Business.hr broj 846

krediti došli na naplatu: 18

VEDRAN VILOVIĆ 10

Talijani kupuju Fructal

'Orešaru je bolje da se za sada makne' 'Osnovna mi je zadaća napraviti plan konsolidacije', kaže novi predsjednik Uprave Jadrankamena, koji je uspio nagovoriti radnike da prekinu štrajk

ponedjeljak 14/3/2011

broj 846 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Grof Eltz rasprodaje hotele na Jadranu NEVOLJKO PREUZIMANJE 4-5 Minimalna ponuda od 45 kuna po dionici koju je Valamar ponudio dioničarima za Dom holding pokazuje da ne gori od želje za preuzimanjem svih dionica, već da će ići u rasprodaju portfelja koji, među ostalim, čini 10 posto ukupnih hotelskih kapaciteta na hrvatskoj obali

PONOVNO ISPLATIVO

Rusi i Norvežani žele hrvatsku naftu

Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i nesigurnosti na Bliskom istoku vratile su u žarište interesa 6 velikih svjetskih kompanija čak i manja potencijalna ležišta u jadranskom podmorju

info&stav 2-3

business.hr

Seljaci samo privremeno odstupili

Gospodarska zona u Karlovcu

Poljoprivrednici koji prosvjeduju u Viroviti ko-podravskoj županiji privremeno su odblokirali sve prometnice, ali u nedjelju su najavili da ne odustaju od svojih zahtjeva i s traktorima ostaju uz ceste dok im se ne javi netko iz Vlade.

Organizator prosvjeda Zvonko Pipi izjavio je da su se za deblokadu odlu ili jer je policija najavila da e kažnjavati one koji sudjeluju u blokadi.

Otvaranjem trgova kog centra Baumax u utorak po inje raditi gospodarska zona Banija Ilovac II u Karlovcu. U tu je zonu zagreba ka tvrtka CCS do sada investirala 25 milijuna eura, a u zoni je do sada otvoreno više od 100 radnih mjesta. Nastavak ulaganja e uslijediti krajem 2011. godine, za kada je planiran po etak gradnje trgova kog centra Store Land.

Ponedjeljak 14/3/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

»AK 1,7 MILIJARDI EURA VRIJEDNA JE IMOVINA SLOVENSKOGA LANCA

Preuzimanjem Mercatora To cilja na puno vrjednije nekret Kada je posljednji put bio na prodaju, prije godinu dana, tržišna vrijednost slovenskog Mercatora bila je oko 630 milijuna eura, a danas bi, prema cijeni dionica od 195 do 206 eura, koliko je prema izvorima slovenskih medija ponudio Agrokor, ona iznosila više od 700 milijuna eura.

Prava vrijednost Mercatora, me utim, ne leži u, možda i precijenjenoj, vrijednosti dionica, ve u njegovoj imovini od oko 1,7 milijardi eura.

U kontekstu mogu eg Agrokorova ulaska u vlasništvo Mercatora preko udjela koji prodaje Pivovarna Laško pojavile su se kalkulacije kako bi se vrijednih nekretnina sada mogao dokopati Agrokor te njima sanirati dugovanja i otplatiti kompletno

preuzimanje slovenskog maloprodajnog lanca.

Me utim, to što je u odnosu na svoje konkurente, investicijske fondove Mid Europa Partners i Warburg Pincus, ponudio najviše za 23,34 posto dionica Mercatora nije nikakvo jamstvo Ivici Todori u da e i dobiti toliko željeni komad kola a koji ve tre i put pokušava kupiti.

Naime, posljednji su se put ponude za kupnju udjela u Mercatora prikupljale prošle godine, a Agrokorova tada nije prihva ena zbog procjene da bi ulazak velikog regionalnog "igra a" na slovensko tržište mogao naštetiti nacionalnim interesima i slovenskoj prehrambeno-prera iva koj industriji iji je Mercator najve i kupac. No

od tada do danas ništa se nije promijenilo; Todori , takav kakav jest, i dalje je najozbiljniji interesent koji nudi najviše eura za "slovenski nacionalni ponos", koliko god to IVICA TODORI najozbiljniji je interesent za "slovenski nacionalni ponos", koliko god to teško padalo tamošnjoj javnosti, ali lako je mogu e da Pivovarna Laško opet odustane od prodaje udjela SNIMIO SAŠA ETKOVI

REAKCIJA NA MJERE HNB-a

Zaba i PBZ spuštaju kamatne stope Dvije najve e doma e banke - Zagreba ka banka i Privredna banka Zagreb - prošlog su tjedna najavile spuštanje kamatnih stopa na stambene kredite. PBZ e od 1. svibnja smanjiti kamatne stope na izdane kredite za 0,25 posto, i to na stambene kredite odobrene po standardnim uvjetima uz promjenjivu kamatnu stopu uz valutnu klauzulu u švicarskim francima i euri-

ma. Banka e za 0,25 posto smanjiti i kamatne stope na nove plasmane stambenih kredita.

PBZ nudi i posebne stambene kredite za mlade do 40 godina života uz osiguranje potraživanja s postupnom otplatom glavnice kroz etiri otplatna razdoblja u kojima kamata u prvom otplatnom razdoblju iznosi 4,99 posto, a potom 5,50 posto promjenji-

vo, bez naknade u akcijskom razdoblju.

Zagreba ka banka tako er je objavila da je spremna na realizaciju Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, a u razdoblju ekanja na otvaranje mogu nosti za podnošenje zahtjeva po tom zakonu najavila je akciju "Moj prvi korak do stana" u kojoj e kamatna stopa biti od 4,50 po-

sto (fiksna efektivna kamatna stopa 4,59 posto u prve etiri godine). To je zapravo nastavak prethodnih akcija za kupnju novih stanova investitora iju je gradnju financirala Zaba, a održat e se u razdoblju od 18. ožujka do 16. travnja. U ponudi e se na i oko 850 stanova i apartmana diljem Hrvatske (Zagreb, Dugo Selo, Solin, Slavonski Brod, Osijek, Ližnjan,

BISER DANA

BROJKA

››

60

Do i u u Sabor kada me pozovu oni koji priznaju da imam legitimitet JADRANKA KOSOR, hrvatska premijerka, odgovara na upit kada e se odazvati na pozive oporbe da do e u Hrvatski sabor

milijardi kuna iznosile su ukupne državne potpore u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2009. godine, pokazuju posljednji podaci Instituta za javne financije

UVODNIK

NCA

Todori Nestabilnost naftnih zemalja retnine odškrinula vrata ulaganju u RH teško padalo tamošnjoj javnosti. Stoga ne bi bilo iznena uju e da Pivovarna Laško opet odustane od prodaje udjela, a takav se scenarij ini sve vjerojatnijim. Ponude dvaju investicijskih fondova koje su niže od Agrokorovih, a jedna navodno i samo uvjetna, ne e se po svemu sude i ni razmatrati.

Me utim, u dnevniku Finance upozoravaju da je od brojnih prodaja vlasni kih udjela u Mercatoru uspio samo onaj daleke 2005. godine te bi takvo neozbiljno ponašanje - "malo bi prodali Mercator, pa onda malo ne bi prodali" - moglo u potpunosti udaljiti ulaga e od teritorija Slovenije.

N. Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Viškovo, Zadar, Vodice, Makarska, Bra , Pag) po cijenama ve od 1000 eura po kvadratu. Iz Zabe kupcima savjetuju i da do stupanja na snagu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita odaberu odgovaraju i stan te ga rezerviraju kako bi bili spremni podnijeti zahtjev za stambeni kredit odmah nakon njegova stupanja na snagu i tako iskoristili ograni eni iznos državnih sredstva osiguranih u ovoj godini za provedbu tog zakona. N. S.

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

P

oliti ki prevrati na Bliskom istoku i posljedi no skupa nafta poremetili su planove gospodarskog oporavka u mnogim razvijenim zemljama, koje za razliku od Hrvatske imaju visoko razvijenu i konzistentnu energentsku politiku. Koliko je doma i oporavak klimaviji, toliko ga skupa nafta može još više ugroziti pa se, po dobrom starom obi aju, u pet do dvanaest u Hrvatskoj po elo govoriti o osnivanju nove državne naftne kompanije koja bi u suradnji s norveškim i ruskim gigantima eksploatirala jadransko podmorje.

Osamdesetih godina prošlog stolje a Ina je dijelom sama, a dijelom u suradnji s ameri kim naftnim divovima po ela istraživati podzemlje Jadranskog mora i prona ena su donekle perspektivna ležišta nafte i plina.

PO ETKOM devedesetih godina prošlog stolje a zamro je sav interes stranaca, što zbog situacije u bivšoj Jugoslaviji, što zbog injenice da je nafta na globalnoj razini bila iznimno jeftina. No danas, ka-

NIJEDNA doma a vlada nije se ozbiljno bavila pitanjem energetike

››

ARHIVA BUSINESS.HR

Koliko je doma i oporavak klimaviji, toliko ga skupa nafta može još više ugroziti pa se, po dobrom starom obi aju, u pet do dvanaest u Hrvatskoj po elo govoriti o osnivanju nove državne naftne tvrtke da je nafta deset puta skuplja, stranci su opet zainteresirani i za manja polja u stabilnijim zemljama.

