Kutcherov profil Netko se našalio s glumcem Ashtonom Kutcherom, poznatom i po 'ovisništvu' o Twitteru.

Njegov je profil na toj društvenoj mreži hakiran, a neželjeni posjetitelj mu je ostavio poruku 'Ashton, you've been Punk'd'.

USKLA IVANJE PRIORITETA

Jedna od spisateljica na portalu namijenjenom ženama The Gloss naišla je na studiju provedenu 70-ih godina prošlog stolje a koja kaže da uspješni muškarci za vezu preferiraju neambiciozne žene te one koje su intelektualno i poslovno inferiornije od njih. Jedan od njezinih prijatelja, ina e fond menadžer, objasnio joj je zašto su

www.business.hr

pametnim i uspješnim muškarcima draže manje pametne žene, kazavši kako kod preferiranja onih s manjim kvocijentom inteligencije nije stvar u tome da priželjkuješ glupu ženu, nego u tome da želiš nekoga tko e svoje prioritete u životu prilagoditi tvojima. Objasnio joj je kako je njegov posao naporan i stresan te da neka-

Ho e li ZSE nastaviti uspavanim tempom, doznajte na...

da radi po cijeli dan. "Ako sam u vezi s jednako ambicioznom ženom i oboje radimo 18 sati na dan, kada emo na i vremena da se vidimo?", upitao je. Dodao je kako svaka žena koju poznaje želi za partnera jednako uspješnog muškarca, ako ne i uspješnijeg od nje. A trebala bi, kaže on, na i nekoga iji e raspored biti fleksibilniji . B.hr

Purda na slobodi Odlu eno je da branitelj Tihomir Purda ipak bude pušten na slobodu nakon što je iz Srbije stigla dokumentacija Višeg suda u Beogradu kojom je potvr eno da se odustaje od kaznenog progona i zahtjeva za izru enje.

www.business.hr