Business.hr broj 844

NAKON HNB-ove ODLUKE 2

SVI KASNE 12

Natječaj za TE Plomin 3 najranije u svibnju Prva sjednica Državnog povjerenstva za ocjenu HEP-ove Studije utjecaja na okoliš održat e se sredinom ožujka pa najava raspisivanja natje aja za investiciju tešku 800 milijuna eura potkraj prvog tromjese ja pada u vodu

Ekonomisti i sindikati sumnjaju u Rohatinskog

ETVRTAK 10/3/2011

BROJ 844 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

BURJ AL ZAGORJE 4-5 Osim investitora iz Saudijske Arabije, za tamošnje objekte zainteresiran je i jedan ameri ki fond, ali svi su naišli na zid šutnje nadležnih državnih tijela kojima je važnije bavljenje samima sobom

Arapi žele graditi hotel sa sedam zvjezdica u Kumrovcu SLAVONSKI WINDAYSI

Microsoft vidi Osijek kao novo regionalno IT središte

Uspije li konferencija, to bi mnogo zna ilo za ishod razgovora o otvaranju inovacijskog tehnološkog centra kojim bi se, osim Slavonije i Baranje, pokrile regije u Ma arskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovinu

6

info&stav

business.hr tvrtak 10/3/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Bajs za Nijemce spreman

Prosvjedi nezadovoljnih seljaka nastavljeni su i ju er pa su traktorima blokirali prometnice u nekoliko županija. Novi su punktovi tako otvoreni kod Bjelovara i na izlazu iz Velike Gorice. Naime, nisu zadovoljni dogovorom izme u ministra obankovi a i dijela udruga koje su bile pozvane na sastanak u Zagreb.

Nastavljena je blokada prometnica i u Zagreba koj, Varaždinskoj, Krapinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

"Do ite u Hrvatsku netom prije njezina ulaska u EU", poru io je ministar turizma Damir Bajs Nijemcima s otvaranja najve e svjetske turisti ke burze ITB u Berlinu, dodavši da ja taj ulazak u 2012. gotovo siguran. Vjeruju i da e u Hrvatsku ove godine do i više od lanjskih 1,5 milijuna njema kih turista, Bajs je nazna io da su svi važniji njema ki touroperatori i aviokompanije najavili porast...

NAKON HNB-ove ODLUKE

Ekonomisti i sindikati sumn u motive guvernera Rohatin Posljednja odluka guvernera Željka Rohatinskog da u bankarski sustav ubrizga dodatnih 6,3 milijarde kuna smanjuju i stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze podigla je mnogo prašine.

Iako je Rohatinski kazao da na taj na in želi pomo i poduze ima da do u do jeftinijih kredita i tako pokrenu gospodarstvo nakon što Vladine mjere nisu dale rezultata, reagirao je i prili an broj društvenih i gospodarskih aktera koji pokušavaju doku iti mogu e druge motive takve guvernerove odluke.

Neki analiti ari njegovu odluku gledaju kroz prizmu skorašnje otplate euroobveznica vrijednih 750 miliju-

na eura. Posebno spominju kreditnu agenciju Fitch od ije su ocjene strahovali guverner i Vlada jer su se bojali da bi mogao smanjiti rejting proglašavaju i hrvatske obveznice "sme em" (junk), kao što je Standard & Poor's zaprijetio prošle godine.

Mogu e ve e kamate

Takav scenarij dodatno bi zakomplicirao ionako tešku situaciju u vezi s inozemnim dugom i sve ve om prora unskom rupom, koju primjerice makroekonomski analiti ar Hypo banke Hrvoje Stoji uzima u obzir kada se pita kako to Rohatinski misli potaknuti industrijsku proizvodnju i turizam s obzirom na to da država ima sve ve ih problema s refinanciranjem prora-

VILIM RIBI iz Matice hrvatskih sindikata pita se zašto je Rohatinski ekao da tolika poduze a propadnu i zaposlenost toliko padne prije nego što je omogu io bankama pove anje likvidnosti

unskih rashoda.

Ministarstvo financija u etvrtak je ipak objavilo da je Fitch potvrdio hrvatski investicijski rejding BBBs negativnom prognozom, spominju i suprotne spekulacije analiti ara i medija. Nesumnjivo je da bi se u slu aju pada rejtinga moglo o ekivati pove anje kamate, pa se potez Rohatinskog ini logi niji i primjereni-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

2-3

Prosvjednici na trakorima nadomak Zagrebu

ji trenutku. Upravo su se neprimjerenosti trenutka uhvatili sindikati koji su u ponedjeljak preko Matice hrvatskih sindikata priop enjem upitali Rohatinskog zašto je taj potez povukao baš sada, nakon što je propalo mnogo poduze a, a ljudi ostali na ulici. "Optužili su Rohatinskog da stoji na strani financijskog kapitala koji se pod krinkom navodne

KOSORICA SAMOHVALOM NA KRITIKE

Premijerka: Ni ja ni HDZ ne bojimo se izbora "Ni ja ni HDZ ne bojimo se izbora, u bilo koje vrijeme, jer sam kao predsjednica stranke i Vlade odradila puno teškog posla kojega se drugi nisu htjeli, znali ili usudili prihvatiti", izjavila je premijerka Jadranka Kosor na ju erašnjoj presici u središnjici HDZ-a.

Izrazila je zadovoljstvo rješavanjem pojedinih problema za svog madata te ista-

knula borbu protiv korupcije i kriminala "na svim razinama", u kojoj HDZ, kako kaže, nije imao puno potpore koalicijskih partnera. "Uspjeli smo i deblokirati pregovore za ulazak u EU. U 2009. imali smo zatvorenih pet poglavlja, a danas ih imamo 28.

Taj je posao bio težak i uloženo je puno znanja i hrabrosti, gdje isti em arbitražni spora-

zum", izjavila je Kosor. U daljnjem nabrajanju postignu a spomenula je i uvo enje reda u javna poduze a, koja su po ela "istinski funkcionirati". Nižu i uspjehe vladaju ih dotaknula se i smanjenja povlaštenih mirovina, uvo enja sustava ujedinjene javne nabave teistaknula uspjeh u vezi s brodogradnjom...

"Krajem prošle godine doni-

jeli smo odluku o prora unu i smanjili smo rashode, no u tome smo bili sami. Oporbe nije bilo nigdje. Imala sam i hrabrosti i odlu nosti da predložim zamrzavanje prora una i uklopim etiri milijarde kuna obveza, kao što su izbori, referendum, kamate koje dolaze na naplatu. Gdje je bila oporba da podrži tu odluku?", upitala je Kosor. Iako

BISER DANA

BROJKA

››

1 HDZ je kao me unarodna jedinica za kriminal i korupciju DINKO BURI (HDSSB), u Saboru, o 'novoj mjernoj jedinici za organizirani kriminal i korupciju'

30,4

milijarde eura iznosio je u etvrtom tromjese ju manjak u teku oj bilanci pla anja 27 lanica EU, gotovo je udvostru en u odnosu na prethodna tri mjeseca i odgovara 0,9 posto BDP-a EU, objavio je Eurostat

UVODNIK

stru nosti i op ih interesa bori gr evito za svoje interese. I Ljubo Jur i je ocijenio da HNB-ova odluka pogoduje samo bankama.

Definirani projekti

Najve a me u njima, Zagreba ka banka, u etvrtak se oglasila priop enjem u kojemu stoji da e odluka HNB-a omogu iti Zagreba koj banci da oslobo enim sredstvima umjesto zaduĹživanja u inozemstvu financira ve definirane projekte ponajprije iz podru ja poljoprivrede, turizma i energetike te sektore orijentirane na izvoz, dodaju i da e u isto vrijeme odluka pridonijeti zadrĹžavanju tendencije sniĹžavanja kamatnih stopa na kredite.

Ante Pavi ih, kako je rekla, oporba nije podrĹžavala u borbi protiv korupcije i optuĹžila ih je za niz drugih stvari, premijerka je spremna na razgovor o pregovorima o ulasku u EU, a nakon zavrĹĄetka pregovora raspisat e se izbori. Na upit o broju prosvjednika koji je potreban da bi Vlada posluĹĄala javno mnijenje, Kosor je izjavila da Ustav jasno odre uje tko bira Vladu te da prosvjedovati u demokratskom druĹĄtvu moĹže svatko.

Iva Bikanec

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

DOMAGOJ IVAN MILOĹ EVI dok pri a o fiktivnim investitorima, nema vremena primiti stvarne

S

ama injenica da je u tom kraju ro en veliki vo a bila je dovoljna da Kumrovec i bez mora, skijaliĹĄta ili toplica postane turisti ko odrediĹĄte bivĹĄe nam domovine, da bi raspadom Juge taj isti element postao kamen spoticanja za razvoj kumrove koga kraja.

Duh mrtvoga marĹĄala lebdio je nad turisti kim potencijalom toga mjesta, izgra enog u 'onome sistemu', i radije se prepuĹĄtao zubu vremena nego da se njime ozbiljno pozabavi i ponovno stavi u funkciju.

POVEZNICA s dje akom sa Sutle sigurno nije jedini razlog zbog kojeg ve godinama propadaju hotel Zagorje, nekadaĹĄnja Politi ka ĹĄkola i kumrove ki spomen-dom jer diljem Lijepe naĹĄe trunu i puno velebniji hoteli iz jednostavna razloga ĹĄto ih nitko ne Ĺželi.

Ne otimaju se svi ni za ove kumrove ke primjerke, ali interesa i ponuda ima, no drĹžava je kao vlasnik slu aj Kumrovec stavila, ini se, na ekanje.

Cijena spomen-doma procijenjena je na 23 milijuna kuna i ponuda Termi Tuhelj,

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

umnjaju Kumrovec na ekanju atinskog

››

ini se da je lakĹĄe godiĹĄnje ulupati 2,2 milijuna kuna za hladni pogon jednog objekta i baviti se samima sobom nego zasukati rukave. Za to ĹĄto nas investitori zaobilaze u velikom luku lako je na i deĹžurnog krivca i uprti prstom u demonstrante s bezobraznim transparentima iza kojih stoji slovenski vlasnik Terme Olimia, po toj logici ne dolazi u obzir jer nude samo sedam i pol milijuna kuna i joĹĄ etiri ili pet puta toliko za obnovu objekta, ali Slovencima nije vjerovati... im je premijerka instalirala novog pomo nika za investicije Domagoja Ivana MiloĹĄevi a, agilni su Kumrov ani pohitali i na njegovu adresu, ali nisu stigli predaleko. Iz SrediĹĄnjega ure-

da za upravljanje drĹžavnom imovinom poru uju im da sada nemaju vremena baviti se novim natje ajem jer su u fazi spajanja s Hrvatskim fondom za privatizaciju.

Jedan od potencijalnih igra a kuca na vrata, a rije je o investitoru koji ne pita za cijenu. Iako nije izvjesno da e bogati Arapi zaista na kraju uloĹžiti u zelene zagorske brege i derutne socrealisti ke gra evine, ozbiljan pro-

dava trebao bi brzo reagirati i pokuĹĄati iskoristiti svaku dobru priliku.

IZ NAĹ E PERSPEKTIVE ini se da je lakĹĄe godiĹĄnje ulupati 2,2 milijuna kuna za hladni pogon jednog objekta i baviti se samima sobom nego zasukati rukave. Za to ĹĄto nas investitori zaobilaze u velikom luku lako je na i deĹžurnog krivca i uprti prstom u demonstrante s bezobraznim transparentima.

tema 4-5

BURJ AL ZAGORJE Ingra je u rodno mjesto Josipa Broza Tita dov bi bivši spomen-dom preuredili u ultraluksuzan hotel sa sedam zvjez

Kumrovcem šeću arapski ulagači, a institucije se bave same sobom Iz Središnjeg ureda za upravljanje poru uju da su zaokupljeni spajanjem s Hrvatskim fondom za privatizaciju u jedinstvenu Agenciju za upravljanje državnom imovinom, koja bi trebala zaživjeti 1. travnja, pa se sad ne mogu baviti novim natje ajem za Politi ku školu U Kumrovcu su se nedavno pojavili potencijalni investitori iz Saudijske Arabije koji su, prema rije ima na elnika op ine Dragutina Ulame, zainteresirani za kupnju dvaju objekta poznatih kao nekadašnja Politi ka škola. Investitori su pritom spominjali da bi bivši spomen-dom, tj. današnji Znanstveno-studijski centar, i hotel Zagorje (koji je zapravo objekt bivše Politi ke škole) preuredili u ultraluksuzni hotel sa sedam zvjezdica.

Arape je u Kumrovec dovela Ingra, koja je za kumrove ki mrtvi kapital bila zainteresirana u prvom krugu natje aja još 2007. godine, ali se kasnije povukla zbog financijskih problema vezanih uza zagreba ku Arenu.

Iz Ingre su nam potvrdili da su investitori iz Saudijske Arabije bili zadovoljni obilaskom Kumrovca i Politi ke škole, ali od njih nemaju povratnih informacija.

U Kumrovcu smatraju da je za dovo enje arapskih ulaga a najzaslužniji bivši predsjednik Stipe Mesi , sadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ingre, no ni od njega nismo uspjeli doznati

koliko su Arapi ozbiljno zagrizli za Kumrovec.

Za objekte se, kaže Ulama, zanima i jedan ameri ki fond pa u op ini o ekuju što skorije raspisivanje novog, šestog natje aja. O tome su nedavno razgovarali i s potpredsjednikom Vlade za investicije Domagojem Ivanom Miloševi em. Do njega nakon toga više nisu uspjeli do i, a nije odgovorio ni na naše upite.

Kra e i provale

Objekti u Kumrovcu u vlasništvu su države i natje aje raspisuje Središnji ured za upravljanje državnom imovinom. Iz ureda su Ulami poru ili da su zaokupljeni spajanjem s Hrvatskim fondom za privatizaciju u jedinstvenu Agenciju za upravljanje državnom imovinom, koja bi trebala zaživjeti 1. travnja, pa se sada ne mogu baviti novim natje ajem za Politi ku školu.

U Kumrovcu to doživljavaju kao nastavak dugogodišnjeg šikaniranja i zanemarivanja njihove op ine.

"Iz medija vidimo da se i dalje raspisuju natje aji za druge objekte, a kod nas se ponovno nešto ko i. Od

2008. godine, kada je po ela recesija i kad su ukinuli uvare u hotelu Zagorje, kra e i provale u op ini narasle su za tri puta. Neke smo objekte uspjeli riješiti i staviti u funkciju, i to samo zato što smo bili prgavi i bezobrazni", govori Ulama, dodaju i kako bi novi natje aj uz kupnju objekata trebao nuditi i mogu nost koncesije.

Tako er kaže da potencijalni investitor iz Saudijske Arabije posjeduje hotel sa sedam zvjezdica u Abu Dhabiju. Prema dostupnim informacijama, u svijetu postoji samo nekoliko hotela sa sedam zvjezdica Emirates Palace u Abu Dhabiju, Burj Al Arab u Dubaiju i Town House Galleria u Milanu. Ultraluksuzni hoteli opremljeni su ekskluzivnim namještajem i nude specijalne usluge poput osobnog butlera i limuzine s voza em, a cijena no enja doseže nekoliko tisu a eura.

Na pitanje što bi elitnu klijentelu privuklo u Kumrovec, Ulama kaže da prostorni plan predvi a gradnju golfskog igrališta, a postoje i bušotine s termalnom vodom, što su pre-

DRAGUTIN ULAMA, op inski na elnik Kumrovca, kaže kako bi novi natje aj uz kupnju objekata trebao nuditi i mogu nost koncesije SNIMIO HRVOJE DOMINI

duvjeti za gradnju dodatnih sadržaja.

