Business.hr broj 842

DOSTA IM NEPLA ENOG RADA 18

Pomorci zahtijevaju steÄ?aj Transadrije, uskoro i ĹĄtrajk elniĹĄtvo Sindikata pomoraca Hrvatske u Transadriji pokrenulo je zahtjev za ste aj nad tom tvrtkom, a predsjednik Uprave Miran Klju ari ek tvrdi da me u radnicima koji pla e nisu vidjeli mjesecima i spremaju se na ĹĄtrajk - vladaju dobro raspoloĹženje i optimizam

TRAKTORIMA ZAUZELI POZICIJE 2

Seljaci do 31. oĹžujka traĹže 1,6 milijardi kn

UTORAK 8/3/2011

BROJ 842 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

OREĹ ARU PRESUDILE BANKE 4-5 Za novog direktora imenovan je Vedran Vilovi , koji je bio suvlasnik u tvornici plasti nih materijala u Cetinki iz Trilja, koja je danas u ste aju. Nije to bio izbor samog Brune OreĹĄara, ve kandidat kojega su predloĹžili vjerovnici - banke - me u kojima najve a potraĹživanja ima Erste banka

Propali Jadrankamen

dobio upravu po mjeri vjerovnika PROBLEMI ŽENA NA TRŽIŠTU RADA

Samo desetina tvrtki na Ä?elu uprave ili nadzornog odbora ima Ĺženu Prema podacima Centra za edukaciju, savjetovanje i istraĹživanje (CESI), najmanje 35.000 Ĺžena ne prima pla u, oko 80.000 Ĺžena radi na crno, a 90 posto svih novozaposlenih Ĺžena u 2010. godini radilo je temeljem ugovora o radu na odre eno vrijeme 6

info&stav 2-3

business.hr

PresuĹĄio varaĹždinski prora un Za organsku hranu 300.000

Zbog pada prihoda VaraĹždinske Ĺžupanije dogodine je upitan besplatan prijevoz srednjoĹĄkolaca i studenata. Prihod je u sije nju 2011. bio 12,3 posto niĹži nego u sije nju 2010., izvijestio je Ĺžupan Predrag Ĺ tromar, prema ijim je rije ima to posljedica Vladinih zakonskih akata i drugih odluka. Najavio je nastavak smanjivanja troĹĄkova za mobitele, telefone i automobile te ukidanje naknada od 1500 kuna savjetnicima...

Projekt Organica.net, iji je cilj otvaranje radnih mjesta u organskoj proizvodnji hrane, ja anje konkurentnosti organskih proizvo a a te umreĹžavanje i podupiranje proizvo a a iz pograni nih podru ja Hrvatske i Srbije, predstavljen je ju er u Osijeku. Vrijedan je oko 238.000 eura, od ega su 84 posto nepovratna sredstva EU, a ostatak sredstva projektnih partnera. Provodit e se 18 mjeseci...

Utorak 8/3/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KORUPCIJA KAO ENDEM HRVATSKE

Ubudu e na razgovore o investicijam glavni drĹžavni odvjetnik Nakon ĹĄto je novi predsjednik IzvrĹĄnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergovi prije nekoliko dana neobi no oĹĄtro kritizirao Vladu da samo sastan i s HUP-om, a malo radi, u ponedjeljak je nakon joĹĄ jednog sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor promijenio miĹĄljenje i pohvalio se konkretnim rezultatima razgovora.

"Korisno je ĹĄto smo po eli komunicirati na ovakav na in. Doga aju se konkretni Vladini potezi kako bismo zaustavili negativne trendove u gospodarstvu", kazao je Ergovi .

Na sastanku se razgovaralo o sveprisutnoj temi korupcije u Hrvatskoj, koja postaje endemska vrsta u Hrvatskoj budu i da je na-

stala neobi na situacija jer e se uskoro na razgovore o poticanju investicijske klime zvati i glavni drĹžavni odvjetnik Mladen Baji .

"Glavnom drĹžavnom odvjetniku nakon ovoga sastanka poslat u pismo s molbom za tripartitni razgovor na kojemu bismo zajedni ki trebali konstatirati koje su prepreke u smislu daljnjeg poja avanja poduzetni ke klime u Hrvatskoj", kazala je Kosor, dodavĹĄi kako je mogu i samostalni sastanak lanova DORH-a s HUP-om.

S pravom u strahu

Naime, lanovi HUP-a poĹžalili su se premijerki da direktori javnih poduze a i poduze a u drĹžavnom vlasniĹĄtvu ovih dana zbog borbe protiv

korupcije rade u strahu te da se boje potpisivati ugovore.

Premijerka je odgovorila da iz HUP-a s pravom upozoravaju na strah, kazavĹĄi da i Vlada shva a taj problem pa je pozvala direktore da se ne boje jer strahu ne bi trebalo biti mjesta me u onima koji donose odluke za dobro poduze a i radnika.

Brisanje kao kazna

Tema razgovora bila je regulacija trĹžiĹĄta energenata jer je glavna primjedba HUP-a kako industrija pla a najskuplje energente u okruĹženju. Stoga e ve u utorak ponovno razgovarati o Hrvatskoj elektroprivredi i pokuĹĄaju smanjivanja troĹĄkova energije, a uskoro se mogu o ekivati i izmjene Zakona u rudarstvu, za

MLADEN BAJI , drĹžavni odvjetnik, uskoro bi trebao postati redoviti sudionik sastanaka o ulaganjima u Hrvatskoj

SNIMIO HRVOJE DOMINI

koje je Ergovi rekao da dolazi u loĹĄem trenutku za gospodarstvo. lanovi HUP-a i Vlade dotaknuli su se i poduzetnika koji ne pla aju obveze drĹžavi i radnicima pa je Ergovi kazao, ne navode i svotu koje duguju privatnici, da e uskoro biti uvedena kazna za one koji ne pla aju radnike, a to je brisanje iz

TRAKTORIMA ZAUZELI POZICIJE I ÂťEKAJU MINISTRA

Seljaci do 31. oĹžujka zahtijevaju 1,6 milijardi kuna BliĹži se proljetna sjetva, a kako su mnogi poljoprivrednici u problemima, ponovno su traktorima blokirali prometnice kako bi, kaĹžu, osigurali pravodobnu isplatu poticaja. Do zaklju enja ovog broja stotinjak traktora izaĹĄlo je na ceste u Ĺžupanijama Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske.

Najnoviju selja ku bunu predvodi Koordinacija selja kih udruga na elu s Dra-

gutinom Duki em, ali bi im se uskoro mogli pridruĹžiti i drugi poput Sindikata hrvatskih seljaka. Josip Zmai iz sindikata kaĹže da se u prosvjedima mogu izdvojiti dvije grupacije; seljaci koji se nastoje izboriti za neka pravila igre i oni koji poĹĄto poto Ĺžele sruĹĄiti vlast, ali ne precizira koje ih stranke podupiru.

Me u zahtjevima su, kao i dosad, na prvome mjestu poticaji. Seljaci traĹže isplatu

poticaja do 31. oĹžujka u maksimalnom iznosu od 2250 kuna po hektaru, za ĹĄto je potrebno ukupno 1,6 milijardi kuna. Dok su proĹĄle godine poticaji prvotno skresani za 40 posto i kasnije je dio bio ispla en kroz vau ere i mjenice, ministar poljoprivrede Petar obankovi ve je najavio da e ove godine poticaje isplatiti u cijelosti u keĹĄu, ĹĄto ne iznena uje s obzirom na to da je izborna godina.

"Moramo se pripremiti za novu sjetvu, a mnogi su seljaci u blokadi. Da se ne ide u prosvjede, kasnili bi s isplatom poticaja", kazao je Duki , koji eka dolazak ministra obankovi a danas u 18 sati. Dodaje i da mu je ministar kazao kako kre u isplate poticaja u tri Ĺžupanije. obankovi je pak izjavio kako ne vidi razloga za prosvjede seljaka jer su trenuta ne okolnosti poslovanja

››

BISER DANA Ne shva am zbog ega se prosvjeduje. Ne e biti boljeg trenutka za poljoprivredu nego ĹĄto je trenutno. Vjerojatno je rije o op oj prosvjedni koj psihozi

BROJKA

5,9

posto, nakon tri godine oĹĄtrog pada, porasla je lani prodaja nekretnina u Ĺ panjolskoj

PETAR ÂťOBANKOVI , potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, udi se nakon ĹĄto su seljaci traktorima blokirali dio slavonskih prometnica

cijama - i

UVODNIK

Gem, set, me , recesija Branimir Kova branimir.kovac@business.hr

lanstva HUP-a. Rekao je da tvrtke ne pla aju svoje obveze jer su nekonkurentne, istaknuvĹĄi da je gospodarstvo dovo eno u takvu situaciju tijekom niza godina te da je politika jedan od glavnih krivaca za nered i nekonkurentnost jer nije imala dovoljno razumijevanja za gospodarstvenike.

Ante Pavi

u poljoprivredi, uz iznimku svinjogojstva, vrlo povoljne zbog visokih cijena osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

"Ne shva am zbog ega se prosvjeduje. Vjerojatno je rije o op oj prosvjedni koj psihozi", kazao je obankovi Uz ve poznate zahtjeve, seljaci ovaj put traĹže da poslovne banke svedu kamatne stope na razinu EU. "To nije ultimativno. Znamo da to nije u mo i drĹžave, ali moĹže se barem razgovarati i pokuĹĄati utjecati na banke", objaĹĄnjava Duki .

Maja Grbi

FOTO LIDER

N

a in na koji je Bruno OreĹĄar doĹĄao do svojeg poslovnog carstva sasvim je sigurno jedna od onih novinarskih tema koja je ve dobrano proĹžvakana i na kojoj je nakon svih silnih ispisanih redaka teĹĄko poentirati. Ipak, kad ovih dana u medijima itamo, ako ve ne o krahu, onda o i te kako ozbiljnim problemima tvrtki u OreĹĄarovu portfelju, teĹĄko je ne predo iti sebi dvije apsurdno kontrastne slike onoga ĹĄto je OreĹĄar neko predstavljao i onoga ĹĄto predstavlja danas.

SLIKA PRVA dokoni su teniski me evi s pokojnim predsjednikom Tu manom, kojega je OreĹĄar, kao ĹĄto se svojedobno pohvalio, "doĹživljavao kao tatu ili djeda". Taj je teniski dvojac u paru gotovo redovito pobje ivao protivnike, a je li u tome presudna bila OreĹĄarova teniska vjeĹĄtina ili injenica da su Tu manu protivnici redovito prepuĹĄtali me eve, i danas je predmet rasprava me u teniskim znalcima. OreĹĄar je stalno ponavljao da poznanstvo s Tu manom nije koristio za osobni probitak, ali ostaje injenica da je on, kao i mnogi koji su bili bliski

››

Bruno OreĹĄar pridruĹžio se plejadi poduzetnika stasalih u devedesetima koji su se, prije ili poslije, prakti ki naĹĄli na koljenima.

Netko e re i kako je, eto, recesija i kako se ni netko drugi ne bi znao uhvatiti u koĹĄtac s naraslim problemima. MoĹžda, no naivno je vjerovati da se takvo ĹĄto doga a slu ajno s pokojnim predsjednikom, postao poduzetnik s respektabilnim portfeljem upravo devedesetih.

Uostalom, otad datira i njegovo prvo ve e preuzimanje bra kog Jadrankamena, u to vrijeme uspjeĹĄne i respektabilne tvrtke. To, dakako, navodimo samo kao puku injenicu, uop e ne sumnjaju i u poduzetni ke sposobnosti samog OreĹĄara koje su se, eto, slu ajno poklopile s Tu manovom vizijom dvjestotinjak obitelji koje vode hrvatsko gospodarstvo.

Slika druga je ona danaĹĄnja, koju moĹžda i ne zamje ujemo od silnih prosvjeda i sumorne svakodnevice kojom smo bombardirani kroz medije. Taj isti Jadrankamen prakti ki je na koljenima, optere en velikim dugovima, a viĹĄemilijunski vrijedna imovina tvrtke stavlja se na bubanj - ne zbog razvoja ili ulaganja u poslovanje nego kako bi se pokrila narasla potraĹživanja banaka. Istodobno radnici zbog neispla enih pla a ĹĄtrajkaju i demonstriraju, a uprava, koja se po-

kazala nesposobnom voditi tvrtku, smjenjuje se pod pritiskom vjerovnika.

OREĹ AR se tako pridruĹžio plejadi poduzetnika stasalih u devedesetima koji su se, prije ili poslije, prakti ki naĹĄli na koljenima. Netko e re i kako je, eto, recesija i kako se ni netko drugi ne bi znao uhvatiti u koĹĄtac s naraslim problemima. MoĹžda, no u zemlji u kojoj smo se ve toliko puta nagledali sli nih sudbina uistinu je naivno vjerovati da se takvo ĹĄto doga a slu ajno.

tema 4-5

OREŠARU PRESUDILE BANKE Dok su jučer radnici Jadrankam tvrtke u Pučišću, o sudbini njezinih članova hitno su raspravljali na

Propali Jadrankam upravu po mjeri vj Za novog direktora imenovan je Vedran Vilović, koji je bio suvlasnik u tvornici plastičnih materijala u Cetinki iz Trilja, koja je danas u stečaju. Nije to bio izbor samog Brune Orešara, već kandidat kojega su predložili vjerovnici - banke - među kojima najveća potraživanja ima Erste banka. Kako bi im vratila kredite, Uprava na odlasku oglasila je prodaju građevinskog i ostalog zemljišta te poslovnih kompleksa koji ne služe redovitoj djelatnosti Nagomilani problemi u Jadrankamenu Brune Orešara doveli su jučer do sazivanja hitne sjednice Nadzornog odbora te tvrtke u Zagrebu, gdje se raspravljalo o smjeni aktualne uprave i njezina dosadašnjeg predsjednika Miodraga Stančića te imenovanja novog vodstva.

Stančić i drugi član uprave Ivica Dominis su smijenjeni, a za novog čelnika uprave Jadrankamena imenovan je Vedran Vilović, do tada menadžer u tvrtki Bijeli strop d.o.o. i prokurist u tvrtki Piramida d.d. iz Sesveta, a bio je menadžer i suvlasnik u Cetinki iz Trilja, tvornici plastičnih materijala koja je danas u stečaju.

Kako doznajemo iz neslužbenih, ali dobro obaviještenih izvora, Vilović nije bio prvi izbor samog Orešara, već kandidat kojega predlažu vjerovnici Jadrankamena, a riječ je o bankama među kojima najveća potraživanja ima Er-

RADNICI JADRANKAMENA prošloga su petka stupili u štrajk jer su primili samo 300 kuna za plaću od siječnja te su jučer zbog svega održali prosvjed pred prostorijama uprave u Pučišću foto vilić/cropix

ste banka. Naš izvor ističe kako je znakovita i činjenica da se tvrtka Piramida d.d., iako po svemu sudeći formalno nepovezana, nalazi u neposrednoj blizini Jadrankamenovih pogona u Sesvetama.

