Business.hr broj 841

CIJENA JE BILA PREVISOKA 8

RAST POTRAŽNJE ZA MESOM I MLIJEKOM 18

Propao natječaj za privatizaciju Ivaplina

Nije stigla nijedna ponuda, po etna cijena od 31 milijun kuna za 49% udjela o ito je bila previsoka i za onog jednog potencijalnog ponu a a koji je otkupio dokumentaciju, pa je mogu novi, jeftiniji natje aj. Gradona elnik Ivani Grada Boris Kova i i dan-danas žali za ponudom Plin projekta

MMF dramatično upozorio: Hrana će biti još skuplja

PONEDJELJAK 7/3/2011

BROJ 841 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

REGIJA ZRELA ZA PREUZIMANJA I OKRUPNJAVANJA 4-5 Prehrambeni i trgovinski sektor tek su prvi koji su otvorili veliku igru zauzimanja pozicija u regiji, u kojoj e uskoro mnogo ve e tvrtke poput Delhaizea u trgovini ili Teve i Stade u farmaciji voditi glavnu rije , a sa svojim e partnerima i Ikea donijeti vlasni ka preslagivanja

Agrokor i Mercator

postat će lovina puno većih igrača

u regionalnom preslagivanju ZABAVA I BIZNIS

Talijani profesionalni pikado igraju samo na hrvatskim aparatima U svijetu ima samo desetak ozbiljnih proizvo a a ure aja za pikado, a u Hrvatskoj postoje ak etiri. Ni njima ni prire iva ima hrvatski zakon, tvrde, ne ide na ruku. Procjenjuje se da je država putem doprinosa uprihodila od 12 do 15 milijuna kuna, a boljom regulacijom moglo se uprihoditi od 100 do 120 milijuna kuna 6

info&stav 2-3

business.hr

Pad potpore lanstvu u EU Raste prodaja novih automobila

U redovitom mjese nom istraĹživanju javnog mnijenja CRO Demoskop agencije Promocija plus protiv hrvatskog lanstva u EU izjasnilo se 41 posto gra ana, ĹĄto je ujedno najviĹĄa razina protivljenja lanstvu u posljednjih dvanaest mjeseci. ZabiljeĹženo je i 10,1 posto neodlu nih. U usporedbi s oĹžujkom proĹĄle godine za 1,1 postotni bod viĹĄe je onih kojih se protive ulasku u tu ekonomsku i politi ku uniju.

U velja i je registrirano 3337 novih vozila, ĹĄto je gotovo 11,5 posto viĹĄe nego u velja i proĹĄle godine. Time su nastavljeni dobri sije anjski rezultati zahvaljuju i kojima je u prva dva mjeseca 2011. ostvaren porast od 16,5 posto u odnosu na prva dva mjeseca 2010. Uvjerljivo najviĹĄe novih registracija u velja i je ostvarila Ĺ koda, ak 457, ime se popela na drugo mjesto najprodavanijih vozila sa 10,96 posto trĹžiĹĄnog udjela.

Ponedjeljak 7/3/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

U POSLJEDNJI TRENUTAK DOPUNSKE MJERE U TURIZMU

Milijun eura za popunjavanje pred Ministarstvo turizma i Hrvatska turisti ka zajednica izdvojit e milijun eura za dodatne mjere u turizmu iji je cilj privla enje ve eg broja gostiju u predsezoni i posezoni.

Ministar turizma Damir Bajs dopunske je mjere najavio po etkom proĹĄlog tjedna te su u petak potvr ene na sjednici Turisti kog vije a HTZ-a.

Buking je zasad neĹĄto bolji nego lani u ovo vrijeme, ali se svibanj teĹže prodaje, ĹĄto je razlog za ja anje akcijskog plana, poru uje Bajs, koji ovoga tjedna putuje na turisti ki sajam ITB u Berlinu. Dopunska sredstva bit e namijenjena za avioprijevoznike koji uvedu posebne arterske letove za Hrvatsku u predsezoni i posezoni, tj. u razdoblju od 1. travnja do 3. srpnja te

od 1. rujna do 31. studenoga. Mjere su namijenjene i za organizatore putovanja koji u predsezoni i posezoni u Hrvatsku dovedu najmanje deset grupa uz najmanje etiri no enja, bez obzira na to dovode li goste avionom, autobusom ili vlakom.

DAMIR BAJS, ministar turizma, ovoga tjedna putuje na turisti ki sajam ITB u Berlinu SNIMIO DARKO MARI

ViĹĄe doma ih

HTZ e javni poziv za navedene mjere objaviti na webu, preko inozemnih ureda, u doma em dnevnom tisku i glasilu berlinskog sajma ITB. Bajs kaĹže da ve ima zainteresiranih za te mjere i da je s njima dogovorio sastanke u Berlinu.

Ministar se nada i pove anju doma ih gostiju. Kazao je da su produljili natje aj za prijavu programa za doma e goste. Nakon toga je pristiglo viĹĄe od

dvadesetak zahtjeva, iako je na po etku odaziv bio vrlo slab.

Neodlu ni zbog Egipta

Predstavnici turisti kog sektora kaĹžu da dopunske

mjere za predsezonu dolaze u zadnji as, ali na vrijeme. “Priprema ide kvalitetno, u naĹĄoj je tvrtki buking na razini od 30 posto predvi enih ovogodiĹĄnjih primanjaâ€?, kaĹže Veljko Osto-

IMA PODRĹ KU NADZORNOG ODBORA

Maletić se ne boji smjene s Ä?ela HPB-a Iako je Vlada joĹĄ u srpnju proĹĄle godine naredila svim nadzornim odborima u tvrtkama koje ona kontrolira da pla e direktora svedu na one ministarske, a to zna i na tri i pol prosje ne pla e u Hrvatskoj, Nadzorni odbor Hrvatske poĹĄtanske banke smanjio je pla u svog predsjednika Uprave ede Maleti a tek ove godine, doznaje Tportal.

Maleti je tako cije-

lu proĹĄlu godinu primao 37.000 kuna neto pla u usprkos izri itoj zabrani Vlade, koja je upravo smanjenje pla a direktora javnih poduze a i tvrtki u ve inskom drĹžavnom vlasniĹĄtvu navodila kao jednu od najbolje provedenih mjera u borbi s gospodarskom krizom.

Iako je HPB punu godinu prkosio Vladi, prema izvorima Business.hr-a, Male-

ti ne mora strahovati da e biti smijenjen jer je pla u primao uz punu podrĹĄku Nadzornog odbora, kojemu je na elu zamjenik ministrice financija Zdravko Mari . Upravo je Mari evo Ministarstvo bilo najve i protivnik izjedna avanja pla a direktora s onim ministarskim kada je Vlada donosila odluku. Tada je iz Ministarstva financija, kojem je na elu bio Ivan Ĺ u-

ker, predloĹžena i odre ena gradacija direktora s obzirom na posebnosti tvrtki koje vode, ali Vlada je to odbila vjerojatno iz straha od reakcije javnosti.

U slu aju Jadroplova, u kojem je Stipe Papi unato zabrani Vlade primao 52.000 kuna neto, Vlada je odmah nakon otkri a smijenila Papi a kako bi dokazala predanost borbi s krizom. D. B.

››

BISER DANA Mislim da u Hrvatskoj nema puno ljudi koji imaju više iskustva od mene, a vjerujem da znanje koje sam stekao može biti od koristi mnogim tvrtkama DAMIR POLAN»EC, bivši potpredsjednik Vlade i optuženik u mnogim aferama, tuma e i zašto se odlu io na pokretanje konzultantskog biznisa

BROJKA

70

posto gra ana Hrvatske podupire prosvjede tzv. facebookovaca, pokazalo je istraživanje HTV-a i agencije Hendel, a gotovo 62 posto njih smatra kako Vlada treba što prije raspisati izbore

UVODNIK

redsezone Povezati, okrupniti,

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

»EDO MALETI , predsjednik Uprave HPB-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

P

ovezati, okrupniti, transferirati ¬ mogli bismo zamisliti kako srednje rangirani inovnik neke multinacionalne kompanije sa zastajkivanjima nabraja dok prebire po prstima objašnjavaju i svojim nadre enima što u initi s ostacima ostataka nekad prili no velikih i snažnih industrija zemalja bivše Jugoslavije.

Tako bi nekako u tržišnoliberalnom okruženju zvu ao logi an završetak poduze a u zemljama koje su svojim lošim upravlja kim odlukama rascjepkale svoja gospodarstva. Za to vrijeme se slovenski Konzum i hrvatski Mercator... pardon, hrvatski Konzum i slovenski Mercator poput male djece natje u iji je tata ja i. Ima tu i poznatih poziva za o uvanje nacionalnih interesa i koje ega drugoga, sve u trenucima dok u njihovo susjedstvo ulazi prili no veliki grubijan, još i stranac, koji je nekoliko puta snažniji od te dvojice zajedno, pa i od njihovih o eva.

RIJE JE o belgijskom Del-

FOTO FINANCE

transferirati SNIMIO SAŠA ETKOVI

ji iz pore ke Riviere.

Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija, isti e da se uspješnost sezone ne e mjeriti rezultatima srpnja i kolovoza nego upravo uspjehom predsezone i posezone.

“Na turisti kom prostoru još ima gostiju koji su s obzirom na doga anja u Egiptu i Tunisu neodlu ni gdje e provesti godišnji odmor. Oti i e onima koji ih privuku”, kaže Žgomba.

Bajs kaže da se situacija na terenu mijenja iz dana u dan. Od 15. ožujka za Egipat i Tunis kre u arteri po nižim cijenama, a Turska i Gr ka tako er pokušavaju iskoristiti situaciju i popuniti artere u predsezoni prema svojim destinacijama.

››

IVICA TODORI I ŽIGA DEBELJAK Tko e kome uzeti mjeru?

Dok se hrvatski Mercator i slovenski Konzum, pardon, hrvatski Konzum i slovenski Mercator poput male djece natje u iji je tata ja i, u grad je došao novi veliki igra

haizeu koji je nakon kupnje Miškovi eva carstva u Srbiji pokazao da je novi de ko stigao u grad. Isto je i s gra evinarima koji su u Hrvatskoj dugo bili glavni de ki u gradu u koji nisu bili spremni pustiti nikoga, sve dok nije opustio, pa sad gledaju kako na i prijatelja koji e im pomo i da na u neko zanimljivije i življe mjesto za igru.

Mogli bismo tako nabrajati mnoge slu ajeve ¬ od farmaceuta do drvoprera iva-

a, ali emo se, kako prili i zemljama koje su svoja gospodarstva sazdale na trgovini, zadržati malo na trgova kim lancima oko kojih se do sada vodila ve ina igre.

IDEOLOŠKE SILNICE globalizacije tjeraju na osvajanje novih tržišta, ali se pokazalo da su ovdašnja poduze a premala da bi uspjela u toj nemilosrdnoj igri. Štoviše, ve ina ih je premala da bi bila zanimljivija i kao obi an zalogaj krupnim ribama.

Stoga se kao logi no rješenje nametnulo okrupnjavanje koje je zapo ela Atlantic grupa, a koju bi mogao nastaviti i Delhaize, dok Konzum i Mercator raspravljaju tko e koga preuzeti. Multinacionalne kompanije ekaju da taj proces koji se ini neumitnim i neprepoznatim na vrijeme završi stvaranjem dovoljno velikog zalogaja budu i da je poznato da je njihov apetit sve samo ne mali.

tema 4-5

REGIJA ZRELA ZA PREUZIMANJA Trgovinski sektor pokre e n proizvodnih grana na podru ju bivše Jugoslavije

Agrokor i Mercator po lovina puno većih igra regionalnom preslagiv Prehrambeni i trgovinski sektor tek su prvi koji su otvorili veliku igru zauzimanja pozicija u regiji, u kojoj e uskoro mnogo ve e tvrtke poput Delhaizea u trgovini ili Teve i Stade u farmaciji voditi glavnu rije . Sa svojim e partnerima i Ikea donijeti vlasni ka preslagivanja Nakon što su slovenski Mercator i hrvatski Konzum iskazali želju za preuzimanjem jedan drugoga uz brojne argumente i protuargumente zašto je to dobra ili loša ideja, na površinu je isplivala jedna koja se ve neko vrijeme probija u javnost - okrupnjavanje industrija na podru ju bivše Jugoslavije. Ve se dulje vodi rasprava o nedovoljnoj veli ini i rascjepkanosti ovdašnjih proizvodnih grana, ne samo trgovine, iako znakovi pokazuju da upravo iz te grane kre e jedan novi trend.

Ne treba smetnuti s uma da je nedavnom kupnjom

srpskoga trgova kog lanca Maxija za 932,5 milijuna eura u regiju zakora ila srednje velika tvrtka u svjetskim, ali golema u regionalnim razmjerima. Rije je o belgijskom Delhaizeu koji je definitivno prekinuo staru ideju o ujedinjavanju Maxija, Mercatora i Konzuma, što bi pak rezultiralo respektabilnim lancem.

Regionalno tržište

Makroekonomist i konzultant Damir Novotny kaže da je nakon što nije uspjelo horizontalno regionalno povezivanje i konsolidiranje Konzuma, Mercatora i Deltina Maxija, bilo pitanje

DAMIR NOVOTNY, makroekonomist i konzultant, kaže da e se na valu preuzimanja i povezivanja prehrambene industrije na i i Podravka zato što internacionalno stoji loše, a regionalno nikako, pa sa sadašnjom vlasni kom strukturom i proizvodnjom ne e mo i još dugo opstati na tržištu

dana kad e po eti vertikalno preuzimanje maloprodajnih trgova kih lanaca u regiji. Preuzimanjem Deltine maloprodaje belgijski Delhaize inicirao je regionalnu konsolidaciju maloprodajnih tvrtki, otvorivši pritom pitanje povezivanja i preuzimanja Mercatora i Konzuma. Mogu e je da kao srednje velika europska trgova ka tvrtka Delhaize krene i u preuzimanje Konzuma i/ili Mercatora, jer se preuzimanjem Deltine trgovine znatno proširila na regionalno tržište, smatra Novotny. No, ne isklju uje ni mogu nost da i neki drugi, pa i najve i europski trgovci odlu e isto.