U prijašnjim natje ajima država je za spomen-dom tražila 23 milijuna kuna, a za hotel Zagorje 13 milijuna kuna. Terme Tuhelj, u vlasništvu slovenskih Termi Olimia, nudile su milijun eura za kupnju spomen-doma, u koji bi uložile dodatnih etiri do pet milijuna eura. Iako ponuda nije bila prihva ena, tuheljske se terme s istom svotom planiraju javiti i na novi natje aj.

U oba objekta do 2003. godine boravili su prognanici. Od tada hotel Zagorje zjapi prazan i postupno je devastiran, a spomen-dom je pretvoren u Znanstveno-studijski centar, ali nije jasna njegova to na namjena.

Zamah razvoja

"U domu radi dvadesetak ljudi, uglavnom ugostiteljski i pomo ni radnici, a za održavanje hladnog pogona godišnje se potroši 2,2 milijuna kuna", kaže Ulama, dodaju i kako op ina želi da se svi objekti stave u funkciju jer bi to dalo novi zamah razvoju kumrove kog kraja.

Nakon prošlogodišnjeg

BURJ AL ARAB nalazi se na umjetnom ot

natje aja uspjelo se na i rješenje za bivšu zgradu grani ne policije u Kumrovcu. Objekt je za 805.000 kuna kupio umirovljenik iz Kumrovca Marijan Žnidarec, koji je imetak, kako

ta dovela investitore iz Saudijske Arabije koji m zvjezdica, a takva su samo tri u svijetu

business.hr etvrtak 10/3/2011

BROJKE

23

milijuna kuna u prijašnjim natje ajima država je tražila za spomendom, a za hotel Zagorje 13 milijuna kuna

2,2

milijuna kuna godišnje stoji hladni pogon nekadašnjeg spomen-doma, koji je pretvoren u Znanstveno-studijski centar, ali nije jasna njegova to na namjena

umjetnom otoku u Dubaiju

kaže, stekao radom u inozemstvu i u Zagreba koj pivovari. Zgradu preure uje u hostel koji e u i u lanac Me unarodnog ferijalnog saveza i u svibnju bi trebao primiti prve goste.

EMIRATES PALACE ija je gradnja stajala tri milijarde dolara

TOWN HOUSE GALLERIA, prestižni hotel u središtu Milana

Op ina je od države uspjela dobiti i 30-godišnju koncesiju za stadion s drugim sportskim terenima i objektom sagra enim uz granicu sa Slovenijom za zagreba ku Univerzijadu 1987. godi-

la 18.000 kuna.

"Najbolje bi bilo da objekt preuzme tvrtka koja se bavi gradnjom sportske infrastrukture koja bi obnovila terene i kasnije ih rentala zainteresiranima. Ve

ne. U op ini smatraju da e oni lakše od središnje države prona i investitora koji bi u cjelokupnu obnovu sportskih sadržaja trebao uložiti do dva i pol milijuna kuna, a godišnja bi koncesija iznosi-

nam se javila takva tvrtka, a zainteresiranu su i Terme Tuhelj i Nogometni savez Krapinsko-zagorske županije", kaže Ulama.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

tema 6-7

SLAVONSKI WINDAYSI U listopadu bi se trebala održati dvodnevn aj e biti besplatan i za poslodavce i studente, a projektu bi se trebala

Microsoft želi Osij novo regionalno IT Uspjeh konferencije utjecat e na ishod razgovora o otvaranju inovacijskog tehnološkog centra kojim bi se, osim Slavonije i Baranje, pokrile regije u Ma arskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini

Može li Osijek postati svojevrsni regionalni informati ki centar i pridružiti se nekim drugim ve im doma im gradovima koji su se ve afirmirali na tom podru ju? Vijest kako Microsoft planira otvoriti inovacijski centar u slavonskoj metropoli odjeknula je ovih dana poput bombe, iako je zapravo preuranjena. To no je da su po eli razgovori o tom projektu, a usprkos tome što su još daleko od realizacije, sama injenica da veliki Microsoft razmišlja o takvom potezu itekako je zanimljiva.

Izvediva strategija

Jasno je i zašto je potencijalni izbor, nakon što su ve otvorena dva identi -

na centra u Varaždinu i Splitu, pao baš na Osijek.

Naime, strateška pozicija toga grada osim Slavonije i Baranje pokriva nekoliko zemalja bliže regije, po evši od Ma arske, Srbije s naglaskom na Vojvodinu i Beograd, sve do BiH. Gradnja takvog centra stoga bi bez sumnje jako utjecala na bu enje slavonske IT industrije, ali i predstavljala potencijalni gospodarski okida budu i da u vrijeme sveop e deindustrijalizacije Hrvatske ulaganje u IT ostaje jedna od rijetkih realno izvedivih gospodarskih strategija.

Prepoznali su to i u Gradu i Županiji te u tamošnjem Županijskom savjetu mladih, koji se posebice angažirao u razgovorima

o otvaranju Microsoftova centra. Bez obzira na njihov ishod, jedan su rezultat po svemu sude i ve polu ili, a rije je o održavanju velike regionalne Microsoftove konferencije u listopadu. Ona bi po svemu trebala nalikovati ve dobro poznatoj konferenciji Windays, koja je izrasla u najve i takav doga aj u Hrvatskoj.

Veliki trud

„Rije je o informati koj konferenciji koja bi se trebala održati u Osijeku i za koju su i Grad i Županija pokazali velik interes.

Trajat e dva dana, a posebnost e biti injenica da e biti besplatna i za poslodavce i za studente pa o ekujemo oko tri stotine po-

sjetitelja. Grad i Županija trebali bi rješavati financijski dio, a Microsoft bi trebao osigurati najkvalitetnije predava e“, kaže Mario Marolin, predsjednik Saveza mladih Osje ko-baranjske županije.

Kako doznajemo, projektu bi se trebao pridružiti i HUP, a zadatak bi mu bio privu i poslodavce koji e sudjelovati u radu dvodnevne konferencije. Velik trud koji se ulaže u realizaciju konferencije ne treba

dnevna konferencija 300-tinjak sudionika, dogaebala pridružiti i Hrvatska udruga poslodavaca

business.hr etvrtak 10/3/2011

sijek za IT središte DOSADAŠNJI REZULTATI

Pomogli 180 startup tvrtki

uditi, jer bi njezin uspjeh i velik broj posjetitelja mogli izravno utjecati na ishod razgovora o otvaranju inovacijskog tehnološkog centra.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

Iako u Microsoftu ju er nisu bili pretjerano zadovoljni što je pri a o osnivanju inovacijskog centra u Osijeku procurila u medije, te su istaknuli da o tome još nema nikakva dogovora, ipak su potvrdili kako je otvaranje takvog centra u Osijeku u fazi planiranja. Štoviše, Osijek nije jedini grad o kojem se trenuta no razmišlja. Kako neslužbeno doznajemo, postoji ideja da se takav centar otvori i u Rijeci. Uostalom, i postoje a dva inovacijska centra u Varaždinu (otvoren 2005. godine) te u Splitu (otvoren lani) dosad su polu ila odli ne rezultate.

Samo je centar u Varaždinu u prve dvije godine od osnivanja kroz investiciju vrijednu dvije milijuna ameri kih dolara pomogao više od 200 tvrtki u podru ju informacijske i telekomunikacijske tehnologije u obliku formalne obuke ili tehni ke pomo i pri razvoju softvera, što je pridonijelo zapošljavanju barem 200 novih djelatnika. Oba su Microsoftova inovacijska centra dosad pomogla startup više od 180 tvrtki.

Microsoftovi inovacijski centri osnivaju se kako bi korisnicima i partnerima osigurali pristup razli itim programima i uslugama, a cilj im je podupirati inovaciju i rast lokalnih ekonomija koje se temelje na proizvodnji softverskih rješenja. MIC, od-

nosno globalna mreža obuhva a 130 inovacijskih centara u 60 zemalja - centri u Hrvatskoj blisko sura uju s lokalnim vlastima i zajednicom, tvrtkama i akademskom zajednicom - pruža pomo malim i srednjim tvrtkama u stvaranju novih i inovativnih proizvoda i usluga, njihovom predstavljanju na tržištu i poboljšanju poslovne konkurentnosti.

Kako bi MIC od samog po etka postavili na kvalitetne temelje, u Microsoftu razgovaraju s partnerima kako bi izradili projekt koji e omogu iti razvoj ukupne IT industrije u Hrvatskoj, što e utjecati na cjelokupan ekonomski razvoj zemlje.

MARIO MAROLIN, predsjednik Saveza mladih Osje ko-baranjske županije, kaže da bi Grad i Županija trebali pokriti troškove konferencije ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 10/3/2011

DVA PONU AÂťA

Za Mercator u igri Agrokor i MID Europa Partners?

Ljubljana. Rok u kojemu je Pivovarna LaĹĄko prikupljala ponude za prodaju svog 23,34-postotnog udjela u Mercatoru istekao je ju er u 15 sati, a slovenski su mediji, pozivaju i se na nesluĹžbene izvore, objavili da su ponude predali hrvatski koncern Agrokor i equity fond MID Europa Partners iz Londona.

U Agrokoru se ju er nije mogla

dobiti informacija o tome jesu li dali ponudu.

Slovenski poslovni list Finance navodi kako se spekulira da bi se cijena koju bi Agrokor mogao ponuditi kretala u rasponu izme u 195 i 230 eura za dionicu.

Fond MID Europa Partners proĹĄle je godine za vlasni ki paket PL-a u Mercatoru neuspjeĹĄno nudio 170 eura za dionicu, a po etkom velja e neuspjeĹĄno su zavrĹĄeni i njegovi pregovori s Novom ljubljanskom bankom o kupnji 10,5 posto dionica Mercatora. H

SREZALI ULAGANJA

Plan ZG holdinga za 2011. plus od 220 tisu a kuna

Zagreb. SkupĹĄtina Zagreba kog holdinga (ZGH) napokon je ju er usvojila plan poslovanja tvrtke za ovu godinu prema kojem su prihodi planirani u iznosu od 4.529,78 milijuna kuna te rashodi od 4.529,56 milijuna kuna. Tako bi Holding, nakon ĹĄto je 2010. zavrĹĄio s rekordnim minusom od 431 milijun kuna, trebao biljeĹžiti mali plus od 220

tisu a kuna.

Predsjednik Uprave Ivo ovi mijenjao je plan poslovanja nekoliko puta. Prvi je predvi ao gubitak od 213 milijuna kuna, a u drugom je u prihode dodana prodaja imovine od 217 milijuna kuna kako bi tvrtka bila u kakvom-takvom plusu. Nakon kritika Nadzornog odbora o nerealnom planu, ovi je smanjio rashode za investicije sa 912 na 715,77 milijuna kuna. Naime, Holdingu bi ve u startu nedostajalo viĹĄe od 200 milijuna kuna te bi se trebao zaduĹžiti. N. C.

POS-ovi stanovi u VaraĹždinu idu u najam Stanovi sagra eni u sklopu programa poticane stanogradnje u zapadnom dijelu VaraĹždina mo i e se uskoro iznajmiti, a dio najamnine u i e u kupoprodajnu cijenu ako najmoprimac kasnije odlu i otkupiti stan. Najnovija je to mjera kojom varaĹždinski Gradski stanovi nastoje pobuditi zamrlu stanogradnju.

Od 75 do 78 kvadrata

"Za stanove gra ene po POS programu koji nisu prodani po listi tvrtka Gradski stanovi duĹžna je raspisati natje aj o prodaji po trĹžiĹĄnoj cijeni. S obzirom na trenuta nu situaciju na trĹžiĹĄtu, moĹže se o ekivati da se ne e prodati svi stanovi. Stoga emo one koji ne e pro i na natje aju ponuditi u najam kategorijama budu ih korisnika koji imaju stalne prihode, ali su oni nedovoljni za otplatu kredita za kupnju stana", doznajemo od Vladimira Kukeca, ravna-

telja varaĹždinskog poduze a Gradski stanovi. U najam e se prvo ponuditi stanovi u stambenom nizu HraĹĄ ici - Raj ul povrĹĄine od 75 do 78 etvornih metara, a uz stambeni prostor imaju parkiraliĹĄte, garaĹžu te zajedni ko dvoriĹĄte s joĹĄ tri susjeda.

"Mjese na najamnina iznosit e od 1750 do 1930 kuna, odnosno godiĹĄnje 2,75 posto prodajne cijene stana po POS programu. Usporedimo li ratu kredita za kupnju stana po POS programu i visinu nama za isti stan, odnos je 3350 kuna mjese no za otplatu kredita prema 1845 kuna mjese no za najamninu. Osim toga, najmoprimcu se nudi i mogu nost otkupa.

No, odlu i li kupiti takav stan, to viĹĄe ne e mo i u initi po POS programu, ve klasi nom kupoprodajom, za ĹĄto moĹže dobiti kredit kod bilo koje poslovne banke ili, ako je ĹĄtediĹĄa, stambene ĹĄtedio-

FOTO SINIĹ A SOVI

UGOVOR NA TRI GODINE Visina mjese ne najamnine iznosit e od 1750 do 1930 kuna, odnosno godiĹĄnje 2,75 posto prodajne cijene stana po POS programu

VLADIMIR KUKEC, ravnatelj varaĹždinskog poduze a Gradski stanovi, nada se da e ovom mjerom pobuditi zamrlu stanogradnju

nice", objaĹĄnjava Kukec, napominju i da je takav model pokrenut i u Zagrebu.

Rok od tri godine

Ugovor o najmu sklapa se na rok od tri godine i u tom se razdoblju najmoprimac moĹže odlu iti za kupnju ili

produĹžetak najma, doznajemo od Miljenka Vitkovi a, lan Upravnog vije a Gradskih stanova.

"Odlu i li najmoprimac kupiti stan, sukladno odluci Upravnog vije a 40 posto najamnine uklju it e se u kupoprodajnu cijenu, a 60

posto sluĹži za podmirenje troĹĄkova odrĹžavanja i osiguranja objekta. Najmoprimac, naravno, pla a i reĹžijske troĹĄkove, poput struje, vode, plina i komunalnih naknada", dodaje Vitkovi .

Ivica Kruhoberec

ikruhoberec@regionalni.com

PAD ODOBRENJA ZA GRA ENJE

Vrijednost radova manja osam posto Odobrenjima za gra enje izdanim u 2010. godini predvi ena je gradnja samo 13.378 stanova, ĹĄto je 21,4 posto manje nego 2009. godine i oko 45 posto manje u odnosu na 2008. godinu, pokazuju najnoviji podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku.

Ukupno gledano, proĹĄle je godine u Hrvatskoj izdano 10.087 odobrenja za gra enje, ĹĄto je 14,1 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Podaci pokazuju da se pad odobrenja za gra enje ubrzao jer je u 2009. u odnosu na godinu prije broj izdanih odobrenja smanjen 4,4 posto.

Gradnja stanova previ ena izdanim odobrenjima u 2010. pala je po neĹĄto niĹžoj stopi u odnosu na 2009., kada je u odnosu na godinu prije broj stanova smanjen za 30,8 posto. Broj predvi enih stanova u 2010., me utim, daleko je ispod razine iz 2008., 2007. i 2006. godine, kada su izdane dozvole za gradnju oko 25.000 stanova.