Precijenjena zemljišta

Osim burnih događanja na vrhu tvrtke, burno je jučer bilo i u samoj tvrtki, gdje su radnici prošloga petka stupili u štrajk jer su primili samo 300 kuna za plaću od siječnja pa su jučer zbog svega održali prosvjed pred prostorijama uprave tvrtke u Pučišću. Istodobno je u medijima objavljen javni natječaj u kojem Uprava društva oglašava prodaju građevinskog i ostalog zemljišta te poslovnih kompleksa koji ne služe redovitoj djelatnosti društva kako bi prikupila novac i na taj način vratila kredite bankama te konsolidira poslovanje tvrtke. Prodaju se tako

Vedran Vilović, dosadašnji menadžer u tvrtki Bijeli strop d.o.o. i prokurist u tvrtki Piramida d.d. iz Sesveta, koja se, iako po svemu sudeći formalno nepovezana, nalazi u neposrednoj blizini Jadrankamenovih pogona u Sesvetama foto cropix

kompleksi Pilane Luka u Pučišću i Pilane Radonja u Selcu (svaki po 3 milijuna eura) te Pilane Kaštela u Kaštel Sućurcu (4 milijuna eura) i Stara klesarija u Selcu (350.000 eura). No, ima onih koji smatraju da je vrijednost po kojoj se prodaju i

te kako precijenjena.

"Takve cijene možda su se mogle postići prije nekoliko godina, no danas je navedene komplekse apsolutno nemoguće prodati po navedenim cijenama.

Samo kada je riječ o kompleksu Pilane Luka, koji ima

20.000 kvadrata, od čega je pola na turističkom a pola na pomorskom dobru, ispada da je cijena po kvadratu oko 350 eura, što je definitivno previše, iako valja spomenuti da je riječ o zemljištu opremljenom infrastrukturom", kaže Marino Kaštelan, načelnik općine Pučišća, koji ističe kako je općina spremna napraviti izmjene prostornog plana i izaći u susret potencijalnim investitorima, a jedna od ideja je i gradnja marine ograničenoga kapaciteta. Dosad su se za navedeni prostor interesirali domaći, kao i ruski investitori, ali su odustali zbog previsoke cijene.

Kaštelan, međutim, cijeli natječaj dovodi u pitanje jer ga je raspisala Uprava na odlasku. Stoga pretpostavlja da bi natječaj mogao biti redefiniran ili čak poništen nakon što se novi menadžeri upoznaju sa stanjem u Jadrankamenu.

Načelnik Pučišća ujedno nam je kazao kako je kao

nkamena prosvjedovali ispred prostorija uprave jali nadzornici u Zagrebu

amen dobio vjerovnika bruno orešar, vlasnik Jadrankamena foto mehkek/cropix

jedan od kandidata za novog direktora bio kvalitetan gospodarstvenik iz samog Pučišća, dobro upoznat sa situacijom u Jadrankamenu, ali Bruno Orešar, kaže, nije prihvatio taj prijedlog.

Rok za restrukturiranje

Prodaju zemljišta i poslovnih kompleksa podržava i predsjednik nezavisnih sindikata Jadrankamena Tonči Drpić, koji otvoreno kaže da je prodaja oglašena samo kako bi se mogli vraćati krediti bankama te da nije riječ ni o čemu važnom za proizvodnju. No, Drpić ističe kako je hitno potrebno napraviti i planove financijskog i operativnog restrukturiranja jer je vjerovnicima obećano da će prvi biti dovršen do 15. ožujka, a drugi do 25. ožujka.

"Zbog toga su i vjerovnici pristali da do kraja ovog mjeseca neće pokretati ovrhe nad Jadrankamenom, ali više nema puno vremena. Ne želimo se miješati u financijsko restrukturi-

ranje, ali kad je riječ o operativnom restrukturiranju, Uprava nas, na žalost, nije htjela slušati", kaže Drpić, koji je jučer predvodio prosvjede radnika Jadrankamena zbog neisplaćenih plaća. No, zaključuje, na tome akcije radnika neće stati jer sindikat priprema i podizanje kaznene prijave protiv odgovornih za tešku situaciju u Jadrankamenu.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

ERWIN TRUSKALLER, BIVŠI PREDSJEDNIK UPRAVE

S Jadrankamenom nemam više ništa osim potraživanja Razgovarali smo i s nekadašnjim predsjednikom Uprave Jadrankamena Erwinom Truskallerom, koji je bio prvi čovjek te tvrtke dok je još dobro poslovala. Danas, kaže, više nema veze s tom tvrtkom, u kojoj je još neko vrijeme nakon odlaska s čelne funkcije radio kao savjetnik, već samo nepodmirena potraživanja.

"Kao što je poznato, Uprava koja je preuze-

la Jadrankamen nakon mog odlaska u meni je vidjela glavnog neprijatelja i to je bio glavni razlog mojega odlaska.

Zauzimao sam se za rezove, ali Orešar, koji je imao svoj tim, na to nije bio spreman i nije bio spreman poslušati moje savjete", prisjetio se Truskaller okolnosti svojeg odlaska iz Jadrankamena početkom prošle godine.

business.hr Utorak 8/3/2011

tema 6-7

problemi žena na tržištu rada Kada ostanu bez pos se okreću poduzetništvu, no i dalje je teško biti žena u poslovno

Samo desetina tvr na čelu uprave ili nadzornog odbora

ima ženu

Prema podacima Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), najmanje 35.000 žena ne prima plaću, oko 80.000 žena radi na crno, a 90 posto svih novozaposlenih žena u 2010. godini radilo je temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme

Hrvatski Ustav kaže da su muškarci i žene ravnopravni, međutim, hrvatska realnost svakodnevno ga demantira. Žene za istu razinu posla i odgovornosti primaju u prosjeku 12 posto nižu plaću od muških kolega, a kada je riječ o zdravstvu ili financijama, razlika ide i do 30 posto u korist muškaraca. U Hrvatskoj žene osobito teško dolaze na rukovodeća mjesta javnih dioničkih društava i samo desetina ih ima ženu na čelu upravnog ili nadzornog odbora.

Ekonomska kriza u Hrvatskoj samo je povećala probleme žena na tržištu rada pa su se u posljednje dvije godine našle među najugroženijim skupinama. Danas čine 54 posto ukupno nezaposlenih. Hrvatski zavod za zapošljavanje u siječnju je registrirao 179.348 žena bez posla

koje su uglavnom srednjeg obrazovanja i u dobi od 25 do 49 godina. Njihov je posao najčešće vezan uz uslužne djelatnosti, turizam, ugostiteljstvo i obrazovanje.

Segregacija na tržištu

Prema podacima Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), najmanje 35.000 žena ne prima plaću, oko 80.000 žena radi na crno, a 90 posto svih novozaposlenih žena

u 2010. godini radilo je temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme.

Jagoda Milidrag Šmit iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) smatra kako je u Hrvatskoj na djelu predtržišna diskriminacija u obrazovnom sustavu, koja potom na tržištu rada prerasta u segregaciju.

"Izražena su ženska i muška zanimanja, a ženska su, naravno, u startu manje plaćena i unaprijed se

vrijednosno podcjenjuju. Žene su direktno diskriminirane prilikom zapošljavanja jer muškarca nitko neće pitati koliko ima djece. Također, žene su diskriminirane i prema starosti jer ih nakon 45. godine malo tko želi zaposliti. Muškarci su tu u boljem položaju", ističe Milidrag Šmit, koja veliku "zaslugu" za diskriminaciju žena na tržištu rada pripisuje patrijarhalnom i zapuštenom hrvatskom društvu.

ez posla ili kada je ugrožena egzistencija njihove obitelji, žene slovnom svijetu u Hrvatskoj

tvrtki li ra

Nezaposleni evidentirani u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (godišnji prosjek) 1985.

1990.

1995.

2000.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Spolna raspodjela, % Žene Muškarci 61,7 38,3 56,9 43,1 51,6 48,4 52,7 47,3 58,6 41,4 60,0 40,0 61,2 38,8 62,2 37,8 59,3 40,7 Izvor: DZS

Vesna Pavletić iz Rijeke vodi tri tvrtke; Pavletić, Vita Plus i Centar dobrog sna

Marija Šola, predsjednica Udruge žena poduzetnica Hrvatske (KRUG)

Jagoda Milidrag Šmit iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

top menadžerice

Bolje u organizaciji posla Među 14 najboljih hrvatskih menadžera koje je CROMA nagradila prošle godine bile su samo tri žene. Jedna od njih je Vesna Pavletić iz Rijeke, koja sa suprugom vodi tri tvrtke - Pavletić, Vita Plus i Centar dobrog sna - i lani su imale prihode od gotovo 80 milijuna kuna. Još sa 23 godine ta je Riječanka uspješnu karijeru počela u kompanijama u Njemačkoj i Nizozemskoj. Ističe kako je, zbog stereotipa ali i pritiska privatnog života, teško biti žena u poslovnom svijetu, kako u Hrvatskoj tako i vani. No to što je žena Vesna Pavletić ne gleda kao manu, već kao prednost koju je odlučila koristiti kad god može.

"Nikad nisam nailazila na ozbiljne prepreke zbog toga što sam žena. Uostalom, nekad je u pregovorima dobro biti žena, pogotovo ako preko puta sjedi muškarac. Malo

Kada ostanu bez posla ili kada je ugrožena egzistencija njihove obitelji, žene se okreću poduzetništvu, ističe Marija Šola, predsjednica Udruge žena poduzetnica Hrvatske (KRUG).

ženskog šarma uvijek pomaže", smije se Pavletić.

Međutim, sa stereotipima o ženama u poslovnom svijetu često se susreće samo ih je odlučila ignorirati. "Ako je više osoba na sastanku, muškarac se uglavnom obraća muškarcu i to je oduvijek tako. Vidim to kada na sastanke dolazim sa suprugom jer uvijek više doživljavaju njega nego mene. No, ne zamaram se time", kaže Vesna Pavletić.

U njezinim tvrtkama 75 posto zaposlenih su žene. Iskustvo te riječke menadžerice govori da su žene emocionalno inteligentnije od muškaraca te da su bolje za poslove koji su vezani uz menadžment ili organizaciju poslovanja.

"Ima i muškaraca koji su na razini ženske emocionalne inteligencije, samo ih je možda malo teže naći", zaključuje Pavletić.

Prema posljednjoj statistici KRUG-a, u Hrvatskoj je 2009. godine poslovalo 20.696 poduzetnica koje su ostvarile prihod od gotovo 76 milijarda kuna i dobit od 2,13 milijardi kuna. U svojim

su tvrtkama poduzetnice zapošljavale 114.000 osoba.

Znatno poboljšanje

"Žene poduzetnice u ukupnom prihodu sudjeluju sa 13 do 14 posto, a u ukupnom

business.hr Utorak 8/3/2011

Zaposleni u pravnim osobama prema djelatnosti i prosječne mjesečne isplaćene neto plaće Udio plaća Spolna raspodjela, % muškarci žena u plaćama muškaraca, % u kunama žene muškarci

žene

Ukupno

4 832

5 418

89,2

45,2

54,8

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

4 042

4 801

84,2

26,6

73,4

Rudarstvo i vađenje

6 681

6 361

105,0

14,9

85,1

Prerađivačka industrija

3 773

4 908

76,9

36,7

63,3

5 821

6 462

90,1

21,4

78,6

4 858

5 120

94,9

18,7

81,3

Građevinarstvo

4 628

4 368

106,0

11,8

88,2

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

4 010

4 945

81,1

51,9

48,1

Prijevoz i skladištenje

5 144

5 678

90,6

26,2

73,8

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

4 160

4 700

88,5

56,8

43,2

Informacije i komunikacije

6 334

7 140

88,7

40,9

59,1

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

6 675

8 714

76,6

70,3

29,7

Poslovanje nekretninama

4 848

5 500

88,1

45,1

54,9

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

5 797

6 779

85,5

46,1

53,9

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

3 727

3 987

93,5

40,4

59,6

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

5 454

6 555

83,2

44,0

56,0

Obrazovanje

5 144

6 069

84,8

76,0

24,0

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

5 563

7 353

75,7

79,3

20,7

Umjetnost, zabava i rekreacija

4 978

5 678

87,7

57,4

42,6

Ostale uslužne djelatnosti

4 288

5 189

82,6

54,1

45,9

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

Izvor: DZS

broju pravnih osoba sa 25 posto. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2002. godinu, kada su žene imale 8254 tvrtke, što je bilo samo 13 posto od ukupnog broja", navodi Šola i dodaje kako očekuje da će zbog krize u 2010. biti manje registriranih žena poduzetnica nego godinu prije.

Najveća barijera ženama u poduzetništvu je stjeca-

nje početnog kapitala. "Žene su opreznije od muškaraca i teže se zadužuju. No, i muškarcima i ženama veliki je problem osiguranje zaloga za kredit.

Ako Hrvatska želi razvijati poduzetništvo, morala bi na sebe preuzeti ulogu osiguranja kolaterala", zaključuje Marija Šola.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 8/3/2011

KOREKCIJA

Vlada hitno snizila trošarine za 15 lipa Zagreb. Vlada Jadranke Kosor na ju erašnjoj je izvanrednoj sjednici donijela odluku o smanjenju trošarine na sva pogonska goriva za 15 lipa po litri.

Smanjenje trošarina primjenjuje se na sva pogonska goriva, osim na plavi dizel. Kako on nema trošarinu, za 15 lipa smanjuje se naknada za HANDA-u.

Ta je mjera na snazi od 8. ožuj-

ka do 31. prosinca 2011. godine.

Tom je odlukom završena ju erašnja igra skriva a Ministarstva gospodarstva, koje je nove cijene na svojim stranicama objavilo oko podneva, pa ih odmah potom ekspresno povuklo uz neuvjerljivo objašnjenje da je rije o pogrešnom izra unu. Puno je uvjerljivija verzija prema kojoj Vladi u vrijeme u estalih prosvjeda ne bi u prilog išlo probijanje psihološke granice od 10 kuna za litru benzina. Naime, prema objavljenoj tablici, cijena benzina u pono je prvi put trebala prije i deset

kuna. Za eurosuper BS 98 bila je navedena cijena od 10,15 kn, za eurosuper BS 100 10,24 kn, a za eurosuper BS 95 9,78 kn, što bi ozna ilo porast potonjeg za 33 lipe, odnosno eurosupera BS 98 za 34 lipe. Eurodizel bi pak stajao 9,34 kune, odnosno 32 lipe više nego dosada, dok se dizel sa 8,60 trebao popeti na 8,85 kuna.

Do zaklju enja broja nije bilo službene potvrde ho e li se smanjenje trošarina odbiti od ranije objavljenih cijena ili e uslijediti neki novi izra un.

H. Reljanovi

EUROSUPER 98 trebao je koštati 10,15 kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

Trgovina rasla, ali mjesta optimizmu i dalje nema MALOPRODAJA O ekivani rast od tri posto u ovoj godini tek je naznaka oporavka, a osnovni je razlog porast nezaposlenosti SLOBODAN ŠKOLNIK, predsjednik Uprave Flibe, kaže da su statistike o prodaji ak preoptimisti ne SNIMIO SAŠA ETKOVI

O oporavku trgovine na malo još uvijek se ne može govoriti, a tako e vjerojatno ostati do kraja prve polovice ove godine. Zaklju uju to u Direkciji za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga na temelju ju erašnjih podataka Državnog zavoda za statistiku prema kojima je promet od trgovine na malo u sije nju ove godine porastao 0,2 posto realno odnosno 2,7 posto nominalno u odnosu na prošlogodišnji sije anj.