Postaje o ito da je voda došla do grla - aktualna Vlada, ali i sve prethodne, nisu se (ozbiljno) bavile pitanjem energetske strategije zemlje. Prestala su istraživanja u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, a Ina više nije isklju ivo državna tvrtka koja e zanemariti profit zbog nacionalnih interesa.

Zato danas strepimo od novih nemira na Bliskom istoku ili prirodnih katastrofa poput potresa u Japanu koje mogu uzdrmati globalnu proizvodnju i distribuciju energije.

DO E li do daljnjeg pada proizvodnje nafte u Libiji ili Alžiru (u kojem bi tako er mogle izbiti pobune), barel nafte bi mogao poskupiti i do 200 dolara.

Kao alternativa mogla bi se nametnuti doma a nafta u i-

jem bi va enju vrlo rado pomogli Norvežani ili Rusi. Tu klju nu ulogu mora odigrati država, ali upitno je koliko ona namjere može pretvoriti u stvarnost. Osim niza tehni kih i financijskih problema, koji bi se nakon nekog vremena možda i premostili uz mnogo rada i dobre volje, problem su postali i izbori. Naime, predizborna je godina tradicionalno odli na isprika za prestanak svih razumnih aktivnosti.

tema 4-5

NEVOLJKO PREUZIMANJE Ponuda od 45 kuna po dionici koju je V želje za preuzimanjem ve da e i i u prodaju portfelja koji ini 10 post

Grof Eltz raspro hotele na Jadr Nenadano prebacivanje 190.000 dionica Kon ara sa skrbni kog na ra un Dom holdinga, prema jednom od ve ih dioni ara kompanije Nenadu Baki u, pokazatelj je kako je Valamaru stalo da dionica Dom holdinga aprecira u budu nosti Neke dioni are pomalo je iznenadila prili no niska cijena od 45 kuna po dionici kakvu je po etkom tjedna ponudila turisti ka tvrtka za preuzimanje Dom holdinga, pa smatraju da se Valamar, u suvlasništvu grofa Georga Eltza, priprema za prodaju strateškom ulaga u ili izlistavanjem na relevantnoj burzi.

"Smatram da dionica vrijedi znatno više od ponu enih 45 kuna te da je Valamar obveznu ponudu dao reda radi, a ne s namjerom da kupi zna ajnu koli inu dionica", tvrdi Nenad Baki , jedan od glavnih dioni ara Dom holdinga.

Golema imovina

Upozorava da kada je u pitanju cijena treba imati na umu da su preuzimanjem paketa od Save kontrolni dioni ari Valamara stekli ve inu u cijeloj vertikali, ega je Dom holding glavni dio. Njegov je dojam da je Valamar procijenio kako ne može kupiti puno dionica po sadašnjim cijenama te da to i ne pokušava, a važna indicija je po Baki u "misterij" nenadanog iskazivanja 190.000 dionica Kon ara.

Prema njegovim izra unima, one su prvi put po tržišnim cijenama iskazane u bi-

lanci 31. prosinca 2010., ali i neposredno prije javne ponude bez stvarne potrebe prenesene sa skrbni kog ra una na slobodnu poziciju, pa su svi postali svjesni te vrijednosti. Smatra to naporom da se pokaže kako dionica Dom holdinga vrijedi znatno više od trenuta ne cijene, a ako je tako, onda to upu uje i na interes Valamara da dionica Dom holdinga aprecira u budu nosti.

"A to mi pak izgleda kao da se cijela investicija želi pripremiti za mogu u prodaju bilo strateškom ulaga u, bilo izlistavanjem na relevantnoj burzi. U prilog tim razmišljanjima ide i injenica da se dionicom na

uvjerljivim volumenima trguje po cijeni 20 posto višoj od cijene obvezne javne ponude, a ini mi se da takav slu aj u Hrvatskoj nismo imali", zaklju uje Baki . Cijena dionice u srijedu je na Zagreba koj burzi u petak iznosila 52,5 kuna.

Dom holding ima prili no bogat portfelj. Baki kaže da prilikom procjene vrijednosti treba uzeti u obzir injenicu da Dom holding upravlja s više od 10 posto svih kategoriziranih turisti kih kapaciteta u Hrvatskoj, kontroliraju i Rivieru Pore , Dubrovnik - Babin kuk, Hotele Rabac i Zlatni otok, a ima i zna ajnu financijsku imovinu, primjerice oko 190.000 dionica Kon ara.

ju je Valamar dao za Dom holding pokazuje da ne gori od 0 posto ukupnih hotelskih kapaciteta na hrvatskoj obali

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

rodaje dranu

GEORGE ELTZ, suvlasnik Valamara, koji e ili prodati Dom holding strateškom ulaga u ili e i i dionicu izlistati na relevantnoj burzi SNIMIO HRVOJE DOMINI

NENAD BAKI , jedan od dioni ara Dom holdinga, smatra kako, s obzirom na to da se dionicom trguje po cijeni 20 posto višoj od cijene obvezne javne ponude, takav slu aj u Hrvatskoj nismo imali SNIMIO HRVOJE KNEZ

motriti konsolidaciju Riviere Pore , koja ima ve inski udjel u Dubrovnik - Babinu kuku. Kako su te tvrtke u razli itim fazama investicijskog ciklusa, za operativiznosi P/B, odnosno omjer tr- nu izvedbu treba ih gledati žišne i knjigovodstvene cijeodvojeno.

BROJKA

0,22

ne dionice ako se njome trguje na 45 kuna

"S obzirom na knjigovodstvenu vrijednost te imovine, dionica Dom holdinga na 45 kuna imala bi P/B (omjer tržišne i knjigovodstvene cijene dionice) ispod 0,22", rekao je Baki .

Objašnjava da tvrtke u sastavu Dom holdinga posluju vrlo dobro, a da bi se to uo ilo, treba naro ito raz-

Naknada 30 mil. kuna

Zanimljivo je i kretanje ra una dobiti i gubitka Valamara i Dom holdinga. Od 2006. do 2008. godine kretali su se gotovo pa usporedno, da bi od tada Valamar nastavio pove avati gubitak, dok ga je Dom holding smanjivao. Tako je Dom holding u prošloj godini smanjio gubitak na 16,5 milijuna kuna, dok je, kako pokazuju podaci nerevidi-

ranog i nekonsolidiranoga godišnjeg financijskog izvješ a, gubitak u istom razdoblju godinu prije iznosio 38,3 milijuna kuna.

Ukupni prihodi uve ani su na godišnjoj razini za 5,5 milijuna kuna i iznosili su 24 milijuna kuna, a ukupni su rashodi Dom holdinga pali sa 56,7 na 40,5 milijuna kuna. Osim toga, tvrtka Epima, koja zajedno s Valamarom kontrolira natpolovi nu ve inu u Dom holdingu, kroz ugovore o upravljanju iz Dom holdinga godišnje ubire gotovo 30 milijuna kuna, a naknada ovisi o rastu vrijednosti imovine.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

PONOVNO ISPLATIVO Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i nes velikih svjetskih kompanija ak i manja potencijalna ležišta u jadransko

Da bi se uop e govorilo o novim izvorima u Jadranu, nužno je nastaviti istraživa ke radove koje je krajem 70-ih i u 80-im godinama provodila Ina, dijelom sama, dijelom u suradnji s velikim svjetskim kompanijama poput ameri kog Texaca i Chevrona.

Dosadašnja seizmi ka mjerenja i probna bušenja ukazala su na mogu nost postojanja nekoliko perspektivnih ležišta nafte i plina

Rusi i

lovu na Mogu e rezerve nafte i plina u južnom i srednjem Jadranu postaju sve zanimljivije brojnim svjetskim kompanijama, koje ne kriju kako žele zaviriti u naše podmorje u potrazi za novim rezervama crnog zlata.

Oko Jadrana su se tako po eli vrtjeti norveški Statoil te ruski Gazprom i Gazpromneft, a neslužbeno i još neke svjetske kompanije koje žele ulagati u istraživanja potencijalnih ležišta nafte.

Rat prekinuo radove

Da bi se uop e govorilo o potencijalnim ležištima u Jadranu, nužno je nastaviti istraživa ke radove koje je krajem 70-ih i u 80-im godinama provodila Ina, dijelom sama, dijelom u suradnji s velikim svjetskim kompanijama poput ameri kog Texaca i Chevrona.

Nažalost, od tih se istraživanja tada odustalo, a danas postaju ponovno zanimljiva, ali sada inozemnim kompanijama. Valja podsjetiti da su dosadašnja seizmi ka mjerenja i probna bušenja, obavljana od 1970. do po etka 90-ih godina, ukazala na mogu nost postojanja nekoliko perspektivnih ležišta nafte i plina.

No, za preciznije utvr ivanje koli ina ugljikovodika trebat e obaviti dodatna, suvremenija geološka i seizmi ka mjerenja.

Naime, potkraj 80-ih godina prošlog stolje a cijene nafte bile su izrazito niske pa naftne kompanije ni u svijetu, pa tako ni u nas, nisu imale dovoljno motiva za financiranje novih bušotina i otvaranje novih ležišta. Usto, u to su se vrijeme politi ke prilike u bivšoj Ju-

goslaviji ve zakomplicirale i nazirao se raspad države, zbog ega su obustavljene sve ve e investicije na razini zajedni ke države, pa se tako odustalo i od istraživanja u tom dijelu Jadrana, objašnjava profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor Dekani .