Ukupna vrijednost radova predvi enih odobrenjima za gra enje izdanim proĹĄle godine iznosila je 29,6 milijardi kuna, ĹĄto je osam posto manje nego 2009. godine. M. P.

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 10/3/2011

KAMPANJA NON-STOP

Bandi ev fond za nezaposlene i poduzetnike

Zagreb. Gradona elnik Zagreba Milan Bandi najavio je ju er osnivanje dva fonda; za pomo nezaposlenima te za poduzetnike koji su, kako je rekao, pred potopom. Premda je ponovio da fondove "nije isisao iz malog prsta" i da sa svojim timom ve gotovo godinu dana radi na tome, nije Ĺželio otkriti tko e do-

POÂťELA RASPRODAJA

Sindikat tekstila prijavio Slogu Uskoku Zbog prebacivanja imovine nekadaĹĄnje Sloge d.d. na nove tvrtke, zbog ega se zaposlenici nisu mogli naplatiti iz ste ajne mase, Sindikat tekstila, obu e, koĹže i gume Hrvatske podnio je prijavu protiv odgovornih Sindikat tekstila, obu e, koĹže i gume Hrvatske potkraj velja e podnio je prijavu Uskoku u kojoj upozorava na ve uhodanu praksu u bliĹžoj proĹĄlosti koprivni ke tvornice obu e Sloga u kojoj se prije otvaranja ste aja sva imovina prebacuje na novu tvrtku. Najnoviji primjer odnosi se na ugovor kojim je Milan Gajski, koji je Slogu obu u d.o.o. kupio u srpnju proĹĄle godine, tri milijuna kuna vrijednu imovinu tvrtke prebacio krajem kolovoza na novo druĹĄtvo Sloga Gama d.o.o., a nakon toga je u studenome nad Slogom obu om pokrenut ste aj.

Na to su u otvorenom pismu javnost upozoravali radnici koji su u tom procesu dobili otkaz, a upu eni su da se naplate iz ste ajne mase pa se pitaju odakle da se namire.

Kako objaĹĄnjava predsjednica spomenutog sindikata Svjetlana Ĺ ok evi , rije je o ve vi enom scenariju: i prije pokretanja ste aja nad tvrtkom majkom Sloga tvornica obu e d.d. sva je imovi-

na, osim nekretnina koje su bile pod hipotekom banaka, preba ena na novoosnovanu tvrtku k er Sloga obu a d.o.o.

Trenuta no se protiv Darka Ĺ ket, koji je u koprivni ku tvornicu doveden kako bi proveo program restrukturiranja, te bivĹĄih podravkaĹĄa Zdravka Ĺ estaka i Darka Marinca vodi kazneni postupak zbog pet milijuna kuna kredita koji su u ime Podravke odobrili tvornici Sloga bez znanja ostalih lanova Uprave i NO-a. Milan Gajski, novi vlasnik Sloge obu e, odnosno Sloge Game, tvrdi da za prijavu Uskoku i otvorena pisma radnika ne zna te da nikoga osobno nije oĹĄtetio.

"Za pola milijuna kuna, koliko sam dao za Slogu obu u, kupio sam prakti ki 13 milijuna kuna duga, zadrĹžao sam one koji su mi trebali, a sve ostalo sam poslao u ste aj", kaĹže Gajski i dodaje da niĹĄta nije prebacio osim onoga ĹĄto je kupio i masno platio.

Navodi da je tvornicu u kojoj se odvija proizvodnja kupio za 13,9 milijuna kuna od Podravske banke, vjerovnika Sloge, koja ju je ranije preuzela u ime duga te da drugih nekretnina nema. U ste ajnoj masi Sloge obu e ostale su, tvrdi, joĹĄ neke nekretnine poput skladiĹĄta, trgovine i zemljiĹĄta.

Irena Habjanec

biti novac, po kojim kriterijima i koliko to no. No, nakon neformalnog razgovora s njegovim suradnicima jasno je da je Bandi u niskom startu za parlamentarne izbore. Naime, za poduzetnike se uop e ne osniva novi fond jer je i lani Grad dodijelio 30 milijuna kuna interventnih sredstava za 480 obrtnika i malih poduzetnika. Tako e biti i ove godine. Fond za nezaposlene tako er je reafirmacija ideje iz 2009., kada su nezaposleni trebali dobiti 20 milijuna kuna, ali nije bilo novca u prora unu pa je sve propalo. Sada

bi, po nesluĹžbenim informacijama, nezaposleni dobili jednokratnu naknadu u iznosu izme u 1500 i 2000 kuna. Kako je Bandi sam ustvrdio, dnevno u Zagrebu 30 ljudi ostane bez posla, ĹĄto bi zna ilo da bi Grad trebao osigurati izme u 16 i 22 milijuna kuna za nove nezaposlene. Nejasno je ho e li naknadu dobiti i svi oni koji ve jesu na burzi budu i da je gradona elnik u utorak javno obe ao pomo za 450 radnica Kamenskog. No, u tom slu aju Grad bi trebao izdvojiti etiri puta viĹĄe novca, oko 80 mil. kn. Na pita-

nje priprema li se za parlamentarne izbore, Bandi je ponovio kako je on u kampanji non-stop.

Prijedoge bi mu mogla minirati SDP-ova ve ina u SkupĹĄtini, ali im je ve zaprijetio izborima.

I to ako ne budu poĹĄtovali novi na in naplate vrti a.

"Oni su usvojili prora un, ali nikako da se pomire s tim. Ili e se prora un provesti ili e biti izbora! Novac za nezaposlene emo na i, to je naĹĄ moralni dug prema onima koji su posrnuli, a vidjet emo tko e u SkupĹĄtini tu i iz koje busije", poru io je Bandi . N. Cuglin

Novac EU zasa projekata iz H ENERGETIKA Sve viĹĄe hrvatskih tvrtki ulazi u energetske projekte iako im to nije osnovno podru je. Financijski potencijal projekata koji su pred sklapanjem ugovora sa EU je 1,25 mil. eura IGOR RAGUZIN, na elnik Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva: 'U Hrvatskoj je ve instalirano 100 megavata kapaciteta obnovljivih izvora'

"U 2010. godini pristiglo je 56 prijava na natje aj za financiranje energetskih projekata iz programa Inteligentna energija - Europa 2011., a ak je 13 u visokoj fazi spremnosti za sklapanje ugovora o sufinanciranju ", izjavio je ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Darko Horvat na nacionalnom info danu za taj program Europske unije, koji su ju er organizirali Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Ministarstvo gospodarstva. Istaknuo

ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji

je da je financijski potencijal tih projekata 1,25 milijuna kuna, a lanarina Hrvatske za sudjelovanje u programu Inteligentna energija gotovo je dvaput manja.

Plan rasta

Zvonimir Savi iz SrediĹĄnjega drĹžavnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU govorio je o pretpristupnim fondovima CARDS, Phare, ISPA i SAPARD koji su bili dostupni Hrvatskoj prije koriĹĄtenja programa

Dario Dublino, predstavnik europske IzvrĹĄne agencije za konkurentnost i inovacije (EACI)

IPA (Instrument pretpristupne pomo i za razdoblje od 2007.-2013.). IPA se sastoji

TDR

Davanja državi razlog su razli itih rabata

Rovinj.Nakon što je Boris Listeš, predsjednik Saveza Udruga malih trgovaca, u ju erašnjem broju Business. hr-a ustvrdio kako proizvo a ke cijene TDR-ovih cigareta nemaju veze s njihovim prodajnim cijenama, iz TDR-a su se oglasili priop enjem u kojem tvrde kako to nije to no.

"Izra uni pokazuju da je maloprodajna cijena Ronhilla u prosincu 2010. u Hrvatskoj iznosila 18 kuna, a u Srbiji 7,58 kuna. Davanja državi u Hrvatskoj iznose 12,91 kunu, a u Srbiji 5 kuna.

Neto, odnosno proizvo a ka cijena u Hrvatskoj iznosi 5,09 kuna a u Srbiji 2,58 kuna.

Osnovica za izra un rabata je neto, odnosno proizvo a ka cijena cigareta i zato su rabati u Hrvatskoj razli iti od rabata u Srbiji", navodi se u priop enju TDR-a. B. K.

asad za 13 Hrvatske od etiri komponente, a financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura.

Na elnik Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Igor Raguzin izjavio je da sve više hrvatskih tvrtki ulazi u energetske projekte iako im energetika nije osnovno podru je poslovanja, a najviše se ulaže u projekte obnovljivih izvora energije. U Hrvatskoj je instalirano ve 100 megavata kapaciteta obnovljivih izvora.

Raguzin je istaknuo kako je u 2009. u EU ostvaren rast od 11,4 posto, 140 milijardi dolara te 830.000 radnih mjesta u podru ju PV-a, vjetra te biogoriva, a 2019. se o ekuje 326 milijardi dolara te 3,3 milijuna radnih mjesta. Plan je da do 2020. udjel obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji iznosi 20 posto. U Hrvatskoj je do 2020. planirano da udjel biomase u OIE bude 40 posto, energije vodotokova 26 posto, biogoriva 11 posto..., energije vjetra 10 posto...

Natje aj do svibnja

Važne elemente natje aja spomenutog programa predstavio je predstavnik europske Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije (EACI) Dario Dublino, isti u i da se provo enjem sadašnje poli-

BROJKE

730

milijuna eura prora un je programa „Inteligentna energija - Europa 2011.“, a cijeli program od 2007. do 2013. godine iznosi 3,6 milijardi eura

tike u EU o ekuje dostizanje cilja od 20 posto udjela OIE u potrošnji energije 2020., no kod energetske u inkovitosti taj e cilj biti ostvaren tek sa 10 posto. Prora un programa Inteligentna energija - Europa 2011. iznosi 730 milijuna eura, cijeli program od 2007. do 2013. godine iznosi 3,6 milijardi eura, a podru ja sudjelovanja su energetska u inkovitost, OIE, prijevoz, integrirane inicijative te lokalne vlasti.

Natje aj je po eo u sije nju ove godine, a rok za predaju projektne dokumentacije je 12. svibnja 2011. godine uz potrebna najmanje tri partnera iz zemalja sudionica u programu. Kriteriji ocjenjivanja su: projektna ideja, ocjenjivanje metodologije, kriterij u inka, postizanje dodane vrijednosti te resursi.

Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 10/3/2011

PODRAVKA

Prekinuti pregovori sindikata i Uprave

Koprivnica. Pregovori sindikata i Uprave Podravke koji su se vodili o aneksu kolektivnog ugovora prekinuti su nakon ĹĄto je Uprava odbila prijedlog o isplati jednokratnog dodatka na pla u za velja u u neto iznosu od 400 kuna, kazali su predstavnici Sindikata poljoprivrede, Nezavisnog sindikata Podravke i Sindikata radnika

PROMJENA KARIJERE

koncerna Podravka. Navedenih 400 kuna lani je, prema sporazumu sa sindikatima, ispla eno kao jednokratni dodatak prilikom isplate pla e za velja u. Uprava umjesto toga predlaĹže da se radnicima isplati 450 kuna u bruto iznosu, ĹĄto bi smanjilo proĹĄlogodiĹĄnji pojedina ni iznos stimulacije. Glavna povjerenica Sindikata poljoprivrede Ksenija Horvat kaĹže kako su sindikalci prekidom pregovora dali poslodavcu vremena da se o ituje o tom problemu te da joĹĄ ne pomiĹĄljaju o eventualnom ĹĄtrajku. H

BlaĹži ko odlazi s HTV-a u Digitel Zagreb. DugogodiĹĄnji sportski novinar Hrvatske televizije Ivica BlaĹži ko od 1. travnja odlazi raditi u tvrtku Digitel komunikacije. BlaĹži ko je Sportski program HTV-a napustio sporazumnim prekidom radnog odnosa, a na novom poslu bavit e se produkcijom. Od po etka 2009. tu je redakciju napustilo devet novinara i komentatora. B.hr

IVICA BLAŽIKO, sporazumno raskinuo s HTV-om FOTO SOPTA/CROPIX

NatjeÄ?aj za TE Plomin 3 najranije u svibnju TKO E U JOINT VENTURE

PLOMIN Novi e blok, snage 500 MW, zamijeniti 'jedinicu', koja e 2015. biti zatvorena

Me u zainteresiranima njema ki div RWE ARHIVA BUSINESS.HR

SVI KASNE Prva sjednica DrĹžavnog povjerenstva za ocjenu HEPove Studije utjecaja na okoliĹĄ odrĹžat e se sredinom oĹžujka pa najava raspisivanja natje aja za investiciju od 800 mil. eura potkraj prvog tromjese ja pada u vodu.

HEP eka i tzv. okoliĹĄnu dozvolu, koja prethodi lokacijskoj

Iako je prije nekoliko mjeseci bilo najavljivano da e potkraj prvoga tromjese ja ove godine Hrvatska elektroprivreda (HEP) raspisati natje aj za suinvestitora zainteresiranog za sudjelovanje u financiranju izgradnje tre eg bloka termoelektrane Plomin, investicije vrijedne oko 800 milijuna eura, taj e se rok, prema svemu sude i, produljiti jer formalna procedura za raspisivanje natje aja joĹĄ nije dovrĹĄena.

Naime, klju an uvjet za raspisivanje me unarodnoga natje aja je Studija utjecaja na okoliĹĄ, koja je ujedno uvjet za isho enje lokacijske dozvole. Ta studija, koju je duĹžan na initi HEP, ve je dovrĹĄena i upu ena na stru nu procjenu Ministarstvu

zaĹĄtite okoliĹĄa. Ministarstvo je duĹžno formirati stru no savjetodavno povjerenstvo koje e prou iti studiju i ocijeniti njezinu prihvatljivost. Kako nam je potvr eno u HEP-u, prva sjednica DrĹžavnog povjerenstva za ocjenu Studije utjecaja na okoliĹĄ odrĹžat e se sredinom oĹžujka u Plominu, a bude li prihva ena, slijedi javna rasprava u kojoj e u roku od 30 dana svoje miĹĄljenje o budu em objektu mo i izre i svi, uklju uju i i gra ane, predstavnike lokalne uprave, udruge gra ana i nevladine organizacije...

Program monitoringa

Ako nakon razmotrenih miĹĄljenja, primjedbi i prijedloga s javne rasprave DrĹžavno povjerenstvo utvrdi da studiju

Prvi blok TE Plomin snage 120 MW sagra en je 1969. i joĹĄ je u pogonu. Godine 2000. dodan mu je drugi blok snage 210 MW, koji, kao i prvi, koristi ugljen.

Novi e blok, snage 500 MW, zamijeniti "jedinicu", koja e, nakon puĹĄtanja u pogon novog postro-

jenja, 2015. biti zatvorena.

Gradnja TE Plomin 3 trebala bi se realizirati putem joint venture ugovora.

Ozbiljne namjere za sudjelovanje u projektu pokazala je njema ka grupa RWE, partner koji je ve investirao i u drugi blok TE u Plominu.

treba doraditi, nadleĹžno tijelo odre uje i rok za dopune i izmjene studije, a nakon toga obvezno se saziva sjednica Povjerenstva radi donoĹĄenja miĹĄljenja o prihvatljivosti zahvata. U slu aju da se gradnja objekta ocijeni prihvatljivom, u istom rjeĹĄenju propisuju se mjere zaĹĄtite okoliĹĄa i program monitoringa.