Dotaknuli dno

Blagi rast u ovogodišnjem sije nju zapravo je pad od 21,5 posto u odnosu na sije anj 2008. godine. Naime, otkad je u srpnju prošle godine prekinut gotovo dvije godine dug negativan trend godišnjih stopa pada, trgovina na malo konstatno bilježi rast na

godišnjoj razini, no stope su vrlo niske, što posebno zabrinjava s obzirom na bazni u inak, isti u u Raiffeisen Consultingu. O ekivani rast od tri posto u ovoj godini tek je naznaka oporavka, a osnovni je razlog toga porast nezaposlenosti, pogotovo u prvom tromjese ju.

"Možemo se nadati da ne emo dalje padati, da smo dosegnuli dno dna", slikovito je najnoviju statistiku komentirao Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Flibe, koja upravlja trgova kim lancem Emmezeta. Navodi da su podaci o ekivani, odnosno da je iznena en jer je o ekivao i ve i pad. "Prodaja je prakti ki ista, a sve je ve a nezaposlenost, sve više ljudi ne može pla ati kredite pa mi statistike djeluju malo preoptimisti no", rekao je Školnik i naveo da je u Emmezeti sije anj bio lošiji od prošlogodišnjeg. Neki su segmeti prošle godine bili izrazito jaki, primjerice digitalizacija je utjecala na rast tehnike pa ova go-

dina ispada lošija, navodi.

Smtara da je ukupna razina osobne potrošnje loša, a kupovnu mo može podi i rast BDP-a, odnosno ja anje ekonomije, izvoza, porast zaposlenosti.

Oprez potroša a

Potroša i su pod utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada i dalje oprezni pa na njihovo ponašanje utje e strah od gubitka radnog mjesta, odnosno neizvjesnost u redovitosti mjese nih primanja, navode u Raiffeisen Consultingu. Smatraju da e podaci o maloprodaji po sektorima pokazati da potroša i i dalje razmišljaju racionalno troše i na nužna dobra i usluge, dok kupnju manje potrebnih dobara odga aju za bolja vremena.

"Proteklih smo godina zabilježili vrlo ozbiljan pad prometa, a kad bi se to i dalje nastavilo, bilo bi to prava katastrofa", kratko je komentirao Boris Vukeli , predsjedik Ceha trgovine Hrvatske obrtni ke komore.

Irena Habjanec

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 8/3/2011

D&B

Nezaposlenost e i dalje rasti Zagreb. Nezaposlenost e u Hrvatskoj u 2011. godini iznositi 12,7 posto, pri emu e u prvom dijelu ove godine još porasti, dok se u drugoj polovici o ekuje blagi pad, stoji u prognozi bonitetne ku e Dun & Bradstreet koju prenosi BonLine, zastupnik D&B-a za poduru je RH i BiH. D&B smatra da u ovoj go-

dini ne e biti novih nameta zbog izbora koji se planiraju za studeni te e pla e u prosjeku lagano rasti (zbog toga što je ukinut krizni porez), dok e nezaposlenost i dalje predstavljati problem za ekonomski oporavak.

Zadnji dostupni podaci DZS-a potvr uju da je Hrvatska zabilježila blagi rast BDP-a u posljednjem kvartalu 2010. godine. Investicije i javne potrošnja i dalje su smanjene, a privatna potrošnja i izvoz predstavljaju glavne komponente ra-

sta. Me utim, pokazatelji kao što su industrijska proizvodnja, nezaposlenost i maloprodaja upu uju na to da je aktivnost pala u posljednjem kvartalu te da e BDP na godišnjoj razini iznositi oko -1,5 posto, navodi D&B. U najnovijem izdanju publikacije International Risk & Payment Review koja obuhva a rizike poslovanja u 132 države svijeta svjetska bonitetna ku a i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja I. H.

BROJKA

11,9

posto iznosit e nezaposlenost u 2012. godini (blagi pad zbog o ekivanog ekonomskog oporavka), procjenjuje D&B

HDZ-ova bi Vlada kupov glasova mogla povećat Prije pola godine tvrdili smo da se Hrvatska oporavlja puževim korakom, a danas možemo kazati kako je Hrvatska usamljena kornja a", slikovito je gospodarsku situaciju u zemlji opisao direktor ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stoji ju er na predstavljanju "Ekonomskih izgleda 2011.-2012.".

Pojašnjavaju i tu usporedbu, Stoji je rekao kako Hrvatska bilježi jednu od najsporijih stopa rasta u užoj i široj regiji, vuku i za sobom oklop koji predstavlja malu spremnost na nužne promjene, pogotovo one u fiskalnoj sferi.

Fiskalni rezovi

"Hrvatska jedina u regiji provodi ekspanzivnu fiskalnu politiku, što rezultira rastom deficita prora una, koji e ove godine iznositi 7,5 posto BDP-a", kazao je Stoji , nazvavši takvu praksu neambicioznom, a kao pozitivne odluke izdvojio je ukidanje poreznih olakšica te zamr-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

USAMLJENA KORNJA»A Prora unske izdatke i ove godine treba rezati zbog viših kamatnih stopa, rastu izdaci za mirovine, pove avaju se i troškovi pristupanja Europskoj uniji, a prijete nam i skupi populisti ki potezi HDZ-a prije izbora

zavanje pla a i mirovina.

Rizike premašivanja ciljanog fiskalnog deficita u HAAB-u vide u troškovima restrukturiranja brodogradnje, rastu e vjerojatnosti skupih populisti kih poteza u izbornoj godini, kao i u rastu oj nelikvidnosti javnog sektora. S druge strane, prihodna strana prora una pod pritiskom je rasta nezaposlenosti i slabe profitabilnosti tvrtki.

HRVOJE STOJI , direktor ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke, upozorio je u svojim makroekonomskim predvi anjima da Hrvatska jedina u regiji provodi ekspanzivnu fiskalnu politiku, što rezultira rastom deficita prora una koji e ove godine iznositi 7,5 posto BDP-a

"Ipak valja imati na umu da e izdaci za mirovine rasti s priljevom u mirovinski sustav, koji se dogodio i zbog same najave mirovinske reforme", poru io je analiti ar.

I u ovoj godini nastaje potreba za fiskalnim rezovima zbog viših kamatnih

stopa, ve ih mirovinskih izdataka te troškova u procesu pristupanja EU. Kao prioritete u fiskalnoj konsolidaciji navodi, me u ostalim, bolju koordinaciju fiskalne i monetarne politike, poreznu reformu u korist tržišta rada, ali i uvo enje fiskalnih pravila

po principu 'trošiš koliko možeš uprihoditi'.

"Fiskalna bi se pravila trebala ustavno regulirati ime bi se smanjio politi ki trošak onih koji provode nepopularne reforme", predložio je Stoji , aludiraju i na odga anje bolnih zahvata u predizbornoj

NOVA NAGRADA

Studenti tvrtkama dodjeljuju Zlatni indeks

Zagreb. Studentska udruga eStudent najavila je da e uvesti novu praksu nagra ivanja kompanija za njihovo aktivno sudjelovanje u studentskom životu.

Tako e se ove godine prvi put dodijeliti nagrada Zlatni indeks, a dodjeljivat e je studenti Zagreba kog sveu ilišta tvrtkama koje su pridonijele kvaliteti studiranja, odnosno svojim sred-

stvima omogu ile studentima kvalitetnije obrazovanje i povezale ih s poslovnim svijetom. U eStudentu kažu da je Zlatni indeks zamišljen kao izraz zahvalnosti studenata tvrtkama i poticaj da se kompanije aktivnije uklju e u studentski život. Nagrade e se dodjeljivati u tri kategorije, za velika javne tvrtke, velike privatne tvrtke te male i srednja tvrtke. Natje aj u Narodnim novinama na koji e se sva poduze a koja smatraju da zaslužuju nagradu mo i javiti bit e objavljen uskoro, najavili su u eStudentu. B.hr

povanjem ćati deficit ECB PRVI NA POTEZU

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Inflacija raste, kamate e rasti "Inflacija raste i prelijeva se u sve države, što e promijeniti na in poslovanja središnjih banaka", kazao je Peter Dixon, analiti ar londonske podružnice Commerzbanka, koji je bio gost na predstavljanju Ekonomskih izgleda HAAB-a.Dixon je naglasio kako ga pitanje inflacije zabrinjava više nego prošle godine zbog trendova u Aziji i na burzama robe. Prema njegovim o ekivanjima, ECB e kamatne stope pove ati ve u travnju, što e stvoriti probleme perifernim zemljama.

godini. Iako ovu godinu ne može nazvati lošijom u usporedbi s lanjskom zbog predvi enog rasta BDP-a od 1,8 posto, Stoji o ekuje da e daljnji rast nezaposlenosti u svijetlu preostalog i u nekim sektorima zakašnjelog restrukturiranja te snažnije fiskalno

stezanje u idu oj godini usporiti oporavak doma e potražnje. Upozorava da se odga anjem provo enja strukturnih reformi u jedva rastu oj ekonomiji riskira pad kreditnog rejtinga, koji bi Hrvatskoj mogao dodatno naštetiti.

Osvrnuo se i na programe gospodarske potpore, kazavši kako se lako može upasti u dužni ku zamku ako nisu usmjereni gdje je potrebno.

Obuzdavanje inflacije

"Programi potpore gospodarstvu moraju biti usmjereni na nove projekte i sektore, odnosno kompanije koje su spremne stvoriti nove vrijednosti", upozorio je Stoji .

Iako je Hrvatska ovisna o uvozu gotovo svih prehrambenih proizvoda ije cijene na globalnim tržištima rastu, inflaciju e obuzdati slaba doma a potražnja te stabilna kuna, a prosje na e stopa mjerena indeksom potroša kih cijena u ovoj godini iznositi 2,6 posto. Što se vru eg pitanja kamatnih stopa ti e, Stoji vjeruje da bi aktivne kamatne stope mogle pasti zbog pove ane konkurencije, ali da e cijena rizika ostati ista.

Biljana Star i

OGLAS

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 8/3/2011

ISKON

KRIZI UNATO»

Burmaz direktor prodaje

Gisdati prihod u Ma arskoj lani porastao 31%

Zagreb. Denisa Burmaza Iskon je imenovao novim direktorom poslovne prodaje. Burmaz dolazi iz Combisa, s mjesta direktor Sektora IP komunikacija. U Combisu je radio osam godina, a prije toga godinu dana u M San Grupi. Karijeru je zapo eo u HT Mobileu u Mostaru, nakon ega je dvije godine u Parizu radio za Ericsson kao dizajner aplikacija. H

LJESTVICA KONKURENTNOSTI

Cijene najveći problem hrvatskog turizma Prema analizi WEF-a plasirani smo na 34. mjesto od 139 zemalja, a naša najve a prednost je dobra infrastruktura Prema ljestvici konkurentnosti u turizmu koju je sastavio i objavio Svjetski gospodarski forum (WEF), najja i hrvatski adut u toj industriji je infrastruktura. Naime, u toj je kategoriji Hrvatska zauzela etvrko mjesto, a ukupno je 34. od 139 zemalja obuhva enih analizom. Švicarska, Njema ka i Francuska vode e su zemlje svijeta u pogledu razvoja turizma i putovanja. Hrvatska je bolje plasirana od nekolicine novih lanica EU kao što su Ma arska, Bugarska, Poljska, Letonija, Slova ka, Litva i Rumunjska, dok je Slovenija plasirana jedno mjesto ispred Hrvatske.

Ista pozicija

Naš ukupni plasman, 34. mjesto, nepromijenjen je u odnosu na isto lanjsko istraživanje. Na odvojenoj ljestvici europskih zemalja našla se na 24. mjestu.

Najslabiji plasman Hrvatska je ostvarila u kategoriji konkurentnosti cijena, zauzevši 101. mjesto s osvojena 4,2 boda, dok je ukupni hrvatski prosjek 4,6 bodova. Osim turisti ke infrastrukture, solidno smo

plasirani u kategoriji afiniteta za putovanja i turizam sa zauzetim 20. mjestom i osvojena 5,3 boda te strogih sanitarnih propisa s plasmanom na 32. mjestu i osvojenih šest bodova.

Loša regulativa

Pored nekonkurentnih cijena mu i nas regulativa kojom se poti e razvoj turizma, gdje smo zauzeli tek 77. mjesto s osvojena 4,3 boda. Puno bolja nije ni prometna infrastruktura, posebno zra na, gdje je Hrvatska zauzela 66. mjesto, a u kategoriji željezni kog i pomorskog prometa plasirana je na 54. mjesto.

Me u prvih 10 u svijetu Austrija i Švedska zauzele su etvrto i peto mjesto. Slijede SAD na šestom mjestu i Velika Britanija na sedmom. Španjolska i Kanada drže osmo i deveto mjesto, dok je 10. mjesto, kao i u 2009., pripalo Singapuru, stoji u WEF-ovu izvješ u koje je objavljeno na Svjetskom turisti kom forumu 2011. u Andori. Ina e, ovogodišnje izvješ e objavljeno je pod naslovom "Nakon krize", a odražava oprezno optimisti ne prognoze, ali i uporava na mnoge teško e s kojima se i dalje suo ava industrija, uklju uju i nedavnu gospodarsku i financijsku krizu. B.hr/H

DENIS BURMAZ Iz Combisa u Iskon ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Geoinformati ka tvrtka GDi Gisdata, koja posluje u 10 zemalja regije, u Ma arskoj je lani zabilježila prihod od 508 milijuna ma arskih forinti, odnosno gotovo dva milijuna eura, što je rast od 31 posto u odnosu na godinu prije, priop ili su iz te tvrtke, koja je lani u inozemstvu ostvarila prihode ve e

nego na doma em tržištu. U Ma arskoj je Gisdata prisutna još od 2004., a danas posluje u dva centra, Budimpešti i Pe uhu, i zapošljava nešto manje od 20 zaposlenika.

Predsjednik Uprave GDi Gisdate Boran Lon ari kaže kako porast poslovanja u pojedinim zemljama predstavlja pozitivan trend, ali da je cijela regija još u krizi. Tehnološke i softverske tvrtke, isti e, negativne u inke kompenziraju i rastu na osnovi vlastitog truda i potpora za istraživanje i razvoj. B.hr

U Osijeku rat kinoprikazivača CINESTAR VS. CINEPLEXX Ovoga mjeseca otvaranje kina u Osijeku najavljuju CineStar i vode i austrijski lanac Cineplexx U Osijeku se 24. ožujka u centru Portanova otvara Cinestar, najve e kino u slavonsko-baranjskoj regiji, koje e dobiti konkurenciju u istom gradu - multipleks kino vode ega austrijskog lanca Cineplexx.

Za tvrtku Blitz-CineStar to je sedmi multipleks u Hrvatskoj i prvi u isto noj Hrvatskoj, a njegovim otvaranjem brojka CineStarovih dvorana popet e se na 55.

Tko je prvi?

Kino e imati devet digitalnih dvorana, a pet dvorana bit e opremljeno Real D 3D tehnologijom. U sklopu kina bit e i prva Extreme dvorana s projektorom uvrštenim u Guinnessovu knjigu rekorda kao najsvjetliji projektor na svijetu, a zadnja dva reda svake dvorane bit e VIP sjedala.