Novotny je uvjeren da e konsolidacija i povezivanje maloprodaje povu i za sobom isti proces u prehrambenoj industriji u regiji, koja je ve "zrela" za preuzima-

re e novi trend okrupnjavanja malih i rascjepkanih

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

postat će rača u givanju nje i okrupnjavanje zbog brojnih kompanija s istim i sli nim proizvodnim programima. Ve je Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske najavilo taj proces, a povezivanje trgovaca dodatno e ga ubrzati. Naime, ve i trgova ki lanci izbjegavaju poslovati s malim i srednjim hrvatskim i regionalnim prehrambenim kompanijama zato što cjenovno i koli inski ne mogu udovoljavati njihovih uvjetima i zahtjevima.

Ujedinjeni gra evinari

Na valu preuzimanja i povezivanja prehrambene industrije na i e se i Podravka, kaže Novotny, zato što internacionalno stoji loše, a regionalno nikako, pa sa sadašnjom vlasni kom strukturom i proizvodnjom ne e mo i još dugo opstati na tržištu. Ubrzo e uslijediti i konsolidiranje konditorske industrije u Hrvatskoj i regiji. Hrvatska ima etiri ve e konditorske tvornice, a puno je takvih i u regiji, pa su ve sada osu ene na me usobno povezivanje, ali i preuzimanja vode ih europskih konditora.

Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske zakotr-

ljalo je taj proces, ali i konsolidaciju proizvo a a kave koji su usitnjeni i lokalno tržišno ukorijenjeni, zbog ega im na vrata kucaju ve i i veliki regionalni i europski igra i.

Novotny procjenjuje da Lactalis nakon preuzimanja Dukata nije zainteresiran za daljne širenje na regionalnom tržištu jer je usmjeren na kinesko i sli na velika tržišta, ali da e vjerojatno puhati vjetar u le a Dukatu u njegovu organskom rastu u regiji. No, zato o ekuje da e Salfordove mljekare u Srbiji i regiji, a i Ljubljansku mljekaru koja se ve dulje prodaje, preuzeti Danone ili neki drugi od ve ih europskih mljekara, što e neizbježno voditi u okrupnjavanje cijele regionalne mljekarske industrije.

Sli ne procese Novotny ne o ekuje u gra evinskom sektoru, iako je mogu e da austrijski Strabag, prije svih drugih ve ih europskih gra evinskih tvrtki, u jednom trenutku odlu i preuzeti pokoju gra evinsku tvrtku u regiji ako mu to zatreba zbog novih poslova koje bi mogao dobiti kad se gra evinarstvo po ne oporavljati.

VESNA TRNOKOP TANTA, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU, smatra da e suradnja biti bolja pa je potvrdila da su u tijeku konzultacije s hrvatskim i srpskim tvrtkama o spremnosti uklju ivanja u nove projekte i stvaranje novih zajedni kih proizvoda

Hrvatski i srpski gra evinari ve dulje pregovaraju o zajedni kom istupu na tre a tržišta, ponajprije u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza i Afrike, a sve zbog krize koja je snažno pogodila taj sektor.

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU, smatra da bi se moglo re i da je rije o stvaranju novih zajedni kih inicijativa, a ne o okrupnjavanju. "Pogotovo kada govorimo o gra evinskim kompanijama ili inicijativama iz segmenta metaloprera iva ke industrije", precizirala je Trnokop Tanta.

Ikeini partneri

Potvrdila je da su u tijeku konzultacije s hrvatskim i srpskim tvrtkama o spremnosti uklju ivanja u nove projekte i stvaranje novih zajedni kih proizvoda. „Rije je o tvrtkama koje su tradicionalno imale dobru suradnju, a nove inicijative u smislu stvaranja nekih

zajedni kih proizvoda ili udruživanjem (gra evinarstvo) u nastupu prema tre ima sigurno bi pridonijele poboljšanju gospodarstva i jedne i druge strane“, objasnila je Trnokop Tanta.

Novotny o ekuje da e ubrzo po eti konsolidacija drvoprera iva ke industrije, i u Hrvatskoj i u regiji. U RH ima 150-ak manjih i srednjih drvoprera iva kih tvornica i pogona te brojnih pilana, a mnogo je takvih i u regiji. Novotny o ekuje da e drvoprera iva e uskoro po eti preuzimati i povezivati austrijske, njema ke, ali i poljske i švedske drvoprera iva ke tvrtke koje su se ve proširile u srednjoj i isto noj Europi.

Primjerice, Ikea je u sve zemlje u kojima je otvorila prodajne centre sa sobom dovela i švedske drvoprera iva ke partnere koji pritom preuzimaju lokalne proizvo a e i uklju uju ih u Ikein sustav. Budu i da Ikea planira do 2015. godine u regiji otvoriti pet-šest trgova kih centara, može

se o ekivati dolazak njezinih švedskih partnera i preuzimanje regionalnih drvoprera iva a ili "greenfield" ulaganja u regionalnu industriju. Što se, pak, ti e pilana, Novotny ne o ekuje njihovu konsolidaciju, barem ne u Hrvatskoj, dok se ne liberalizira tržište sirovina.

Zato je uvjeren da e se ubrzo konsolidirati regionalna farmaceutska industrija, a pretpostavlja da e je predvoditi njema ka Stada, a možda i izraelske Teva, jer su obje tvrtke kao vlasnici Hemofarma, odnosno Plive, ve u regiji. Budu i da u regiji kao nigdje u Europi ima mnogo malih i srednjih farmaceutskih tvrtki, nužno je njihovo povezivanje i konsolidacija, pa Novotny o ekuje da e uslijediti preuzimanja i povezivanja od slovenske Krke, preko Belupa i Galenskog laboratorija do Bosnalijeka, Galenike, Alkaloida i niza drugih manjih farmaceutskih tvrtki i pogona.

Zoran Daskalovi Ante Pavi

tema 6-7

ZABAVA I BIZNIS Nismo kockari, nego ozbiljni biznismeni, k koji su se nedavno za pomo obratili Hrvatskoj udruzi poslodav

Talijani profesional samo na hrvatskim U svijetu ima samo desetak ozbiljnih proizvo a a ure aja za pikado, a u Hrvatskoj postoje ak etiri. Ni njima ni prire iva ima hrvatski zakon, tvrde, ne ide na ruku.

Procjenjuje se da je država putem doprinosa uprihodila od 12 do 15 milijuna kuna, a boljom regulacijom moglo se uprihoditi od 100 do 120 milijuna kuna Proizvo a i i prire iva i zabavnih igara nedavno su se obratili Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kako bi olakšali posao koji se u Hrvatskoj, isti u, pogrešno veže uz kockanje, a zbog zakonskih ograni enja i nedore enosti ne gube samo oni nego i državni prora un.

"Koordinacija je osnovana na inicijativu proizvo a a zabavnih igara koji su se obratili HUP-u, a glavni je razlog njihova nezastupljenost jer je do 1994. godine ta djelatnost bila regulirana s igrama na sre u, a otada samo Zakonom o fi-

MARIO SEKULI , predsjednik Koordinacije i distributer zabavnih igara u tvrtki Pinero: "Bavimo se i sportom i zabavom, a guraju nas u kocku" ARHIVA BUSINESS.HR

meni, kažu proizvo a i i prire iva i zabavnih igara, lodavaca (HUP) pri kojoj su osnovali koordinaciju

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

alni pikado igraju im aparatima "Naši problemi vezani su uza zakonodavstvo jer smo poslije 1994. pod lokalnom samoupravom, a u pravilniku je dosta nejasno a. Naš je cilj da sudjelujemo u izradi zakonske regulative i želimo da se zabavne igre populariziraju. Bavimo se i sportom i zabavom, a guraju nas u kocku koja je ve ini odbojna", izjavio je Sekuli .

HUP-om do utjecaja

Proizvo a i i prire iva i zabavnih igara posljedOGLAS

ANNY BRUSI , direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

nanciranju jedinica lokalne samouprave", kaže direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a Anny Brusi .

Nejasan pravilnik

Taj im zakon, objašnjava, nalaže pla anje 105 kuna po ure aju na mjesec, od ega sto kuna ide u županijski prora un, a pet kuna pla a se državi za nadzornu markicu. Da je zakon zastario, pokazuje injenica da su sredstvo pla anja zabavnih igara poput biljara, stolnog tenisa i pikada kovanice i žetoni.

"Problem je i taj što dobar dio novca ostaje u sivoj ekonomiji. Procjenjuje se da je država putem doprinosa uprihodila od 12 do 15 milijuna kuna, a boljom regulacijom moglo se uprihoditi od sto do 120 milijuna kuna", kaže Brusi .

Predsjednik Koordinacije i distributer zabavnih igara u tvrtki Pinero Mario Sekuli isti e da su se odlu ili za HUP jer jedini kvalitetno artikulira interese tvrtki koje proizvode i prire uju zabavne igre. U Hrvatskoj je registrirano 150 tvrtki iz te djelatnosti, koje zapošljavaju ukupno 500-tinjak zaposlenika i me u kojima mnoge imaju uspješne rezultate na me unarodnom tržištu.

BROJKA

150 tvrtki iz ove djelatnosti s ukupno oko 500 zaposlenika registrirano je u Hrvatskoj

njih deset godina djeluju putem Udruge prire iva a zabavnih igara koja ima 150-ak lanova, a bavi se problemima sa zakonskim propisima, suradnjom s njima interesantnim djelatnostima poput ugostiteljstva i sli no, no prema rije ima Marija Sekuli a, nitko ih kao udrugu nije smatrao ozbiljnim partnerom pa su odlu ili obratiti se HUP-u.

Anny Brusi iz HUP-a i predsjednik Koordinaci-

je Sekuli isti u kako hrvatska javnost nije upoznata s uspjesima proizvo a a koji svoje proizvode izvoze u brojne zemlje.

"U talijanskoj federaciji pikada turniri se održavaju isklju ivo na hrvatskim ure ajima, što je velik uspjeh za koji malo tko zna. U svijetu ima samo desetak ozbiljnih proizvo a a ure aja za pikado, a u Hrvatskoj postoje ak etiri", isti e je Sekuli .

Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

doga aji

TERMINAL BRAJDICA

Filipinski ICTSI u Rijeku ulaĹže 70 milijuna eura

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

DENIS VUKOREPA, predsjednik je Uprave Luke Rijeka ARHIVA BUSINESS.HR

PROGRAMSKO VIJE E HRT-a

Sabor imenovao 11 Ä?lanova za maratonske sjednice Anti Tomi u i Josipu Jovi u pripisivao se mogu i sukob interesa jer po novom Zakonu o HRT-u lanovi Vije a ne mogu biti osobe koje rade u konkurentskim RTV medijima i elektroni kim publikacijama Ĺ arolika je lepeza lanova Programskog vije a HRTa koje je Hrvatski sabor u petak imenovao na prijedlog Odbora za medije koji je sastavio listu kandidata.

Od okorjelih ljevi ara do onih koji naginju k desnici, 11 ih je koji e sjediti u Vije u i vedriti i obla iti svim budu im, uglavnom maratonskim sjednicama Vije a te ocjenjivati ure iva ku politiku javne televizije, ali i raspisati natje aje za izbor novih ravnatelja i glavnih urednika.

Na prijedlog vladaju e ve ine u Vije e HRT-a imenovani su: Josip Jovi , Petar Lovri , Milan KujundĹži , Darko Grivi i , Josip erina i Viktorija Car, a na prijedlog oporbe Ivo Goldstein, Sanja Ivi , Branko Karabati , Nada Zgrablji Rotar i Ante Tomi .

Lali vs. Âťi ak

Medijska stru njakinja Viktorija Car u Vije e je navodno uba ena nakon polemika zbog prijave sociologa DraĹžena Lali a, koja je tako er stigla na adresu saborskoga

Odbora za medije. Lali nije 'upao' u Vije e, pa je navodno HDZ htio da se umjesto njega u Vije u rezervira mjesto za Ivana Zvonimira i ka.

Ni jedan od dvojice spomenutih nije zavrĹĄio me u lanovima, a od onih koji jesu sporna su dosad bila dva imena. Anti Tomi u i Josipu Jovi u pripisivao se mogu i sukob interesa jer prema novom Zakonu o HRT-u lanovi Vije a ne mogu biti osobe koje rade u konkurentskim RTV medijima i elektroni kim publikacijama. I Tomi i Jovi piĹĄu, naime, za EPHova izdanja koja izlaze i u elektroni kom obliku.

Predsjednik Odbora, SDPov Nenad Stazi , ogradio se joĹĄ prije od Jovi eva imenovanja podsjetivĹĄi da je "taj novinar objavio izmiĹĄljeni intervju s Mirkom Norcem".

'LaĹžne veli ine'

U raspravi o predloĹženoj listi kandidata za Programsko vije e HDZ-ova Sun ana Glavak upozorila je da "javna televizija treba istinito obavjeĹĄtavati, a ne biti uto iĹĄte laĹžnih veli ina". Odgovorio joj je Stazi poru ivĹĄi zastupnicima da nemaju pravo ure ivati i komentirati program HRT-a. Podsjetio je da se o kandidatima nisu uspjeli dogovoriti saborski klubovi, pa parlamentarna manjina predlaĹže svojih pet, a ve ina svojih ĹĄest lanova.