HEP je, kao nositelj projekta, podnio i zahtjev za izdavanje ujedinjenih uvjeta zaĹĄtite okoliĹĄa, odnosno za izdavanje tzv. okoliĹĄne dozvole, koja tako er prethodi izdavanju lokacijske dozvole. I taj je postupak u tijeku. Tek nakon njegova okon anja i odobrenja povjerenstva i odobrenja "okoliĹĄne dozvole" ste i e se svi uvjeti za raspisivanje me unarodnog natje aja za

gradnju novog bloka TE Plomin, navode u HEP-u.

ÂťiĹĄ a tehnologija

Novi blok TE u Plominu, unato zahtjevima brojnih udruga za zaĹĄtitu okoliĹĄa iz Istre i Ĺžupanijskih vlasti, koji su traĹžili da se kao energent u budu em tre em energetskom bloku koristi plin, ipak e raditi na ugljen, no tehnologija koja e se ugra eti u postrojenje bit e suvremenija i " iĹĄ a" od postoje ih. Naime, novi e pogon sadrĹžavati i sustav uklanjanja duĹĄi nih oksida kao nusprodukata izgaranja ugljena, sustav za odsumporavanje, elektrostatske filtre te sustav pro iĹĄ avanja tehnoloĹĄkih otpadnih voda.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

7. SEE TELEKOM ARENA HRVATSKA 2011. Komunikacijsko okruženje dramati no se mijenja i pred operaterima su tri izazova: kako ispuniti zahtjeve za sve ve im prometom koje name u nove aplikacije i ure aji, kako u uvjetima oštre konkurencije i niskih cijena zadržati lojalnost korisnika te kako promijeniti na in razmišljanja i poslovanja u smjeru širenja suradnje s razli itim podru jima društva kroz, primjerice, e-u enje, e-zdravstvo i e-upravu IZAZOV telekomunikacijskom sektoru sve su glasniji zahtjevi za sve bržim i širim internetom, žestoka konkurencija, pad prihoda operatera uz istodobno održavanje visoke kvalitete usluga i sve zahtjevnije korisnike. No, digitalna se revolucija upravo odvija, a mogu nosti razvoja su neslu ene

etvrtak 10/3/2011

ARHIVA BUSINESS.HR

Telekom industrija

na pragu je velikih investicija

D

igitalna agenda za Europsku uniju, investicije i konsolidacija telekom sektora u regiji, nove mrežne tehnologije i konvergencija telekoma, IT-a i medija bile su glavne teme 7. SEE Telekom Arene,

konferencije o elektroni kim komunikacijama koja je 8. ožujka održana u zagreba kom hotelu The Regent Esplanade. Na konferenciji se okupilo više od 170 sudionika iz šest zemalja te EU, predstavnika telekom operatera, regulatornih tijela i telekom industrije.

"Hrvatska bi ove godine trebala usvojiti Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu do 2015. te u sklopu uskla ivanja s EU provesti izmjene i dopune postoje eg Zakona o elektroni kim komunikacijama", istaknuo je Danijel Mileta, državni tajnik

u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kazavši kako strategija predvi a da bi do 2013. fiksni pristup širokopojasnom internetu trebao biti dostupan za 75 posto gra ana Hrvatske, a uklju uju i i mobilni pristup taj bi postotak trebao iznosi-

ti 90 posto. Za ostvarivanje tog cilja, što zna i oko milijun fiksnih priklju aka, u telekomunikacijsku infrastrukturu planira se uložiti oko 654 milijuna kuna, uz dodatnih 90 milijuna kuna za ostvarenje ciljanih pola milijuna opti kih fiksnih priklju aka do

SURADNJA

Zeko i potočić, Mega music stars međunarodno natjecanje gitarista te izbor za Kraljicu Hrvatske samo su neki od budućih zajedničkih projekata Soundset mreže i Gradskog radija u Osijeku arhiva b.hr

Ugovor godine na radijskom tržištu > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 10/3/2011

2015. godine.

"Komunikacijsko okruženje dramatično se mijenja i pred operaterima su tri izazova: kako ispuniti zahtjeve za sve većim prometom koje nameću nove aplikacije i uređaji, kako u uvjetima oštre konkurencije i niskih cijena zadržati lojalnost korisnika te kako promijeniti način razmišljanja i poslovanja u smjeru širenja suradnje s različitim područjima društva kroz, primjerice, e-učenje, e-zdravstvo i e-upravu", ustvrdila je Nives Sandri, članica Uprave Nokia Siemens Networksa, osvrćući se na trendove u telekomunikacijama.

Digitalna agenda za EU

Tih tema dotaknuli su se i sudionici prvog panela o Digitalnoj agendi za EU, koji su raspravljali može li taj dokument, kao strateški okvir za razvoj digitalnog društva, ponuditi smjernice razvoja i suradnje u regiju, potaknuti inovacije i investicije u telekom infrastrukturu te poboljšati kvalitetu života građana.

Slobodan Marković, pomoćnik ministrice Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo Republike Srbije, istaknuo je kako problemi koji danas postoje u razvoju telekomunikacijskog sektora u regiji ne leže u samoj strategiji, već u nedostatku političke volje i svijesti o potrebi suradnje među operaterima, regulatorima i svim tijelima državne vlasti u njezinu provođenju. "Ako nema novih usluga, nema infrastrukture pa su ulaganja

Soundset radijska mreža i Gradski radio u Osijeku potpisali su ugovor o strateškoj suradnji kojim će ostvariti veću slušanost te slušateljima pružiti više zanimljivosti i novih projekata. Riječ je o ugovoru kojim je definiran zajednički nastup na marketinškom tržištu te brojni zajednički posebni projekti, a Gradski radio Osijek će od

u nove mrežne kapacitete nužnost", istaknuo je Marković.

Maja Mandić, direktorica Odjela za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog Telekoma, kazala je da je HT spreman na daljnja ulaganja u tom smjeru. Stručnjaci su složni u ocjeni da bi se i lokalne zajednice trebale aktivnije uključiti u gradnju telekomunikacijske infrastrukture, jer na raspolaganju imaju razne izvore financiranja poput javno-privatnog partnerstva i fondove EU. Neki upozoravaju na neodrživost sadašnjeg modela poslovanja i predlažu model zajedničke gradnje i korištenja infrastrukture različitih operatera. U sklopu panela o investicijama i akvizicijama telekom sektora u regiji istaknuto je da se one odvijaju u četiri smjera infrastruktura, akvizicije drugih operatera, širenje telekom operatera na druga područja, kao što je pružanje IT usluga, te širenje dodatnih usluga na područje energetike.

"Telekom industrija je na pragu velikih investicija, kako u mobilnu, tako i u fiksnu mrežu, iako okruženje, uz porezno opterećenje za mobilne operatere od šest posto i pad prihoda, a time i pad investicijskog potencijala, nije povoljno", istaknuo je Siniša Đuranović, operativni direktor sektora za pravne i regulatorne poslove i pitanja tržišnog natjecanja T-HT-a. Napominje kako kapaciteti postojeće mreže nisu dovoljni i ograničavaju razvoj novih servisa te da bez ulaganja u optič-

Soundset radijske mreže u budućnosti preuzimati informativni program. Osim u marketinškom i informativnom smislu, zajedno će sudjelovati i u ostvarenju broj-

nih posebnih projekata, kao što su Dječji tjedan - Zeko i potočić, Mega music stars - međunarodno natjecanje gitarista te Izbor za Kraljicu Hrvatske. S. H. B.

RESTORANSKA INDUSTRIJA

McDonald’s više nije najveći lanac restorana

Lanac sendvič-restorana Subway pretekao je brojem restorana McDonald’s kao najveći lanac restorana na svijetu. Na kraju 2010. godine Subway je imao 33.749 restorana diljem svijeta u usporedbi sa 32.737 McDonald’sovih. Subway je upravo otvorio svoju tisućitu lokaciju u Aziji, uključujući i prvu

Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture: "Strategija predviđa da bi do 2013. fiksni pristup širokopojasnom internetu trebao biti dostupan za 75 posto građana Hrvatske, a uključujući i mobilni pristup taj bi postotak trebao iznositi 90 posto" snimio duško jaramaz

ku infrastrukturu fiksna mreža nema budućnosti.

Nove mrežne tehnologije

"Kvaliteta usluga sve je važnija tema zbog drastičnih promjena na tržištu. Među tim promjenama najveći izazovi su rast prometa od 50 posto godišnje, kao i golem rast mobilnog prometa, uz istodobni pad prihoda,i razvoj cloud computinga", objašnjava Carl Piva, direktor u CA Technologiesu, najvećoj softverskoj menadžment tvrtki u svijetu.

Naglašava da se u telekom sektoru događa revolucija, jer se mijenja ponašanje potrošača te se događaju nagli razvojni skokovi i redistribucije profita. Dobar je primjer iPhone, koji je omogućio potpuno novi način korištenja mobilnog uređaja te Appleu donio prihode s tržišta na kojima prije nije bio prisutan.

"Cilj je i dalje isti - osigu-

rati kvalitetu usluga - pri čemu želimo shvatiti stvarne potrebe korisnika i zadovoljiti ih. Sredstva su ta koja se mijenjaju", zaključio je Piva. "Što se tiče novih mrežnih tehnologija, pred telekomunikacijskim sektorom mnogi su izazovi, kao što su fleksibilnost mreže, sigurnost i usluga, kapaciteti koji mogu zadovoljiti potrebe te troškovna efikasnost mreže", kazao je Nenad Šlibar, direktor Odjela za planiranje i razvoj komutacijske i transportne mreže HT-a. On smatra da HT prepoznaje potrebu i spreman je ulagati u mreže novih generacija koje se temelje na optičkim kabelima.

"U Hrvatskom Telekomu korisnicima nastojimo najnaprednije usluge ponuditi u istom trenutku kada su one dostupne na svjetskom tržištu. Tako smo, primjerice, prvi unutar DT grupe

te u cijeloj regiji korisnicima ponudili MAXtv, prvu interaktivnu pay TV uslugu. Intenzivno radimo na implementaciji LTE mreže za koju očekujemo da će još više poboljšati iskustvo korištenja podatkovnih usluga te otvoriti prostor za brojne nove multimedijske usluge", istaknuo je Šlibar.

Konvergencija

Mediji danas ne mogu bez telekomunikacijskih i informatičkih rješenja, ali ni obrnuto. Isprepletenost je velika, a granice između telekomunikacija i medija nestaju. Korisnici žele sve i odmah, ne žele čekati informaciju, a tu potrebu zadovoljavaju socijalne mreže i cloud computing. Korisnici žele pristup u pokretu, stalnu vezu i dostupnost te uslugu po mjeri, a rizici nastaju u području zaštite privatnosti, sigurnosti i

Subway, čiji je prvi strani restoran otvoren 1984. u Bahreinu, očekuje da će broj njegovih stranih restorana do 2020. premašiti broj restorana u SAD-u arhiva b.hr

u Vijetnamu. Lanac trenutačno ima više od 24.000 restorana u SAD-u, gdje prihoduje 10,5

Maja Mandić, direktorica Odjela za korporativne regulatorne poslove Hrvatskog Telekoma: "Ako nema novih usluga, nema infrastrukture pa su ulaganja u nove mrežne kapacitete nužnost. HT je spreman na daljnja ulaganja u tom smjeru" ARHIVA BUSINESS.HR

mreža.

Kada se govori o isprepletenosti telekoma, IT-a i medija, nezaobilazna tvrtka je Iskon, čiji je član Uprave za prodaju i marketing Jere Dumanić istaknuo da je Iskon prošle godine prvi u regiji počeo integraciju interneta i TV-a uvođenjem Youtubea i Facabooka na TV ekrane.

"S druge strane, upravo testiramo našu novu uslugu - TV player koji omogućuje praćenje TV sadržaja na mobilnim uređajima i računalima kojom smo pokrenuli obrnuti proces - seljenje tipičnih TV sadržaja na internet", dodao je Dumanić. Istaknuo je da mediji koji ne budu dostupni kroz nove tehnologije neće biti konkurentni, a tehnologija bez atraktivnih i korisnih sadržaja ne može biti sama sebi svrha.

O konvergenciji inovativnih tehnologija govorio

milijardi dolara od 15,2 milijarde dolara ukupnog prometa u prošloj godini. S. H. B.

je Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa d.o.o., vodećeg sistemskog integratora u Hrvatskoj.

"Combis je danas odlično pozicioniran kao ICT tvrtka s velikim iskustvom u području cloud computinga, naprednih mobilnih aplikacija, virtualizacije i konvergentne infrastrukture, tehnologijama koje predstavljaju ključne točke transformacije današnjeg ICT tržišta. Regionalni smo lider u području virtualizacije sa 9000 virtualiziranih radnih mjesta u posljednjih nekoliko godina. Isto tako, prvi smo u svijetu instalirali i testirali Microsoft Cloud izvan središnjice same tvrtke u Redmondu. Konvergencija je naša svakodnevnica te sudjelujemo u transformaciji revolucionarnih u općeprihvaćene tehnologije", zaključio je Gabrić.

Jedna od ključnih riječi konferencije bila je konvergencija, naznačena kao putokaz razvoja telekomunikacijskog sektora. To se ne odnosi samo na konvergenciju među tehnologijama i platformama, već i onu među operaterima, regulatorima te tijelima lokalne i državne vlasti odgovornima za provedbu strateških razvojnih dokumenata. Izazov telekomunikacijskom sektoru sve su glasniji zahtjevi za bržim i širim internetom, žestoka konkurencija, pad prihoda operatera uz istodobno održavanje visoke kvalitete usluga i sve zahtjevnije korisnike. No, digitalna se revolucija upravo odvija, a mogućnosti razvoja su neslućene.

Sanja Hrvojević Beganović

PR

Lana Klingor u Last Minuteu LMA - Lastminute ad. - business to business (B2B) web servis za posredovanje u prodaji oglasnog prostora zaposlio je Lanu Klingor na mjesto voditeljice odnosa s javnošću. LMA web servis pruža uslugu povezivanja oglašivača i medija koji u uobičajenim uvjetima i po standardnoj cijeni nisu uspjeli prodati oglasni prostor, a u last minute ponudi ih ističu po posebnoj

cijeni što ih čini prihvatljivijima oglašivačima. Koncept last minute oglašavanja namijenjen je prije svega srednjim i malim tvrtkama.LMA informira i o posebnim prilikama za oglašavanje u svim medijima na jednome mjestu i po tome je jedinstvena u Hrvatskoj. Uz pregled i odabir ponuda za oglašavanje, kupcima se nudi mogućnost detaljnog informiranja o pojedinom mediju, ali i pomoć pri kreativnoj i tehničkoj izradi oglasa onima koji tek počinju oglašavati svoje proizvode i usluge. S. H. B.

Lana Klingor je u studenome prošle godine napustila mjesto glasnogovornice Zagrebačkog kazališta mladih foto buljubašić/cropix

PRIZNANJE IEDC-a

Briga o održivom razvoju garantni list za bolju budućnost Poslovna škola Bled i IEDC Alumni klub iz Hrvatske već četvrtu godinu zajednički organiziraju natjecanje u rješavanju poslovnih slučajeva. Pobjednik Case Study Competitiona za 2011. je ekipa Francka, koja se najbolje snašla pred postavljenim zadacima Tematika ovogodišnjeg slučaja bila je održivi razvoj odnosno "Sustainability: What is and how to get it?". Uz pobjedničku ekipu na dvodnevnom natjecanju sudjelovali su i šesteročlani timovi Jadran Galenskog laboratorija, Končar Elektroindu-

strije, Cemexa i Podravke.

Održivi razvoj

Prezentaciju rješenja svi su timovi imali pred dr.