BROJKE

6,5

milijuna eura stajat e osje ki i splitski multipleks Cineplexxa

5

milijuna eura u kinodvoranu zajedno ulažu Portanova i Blitz-CineStar

ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji

Centar Portanova bit e, najavljuje se, najve i trgova ki centar na podru ju izme u Zagreba, Beograda, Budimpešte i Sarajeva, a rije je o investiciji vrijednoj 85 milijuna eura. U kinodvoranu Portanova Blitz-CineStar e uložiti pet milijuna eura. U Blitz-CineStaru planiraju širenje pa bi do 2012. trebali otvoriti još pet kina, a tvrde i da su spremni na konkurenciju.

"Blitz-CineStar ima plan širenja mreža kina i otvaranja lanca diljem cijele Hrvatske.

Konkurencija je prisutna, ali se ne damo pokolebati.

Uostalom, najavili smo otvorenje puno prije nego što je konkurencija sklopila ugovor ", izjavila je za Business.hr PR menadžerica Blitz-CineStara Tanja Ladovi Blaževi . Konkurentski Cineplexx, koji

se osim u Osijeku u travnju otvara i u Splitu, zajedni ka je investicija austrijskoga Cineplexxa i hrvatskog Continental filma.

U Zagrebu 2012.

Osje ki i splitski multipleks zajedno e stajati 6,5 milijuna eura, a ve je najavljeno otvorenje u Zagrebu 2012.

Osje ko e Cineplexx imati sedam dvorana, a u etiri e se prikazivati filmovi u 3D tehnologiji. U Austriji se nalaze 23 Cineplexx multipleksa te sedam tradicionalnih Cineplexx kina. To an datum otvorenja Cibeplexxa tvrtka još ne želi otkriti, poznato je samo da e posjetiteljima vrata otvoriti krajem teku eg mjeseca, paralelno s otvorenjem Avenue Malla.

Iva Bikanec

karijere, znanje i posao Utorak 8/3/2011

STAKLENI STROP Žene se susre u sa svim izazovima liderstva kao i muškarci, ali njihovo iskustvo koje iz toga proizlazi esto je sasvim druk ije. Raspored mo i u politici i menadžerskim strukturama tvrtki u Hrvatskoj još je uvijek naklonjen muškarcima, a muški otpor prema ženama rukovoditeljicama nije prevladan i gotovo tre ina muškaraca odbija pomisao da im žena bude šefica ISTRAŽIVANJE koje je karakteristike žene liderice u Hrvatskoj postavilo u jasne okvire pokazalo je da ve inu žena u Hrvatskoj, njih 92 posto, predstavljaju kvalificirane radnice, ku anice, umirovljenice, službenice, srednje i niže menadžerice te nezaposlene žene, a samo 8 posto Hrvatica predstavljaju direktorice, stru njakinje te pripadnice višeg menadžmenta ili slobodnih profesija ARHIVA BUSINESS.HR

Država mora više ulagati u žensko poduzetništvo

ZAKONI

Po inje lov na ‘fuĹĄere’ > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr

PROPIS je predvi en programom gospodarskog oporavka kako bi se obuzdalo poslovanje na crno

Utorak 8/3/2011

imaju zabranu obavljanja djelatnosti. Iznimka moĹže biti rad za vlastite potrebe, rodbinska ili susjedska pomo te volontiranje i rad na otklanjanju prirodnih i drugih nesre a. Inspektori e dobiti ovlasti trenuta nog pe a enja objekta te ure aja i opreme za rad, ak i bez pismenog oblika. Kazne su nov ane i iznose izme u 3 i 50 tisu a kuna te oduzimanje koriĹĄtenih predmeta i alata, kao i imovinske koristi ostvarene od takve djelatnosti. S. H. B.

ARHIVA BUSINESS.HR

P

roťlotjedna druga konferencija za razvoj Şena u poslovanju "Žene - lideri novog doba" u organizaciji tvrtke Filaks zaintrigirala je poslovnu javnost podacima istraŞivanja o liderskim sposobnostima Şena i izazovima u poslovnoj komunikaciji. Iako globalno Şene ine ve inu populacije, na viťim razinama hijerarhije u poslovnim organizacijama situacija je obrnuta, a brojni su uzroci toga, od individualnih i organizacijskih do druťtvenih. Istodobno, suvremeni menadŞment i teorije vodstva intenzivno se bave stilovima vo enja koji se smatraju presudnima za uspjeh neke poslovne organizacije, a pritom se esto govori o tzv. muťkom i Şenskom stilu vo enja. Ženski stil vo enja eť e je demokratski, poti e participiranje zaposlenih, njihovo samopouzdanje i otvoreno komuniciranje. Muťki je stil pak eť e direktivan i usmjeren na kontrolu. Stoga je za Şene vaŞno da osiguraju svoja prava, razbiju stakleni strop bez ve ih osobnih promjena i mijenjanja vlastitog stila vo enja. No, samopouzdanje da budete ono ťto jeste i vodite teŞiťte je leadership coachinga, kaŞe Elena Cvjetkovi , direktorica tvrtke Misliona, dodaju i kako je naglasak na povjerenju u sebe. "Osnovno poimanje leadership coachinga za Şene sastoji se u pronalaŞenju, ja anju i izgradnji unutarnje snage Şene da usvoji stil vodstva koji joj je prirodan. OsnaŞivanje i rast povjerenja u sebe pruŞa Şenama mogu nost da

ARHIVA BUSINESS.HR

Zakonom o zabrani i sprje avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koji e Vlada u oĹžujku hitno staviti u proceduru, sankcionirat e se nelegalni rad, i to kaznom od 3 do 5 tisu a kuna, oduzimanjem predmeta koriĹĄtenih u tom obliku rada te imovinske koristi ostvarene krĹĄenjem zakona. Propis je

predvi en programom gospodarskog oporavka kako bi se obuzdalo poslovanje na crno, odnosno rad u ‘fuĹĄu’, koji prema podacima Svjetske banke iznosi 35 posto BDP-a. DrĹžavni e inspektori, koji e biti zaduĹženi za provedbu tog zakona, imati dopuĹĄtenja ulaska u ku e i sve objekte za koje dobiju dojavu da se u njima radi na crno. Zakonom se predvi aju i kazne za pravne i fizi ke osobe za koje se utvrdi da su radile bez registracije, nemaju uvjete za rad ili

››

Želite li biti istinski vo a, prvo nau ite voditi sebe same

››

Žena liderica u Hrvatskoj u dobi je izme u 30 i 39 godina, fakultetski je obrazovana, udana i Şivi u gradu, a mjese no zara uje izme u etiri i ťest tisu a kuna MAJA UK, Ipsos Puls

opuĹĄteno preuzmu svoju ulogu i pridobiju povjerenje, podrĹĄku i poĹĄtovanje u radnom okruĹženju. Snaga je nutarnja: Ĺželite li biti istinski vo a, prvo nau ite voditi sebe same", zaklju uje Cjetkovi .

8 posto liderica

Situaciju sa Şenama u Hrvatskoj moŞda najbolje opisuju rezultati proťlogodiťnjeg Pulseva istraŞivanja "Životni stil Şena u Hrvatskoj" provedenog na uzorku od 4000 ispitanika.

Tako je po dobivenim podacima Ĺžena liderica u Hr-

vatskoj u dobi izme u 30 i 39 godina, fakultetski je obrazovana, udana i Ĺživi u gradu, a mjese no zara uje izme u etiri i ĹĄest tisu a kuna. SluĹĄa rock te doma u i stranu pop glazbu, bavi se sportom i rekreacijom, svakodnevno se koristi internetom i osobnim automobilom te rado putuje u inozemstvo. IstraĹživanje koje je karakteristike Ĺžene liderice u Hrvatskoj postavilo u jasne okvire ipak je pokazalo da ve inu Ĺžena u Hrvatskoj, njih 92 posto, predstavljaju kvalificirane radnice, ku anice,

umirovljenice, sluĹžbenice, srednje i niĹže menadĹžerice te nezaposlene Ĺžene, a samo 8 posto Hrvatica predstavljaju direktorice, stru njakinje te pripadnice viĹĄeg menadĹžmenta ili slobodnih profesija.

Maja uk iz Ipsos Pulsa isti e da nasuprot Ĺženi liderici stoji prosje na Hrvatica koja je, pak, u dobi izme u 40 i 49 godina, ima zavrĹĄenu srednju ĹĄkolu, udana je i Ĺživi u gradu, a mjese no zara uje izme u dvije i etiri tisu e kuna. U slobodno vrijeme sluĹĄa narodnu i doma u

ELENA CVJETKOVI , direktorica tvrtke Misliona ARHIVA BUSINESS.HR

pop glazbu, uglavnom se ne bavi sportom, ne koristi se svakodnevno internetom i osobnim automobilom i gotovo nikada ne odlazi na putovanja u inozemstvo. Situacija sa Ĺženama na vode im pozicijama ne razlikuje se bitno ni u zapadnom svijetu. Samo u SAD-u, Kanadi i Ĺ vedskoj Ĺžene ine ve inu zaposlenih, ali na direktorskim mjestima velikih korporacija Amerike i Europe samo ih je 3 posto.

Niska drĹžavna sredstva

Prema istraĹživanjima koje je na konferenciji iznio Velimir Sri a, profesor Ekonomskog fakulteta u Zgrebu, u Italiji i Velikoj Britaniji ak polovina muĹĄkarca odbija i samu pomisao da im ĹĄef bude Ĺžena, a

NAJAVA

Tržište medicinskog turizma danas vrijedi više od milijardu dolara

Investiranje u medicinski turizam

Udruga za medicinski turizam, Lider i Medicinska grupa u Novinarskom domu u Zagrebu danas organiziraju okrugli stol na temu “Kako potaknuti investiranje u medicinski turizam”. Tržište medicinskog turizam danas vrijedi više od milijardu dolara i raste 15-ak posto na go-

u SAD-u i zapadnoj Europi među direktorima velikih korporacija samo je 3 posto žena. S druge strane, muškarci donose samo 17 posto odluka pri kupnji, jer žene su te koje u 60 posto slučajeva odlučuju čak i to koji će automobil obitelj kupiti.

Srića dodaje kako su žene poduzetnice u Hrvatskoj uglavnom opterećene izborom majka i domaćica ili žena od karijere, a prihvaćanjem ‘ženskih uloga’ uglavnom gube interes za poslovnu karijeru.

Trećina žena poduzetnica smatra da su tradicionalno shvaćanje uloge žena i nedostatak podrške okoline najveće prepreke u pokretanju posla, a čak dvije trećine poslovnih žena ima otežan pristup novcu.

Veliku ulogu u promoviranju ravnopravnosti spolova u gospodarstvu, smatra Srića, treba odigrati upravo država. Hrvatska, međutim, ne pokazuje da to i razumije. Naime, u posljednje tri godine Ministarstvo gospodarstva izdvojilo je samo 13 milijuna kuna za žene poduzetnice, čime je potpomognuto ukupno 1655 obrta i trgovačkih društava u vlasništvu žena, napominje Srića, dodajući kako je isto ministarstvo u samo jednoj godini direktoru tekstilne industrije Kamensko isplatilo 7,5 milijuna kuna potpore, a on radnicama nije isplatio ni doprinose ni plaće. "Hrvatski politički ciljevi, među ostalim, trebaju težiti cenzusu 50:50 među muškarcima i ženama, svijest o ravnopravnosti spolova trebamo jačati kroz jednake plaće

arhiva business.hr

ISTRAŽIVANJA

Produktivni smo pola radnog vremena

dinu. Tema skupa na kojem će sudjelovati visoki Vladini predstavnici i investitori bit će kako iskoristiti velike mogućnosti medicinskog turizma i ukloniti zapreke koje priječe investicije u tu profitabilnu industriju. Intenzivna

i usmjerena investicijska aktivnost na tom području mogu Hrvatsku relativno brzo uvesti u krug zemalja lidera medicinskog turizma u Europi, što će povećati ukupnu zaposlenost i omogućiti velike prihode. S. H. B.

Prema najnovijem istraživanju tvrtke Webtorials, barem pola radnog vremena utroši se na neproduktivne stvari poput čitanja e-mailova, filtriranja dolaznih informacija, komunikacije s kolegama i slično.

Istraživanje je pokazalo da je glavni krivac za čak 25 posto neproduktivnosti na

za isti posao, jednake kriterije pri mobingu te jednako opterećenje poslovima u obitelji", napominje Srića, zaključujući kako je jedan od 10 ciljeva koje Hrvatska treba postići do 2020. godine upravo puna ravnopravnost spolova.

ženama onemogućuju da dođu do mjesta top menadžmenta. Stakleni strop predstavlja neformalne prepreke koje manjinama onemogućuju napredovanje, odnosno situacije u kojima je napredovanje kvalificirane osobe onemogućeno zbog nekog oblika diskriminacije. Iako se pojam staklenog stropa odnosi na sve manjine, najčešće se veže uz žene. Iako globalno ne možemo reći da žene predstavljaju ma-

njinu, na višim razinama u poslovnim organizacijama takva je situacija česta. Razbiti stakleni strop zahtjevan je posao, a prije svega treba razviti vlastiti plan, i to prokreativnim stavom prema poslu, izgradnjom odnosa, preuzimanjem odgovornosti, komunikacijom s kolegama i izgradnjom reputacije te razvojem znanja i vještina. Naime, žene su često na pozicijama srednjeg menadžerskog sloja,

Stakleni strop

Na konferenciji se govorilo i o razbijanju staklenog stropa, fenomenu nastalom 80-ih koji opisuje neformalne prepreke koje OGLAS

radnom mjestu manjak znanja pa se zato troši puno vremena na dodatno provjeravanje informacija, svladavanje posla “u hodu” i ostalo.

Drugim riječima, ako poslodavci uspiju na vrijeme prepoznati važnost kvalitetnog usavršavanja i to osiguraju svojim zaposlenicima, stručnjaci tvrde da će se radni dan moći puno kvalitetnije iskoristiti, a u tom bi slučaju bilo potrebno i kraće radno vrijeme. S. H. B.

a proboj na vrh gotovo im je nemoguć.

"Diskriminacija dosta ovisi o percepciji, jer 70 posto žena zadovoljno je svojom pozicijom, a 60 posto ih je zadovoljno svojom plaćom iako su svjesne da su muškarci za isti posao bolje plaćeni. Za takve žene stakleni strop i ne postoji", zaključuje Nataša Trojak, direktorica tvrtke Abaculus znanje.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

PRIZNANJA

18. ožujka u hotelu Dubrovnik održat će se 3.nacionalna konferencija tajnica

Bira se najtajnica 2010. > karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 8/3/2011

U organizaciji časopisa Poslovni savjetnik 18. ožujka u zagrebačkom hotelu Dubrovnik održat će se 3. nacionalna konferencija tajnica, voditelja ureda i administrativnih djelatnika. U sklopu manifestacije održat će se dodjela nagrade NajTajnica 2010., koju je prošle godine dobila Spomenka Vodopija Laketa, tajnica Ustanove za

ARHIVA Business.HR

zdravstvenu njegu Čorluka.