Danas je situacija posve druk ija. Stabilizirale su se politi ke prilike u našoj regiji, cijene nafte na svjetskom tržištu posljednjih su nekoliko godina strelovito porasle, a geopoliti ke prilike na Bliskom istoku sve su nestabilnije. Sve te injenice obnavljaju zanimanje doma ih, ali i inozemnih kompanija za Jadran. Sada sve potencijalne rezerve energije, makar bile i skromnijeg obujma, ponovno postaju zanimljive i dobivaju na cijeni višestruko više nego prije 20-ak godina.

Mjerenja u 3D

Ne treba pritom zaboraviti da se rezerve nafte ili plina definiraju kao koli ine koje se u postoje im uvjetima mogu ekonomi no, odnosno isplativo eksploatirati, a da ležište pritom donosi odre enu dobit. Stoga nije posve svejedno kolika je cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u trenutku kada se procjenjuje ekonomi nost pojedinog izvora jer e o toj cijeni definitivno ovisiti odluka ho e li po eti eksploatacija novootkrivenog ležišta. Cijena sirove nafte na svjetskom tržištu krajem 80-ih godina, kada su obavljana istražna bušenja na Jadranu, iznosila je 15-ak dolara za barel, a danas je porasla na ak 115 dolara, što i manjim poten-

tu i nesigurnosti na Bliskom istoku vratile su u žarište interesa ranskom podmorju

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

i Norvežani u

na hrvatsku naftu BROJKE

50

mil. dolara maksimalan je iznos cijene pojedine istražne bušotine na Jadranu

ciznije definirati strukturu sedimenata i seizmi kih profila te odrediti i izmjeriti parametre koji e ukazati na postojanje potencijalnih ležišta nafte i plina.

Me unarodni natje aj

Naftni inženjer Božidar Omr en i geolog Josip Križ iz Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG), koji su sudjelovali u ranijim istražnim radovikilometara ispod mora nala- ma na Jadranu, kažu kako zi se dio potencijalnih rezer- je, unato dosad provedevi nafte i plina na južnom Ja- nim istraživanjima, Jadran dranu prili no slabo istražen, ali da dosadašnji rezultati mjerenja ipak ukazuju na to da cijalnim ležištima u jadran- postoje svi geološki uvjeti skom podmorju daje odre- za formiranje ležišta nafte i enu snagu i vra a ih u žižu plina. Drugim rije ima, pointeresa velikih kompanija, dru je Jadrana potencijaltvrdi Dekani . no je bogato novim rezerPrije 20-30 godina, kada vama nafte i plina koje tek su obavljana probna istra- treba otkriti. živanja u potrazi za rezervaNastavak istraživanja na ma nafte i plina u Jadranu, srednjem i južnom Jadrana podru ju srednjeg Ja- nu sada prije svega ovisi o drana na injena je 21 istraž- hrvatskoj državi, odnosno na bušotina (20 u podmor- Ministarstvu gospodarstva ju i jedna na kopnu), od ega koje treba raspisati me uje na tri bušotine potvr ena narodni natje aj za dodjelu pojava nafte, a na dodatne koncesija za istražne radotri pojava plina, iz ega je za- ve, a njime e se preciziraklju eno da na tom podru - ti nositelji koncesije i uvjeti ju postoje relevantni uvje- po kojima se mogu nastaviti za nastanak nafte i plina te je sugerirano da se to podru je dodatno istraži. Na južnom Jadranu na injeno je šest probnih bušotina koje su pokazale da je jug najperspektivniji za otkri- IGOR DEKANI , profesor e novih rezervi nafte i pli- na Rudarsko-geološko-nafna te su izdvojene najmanje tnom fakultetu u Zagrebu, dvije potencijalne lokacije s isti e da je cijena sirove nafte rezervama plina i nekoliko na svjetskom tržištu kramanjih s rezervama nafte. jem osamdesetih, kada su I u tom je podru ju, sugeri- obavljana istražna bušenja raju geolozi, potrebno na i- na Jadranu, iznosila 15-ak niti dodatna mjerenja, po- dolara za barel, a danas je sebno ona suvremenom 3D porasla na ak 115 dolara tehnologijom, koja e pre- SNIMIOHRVOJE KNEZ

4,5

ti istražni radovi. Pritom valja istaknuto da su troškovi istražnih bušotina, osobito tzv. off-shore platformi koje se nalaze na morskoj površini i buše u podmorju na vrlo velikim dubinama, izuzetno visoki.

Prema sugestijama geologa, potencijalne rezerve nafte i plina na južnom Jadranu mogle bi se nalaziti na dubinama ve im od 4500 metara, a pribroje li se tome i dubine mora od 1200 metara (na dijelu Jadrana prema Otrantskim vratima) sve te injenice cijenu pojedina ne istražne bušotine mogu podignuti na ak 50 milijuna dolara.

Stoga je u svijetu uobi ajeno da se joint-venture ugovorima rizici istražnih radova, ali i troškovi probnih bušenja podijele izme u dvije ili više kompanija. Sli na e se shema vjerojatno poštovati i u ovom slu aju, odnosno istražne radove u Jadranu zajedni ki e obavljati nekoliko kompanija koje e dobiti koncesiju za istražna bušenja. Ho e li me u tim kompanijama biti i doma a Ina, odnosno njezin suvlasnik Mol, ili e koncesiju dobiti neke druge kompani-

je, pokazat e rezultati me unarodnog natje aja.

Podsjetimo da Ina ve 20ak godina ima ekskluzivno pravo na istražne radove na cijelom Jadranu. No osim na dijelu sjevernog Jadrana, gdje je otkriveno nekoliko nalazišta plina koja su ve 15-ak godina u komercijalnoj upotrebi, nije u inila mnogo, niti je nastavila istraživanja. Uz to, Ina je u poslovnim planovima i projektima za 2011. godinu objavila da namjerava uložiti samo 10 milijuna dolara u daljnja istraživanja i razradu polja na južnom i srednjem Jadranu, što je vrlo skromna svota u odnosu na stvarne troškove budu ih istražnih radova.

Ugovor o profitu

Pri a, me utim, postaje mnogo zanimljivija u trenutku kada se na temelju provedenih istražnih bušotina otkriveno ležište proglasi potencijalno isplativim. Na temelju toga nalaza kompanije od države ponovno moraju zatražiti koncesiju, ovaj put za eksploataciju ležišta, a tada sve zainteresirane strane sklapaju "production share

agreement", odnosno ugovor o podjeli profita od eksploatacije energenta, koji precizira prava i obveze nositelja ugovora ( esto je to neka doma a kompanija) i njegovih partnera te definira podjelu zarade.

U pravilu, država odre uje pravila igre i uvjete po kojima e se potencijalno ležište eksploatirati te kasnije ubire odre eni postotak od profita, zbog ega je izuzetno važno da se pravila dodjele koncesija i kasnijih ugovora o pravu na eksploataciju odre uju vrlo pažljivo i uz uvažavanje sugestija stru nih krugova. O tim odlukama, upozoravaju isti stru ni krugovi, ovisit e i koliki e komad kola a uspjeti zagristi država, odnosno koliko e se naftnih milijuna u budu nosti sliti u državni prora un.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji

KONCESIJE

U BiH po inje gradnja 16 vjetroagregata

8

ARHIVA BUSINESS.HR

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

AMER JERLAGI , direktor Elektroprivrede BiH

Zagreb. Predstavnici vlade Hercegova ko-neretvanske županije i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine potpisali su u petak ugovor o davanju 30-godišnje koncesije za gradnju vjetroparka na lokaciji planinskog platoa Podveležja kod Mostara ukupne vrijednosti oko 65 milijuna eura. Ugovorom se predvi a da ve ove

godine po ne gradnja 16 vjetroagregata ukupne instalirane snage 46 megavata.

Ugovor je dio SEEWIND projekta koji se financira iz europskih financijskih fondova i u kojemu je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine jedan od partnera.

Direktor bosansko-hercegova ke Elektroprivrede Amer Jerlagi istaknuo je da e u realizaciji izgradnje vjetroparka sudjelovati doma i izvo a i, što e dodatno potaknuti tamošnje gospodarstvo teško pogo eno krizom. H

BROJKA

37

posto gra ana Hrvatske protivi se ulasku RH u Europsku uniju, pokazuju rezultati istraživanja koje je Ipsos plus proveo za Novu TV

Medika je svoju 30% bolju ponudu poslala izvan roka PRIHODI MANJI 50 MILIJUNA KUNA Medika se ne miri s odlukom Gradske ljekarne Zagreb pa je naknadno dala bolju ponudu i optužila gradsku tvrtku za korupciju Nakon 20 godina ekskluzivnog položaja koji je Medika, jedan od najve ih hrvatskih trgovaca lijekovima imala u najve em hrvatskom lancu ljekarni, Gradskoj ljekarni Zagreb, ta je tvrtka izba ena s polica zagreba kih apoteka gdje njezine robe ne e biti sljede ih šest mjeseci. Epilog je to novog sustava odabira dostavlja a na koje se odlu ilo Upravno vije e Gradske ljekarne. Da se Medika ne e pomiriti s takvim ishodom, postalo je jasno nakon što je javnost izvijestila o prekidu poslovne suradnje.