Nadyom Zhexembayevom, predstojnicom Coca-Coline katedre za trajnost i razvoj na IEDC-Poslovnoj školi Bled. "Svi sudionici demonstrirali su odlične poslovne vještine, a o pobjedniku su odlučivale nijanse. Cilj ovog natjecanja nije bio pobijediti, cilj je bio promijeniti način razmišljanja.

U dvodnevnom druženju sa sudionicima stekla sam dojam da su oni u tome i uspjeli. Mnogi su održivi razvoj smatrali kao dio poslovanja sa-

Pobjednička ekipa Francka: "U hrvatskim kompanijama o održivom se razvoju ne priča mnogo, stoga je vrlo važno da poslovne škole s tim segmentom poslovanja upoznaju nove generacije menadžera" snimio hrvoje dominić

stavljen od mnogo lijepih riječi koji ne utječe toliko na primarno poslovanje.

Nakon završetka natjecanja shvatili su da održivi razvoj odgovara na pitanje ‘hoće li moja kompanija sutra postojati i mogu li ja i kako tome pridonijeti’.

Briga o održivom razvoju naš je garantni list za bolju budućnost", poručila je Zhexembayeva prilikom proglašenja pobjednika.

Potrebno više prakse

Pobjedničkoj ekipi ovo je prvo sudjelovanje na Case Studyju te su mnogi od njih bili iznenađeni osvojenim priznanjem. "Malo nam je pomoglo što je tema bila nešto bliža našoj industriji nego onoj ostalih ekipa.

Ipak, više od same nagrade važno je da smo svi naučili nešto novo. U hrvatskim kompanijama o održivom se razvoju ne priča mnogo, stoga je vrlo važno da poslovne škole s tim segmentom poslovanja upoznaju nove generacije menadžera. Za mladog je čovjeka vrlo važno da dobije priliku učiti na stvarnim slučajevima i da napravi odmak od teoretskog učenja.

Nadam se da ćemo i sljedeće godine imati priliku sudjelovati na ovom natjecanju", rekao je u ime pobjednika Zoran Kolarević, business intelligence menadžer Francka.

Hrvoje Reljanović

Best Marketing

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 10/3/2011

Konferencija Best Internet u travnju

Best Marketing Hrvatska 12. i 13. travnja organizira konferenciju Best Internet o internetskom marketingu i eposlovanju koja će se održati u Hypo centru u Zagrebu.

Stručnjaci iz regije i svijeta govorit će o e-marketinškim temama, među kojima se ističu digitalna kreativnost, društvene mreže, search marketing,

on-line/off-line i cjelovite kampanje te nove tehnologije i medije koji će utjecati na vaše poimanje mogućnosti koje internet i tehnologija donose.

U sklopu programa naziva “9060-90”, koji će voditi poznate blogerice iz regije, pregledat će se zapažena on-line događanja i kampanje koje su inovativnošću i uspjehom obilježile proteklu godinu, a cjelodnevni masterclass održat će poznati Šveđanin Johann Ronnestam, jedan od vodećih blogera i konzultanata u području modernog kreativnog mišljenja. S. H. B.

NATJEČAJ

Još jedna cola traži glumce za reklamu Sky Cola je pokrenula natječaj kojim traži dvije osobe koje će glumiti u novoj reklami. Putem stranica www.nemaboljecole. ba i www.nemaboljecole.hr te Facebook stranice svi zainteresirani kandidati stariji od

18 godina mogu se prijaviti za sudjelovanje. Potrebno je popuniti prijavu i poslati fotografiju ili video putem aplikacije dostupne na webu. Za natjecatelje glasaju posjetitelji web stranice i stručni žiri, a pobjednici će biti poznati nakon 18. ožujka.

Dva najbolja kandidata pojavit će se u Sky Cola reklami uz plaćene putne troškove i glumački honorar. S. H. B. 10.000 kandidata prijavilo se na natječaj za uloge u reklami na hrvatskoj internetskoj stranici Sky cole

Web: Strategija X idući tjedan u Zagrebu ON-LINE PRODAJA Istraživanje portala Poslovni turizam pokazuje kako će znatnije rasti ulaganja u on-line marketing, a čak 43 posto domaćih hotela za pet godina namjerava većinu svog marketinškog budžeta uložiti u internetsko oglašavanje

Od 16. do 18. ožujka u Hypo centru i VMD-ovoj zgradi u Zagrebu naučite ne samo kako popuniti kapacitete, nego i kako to učiniti u predsezoni i posezoni

arhiva business.hr

ostvareno putem on-line kanala.

Najbrži - najuspješniji

Z

ašto neki još uvijek ne mogu cijele sezone puniti smještajne i putničke kapacitete? Jesu li svoje poslovanje i prodaju proširili na internet? Jesu li organizirali on-line rezervacije turističkih aranžmana i prodaju kroz web-trgovinu (web-shop, web-dućan) ili im je još uvijek fokus na off-line prodaji? Ako i jesu pokrenuli on-line prodaju, rade li je na ispravan način cijele sezone (ne samo tijekom glavne sezone, već godinu dana!) te imaju li barem 50 posto prodaje preko interneta? Jer toliku količinu godišnje prodaje bilježe drugi, uz stalan

rast on-line prodaje turističkih aranžmana. To su samo neka od pitanja koja muče domaće poduzetnike koji se bave turizmom, na koja će Web::Strategija X od 16. do 18. ožujka pokušati dati odgovore.

Jačanje kampanje

I ministar turizma Damir Bajs ovih se dana bavio tim problemom te je predstavio novi program vrijedan dva milijuna eura, koji će kroz promotivne kampanje i prodajne kanale ojačati ovogodišnju predsezonu i posezonu.

Na trodnevnoj konferenciji o on-line prodaji u turizmu moći ćete pak steći nova znanja od domaćih,

regionalnih, ali i stručnjaka iz Europske unije, iz područja web-poslovanja i on-line prodaje u turizmu.

Istraživanje portala Poslovni turizam provedeno metodom on-line ankete među 95 hotela u Hrvatskoj predviđa znatan rast važnosti on-line prodaje i marketinga za hotelsko poslovanje.

Rezultati istraživanja pokazuju da u većini hotela (56,9 posto) on-line prodaja trenutačno čini manje od 25 posto ukupne prodaje turističkih usluga, te kako gotovo polovina ispitanih hotelijera (49,8 posto) očekuje da će za pet godina više od polovine ukupne prodaje biti

Usporedno s tim, znatnije će rasti i ulaganja u on-line marketing, pa tako 42,9 posto hotela za pet godina namjerava većinu svog marketinškog budžeta uložiti u internetsko oglašavanje. “Danas znamo da više od 90 posto Europljana koristi internet u jednoj fazi prilikom planiranja putovanja. Ako se trenutačno ulaže manje od 25 posto budžeta u on-line, već sada nismo vidljivi potencijalnim gostima. Oni koji se najbrže prilagode novim zahtjevima tržišta bit će i najuspješniji u sljedećim godinama”, rekao je Nikola Jellačić, član programskog odbora Kolektiva Web:: Strategije X i voditelj direktne prodaje i marketinga u Valamaru. Za one koji još nisu nabavili svoju ulaznicu organizatori su predvidjeli i mogućnost praćenja predavanja uživo preko interneta. S.h .b.

doga aji 17

business.hr etvrtak 10/3/2011

regija/svijet BOEING 737-800 trebao bi aviokompanijama omogu iti uštede u potrošnji goriva do 15 posto, a spreman je za isporuku ve dogodine, za razliku od Airbusa

Airbus i Boeing prodali 12,2 mlrd. $ vrijedne nove avione ULAGANJE U ŠTEDNJU Zbog novog skoka cijena nafte aviokompanije kupuju nove zrakoplove koji troše manje jer cijena goriva u operativnim troškovima kompanije doseže 30-ak posto

M

e unarodna leasing tvrtka International Lease Finance (ILFC) naru ila je u utorak 100 Airbusovih aviona srednjeg doleta vrijednih 9,5 milijardi dolara te 33 Boeinga 737800 vrijednih 2,7 milijar-

di dolara. Istodobno je i otkazala narudžbu deset superjumbo modela A380 vrijednih 3,8 milijardi dolara.

ILFC i Airbus potpisali su sporazum o prodaji 75 zrakoplova tipa A320neo i 25 zrakoplova A321neo.

Rije je novim modelima kojima jam e 15 po-

sto manje potrošnje goriva te manje operativne troškove.

"Neo ekivanim rastom cijena nafte zrakoplovne su tvrtke pozornost opet usredoto ile na u inkovitost goriva. Vjerujem da je ekonomi nost naših modela bila klju na prevaga prilikom izbora ILFCa. Naime, u vrijeme kada je cijena nafte premašila 100 dolara za barel cijena

goriva u operativnim troškovima kompanije doseže 30-ak posto. Ako bi se barel popeo na 150 dolara, ti operativni troškovi dosegnuli bi golemih 50 posto.

Sa svojim štedljivim zrakoplovima tu vidimo veliku priliku. Otkazivanje narudžbe modela A380 ne smatramo tragi nim, ve smo sigurni da emo ovim novim sporazumom nadoknaditi taj gubitak",

nije krio zadovoljstvo prilikom potpisa ugovora John Leahy, direktor prodaje Airbusa.

Prvi Airbusovi zrakoplovi bit e dostavljeni tek u prolje e 2016. godine, pa je to izme u ostalog razlog što se ILFC odlu io za kupnju spomenutih Boeinga, ija je isporuka zajam ena ve za po etak sljede e godine.

Hrvoje Reljanovi

KINEZI KUPUJU 2100 NOVIH ZRAKOPLOVA

Dobre vijesti iz Kine

Optimizam proizvo a a aviona ovoga je tjedna poja an i posljednjim najavama iz Kine. Naime, ta bi azijska zemlja u sljede ih pet godina trebala naru iti 2100 novih zrakoplova, to nije 1100 teretnih i 1000 putni kih. "O ekujemo da e naš nacionalni zra ni promet rasti 12 do 13 posto godišnje pa su nam potrebni novi kapaciteti koji bi mogli odgovoriti na te zahtjeve", istaknuo je zamjenik ministra za civilno zrakoplovstvo Kine Wang Changshun.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

BROJKA

1,1

milijardu eura neto dobiti ostvarila je njema ka Lufthansa u 2010. godini

business.hr etvrtak 10/3/2011

MANJE ISPLATIVO

HNB prepolovio kamatu za depozite Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici odlu io smanjiti kamatnu stopu HNB-a na prekono ne depozite banaka sa 0,5 na 0,25 posto, priop eno je iz HNB-a.

Odluka je donesena polaze i od kretanja kamatnih stopa na tržištu te s namjerom da bankama plasiranje slobodne likvidnosti u druge in-

Burze u regiji o ekuje bolja godina OPTIMIZAM OD TRIGLAVA DO ERDAPA Dobri rezultati velikih regionalnih tvrtki poput slovenskih Mercatora i Krke, sarajevskog Bosnalijeka i beogradskog Energoprojekt holdinga opravdavaju mišljenje analiti ara da e ova godina biti dobra i za njih i za burze Ve ina kompanija ijim se dionicama najviše trguje na burzama diljem regije posljednjih je dana objavila rezultate poslovanja za prošlu godinu. S velikim su zanimanjem tradicionalno popra eni izvještaji farmaceutskih kompanija - sarajevskog Bosnalijeka i ljubljanske Krke - te trgova kog lanca Mercatora i beogradskog Energoprojekt holdinga.

Realni sektor u plusu

MIROSLAV RADAKOVI iz beogradske Sinteze Invest kaže da su indeksi beogradske burze prošle godine bili izvan trenda oporavka tržišta i cijena dionica ARHIVA B.HR

Potonji je tako ju er objavio da je u prošloj godini pove ao neto dobit s lani zabilježenih 469 milijuna dinara na 639 milijuna dinara, a prihod mu je iznosio 1,93 milijarde dinara.

Holding, me u ostalim, pokriva sektore energije, infrastrukture, arhitekture, industrije i prometa nekretninama, a okuplja devet kompanija iji je ve-

inski vlasnik te pet u kojima ima manjinski udjel. Dionica te kompanije u prošloj je godini, kako kažu iz beogradske brokerske ku e Sinteza Invest, ostvarila tre i najve i prinos u realnom sektoru koji je iznosio 18 posto.

"Oba indeksa Beogradske burze godinu su završila u blagom minusu, oko dva posto.

Ako se uzme u obzir osjetan rast ameri kih i europskih tržišta kapitala u tom periodu, jasno je da regija nije pratila taj trend", kazao je Miroslav Radakovi iz Sinteza Investa te dodao da se to posebno odnosi na Beogradsku burzu, na kojoj je samo 10 dionica s kontinuiranog tržišta imalo pozitivan prinos.

Promatrano po sektorima, najve u je pažnju investitora na Beogradskoj burzi privu-

strumente bude atraktivnije u odnosu na deponiranje kod središnje banke, a time i korisnije za gospodarstvo. Uz to, naknada na izdvojeni kunski dio obvezne pri uve se ukida, kao što je ve ranije u injeno s naknadom za devizni dio obvezne pri uve, napominju iz središnje banke.

Na sjednici Savjeta razmotreni su i najnoviji pokazatelji o nov anim i gospodarskim kretanjima te stanje u bankarskom sustavu u posljednjem lanjskom tromjese ju. H

BROJKA

0,25 posto iznosit e kamatna stopa HNB-a na prekono ne depozite banaka prema novoj odluci Hrvatske narodne banke

››

Doga aji na Beogradskoj i Zagreba koj burzi krajem prošle godine s malom su zadrškom pozitivno utjecali na tržište u Sarajevu, koje investitori trenuta no ocjenjuju podcijenjenim i dobrom prilikom AHMED HODŽI , direktor Fime Internacional Sarajevo ARHIVA B.HR

kao realni sektor - Bambi Banat udvostru io je vrijednost, a slijede ga mljekarska industrija Imlek (+28%) i Energoprojekt holding.

Prihodi farmaceuta rasli Preliminarni rezultati Bosnalijeka prema kojima je ta sarajevska kompanija lani ostvarila šest milijuna konvertibilnih maraka prometa, a prethodna je godina zaklju ena s oko devet milijuna KM dobiti, o ekivani su po mišljenju Ahmeta Hodži a iz sarajevske brokerske ku e Fima International.

"Iako je po preliminarnim rezultatima zabilježen pad dobiti u odnosu na 2009., zabilježen je

pozitivan trend pove anja prihoda vezan uz poslovanje na inozemnim tržištima s planiranih 42 posto na realiziranih 45 posto, što je 17-postotno pove anje u odnosu na prethodnu godinu", kazao je Hodži dodaju i da su takvi rezultati o ekivani s obzirom na krizu. Što se ti e ostalih zvijezda na Sarajevskoj burzi, Hodži je kazao kako je BH Telecom ostvario nešto manje prihode i dobit u odnosu na 2009. godinu, a službeni rezultati poslovanja Fabrike duhana Sarajevo i Elektroprovrede BiH još se ekaju.