Drugo mjesto pripalo je Ireni Kolić iz tvrtke Mark-prom, treće Rajni Golubić iz Naturprodukta, četvrto Sandi Mandić iz Mlinara, a peto je

Besplatna on-line edukacija za nastavno osoblje obrazovanje CARNet svojim korisnicima pruža podršku za korištenje sustava Moodle, platforme otvorenog koda za kreiranje i održavanje tečajeva koju u svijetu koristi mnogo nastavnika

N

astavno osoblje uz podršku CARNeta može izrađivati i održavati vlastite tečajeve ili koristiti već gotove kvalitetne tečajeve iz područja primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

CARNet naime omogućuje nastavnom osoblju edukaciju za korištenje Moodlea uz pomoć on-line tečajeva uz podršku mentora. On-line tečaj "Izrada on-line tečaja pomoću Moodlea" namijenjen je nastavnom osoblju osnovnih i srednjih škola te visokoškolskih ustanova članica CARNeta koji žele samostalno osmisliti i izraditi on-line tečaj u Moodleu iz proizvoljno odabranog područja. On-line tečaj odvija se šest tjedana tijekom kojih polaznici mogu upisati tečaj i nesmetano raditi na njemu

kada im to najviše odgovara u sklopu zadanog rasporeda. Tečaj se u prosjeku izvodi svaka dva mjeseca, a svaka grupa može imati najviše 15 polaznika. Za svladavanje gradiva, izradu zadataka te sudjelovanje u ostalim nastavnim aktivnostima planiran je angažman polaznika od šest do osam sati tjedno.

Tijekom pohađanja on-line tečaja polaznici izrađuju svoj on-line tečaj u sustavu Moodle uz pomoć mentora.

Sve troškove pohađanja te-

čaja pokriva CARNet pa je za polaznike besplatan.

E-learning akademija

Kvaliteta tečaja potvrđena je Comenius EduMedia pečatom, koji je tečaj osvojio 2010. na europskom natječaju za didaktičke multimedijalne proizvode i materijale u organizaciji Gesellschaft für Pädagogik und Information - GPI iz Njemačke.

E-učenje primjenjuje se u mnogim obrazovnim programima, a jedno

CARNetovi programi

mjesto zauzela Zdravka Prešiček, tajnica u Zagrebinspektu.

Tajni kupac d.o.o. prošle je godine u suradnji s časopisom Poslovni savjetnik i konzultantskom tvrtkom Proago

proveo istraživanje po pitanju stava poslovnih ljudi o tajnicama. Rezultati su pokazali da bi tajnice iznad svega trebale biti komunikativne, obrazovane, snalažljive, profesionalne, pozitivne i vedra duha. Također, od njih se traži pristojnost, odanost, odgovornost, organiziranost i profesionalnost, a navodi se i da bi idealna tajnica uz sva ostala znanja trebala posjedovati i znanje o knjigovodstvu i računovodstvu, ali i znati skuhati “dobru kavu”. S. H. B.

Većina CARNetovih usluga namijenjena je korisnicima iz sustava obrazovanja i znanosti, a E-learning akademiju mogu uz plaćanje upisati i kandidati zaposleni u različitim organizacijama arhiva business.hr

og njih je CARNetova Elearning akademija koja je namijenjena osobama koje se bave poučavanjem i u svom radu već primjenjuju ili se pripremaju za primjenu e-učenja. Kako objašnjava Jasna Tingle, voditeljica E-learning akademije, polaznici su uglavnom nastavnici, voditelji i suradnici zaposleni u obrazovnim ustanovama te u komercijalnim i drugim organizacijama koje se bave obrazovanjem ili imaju odjel obrazovanja vlastitih zaposlenika.

Upisi u svibnju

Program je jednogodišnji i ima tri smjera: E-learning

Management, E-learning Tutoring i E-learning Course Design. U tijeku je nastava za osmu generaciju, upis nove generacije počinje u svibnju, a nastava počinje u listopadu ove godine. Polaznici svake generacije susreću se na tri radionice koje se održavaju u Zagrebu, a sva se ostala nastava izvodi on-line, u individualnom i grupnom radu, te uz vodstvo on-line tutora.

U posljednjih nekoliko generacija CARNet je stipendirao po 24 polaznika, a stipendija je namijenjena isključivo nastavnicima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. S. H. B.

predavača. Zadužen je i za osiguranje razine kvalitete izobrazbe u svakoj lokalnoj akademiji. U CARNetu su četiri generacije CCNA, tri generaciU organizaciji CARNeta od 2000. je nastava pokrenuta u 16 lokalnih ja CCNP i dvije generacije NS polagodine u Hrvatskoj se provodi i pro- akademija. CARNet kao regionalznika završile školovanje, a ukupno je gram Cisco akademija. Zajedno s na akademija pruža potpunu podrš- u Hrvatskoj Cisco akademiju završilo CARNetom u programu sudjeluku lokalnim akademijama, uključu- više od 1200 polaznika. U Hrvatskoj je 20 obrazovnih ustanova, državjući pomoć u uspostavi učionica s danas u Cisco akademijama predaje nih i neprofitnih organizacija, a dosad potrebnom opremom i izobrazbu više od 50 ovlaštenih predavača.

Cisco akademija

dogaaji 17

business.hr Utorak 8/3/2011

regija/svijet

Louis Vuitton za 3,7 milijardi eura preuzima Bulgari LUKSUZNA TRANSAKCIJA DESETLJEĆA Francuska grupa LVMH zamijenit će svojih 16,5 milijuna dionica za 152,2 milijuna dionica obitelji Bulgari, a preostale dionice ponudit će na burzi po cijeni od 12,25 eura po dionici dalje će biti predsjednik i potpredsjednik Bulgarijeva odbora.

arhiva business.hr

F

rancuska grupa Louis Vuitton Moet Hennessy (LVMH), najveći proizvođač luksuzne robe u svijetu, planira za 3,7 milijardi eura preuzeti talijanskoga draguljara Bulgarija, što je najveće preuzimanje u posljednjem desetljeću.

LVMH odlučio je kupiti 50,4 posto udjela obitelji Bulgari po cijeni od 1,87 milijardi eura, a prema priopćenju talijanske burze, slijedi ponuda ostalim dioničarima. Iz tvrtke su priopćili da će zamijeniti svojih 16,5 milijuna dionica za 152,2 milijuna dionica obitelji Bulgari, a preostale dionice ponudit će na burzi po cijeni od 12,25 eura po dionici.

Paolo i Nicola Bulgari i

Učinci akvizicije

"Naš ulazak u LVMH omogućit će Bulgariju da učvrsti svoj položaj u svijetu te ostvari značajne sinergije", izjavio je izvršni direktor Bulgarija Francesco Trapani, koji će se pridružiti izvršnom odboru LVMHa te biti odgovoran za sekciju satova i nakita.

Izvršni direktor Bernard Arnault pretvorio je LVMH, konglomerat sa sjedištem u Parizu u čijem su vlasništvu, među ostalim, brendovi Christian Dior, Fendi i TAG Heuer, u najveće svjetsko carstvo luksuzne robe preuzevši brendove tvrtke Donna Karan International i Gle-

BULGARI Prodaja talijanskoga draguljara porasla je lani 8,3 posto pa je prihod povećan 15 posto, na 1,07 milijardi eura

nmorangie Plc., a u listopadu 2010. godine preuzeo je 20 posto tvrtke Hermes International bez znanja osnivačke obitelji koja drži više od 70 posto dionica Hermesa.

Analitičar tvrtke Helvea Alessandro Migliorini smatra da je ovo spajanje velik događaj za dioničare Bulgarija, ali da će vrijeme pokazati hoće li LVMHov novac i organizacijske vještine biti dostatni da

opravdaju cijenu akvizicije.

LVMH: osam akvizicija

Cijena LVMH-ovih dionica pala je za 90 centi, odnosno 0,8 posto, pa sada iznose 110,65 eura, dok je tvrtka procijenjena na 54 milijarde eura. Cijena Bulgarijevih dionica skočila je za 59 posto, na 12,08 eura.

S prošlogodišnjim prihodom od 3 milijarde dolara LVMH je najavio barem

osam akvizicija, uključujući i preuzimanje udjela u Hermesu prošle godine.

Bulgarijeva prodaja u posljednjem je kvartalu prošle godine porasla 21 posto, na 358 milijuna eura, a godišnja je prodaja skočila 8,3 posto, nadmašivši tako prognoze rasta tvrtke. Prošlogodišnji prihod povećan je 15 posto, i to na 1,07 milijardi eura.

Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

investor

AUKCIJA

Dionice SKDD-a na burzi

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

VESNA ŽIVKOVI , predsjednica Uprave SKDD-a

business.hr Utorak 8/3/2011

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Središnje klirinško depozitarno društvo vrijedi najmanje 264 milijuna kuna, sude i po ambiciji karlova ke brokerske ku e EA Sistem da 60 dionica SKDD-a na Zagreba koj burzi proda po cijeni od 264.000 kuna. Naime, ta e brokerska ku a na aukciji putem ZSE-a sljede eg ponedjeljka pokušati prodati paket od 60 dionica SKDD-a, odnosno 0,10 posto temelj-

nog kapitala. Tako e i dionice te ve inski državne tvrtke za prijeboj i namiru vrijednosnih papira na hrvatskom tržištu kapitala prvi put biti dostupne svim ulaga ima koji žele sudjelovati u aukciji.

SKDD je u 2009. godini zaradio 15,82 milijuna kuna i isplatio je 33 kune dividende po dionici iz dobiti prethodne godine, dakle iz 2008. Najve i vlasnik SKDD-a je država sa 62,30 posto, druga je Fina sa 16,61 posto, a ostalo je u rukama brokerskih ku a i banaka. J. J.

BROJKA

264

tisu e kuna traži karlova ki EA Sistem za 0,10 posto dionica SKDD-a

Pomorci zahtijevaju Transadrije, uskoro DOSTA IM NEPLA ENOG RADA elništvo Sindikata pomoraca Hrvatske u Transadriji pokrenulo je zahtjev za ste aj nad tom tvrtkom, a predsjednik Uprave Miran Klju ari ek tvrdi da me u radnicima koji pla e nisu vidjeli mjesecima i spremaju se na štrajk - vladaju dobro raspoloženje i optimizam nja, što sigurno nije razveselilo radnike koji pla e nisu primili ve šest mjeseci.

Uprava tvrtke, na ijem je elu Miran Klju ari ek, ne želi ste aj i tvrtku brani planom reprogramiranja dugova, dok nezadovoljni sindikalci žele pla e za svoje radnike, naravno, što je prije mogu e.

Mutni poslovi Uprave MIRAN KLJU»ARI»EK, predsjednik Uprave Transadrije, kojeg zaposlenici okrivljuju za sumnjive poslove zbog kojih je tvrtka i dovedena pred ste aj FOTO CROPIX

Saga o rije kom špediteru Transadriji dobila je u petak novi nastavak. Naime, elništvo Sindikata pomoraca Hrvatske u Transadriji pokrenulo je zahtjev za ste aj nad tom tvrtkom. Prvo ro ište o postupku koji prethodi ste aju zakazano je tek za 19. trav-

Ste aj je zatražen zbog višemjese ne neisplate pla a, ali i zbog, kako je u više navrata istaknuto na sindikalnim skupovima radnika tvrtke, nade da e u ste ajnom postupku napokon biti rasvijetljeni mutni poslovi Uprave koji su po sudu radnika i doveli do propasti nekadašnjeg diva. O razmjerima katastrofe u bivšoj špediterskoj perjanici Hrvatske rje ito govori i podatak o desecima otkaza što su ih u posljednjih nekoliko mjeseci podnijeli sami zaposlenici, odri u i se time prava na otpremni-

ne. Rije je, objašnjava jedan od radnika koji još dolazi na posao, uglavnom o operativcima, ljudima s kojima je tvrtku napustio i dobar dio komitenata, koji su svojim radom stvarali novac. Od nekadašnjih 350, prema procjenama samih zaposlenika, u Transadriji je danas ostalo svega oko 150 radnika.

Pri a obiju strana dobro je argumentirana, no kapitalni propust u cijeloj pri i napravila je država, tj. Hrvatski fond za privatizaciju koji je najve i pojedina ni vlasnik Transadrije. Kao i mnogo puta do sada država se pokazala slabim gospodarom - za svoja prava u Transadriji borili su se radnici, sindikati, mali dioni ari i Uprava, dok je HFP cijelo vrijeme stajao po strani, dovevši tako još jedno poduze e na koljena.

Sindikat udno igra U cijeloj drami oko Transadrije i namirivanja vjerovnika sporna je i uloga Sindika-

››

Od nekadašnjih 350, u Transadriji je ostalo samo pedesetak radnika ta pomoraca. Naime, Zoran Korda, jedan od predstavnika manjinskih dioni ara Transadije, kaže da je paradoksalno da su zahtjev za otvaranje ste aja podnijeli iz Sindikata pomoraca, koji je do trenutka kad su banke sjele na naplatu podržavao Upravu društva.

Prema Kordi, paradoksalno je i da Hrvatski fond za pri-

vatizaciju, kao najve i pojedina ni vlasnik Transadrije, nije u inio ništa kako bi spasio tvrtku. HFP se nije previše zalagao za Transadriju, niti je smijenio neefikasnu Upravu, proveo restrukturiranje, doveo krizni menadžment ili pronašao strateškog partnera i proveo privatizaciju.

Miran Klju ari ek, pred-

NEKRETNINE

Vrijedne zgrade u Rijeci, Ljubljani, Kopru...

Vrijednost Transadrije ipak je dobrim dijelom u nekretninama koje posjeduje i izvan granica Hrvatske. Vrijednost Transadrijinih nekretnina u Sloveniji procjenjuje se na više od etiri milijuna eura. Uglavnom je rije o poslovnim prostorima koje Transadria ima u Ljubljani, Kopru i Celju. U Hrvatskoj se, uz mnoge poslovne prostore, najvrjednijom smatra upravna zgrada tvrtke sa 6500 etvornih metara smještena na elitnoj lokaciji u središtu grada na rije koj Rivi.

PREUZIMANJE

Valamar kupuje Dom holding

GEORG ELTZ, vlasnik Valamar grupe, koja je pokrenula preuzimanje Dom holdinga SNIMIO H.DOMINI

Valamar grupa objavila je u ponedjeljak u dnevnim novinama ponudu za preuzimanje dionica Dom holdinga po cijeni od 45 kune po dionici.

U ponudi za preuzimanje Valamar grupa djeluje zajedno s društvom Epima (sjedište u Zagrebu) u kojem ima 100-postotni udjel i s kojim ukupno drži 3.734.324 ili 50,01 posto od ukupnog broja dionica Dom holdinga koje daju 52,54 po-

sto od ukupnog broja glasova.

Predmet preuzimanja su sve redovne dionice Dom holdinga izdane s pravom glasa na kojima ne postoje nikakvi upisani ni neupisani tereti, a ponuda se upu uje svim dioni arima koji su upisani kao imatelji tih dionica u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). Ponuditelj e, kako se navodi, iznose naknada za pla anje za dionice i druge troškove podmiriti vlastitim novcem.

U vezi s ponu enom cijenom od 45 kuna po dionici u ponudi se napominje da je prosje -

na ponderirana cijena dionice Dom holdinga u zadnja tri mjeseca prije dana objave namjere za preuzimanje, do 16. listopada 2010. do 16. sije nja 2011., iznosila 42,42 kune.