Sve pravne radnje

"Gradska ljekarna nije prihvatila ponudu Medike za poslovnu suradnju u prvoj polovini 2011. godine iako je ta ponuda bila najpovoljnija.

Takva odluka Upravnog vije a Gradske ljekarne poslovno je neopravdana, posebno zato što je Gradska ljekarna jedan od zna ajnih dioni ara društva Medika. Zbog ovako neopravdane odluke Upravnog vije a procjena umanjenog prihoda Medike samo za prvo polugodište iznosi oko

udjela u nabavi te na injenicu da je Gradska ljekarna dioni ar Medike. Najsporniji dio odnosi se na injenicu da je Oktal Pharma - naknadno dopunila ponudu.

U Gradskoj ljekarni ne daju izjave do ponedjeljka, kada e u tvrtki biti odgovorne osobe, kazali su kada smo ih upitali o optužbama Medike. No, javio se predsjednik Upravnog vije a Gradske ljekarne Igor Ra enovi .

Komisija odbila žalbu

Igor Ra enovi , predsjednik Upravnog vije a Gradske ljekarne Zagreb, kaže da postoje otpori transparentnom poslovanju FOTO TADI /CROPIX

50 milijuna kuna", stoji u priop enju Medike.

Osim što su javnost izvijestili o gubitku prihoda, Nadzorni odbor Medike, kojemu je na elu ve inski vlasnik Mate Perkovi , ina e bivši elnik Porezne uprave, ovlastio je Upravu da "poduzme sve pravne radnje" vezane uz odluku Gradske ljekarne.

Iako Medika još ne precizira što misli pod frazom "sve pravne radnje", iz poslanog dopisa u kojem je vidljivo da Medika lanove Upravnog

vije a Ljekarne optužuje za korupciju.

Predsjednik Uprave Medike Jasminko Herceg kazao je: "Ne tvrdimo da postoji kazneno djelo korupcije, me utim razvidno je kako postoji velika mogu nost za po injenje koruptivnih kaznenih djela".

Herceg navodi indicije korupcije me u kojima su promjena postupka odabira najpovoljnijih dobavlja a, a poziva se na dosadašnju praksu prema kojoj je Medika imala gotovo 50 posto

"Predsjednik sam Upravnog vije a zadnjih godinu dana i inim sve da poslovanje bude što je mogu e transparentnije. Jasno je da otpori tome nisu bezna ajni. Predložit u da Gradska ljekarna objavi sve podatke o provedenom natje aju za ovu, ali i za prethodne godine. Isto o ekujem i od Medike, koja tako er mora precizirati smatra li pod svojom najpovoljnijom ponudom onu koja je pristigla na natje aj ili onu poslanu 2-3 tjedna nakon natje aja koja je gotovo 30 posto povoljnija od prve, ali je poslana tek nakon što je omogu en uvid u cjelokupnu natje ajnu dokumentaciju", odgovorio je na Medikine optužbe Igor Ra enovi , koji u Vije u zastupa Zagreba ki holding u ijem je sastavu Gradska ljekarna Zagreb.

Osim što je Medika najavila poduzimanje "pravnih

radnji", Herceg je Nadzorni odbor izvijestio i o ve poduzetim pravnim radnjama, stoji u priop enju Medike, koje me utim ne otkriva da je žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave završila neuspješno. Komisija je odbacila žalbu i upozorava Mediku da se postupak koji je provela Gradska ljekarna ne mora provesti prema Zakonu o javnoj nabavi te da Komisija u ovom slu aju nije nadležna.

Gradska je ljekarna, naime, provela pozivni natje aj u kome je pozvala etiri velike veledrogerije s kojima ima uspješnu poslovnu suradnju da dostave svoje ponude za nabavu lijekova. Medika, Oktal Pharma, Medical Intertrade i Phoenix Farmacija poslali su ponude u kojima nude razli iti rabat.

Iako Medika u priop enju tvrdi da je bila najpovoljnija, doznajemo da je ipak ponudila znatno manje rabate od konkurenta Oktal Pharme.

Medika je, doduše, pokušala vratiti se u igru novom ponudom u kojoj nudi i više rabate od konkurencije, ali to se dogodilo nakon što je Upravno vije e odabralo najpovoljnije ponuditelje. UV naknadno nudi Mediki utješnu nagradu kroz manji udjel u nabavi od onoga za koje se Medika natjecala, što Medika zbog nekog razloga ne prihva a.

Darko Bani ek

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

2. KRUG POTPORA

Bicro dodijelio 8 milijuna kuna VaraĹždin. ViĹĄe od osam milijuna kuna nepovratno je dobilo 46 tvrtki u sklopu Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) koji je ove godine u dva kruga proveo Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO, srediĹĄnja ustanova za razvoj inovacijskog i tehnologijskog sustava. Istaknuto je to u petak u TehnoloĹĄkom parku VaraĹždin, gdje su potpisani ugovori

s osmero poduzetnika - korisnika nepovratne potpore drugog kruga PoC-a, ime je zavrĹĄen ovaj u nas jedinstven oblik pruĹžanja potpore poduzetnicima i istraĹživa ima. „Osim pruĹžanja potpore stvaranju tehnoloĹĄke infrastrukture, za ĹĄto je dobar primjer upravo varaĹždinski TehnoloĹĄki park, koji je na pragu samofinanciranja, BICRO je na temelju dobrih primjera u praksi zemalja kao ĹĄto su Izrael i Finska pokrenuo program za sufinanciranje razvoja novih, inovativnih proizvoda u njihovoj ranoj fazi“, objasnio je

direktor BICRO-a Dalibor Marijanovi , dodaju i da su partneri na projektu tehnoloĹĄki centri u akovcu, Zagrebu, Rijeci, Osijeku i VaraĹždinu. Me u njima najuspjeĹĄniji su se pokazali varaĹždinski poduzetnici kojima je u prvom krugu odobreno osam od 21 projekta, a u drugom proĹĄlo je 9 od 25 projekta. S obzirom na zanimanje poduzetnika za ovakav oblik potpora, kao i njihove ideje te ve ostvarene rezultate na trĹžiĹĄtu, sudionici potisivanja ugovora izrazili su nadu da e se i idu e godine nastaviti s PoC-om. I. Kr.

DALIBOR MARIJANOVI , direktor BICRO-a SNIMIO SAĹ A ETKOVI

S Brunom OreĹĄarom n jezik, no zasad je bolje VEDRAN VILOVI 'Osnovna mi je zada a napraviti plan konsolidacije', kaĹže novi predsjednik Uprave Jadrankamena, koji je uspio nagovoriti radnike da prekinu ĹĄtrajk, a da nije igra vjerovnika, priznaje, ne bi ni doĹĄao u Jadrankamen VEDRAN VILOVI , novi predsjednik Uprave Jadrankamena SNIMIO HRVOJE DOMINI

Nakon ĹĄto je agonija Jadrankamena vlasnika Brune OreĹĄara posljednjih dana doĹživjela kulminaciju, pod pritiskom mnogobrojnih vjerovnika te tvrtke smijenjena je dosadaĹĄnja Uprava. Na mjesto prvog ovjeka tvrtke doĹĄao je Vedran Vilovi , diplomirani inĹženjer gra evine, koji je dosad radio u nizu tvrtki, od ega je najzvu nija pozicija bila mjesto predsjednika Uprave Ytonga Croatia, a u Jadrankamen dolazi s mjesta prokurista u Piramidi d.d.

Za Business.hr Vilovi govori o planovima restrukturiranja, stanju koje je zatekao u tvrtki te o odnosu s vlasnikom.

Kako prema prvim saznanjima procjenjujete situaciju u Jadrankamenu?

- Premalo je informacija da bih to sa sigurnoĹĄ u mogao re i, a one koje imam su konfuzne. No, tvrtka koja ima tolike prirodne resurse, i za to dugoro ne koncesije, po meni ne moĹže propasti. Potencijal je golem, brend je jak, o tradiciji da i ne govorim. No, financijska je situacija tre-

››

nuta no takva da bilo tko od vjerovnika moĹže postati nervozan i blokirati tvrtku. U tom slu aju ne postoji rjeĹĄenje.

ZaĹĄto je Jadrankamen upao u probleme?

- Svaka tvrtka koja troĹĄi viĹĄe nego ĹĄto zara uje dolazi u probleme, a upravo se to dogodilo u Jadrankamenu. ZaĹĄto se to napravilo, to je neĹĄto u ĹĄto se ne bih upuĹĄtao...

Postoji li odgovornost prijaĹĄnje Uprave?

- To vidim kao odgovornost svih uprava dosad. Tvrtku je trebalo pripremiti na recesiju u doba dok je bilo dobro. Sada je to vrlo teĹĄko napraviti. No, nitko ne razmiĹĄlja o bolnim rezovima kad se dobro posluje i to je osnovni problem. Drugi dio problema su hipoteke koje su nametnuli neki bivĹĄi lanovi Uprave, vlasnik i NO. Ako se ne pokrene proizvodnja i ne ozdravi tvrtka kao da je po ela danas raditi, ovo se nikada ne e rijeĹĄiti.