Na Ljubljanskoj burzi poznati su rezultati farmaceuta Krke,

SANKCIJE GADAFIJU

UniCredit zamrzava pravo glasa Libijcima

Najve i talijanski zajmodavac UniCredit priop io je da je spreman suspendirati glasa ka prava libijskim dioni arima nakon što su europski diplomati postigli na elan dogovor o uvo enju novih sankcija režimu libijskog elnika Moamera Gadafija. UniCredit je spreman zamrznuti glasa ka prava libijskih dioni ara ako Europska unija defini-

tivno odlu i proširiti postoje e sankcije na libijsku imovinu u inozemstvu, kazao je glasnogovornik banke. Libijska je država najve i dioni ar UniCredita, sa 7,582-postotnim udjelom, koji uklju uje 4,988-postotni udjel u vlasništvu libijske središnje banke i 2,594-postotni udjel libijskog državnog stabilizacijskog fonda Libyan Investment Authority. Guverner libijske središnje banke ujedno je i dopredsjednik UniCredita. Talijanski Il Sole 24 Ore procijenio je vrijednost libijskog udjela u toj banci na 3,6 milijardi eura. B.hr

BROJKA

3,6

milijardi eura vrijedi udjel od 7,582 posto koji libijska središnja banka i Libyan Investment Authority drže u UniCreditu

200 MLRD. DOLARA

Kina gradi 10 milijuna stanova

Kina e ove godine uložiti oko 200 milijardi dolara u socijalnu stanogradnju u sklopu nastojanja vlade u Pekingu da priguši sve ja u zabrinutost javnosti zbog snažnog rasta cijena nekretnina, izjavio je jedan viši vladin dužnosnik. Vlada e u ovoj godini uložiti više od 1.300 milijardi juana u gradnju i obnovu 10 milijuna stanova za siromašnije obitelji, kazao je doministar za stanogradnju i

urbano-ruralni razvoj Qi Ji. Tijela lokalne uprave sudjelovat e u financiranju toga projekta s više od 500 milijardi juana, a ostatak sredstava namaknut e kompanije i obitelji korisnici programa.

Vlada e podupirati gradnju stanova poticajnim mjerama poput posebnih programa zajmova, subvencija i poreznih poticaja, dodao je. "Uvjeren sam da je s obzirom na postoje e kanale financiranja i podršku novih mjera potpuno ostvariv naš plan gradnje 10 milijuna socijalnih stanova." B.hr

REKORDNO NISKE CIJENE

ING savjetuje kupnju dionica u Emiratima ija je dionica nakon objave o 170,9 milijuna eura neto dobiti na razini grupe zabilježila rast, no posljednjih se dana održava na razini iznad 60 eura.

Prošlu je godinu plusom ispratio i najve i slovenski trgova ki lanac Mercator, ija je dobit rasla 44 posto, na 30,4 milijuna eura, a zbog prepiske s Agrokorom trenuta no je u središtu zanimanja i u Hrvatskoj. Cijena dionice te kompanije na Ljubljanskoj burzi iznosi oko 160 eura.

Pozitivan trend Brokeri iz Beograda i Sarajeva smatraju da u ovoj godini ima prostora za rast.

"U prva dva mjeseca 2011. godine bilježi se pozitivan trend rasta indeksa, prometa i

pove anog interesa investitora za naše tržište pa smatram da smo dotakli dno i da je negativan trend zaustavljen", kaže Hodži .

Isti e i da su pozitivni doga aji na Beogradskoj i Zagreba koj burzi (Ina) krajem prošle godine s malom zadrškom pozitivno utjecali na tržište u Sarajevu, koje investitori trenuta no ocjenjuju podcijenjenim i, kako kaže, dobrom prilikom u kontekstu doga anja u regiji.

"Lagano ubrzavanje ekonomskog oporavka, institucionalna reforma i više kvalitetnijih dionica daju mi osnovu za procjenu da e teku a godina biti znatno bolja od prethodne", optimisti an je i Miroslav Radakovi iz beogradske Sinteze. Biljana Star i

Rezultati velikih kompanija iz regije Dobit

%

Prihodi

30,4 milijuna eura

+43,9

2,8 milijardi eura

Krka grupa

170,9 milijuna eura

-1,6

1,01 milijarda

Bosnalijek

3,06 mil. eura

-33

52,15 mil. eura

6,17 milijuna eura

+36,2

18,63 milijuna eura

Mercator

Energoprojekt holding Beograd

Izvor: Business.hr

Uz politi ku stabilnost, bankari kupnju dionica savjetuju i zbog politike dividende u Emiratima, koja je konstanta i kre e se u prosjeku od oko etiri posto tržišne vrijednosti dionica, što je dvostruko više od prosjeka tržišta u razvoju Rastu i nemiri i politi ke tenzije na Bliskom istoku stjerale su dionice u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na povijesno niske razine. Gleda li se samo kriterij imovine i relativne snage, kompanije iz Dubaija najjeftinije su na svijetu u usporedbi s konkurentskim tvrtkama. Nizozemska investicijska banka ING smatra da je to signal koji bi trebao ozna iti po etak kupnje dionica na tom podru ju.

Zabrinuti Goldman Dubai Financial Market Index (DFM indeks) u ovoj je godini pao 13 posto, a njegova tržišna valuacija iznosi 0,6 neto knjigovodstvene vrijednosti, što je s obzirom na globalni prosjek diskont na dionicu od 67 posto. Kaos na burzi u Dubaiju po eo je nakon što su se prosvjedi proširili izvan Tunisa i Egipta i zahvatili Libiju, što je zabrinulo globalne investicijske banke poput Goldman Sachsa i Morgan Stanleyja koje imaju svoje stožere u Dubaiju.

Upravo zbog stabilno-

sti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima - stope inflacije od 0,4 posto i nezaposlenosti od 0,8 posto, analiti ari ING pozivaju na investiranje u tu zemlju. Kao kvalitetan argument ING-ovi stru njaci spominju i dividendnu politiku u Emiratima, koja je konstanta i kre e se u prosjeku od oko etiri posto tržiš-

BROJKE

4,2

posto tržišne vrijednosti dionice iznosi prosje na dividenda ispla ena lani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

13

posto pao je u ovoj godini Dubai Financial Markets Index

ne vrijednosti dionica, što je dvostruko više od prosjeka tržišta u razvoju. Naime, sastavnice MSCI Emerging Markets indeksa lani su isplatile prosje nu dividendu u vrijednosti od samo 2,2 posto vrijednosti dionice.

Analiti ari objašnjavaju kako e se vrijednosti dionica u sljede ih nekoliko godina zasigurno vratiti na razine više od knjigovodstvenih vrijednosti zbog snažne ekspanzije lokalne ekonomije.

Nedovoljno povjerenja "Razmjeri podcijenjenosti dionica na tržištu u Dubaiju su nevjerojatni, što pokazuje da ulaga ima nedostaje povjerenja u tu, zasad izrazito stabilnu zemlju", rekao je za Bloomberg Paul Cooper, fondovski menadžer, koji na Bliskom istoku raspolaže imovinom vrijednom više od pola milijarde dolara.

Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon što je ve neko vrijeme izvan središta pozornosti, dionica Ine u etvrtak je najavila mogu u promjenu trenda. Naime, Ina je bila najlikvidnija dionica na Zagreba koj burzi ostvarivši etiri milijuna kuna prometa. Osim toga, ta naftna dionica koja je snažno vukla burzu prije dva mjeseca sko ila je u etvrtak 4,27 posto, što joj je cijenu lansiralo na najviše povijesne razine od 3810 kuna.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantic grupa Dalekovod Atlantska plovidba d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Adris grupa Belje Fima proprius d.d.

Dom holding AD Plastik Petrokemija Luka Rijeka Kon ar - elektroindustrija uro akovi holding Jadranska banka Ericsson Nikola Tesla Konzum Uljanik plovidba Zagreba ka banka Jamnica Tisak Laguna Novigrad Institut IGH Beliš e Ingra Dioki d.d.

Tehnika SN holding Vupik Viro tvornica še era d.d.

Banka splitsko-dalmatinska Slavonski zatvoreni investicijski fond Valamar grupa Transadria Hidroelektra niskogradnja Viadukt Zvijezda Veterina d.d.

Plava laguna Privredna banka Zagreb Medika Rabac, ugostiteljstvo i turizam Ledo Liburnia Riviera Hoteli Chromos agro Kon ar Riviera Pore Maistra Dukat Proficio Fima validus Kreditna banka Zagreb Atlas nekretnine Franck prehrambena industrija HUP - Zagreb Atlas, turisti ka agencija Jadroplov d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Sun ani Hvar Arenaturis Slobodna Dalmacija IPK Kandit OT-optima telekom d.d.

Istraturist Umag d.d.

Luka Plo e Metalska industrija Varaždin Finvest Corp Žitnjak Badel 1862 Karlova ka banka Lucidus dioni ko HGspot Lav evi Solaris

+ Dionica Fime proprius u etvrtak je zabilježila najve u stopu dnevnog pada na Zagreba koj burzi, uz iznadprosje an promet od 510.000 kuna. Iznena enje velikim prometom to je ve e ako se na umu ima injenica da se tom dionicom rijetko trguje. U ovoj se godini Fimom proprius trgovalo samo šest dana. U etvrtak je vlasnika pomijenilo 30.000 dionica, što je oko 1,5 posto ukupnog broja dionica.

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

3,660.00 284.37 784.00 255.00 733.13 322.01 269.00 97.03 17.01 53.38 125.52 150.15 226.02 540.00 41.76 2,300.00 1,613.16 214.00 640.00 251.12 50,000.00 182.01 9.51 2,056.00 610.00 13.85 68.00 1,349.99 157.02 80.01 427.00 110.00 26.06 48.00 750.00 150.00 260.00 3,752.00 61.10 1,705.00 677.50 7,000.00 101.16 6,250.00 2,000.16 415.00 1,130.00 225.10 61.00 620.06 12.49 9.55 165.00 36.00 874.06 1,350.00 16.56 144.36 6,160.16 6,160.00 31.50 63.00 30.12 160.00 32.00 289.96 1,406.00 2,350.00 118.02 135.05 69.99 65.01 17.34 17.00 209.90 236.00

3,900.00 286.49 789.00 264.69 749.88 326.79 272.00 100.00 17.01 56.81 128.49 157.00 235.22 550.00 43.81 2,400.00 1,624.48 218.00 649.80 257.01 50,000.00 190.00 9.51 2,085.00 630.00 14.21 71.00 1,390.00 169.50 81.55 427.00 115.00 26.10 49.99 1,100.10 158.45 265.00 3,760.00 66.00 1,705.00 677.50 7,001.00 101.33 6,250.00 2,079.99 415.00 1,131.00 225.10 61.01 620.06 12.49 9.69 165.00 37.90 874.06 1,350.00 16.56 146.00 6,160.16 6,160.00 34.86 63.00 30.12 160.00 32.00 289.96 1,410.00 2,350.00 118.02 135.05 69.99 65.01 17.34 18.00 209.90 236.00

3,810.00 285.00 787.00 261.05 740.01 326.48 270.00 98.17 17.01 54.00 127.49 150.15 230.00 545.00 41.76 2,300.00 1,613.16 214.00 640.00 257.01 50,000.00 183.50 9.51 2,060.00 630.00 14.04 70.00 1,390.00 157.02 80.01 427.00 110.00 26.06 49.99 1,100.10 150.01 260.00 3,752.00 66.00 1,705.00 677.50 7,000.00 101.16 6,250.00 2,000.16 415.00 1,130.00 225.10 61.01 620.06 12.49 9.69 165.00 36.00 874.06 1,350.00 16.56 146.00 6,160.16 6,160.00 34.86 63.00 30.12 160.00 32.00 289.96 1,410.00 2,350.00 118.02 135.05 69.99 65.01 17.34 18.00 209.90 236.00

4.38% -0.01% 0.25% 3.59% 0.34% 1.00% 0.65% 1.00% -14.95% 3.65% 1.64% -0.56% -2.99% 0.66% 1.24% -4.17% 0.07% -0.70% -0.78% 2.39% 0.00% 3.66% 2.15% 0.19% 0.16% 0.29% 0.00% 2.96% 0.91% -1.85% 0.12% -8.33% -0.08% 6.25% 48.64% -1.31% -1.88% -0.35% 0.76% 0.03% 0.00% -6.67% -0.15% 2.46% 1.17% 1.48% -0.10% 2.32% 0.02% 8.78% -3.92% 2.00% 0.00% -9.98% 0.45% 0.00% -2.59% 0.18% 0.98% -1.44% 10.67% 5.00% -2.84% 3.16% 5.58% -0.31% 0.28% 0.00% 2.54% 0.10% 7.50% -1.50% 0.00% 3.33% 4.95% 0.43%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,12%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

1,082 11,848 2,225 4,201 1,344 2,498 2,774 7,036 30,000 7,220 3,022 2,372 1,338 536 6,386 109 142 881 293 617 2 518 10,146 41 129 5,344 682 33 274 443 83 299 1,236 547 29 138 78 5 288 10 24 2 125 2 6 28 10 50 162 15 728 925 50 193 8 5 405 43 1 1 159 80 153 24 110 10 2 1 16 9 16 17 60 59 4 1

4,056,449.63 3,375,416.23 1,751,060.60 1,095,810.06 995,405.18 813,671.70 748,338.26 696,002.44 510,300.00 394,543.85 383,858.58 359,169.38 308,130.21 290,481.77 272,943.83 253,931.41 229,833.19 191,420.50 187,984.58 155,781.23 100,000.00 97,204.46 96,488.46 84,699.80 80,667.13 75,287.92 47,504.29 45,469.88 43,378.78 35,681.13 35,441.00 33,585.00 32,220.56 26,687.78 26,536.10 20,939.81 20,540.00 18,777.00 18,199.20 17,050.00 16,260.00 14,001.00 12,662.75 12,500.00 12,083.31 11,620.00 11,307.30 11,255.00 9,882.62 9,300.90 9,092.72 8,841.80 8,250.00 7,079.40 6,992.48 6,750.00 6,706.80 6,214.72 6,160.16 6,160.00 5,229.94 5,040.00 4,608.36 3,840.00 3,520.00 2,899.60 2,816.00 2,350.00 1,888.32 1,215.45 1,119.84 1,105.17 1,040.40 1,037.28 839.60 236.00

38,100.00 23,338.23 2,624.09 598.80 1,032.70 1,769.52 1,831.71 806.51 34.07 403.23 535.40 501.67 1,375.51 1,401.80 135.18 275.13 2,148.16 4,858.41 371.20 16,461.08 1,106.30 437.94 148.32 326.67 733.52 105.30 282.94 263.35 427.09 120.45 592.11 51.88 87.21 314.72 31.63 93.59 118.77 376.16 121.76 931.47 12,923.16 211.36 102.40 1,376.06 605.33 50.01 69.41 822.41 667.71 1,860.18 48.87 26.18 307.81 120.09 373.37 636.36 31.54 238.95 53.90 1,894.80 254.86 137.50 157.26 114.41 90.24 1,355.56 313.89 35.29 72.91 27.77 52.64 87.06 43.89 5.94 100.37 145.78

365 dana Najniža Najviša 1,625.00 253.10 657.10 217.00 705.00 240.00 242.21 54.00 17.01 27.87 80.21 105.50 161.54 430.00 22.36 2,300.00 1,181.00 145.00 533.13 200.00 31,101.00 135.00 8.80 1,106.00 420.00 13.52 68.00 871.01 110.00 41.77 290.00 110.00 15.15 28.00 700.00 120.00 190.00 2,851.00 55.00 1,345.00 461.06 6,200.00 65.10 4,720.12 1,780.00 295.05 909.99 140.00 51.00 276.00 11.50 5.00 115.00 20.83 655.38 1,115.16 16.56 124.01 4,599.99 4,502.00 25.00 33.03 20.01 145.11 25.00 280.00 1,160.03 2,202.00 85.00 76.10 58.00 53.00 14.03 16.07 161.10 166.00