Branka Suvajac

Zagreb. Luka Rijeka, odnosno njezina tvrtka k i Jadranska vrata, potpisala je u subotu ugovor o strateĹĄkom partnerstvu s filipinskom tvrtkom International Container Terminal Services Inc. (ICTSI).

Tvrtka Jadranska vrata koncesionar je na kontejnerskom terminalu Brajdica, na kojem

koncesijskog ugovora. Klju na ulaganja uklju uju primjenu modernih tehnologija koje e omogu iti automatizaciju pra enja iskrcaja, skladiĹĄtenja i otpreme kontejnera. "U partnerstvu s ICTSI-om, kao terminal operatorom globalnog zna aja, na kontejnerskom terminalu Luke Rijeka o ekujemo pove anje prometa, otvaranje novih trĹžiĹĄta srednje i jugoisto ne Europe te snaĹžan logisti ki iskorak", istaknuo je prilikom potpisa ugovora Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luke Rijeka. H. R.

Propao natjeÄ? privatizaciju Iv BORIS KOVAÂťI , gradona elnik Ivani Grada, rekao je da u kona nici zbog politi kih neslaganja izme u SDP-ovskog Ivani Grada te tada HDZ-ovskih KriĹža i KloĹĄtra Ivani a vlasnici Ivaplina u zakonskom roku nisu usuglasili stav ni o ponudi ni o poniĹĄtenju natje aja

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

8-9

e se u procesu modernizacije razviti novih 330 metara obale, s dubinom od 14,5 metara, ĹĄto e omogu iti godiĹĄnji kapacitet prometa od 600.000 TEU. Novim ulaganjem o ekuje se znatno pove anje prometa terminala, kao i postupno preuzimanje uloge glavnog prometnog koridora na Balkanu. U 30-godiĹĄnjem koncesijskom razdoblju na kontejnerski terminal Brajdica, zajedno s ICTSI-jem, planiraju se ulaganja koja znatno premaĹĄuju iznos investicijskog plana od 70 milijuna eura iz

CIJENA JE BILA PREVISOKA Nije stigla ni jedna ponuda pa se moĹže zaklju iti da je po etna cijena bila previsoka i za onog jednog potencijalnog ponu a a koji je otkupio natje ajnu dokumentaciju, pa je mogu novi, jeftiniji natje aj Propao je joĹĄ jedan natje aj na kojem su Ivani Grad te op ine KriĹž i KloĹĄtar Ivani traĹžili strateĹĄkog ulaga a koji bi dokapitalizirao tvrtku Ivaplin, lokalnog opskrbljiva a i distributera plina.

Nije stigla ni jedna ponuda pa se moĹže zaklju iti da je

po etna cijena od 31 milijun kuna za 49 posto udjela u Ivaplinu bila previsoka i za onog jednog potencijalnog ponu a a koji je otkupio natje ajnu dokumentaciju.

To ipak nije bila tvrtka Plin projekt koju su vlasnici priĹželjkivali, a koja je za Ivaplin

bila zainteresirana prije pet godina kada je za dokapitalizaciju ponudila 31 milijun kuna.

Zbog politi kih neslaganja izme u SDP-ovskog Ivani Grada te tada HDZovskih KriĹža i KloĹĄtra Ivani a vlasnici Ivaplina u

SNIMIO SAŠA ETKOVI

HNS-OV RECEPT ZA AGRAR

DRAGAN KOVA»EVI , predsjednik Središnjeg interesnog odbora HNS-a za gospodarstvo

Baza robnih zaliha, kamate ne ve e od 3%

Osijek. Predsjednik Središnjeg interesnog odbora HNS-a za gospodarstvo Dragan Kova evi izjavio je u petak u Osijeku da se u Hrvatskoj uništava agrar, a preko toga i Slavonija.

"Hrvatska danas uvozi poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti od gotovo etiri milijarde ameri kih dola-

ečaj za u Ivaplina zakonskom roku nisu usuglasili stav ni o ponudi ni o poništenju natje aja te su iz Plin projekta ak zaprijetili i tužbom. Na novi natje aj javili se nisu, no nije isklju eno da taktiziraju i ekaju da vlasnici smanje cijenu Ivaplina.

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Žal za Plin projektom

Gradona elnik Ivani Grada Boris Kova i i dan-danas žali za ponudom Plin projekta, no sada, što je tu je.

"Tada je to bila fantasti na ponuda, ali je danas o ito nedostižna. Me utim, ulaganje u plinsku mrežu nužno je jer su gubici preveliki.

Vremena nemamo puno i idu i tjedan odlu it emo što dalje", kazao je Kova i .

Direktor Ivaplina Željko lekovi smatra kako bi najbolja opcija za tvrtku bila da se zaduži i sama financira obnovu plinske mreže u kojoj su se gubici popeli na 14 posto. Zbog propuha u cijevima Ivaplin ima gubitke u poslovanju od oko milijun i pol kuna godišnje.

"Sa 10 milijuna kuna kredita i kroz dvije godine ulaganja gubitke u mreži mogli bismo smanjiti na 7 do 8 posto, što bi bilo prihvatljivo", rekao je lekovi , koji je vlasnicima ve predložio to rješenje, ali ga nisu prihvatili. Možda ovaj put ho e.

Druga opcija za Ivaplin je novi natje aj s korigiranim uvjetima. Prema posljednjem natje aju, strateški je ulaga trebao odmah uplatiti najmanje 19 milijuna kuna bespovratno te još minimalno 12 milijuna kuna s rokom uplate od dvije godine i mogu noš u povrata kroz dobit Ivaplina.

Uz to, trebao bi najmanje pet godina zadržati svih 26 zaposlenih.

Restrukturiranje

Tre a i najmanje poželjnja opcija za radnike Ivaplina je sanacija i restrukturiranje, što bi sigurno zna ilo smanjenje troškova odnosno otpuštanje zaposlenih.

Udjel Ivani Grada u Ivaplinu je 52,73 posto, Križa 28,63 posto, a Kloštra Ivani a 18,64 posto.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@buisness.hr

BROJKA

31

milijun kuna tražio je Ivani Grad za 49 posto udjela u komunalnom poduze u Ivaplin

ra više nego što izvozi", ustvrdio je. Dodao je kako jedino "stvaranjem pretpostavki za pove anje proizvodnje i izvoza može izi i iz recesije" te da HNS nije protiv slobodne trgovine, ali jest za nadzor jeftine uvozne robe.

HNS e se, najavio je, zauzimati za "stvaranje baze robnih zaliha" te posebnog odjela u HBOR-u za financiranje poljoprivrede.

Kova evi je ustvrdio kako kamate za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje ne bi smjele prelaziti tri posto. H

OPET BLOKADA

Danas prosvjedi seljaka Seljaci iz osam županija danas u 11 sati kre u u prosvjede blokiranjem prometnica kod Ferovca u Požeško-slavonskoj županiji. O ekuje se sudjelovanje seljaka iz osam županija, potvrdio je Dragutin Duki , predsjednik Koordinacije selja kih udruga. Od prosvjeda, na kojem e biti oko 150 traktora i ostalih vozila, ne e odustati do ispunjenja selja kih zahtjeva. H

BROJKA

4,2

posto pale su u velja i cijene gra evinskih zemljišta u Zagrebu, na prosje no 181 euro po etvornom metru, pokazuju podaci Crozille.com

NAKON POLA GODINE STANKE

GSV u srijedu nastavlja rad Gospodarsko-socijalno vije e (GSV) nastavit e rad, nakon više od pola godine, 9. ožujka, dogovoreno je u petak na sastanku u Vladinu uredu za socijalno partnerstvo.

Raspravljat e o problemu neisplate pla a te nepla anja poreza i doprinosa, kao i programu gospodarskog oporav-

OGLAS

ka, potvrdio je predstojnik Vladina ureda Vitomir Begovi . GSV je prekinuo rad ljetos zbog bojkota sindikata nezadovoljnih Vladinim prijedlogom izmjena ZOR-a. U petak je uklonjena i posljednja prepreka za nastavak rada GSV-a jer je postignut dogovor o novom zakonu o reprezentativnosti, kojim e

biti riješen prijepor oko kriterija za utvr ivanje reprezentativnosti. Ministarstvo gospodarstva i Vladin ured za socijalno partnerstvo osnovat e stru nu skupinu za radno zakonodavstvo koja e do 1. lipnja pripremiti prijedlog zakona o reprezentativnosti kojim e se regulirati sva sporna pitanja. H

ISPLATE POÂťINJU

Braniteljska dividenda 62,78 kuna

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

JOSIP GLAVAĹ , predsjednik Uprave Erste Investa, druĹĄtva koje upravlja Fondom hrvatskih branitelja

Ponedjeljak 7/3/2011

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

TURIZAM I USLUGE

Zadarske poduzetnice u Italiju po suradnju Projekt je vrijedan 103 tisu e eura, a na aktivnosti u Hrvatskoj utroĹĄeno je 20-ak tisu a eura Za petnaest zadarskih poduzetnica koje se bave turisti ko-usluĹžnim djelatnostima sutra e u talijanskom gradu Pordenoneu biti organizirani poslovni susreti s talijanskim poduzetnicama te posjeti tamoĹĄnjim tvrtkama. Mogu nost za poslovnu suradnju i korisne kontakte one e tako ste i u okviru zavrĹĄne konferencije projekta "Razmjena tehni ke pomo i i dobre prakse u cilju promidĹžbe Ĺženskog poduzetniĹĄtva u sektoru turizma i usluga" sufinanciranog kroz Program razmjene iskustava Srednjoeuropske inicijative (CEI).

Partneri zemlje davatelja su talijanske ustanove Finest s.p.a, provincija Pordenone i Gospodarska komora Padova, a partner iz drŞave korisnika je Hrvatska gospodraska komora - Županijska komora Zadar.

Za partnerstva

"Cilj projekta je promidĹžba Ĺženskog poduzetniĹĄtva u Hrvatskoj u sektorima turizma i usluga, i to aktivnostima obrazovanja budu ih poduzetnica koje u tom podru ju namjera-

vaju pokrenuti neku djelatnost. Projekt je k tome i temelj za budu a talijansko-hrvatska partnerstva i ja anje institucionalnih i ekonomskih odnosa talijanskih regija i Hrvatske", isti e Marija Miťuli , stru na suradnica u Odsjeku za me unarodne odnose ŽK Zadar.

Projekt je vrijedan 103 tisu e eura, a na aktivnosti u Hrvatskoj utroĹĄeno je 20-ak tisu a eura. U sklopu projekta za tridesetak budu ih poduzetnica odrĹžan je seminar o izradi poslovnog plana, a tri najbolja dobila su priznanja.

Nagra eni planovi

Poslovni plan Marine Jurat za turisti ku agenciju, Marjane Mio i za uslugu cateringa te Lade Ron evi za centar ayurveda bit e predstavljeni sutra, na Dan Ĺžena, na konferenciji kojom ujedno zavrĹĄava projekt, najavila je Marija MiĹĄuli .

Na konferenciji e biti rije i i o izgledima razvoja odnosa izme u Italije i Hrvatske, a osim susreta hrvatskih i talijanskih poduzetnica, bit e organizirani posjeti laboratoriju za analizu hrane, agroturisti kom i wellness centru, zadruzi i poznatoj slasti arnici.

I. Habjanec

Zagreb. Isplata dividendi za 2009. i 2010. iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihove obitelji po inje danas, 7. oĹžujka. Ukupan iznos namijenjen za isplatu dividendi za 2009. i 2010. je 154.479.902,86 kuna. Iznos dividende po jednom udjelu bit e ukupno 62,78 kuna, odnosno za 2009. godinu 33,54 kune,

a za 2010. 29,24 kune. Isplata dividenti obavljat e se putem poslovnica Fine, a za to e biti potrebno predo iti osobnu iskaznicu i potvrdu o OIBu vlasnika udjela. Prema novim procedurama koje stupaju na snagu 7. oĹžujka, nikakvi drugi dokumenti ne e mo i biti prihva eni niti uzeti u obzir osim ta dva navedena dokumenta, stoji u objavi Erste Investa, druĹĄtva koje upravlja Fondom hrvatskih branitelja. S obzirom na to da je datum raspodjele dobiti Fonda 4. oĹžujka 2011. godine, pravo na isplatu dividendi

imat e oni branitelji koji imaju udjele u Fondu HB i oni koji su zahtjev za prodaju udjela podnijeli 3. sije nja 2011. ili kasnije, odnosno oni lanovi Fonda kojima je dan za isplatu udjela 4. oĹžujka 2011. ili kasnije. Dividendu iz Fonda HB ne e mo i podi i lanovi Fonda HB koji su zahtjev za prodaju udjela podnijeli zaklju no sa 2. sije nja 2011. ili ranije, koji su prodali svoje udjele i ne raspolaĹžu viĹĄe ni jednim udjelom ili su prodali svoje udjele te im je datum isplate zaklju no sa 3. oĹžujka 2011. ili ranije. B.hr

HAKOM stao 060 prevaran UPRAVNI SUD POTVRDIO Korisnicima su pozivi na brojeve s predbrojem 060 nezakonito napla eni jer pri uspostavi poziva nije postojala najavna poruka o cijeni i na inu naplate, pa operateri koji su korisnicima izdali ra une moraju ispostaviti nove umanjene za sporni iznos Slu aj "predbroj 060" u kojem je Hrvatska agencija za poĹĄtu i telekomunikacije oĹĄtro nagazila sve davatelje usluga koji su napla ivali visoke cijene za te pozive, bez da o tome informiraju korisnike, proĹĄlog je tjedna dobio i sudski epilog. Upravni sud Republike Hrvatske potvrdio je tako odluke HAKOM-a donesene u povodu prigovora korisnika u vezi s pozivima na odre ene "060 brojeve" odnosno, kako se to naziva, usluge s dodanom vrijednosti.