Kako sura ujete s vlasnikom Brunom OreĹĄarom? Vjero-

NO ima svoje ovlasti, a Uprava svoje. Ako se to izmijeĹĄa i u sve umijeĹĄaju ovlasti sindikata, nastaje kaos

'RADOM IZ KRIZE'

Pulji : 'Nije to bila samo inicijativa Agrokora'

Zagreb. Inicijativa "Radom iz krize" nije bila samo inicijativa Agrokora, Ĺželja je bila da se dodatnim novim zapoĹĄljavanjem da doprinos cjelokupnoj situaciji u gospodarstvu, izjavila je u petak starija izvrĹĄna potpredsjednica Agrokora Ljerka Pulji upitana za komentar inicijative skupine hrvatskih tvrtki.

POPIJAÂť ZADOVOLJAN

"Želja je bila da se zapravo kroz dodatno novo zapoťljavanje jedan dio ljudi, koji traŞe prvi posao, zaposli odmah, istina na odre eno vrijeme, ali da se na neki na in da doprinos i pozitivan signal cjelokupnoj situaciji u gospodarstvu, a prvenstveno doprinos u rjeťavanju najve eg problema, koji zaista objektivno postoji, a to je nezaposlenost", kazala je Pulji .

Dodala je kako bi kompanije novu zaposlenost financirale vlastitim kapitalom. H

Potkraj velja e 336.411 nezaposlenih

Zagreb. Potkraj velja e u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje (HZZ) registrirano je 336.411 osoba, pokazuju u petak objavljeni podaci HZZ-a.

U usporedbi sa sije njem, broj nezaposlenih pove an je 0,6 posto, za 2033 osobe, a u odnosu na velja u 2010. godine 5,9 posto, odnosno za 18.786

osoba. Novost je da je HZZ ovaj put naveo to nu brojku registriranih nezaposlenih, ĹĄto prije mjesec dana nije bio slu aj. Ministar gospodarstva uro Popija naveo je da su podaci u skladu s o ekivanjima te da e idu ih mjeseci do i do usporavanja rasta nezaposlenosti. „Broj ulazaka sa Zavoda na trĹžiĹĄte rada 40 posto je ve i nego lani u velja i, a to su pozitivni trendovi“, naglasio je Popija .

Preciznije taj je broj 39,1 posto ve i nego u velja i proĹĄle godine. Tijekom velja e 2011. zaposleno je ukupno 10.980 oso-

ba, odnosno 3089 viĹĄe nego u istome mjesecu prethodne godine. NajviĹĄe je novozaposlenih osoba u prera iva koj industriji (19,1 posto). Broj novoprijavljenih osoba smanjio se 20,5 posto u odnosu na sije anj, a u odnosu na velja u 2010. pove ao se 0,5 posto.

Me ugodiĹĄnji rast nezaposlenosti usporio se sa 9,7 posto u prosincu 2010. na 8 posto u sije nju ove godine te na 5,9 posto u velja i, a o ekuje se i daljnje usporavanje rasta nezaposlenosti, stoji u podacima HZZ-a. I. H.

m naći ću zajedniÄ?ki lje da se makne UZ DUGU LISTU VJEROVNIKA

FOTO LIDER

Dug drĹžavi 20 mil. kn, 30 mil. jamstava...

jatno ste ve imali neke prve kontakte?

- S Brunom OreĹĄarom kontaktirao sam u vezi s mojim imenovanjem. Mislim da ti kontakti sada nisu potrebni, jer ĹĄto se ti e ozdravljenja tvrtke, u ovom je trenutku bolje da OreĹĄara nigdje nema.

Naravno, ne mogu zanemariti Nadzorni odbor, a to ĹĄto se u njemu nalazi OreĹĄar stvar ini takvom da u ubudu e s njime morati kontaktirati. Iz naĹĄega kratkog razgovora ini mi se da je i on zasi en cijelom situacijom te da je shvatio da mijeĹĄanje na dosadaĹĄnji na in tvrtki nije donijelo nekakve rezultate nego je, dapa e, dovelo do ove situacije. S druge strane, on kao vlasnik, naravno, o ekuje da udjeli ska u i da im vrijednost raste, a vidjeli ste ĹĄto se posljednjih dana dogodilo na burzi, gdje ti udjeli trenuta no nisu na nekoj velikoj cijeni. No, kao ĹĄto vjerujem da mogu na i zajedni ki jezik sa sindikatom i

vjerovnicima, tako vjerujem i da u mo i na i zajedni ki jezik s NO-om i vlasnikom. Ĺ to e biti vaĹĄi prvi potezi?

- Pokretanje proizvodnje je osnovno i na tom sam planu neke stvari ve napravio. Jadrankamen je po eo ponovo raditi, ĹĄtrajk je prekinut.

Otprema je po ela, a zavrtjet e se i neki novac. No, sada je vrlo delikatno kako taj novac usmjeravati, jer ga za sve sigurno nema. Zato treba pokrenuti kota proizvodnje.

Govori se da ste igra vjerovnika, odnosno banaka.

Stoje li takve tvrdnje?

- Da. Bez takvog pristupa teĹĄko da bih se prihvatio ovog posla, a teĹĄko da bi se i neĹĄto zna ajnije moglo napraviti.

Nadzorni odbor ima svoje ovlasti, a Uprava svoje. Ako se to izmijeĹĄa, a u sve se joĹĄ umijeĹĄaju ovlasti sindikata, onda nastaje kaos koji je i rezultirao situacijom koja je vladala

Tko su trenuta no najve i vjerovnici Jadrankamena? Kome tvrtka najviĹĄe duguje?

- Najve i vjerovnik je Erste banka, koja potraĹžuje oko 7,5 milijuna eura. Od velikih vjerovnika tu su joĹĄ Centar banka i Nava banka, a neĹĄto manji su Croatia osiguranje i Splitsko-dalmatin-

posljednjih dvadesetak dana.

Vjerovnici su tu potaknuli da se u neťto krene. Njihov razgovor s vlasnicima, o udjelima, otkupima, prodajama‌, mene to uop e ne zanima. Moje je da konsolidiram tvrtku s onim ťto sam zatekao. Nadam se da u u tome uspjeti kako bi se iť istila bilanca tvrtke.

Uspjeli ste nagovoriti radnike da prekinu ĹĄtrajk. Kako ete rijeĹĄiti problem neisplate pla a?

- Devetnaest mjeseci nisu pla ani doprinosi i to je navedeni dug drĹžavi. Bez pokretanja proizvodnje ste aj bi bio neizbjeĹžan, a ve je i ovako napravljeno puno ĹĄtete. Ne Ĺželim nikoga ni za ĹĄto optuĹživati, ali kada je tvrtka ovako medijski eksponirana, i to negativno, vrlo je teĹĄko o ekivati povjerenje vjerovnika.

Ho e li biti otkaza?

- Mislim da je za takvo pitanje prerano. Zaposlenih trenu-

ska banka. Uz to, tvrtka je preuzela dosta jamstava. Po materijalu koji mi je predo en, a u koji nemam razloga sumnjati, postoje jamstava od otprilike 30 milijuna kuna koja nisu uvedena u poslovne knjige. Tu je i dug drĹžavi, koji po mojim spoznajama iznosi 20 milijuna kuna.

ta no ima neĹĄto manje od tri stotine.

BivĹĄa Uprava nedavno je na bubanj stavila niz vrijednih zemljiĹĄta i objekata koji nisu usko vezani uz proizvodnju. Mogu li se iz toga namiriti dugovi i ho ete li odustati od tog natje aja?

- Prerano je za definitivan sud, no to je jedan od mogu ih na ina rjeĹĄavanja problema. Je li to nuĹžno ili uputno, ovisit e o dogovoru s vjerovnicima. Mislim da bi se iz te prodaje moglo namiriti viĹĄe od 50 posto dugova.

Kakvi su podaci za 2010.?

- Nisu joĹĄ sre eni pa ne bih spekulirao. No, gubitak je siguran. Prodaja je pala na oko 50 mil. kn, a nisam siguran da se na troĹĄkovima ĹĄto napravilo.

U kojem roku namjeravate konsolidirati poslovanje tvrtke?

- Plan konsolidacije morat e se napraviti vrlo brzo. Puno e ovisiti i o prodaji nekretnina.

Sebi sam zacrtao da je to kraj idu e godine.

To je i rok za namirenje vjerovnika?

- Ne. Ako se uspije uprihoditi neĹĄto od prodaje imovine, to e i i vjerovnicima. No, nezahvalno je o tome spekulirati.

Trenuta no je vrlo teĹĄko funkcionirati s ugovorima koje joĹĄ nisam vidio, ali po onome ĹĄto mi je predo eno svi su manjeviĹĄe u dospije u. Osnovna je namjera napraviti plan konsolidacije, a onda razgovarati s vjerovnicima da se u taj plan, ako je mogu e, uklope. Ako se ne budu Ĺželjeli u njega uklopiti, onda to ne e biti dobar plan. To zna i da kratkoro ne kredite treba pretvoriti u dugoro ne, treba razmisliti o uvjetima kreditiranja, a ini mi se da za to postoji volja.