U trgovanju na Zagreba koj burzi danas nešto iza podneva cijena dionice Dom holdinga bila je 48,49 kuna, dok je u petak, 4. ožujka, zadnja cijena te dionice bila 50 kuna. Upisani temeljni kapital Dom holdinga iznosi 746,7 milijuna kuna i podijeljen je na 7.467.235 redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti 100 kuna. B.hr

BROJKA

45

kuna po dionici nudi Valamar ostalim dioni arima za dionice Dom holdinga

kamate u modelu A+ u ste aj Nove između 4,27 i 4,39 posto o i štrajk NISU DOBILI KOLIKO SU TRAŽILI

sjednik Uprave Transadrije, nije zadovoljan prijedlogom koji bi Transadriju odveo u ste aj. Klju ari ek kaže kako je Uprava vjerovnicima - uglavnom bankama - dala prijedlog reprograma duga koji je naišao na pozitivne reakcije. Taj je prijedlog prošao i reviziju i potpisao ga je zagreba ki Inžinjerski biro te je rije o ozbiljnom dokumentu, iji zna aj sindikat dovodi u pitanje, kaže šef Transadrije.

Vjerovnici nisu sretni Prema njegovim rije ima, ve ina je radnika zadovoljna te u kompaniji vlada dobro raspoloženje, što sada pokušava-

››

ju pokvariti sindikati, iji su zahtjevi nejasni te se ne zna ije interese oni zastupaju.

Klju ari ek je rekao kako nije dobro da se o ste aju Transadrije po elo govoriti u medijima jer sindikati na taj na in pokušavaju požuriti Upravu, koja trenuta no ne može ništa dok vjerovnici ne podrže plan reprograma dugova. "Vjerovnike ne možemo požuriti. Po elo se govoriti i o štrajku, što se vjerovnicima tako er ne bi svidjelo", zaklju io je Klju ari ek. O mogu em pokretanju štrajka, barem u centrali tvrtke u Rijeci, najvjerojatnije e biti odlu eno do kraja ovog tjedna na skupu radnika.

Nikola Su ec

Vrijednost Transadrije dobrim je dijelom u nekretninama koje posjeduje i izvan granica Hrvatske, vrijednima milijune eura

HBOR je u petak održao drugu aukciju po modelu A+ za potporu likvidnosti poduze a i ulaganjima: odobrio je ukupno 100 milijuna kuna, a banke su tražile 208,4 milijuna kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak objavila je u ponedjeljak da su na drugu aukciju po modelu A+, na kojoj je bio ponu en iznos od 100 milijuna kuna, pristigle ponude sedam banaka u iznosu od 208,4 milijuna kuna, a prihva ene su ponude tih banaka u iznosu od 100 milijuna kuna. Kamatne stope za poduzetnike bit e 4,27 posto i 4,39 posto.

Sve ponude prošle Prihva ene su ponude svih sedam banaka, s time da su dvije banke koje su ponudile nižu maržu, pa time i nižu kamatu za poduzetnike - Hypo AlpeAdria-Bank (HAAB) i Erste & Steiermärkische Bank (ESB) dobile kvotu koju su i tražile, a ostalih je pet banaka dobilo oko tre inu zatražene kvote.

HAAB je tražio i dobio kvotu od 25 milijuna kuna, a ESB kvotu od 20 milijuna kuna.

Obje te banke imat e ponderiranu kamatnu stopu za krajnje korisnike od 4,27 posto.

Pet banaka, koje e nakon druge aukcije poduzetnicima ponuditi kredite za model A+ uz ponderiranu kamatu od 4,39 posto, dobile su manje kvote nego što su tražile Raiffeisebank Austriji (RBA) odobrena je kvota od 26,9 milijuna kuna (traženo 80 milijuna

ANTON KOVA»EV, predsjednik Uprave HBOR-a, u kojem su održali još jedu uspješnu aukciju

SNIMIO SAŠA ETKOVI

kuna), Zagreba koj banci kvota od 14,5 milijuna kuna (traženo 43 milijuna kuna), Privrednoj banci Zagreb kvota od oko 11,8 milijuna kuna (traženo 35 milijuna kuna), Vaba banci odobrena je kvota od nešto više od milijun kuna (traženo 3 milijuna kuna), a Istarskoj kreditnoj banci Umag kvota od 807,8 tisu a kuna (tražena kvota bila je 2,4 milijuna kuna).

Kamate ovaj put ve e U kreditima po modelu A+ udjel HBOR-a je 40 posto, a banaka 60 posto, pa tako i nakon druge aukcije ukupan iznos kredita koji e poduzetnicima po tom modelu biti na raspolaganju iznosi 250 milijuna kuna (100 milijuna kuna HBOR i 150 milijuna kuna banke).

Kamatna stopa koju HBOR daje na svoj 40-postotni dio kredita u modelu A+ smanjena je u odnosu na prošlogodišnji model A za jedan postotni bod i za model A+ iznosi 2,8 posto (za model A iznosila je 3,8 posto).

Krajnja kamata za poduzetnike ovisi o marži koju na svoj 60postotni udjel u kreditu ponude poslovne banke, a banke se za kvote kredita HBOR-a natje u upravo maržom koju nude za svoj udjel u kreditu.

Model A+ odnosi se na program kreditiranja za gospodarski oporavak i razvitak, a poduzetnici kredite po tom modelu mogu koristiti za financiranje obrtnih sredstava (uklju uju i podmirenje obveza prema dobavlja ima, financijskim institucijama, državi te drugim vjerovnicima), te za financiranje osnovnih sredstava.

Prva aukcija za model A+ održana je 23. velja e, kvota HBOR-a i za tu je aukciju bila 100 milijuna kuna, a pristiglo je devet ponuda u iznosu od gotovo 212 milijuna kuna. Na prvoj je aukciji HBOR prihvatio ponude sedam banaka i prosje na kamatna stopa za poduzetnike kretala se od 4,09 do 4,57 posto.

B.hr/H

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica ure akovi holdinga u ponedjeljak je nakon mjesec i pol dana opet dosegnula cjenovnu razinu od 42 kune. Do te je cijene uro akovi doĹĄao zahvaljuju i velikom dnevnom rastu od gotovo sedam posto. Ukupan promet iznosio je 706.383 kuna, ĹĄto je uro akovi u ponedjeljak smjestilo na petu poziciju po kriteriju dnevne likvidnosti. Kada se tome doda stopa rasta, jasno je komu pripada titula pobjednika dana.

Luka Rijeka Adris grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ina-industrija nafte d.d. uro akovi holding Belje Atlantska plovidba d.d.

Luka Plo e Ingra AD Plastik Petrokemija Dalekovod Privredna banka Zagreb KaĹĄtelanski staklenici Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Dom holding Uljanik plovidba Ericsson Nikola Tesla Institut IGH Jadroplov d.d.

Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija d.d.

Industrogradnja d.d.

Zagreba ka banka Kon ar - elektroindustrija Tankerska plovidba Hoteli Makarska Jadranska banka SN holding Auto Hrvatska Tisak Finvest Corp Riviera Pore Valamar grupa Vupik HGspot KraĹĄ, prehrambena industrija Croatia osiguranje d.d.

Laguna Novigrad Hoteli Maestral Dioki d.d Jadransko osiguranje Koka Rabac, ugostiteljstvo i turizam Magma d.d.

Lav evi Veterina d.d.

Ledo Franck prehrambena industrija BeliĹĄ e Saponia HTP Kor ula RIZ-odaĹĄilja i Tehnomont montaĹža Zvijezda akove ki mlinovi Kon ar HUP - Zagreb Slavonski zatvoreni investicijski fond Jadranski naftovod Liburnia Riviera Hoteli LoĹĄinjska plovidba Fima validus Sun ani Hvar Slobodna Dalmacija Istraturist Umag d.d.

Tehnika Banka Brod Badel 1862 Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Hoteli OmiĹĄalj ImunoloĹĄki zavod Plava laguna Arenaturis akovĹĄtina Mundus Kon ar Hidroelektra niskogradnja Uljanik d.d.

Drvna industrija Pounje trikotaĹža Jadrankamen

+ Virova dionica u ponedjeljak je snaĹžno pala, ime je sasvim pokvarila kraj proĹĄlog tjedna kada je biljeĹžila rast cijene.

U novom je tjednu doĹĄlo do rasprodaje dionica uz ukupan promet od 136.217 kuna. U ponedjeljak se trgovalo sa 318 dionica te ĹĄe erane u 19 transakcija. Cijena Vira je snaĹžnim padom pala ispod razine od 420 kuna, ĹĄto je najniĹža razina od kraja sije nja.

CROBEX: +0,12%

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

241.55 268.00 285.50 3,650.55 38.70 96.60 736.11 1,400.00 13.85 125.00 147.20 251.03 660.00 4,000.00 413.08 47.62 645.00 1,610.11 2,025.50 147.50 787.00 315.02 502.00 250.00 545.00 1,419.95 66.00 2,353.89 155.00 382.10 180.00 115.10 213.00 47.04 81.67 16.07 424.09 6,199.99 9.31 80.06 74.00 3,008.06 248.99 101.31 24.00 200.00 63.00 6,001.01 870.12 629.01 150.00 85.56 109.00 105.67 3,760.00 3,500.00 1,130.00 1,320.00 26.08 3,107.00 2,014.16 138.35 8.88 30.49 32.00 291.97 1,325.00 2,531.00 65.11 23.00 10.98 140.00 1,704.50 60.00 9.00 50.03 1,258.00 153.96 95.02 90.50 0.76 56.01

267.02 270.00 287.25 3,680.00 44.21 99.21 746.00 1,425.01 14.20 129.87 154.48 258.77 677.50 4,150.00 440.00 51.98 657.00 1,620.00 2,090.00 148.10 797.90 321.97 502.01 251.88 558.89 1,440.00 66.00 2,400.00 158.02 386.00 186.00 115.10 217.00 47.22 83.33 16.30 424.11 6,249.97 9.31 80.06 76.35 3,008.06 260.00 101.34 24.02 217.10 65.50 6,011.09 870.12 629.01 150.00 85.63 109.00 105.67 3,765.00 3,500.00 1,131.01 1,320.00 26.08 3,107.00 2,014.16 146.49 9.25 30.49 32.00 291.97 1,325.00 2,531.00 65.17 23.00 10.98 140.00 1,704.50 60.00 9.00 50.03 1,258.00 153.96 95.02 90.50 0.76 56.01

241.55 270.00 286.50 3,675.00 42.00 97.30 736.51 1,411.00 13.93 127.50 153.00 251.03 677.50 4,100.00 413.08 50.50 645.00 1,611.00 2,025.50 148.00 787.10 320.00 502.00 250.11 545.00 1,440.00 66.00 2,400.00 155.00 382.10 181.01 115.10 213.00 47.04 81.67 16.07 424.11 6,249.97 9.31 80.06 75.50 3,008.06 260.00 101.31 24.00 217.10 65.50 6,011.09 870.12 629.01 150.00 85.56 109.00 105.67 3,765.00 3,500.00 1,130.00 1,320.00 26.08 3,107.00 2,014.16 146.49 9.25 30.49 32.00 291.97 1,325.00 2,531.00 65.11 23.00 10.98 140.00 1,704.50 60.00 9.00 50.03 1,258.00 153.96 95.02 90.50 0.76 56.01

-1.81% 0.11% -0.17% 0.14% 6.84% -0.45% -1.40% -1.33% -1.55% 0.40% 2.64% -0.38% -0.95% -0.53% -4.60% 1.00% -2.12% -1.17% -3.09% -1.33% -0.74% -0.74% 0.00% -0.59% -1.80% 2.95% 8.14% -1.03% -2.52% -0.75% 0.56% 0.09% -1.84% -0.59% -1.67% -0.06% -2.50% 4.17% -4.51% -19.94% -3.21% -7.39% 4.42% -0.02% -0.08% -0.86% -1.21% -3.67% 0.13% -0.01% 0.00% -3.87% -22.09% -29.52% -4.19% 0.00% -3.34% 3.13% 0.04% -1.37% 0.20% -1.02% -2.01% 0.00% 3.23% 3.90% -1.12% 1.24% -6.99% 4.55% 56.86% 0.00% 0.26% -6.25% -8.35% -78.25% 0.00% 1.29% 0.00% 0.56% -5.00% -29.96%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

7,987 5,777 4,364 247 16,440 4,829 380 175 14,347 1,560 1,298 731 271 38 318 2,568 176 58 42 555 102 225 135 235 104 37 765 20 280 111 213 310 126 552 312 1,335 46 3 2,000 219 222 5 55 130 545 64 192 2 13 17 62 107 70 72 2 2 6 5 240 2 3 32 480 120 100 10 2 1 36 100 200 13 1 25 150 26 1 3 2 2 98 1

2,037,446.55 1,549,075.00 1,248,450.75 906,299.93 706,383.03 471,493.37 281,472.44 247,520.64 201,442.41 197,974.51 195,735.41 184,878.36 180,110.67 154,310.35 136,217.23 125,786.72 114,490.69 93,529.25 85,471.24 82,044.80 80,806.08 71,591.04 67,770.05 58,819.47 57,197.92 52,999.68 50,490.00 47,538.90 44,182.80 42,842.10 38,814.84 35,681.00 27,099.12 26,003.04 25,761.44 21,481.85 19,508.52 18,699.93 18,620.00 17,533.14 16,714.99 15,040.30 14,101.97 13,173.42 13,080.80 12,887.36 12,355.88 12,012.10 11,311.56 10,693.17 9,300.00 9,157.80 7,630.00 7,608.24 7,525.00 7,000.00 6,782.40 6,600.00 6,259.20 6,214.00 6,042.48 4,485.10 4,271.22 3,658.80 3,200.00 2,919.70 2,650.00 2,531.00 2,345.94 2,300.00 2,196.00 1,820.00 1,704.50 1,500.00 1,350.00 1,300.78 1,258.00 461.88 190.04 181.00 74.48 56.01

1,444.58 1,831.71 23,461.07 36,750.00 135.96 799.37 1,027.81 314.11 104.47 535.45 511.19 575.82 12,923.16 465.73 572.80 377.01 374.10 2,145.29 321.20 242.23 2,624.43 1,734.40 227.10 16,019.14 1,401.80 901.99 73.89 287.01 421.60 191.05 432.00 71.10 778.20 296.15 122.95 5.30 582.57 1,922.48 145.20 41.29 305.18 376.01 234.84 102.55 116.98 103.82 120.84 1,323.46 371.69 732.36 98.78 36.57 40.79 28.35 377.47 367.50 69.41 622.22 87.27 2,308.02 609.57 97.04 24.99 222.91 167.08 1,364.96 251.03 6.45 48.97 18.21 2.81 31.54 931.20 130.95 9.48 1.22 244.29 96.05 212.49 25.03 2.03 12.17

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 161.54 242.21 253.10 1,625.00 22.36 54.00 705.00 1,160.03 13.52 80.21 105.50 217.00 461.06 612.00 290.00 27.87 533.13 1,181.00 1,106.00 124.01 657.10 240.00 292.00 200.00 430.00 1,140.00 61.00 2,321.00 106.99 302.00 135.00 85.00 140.00 28.00 41.77 16.07 335.02 4,502.00 8.80 44.59 70.00 2,486.50 183.12 65.10 23.01 161.10 54.51 4,720.12 655.38 420.00 105.25 57.00 98.00 65.00 2,851.00 2,950.00 909.99 1,115.16 15.15 2,332.01 1,724.00 121.00 5.00 25.00 20.01 280.00 871.01 2,205.01 58.00 16.00 6.00 51.52 1,345.00 33.03 5.11 50.03 975.00 120.00 61.11 90.00 0.60 56.01