Brojne Ĺžalbe korisnika

Podsjetimo, tijekom 2009. i 2010. godine u HAKOM je pristigao velik broj prigovora korisnika koji su se Ĺžalili na prekomjerne iznose ra una. Navedeni iznosi nastali su uzastopnim pozivanjem odre enih telefonskih brojeva s predbrojem 060. U ve ini slu ajeva HAKOM je utvrdio da su korisnicima pozivi ne-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

DRAŽEN LUI , ravnatelj HAKOM-a, gdje su sa zadovoljstvom mogli promatrati donoťenje odluke Upravnog suda kojom e biti dodatno zaťti eni korisnici telekomunikacijskih usluga

ODLUKA IPAK JOĹ NIJE DONESENA

HT je i dalje na ledu za novu opt Nakon ĹĄto je objavljeno da je zeleno svjetlo HAKOM-a HTovoj gradnji opti ke infrastrukture prakti ki gotova stvar, iz te smo institucije dobili informaciju da to ipak nije tako.

Podsjetimo, HT je na svojevr-

snom HAKOM-ovom ledu jer je sprije io tu investiciju pravdaju i odluku sprje avanjem nelojalne trĹžiĹĄne utakmice i dovo enjem alternativnih telekoma u nepovoljan poloĹžaj.

Istina je da se u recentnim raz-

POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

Oznakama u pomo doma im svinjogojcima

Zagreb. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) pokrenula je novi projekt pod nazivom "Dobrovoljno ozna avanje svježeg svinjskog mesa" putem naljepnice i znakova "Meso hrvatskih farmi" i "Svinjsko meso dokazano podrijetlo", izvijestili su iz HPA. To zna i da se trenuta no u ponudi na tržištu

nalaze ozna eni proizvodi od svježeg svinjskog mesa koji su proizvedeni od svinja koje su oprašene, utovljene i zaklane u Hrvatskoj te od svinja oprašenih u drugoj zemlji, a koje su utovljene na hrvatskim farmama i zaklane u Hrvatskoj. Ciljevi uvo enja oznaka su informiranje potroša a o podrijetlu svinjetine koje se sustavno kontrolira i potpomaganje daljnjeg razvoja svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, koja uvelike ovisi o ja oj povezanosti proizvo a a svinja, prera iva ke industrije i potroša a. H

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ao na kraj antima zakonito napla eni jer prilikom uspostave poziva nije postojala najavna poruka o cijeni poziva i na inu naplate. Isto tako, operateri nisu omogu ili ni opciju prekida poziva nakon najavne poruke u propisanom roku od najmanje dvije sekunde kako bi korisnik mogao odustati od usluge prije po etka njezine naplate ako procjeni da ne želi takav trošak. Štoviše, bilo je i slu ajeva kada davatelji tih usluga ne samo da nisu upozoravali korisnike, nego su, kao u slu aju dviju slavonskih televizija, namještali lažni signal zauze a linije bez obzira na to što je ona bila uspostavljena i uredno tarifirana.

Postupit e po prijavama

HAKOM je zauzeo stav da operateri koji su korisnicima izdali ra une moraju tim korisnicima ispostaviti nove umanjene za sporne iznose. Štoviše, po odluci HAKOM-

a umanjenje je bilo potrebno provesti neovisno o tome koji je od operatora u lancu pružanja 060 usluge odgovoran za izostanak najavne poruke, što je izazvalo poprili no nezadovoljstvo davatelja 060 usluga.

Takav stav HAKOM-a osporen je i u više desetaka tužbi koje su operateri, a Agencija me u isti e Hrvatski Telekom, podnijeli pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. No, u svojim presudama Upravni sud je zaklju io kako je stav HAKOM-a ispravan, a nakon velikog broja presuda isklju ivo u korist HAKOMa operateri su povukli ve inu preostalih tužbi.

U HAKOM-u napominju kako zbog mnogobrojnosti davatelja 060 usluga ne mogu tvrditi da su svi postavili najavne poruke, ali da e u slu aju kršenja te djelovati na temelju konkretnih prijava.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

NA

vu opti ku infrastrukturu govorima HT prema zahtjevima HAKOM-a postavio znatno popustljivije i u smjeru zahtjeva Agencije. Kako kažu u HAKOM-u, nije im u interesu „zaklati kokoš koja nosi jaja“ te vode ra una o tržištu, ali o HT-

ovu slu aju tek slijedi izjašnjavanje i nikakva odluka još nije donesena. Stoga slijedi objašnjenje stavova HT-a s ostalim sudionicima na tržištu, a o daljnjim koracima odluku e donijeti Vije e HAKOM-a.

POŠTANSKE USLUGE

Sve više davatelja usluga HP drži 76% tržišta

Zagreb. Unato recesiji, stanje na tržištu poštanskih usluga u 2010. godini ostalo je gotovo nepromijenjeno, no kao rezultat liberalizacije tržišta pove ao se broj davatelja poštanskih usluga, pokazalo je HAKOMovo izviješ e. Na kraju 2010. djelovao je ukupno 21 davatelj poštanskih usluga, a svi su oni OGLAS

ostvarili 364.493.884 usluga, od kojih su 232.433.901 (64%) bile univerzalne poštanske usluge te 132.059.983 (36%) ostale poštanske usluge. HPHrvatska pošta sa 277.174.136 usluga ostvarila je udjel od oko 76 posto, a svi drugi davatelji zajedno su ostvarili 87.319.748 usluga, odnosno udjel oko 24 posto. U unutarnjem prometu ostvareno je približno 343,5 milijuna usluga, u me unarodnom dolaznom prometu oko 12,4 milijuna, a u me unarodnom polaznom oko 8,7 milijuna usluga. B. K.

BROJKA

10,151 zaposlenih kod davatelja poštanskih usluga registrirano je na kraju 2010.

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

IRIS ŽARKOV ŠTAMBUK, v. d. managing direktorica McCann Ericksona Hrvatska ARHIVA BUSINESS.HR

ULAGANJE KETER ORGANICE

11 milijuna eura za bioenergetska postrojenja Uz gradnju bioenergetskih postrojenja na podru ju Dalja, Keter Organica planira sli nu gradnju i u Starim Jankovcima i Tovarniku Keter Organica d.o.o., lanica austrijske Keter grupe, osnovana u Opatiji radi ulaganja na hrvatskom trĹžiĹĄtu, obiljeĹžila je ovogodiĹĄnji 18. osje ki proljetni sajam - Sajam poljoprivrede i prehrane odrĹžan proteklog vikenda na sajamskom prostoru Pampas. Osim ĹĄto je za obnovu OĹ Vladimira Beci a, nedavno oĹĄte ene u poĹžaru, donirala Gradu 50.000 kuna, s op inom Erdut potpisala je ugovor vrijedan pribliĹžno 11 milijuna eura o ulaganju u gradnju bioenergetskih postrojenja na podru ju Dalja, a sli no planira i u Starim Jankovcima i Tovarniku u Vukovarsko-srijemskoj Ĺžupaniji.

"U Dalju su uzeli dva hektara zemljiĹĄta na kojima planiraju postaviti bioplinsko postrojenje snage 1,2 MW, a joĹĄ 4-5 ha treba im za gradnju staklenika i plastenika za uzgoj povr a.

Ondje e zaposlili 50-60 osoba, ťto je za naťu op inu, u kojoj je visoka razina nezaposlenosti, odli na vijest�, rekao nam je na elnik op ine Jugoslav Vesi .

Keter Organica e za potrebe proizvodnje bioplina

na 400 hektara posaditi silaĹžni kukuruz koji ini 75-80 posto sirovine, a postrojenje e graditi otprilike godinu dana.

Na Proljetnom sajmu predstavljaju se 174 izlaga a iz Hrvatske, eĹĄke, Bosne i Hercegovine te Slovenije, ime je za dvadesetak premaĹĄen broj proĹĄlogodiĹĄnjih izlaga a.

Na oko 2000 etvornih metara zatvorenog i 5000 m2 otvorenog prostora izloĹžili su sjemenski i sadni materijal, poljoprivredne strojeve i opremu te ĹĄumarsku mehanizaciju, zaĹĄtitna sredstva u poljoprivredi, prehrambene i ekoloĹĄke proizvode, opremu za prijevoz i ambalaĹžu, a odrĹžani su stru ni skupovi i savjetovanja te prezentacije rada strojeva i opreme.

"Uspjeh je rezultat dobre suradnje HGK ŽK Osijek s drugim regionalnim centrima HGK i njihovim kolegama iz drugih zemalja, koji su participirali u troťkovima najma ťtandova i organizirali dolazak izlaga a�, rekao je Saťa Uranjek, direktor Osje kog sajma, a kao primjer dobre suradnje istaknuo je Privrednu komoru iz Tuzle koja je dovela 15 izlaga a koji su s hrvatskim partnerima odrŞali niz poslovnih razgovora.

Goran Flauder

McCANN

POLJOPRIVREDA

Promaknuta Iris Žarkov Štambuk

Sajam u Novom Sadu ulaznica za srbijansko trĹžiĹĄte

Zagreb. Iris Žarkov Štambuk, dosadaťnja zamjenica direktora korisni ke sluŞbe i account direktorica Grupe, imenovana je vrťiteljicom duŞnosti managing direktorice McCann Ericksona Hrvatska, priop ili su iz te agencije. Obnaťa i funkciju McCannova learning officera vode i brigu o stru nom usavrťavanju mladih mccannovaca. B.hr

Predsjednik osje ke komore Zoran Kova evi rekao je kako je od 2000. u organizaciji Komore na novosadskom sajmu predstavljeno 200-tinjak hrvatskih poduze a, od kojih mnoga danas posluju na srbijanskom trĹžiĹĄtu. Za nastup su ove godine zainteresirani ne samo gospodarstvenici te Ĺžupanije nego i tvrtke s podru ja Rijeke, Splita i Pule. IzvrĹĄni direktor Novosadskog sajma Bojan Gaji kazao je da su lani imali oko 300.000 posjetitelja. Zemlja partner ovogodiĹĄnjeg sajma je Portugal. H

Osijek. Županijska komora i ove e godine organizirati nastup hrvatskih poduze a na Me unarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu od 14. do 21. svibnja, a uputit e i sluŞbeni prijedlog da Hrvatska idu e godine bude zemlja partner, istaknuto je u petak u Osijeku na predstavljanju tog sajma.

Tehnobeton dao nove stipendije KADAR PO MJERI U osam godina Tehnobeton je stipendirao 165 u enika, od kojih 108 ve radi u toj tvrtki; unato krizi, nastavljaju podrĹžavati ĹĄkolovanje deficitarnih zanimanja u gra evini

ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji

MIROSLAV BUNI i Predrag Ĺ tromar, generalni direktor Zagorje Tehnobetona i varaĹždinski Ĺžupan, u ĹĄkoli za gra evince

I ove godine, bez obzira na krizu koja je pogodila hrvatsko gospodarstvo, osobito graditeljski sektor, Zagorje Tehnobeton nastavlja projekt stipendiranja u enika koji se odlu e obrazovati za deficitarna zanimanja u gra evinarstvu.

Dosad 165 stipendija

Za budu e zidare, tesare i armira e najve e graditeljsko poduze e sjeverozapadne Hrvatske i jedno od vode ih u Hrvatskoj daje stipendije u iznosu od 600 do 900 kuna mjese no, a podmiruje i troĹĄkove smjeĹĄtaja u u eni kom domu u akovcu onima koji se za to odlu e. Uz to, svake godine nagra uje i naju-

spjeĹĄnije, a moĹžda je najvaĹžnije ĹĄto im se nakon zavrĹĄetka trogodiĹĄnjeg ĹĄkolovanja jam i radno mjesto.

"Bez obzira na sloĹžene prilike, ulaganje u ljudske resurse smatramo nuĹžnim, to viĹĄe ĹĄto smo radno intenzivne djelatnosti. Ulaganje u temeljna zanimanja ulaganje je u budu nost tvrtke jer kriza, kao ĹĄto je doĹĄla, tako e i pro i", kaĹže Miroslav Buni , generalni direktor Zagorje Tehnobetona.

Tijekom osam godina projekta stipendiranja, 165 u enika stipendirano je za deficitarna zanimanja, a od toga ih 108 ve radi u Zagorje Tehnobetonu. Trenuta no 51 u enik poha a trogodiĹĄnji

obrazovni program u akove koj Graditeljskoj ĹĄkoli te varaĹždinskoj Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj ĹĄkoli, a prakti nu nastavu imaju u radionici poduze a koja je napravljena prije dvije godine.

UloĹžili etiri mil. kn

U program stipendiranja Zagorje Tehnobeton utroĹĄilo je gotovo etiri milijuna kuna, a aktivno se uklju ilo i u kampanju "Odaberi svoju ĹĄkolu" kojom se osnovnoĹĄkolcima i njihovih roditeljima predstavljaju srednjoĹĄkolski programi.

"U toj kampanji imamo dosta partnera, ali to su uglavnom institucije, kao ĹĄto su komore, HZZ i druge. Zagorje Tehnobeton jedino je poduze e koje zajedno s nama obilazi sve osnovne ĹĄkole u naĹĄoj Ĺžupaniji, objaĹĄnjava ĹĄto nudi u enicima koji se odlu e ĹĄkolovati za deficitarna zanimanja u graditeljstvu", isti e varaĹždinski Ĺžupan Predrag Ĺ tromar, upozoravaju i da je svako gospodarstvo onoliko kvalitetno koliko ima kvalitetne kadrove.