Branimir Kova branimir.kovac@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

PREKOGRANIÂťNI PROJEKT

Za maslinarstvo u turizmu 3,5 milijuna kuna Dubrovnik. Prekograni ni projekt Tradicionalno maslinarstvo, kao dio prekograni ne turisti ke ponude koji se provodi u sklopu programa IPA, predstavili su u petak u Dubrovniku zamjenica Ĺžupana dubrova ko-neretvanskog Marija Vu kovi , pomo nik ravnateljice Hrvatskog centra za poljopri-

vredu, hranu i selo Mario Bjeliť i savjetnica za turizam SNV Crne Gore Gorica Boji . Rije je o dvogodiťnjem projektu koji e se financirati iz fondova EU s oko 3,5 milijuna kuna, a u njemu sudjeluju i Zajednica maslinara Dubrova ko-neretvanske Şupanije, Županijska razvojna agencija DUNEA, Druťtvo maslinara iz Bara te Maslinarsko druťtvo Boka Kotorska. Projekt sadrŞi, uz ostalo, izradu baze podataka maslinara, osnivanje panel grupa maslinara, izradu studije ekonomske vrijednosti, brendiranje... H

POTICAJI PODUZETNICIMA

Za izlazak na strana trŞiťta viťe od 32 mil. kn Osijek. Za potpore u sklopu operativnoga plana poticanja malog i srednjeg poduzetniťtva, koji provodi Ministarstvo gospodarstva, ove se godine planira izdvojiti 407,9 milijuna kuna, istaknuto je u petak na predstavljanju plana u osje koj Županijskoj komori.

Jasminka Keser iz Uprave za

malo gospodarstvo toga ministarstva kazala je da e se potpore odobravati za ja anje konkuretnosti, gradnju poduzetni kih zona, stvaranje poduzetni kih potpornih institucija te subvenciju kamata.

ViĹĄe od 32 milijuna kuna predvi eno je za ja anje inokonkurenosti, ime se nastoji olakĹĄati izlazak na strana trĹžiĹĄta.

Lani su u sklopu programa PoduzetniĹĄtvo Ĺžena poduzetnicima iz Osje ko-baranjske Ĺžupanije odobrene 283 potpore u ukupnom iznosu od 15,4 milijuna kuna. H

Letova manje, ali Opstala trećina sve su popunjeniji tekstilnih obrta MODNI BRENDOVI U KRIZI

TURKISH AIRLINES Kompanija je u 2010. godini ostvarila oko 660 letova izme u Istanbula i Zagreba te prevezla ukupno 62.500 putnika ili 20 posto viĹĄe u odnosu na godinu prije

CROATIA AIRLINES PoboljĹĄanju popunjenosti pridonijelo je ĹĄto su se na pojedinim linijama viĹĄe koristili zrakoplovi Dash 8-Q400 s manjim brojem sjedala u odnosu na Airbuse ARHIVA BUSINESS.HR

U hrvatskim zra nim lukama tijekom sije nja ove godine zabiljeĹženo je 179.000 putnika ili 8,5 posto viĹĄe u odnosu na sije anj 2010. , a istodobno je broj ukupnih operacija zrakoplova smanjen za 8,4 posto, pokazuju najnoviji podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku.

Iz tih se podataka moĹže zaklju iti da su u promatranom razdoblju avioprijevoznici, ukupno gledano, imali ve u popunjenost letova, a sli an trend zabiljeĹžen je i u 2010.

Croatia Airlines (CA) u sije nju i velja i biljeĹži i porast broja letova i broja putnika.

Prema podacima te tvrtke, u

sije nju i velja i prevezeno je ukupno sedam posto viĹĄe putnika u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te je obavljeno etiri posto viĹĄe letova, a prosje na popunjenost putni ke kabine (PLF) poboljĹĄana je za 5,6 postotnih poena.

Optimizacija reda

"Na porast broja putnika i poboljĹĄanje PLF-a, osim optimizacije reda letenja i strateĹĄkog planiranja, utjecale su i marketinĹĄke akcije s dodatnim cjenovnim pogodnostima za putnike" isti u u Croatia Airlinesu.

U 2010. CA zabiljeĹžio je ĹĄest posto manje putnika u odnosu na godinu prije uz jedan posto viĹĄe letova, a PLF je poboljĹĄan za 0,6 postotnih bodova. PoboljĹĄanju PLF-a, pojaĹĄnjavaju u CA, pridonijelo je to ĹĄto su se na pojedinim linijama viĹĄe koristili zrakoplovi Dash 8-Q400 s manjim brojem sjedala u odnosu na Airbuse iz flote Croatia Airlinesa.

Turkish Airlines u 2010. godini ostvario je oko 660 letova izme u Istanbula i Zagreba te prevezao ukupno 62.500 putnika ili 20 posto viĹĄe u odnosu na godinu prije. U istom je razdoblju ostvaren porast od 32 posto u prijevozu tereta.

ViĹĄe prevezenog tereta

Kako isti e direktor predstavniĹĄtva Turkish Airlinesa u Hrvatskoj Hakan Yilmaz, u 2011. o ekuju porast broja putnika od 15 posto te porast prijevoza tereta za 20 posto.

Prema podacima DZS-a, tijekom proĹĄle godine u hrvatskim je zra nim lukama zabiljeĹženo 5,1 milijun putnika, ĹĄto je 6,1 posto viĹĄe nego 2009. Tereta je, mjereno tonama, prevezeno 16 posto manje, odnosno 8,4 tisu e tona, a broj operacija zrakoplova pao je za 1,5 posto, na 88.607.

M. Podnar

Od 1200 registriranih tekstilnih obrta moĹžda ih je 400 aktivno Hrvatska tekstilna industrija mora napuĹĄtati model lohn poslova i viĹĄe promovirati vlastite proizvode, jedan je od zaklju aka okrugloga stola o prepoznatljivosti i kvaliteti hrvatskih modnih brendova, odrĹžanog u petak u sklopu sajma mode Fashion.hr industrija. Dolaskom krize tekstilci su se naĹĄli me u pogo enijima zbog usmjerenosti na lohn poslove jer su im pale narudĹžbe iz inozemstva, naglasila je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK. No tekstilna industrija lagano propada ve neko vrijeme, a na to utje e i globalizacija, odnosno dolazak velikih trgova kih centara s brojnim inozemnim modnim brendovima, kao i poplava jeftine kineske robe.

Nisu konkurentni

"Mali obrti najviĹĄe su na udaru jer s malom proizvodnjom ne mogu biti konkurentni. Od 1200 registriranih tekstilnih obrta moĹžda ih je 400 aktivno, dakle tre ina opstaje, i oni trebaju podrĹĄku", ustvrdila je Branka Jengi , potpredsjednica sekcije tekstila, koĹže i krzna pri HOK-u.

U obrtniĹĄtvu je, navela je, krenulo nizbrdo kad je uveden PDV na repromaterijal jer se prije porez pla ao samo na gotov proizvod, a ovako u dugom proizvodnom procesu tekstilci moraju ekati da se naplate, pa ve rade i nove kolekcije, a joĹĄ im nije pla eno za one prethodne.

Naglasila je da promjene moraju biti i u glavama ljudi jer misle da je "in" nositi odje u poznatih marki, a ne prepoznaju viĹĄe doma u kvalitetu.

Struku u tvornice

"Treba nam tekstilna industrija koja moĹže izvoziti, a ne uvoziti. Struku treba uvesti u tvornice i dobro upakiran proizvod plasirati na trĹžiĹĄte", ustvrdila je Nina ReĹžek Wilson, profesorica s Tekstilno-tehnoloĹĄkog fakulteta.

Jagoda Divi , direktorica Amadeus Jeansa, u kojem je trenuta no zaposleno 12 dizajnera, navela je da ih je kriza zatekla kad su imali najve i rast, pa su je shvatili kao izazov te po eli ulagati u dizajn i marketing.

Amadeus je startao kao obrt 1988. s dvoje zaposlenih, trenuta no ima 650 zaposlenih, a godiĹĄnje proizvede 600 tisu a komada odje e.

I. Habjanec

moja lisnica

ŽIVIŠ KRA E, PLA AŠ VIŠE Europske osiguravatelje prošlog je tjedna šokirala presuda Europskog suda pravde, koji je utvrdio kako je u slu aju odre ivanja razli itih premija osiguranja za žene i muškarce rije o diskriminaciji, a jedan od klju nih faktora je i vjerojatnost smrtnosti koja se odre uje tablicama mortaliteta za žene i muškarce koji kra e žive

Ponedjeljak 14/3/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Zašto muškarce

osiguravaju e ku e

diskriminiraju

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > diskriminacija > krediti

14-15

7,38

kuna iznosio je u petak te aj eura; kuna je porasla 0,32 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,36

kuna iznosio je u petak te aj ameri kog dolara; kuna je oslabila prema toj valuti 1,14 posto

5,73

kune iznosio je u petak te aj švicarskog franka, kuna je oslabila 0,61 posto prema toj valuti u odnosu na tjedan prije

8,58

1244,76

kuna iznosio je u petak te aj britanske funte, 0,52 posto manje nego tjedan ranije

bodova iznosila je u petak vrijednost blue chip indeksa Crobex 10

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

Po etkom mjeseca europsku je osiguravateljsku industriju šokirala presuda Europskog suda pravde, koji je utvrdio da je u slu aju odre ivanja razli itih premija osiguranja za žene i muškarce rije o diskriminaciji.