267.02 318.99 332.84 3,680.00 52.00 118.99 1,044.18 2,093.00 40.20 146.00 184.73 390.00 708.00 4,990.00 507.77 58.98 675.00 1,777.00 2,900.00 190.30 829.99 355.00 598.00 289.98 594.99 1,615.00 92.00 3,100.00 245.00 519.00 270.00 136.00 259.65 52.00 140.99 42.02 497.02 6,299.00 10.70 151.00 127.30 3,401.00 300.00 111.00 69.90 275.00 78.13 6,900.00 944.00 631.00 189.38 132.00 150.00 149.92 4,400.00 4,000.00 2,198.00 1,695.00 34.96 3,520.00 2,890.00 173.00 29.01 36.50 64.98 395.00 1,649.98 4,800.00 112.50 25.00 10.98 215.00 1,740.00 75.31 19.90 230.00 2,450.00 239.00 158.90 129.99 1.01 140.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

60,02 160,00 82,50 5,17 237,40 36,50 14,14 11,30 9,70 400,00 330,05 0,70 17,11 10,06 0,73

61,00 161,80 84,00 5,21 245,00 38,00 15,00 12,00 9,80 400,00 339,00 0,72 17,50 10,24 0,73

60,85 160,00 83,80 5,19 245,00 38,00 14,97 11,90 9,80 400,00 339,00 0,71 17,50 10,24 0,73

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG KDIR PETG KDHR LKPG GRVG INDGL SKDR HDOG NF1N ZVTG KBMR PBGS

KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE KD ID PETROL KD GROUP LUKA KOPER GORENJE INFOND GLOBAL KD HELIOS NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 JEDINSTVO GP AD GRADISKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA RATAR AD PRNJAVOR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA

84,49 3,80 1,68 37,00 1,45 36,00 0,70 5,45 0,15

84,49 4,00 1,68 37,02 1,45 37,00 0,70 5,45 0,15

84,49 4,00 1,68 37,00 1,45 37,00 0,70 5,45 0,15

0,84 4,00 1,68 0,37 1,45 0,36 0,70 5,45 0,15

40,00 30,02 90,01 97,00 87,01 34,03 33,76 95,00 41,51 5,20 21,33 19,90

40,00 30,20 93,00 97,00 89,00 36,50 33,79 95,00 41,51 5,60 21,50 20,00

40,00 30,02 90,01 97,00 87,01 36,50 33,79 95,00 41,51 5,60 21,50 20,00

40,00 30,03 91,79 97,00 87,01 36,48 33,79 95,00 41,51 5,42 21,47 19,96

NIS a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Hotel Bela Lada a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Poštanska štedionica a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K Pekabeta a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Agrobanka a.d. Beograd

496,00 1.015,00 4.070,00 515,00 99,00 32.858,00 2.124,00 6.400,00 10.997,00 1.010,00 75,10 5.100,00 2.500,00 6.700,00 9.000,00

500,00 1.100,00 4.102,00 525,00 99,00 32.858,00 2.137,00 7.000,00 10.997,00 1.030,00 75,11 5.100,00 2.500,00 6.700,00 9.100,00

498,00 1.055,00 4.100,00 521,00 99,00 32.858,00 2.131,00 6.938,00 10.997,00 1.025,00 75,10 5.100,00 2.500,00 6.700,00 9.036,00

498,02 1.054,81 4.099,52 520,52 99,00 32.858,00 2.130,06 6.938,01 10.997,00 1.025,49 75,10 5.100,00 2.500,00 6.700,00 9.036,00

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKOSPED SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08

552.719,31 42.409,50 27.768,00 25.953,18 24.862,00 17.000,80 14.203,30 12.988,87 11.522,66 10.400,00 10.372,60 9.049,11 8.644,30 5.711,98 5.121,93

3.730,00 540,00 4.360,00 1.850,00 3.400,00 90,80 3.800,00 4.150,00 590,00 290,00 88,90

3.800,00 545,00 4.451,00 1.850,00 3.450,00 90,80 3.800,00 4.150,00 590,00 290,00 89,00

3.752,92 543,19 4.448,50 1.850,00 3.425,15 90,80 3.800,00 4.150,00 590,00 290,00 88,93

3.752,92 543,19 4.448,50 1.850,00 3.425,15 55,87 3.800,00 4.150,00 590,00 290,00 54,72

-0,60 % 275960 4,99 % 11350 0,00 % 12074 -0,05 % 52898 0,00 % 12843 1,40 % 43268 16,67 % 15089 0,74 % 1628 0,00 % 51035

233.158,60 45.385,60 20.284,32 19.580,98 18.622,35 15.756,74 10.562,30 8.872,60 7.655,25

-1,26 % 177000 -0,63 % 152509 -3,22 % 25468 0,00 % 20200 -2,24 % 19671 7,26 % 29221 0,15 % 23848 0,00 % 4477 0,00 % 2835 7,69 % 12197 0,00 % 1285 11,11 % 1356

7.080.000,00 4.579.447,36 2.337.698,66 1.959.400,00 1.711.645,10 1.066.067,56 805.817,86 425.315,00 117.680,85 66.163,80 27.592,17 27.070,01

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TEL ALK RADE SBT RMDEN05 TPLF TNB GRNT MKSD RMDEN08

9073 265 333 4990 103 450 950 1107 1178 26 31 12803 500 566 7055

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS ENHL AIKB AERO HBLA KMBN IMLK TGAS PSBN SJPT A2016 PKBT MTLC JESV AGBN

-0,25 % 0,00 % -0,83 % -0,44 % 2,08 % 0,03 % 4,69 % -0,83 % 0,31 % -4,76 % 4,31 % -0,14 % 0,29 % -0,58 % -0,27 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1E FBIHKD FBIHKC FBIHKE FBIHK1C FBIHK1D FBIHKH FBIHK1A BIGFRK3 BHTSR SOLTRK3

Promet

valuta: EUR - euro 60,92 160,03 83,39 5,20 241,38 37,78 14,95 11,73 9,78 400,00 334,58 0,71 17,29 10,09 0,73

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C JHKP-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-D JDNS-R-A ZPTP-R-A RTAR-R-A

+

Oznaka

Utorak 8/3/2011

0,20 % 104251 51.919.058,00 3,94 % 27770 29.292.028,00 1,61 % 5695 23.346.765,00 0,97 % 30550 15.901.846,00 -12,39 % 53731 5.319.369,00 0,00 % 82 2.694.356,00 -1,93 % 1123 2.392.052,00 2,03 % 161 1.117.020,00 9,97 % 94 1.033.718,00 0,20 % 987 1.012.163,00 -2,51 % 11118 834.991,80 18,60 % 160 816.000,00 -0,24 % 271 677.500,00 -1,47 % 100 670.000,00 0,37 % 66 596.376,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,40 % -0,49 % 0,58 % -7,50 % -0,59 % -0,22 % 1,50 % 0,85 % -0,12 % -1,02 % -0,08 %

579 1687 183 440 99 3600 25 20 134 170 874

2.172.940,00 916.365,00 814.075,00 814.000,00 339.090,00 201.129,26 95.000,00 83.000,00 79.060,00 49.300,00 47.824,81

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Energopetrol Sarajevo Luka Koper Petrol Komer.banka Skopje Nis

+11,54% +4,69% +2,08% +1,04% +0,2%

Energoprojekt holding Beograd

+

Powered by

business.hr

Rade Kon ar Skopje -7,50% Gorenje -0,83% Fabrika duhana Sarajevo -0,6% Stopanska banka Bitola -0,59% Garant Futog -0,12%

Telekom Slovenije

+3,94 -0,83 Dan prije objave financijskih rezultata za prošlu godinu cijena dionice Energoprojekt holdinga sko ila je 3,94 posto, na 1055 dinara, dok je promet tom dionicom na Beogradskoj burzi iznosio 29,3 milijuna dinara. Tijekom dana cijena te dionice dosegnula je i 1100 dinara, dok je najniža zabilježena bila na razini od 1015 dinara.

Dionica AIK banke, tre e po ostvarenom prometu, porasla je 1,61 posto, na 4100 dinara. Beogradski indeks BELEX 15 porastao je 0,69 posto, na 775,75 bodova.

Dionici slovenskog telekomunikacijskog operatera cijena je na po etku novoga tjedna pala 0,83 posto, spustivši se ponovno na razinu ispod 84 eura. Promet tom dionicom iznosio je samo 27.768 eura, dok su vlasnika promijenile 333 dionice.

Cijena se tijekom dana kretala u rasponu od 82,5 do 84 eura, a posljednja zabilježena iznosila je 83,8 eura. I najlikvidnijoj, Krki, cijena je u ponedjeljak pala, i to 0,25 posto, spustivši se na 60,85 eura.

REGIONALNI INDEKSI +0,18% BIRS -0,53% 815,59 1.030,58 Belex15 +0,69% FIRS +0,06% 775,75 1.855,96 Belexline +0,59% MBI10 +0,50% 1.447,82 2.648,78 SASX10 MONEX20 -0,19% 13,698.48 +0,43% 1.092,51 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,88% Stanje ponedjeljak 7. ožujka 2011.

1.083,16 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,48% 2.810,58 +1,03% BUX -0,09% 22.945,37 +0,55% ATX -0,27% -0,81% 2.840,22 Stanje indeksa na zatvaranju u +0,89% ponedjeljak 7. ožujka 2011.

FTSE100 6.022,86

DAX 7.173,62

CAC40

4.014,08

MICEX 1,780.62

AMERI»KI INDEKSI -0,72% S&P500 -0,74% 12.169,88 1.321,15 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,50% petak 4. ožujka 2011.

2.784,67 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 151,2717

26,46

KD Nova Europa

7,5437

20,22

72,8411

17,62

Platinum Global Opportunity 15,0890

16,26

MP-Global HR

16,16

323,9209

ST Global Equity

44,9912

-13,04

FIMA Equity

76,1826

-11,63

C-Zenit

51,0110

-11,11

KD Victoria

14,3683

-7,14

5671,6200

-3,61

Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

116,8666

11,39

ZB global

150,8800

8,37

PBZ Global fond

110,3503

7,68

Erste Balanced

125,1700

5,20

11,0960

4,33

ICF Balanced

117,9724

-9,66

ST Balanced

172,0204

-8,87

C-Premium

5,6940

-4,70

HPB Global

102,3764

-3,43

67,4431

-1,24

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn $

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn

kn kn kn kn kn

77,5152 77,0900 90,9606 15,0890 35,5000 44,4963 109,4026 66,5600 93,9800 100,6228 116,0552 49,9375 76,1826 89,8365 14,3683 343,4498 54,5835 87,4500 63,7601 93,3649 11,0010 27,9363 164,3531 47,8767 75,3244 5671,6200 72,8411 432,5118 109,3000 7,5437

1,06 1,04 1,02 0,89 0,71 0,70 0,68 0,67 0,67 0,59 0,53 0,51 0,45 0,40 0,35 0,33 0,29 0,28 0,21 0,17 0,17 0,13 0,12 0,10 0,09 0,09 0,05 0,01 -0,03 -0,06

7,24 17,05 11,73 4,69 14,55 22,39 26,48 11,14 14,69 -0,90 -8,17 4,08 6,47 11,46 11,58 -7,81 -14,68 15,92 5,27 8,29 -1,06 -5,16 -2,68 6,71 5,97 5,83 6,92 -9,90 7,03 5,01

Capital Two Raiffeisen HR dionice HPB Dioni ki Platinum Global Opportunity Erste Total East OTP indeksni VB CROBEX10 Raiffeisen C. Europe Erste Adriatic Equity Ilirika Gold NFD Aureus New Europe HPB Dynamic FIMA Equity PBZ Equity fond KD Victoria MP-Bric HR Ilirika Azijski tigar A1 Prospectus JIE OTP meridian 20 AC G Dynamic EM NFD Aureus BRIC Ilirika JIE AC Rusija HPB Titan Poba Ico Equity PBZ I-Stock MP-Mena HR ZB aktiv KD Nova Europa

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

12,59 12,07 7,33 26,58 15,37 17,67 22,08 9,06 10,36 N/A -5,24 -0,41 -2,66 14,17 4,92 3,29 -8,80 9,23 11,80 11,90 1,34 -1,64 3,35 14,00 9,54 2,04 17,26 -3,88 10,16 17,00

8,88 5,88 -0,68 16,26 6,10 7,36 9,57 0,20 0,48 N/A -2,75 -2,53 -11,63 5,75 -7,14 1,19 -0,75 2,16 -0,06 5,57 3,63 1,57 -2,50 12,23 10,18 -3,61 17,62 8,38 13,21 20,22

-6,34 -9,96 -1,73 -6,71 -26,10 -22,37 8,33 -6,69 -1,14 N/A 6,59 -14,25 -3,94 -1,93 3,11 -4,98 -14,79 -4,69 -10,41 -2,38 4,88 -13,79 8,13 -16,86 -7,54 -14,55 -8,35 2,64 1,91 -7,99

1,88 4,22 8,71 6,49 9,16 5,91 6,45 6,44 4,72 0,56 -5,20 2,39 0,40 5,75 2,63 -7,56 -12,04 4,47 2,58 4,12 -2,37 -3,41 -4,18 2,91 3,39 2,08 4,67 -11,53 5,12 3,11

7,190 17,127 20,297 10,570 52,960 150,342 9,224 203,331 230,128 4,726 9,890 20,512 18,687 379,477 69,822 7,688 6,864 12,001 26,674 20,648 14,708 8,801 95,139 10,798 10,365 6,225 245,179 6,196 492,184 22,248

3,88 2,48 5,42 3,45 3,42 3,19 1,12 5,88 5,40 0,35 2,33 4,52 6,76 5,50 11,82 2,98 3,78 2,79 4,09 2,85 2,00 3,92 6,36 3,99 3,62 3,61 3,63 2,99 4,69 3,39

04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

AC G Balanced EM

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI HPB Global ICF Balanced Erste Balanced Agram Trust Raiffeisen Balanced PBZ Global fond KD Balanced ZB global AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige Ilirika JIE Balanced Allianz Portfolio OTP uravnoteženi ST Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium HI-balanced ST Aggressive

kn kn

kn

kn kn

kn kn kn kn kn

kn

102,3764 117,9724 125,1700 71,4110 157,8200 110,3503 8,4291 150,8800 11,0960 110,0900 147,4706 116,8666 116,3175 172,0204 81,8795 5,6940 10,2156 67,4431

0,71 0,47 0,39 0,33 0,27 0,24 0,18 0,07 0,07 0,05 -0,01 -0,02 -0,09 -0,14 -0,16 -0,16 -0,18 -0,41

6,55 8,56 9,73 7,67 4,16 9,85 3,55 4,16 -0,19 2,58 -1,50 4,23 10,57 1,84 -5,63 3,74 2,71 5,72

0,33 2,11 7,41 5,19 3,69 11,75 3,46 4,76 1,89 2,80 3,49 6,51 5,59 -3,16 -0,54 6,67 4,66 4,84