Ivica Kruhoberec

moja lisnica

SKUPO STUDIRANJE SVE VIŠE NA KREDIT Poja ano zanimanje za financiranje studiranja kreditom lani je zabilježila ve ina banaka pa ove godine planiraju dodatne aktivnosti kako bi privukle studente, ija je urednost pla anja kredita daleko iznad prosjeka ostalih klijenata

Ponedjeljak 7/3/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Sa smanjenjem državnih potpora

studenti se okre u bankama

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > studentski krediti > krediti

14-15

7,41

kunu iznosio je u petak te aj eura; kuna je porasla 0,12 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,30 5,70 kuna iznosio je u petak te aj ameri kog dolara, 1,33 posto manje nego prethodnoga tjedna

kuna iznosio je u petak te aj švicarskog franka, kuna je porasla 1,42 posto prema toj valuti u odnosu na tjedan prije

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

Zbog diskutabilne obrazovne politike kojom nije svima omogu eno školovanje na državnim sveu ilištima bez školarina studenti i njihovi roditelji moraju posezati za kreditima ARHIVA BUSINESS.HR

Kamate i iznos kredita ovise o tome je li rije o dodiplomskom ili poslijediplomskom studiju Smanjenje sudjelovanja države u subvencioniranju troškova školovanja u Hrvatskoj potaknulo je prošle godine trend karakteristi an za zapadne zemlje, prije svega Sjedinjene Ameri ke Države, a rije je o porastu broja odobrenih studentskih kredita koji op enito imaju mali udjel u portfeljima banaka.

U ve ini banaka koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a - Erste banka, Splitska banka, OTP, Vaba i PBZ - kažu da su prošle godine zabilježili porast zanimanja za taj oblik financiranja.

"Takva vrsta kreditiranja postaje sve zanimljivi-

ja, a izravno je povezana s iznosom koji država izdvaja za upis na studije i studentski standard", kažu u Splitskoj banci u kojoj studentski krediti zauzimaju 1,3 posto portfelja i lani su rasli 10 posto u odnosu na 2009. godinu.

Zajmova sve više

"Bude li država smanjivala svoju participaciju, rast e potrebe klijenata", poru uju iz banke te u ovoj godini najavljuju novu ponudu kojom žele privu i studente.

U Erste banci su prošle godine odobrili 7,5 milijuna kuna vrijedne kredite za školovanje, što je

33-postotni porast u odnosu na iznos plasmana i 44 posto prema broju plasiranih kredita. Naime, godinu prije odobrili su 141 kredit vrijedan 5,4 milijuna kuna. Prosje an iznos kredita za školarinu bio je 38.000 kuna.

Isti trend bilježi i OTP banka, gdje porast vrijednosti odobrenih studentskih kredita iznosi ak 450 posto u odnosu na 2009. godinu. Lani je, naime, ukupna vrijednost kredita iznosila 680.000 eura, a prosje an iznos 6500 eura.

Varaždinska banka kredite odobrava u suradnji s jedinicama lokalne sa-

8,62

kune iznosio je u petak te aj britanske funte, 0,22 posto manje nego tjedan ranije

1235,77 bodova iznosila je u petak vrijednost blue chip indeksa Crobex 10

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao Utorak

Ponedjeljak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

mouprave, a prošle su godine odobrili 3,6 milijuna kuna studentskih kredita.

Ukupno je dosad plasirano kredita u vrijednosti 26,8 milijuna kuna. U toj banci kažu da najve i interes bilježe po etkom listopada i studenoga, odnosno po etkom nove akademske godine. Prosje an iznos kredita u Vabi je 40.000 kuna, a maksimalan oko 300.000 kuna.

Studenti uredno pla aju

Kredit se koristi za trajanja studija u jednakim mjese nim tranšama, a visina tranše koja se ispla uje studentu ovisi o mjestu studiranja te iznosi od 500 kuna na podru ju Varaždinske županije do 5000 kuna za studij u inozemstvu.

Kamatna stopa u Varaždinskoj banci iznosi 4,99 posto, a u ostalim bankama od 5,6 do 8 posto.

U Privrednoj banci Za-

greb iznos plasiranih studentskih kredita na razini je iz 2009. godine, s prosje nim rokom vra anja etiri godine i iznosom oko 5000 eura, a kamate i iznos kredita ovise o tome je li rije o dodiplomskom ili poslijediplomskom studiju, odnosno pla anju troškova studiranja.

Banke u ovoj godini najavljuju dodatne aktivnosti kako bi privukle studente jer, isti u, urednost otplate tih kredita daleko je iznad prosjeka koji se odnosi na otplatu ostalih vrsta kredita.

Maksimalan iznos studentskog kredita doseže 40.000 eura i može se ispla ivati u mjese nim tranšama ili jednokratno, rok otplate je izme u jedne i sedam godina, a neke banke nude i dodatnu godinu po eka kako bi studenti mogli sami otplatiti svoj kredit kada se zaposle.

Biljana Star i

40

tisu a kuna iznos je prosje nog kredita za školovanje

4,88 do 8 posto raspon je kamatnih stopa

7

godina najduži je rok otplate studentskih kredita

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus BRIC MP-Bric HR Ilirika Gold Ilirika BRIC

8,80%

16-17

akove ki mlinovi

9,09%

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

+

Luka Rijeka

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> studentski krediti > krediti

Powered by

NAJGORIH 5 FONDOVA 4,12 3,45 3,31 3,30 3,23

MP-Mena HR Erste Adriatic Equity Raiffeisen HR dionice Raiffeisen C. Europe Raiffeisen Balanced

Tjedni pregled

-3,40 -2,04 -1,92 -1,75 -1,66 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - Model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osig. (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Splitska banka

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

ZARA ENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka HPB

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1.265

11.265

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1.119

11.119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osig.)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

JANAF I JDPL ISPALI

AD Plastik, Belje i PBZ u Crobexu

Nakon revizije Komisija za indeks, na sastanku održanom prošli tjedan, na osnovi podataka o trgovanju u razdoblju od 1. rujna 2010. do 18. velja e 2011. iz sastava Crobexa isklju ila je dionice Janafa, Istraturista i Jadropova.

Prve su dvije dionice isklju ene jer nisu ispunjavale uvjet broja dana trgovanja, a dionica Jadroplova jer nije

ispunila kombinirani uvjet prometa i free float tržišne kapitalizacije.

Uvjet za uklju enje u Crobex ispunile su dionice AD Plastika, Belja i Privredne banke Zagreb.

Kako je izviješteno sa Zagreba ke burze, promjena sastava Crobexa dogodit e se nakon završetka trgovine 18. ožujka 2011. godine. Revizija indeksa obavljena je sukladno odredbama Odluke o indeksu Zagreba ke burze od 1. velja e prošle godine. B. St.

NOVE DIREKTIVE

Osiguravatelji se ubrzano pripremaju za Solvency II HRVOJE PAUKOVI , direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, kaže da je prilago avanje Solvency II direktivi i njezinim kriterijima iznimno zahtjevno i složeno SNIMIO HRVOJE KNEZ

Klju ne odredbe direktive odnose se na upravljanje rizicima i revidiranje dosadašnjih zahtjeva za kapitalnom adekvatnoš u industrije definiranih prethodnom direktivom Hrvatski ured za osiguranje najavio je osnivanje radne grupe za Solvency II, koja e se radi usvajanja odredbi te direktive i prilagodbe osiguravatelja i reosiguravatelja kreirati u suradnji s Hanfom i Hrvatskim aktuarskim društvom.

Stupa na snagu 2013.

"Primjena Solvency II direktive tema je koja zaokuplja sve europske i hrvatske osiguravatelje, a s obzirom na složenost procesa, razumljivo je da su hrvatski osiguravatelji zainteresirani za dodatnu edukaciju veza-

nu uz tu direktivu", kazao je direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Paukovi .

Radna bi grupa društvima trebala olakšati provedbu zahtjevnog procesa primjene Solvency II direktive te utvrditi nužne prilagodbe i razlike u odnosu na trenuta ni zakonski okvir.

Klju ne odredbe direktive odnose se na upravljanje rizicima i revidiranje dosadašnjih zahtjeva za kapitalnom adekvatnoš u industrije definiranih prethodnom direktivom Solvency I. Novu direktivu Europska je unija usvojila 2009. godine s obvezom pune primjene od sije nja 2013. godine, a primjenjuje se na cijelu industriju te postavlja vrš a pravila i zahtjeve za kapitalnom adekvatnoš u i procesom upravljanja rizicima društava radi zaštite osigu-

ranika i korisnika osiguranja te sprje avanja poreme aja na tržištu osiguranja.

Slovenska iskustva Na prošli tjedan organiziranoj radionici "Provedbe pete kvantitativne studije utjecaja - iskustva Slovenije" svoje iskustvo s pripremom tržišta osiguranja za novu regulativu te o potrebnim aktivnostima za provo enje studije QIS 5 s polaznicima su podijelili gosti iz Slovenskoga zavarovalnog društva, Zavarovalnice Triglav i Slovenskog aktuarskog društva.

Slovenija je radnu grupu za Solvency II osnovala još 2007. godine, a ine je 14 lanova Udruženja osiguravatelja Slovenije, tri podružnice stranih osiguravatelja, dva reosiguravatelja te jedan mirovinski fond.

Biljana Star i

REZERVACIJE

OTP banci 88 milijuna dolara

Ma arska banka OTP Bank priop ila je u petak da je u 2010. zabilježila 22-postotni pad neto dobiti u odnosu na godinu prije zbog visokih troškova osiguranja od rizika i novog ma arskog bankovnog poreza koji je znatno nagrizao rezultate banke u etvrtom tromjese ju. Tako je neto dobit banke u razdoblju od listopada do prosinca 2010. potonula na 17,18 milijardi forinti (87,96

milijuna dolara) sa 20,28 milijardi u istome razdoblju godinu prije. Unato znacima gospodarskog oporavka, OTP nije uspio sniziti troškove osiguranja od rizika ispod razina zabilježenih u 2009. godini. Udjel nenapla enih zajmova porastao je na 13,7 posto na kraju 2010. sa 9,8 posto godinu dana prije, odnosno 13,2 posto potkraj rujna prošle godine. Izdvajanja za nenaplativa potraživanja dosegnula su u 2010. godini 273,14 milijardi forinti, 11 posto više nego u 2009. godini. B.hr

MMF dram upozorio: H biti još skup RAST POTRAŽNJE ZA MESOM I MLIJEKOM Globalni indeks hrane, koji sastavlja i prati FAO, u velja i je ponovno sko io, a rast cijene zabilježile su sve kategorije hrane osim še era Rekordno visoke cijene hrane mogu postati samo još više jer se potrebne koli ine koje bi zadovoljile potražnju ne e mo i proizvesti još nekoliko godina, poru ili su u petak iz Me unarodnoga monetarnog fonda (MMF). Rastu i prihodi ku anstava u razvijenim zemljama pogurali su potražnju za mesom i mlije nim prera evinama, što podrazumijeva i višu potražnju za žitaricama i stokom. Rastu a potražnja za biogorivom i nepovoljni vremenski uvjeti mogu samo negativno djelovati na strani ponude, smatraju analiti ari MMF-a.

"Nakon nekog vremena može se o ekivati rast ponude kao odgovor na visoke cijene, kao što je to bio slu aj u posljednjim desetlje ima.

Nažalost, to vrijeme e se prije ra unati u godinama nego mjesecima", stoji u MMF-ovu specijaliziranom asopisu, kako prenosi Bloomberg.

Še er jedini stagnirao Globalni indeks hrane, koji sastavlja i prati FAO, u velja i je ponovno sko io, a rast cijene zabilježile su sve kategorije hrane osim še era. Rast cijena hrane aktivirao je po-

BROJKA

60

razli itih društvenih nemira i nereda prošle su godine uzrokovale cijene hrane, od Haitija do Egipta

VE IMAJU UPRAVITELJA

Transadria pred ste ajem

Trgova ki sud u Rijeci prošli je tjedan obavijestio Transadriju o pokretanju prethodnog postupka za utvr ivanje uvjeta za otvaranje ste ajnog postupka, izviješteno je sa Zagreba ke burze. Imenovan je i privremeni ste ajni upravitelj te za 19. travnja ove godine zakazano ro ište radi izjašnjavanja o prijedlogu

za otvaranje ste ajnog postupka. Prijedlog pokretanja ste ajnog postupka podnijeli su u velja i predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske u ime šezdesetak zaposlenika Transadrije kojima nije ispla ivana pla a. S prijedlogom o ste aju sudu su predani i ugovori o radu, obra uni pla a te izjave o neispla enim pla ama radnicima, a Uprava Transadrije bila je neugodno iznena ena tim potezom kazavši kako je na pomolu rješenje za izlaz iz teške situacije. B. St.

ramati no o: Hrana e kuplja liti ki nemir u sjevernoj Africi, posebice smjena vlasti u Egiptu i Tunisu, najve im kupcima žita.

"Postoji rizik da aktualni vrhunac cijena hrane potraje dulje od onoga iz 2007./2008. godine", smatra Luke Mathews, robni strateg Commonwealth Banka of Australia. Svoju tvrdnju brani injenicom da je ovaj put na rekordno visoke razine sko ila sva roba, pa e i ulaga ima trebati više vremena da povrate povjerenje u robni sektor.

Bum cijene kukuruza Terminski ugovori na kukuruz poskupjeli su nevjerojatna 92 posto u posljednih godinu dana, nakon što je porasla potražnja za sto-

kom i etanolom u Sjedinjenim Ameri kim Državama.

Cijene žitarica istodobno su porasle za 65 posto, nakon teške suše u Rusiji koja je dovela do zabrane izvoza. MMF smatra da e nedostatak padalina i u ovoj godini smanjiti zalihe kukuruza u SAD-u, a poplave u Aziji nepovoljno utjecati na zalihe riže.