3,900.00 332.84 829.99 390.00 1,044.18 355.00 318.99 118.99 28.99 58.98 146.00 184.73 267.02 594.99 52.00 3,100.00 1,777.00 225.50 675.00 289.98 50,000.00 269.50 10.70 2,900.00 631.00 40.20 127.30 1,649.98 245.00 140.99 507.77 164.00 34.96 52.00 3,290.00 239.00 349.94 4,400.00 78.13 1,740.00 708.00 8,250.00 111.00 6,900.00 2,890.00 441.50 2,198.00 259.65 76.00 620.06 16.34 29.01 180.00 46.99 944.00 1,695.00 28.00 190.30 6,290.00 6,299.00 36.50 75.31 64.98 270.00 44.80 395.00 2,093.00 3,130.00 136.00 163.85 111.99 75.00 21.99 39.95 275.00 295.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,05 156,10 10,10 83,50 241,10 16,80 0,70 320,00 11,70 9,60 15,59 5,20 14,50 37,00 350,00

60,94 164,00 10,20 85,50 247,00 17,50 0,71 320,00 11,95 9,73 16,00 5,22 15,00 38,00 350,00

60,32 164,00 10,11 85,00 246,90 17,50 0,71 320,00 11,95 9,73 16,00 5,20 15,00 38,00 350,00

60,62 160,76 10,14 84,66 243,10 17,24 0,71 320,00 11,82 9,71 15,92 5,20 14,86 37,77 350,00

0,57 37,00 1,45 1,67 5,54 36,22 0,23 0,38 0,39

0,65 37,01 1,45 1,74 5,60 36,80 0,23 0,40 0,40

0,65 37,01 1,45 1,67 5,60 36,50 0,23 0,38 0,40

0,65 0,37 1,45 1,68 5,60 0,37 0,23 0,38 0,40

42,00 97,00 33,79 59,00 21,50 14,40 5,75 79,54 30,00 7,98 39,02 7,25

42,40 97,00 34,00 59,00 21,80 14,60 5,85 80,60 30,00 8,20 39,02 7,25

42,00 97,00 34,00 59,00 21,55 14,40 5,80 80,06 30,00 7,98 39,02 7,25

42,37 97,00 33,98 59,00 21,72 14,57 5,79 80,14 30,00 8,01 39,02 7,25

0,00 % 555203 23.525.046,00 0,00 % 8080 783.760,00 0,62 % 3369 114.465,36 -1,67 % 1000 59.000,00 1,84 % 2255 48.982,23 -1,37 % 2101 30.603,45 -0,85 % 4712 27.280,10 -1,77 % 260 20.836,39 0,00 % 613 18.390,00 -5,00 % 2155 17.270,80 -2,45 % 437 17.051,74 3,57 % 2225 16.131,25

497,00 513,00 4.050,00 730,00 8.900,00 6.000,00 9.000,00 2.112,00 2.460,00 2.500,00 78,00 1.004,00 1.028,00 32.220,00 800,00

502,00 521,00 4.200,00 740,00 9.005,00 6.000,00 10.100,00 2.156,00 2.460,00 2.500,00 79,99 1.031,00 1.035,00 33.000,00 800,00

501,00 517,00 4.076,00 740,00 8.981,00 6.000,00 9.678,00 2.140,00 2.460,00 2.500,00 78,06 1.027,00 1.030,00 32.959,00 800,00

500,84 517,00 4.075,63 739,98 8.981,19 6.000,00 9.677,87 2.140,09 2.460,00 2.500,00 78,44 1.026,04 1.030,36 32.958,95 800,00

0,40 % 111532 55.859.816,00 -1,15 % 34674 17.926.327,00 0,49 % 2241 9.133.488,00 4,82 % 7000 5.179.830,00 -1,08 % 360 3.233.229,00 20,00 % 517 3.102.000,00 0,29 % 174 1.683.950,00 -2,19 % 673 1.440.281,00 11,82 % 557 1.370.220,00 0,00 % 499 1.247.500,00 0,08 % 15214 1.193.349,33 0,88 % 833 854.690,00 0,19 % 726 748.038,00 0,31 % 19 626.220,00 0,00 % 555 444.000,00

4.450,00 1.600,00 540,00 3.889,00 27.500,00 4.100,00 3.800,00 590,00 3.500,00 10.000,00 530,00

4.490,00 1.600,00 550,00 3.900,00 28.300,00 4.100,00 3.850,00 600,00 3.510,00 10.000,00 530,00

4.471,43 1.600,00 547,53 3.897,29 27.835,14 4.100,00 3.831,22 596,33 3.503,55 10.000,00 530,00

4.471,43 1.600,00 547,53 3.897,29 27.835,14 4.100,00 3.831,22 596,33 3.503,55 10.000,00 530,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR TLSG PETG ZVTG NF1N SALR GRVG INDGL AELG KDIR LKPG KDHR HDOG

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S SALUS GORENJE INFOND GLOBAL AERODROM LJUBLJANA KD ID LUKA KOPER KD GROUP HELIOS

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 R I TE GACKO AD GACKO ELEKTROKRAJINA AD BANJA LUKA ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D UNIVERZALPROMET DD TUZLA BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SIPOREX D.D. TUZLA SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Tigar a.d. Pirot Agrobanka a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Imlek a.d. Beograd Energoprojekt Entel a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Autoprevoz a.d. Cacak

ALKALOID SKOPJE Prodor a.d. Novi Sad MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP BLAGOJ GOREV VELES

353.956,91 155.298,00 118.550,29 114.126,06 91.891,75 67.570,60 37.025,80 22.400,00 15.003,58 14.898,84 13.886,55 11.945,76 11.603,60 11.332,67 7.700,00

6,39 % 220272 -0,03 % 200403 0,00 % 28099 -1,76 % 15765 1,82 % 4351 0,00 % 47507 13,00 % 35000 0,00 % 15300 8,38 % 12050

142.796,44 74.154,34 40.743,55 26.474,54 24.360,48 17.401,56 7.910,00 5.880,00 4.821,05

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK PROD TEL KMB MPT TNB TPLF GRNT SBT PPIV BGOR

5839 966 11693 1348 378 3920 52157 70 1269 1535 872 2296 781 300 22

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO AIKB TIGR AGBN PKBT ALFA IMLK EPEN MTLC A2015 ENHL SJPT KMBN APCA

-0,30 % 1,86 % -0,39 % 1,19 % -0,36 % 0,69 % 0,42 % 1,57 % 0,42 % 0,48 % 3,90 % -0,90 % 0,20 % 0,00 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHKC FBIHK1D UVZPR BHTSR BSNLR BIGFRK3 FDSSR SPRXRK1 SOSOR FBIHK1B PVNFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA HEDR-R-A RSRS-O-C TRZN-R-A TLKM-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-D RITE-R-A EKBL-R-A ELBJ-R-A

+

Oznaka

etvrtak 10/3/2011

valuta: MKD - makedonski denar 0,38 % 0,00 % 0,33 % 2,31 % 1,26 % -1,20 % 0,82 % 2,46 % 0,10 % -0,99 % -1,85 %

404 790 2297 289 37 207 213 1230 110 30 500

1.806.456,00 1.264.000,00 1.257.674,00 1.126.316,00 1.029.900,00 848.700,00 816.050,00 733.491,00 385.390,00 300.000,00 265.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Telekom Slovenije +1,19% Zavarovalnica Triglav +0,69% Aik +0,49% Nis +0,4% Alkaloid +0,38%

Mercator

+

Powered by

business.hr

Makošped -2,76% Imlek -2,19% Tutunska banka -1,2% Aerodrom Nikola Tesla -1,15% Agrobanka -1,08%

Fabrika duhana Sarajevo

+1,86 -1,77 Posljednjeg dana za predaju ponuda za otkup 23,3 posto dionica ove kompanije koje posjeduje Laško cijena Mercatora na Ljubljanskoj je burzi sko ila 1,86 posto, na 164 eura. S prometom od 155.300 eura ta se dionica našla na drugom mjestu najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze zahvaljuju i informacijama da je uz Agrokor ponudu za dionice podnio i fond MidEuropa.

Posljednja zabilježena cijena dionice Mercatora bila je i najviša postignuta tijekom dana, a najniža je bila na razini od 156,1 eura.

Cijena dionice sarajevske Fabrike duhana pala je u srijedu 1,77 posto, na 80,06 konvertibilnih maraka, koliko je iznosila i najviša cijena postignuta tijekom dana.

Ukupno je 260 dionica te kompanije promijenilo vlasnika pa je promet iznosio 20,836 konvertibilnih maraka. Padom cijene od 1,37 posto istaknula se i dionica Bosnalijeka, koja je zabilježila promet od 30.600 KM, a posljednja cijena te dionice ostala je na razini od 14,4 KM.

REGIONALNI INDEKSI +0,36% BIRS +0,44% 819,89 1.037,30 Belex15 +0,31% FIRS +0,75% 774,96 1.882,04 Belexline +0,19% MBI10 +0,98% 1.447,72 2.686,45 SASX10 MONEX20 +0,16% 13,684.37 +0,09% 1.093,95 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,26% Stanje srijedu 9. ožujka 2011.

1.094,20 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -1,09% +0,04% 2.779,94 BUX -0,44% 22.602,81 -1,49% +0,10% +0,39% ATX 2.824,47 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,48% srijedu 9. ožujka 2011.

FTSE100 5.936,81

DAX 7.127,66

CAC40

3.995,60

MICEX 1,772.10

AMERI»KI INDEKSI +1,03% S&P500 +0,89% 12.214,38 1.321,82 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,73% utorak 8. ožujka 2011.

2.765,77 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 148,4191

21,27

KD Nova Europa

7,5243

17,10

72,3936

15,18

Platinum Global Opportunity 14,9121

15,06

HPB WAV DJE

97,1707

14,17

C-Zenit

50,5370

-13,11

ST Global Equity

44,9392

-12,91

FIMA Equity

76,2126

-11,72

KD Victoria

14,3765

-8,70

NFD Aureus New Europe 116,1283

-5,33

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn

kn

kn kn

kn

436,8161 88,1900 116,1283 148,4191 14,3765 54,1613 163,7970 44,9392 108,5900 13,1406 8,5273 94,2300 97,1707 107,3700 58,7500 322,0801 76,8900 115,5281 96,9325 50,5370 341,2137 35,7100 93,5472 134,4800 76,2126 82,3791 89,9888 77,3417 74,6633 44,1960

1,87 0,97 0,78 0,62 0,57 0,44 0,41 0,40 0,33 0,33 0,31 0,31 0,28 0,27 0,26 0,25 0,18 0,17 0,13 0,13 0,12 0,11 0,11 0,10 0,06 0,02 0,01 0,01 0,00 -0,06

-11,10 13,75 -8,40 7,27 9,99 -14,92 -3,15 -3,24 4,81 2,19 2,34 13,48 2,50 3,00 -1,46 -0,17 14,97 5,01 0,63 3,02 -6,46 14,49 7,61 1,65 6,04 -3,39 10,55 7,53 5,82 19,10

MP-Mena HR A1 NFD Aureus New Europe NFD Aureus US Algorithm KD Victoria Ilirika Azijski tigar Ilirika JIE ST Global Equity Raiffeisen World KD Prvi izbor HI-growth Erste Adriatic Equity HPB WAV DJE ZB euroaktiv Raiffeisen Emerging M. MP-Global HR Raiffeisen HR dionice OTP Europa Plus NFD Aureus Global Developed C-Zenit MP-Bric HR Erste Total East OTP meridian 20 ZB trend FIMA Equity Platinum Blue Chip PBZ Equity fond Capital Two HPB Titan OTP indeksni

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+

udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

116,9440

10,96

Raiffeisen Prestige

110,0100

10,01

PBZ Global fond

110,3846

7,37

ZB global

149,9300

6,76

Erste Balanced

125,5500

4,82

ICF Balanced

116,6200

-10,84

ST Balanced

171,8557

-8,84

C-Premium

5,6539

-6,29

HPB Global

102,1624

-3,88

67,1320

-1,78

-3,84 9,80 -4,19 33,67 5,15 -10,46 2,73 -6,93 8,31 8,13 4,66 10,70 9,64 5,60 4,39 10,50 12,13 4,55 4,98 8,98 1,51 16,97 12,38 4,60 -2,19 1,38 14,52 11,83 8,19 17,07

8,61 2,08 -5,33 21,27 -8,70 -3,39 -3,78 -12,91 9,16 8,41 0,79 0,10 14,17 4,22 1,14 13,36 4,05 9,86 0,79 -13,11 -1,95 6,41 4,69 5,62 -11,72 -0,68 5,04 6,97 8,27 6,02

2,97 -4,39 6,59 17,82 3,12 -14,92 8,06 -7,42 1,11 3,44 -1,75 -1,09 -0,81 1,04 -15,24 -7,49 -10,01 9,24 -0,59 -20,04 -5,17 -25,90 -2,30 3,61 -3,93 -5,91 -1,90 -6,38 -7,74 -22,47

-10,65 5,35 -5,14 0,99 2,69 -12,73 -4,50 -3,37 3,30 1,11 -1,34 5,00 0,06 3,17 -4,55 0,44 3,95 2,91 -0,68 0,90 -8,16 9,81 4,32 -0,96 0,44 -2,92 5,93 1,65 2,48 5,20

6,196 12,001 9,890 29,409 69,822 6,755 94,616 13,317 41,360 5,819 67,656 230,128 14,916 237,607 29,124 5,937 17,127 10,208 58,168 6,020 7,688 52,960 20,648 189,907 18,674 8,378 379,477 7,174 10,365 150,342

3,01 2,80 2,34 2,41 11,83 3,79 6,37 10,38 7,43 8,07 9,04 5,41 3,51 6,85 3,22 2,78 2,49 1,63 5,27 3,05 2,99 3,44 2,86 8,36 6,77 3,18 5,51 3,89 3,63 3,20

08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

ST Aggressive

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive Erste Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio HI-balanced KD Balanced ST Balanced Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced PBZ Global fond OTP uravnoteženi Raiffeisen Prestige Agram Trust HPB Global ZB global C-Premium AC G Balanced EM NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn

kn kn

kn kn

kn kn

kn kn

kn

kn

67,1320 125,5500 116,6200 116,9440 10,1673 8,4307 171,8557 147,0401 157,5200 110,3846 115,9723 110,0100 71,2210 102,1624 149,9300 5,6539 11,0749 80,7821

0,45 0,28 0,27 0,20 0,17 0,17 0,11 0,08 0,06 -0,03 -0,03 -0,04 -0,07 -0,08 -0,09 -0,09 -0,17 -0,22

4,81 9,27 6,32 4,53 2,35 2,58 1,47 -1,82 3,26 9,37 11,31 2,26 6,71 6,11 3,83 2,33 -0,85 -5,20

4,15 7,84 0,67 6,28 4,02 3,24 -3,29 3,14 3,35 11,76 5,88 2,79 4,61 -0,28 4,55 5,90 1,58 -1,64

-1,78 4,82 -10,84 10,96 2,83 1,75 -8,84 0,21 2,57 7,37 1,25 10,01 -0,32 -3,88 6,76 -6,29 3,40 -0,86

-7,03 0,16 2,06 8,96 0,18 -3,27 6,86 7,82 5,47 5,67 2,87 10,01 -0,63 0,39 4,27 -12,99 5,20 -4,49

2,91 2,77 3,11 1,53 -0,85 0,69 0,66 -3,08 1,49 5,68 7,78 1,51 1,84 4,43 1,59 1,09 -1,52 -4,81