-3,43 -9,66 5,20 0,36 3,75 7,68 3,05 8,37 4,33 N/A 1,07 11,39 1,53 -8,87 1,33 -4,70 3,91 -1,24

0,43 2,20 0,13 -0,53 5,50 5,67 -3,28 4,34 5,33 N/A 7,89 8,98 2,94 6,88 -4,22 -12,87 0,24 -6,97

4,65 4,31 2,46 2,12 1,69 5,65 0,67 2,23 -1,34 1,59 -2,80 1,46 8,10 0,75 -3,52 1,81 -0,38 3,39

93,134 12,293 106,821 14,471 315,386 304,105 7,074 711,728 14,801 202,811 42,605 7,862 40,677 11,785 14,469 12,905 70,535 2,765

5,42 8,84 10,13 2,65 8,52 9,48 5,13 9,67 2,01 0,99 5,11 1,81 5,22 8,15 4,63 4,09 9,02 5,45

04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011

kn

163,5975 126,2257 130,4633 159,2800 131,0900 176,4200 11,4434 128,4932

0,05 0,05 0,04 0,03 0,00 -0,02 -0,07 -0,24

0,90 1,19 0,67 0,14 0,74 1,28 0,96 1,02

3,12 0,98 1,15 -0,49 1,17 1,77 1,23 2,14

8,65 4,79 5,82 3,56 6,44 7,38 5,07 3,87

8,05 4,39 4,51 4,93 4,36 6,68 1,51 4,92

1,02 1,36 0,69 0,11 0,59 1,14 0,64 1,27

62,122 20,025 133,907 203,654 285,000 506,141 7,403 16,828

6,36 5,42 7,99 9,67 7,76 8,78 9,02 5,22

04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn

$

100,1279 132,9875 163,5042 140,3811 126,4193 145,8400 139,2400 139,3757 135,9453 132,8947 123,1644 117,8028 11,3842 10,7370 108,9978 105,9600 124,9965

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

N/A 0,50 0,60 0,39 0,54 0,83 0,62 0,69 0,56 0,69 0,74 0,76 0,64 0,69 0,59 0,50 0,35

N/A 1,07 1,23 0,93 1,12 1,76 1,48 1,35 1,46 1,46 1,31 1,62 1,33 1,47 1,37 1,17 0,65

N/A 2,50 2,22 2,30 3,30 3,56 3,39 2,69 3,08 3,23 2,61 3,29 3,23 3,27 3,30 3,46 1,94

N/A 6,26 4,74 3,25 4,34 4,81 4,36 4,56 4,37 5,39 4,09 5,04 5,47 4,15 4,87 4,08 3,86

0,13 0,33 0,44 0,30 0,39 0,60 0,40 0,52 0,39 0,48 0,58 0,54 0,46 0,47 0,41 0,35 0,29

5,000 1065,284 2160,269 143,867 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 253,105 135,795 182,905 135,288 49,282 175,352 543,656 40,864

0,11 11,93 10,62 10,62 8,62 8,02 7,76 7,44 7,17 5,42 5,20 3,33 2,44 1,75 1,81 1,45 5,89

04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011 04.03.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

163,5975

8,65

Raiffeisen Bonds

176,4200

7,38

Erste Bond

131,0900

6,44

PBZ Bond fond

130,4633

5,82

HI-conservative

11,4434

5,07

ZB bond

159,2800

3,56

OTP euro obvezni ki

128,4932

3,87

HPB Obvezni ki

126,2257

4,79

HI-conservative

11,4434

5,07

PBZ Bond fond

130,4633

5,82

Capital One HPB Obvezni ki PBZ Bond fond ZB bond Erste Bond Raiffeisen Bonds HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Certus Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Dollar fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 8/3/2011

JOĹ GORE

Moody's sruĹĄio gr ki rejting

Agencija Moody's u ponedjeljak je znatno snizila kreditni rejting Gr koj zbog bojazni da njezina nastojanja da smanji dug ne e biti dovoljna.

Gr ki je rejting tako sniĹžen za tri razine, sa Ba1 na B1 uz negativnu prognozu, ĹĄto zna i da agencija razmatra mogu nost dodatnog sniĹženja u sljede ih nekoliko mjeseci. U Moody'su odluku obrazlaĹžu velikim rizicima povezanim s provedbom

plana fiskalne konsolidacije te rizicima povezanim s restrukturiranjem duga.

"Mjere konsolidacije prora una i strukturalne reforme potrebne za stabilizaciju duĹžni ke dinamike Gr ke i dalje su jako ambiciozne, a njihova provedba podloĹžna velikim rizicima", isti e se u priop enju. Moody'sov rejting za Gr ku najniĹži je me u ocjenama vode ih agencija,a ta je agencija ujedno prva dug gr ke vlade klasificirala kao visoko spekulativan. Gr ko ministarstvo financija smanjenje smatra potpuno neopravdanim. B.hr

BROJKA

110

milijardi eura pomo i za Gr ku osigurali su proĹĄle godine lanice EU i Me unarodni monetarni fond

POSTUPAK U TIJEKU

Hoteli OmiĹĄalj pred ste ajem

Uprava Hotela OmiĹĄalj objavila je u ponedjeljak na internetskim stranicama Zagreba ke burze kako je nad tom tvrtkom pokrenut postupak za utvr ivanje uvjeta za otvaranje ste aja. Ro iĹĄte na kojem se treba donijeti odluka o otvaranju ste ajnog postupka zakazano je za 23. oĹžujka 2011. kod Trgova kog suda u Rijeci, stoji u obavijesti koju je potpisao direktor Dean Milohni . B.hr

Promet dionicama jedva preko 10 milijuna kuna

TIHO I USPAVANO U op em nedostatku korporativnih vijesti, ulaga i su prespavali po etak trgovinskog tjedna te su na dionice potroĹĄili samo 10 milijuna kuna Novi trgovinski tjedan Zagreba ka je burza otvorila gubitkom i slabaĹĄnim prometom dionica. Crobex je pao 0,57 posto, na 2228,71 bod, dok je Crobex 10 kliznuo 0,47 posto, na 1230 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo deset milijuna kuna, a milijunski promet ostvaren je sa samo tri dionice.

Luka Rijeka u fokusu

"TrĹžiĹĄte je tiho i mirno, uz vrlo slab promet. U najve em fokusu investitora bila je dionica Luke Rijeka zbog potpisanog ugovora o strateĹĄkom partnerstvu. Ipak, ta vijest nije dovoljna da potakne ci-

jelo trĹžiĹĄte, a nije ni podatak o porastu prometa u maloprodaji u sije nju za samo 0,2 posto", rekla je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica SluĹžbe za investicijsko bankarstvo Ĺ tedbanke.

Dionicom Luke Rijeka ostvareno je 2,03 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala 1,81 posto, na 241,55 kuna.

Tijekom dana dionica je bila u plusu i viĹĄe od pet posto, na 267 kuna.

Ve a pozornost investitora na tu dionicu rezultat je u subotu potpisanog ugovora izme u Luke Rijeka i International Container Terminal Services Inc. (ICTSI)

o strateĹĄkom partnerstvu i vlasni kom povezivanju u tvrtki k eri Luke Rijeka Jadranska vrata. Ugovor o modernizaciji rije ke luke, odnosno kontejnerskog terminala Brajdica na kojem je tvrtka Jadranska vrata koncesionar, vrijedan je 70 milijuna eura.

Dionica ure akovi holdinga u ponedjeljak je nakon mjesec i pol dana opet dosegnula cjenovnu razinu od 42 kune. Do te je cijene uro akovi u ponedjeljak doĹĄao zahvaljuju i snaĹžnom dnevnom rastu od gotovo sedam posto. Ukupan promet iznosio je 706.383 kune, ĹĄto je

ŽELJKO ZADRO, predsjednik Uprave Vira, ija je dionica u ponedjeljak pala viťe od 4 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

uro akovi u ponedjeljak smjestilo na petu poziciju po kriteriju dnevne likvidnosti.

Kada se tome doda i stopa rasta, jasno je kome pripada titula pobjednika dana.

Korekcija za Viro

Virova dionica u ponedjeljak je snaĹžno pala, ime je sasvim pokvarila kraj protekloga tjedna kada je bilje-

REGIJA

BROJKE

UlagaÄ?i Ä?ekaju rezultate Energoprojekta U iĹĄ ekivanju rezultata poslovanja za 2010. godinu cijena Energoprojekt holdinga porasla je na po etku novoga tjedna gotovo etiri posto, a beogradski indeks BELEX 15 nastavio je pozitivan trend porastavĹĄi 0,69

Ĺžila rast cijene. U novom je tjednu doĹĄlo do rasprodaje dionica uz ukupan promet od 136.217 kuna. Ukupno je u ponedjeljak protrgovano sa 318 dionica te ĹĄe erane u 19 transakcija. Cijena Vira je snaĹžnim padom pala ispod razine od 420 kuna, ĹĄto je najniĹža razina od kraja sije nja.

Nikola Su ec

posto, na 775,75 bodova.

Sa 29,3 milijuna dinara prometa dionica Energoprojekta naĹĄla se na drugome mjestu popisa najtrgovanijih izdanja Beogradske burze, iza Naftne industrije Srbije kojom je ostvareno 51,9 mi-

lijuna dinara prometa.

Nakon ĹĄto joj je cijena u petak porasla zbog dobrih rezultata u proĹĄloj godini, dionica Krke ponovno se naĹĄla u minusu, i to 0,25 posto spustivĹĄi se na 60,85 eura.

Sa 552.719 eura prometa bila je najtrgovanije izdanje na

Ljubljanskoj burzi i ujedno jedina dionica s prometom ve im od 100.000 eura.

Dionicom Mercatora u ponedjeljak se trgovalo u iznosu od 42.409 eura, a cijena je ostala na razini 160 eura. SBITOP porastao je 0,18 posto. B. St.

0,19 0,5 posto pao je sarajevski SASX-10

posto porastao je makedonski MBI 10

Britanski izdava HarperCollins dosjetio se kako pove ati prodaju elektroni kih knjiga za koje ima ekskluzivna prava prodaje. S obzirom da su e-knjige prakti ki neuništive, a tiskane se troše, HarperCollins je odlu io zabraniti knjižnicama više od

26 posudbi njihovih e-knjiga. Argumentacija zabrane glasi da se tiskana knjiga može pro itati samo 26 puta te da se tada mora kupiti nova zbog pohabanosti pa je prema izdava ima pošteno da i knjižare koje iznajmljuju e-knjige nakon 26 itanja DOBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Omišalj +56,86% Hoteli Makarska +8,14% Jadran kapital +4,55% Koka +4,42% Croatia osiguranje +4,17% 45 Raste

kupe "novi primjerak". Ameri ki Institut za knjižnice i informacijske profesionalce odmah je provjerio istinitost te tvrdnje pa su u knjižnicama bez problema prona eni primjerci knjiga koje su posu ene ve 140 puta i još su za posudbu. D. B. GUBITNICI DANA (ZSE) Mundus -78,25% Jadrankamen -29,96% Tehnomont -29,52% RIZ - odašilja i -22,09% Hoteli Maestral -19,94%

24 Nema promjene

20 Pada

ARHIVA BUSINESS.HR

Izdava i otkrili kako istom kupcu prodati istu e-knjigu nekoliko puta

KAKO izra unati koliko se puta može pro itati knjiga?

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,339,83 159,30

Prom.

0,82% 0,00%

Sirova nafta 104,42 Prirodni plin 3,74 Zlato 1,427,93 Srebro 35,50 Goveda 112,74 Kava 301,08

3,02% 0,27% 0,87% 3,81% 0,29% 1,09%

VRA ANJE KORIJENIMA

Mali grad u sjevernoj španjolskoj Mugardos odlu io je vratiti u život staru španjolsku valutu - pesetu. Vlasnici du ana u tom gradi u odlu ili su svima koji imaju zalihe peseta dati priliku da ih potroše.

Kriza je Španjolce natjerala da budu inovativni, pogotovo nakon što su zbog nje propale tisu e poslova, što je odnijelo više od 2 milijuna radnih mjesta.

Više od 60 du ana u tom ribarskom gradi u odlu ilo je uz euro primati i pesetu kao sredstvo pla anja. Cilj im je bio da blagajne ponovno po nu "zvoniti", iako je u po etku ve ina trgovaca bila skepti na prema ideji. Sada kažu da se ona pokazala

izrazito uspješnom. Ljudi iz grada i okolnih mjesta hrle u gradi kako bi potrošili novac koji nikada nisu stigli konvertirati. Za 10.000 danas mogu kupiti primjerice toster.

Nakon što je euro uveden u sije nju 2002. godine, Španjolci su imali tri mjeseca da zamijene staru valutu u bilo kojoj banci. Taj novac i danas može biti konvertiran, ali samo u španjolskoj središnjoj banci. Prema nekim procjenama, u Španjolskoj je ostalo nekonvertiranih peseta u vrijednosti od 1,7 milijardi eura. U španjolskoj središnjoj banci smatraju da polovina tog novca nikada ne e biti "otkrivena" unato njegovoj vrijednosti. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Španjolski gradić vratio staru valutu kako bi se potaknula kupnja

NAJAM SLAVE

ARHIVA BUSINESS.HR

Sanjate da postanete slavni? Riješeno!

SAMO 3000 dolara za dva sata u koži slavnih

Svi oni koji oduvijek žele postati slavni napokon mogu odahnuti jer postoje tvrtke koje e im ispuniti želju barem na jedan dan.

Web stranica Renttherunway. com nudi najam dizajnerske odje e ak 130 poznatih imena, poput Vere Wang i Badgley Mischka ija odje a stoji i do 3500 dolara, a putem ove stranice najam iznosi od deset do petnaest posto od maloprodajne cijene. Za nakit, torbe i cipele tu je Avelle.com, gdje za mjese nu na-

knadu od 6,55 ili godišnju od 60 dolara možete birati me u 60 poznatih dizajnera, pa ete tako za 145 dolara na tri dana posjedovati Louboutinove izme.

Putem stranice Celeb4aday.com za 349 dolara na pola sata u stilu paparazzija "slijedit" e vas etiri fotografa u Teksasu, dok ete u New Yorku za dvosatno iskustvo megazvijezde uz šest paparazzija, publicista, tjelohranitelja i lumuzinu izdvojiti oko 3000 dolara. I. B.

Ho e li seljaci koji blokiraju promet popustiti nakon pregovora s ministrom obankovi em, pratite na ...

www.business.hr

UKRATKO...

Gadafi ratni zlo inac?

Napadi na civile u Libiji mogli bi se smatrati zlo inom protiv ovje nosti, a me unarodna zajednica ne e mo i ostati pasivna ako se nastave, komentirao je nasilje Gadafijevih snaga glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Zapatero sporijom vožnjom štedi benzin Voza i u Španjolskoj e odlukom vlade Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera na autocestama mo i voziti maksimalnom brzinom od 110 kilometara na sat kako bi se ograni ila potrošnja benzina.

Sabo u vrstio vlast u Vukovaru Vukovarski gradona elnik Željko Sabo ima ve inu u Gradskom vije u nakon što su SDP i HNS postigli dogovor s HSP-om i utemeljeno je novo gradsko vije e, u kojem su dosad vladaju i HDZ i SDSS oporba.

www.business.hr