Ukupna globalna zaliha svih žitarica prije sljede e žetve tako bi mogla biti smanjena za 13 posto, što bi bio prvi pad od 2007. godine. Rast cijena hrane samo je u prošloj godini prouzro io 60 nereda od Haitija do Egipta, a rastu a potražnja i dalje e uzrokovati izolirane slu ajeve nedostatka hrane i rast inflacije u razvijenim zemljama.

Nikola Su ec

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Trgovanje na Zagreba koj burzi u petak bilo je po mnogo emu uspavano i siromaĹĄno, a titulu dnevnog pobjednika zasluĹžila je dionica Ericssona Nikole Tesle. Tom je dionicom ostvaren promet od 1,3 milijuna kuna, ime je zauzela drugu najlikvidniju poziciju. Ericsson je sko io 1,68 posto i zavrĹĄio na cijeni od 1629,99 kuna. NajviĹĄa dnevna cijena iznosila mu je ak 1635 kuna.

Ina-industrija nafte d.d.

Ericsson Nikola Tesla HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic grupa Privredna banka Zagreb Belje Adris grupa Dalekovod Ingra Jadroplov d.d.

Adris grupa Dom holding Konzum Uljanik plovidba Atlantska plovidba d.d. uro akovi holding Kon ar - elektroindustrija AD Plastik KraĹĄ, prehrambena industrija HUP - Zagreb Luka Rijeka KaĹĄtelanski staklenici Zagreba ka banka Podravka prehrambena industrija d.d.

Istraturist Umag d.d.

Luka Plo e Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Petrokemija Tvornica sto ne hrane Viadukt Razvitak d.d.

Slatinska banka Quaestus nekretnine Kon ar EuroplantaĹže d.d. za proizvodnju i usluge Zvijezda Croatia osiguranje d.d.

Ledo Tankerska plovidba Tisak Valamar grupa Transadria Slobodna Dalmacija Institut IGH Podravska banka LoĹĄinjska plovidba HTP Kor ula akove ki mlinovi Adriatic Croatia International Club d.d.

Maistra Saponia Hidroelektra niskogradnja Vupik Lav evi Zlatni otok Veterina d.d.

HGspot Riviera Pore SN holding BC institut Fima validus Tekstilpromet Finvest Corp Kreditna banka Zagreb Industrogradnja d.d.

Dukat Franck prehrambena industrija Slavonski zatvoreni investicijski fond Sun ani Hvar Rabac, ugostiteljstvo i turizam Jadran kapital d.d. zatvoreni investicijski fond Kon ar Dioki d.d.

BeliĹĄ e OT-optima telekom d.d.

Drvna industrija Žitnjak Koka Magma d.d.

Puljanka Karlova ka banka Kutjevo

+ Jedan od najve ih gubitnika u petak na ZSE-u bila je dionica zagreba kog HUP-a, ĹĄto je pomalo i o ekivano uzme li se u obzir rast koji je ta dionica odradila ranijih dana.

HUP je pao nemalih 3,04 posto i zavrĹĄio na cijeni od 1280 kuna. Na tu je dionicu potroĹĄeno samo neĹĄto viĹĄe od 200.000 kuna, a vlasnike je u rasponu cijene od 1280 do 1301 kune promijenilo 160 dionica.

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,660.00 1,603.01 283.75 783.05 668.01 96.20 268.80 250.00 14.04 147.03 310.00 47.01 210.00 642.00 742.00 39.00 541.00 123.50 433.98 1,280.00 235.00 4,120.00 251.49 316.48 280.00 1,430.00 425.00 147.70 7,400.00 260.00 55.00 113.60 54.49 1,220.00 745.00 3,890.00 6,000.00 6,200.00 1,385.00 180.00 47.32 1,045.00 30.50 2,088.00 400.00 141.00 88.69 3,500.00 3,235.00 61.00 150.00 149.00 83.06 200.00 101.00 62.65 16.07 217.00 159.00 260.03 8.83 450.00 115.00 165.00 502.00 550.00 869.00 26.07 30.49 101.33 22.00 1,168.99 78.00 629.07 31.88 90.00 134.92 248.99 24.02 53.50 77.03 31.59

3,680.00 1,635.00 287.00 794.00 684.00 98.90 269.70 258.25 14.50 155.40 310.00 50.00 213.90 662.00 752.40 42.97 560.00 126.99 434.97 1,301.00 249.90 4,287.00 251.60 324.83 298.96 1,470.00 433.00 150.00 7,400.00 265.00 55.00 113.70 54.49 1,258.00 745.00 3,929.50 6,001.00 6,240.00 1,398.78 180.07 47.32 1,100.00 31.00 2,100.00 400.00 148.00 89.00 3,500.00 3,235.00 62.94 150.00 152.00 83.51 218.99 101.00 66.30 16.51 217.00 159.00 260.03 9.44 450.00 115.00 165.00 502.00 550.00 869.00 26.09 30.49 101.33 22.22 1,169.00 78.00 629.07 32.28 90.00 134.92 248.99 24.02 53.50 77.03 31.59

3,670.01 1,629.99 287.00 793.00 684.00 97.74 269.70 252.00 14.15 150.00 310.00 50.00 213.90 659.00 747.00 39.31 555.00 126.99 434.97 1,280.00 246.00 4,122.01 251.60 322.39 281.00 1,430.00 433.00 149.06 7,400.00 265.00 55.00 113.70 54.49 1,258.00 745.00 3,929.50 6,000.00 6,240.00 1,398.78 180.00 47.32 1,045.00 31.00 2,090.00 400.00 148.00 89.00 3,500.00 3,235.00 61.00 150.00 152.00 83.06 218.99 101.00 66.30 16.08 217.00 159.00 260.03 9.44 450.00 115.00 165.00 502.00 550.00 869.00 26.07 30.49 101.33 22.00 1,169.00 78.00 629.07 32.26 90.00 134.92 248.99 24.02 53.50 77.03 31.59

0.55% 1.68% 1.06% 1.65% -0.73% 0.56% 0.28% -1.18% 0.35% -2.28% 1.26% -0.02% 0.56% 1.38% 0.81% 0.79% 0.22% 1.59% 2.79% -3.04% -1.20% 0.54% 0.64% 1.67% 0.36% -2.39% 1.88% -0.29% 0.00% 1.92% -5.17% 1.52% 31.24% 0.16% 0.68% 2.92% -4.75% 0.65% 0.99% 2.27% -5.36% -19.61% 1.61% 0.05% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% -6.22% 4.83% -2.28% 4.28% 26.25% -3.00% -8.11% -6.75% -0.63% 3.79% 1.51% 0.00% -0.09% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% -0.04% 5.14% -8.71% 4.76% 3.45% 0.00% 8.45% 1.61% -30.76% -12.95% 1.63% 0.04% 18.89% 9.90% 0.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,12%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

890 838 4,012 1,382 1,516 10,031 3,009 3,139 44,108 3,576 1,710 10,597 2,392 677 563 10,223 647 2,307 515 160 791 39 618 443 472 89 180 447 9 213 1,000 483 1,000 42 70 10 6 5 20 150 540 23 809 10 50 136 200 5 5 254 100 88 146 50 100 139 520 37 50 29 750 15 58 40 12 10 6 160 108 29 117 2 27 3 43 15 9 4 20 5 1 1

3,265,500.97 1,357,110.21 1,146,114.86 1,095,352.50 1,015,848.06 974,890.13 809,144.38 799,365.46 626,589.41 540,075.05 530,100.00 517,015.26 503,974.26 444,771.68 421,448.37 416,195.07 351,249.29 287,898.06 223,832.40 205,210.00 192,014.19 162,800.85 155,435.82 142,162.61 136,250.27 129,986.09 76,532.66 66,720.16 66,600.00 55,976.47 55,000.00 54,883.80 54,490.00 52,781.64 52,150.00 39,211.00 36,001.01 31,158.00 27,793.56 27,001.75 25,552.80 25,135.00 24,890.03 20,920.99 20,000.00 19,211.00 17,764.36 17,500.00 16,175.00 15,558.50 15,000.00 13,172.67 12,170.75 10,236.89 10,100.00 9,160.25 8,435.84 8,029.00 7,950.00 7,540.87 6,870.61 6,750.00 6,670.00 6,600.00 6,024.00 5,500.00 5,214.00 4,174.18 3,292.92 2,938.57 2,595.56 2,337.99 2,106.00 1,887.21 1,374.66 1,350.00 1,214.28 995.96 480.40 267.50 77.03 31.59

36,700.10 2,170.58 23,502.00 2,644.10 13,047.14 802.98 1,829.67 578.04 106.12 245.50 2,980.93 373.36 4,856.14 382.22 1,042.45 127.25 1,427.53 533.31 597.48 603.36 1,471.20 468.23 16,114.58 1,747.35 1,313.67 318.34 600.43 498.03 100.28 121.06 116.77 104.49 122.90 244.29 330.97 393.96 1,845.59 1,373.86 876.17 429.59 297.91 30.05 161.85 331.43 267.50 98.04 38.04 367.50 359.28 667.60 98.78 94.83 125.04 104.72 36.12 122.31 5.31 792.81 432.48 43.29 25.50 36.83 71.04 307.81 227.10 1,650.00 371.21 87.24 222.91 102.57 17.42 71.81 315.28 732.43 90.98 24.89 27.75 224.89 117.08 56.47 0.83 180.90

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 1,181.00 253.10 657.10 461.06 54.00 242.21 217.00 13.52 124.01 286.07 27.87 145.00 533.13 705.00 22.36 430.00 80.21 327.04 1,115.16 161.54 612.00 200.00 240.00 280.00 1,160.03 290.00 105.50 7,000.00 190.00 55.00 98.00 41.52 975.00 740.00 2,851.00 4,502.00 4,720.12 1,140.00 135.00 28.00 1,002.01 20.01 1,106.00 400.00 121.00 57.00 2,950.00 2,200.00 51.00 105.25 120.00 41.77 161.10 50.00 54.51 16.07 140.00 91.00 180.00 5.00 331.00 85.00 115.00 292.00 251.00 655.38 15.15 25.00 65.10 16.00 909.99 70.00 420.00 25.00 90.00 76.10 183.12 23.01 45.00 59.07 23.11

3,680.00 1,777.00 332.84 829.99 708.00 118.99 318.99 390.00 40.20 190.30 373.00 58.98 225.50 675.00 1,044.18 52.00 594.99 146.00 497.02 1,695.00 255.00 4,990.00 289.98 355.00 395.00 2,093.00 507.77 184.73 8,000.00 349.94 58.00 132.37 87.00 2,450.00 745.00 4,400.00 6,299.00 6,900.00 1,615.00 274.95 52.00 3,290.00 64.98 2,900.00 430.00 173.00 132.00 4,000.00 3,517.00 76.00 189.38 239.00 145.00 275.00 150.00 78.13 44.50 259.65 245.00 300.00 29.01 600.08 136.00 180.00 598.00 550.00 944.00 34.96 36.50 111.00 25.00 2,198.00 127.30 631.00 44.80 129.99 163.85 300.00 69.90 70.00 80.50 39.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,88 64,00 315,00 36,47 11,81 5,19 157,10 4,50 83,00 0,71 9,75 10,01 325,00 14,30 236,05

61,50 64,00 321,00 37,99 12,17 5,25 161,10 4,50 84,50 0,71 9,77 10,30 329,00 14,35 240,00

61,00 64,00 317,00 37,99 12,00 5,22 160,00 4,50 84,50 0,71 9,77 10,30 325,00 14,30 240,00

61,09 64,00 317,58 37,83 11,97 5,20 159,79 4,50 83,87 0,71 9,77 10,11 326,09 14,31 237,92

MPD AD CELINAC 0,20 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 85,00 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD 0,60 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 37,01 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,65 VETERINARSKO STOCARSKI CENTAR AD BANJA LUKA 0,30 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 36,49 ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 0,61 TRZNICA AD BANJA LUKA 1,45

0,21 85,00 0,61 37,03 1,68 0,30 36,50 0,63 1,45

0,21 85,00 0,61 37,02 1,68 0,30 36,49 0,63 1,45

0,21 0,85 0,60 0,37 1,67 0,30 0,36 0,62 1,45

33,74 33,82 30,21 93,00 97,00 3,00 41,51 40,50 33,25 80,11 5,67 21,49

35,00 35,53 30,30 93,00 97,00 3,00 41,51 40,51 33,31 81,01 5,80 21,50

33,74 34,03 30,21 93,00 97,00 3,00 41,51 40,51 33,25 81,00 5,70 21,50

33,88 35,10 30,23 93,00 97,00 3,00 41,51 40,50 33,25 80,83 5,72 21,50

-2,20 % -4,22 % -4,10 % 0,00 % 0,00 % -4,46 % -2,10 % -0,47 % -0,36 % 1,15 % 0,35 % 0,99 %

495,00 504,00 8.850,00 32.499,00 4.001,00 3.051,00 2.127,00 1.000,00 84,40 93,40 5.000,00 80,00 88,80 220,00 10.000,00

501,00 522,00 9.075,00 33.000,00 4.100,00 3.120,00 2.249,00 1.020,00 85,00 93,75 5.010,00 81,00 89,20 220,00 10.000,00

497,00 516,00 9.003,00 32.858,00 4.035,00 3.090,00 2.173,00 1.015,00 84,52 93,58 5.003,00 80,31 88,90 220,00 10.000,00

496,83 515,20 9.002,54 32.857,80 4.035,29 3.089,85 2.172,93 1.015,08 84,52 93,58 5.003,09 80,44 88,90 220,00 10.000,00