Europska federacija osiguratelja i reosiguratelja promptno je izrazila razo aranje takvom presudom po kojoj e odredba koja osiguravaju im ku ama omogu uje korištenje aktuarskih metoda i statisti kih faktora na temelju spola u procjeni rizika postati nevaže a od 21. prosinca 2012. godine.

Loša po osiguravatelje

Takvu odluku nazvali su lošom viješ u za osiguravatelje, a Business.hr istražio je kako e to utjecati na doma u osiguravaju u industriju, koja ženama napla uje niže premije životnog osiguranja na osnovi njiho-

O ekivani životni vijek muškaraca kra i je u odnosu na onaj žena, iz ega proizlazi da je vjerojatnost od rizika smrti kod muškaraca ve a nego kod žena pa je zbog toga i premija osiguranja skuplja za muškarce

va dužeg statisti kog životnog vijeka.

"U ovom je trenutku prerano govoriti o eventualnim izmjenama u tarifama jer se po presudi Europskog suda razli ite stope za žene i muškarce trebaju ukinuti krajem 2012. godine", kazali su nam iz najve eg doma eg osiguravatelja Croatia osiguranja, podsje aju i kako su prijedlozi za ravnopravnost spolova u osiguranju razmatrani godinama, a posebice od 2004. godine, kada je usvojena Povelja temeljnih prava Europske unije koja zabranjuje diskriminaciju po spolu.

"Osiguravaju e ku e dobile su izuze e od te povelje, a ono je potvr eno i 2007. godine omogu uju i industriji da iskoristi spol osiguranika uzimaju i ga u obzir kao faktor rizika prilikom osiguranja", kažu u Croatija osiguranju, gdje smatraju da e jedinstveni cjenik za muškarce i žene uvesti ako se donese zakonski akt kojim se utvr uje da Povelju temeljnih prava Europske unije moraju primjenjivati i osiguravaju e ku e.

Kako objašnjavaju iz osiguravaju ih društava, premija u osiguranju života utvr uje se prema dobi,

trajanju osiguranja, visini osigurane svote, a jedan od klju nih faktora je i vjerojatnost smrtnosti koja se odre uje tablicama mortaliteta.

O ekivani vijek raste

S ve om vjerojatnoš u smrtnosti raste i premija osiguranika, a tablice mortaliteta pokazuju da stopa smrtnosti raste s godinama starosti osiguranika pa starije osobe imaju skuplju premiju. One tako er pokazuju da je o ekivani životni vijek muškaraca kra i u odnosu na onaj žena, iz ega proizlazi da je vjerojatnost

OGLAS

od rizika smrti kod muškaraca ve a nego kod žena pa je zbog toga i premija osiguranja skuplja za muškarce.

"Mogu a prilagodba može se odnositi na uvo enje jedinstvene tablice smrtnosti za muškarce i žene", kažu iz Grawe osiguranja, a na temelju eventualnog pravilnika regulatora kojim bi se definirali kriteriji za izra unavanje takvih mješovitih tablica (populacijske, prema portfelju osiguravatelja ili nekako druga ije).

U toj osiguravaju oj ku i odluku Europskog suda pravde smatraju pomalo

apsurdnom zbog injenice da žene žive dulje u odnosu na muškarce, što samu prirodu stvari ini diskriminiraju om.

"Time su pravila struke poništena, barem što se ti e tog segmenta", poru ili su iz osiguravaju e ku e, gdje predvi aju da e tržište vjerojatno izbaciti neku vrstu prosje ne premije.

Trenuta no je nemogu e predvidjeti kome e to biti na štetu, a kome u korist.

Ono što se može o ekivati jest da e osiguravatelji htjeti zaštititi svoje poslovanje i profitabilnost, što bi moglo rezultirati poskupljenjem i životnog i rentnog osiguranja. Na naše pitanje o tome ho e li žene biti diskriminirane ako bi pla ale višu tarifu samo zato da bi svi bili jednaki iz Grawea odgovaraju da se stvari mogu i tako promatrati.

"Nitko dosad nije spomenuo ‘problem’ rentnih osigurana u kojima su žene ponovno diskriminirane jer zbog duljeg životnog vijeka u odnosu na muškarce dobivaju znatno manje rentne isplate."

Biljana Star i

S ve om vjerojatnoš u smrtnosti raste i premija osiguranika, a tablice mortaliteta pokazuju da stopa smrtnosti raste s godinama starosti

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

5,47%

A1 MP-Mena HR VB CROBEX10 Capital Two NFD Aureus New Europe

Luka Rijeka

8,48%

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

+

16-17

HUP Zagreb

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> diskriminacija > krediti

Powered by

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,60 2,55 1,99 1,97 1,97

NFD Aureus US Algorithm KD Energija Ilirika Gold Platinum Global Opportunity VB High Equity

Tjedni pregled

-7,00 -5,10 -4,26 -3,56 -3,02

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - akcija

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

ZARA ENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5,071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5,022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5,010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4,992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1,330

11,330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4,983

383

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka HPB

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1,265

11,265

RBA

RBA ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4,980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4,974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4,956

356

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1,119

11,119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4,939

339

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila- model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

NOVE SASTAVNICE

Atlantic ulazi u Crobex 10

U novom sastavu Crobexa 10, koji e 'debitirati' 28. oĹžujka, na i e se dionice Atlantic grupe, odlu ila je u petak Komisija za indeks Zagreba ke burze.

Iz Crobexa 10 od tog e dana biti isklju ene dionice dviju gra evinskih kompanija - Ingre i Instituta IGH, koje nisu ispunile uvjete za ostanak u doma em blue chip indeksu. B.hr

STRAH OD PADA POTRAŽNJE

Japanski potres sruĹĄio cijene robe Japan je tre i po veli ini svjetski potroĹĄa robe i ovisi o uvozu gotovo svih vrste robe, a zbog tsunamija su zatvorene pomorske i zra ne luke, ali i deseci tvorni kih postrojenja, uklju uju i rafinerije, elektrane i eli ane Veliki potres u Japanu, snage ak 8,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, snaĹžno je u petak utjecao na trĹžiĹĄta robe spustivĹĄi cijene nafte i metala zbog bojazni u vezi s mogu im utjecajem te prirodne katastrofe na tre eg po veli ini svjetskog potroĹĄa a robe.

"Ova prirodna katastrofa moĹže ponovno potaknuti naglo ja anje averzije prema riziku na trĹžiĹĄtima i nastavak ju eraĹĄnje korekcije na trĹžiĹĄtima robe", tuma e analiti ari Commerzbanka.

Nafta napokon jeftinija "Nakon Kine i SAD-a, Japan je tre i po veli ini svjetski potroĹĄa robe i ovisi o uvozu gotovo svih vrsta robe", dodaju.

Japan je pogodio potres ja ine 8,9 stupnjeva, izazvavĹĄi razorni, 10-metarski tsunami zbog ega su zatvorene

BROJKA

112,82 dolara bila je cijena nafte na trĹžiĹĄtu u Londonu u petak nakon reakcije na potrese u Japanu, minus je iznosio 2,3 posto

DOĹ AO OD KONKURENTA

pomorske i zra ne luke, ali i deseci tvorni kih postrojenja, uklju uju i rafinerije, elektrane i eli ane. Me u trĹžiĹĄtima potres je najviĹĄe utjecao na ona naftna, pa je tako u Londonu cijena barela pala 2,3 posto, na 112,82 dolara. Na ameri kom je trĹžiĹĄtu oslabila 2,7 posto, na 99,95 dolara.

Pale su i cijene metala, pri emu se izdvaja bakar, vaĹžan industrijski metal, ija je cijena za isporuke u tromjese nom roku pala 1,7 posto, na 9.032,50 dolara po toni. Uz potres, glavni razlog njihova naglog pada bio je podatak o kineskoj 4,9postotnoj inflaciji u velja i.

Strahuje se da bi to moglo priguĹĄiti potraĹžnju u vode em svjetskom potroĹĄa u tog metala. I cijena aluminija niĹža je 2,9 posto pa iznosi 2.513 dolara po toni. Japan troĹĄi samo oko pet posto svjetske proizvodnje bakra i aluminija, a Kina ak 40 posto. "Podaci koje smo primili iz Kine zabrinjavaju jer je uvoz znatno niĹži. Strahuje se i od mogu eg negativnog utjecaja visokih cijena nafte na gospodarstvo", kazao je Nick Moore iz tvrtke RBS.

Pad pogodio sva trĹžiĹĄta Pad je zabiljeĹžen i na drugim trĹžiĹĄtima robe, poput trĹžiĹĄta pĹĄenice, pri emu su ono ameri ko ve pritisnule podignute procjene ameri ke vlade o zalihama pa su cijene na ikaĹĄkoj burzi ponovno pale. Na europskim trĹžiĹĄtima potonule su 3,9 posto, na 217,50 eura po toni.

B.hr

Dogan novi ĹĄef financija HT-a

DINO DOGAN, budu i lan Uprave HT-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

DosadaĹĄnji lan Uprave Hrvatskog Telekoma JĂźrgen Czapran dao je ostavku na to mjesto i prelazi na novu funkciju u Deutsche Telekomu, objavio je HT u petak na internetskim stranicama Zagreba ke burze. HT je njegovu zamjenu odlu io potraĹžiti kod izravne konkurencije.