2,765 106,821 12,293 7,862 70,535 7,074 11,785 42,398 315,386 304,105 40,677 202,811 14,471 93,134 711,728 12,905 14,801 14,469

5,46 10,14 8,85 1,82 9,04 5,14 8,16 5,12 8,53 9,49 5,23 1,00 2,66 5,43 9,68 4,10 2,02 4,64

08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011

kn

163,8451 11,4650 131,3800 126,4814 130,5110 159,1600 176,2700 127,8943

0,13 0,10 0,08 0,07 0,02 -0,04 -0,07 -0,34

1,30 0,94 0,87 1,59 0,79 0,38 1,25 0,49

3,01 1,38 1,15 0,96 1,09 -0,70 1,49 2,08

8,54 5,25 6,49 4,85 5,75 3,34 7,06 3,27

8,06 1,53 4,39 4,42 4,50 4,92 6,66 4,81

1,18 0,83 0,81 1,56 0,73 0,03 1,05 0,80

62,216 7,403 285,000 20,025 133,907 203,654 506,141 16,828

6,37 9,04 7,77 5,43 8,00 9,68 8,79 5,23

08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011

kn kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn

kn

132,9467 123,2131 102,5868 133,0150 163,5451 126,4509 145,8700 139,2800 139,4145 135,9883 117,8373 11,3875 10,7399 109,0264 105,9900 100,1451 140,3973

0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,70 0,77 0,13 0,49 0,62 0,54 0,83 0,62 0,72 0,61 0,78 0,65 0,68 0,58 0,50 N/A 0,42

1,45 1,32 0,86 1,06 1,22 1,10 1,72 1,44 1,35 1,43 1,60 1,32 1,46 1,37 1,16 N/A 0,91

3,18 2,62 1,61 2,47 2,22 3,10 3,50 3,33 2,68 3,06 3,27 3,10 3,16 3,02 3,43 N/A 2,28

5,39 4,09 1,60 6,25 4,74 4,33 4,81 4,36 4,56 4,37 5,03 5,45 4,14 4,85 4,07 N/A 3,24

0,52 0,62 0,04 0,35 0,47 0,41 0,62 0,43 0,55 0,42 0,57 0,49 0,50 0,43 0,38 0,15 0,31

253,105 135,795 7,225 1065,284 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 182,905 135,288 49,282 175,352 543,656 5,000 143,867

5,43 5,21 1,61 11,94 10,63 8,63 8,04 7,77 7,45 7,18 3,34 2,45 1,76 1,82 1,46 0,12 10,63

08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011 08.03.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

163,8451

8,54

Raiffeisen Bonds

176,2700

7,06

Erste Bond

131,3800

6,49

PBZ Bond fond

130,5110

5,75

HI-conservative

11,4650

5,25

OTP euro obvezni ki

127,8943

3,27

ZB bond

159,1600

3,34

HPB Obvezni ki

126,4814

4,85

HI-conservative

11,4650

5,25

PBZ Bond fond

130,5110

5,75

Capital One HI-conservative Erste Bond HPB Obvezni ki PBZ Bond fond ZB bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI HPB Nov ani OTP nov ani fond Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 10/3/2011

113,32 DOLARA

Sukob u Libiji i dalje diĹže cijenu nafte Cijene nafte porasle su u srijedu na londonskom trĹžiĹĄtu nakon ĹĄto su se oruĹžani sukobi u Libiji intenzivirali, a delegat Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) kazao da ne vidi potrebu za odrĹžavanjem hitnog sastanka kako bi se smanjila zabrinutost u vezi s opskrbom.

Cijene barela sirove nafte na londonskom trĹžiĹĄtu za isporu-

ke u travnju porasle su za 26 centi, na 113,32 dolara, nakon ĹĄto je nakratko dotaknula visokih 114,39 dolara za barel zbog vijesti da je zbog teĹĄkih borbi u Libiji zatvorena jedna od najve ih rafinerija. Na ameri kom su trĹžiĹĄtu cijene pale za 30 centi, na 104,74 dolara za barel. Prethodno su nakratko posko ile na 105,19 dolara za barel.

Libijski tenkovi i borbeni zrakoplovi intenzivirali su u utorak ofenzivu protiv pobunjenika kako bi vratili izgubljeni teritorij, dok svjetske sile razmiĹĄljaju o uspostavi zone za-

Ina na novom povijesnom maksimumu

brane letenja diljem zemlje.

Zbog oruĹžanih je sukoba zatvorena rafinerija Zavijah, najve i opskrbljiva benzinom u Libiji ukupnog prera iva kog kapaciteta od 120.000 barela dnevno.

Problem nije toliko u proizvodnji koliko u percepciji da bi ĹĄirenje nemira na Bliskom istoku moglo utjecati na Saudijsku Arabiju, odnosno njezinu sposobnost pove anja proizvodnje ako se ukaĹže potreba.

Dodatnu je potporu cijenama pruĹžila izjava jednog delagata OPEC-a da kartel trenuta no ne vidi potrebu za odr-

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, ija je dionica u srijedu porasla viĹĄe od etiri posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

BU ENJE ULAGAÂťA Nakon viĹĄednevne stagnacije indeksa i prometa, doma i su ulaga i krenuli u potroĹĄnju, a kao glavna meta identificirane su dionice Ine i Dalekovoda

ta naftna dionica koja je snaĹžno vukla burzu prije dva mjeseca sko ila je u etvrtak 4,27 posto, ĹĄto joj je cijenu lansiralo do najviĹĄe povijesne razine od 3810 kuna.

Zahvaljuju i intenziviranju trgovanja dionicom Ine, na Zagreba koj burzi u srijedu promet je solidno porastao, a indeksi su sko ili viĹĄe od jedan posto. Crobex je dosegnuo 2258,15 bodova zahvaljuju i 1,39-postotnom rastu, dok je Crobex 10 sko io 1,66 posto, na 1247,07 bodova.

Redovan promet dionicama iznosio je 22 milijuna kuna, a gotovo petina tog iznosa po-

Dionica Fime proprius u etvrtak je zabiljeĹžila najve u stopu dnevnog pada na Zagreba koj burzi od 14,95 posto, uz iznadprosje an promet od 510.000 kuna. Iznena enje velikim prometom to je ve e ako se na umu ima injenica da se tom dionicom rijetko trguje. U ovoj se godini Fimom proprius trgovalo samo ĹĄest dana. U etvrtak je vlasnika promijenilo 30.000 di-

troĹĄena je na dionice Ine. "Unato i viĹĄe nego dvostruko ve em prometu od onog u utorak, ipak joĹĄ ne moĹžemo govoriti o znatnijem intenziviranju ukupnog trgovanja. Samo je s etiri dionice ostvaren milijunski promet", rekao je za Hinu Matko BoĹĄkovi , broker i investicijski savjetnik u Centar banci. Ipak, napomenuo je BoĹĄkovi , rast indeksa ne upu uje na izlazak

trĹžiĹĄta iz stagnacije jer i dalje nema poticajnih vijesti iz doma eg gospodarstva.

Rekord na 3180 kuna

Nakon ĹĄto je ve neko vrijeme izvan srediĹĄta pozornosti, dionica Ine u etvrtak je najavila mogu u promjenu trenda.

Naime, Ina je bila najlikvidnija dionica na Zagreba koj burzi ostvarivĹĄi etiri milijuna kuna prometa. Osim toga,

Fima proprius pala 15%

REGIJA

Promet od 100.000 eura pre-

maĹĄile su u Ljubljani joĹĄ tri dionice - ona trgova kog lanca Mercatora s prometom od 155.300 eura, Nove kreditne banke Maribor kojom se trgovalo u iznosu od 118.500 eura te Telekoma Slovenije s prometom od 114.126 eura.

Rast cijene od spomenu-

tih dionica zabiljeĹžila je samo Mercatorova, ija je zadnja zabiljeĹžena cijena iznosila 164 eura.

Slovenski indeks SBITOP dan je zaklju io na 819,99 bodova, odnosno rastom od 0,36 posto.

Beogradski su pak broke-

onica, ĹĄto je oko 1,5 posto ukupnog broja dionica.

Me u gubitnicima pronaĹĄao se i HT. Dionica najve eg telekoma ipak je pala samo minimalnih 0,01 posto, na 285 kuna, uz 3,3 milijuna kuna. etvrtinu postotka porasla je dionica Atlantic grupe, koja se zaustavila na 787 kuna. Solidan rast od gotovo etiri posto zabiljeĹžila je dionica Dalekovoda. Na tog je zagreba kog gra evinara potroĹĄeno milijuna kuna, pri emu je posljednja transakcija obavljena uz cijenu od 261 kune. Okruglih jedan posto, na 326 kuna, porasla je i dionica Podravke.

Nikola Su ec

BROJKE

Krka i dalje gubi na cijeni Cijena dionice Krke nastavila je padati i u srijedu, kada je posljednja zabiljeĹžena iznosila 60,32 eura, a promet od 353.9565 eura osigurao joj je titulu najtrgovanije na Ljubljanskoj burzi.

Ĺžavanjem hitnog sastanka o pove anju proizvodnje nafte.

Na ameri kom je pak trĹžiĹĄtu cijene pritisnulo izvjeĹĄ e Ameri kog instituta za naftu (API) koje je u utorak pokazalo da su zalihe sirove nafte u proĹĄlom tjednu porasle za 3,8 milijuna barela.

U me uvremenu je OPEC objavio na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne koĹĄarice njegove nafte u utorak iznosila 109,55 dolara, ĹĄto zna i da je bila niĹža 2,48 dolara u odnosu na dan ranije. B.hr

ri najviĹĄe posla imali s dionicom Naftne industrije kojom se trgovalo u iznosu od 55,9 milijuna dinara, a prometom od gotovo 18 milijuna dinara slijedila ju je dionica Aerodroma Nikola Tesla.

Potonjoj je cijena pala 1,15 posto, na 517 dinara. B. St.

0,31 0,16

posto rastao je beogradski BELEX 15

posto rastao je sarajevski SASX-10

Revolucija se nastavlja novim sredstvima Da revolucija nikada ne prestaje, ve samo nalazi nove na ine širenja klasne borbe, dokazali su najve i svjetski revolucionari Fidel Castro i Hugo Chavez osvajaju i internet putem Twittera.

Castro, koji je zbog bolesti napustio vodstvo revolucije na Kubi,

novu mladost proživljava na Twitteru na kojemu je upravo stekao svog 100.000 pratitelja.

Iako je nezamislivo da je Castro u stanju izraziti misao u samo 140 znakova, Twitter koristi da pratitelje preko servisa bit.ly uputi na svoje Odraze koje objavlju-

DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria +48,64% Sun ani Hvar +10,67% Dukat +8,78% Badel 1862 +7,50% Optima telekom +5,58% 46 Raste

je na web stranicama gdje nema ograni enja.

Mla i revolucionar Chavez ve ima 1,3 milijuna pratitelja s kojima dijeli svoje dnevne aktivnosti i svako malo ih osokoli nekom novom parolom koja po inje s Viva, a završava s najmanje dva uskli nika!! D. B. REVOLUCIJA se preselila na internet

GUBITNICI DANA (ZSE) Excelsa nekretnine Banka SD Medika Jadranska banka Luka Rijeka 7 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

-9,98% -8,33% -6,67% -4,17% -2,99% 23 Pada

Vrijed.

1,343,89 159,35

Prom.

0,49% 0,05%

Sirova nafta 105,02 Prirodni plin 3,83 Zlato 1.428,61 Srebro 36,01 Goveda 112,74 Kava 309,47

0,40% 1,86% 0,22% 0,37% 0,00% 2,53%

DRUŠTVENA MREŽA NOVA WARNEROVA VIDEOTEKA

Najpopularnija društvena mreža na svijetu Facebook našla je još jedan na in na koji e se infiltrirati u živote svojih, više od pola milijarde korisnika koji na njoj dnevno u prosjeku provode 55 minuta.

Filmska kompanija WarnerBros. po et e svoje naslove iznajmljivati putem Facebooka, što se ocjenjuje najnovijom ekspedicijom u pronalaženju novih izvora prihoda koji bi poništili pad prodaje DVD-a, koji je lani iznosio ak 20 posto.

Za premijerni naslov koji e se distribuirati putem Facebooka Warner je odabrao film

„Vitez tame“, zadnji nastavak serijala o Batmanu u kojem je pokojni Heath Ledger odglumio Jokera, za što je posthumno nagra en Oscarom.

No, mo i e se iznajmiti samo u Sjedinjenim Ameri kim Državama, i to za 30 Facebook kredita, odnosno tri ameri ka dolara.Suradnja s Facebookom nije prvi put da se Warner Bros. okrenuo modernim tehnologijama - za Appleove gadgete iPad, iPhone i iPod izbacili su posebne aplikacije za gledanje spomenutog „Viteza tame“, kao i prošlogodišnjeg hita „Po etak“. N. Rivosechi

UKRATKO...

ARHIVA BUSINESS.HR

Na Facebook stigli i hollywoodski filmovi

Berlusconi na luksuz potrošio 34 milijuna eura Silvio Berlusconi je u 2010. potrošio 34 milijuna eura na šoping i na poklone za "papijeve djevoj ice", mlade djevojke u njegovu okruženju. Novac je otišao na nakit, starine, kravate, ali i troškove komunalija.

Prvi filmski naslov koji se može posuditi na Facebooku je 'Vitez tame'

DIONICE NA KOFEINU

ARHIVA BUSINESS.HR

Starbucks 40. rođendan slavi bez sredovječne krize – dionica rasla 45% Najpoznatiji lanac prodaje kave Starbucks ovog tjedna slavi etrdeseti ro endan. Proslavit e ga novim logom, a slaviti bi trebali i investitori. Naime, Sturbucksove dionice, kao da su se i same 'nakljukale' kofeinom, poletjele su u visine. U prošloj su godini dana dionice sko ile gotovo 45 posto. Uzimaju i u obzir financijski loše godine koje je nanizao prije toga, mnogi su vje-

rovali da je Starbucks dobra kompanija koja nikada ne e dosegnuti staru slavu. Njegov je povratak ipak bio izuzetan.

Starbucks je, kao i mnoge druge kompanije, bio žrtva krize koja je zahvatila svijet 2008. godine. Dosegnuo je tada samo dno, kada je cijena dionice iznosila samo 7 dolara. Od tada je Starbucks uveo promjene, prije svega bolne rezove –

Kako e oporba odgovoriti na poziv premijerke Kosor na razgovore, pratite na ...

www.business.hr

zatvorio je trgovine kojima posao nije išao dobro. Nakon što su cijene kave u velja i dosegnule najvišu razinu u gotovo 14 godina, i Starbucks je podigao cijene. U ponudu je uveo dosad najve u ašu za kavu - od pola litre, kao i pivo i vino. Potaknuo je i svojevrsnu revoluciju postavši prva globalna franšiza koja uvodi mobilno pla anje svojih proizvoda. B.hr

Kenny postao premijer Predsjednika irske stranke desnog centra Fine Gael Enda Kennyja donji dom parlamenta Dail imenovao je i službeno za premijera Irske. Kennyja podržavaju dvije najja e stranke u Dailu Fine Gael i Laburisti.

Gadafi udara na Ras Lanuf Snage lojalne libijskome vo i tukle su u srijedu naftni terminal Es Sider kod naftne luke Ras Lanuf i pogodile rezervoare, objavili su pobunjenici. Libiju je napustilo 200.000 izbjeglica.

www.business.hr