-0,60 % 1,38 % 1,74 % 5,15 % 0,45 % -0,03 % 2,74 % 2,22 % -0,15 % -0,02 % -3,90 % -1,10 % -0,12 % 0,00 % -9,07 %

3.700,00 4.400,00 140,00 3.700,00 28.324,00 87,50 6.150,00 4.100,00 544,00 590,00 3.440,00

3.750,00 4.460,00 146,00 3.714,00 28.325,00 87,50 6.150,00 4.150,00 548,00 593,00 3.450,00

3.743,75 4.422,65 140,40 3.701,18 28.324,85 87,50 6.150,00 4.115,13 545,88 590,70 3.445,56

3.743,75 4.422,65 140,40 3.701,18 28.324,85 53,83 6.150,00 4.115,13 545,88 590,70 3.445,56

LJUBLJANSKA BURZA KRKG CICG SALR KDHR GRVG KDIR MELR ITBG TLSG NF1N INDGL KBMR HDOG LKPG PETG

KRKA CINKARNA CELJE SALUS KD GROUP GORENJE KD ID MERCATOR ISTRABENZ TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S INFOND GLOBAL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR HELIOS LUKA KOPER PETROL

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K NAMA KUMANOVO Poštanska štedionica a.d. Beograd

TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ZLATARA RUBIN SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA

780.792,31 61.440,00 24.771,00 18.915,86 18.895,74 18.044,34 17.098,00 16.560,00 14.929,50 14.633,98 12.717,00 12.688,79 11.413,00 10.803,65 9.279,75

-17,60 % 914862 1,19 % 100000 7,02 % 60000 0,05 % 91366 0,60 % 13694 50,00 % 30750 -2,69 % 20300 7,16 % 11568 0,00 % 4057

188.461,58 85.000,00 36.293,00 33.822,64 22.936,40 9.225,00 7.408,27 7.220,05 5.882,65

231955 216955 217624 14474 12219 323895 2285 1992 1600 237 3087 736

7.859.241,70 7.614.984,33 6.577.892,60 1.346.082,00 1.185.243,00 971.685,00 94.850,35 80.681,30 53.206,00 19.156,92 17.650,77 15.822,80

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TPLF ALK RZLE KMB MPT RMDEN09 ZLRB TNB TEL GRNT SBT

12781 960 78 500 1579 3467 107 3680 178 20568 1302 1255 35 755 39

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO AGBN KMBN AIKB MTBN IMLK ENHL A2014 A2012 UNBN A2015 A2013 NAMA PSBN

1,63 % 1,59 % 0,63 % 0,00 % -1,56 % 0,10 % -0,62 % 0,45 % 0,60 % 0,42 % 0,21 % 1,48 % 1,55 % 0,00 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1C FBIHK1E FBIHKD FBIHKC NPRFRK2 FBIHK1A FBIHK1B JPESR FDSSR ENISR BHTSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA MPDR-R-A RSDS-O-C HEDR-R-A RSRS-O-C TLKM-R-A VSCE-R-A RSRS-O-D ELDO-R-A TRZN-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 7/3/2011

88390 43.915.241,00 57659 29.705.738,00 1251 11.262.175,00 192 6.308.698,00 929 3.748.786,00 1140 3.522.429,00 1224 2.659.668,00 1579 1.602.810,00 18870 1.594.940,80 12640 1.182.872,00 230 1.150.710,00 14151 1.138.340,00 12400 1.102.305,20 4986 1.096.920,00 106 1.060.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -1,45 % 0,51 % -1,13 % -0,35 % 3,00 % -1,69 % 0,00 % 0,39 % 0,35 % 1,84 % 1,34 %

296 117 3445 130 13 6675 56 76 501 300 45

1.108.150,00 517.450,00 483.668,00 481.154,00 368.223,00 359.343,87 344.400,00 312.750,00 273.485,00 177.210,00 155.050,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Nova kred. b. Maribor +1,48% Ik banka +1,41% Aerodrom Nikola Tesla +1,38% Telekom Slovenije +0,6% Telekom Srpske +0,65%

Krka

Toplifikacija Skopje Mercator Bosnalijek Eelktrop. Sarajevo Komer. banka Skopje

+

Powered by

business.hr

-1,45% -0,62% -0,48% +0,36% -0,35%

Gorenje

+1,63 -1,56 Zahvaljuju i dobrim financijskim rezultatima prema kojima je Krka u 2010. zaradila 170,99 milijuna eura dobiti, cijena te dionice sko ila je u petak na Ljubljanskoj burzi 1,63 posto te je zadnja zabilježena iznosila 61 euro.

S prometom od 780.800 eura bila je daleko najlikvidnije izdanje na burzi, a tijekom dana cijena se kretala u rasponu od 60,88 do 61,5 eura. Slovenski indeks SBI TOP prekinuo je crnu seriju i tjedan zaklju io plusom od 0,42 posto popevši se na 814,14 bodova.

Padom cijene od 1,56 posto istaknula se dionica velenjskog proizvo a a bijele tehnike, iji se promet u petak zadržao ispod 20.000 eura.

Posljednja cijena te dionice tako je iznosila 12 eura, dok je najniža po kojoj se tijekom dana trgovalo iznosila 11,81 euro. Iz kompanije su tijekom dana izvijesiti o imenovanju novog lana uprave Marka Mrzela koji e biti zadužen za financije. Mrzelov mandat prestaje s istekom mandata uprave 18. lipnja 2013. godine.

REGIONALNI INDEKSI +0,42% BIRS +0,99% 814,14 1.025,10 Belex15 +1,57% FIRS +0,35% 770,42 1.854,86 Belexline +1,11% MBI10 +1,05% 1.439,36 2.635,60 MONEX20 SASX10 +0,33% 13,639.66 -0,01% 1.094,58 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,52% Stanje petak 4. ožujka 2011.

1.073,72 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,66% -0,16% 2.781,93 BUX +0,04% 22.820,85 +0,82% -0,28% -0,28% ATX 2.857,74 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,38% petak 4. ožujka 2011.

FTSE100 5.988,13

DAX 7.248,63

CAC40

4.048,48

MICEX 1,766.10

AMERI»KI INDEKSI +1,59% S&P500 +1,72% 12.258,20 1.330,97 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,84% etvrtak 3. ožujka 2011.

2.798,74 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

O

d ukupno 93 fonda, 61 je protekloga tjedna zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -3,40 posto do +4,12 posto, a 20 fondova ostvarilo je porast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost porasla za 4,12 posto, a slijedi ga NFD Aureus BRIC s porastom od 3,45 posto. Najve i pad kod dioni kih fondova protekloga tjedna zabilježio je fond MP Mena HR kojem je vrijednost smanjena za 3,40 posto, a slijedi ga Erste Adriatic Equity s padom od 2,04 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je ZB global koji je ostvario porast vrijednosti od 0,63 posto, a slijedi ga HIbalanced s porastom od 0,55 posto. Najve i pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond Raiffeisen Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,66 posto, a iza njega je Erste Balanced s padom od 1,52 posto. Najve i dobitnik kod obvezni kih je Capital One (+0,25 posto), slijedi ga Raiffeisen Bonds (+0,10 posto), a najve e padove u toj su skupini zabilježili OTP euro obvezni ki (-0,39 posto) i HPB Obvezni ki (-0,31 posto). PBZ Bond tjedan je završio bez promjene. Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,13 posto. Od po etka godine najuspješniji dioni ki fond je Erste Total East kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 8,39 posto. Kod mješovitih fondova vode i je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 8,19 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fonova najuspješniji su OTP euro obvezni ki (+1,52 posto) i Raiffeisen Cash (+0,59 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

$ kn

kn

kn

kn

kn

kn kn kn kn

kn

kn kn

kn

151,9253 27,9008 14,9565 342,3188 164,1517 47,8278 98,5243 113,3629 7,5482 105,7100 8,6334 11,4666 108,7200 115,4389 136,2600 75,2589 83,7380 325,2304 5666,4800 44,1890 72,8021 58,9200 54,4278 109,8100 108,6685 97,5846 13,2103 50,1042 116,7737 45,1450

2,27 1,80 1,70 1,65 1,30 1,21 1,20 1,16 1,08 1,06 1,03 1,00 0,94 0,89 0,72 0,72 0,71 0,70 0,66 0,66 0,61 0,61 0,60 0,59 0,54 0,50 0,48 0,47 0,39 0,35

8,26 -5,74 3,77 -8,51 -2,80 6,60 0,73 -8,31 5,07 -0,38 3,11 7,53 5,74 -8,66 2,90 5,88 -1,51 -0,53 5,74 21,55 6,86 -2,06 -14,93 7,03 25,63 3,72 2,12 -0,10 6,44 -2,68

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,39 3,92 3,45 2,98 6,35 3,99 5,26 1,16 3,38 0,88 9,02 1,01 6,83 2,33 8,35 3,61 3,16 2,77 3,60 3,18 3,63 3,20 3,78 7,42 1,12 3,50 8,06 3,42 1,62 10,36

03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011

DIONI KI FONDOVI NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus BRIC Platinum Global Opportunity MP-Bric HR Ilirika JIE AC Rusija NFD Aureus Global Developed Ilirika BRIC KD Nova Europa ZB BRIC+ HI-growth KD Energija ZB euroaktiv NFD Aureus New Europe ZB trend HPB Titan Platinum Blue Chip MP-Global HR Poba Ico Equity OTP indeksni PBZ I-Stock Raiffeisen Emerging M. Ilirika Azijski tigar Raiffeisen World VB CROBEX10 HPB WAV DJE KD Prvi izbor VB High Equity OTP Europa Plus ST Global Equity

35,64 -1,83 25,46 2,91 3,22 13,89 6,58 1,14 17,07 7,55 6,15 19,02 7,21 -5,67 6,11 9,44 3,22 11,92 1,94 16,86 17,20 5,10 -9,06 9,95 21,26 10,56 9,22 4,82 6,34 -6,81

25,56 0,04 16,24 0,10 -2,56 12,12 3,12 13,64 19,43 N/A 2,66 14,72 7,04 -3,72 7,99 8,97 1,38 16,39 -3,79 6,86 17,06 2,90 -1,68 12,25 9,02 15,69 10,62 -0,67 11,23 -13,03

19,09 -13,83 -6,96 -5,09 8,11 -16,89 -0,28 11,43 -7,98 N/A -1,61 14,59 1,23 6,36 3,77 -7,56 -5,45 -7,20 -14,59 -22,56 -8,37 -15,22 -14,86 1,27 7,70 -0,70 3,52 -18,29 10,05 -7,39

3,38 -3,53 5,56 -7,86 -4,29 2,80 0,95 -5,24 3,17 -0,83 -0,11 5,21 4,47 -5,71 0,35 3,30 -1,32 1,42 1,99 5,18 4,62 -4,27 -12,30 4,46 5,74 0,49 1,65 0,75 4,01 -2,93

29,409 8,801 10,570 7,688 94,969 10,798 58,168 34,803 22,248 106,594 67,656 9,932 237,607 9,890 189,907 10,365 8,378 5,937 6,219 150,342 245,179 29,124 6,850 41,360 9,224 14,916 5,819 12,895 10,208 13,317

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced Ilirika JIE Balanced HI-balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global KD Balanced ST Aggressive C-Premium AC G Balanced EM ST Balanced OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Erste Balanced Allianz Portfolio HPB Global PBZ Global fond Agram Trust Raiffeisen Balanced

kn

kn

kn kn kn

kn kn

kn kn kn kn

117,4203 147,4786 10,2336 82,0129 150,7700 8,4139 67,7176 5,7030 11,0887 172,2674 116,4174 110,0300 124,6800 116,8843 101,6561 110,0829 71,1746 157,4000

1,11 0,97 0,63 0,56 0,38 0,36 0,28 0,28 0,07 0,05 -0,01 -0,01 -0,02 -0,05 -0,14 -0,38 -0,57 -0,65

8,05 -1,49 2,75 -5,85 4,09 3,37 6,15 3,91 -0,26 1,98 10,66 2,53 9,30 4,22 5,80 9,58 7,31 3,89

1,63 3,49 4,82 -0,38 4,68 3,28 5,27 6,84 1,82 -3,02 5,68 2,75 6,99 6,55 -0,38 11,48 4,84 3,42

-10,08 1,33 3,89 -0,46 7,66 2,91 -0,90 -4,62 3,92 -9,14 1,24 N/A 4,77 11,47 -4,36 7,43 -0,34 3,29

2,14 7,90 0,26 -4,19 4,34 -3,31 -6,90 -12,84 5,30 6,90 2,96 N/A 0,09 9,00 0,30 5,64 -0,66 5,47

3,82 -2,79 -0,20 -3,36 2,15 0,49 3,81 1,97 -1,40 0,90 8,19 1,53 2,05 1,48 3,91 5,39 1,78 1,42

12,293 42,610 70,535 14,469 711,728 7,074 2,765 12,905 14,801 11,785 40,677 202,811 106,821 7,862 93,134 304,105 14,471 315,386

8,84 5,11 9,02 4,63 9,67 5,13 5,45 4,08 2,00 8,15 5,22 0,99 10,12 1,81 5,41 9,47 2,65 8,52

03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011

kn

11,4511 131,0900 163,5229 128,8045 176,4500 130,4047 159,2400 126,1605

0,12 0,07 0,05 0,05 0,04 0,04 -0,02 -0,02

1,05 0,74 0,86 1,27 1,30 0,62 0,11 1,14

1,30 1,17 3,07 2,39 1,79 1,10 -0,52 0,93

5,11 6,33 8,57 4,18 7,43 5,83 3,58 4,83

1,51 4,36 8,05 4,97 6,69 4,50 4,93 4,39

0,71 0,59 0,98 1,52 1,15 0,65 0,08 1,31

7,403 285,000 56,097 16,828 506,141 133,907 203,654 20,025

9,02 7,75 6,35 5,22 8,77 7,98 9,67 5,41

03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011

kn kn kn kn

kn kn kn kn $ kn kn

kn kn

kn

100,1006 102,7645 123,1464 163,4809 126,4123 145,8200 139,2300 139,3586 135,9347 124,9954 117,7938 11,3830 10,7362 108,9906 132,9807 140,3709 132,8865

0,06 0,05 0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

N/A 0,27 0,73 0,59 0,54 0,82 0,61 0,69 0,55 0,35 0,75 0,63 0,68 0,59 0,50 0,39 0,68

N/A 1,08 1,30 1,22 1,11 1,74 1,47 1,35 1,45 0,65 1,61 1,32 1,47 1,38 1,06 0,92 1,45

N/A 1,85 2,61 2,21 3,31 3,56 3,39 2,68 3,09 1,96 3,29 3,22 3,27 3,31 2,51 2,30 3,23

N/A 1,72 4,09 4,74 4,34 4,81 4,36 4,56 4,37 3,86 5,04 5,47 4,15 4,87 6,26 3,25 5,39

0,10 0,21 0,56 0,43 0,38 0,59 0,40 0,51 0,38 0,29 0,53 0,45 0,46 0,40 0,33 0,29 0,48

5,000 7,225 135,795 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 40,864 182,905 135,288 49,282 175,352 1065,284 143,867 253,105

0,10 1,59 5,19 10,61 8,61 8,02 7,75 7,44 7,17 5,89 3,33 2,43 1,75 1,81 11,93 10,61 5,41

03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011 03.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative Erste Bond Capital One OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond ZB bond HPB Obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Certus Cash Platinum Cash OTP nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Nov ani fond ZB europlus HPB Nov ani

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 7/3/2011

LIBIJSKI EFEKT

Nafta ne pada ispod 115 dolara

Nastavak ovotjednih žestokih sukoba izme u opozicije i Gadafijevih pristaša u Libiji ponovno je cijenu sirove nafte na svjetskom tržištu potjerao do zabrinjavaju ih visina.

Potkraj ovoga tjedna barel sirove nafte na londonskom tržištu (brent crude) stajao je 115,86 dolara za "future" ugovore, odnosno za isporuke u travnju, a ono što po-

sebno zabrinjava jest konstantan rast koji traje ve više od tri tjedna, bez naznaka smirivanja ili pada jer se nemiri u toj sjevernoafri koj zemlji, koja u svjetskom izvozu nafte sudjeluje s oko dva posto i koja je zbog sukoba smanjila proizvodnju za 50-ak posto, dodatno zaoštravaju.

Nemirno je i nestabilno u susjednim zemljama i na Bliskom istoku, što uza strahovanje od širenja nemira na ostale zemlje, a posebno na Saudijsku Arabiju, samo po-

goduje daljnoj nestabilnosti i lošim prognozama na tržištu sirove nafte u sljede em tjednu.

I cijena barela na ameri kom tržištu, preciznije na newyorškoj robnoj burzi (Nymex) i teksaškom spot tržištu (WTI), proteklih je dana prvi put nakon drasti nog skoka cijena nafte s po etka 2008. godine prešla 100 dolara, što se, osim situacije u Africi i na Bliskom istoku, pripisuje znatnijem padu redovitih rezervi nafte u SAD-u i dodatnom rastu

potražnje.

U petak je u jutarnjim satima na newyorškoj burzi barel nafte prodavan za 102,81 dolar za travanjske isporuke, a u Teksasu po 101,91 dolar, što je rast od oko 28 posto u odnosu na prošlu godinu, ime je opet potvr ena nervoza ulaga a. Cijena barela na OPEC-ovu tržištu (tradicionalna OPEC-ova "košarica") bilježi isti trend rasta, a u etvrtak je iznosila 110,48 dolara.

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

Slabi prometi ponovno spustili oba Crobexa POVRATAK LETARGIJE Na Zagreba koj je burzi prošli tjedan na dionice potrošeno samo 100 milijuna kuna, a samo su dvije dionice zabilježile tjedni promet ve i od 10 milijuna kuna Prošlog su tjedna dioni ki indeksi Zagreba ke burze uslijed doma e politi ke nestabilnosti blago pali. Crobex je pao 0,4 posto, na 2241,39 bodova, dok je Crobex 10 porastao minimalnih 0,23 posto, na 1235,77 bodova. Redovan promet dionicama bio je samo nešto viši od 100 milijuna kuna. Pritom treba naglasiti da bi minus bio ve i da indeksi u petak nisu porasli oko 0,7 posto zahvaljuju i pozitivnim signalima s eu-

ropskih i ameri kih burza.

"Na svjetskim burzama i dalje se osje a pozitivan sentiment zahvaljuju i solidnim makroekonomskim pokazateljima. Rastu i cijene sirovina, posebice poljoprivrednih proizvoda, što e vjerojatno biti jedna od glavnih ulaga kih tema na tržištima idu ih mjeseci", ocijenila je za Hinu Maja Beševi , portfeljna menadžerica u Podravskoj banci. Najava predsjednika Europske središnje

banke Jean-Claudea Tricheta da je ve idu ega mjeseca mogu e pove anje kamata u eurozoni nije izazvala znatniju reakciju investitora na europskim burzama jer je to ve ura unato u cijene dionica, ocijenila je Beševi .

Ericsson NT na 1630 kn

Trgovanje na ZSE-u u petak bilo je po mnogo emu uspavano i siromašno, a titulu dnevnog pobjednika uzela je dionica Ericssona Nikole Te-

GORDANA KOVA»EVI , predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, ija je dionica u petak snažno porasla SNIMIO HRVOJE KNEZ

sle. Tom je dionicom ostvaren promet od 1,3 milijuna kuna, ime je zauzela drugu najlikvidniju poziciju. Ericsson je sko io 1,68 posto i završio na cijeni od 1629,99 kuna, a najviša dnevna cijena iznosila mu je ak 1635 kuna.

Jedan od najve ih gubitnika u petak na ZSE-u bila je dionica zagreba kog HUPa, što je pomalo i o ekivano uzme li se u obzir rast koja je ista dionica odradila prijašnjih dana. HUP je pao nemalih 3,04 posto i završio na cijeni od 1280 kuna. Na istu je dionicu potrošeno samo nešto više od 200.000 kuna, a vlasnike je u rasponu cijene

REGIJA

HT opet najlikvidniji

Na tjednoj je razini najlikvidniju poziciju zauzela dionica Hrvatskog Telekoma, koja je porasla samo 0,71 posto i zaustavila se na 287 kuna.

Prošli je tjedan na HT potrošeno 16,7 milijuna kuna. Slijedi ga Ina za koju su ulaga i dali više od 10 milijuna kuna, pri emu joj je cijena porasla 0,41 posto, na 3670 kuna. Gotovo 7 milijuna kuna potrošeno je i na povlašteni Adris, koji je porastao 0,63 posto, na 269,7 kuna.

Nikola Su ec

BROJKE

Mercator dao ritam trgovini u Ljubljani Preuzimanje slovenskog trgova kog lanca Mercatora i njegova protuponuda Agorokoru obilježili su i prošli tjedan u kojemu je slovenski indeks SBI TOP na vrijednsoti izgubio 0,92 posto.

od 1280 do 1301 kune promijenilo 160 dionica.

Pozitivan preokret dogodio se tek u petak, i to zahvaljuju i objavi rezultata farmaceuta Krke koja je u prošloj godini ostvarila 170,99 milijuna eura dobiti. Dionica te kompanije u petak je bila najlikvidnije izdanje na Ljubljanskoj burzi sa 780.800 eura prometa, a cije-

na joj je porasla 1,63 posto, na 61 euro.

Mercator je u petak ostvario nešto ve i promet nego prethodnih dana, no i dalje na razini ispod 20.000 eura, dok je zadnja zabilježena cijena dionice iznosila 160 eura.

Na tjednoj bazi najviše je ra-

stao makedonski indeks MBI 10 zaklju ivši tjedan na 2635,6 bodova.

Najviše se u petak na Makedonskoj burzi trgovalo skopskom Toplifikacijom i farmaceutom Alkaloidom, no milijunski promet ostvaren je samo prvom dionicom. B. St.

1,25 0,55 posto porastao je beogradski indeks BELEX 15

posto porastao je sarajevski indeks SASX-10

Libijska kriza osim civila i vojnika stradalih u borbi ima i svoje kolateralne žrtve. Tako je zbog svojih veza s diktatorskim režimom Libije, koje se u novom kontekstu ine sasvim neprili -

ne, ostavku morao podnijeti Howard Davies, direktor jednog od najuglednijih društvenih fakulteta na svijetu Londonske škole ekonomije i politi kih znanosti (LSE).

Davies je u ostavci naveo

da je najodgovorniji za reputaciju fakulteta koja je narušena nakon što je primljen novac od Libije.

Fakultet e ispitati kako je došlo do ugovora o donaciji vrijednoj 1,5 milijuna fun-

DOBITNICI DANA (ZSE) Quaestus +31,24% Zlatni Rat +26,25% Puljanka +18,89% Koka +12,28% Karlova ka banka +9,9%

GUBITNICI DANA (ZSE) Spa va -30,76% Transadria -19,61% Žitnjak -12,95% Rabac -6,95% Riviera Pore -6,74%

45 Raste

24 Nema promjene

20 Pada

ti na koju se prema njemu obvezao Gadafijev Me unarodni dobrotvorni i razvojni fond, od ega je 300.000 funti ve primljeno. Fakultet nije otkrio ho e li vratiti taj novac.

Tako er, fakultet ima ugovor o školovanju libijskih državnih službenika vrijedan 2,2 milijuna funti. D. B. INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,350,95 159,30

Prom.

0,68% 0,13%

Sirova nafta 101,36 Prirodni plin 3,75 Zlato 1.415,66 Srebro 34,20 Goveda 112,41 Kava 297,82

0,85% 1,32% 1,26% 1,29% 1,54% 0,22%

GRADI SE PANORAMSKI KOTA» VISOK »AK 152 METRA

Las Vegas dobiva još jedan simbol U gradu grijeha, glasovitom Las Vegasu, sagradit e se najviši panoramski kota na zapadnoj hemisferi, visok 152 metra, piše Reuters.

Kota e biti smješten na Stripu, nasuprot hotelu Mandalay Bay s kasinom, unutar zabavnog parka i trgova kog centra ija je izgradnja u tijeku, a nosit e titulu tre eg najvišeg panoramskog kota a na svijetu. Bit e visok 150 metara jer ameri ka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo ne dopušta gradnju objekata iznad te razine, a cilj izgradnje je pružiti turistima jedinstven pogled na Las Vegas. Glavni arhitekt Howard Bulloch nije otkrio tko su investitori projekta, ali se nada da e biti završen u 18 do 24 mjeseca.

Najviši panoramski kota na svijetu Singapore Flyer visok je 165 metara, a na drugom se mjestu nalazi kineski Star of Nanchang visok 160 metara.

I. B.

SINGAPORE Flyer sa 165 metara na prvom je mjestu ARHIVA BUSINESS.HR

WEB-IZDAVAŠTVO POBJE UJE

ARHIVA BUSINESS.HR

Od pisanja zarađuje 200.000 dolara mjesečno, a nikad nije izdala knjigu

KINDLE je Amandi Hocking donio zaradu koju nikad ne bi mogla ostvariti da je pod okriljem izdava ke ku e

Trenuta no jedna od najbolje pla enih spisateljica na svijetu, 26-godišnja Amanda Hocking, nikada nije izdala ni jednu knjigu, barem ne u klasi nom smislu, kakve se nalaze u knjižarama i ku nim bibliotekama.

Tajna njezina uspjeha devet je internetskih knjiga iji je izdava ona sama,

a koje se mogu kupiti preko Kindle storea.

Prošle godine prodavala je mjese no najmanje 100.000 primjeraka svojih knjiga, i to po cijeni ne manjoj od tri dolara po komadu.

Dok tradicionalni izdava i autoru pla aju 30 posto prihoda od svake prodane knjige, nezavisni pisci

Kindleu daju 30 posto prihoda, a za sebe zadržavaju 70 posto.

Prema tim brojkama Amanda Hocking je prošle godine zara ivala najmanje 200.000 dolara mjese no, što je ini jednom od pla enijih autora na svijetu i preskupom za tradicionalne izdava e. D. B.

Jesu li Hrvati u sije nju kupovali više ili manje nego prije godinu dana, doznatje na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Direktor Londonske škole ekonomije podnio ostavku zbog veze s Gadafijem

HOWARD DAVIES tvrdi da je najodgovorniji za narušenu reputaciju LSE-a

www.business.hr

UKRATKO... »elnik UBS-a odbio bonus Glavni izvršni direktor švicarske investicijske banke UBS Oswald Grübel odrekao se bonusa za prošlu godinu. UBS je u 2010. poslovao s dobiti, no Grübel je bonus odbio zato što je cijena dionice pala.

Lady Gaga protiv Baby Gage Odvjetnici ameri ke pjeva ice Lady Gage proizvo a ima sladoleda od maj ina mlijeka, koji se zove Baby Gaga, dali su rok do srijede da promijene ime tog sladoleda i zaprijetili da e ih ina e tužiti za kršenje intelektualnog vlasništva.

Oprah ne ide u Kairo Ameri ka voditeljica Oprah Winfrey demantirala je informacije da e se njezina emisija snimati u Egiptu, to nije na kairskom trgu Tahrir koji je bio središte prosvjeda protiv donedavnog predsjednika Hosnija Mubaraka.

www.business.hr