Naime, od 1. travnja na njegovo e mjesto do i dr. Dino Dogan.

Kako stoji u objavi HT-a, Dogan dolazi s mjesta glavnog direktora za integraciju u pripajanju Mobilkoma Austria Telekomu Austria. Dogan je prije odlaska u Mobilkom Austria od srpnja 2003. do srpnja 2009. bio glavni direktor financija i lan Uprave Vipeta, podruĹžnice Mobilkoma. Prije toga je deset godina radio na rukovode im pozicijama u Alcatelu. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrini zahvalio se Czapranu i izjavio kako o ekuje da e Doganovo iskustvo tvrtki u sljede im godinama biti od velike koristi. B.hr

Slovenska raspr Talijani kupuju MATEJ TOMAŽIN, predsjednik slovenske investicijske ku e KD Investmentsa, kaŞe da je slovenski model gospodarstva doťao do to ke kada je potrebno platiti visoki iznos SNIMIO HRVOJE KNEZ

KREDITI DOĹ LI NA NAPLATU MenadĹžerska preuzimanja slovenskih poduze a, koja su ve inom vlasni ki povezana, pla ana su kratkoro nim ili srednjoro nim kreditima, ĹĄto se u krizi pokazalo neodrĹživim

"Sada je najbolja prilika za konkurente u regiji da kupe sve ĹĄto ih zanima u Sloveniji", kaĹže Matej TomaĹžin, predsjednik slovenske investicijske ku e KD Investments, o najnovijoj situaciji u kojoj se naĹĄlo do sada uspjeĹĄno slovensko gospodarstvo iji je model pred slomom i potrebno mu je redefiniranje. MenadĹžersko preuzimanje poduze a kratkoro nim kreditima dolazi na naplatu.

San Benedetto izgledan Ve inom vlasni ki premreĹžena poduze a primorana su prodavati udjele kako bi otplatila dugove, ĹĄto ne prolazi bez nezadovoljstva javnosti.

Nakon ĹĄto je Droga Kolinska preĹĄla u ruke Atlantic grupe u

vlasniťtvu Emila Tedeschija, a Agrokor prijeti preuzimanjem Mercatora, sve je izglednija daljnja prodaja velikih tvrtki u Sloveniji, poput Žita ili Dela. Posljednji u nizu je Fructal, najpoznatiji proizvo a prirodnih sokova, za kojega je zainteresirano nekoliko europskih proizvo a a. Najizgledniji kupac talijanski San Benedetto, koji posluje u 80 zemalja, za 93,7 posto udjela nudi malo manje od 40 milijuna eura. Taj udjel prodaje Pivovarna Laťko, koja se pod pritiskom dugova rjeťava i 23,3 posto dionica Mercatora za ťto je hrvatski Agrokor u vlasniťtvu Ivice Todori a spreman ponuditi 171 milijun eura. Slovenska javnost time nije zadovoljna jer sma-

OGLAS

prodaja: ju Fructal ››

Nakon što je Droga Kolinska prešla u ruke Atlantic grupe, a Agrokor prijeti preuzimanjem Mercatora, sve je izglednija daljnja prodaja tvrtki , poput Žita ili Dela tra da su ugroženi nacionalni interesi.

Slovensko gospodarstvo bilo je prilično zatvoreno, a međusobno vlasničko povezivanje godinama je osiguravalo da tvrtke ne prijeđu u ruke stranaca. To je jedna od razlika od hrvatskog modela, prema kojem je većina tvrtki prodana u kaosu sumnjive privatizacije.

Slabosti Slovenije Kriza koja je udarila svijet razotkrila je slabost slovenskog sustava, čiji su temelji u menadžerskom preuzimanju kratkoročnim kreditima koji dolaze na naplatu. "Mogli bismo reći da je ovaj model došao do točke kada je potrebno platiti velik iznos jer su se menadžeri fokusirali na vlasništvo, a ne na posao", kaže Matej Tomažin, predsjednik slovenske investicijske kuće KD Investmentsa. Takva strategija pokazala se pogrešnom jer se tvrtke kupuju zbog dugoročne dobiti, a krajnji rezultat jesu prezadužena poduzeća koja sada moraju prodavati udjele, što im nije u temeljnom opisu posla.

Tomažin smatra da pita-

nje nacionalnih osjećaja pripada domeni medija i politike, a u gospodarskom smislu priča bi se trebala svesti na biranje budućeg vlasnika koji će osigurati zapošljavanje i razvoj, što su dosadašnji menadžeri zanemarivali.

Nema mjesta za osjećaje "Upravo je u kupnji poduzeća najvažnija razlika između slovenskog i hrvatskog modela", smatra Tomažin.

Dok su slovenski menadžeri poduzeća kupovali u novcu, u Hrvatskoj takvih prvih transakcija u sumnjivim privatizacijama nije ni bilo jer su ih vlasnici dobivali u ruke za kunu pa se nisu morali zamarati vraćanjem novca, nego razvojem tvrtki, barem kada je riječ o vlasnicima koji su zadržali proizvodnju. Sloveniji preostaje da se pomiri s promjenom gospodarskog modela koji je, za razliku od Hrvatske, ipak oslobođen pojma "nezastarijevanja privatizacijskog kriminala", što se naposljetku očituje i u razikama u BDP-u i u plaćama radnika.

Ante Pavić

HPB Invest pokrenuo otvoreni Euronovčani fond ULAGAČI TRAŽE ZAŠTITU OD TEČAJA Kako se najveći dio robne razmjene odvija u eurima, a i najveći dio kreditnih obveza koje nisu denominirane u kunama denominirane su u eurima, postoji potreba za niskorizičnim fondom s valutnom klauzulom Tomislav Nikočević, predsjednik Uprave HPB Investa, u kojem se nadaju da bi u roku od godinu dana u Euronovčanom fondu mogli imati imovinu između 50 i 100 milijuna kuna

Snimio saša Ćetković

nutačno vode, odlučili staviti i HPB Euronovčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom.

Napominju da interes ulagača postoji, kao i spremnost na ulaganje nakon što fond počne raditi.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na sjednici Uprave odobrila je HPB Investu osnivanje novog novčanog fonda - HPB Euronovčani. Uprava HPB Investa tvrdi da je nakon razgovara s mnogim postojećim ulagačima uvidjela da postoji potreba za novčanim fondom, odnosno fondom s najmanjom razinom rizika koji u isto vrijeme štiti od tečajnog rizika vezanog uz promjene tečaja eura prema kuni. Zbog toga su u ponudu HPB Investa, uz već postojeći kunski novčani fond - HPB Novčani koji tre-

Euroizirana privreda "Hrvatsko je gospodarstvo visoko eurizirano. Najveći dio robne razmjene odvija se u eurima, a i najveći dio kreditnih obveza koje nisu denominirane u kunama denominirane su u eurima, pa potreba za niskorizičnim fondom s valutnom klauzulom, kao instrumentom ulaganja kratkoročne likvidnosti, definitivno postoji", poručuju iz HPB Investa.

U roku od jedne godine cilj im je neto iznos imovine između 50 i 100 milijuna

kuna.. Napominju kako će svoju imovinu ulagati u niskorizične vrijednosne papire i instrumente tržišta novca pa će i prinos fonda biti određen ponajviše uvjetima na tržištu novca.

Minimalni ulog u fond iznosi 100 eura u kunskoj protuvrijednosti, a početna vrijednost jednog udjela iznosi 100 eura. Ulazna naknada za kupnju udjela se ne naplaćuje, dok se izlazna naknada naplaćuje ovisno o roku ulaganja.

Više od 30% prinosa HPB Invest već dulje od pet godina upravlja HPB Novčanim fondom teškim 253 milijuna kuna. Taj je fond od svojeg osnutka zabilježio prinos od 32 posto, dok je u ovoj godini već ulovio 0,5 posto prinosa.

Nikola Sučec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

U petak se ponovno probudio interes za dionicu KaĹĄtelanskih staklenika. Rast cijene od 8,05 posto bio je dovoljan da dionicu pogura na 4376 kuna, ĹĄto je etvrta najviĹĄa cijena te dionice, ne samo u 2011. godini nego otkako je izlistana na Zagreba koj burzi. Rije je o poduze u u ve inski drĹžavnom vlasniĹĄtvu koje je razbuktalo maĹĄtu ulaga a nakon ĹĄto je objavljeno da su za njegovu kupnju zainteresirani Luka Raji i Ivica Todori .

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ingra HUP - Zagreb Dalekovod Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Institut IGH Ina-industrija nafte d.d.

Jadranska banka Atlantska plovidba d.d.

KaĹĄtelanski staklenici Belje AD Plastik Podravka prehrambena industrija d.d.

Kon ar - elektroindustrija Uljanik plovidba SN holding Luka Rijeka Jadranski naftovod Konzum Kon ar Tisak uro akovi holding Jadransko osiguranje Luka Plo e Jadroplov d.d.

Dom holding Turisthotel Zagreba ka banka Petrokemija Ledo Slatinska banka Fima validus Jadranka Atlantic grupa Kon ar Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Imperial hotelijerstvo LoĹĄinjska plovidba Hidroelektra niskogradnja Vupik Razvitak d.d.

Tankerska plovidba Viadukt Finvest Corp Croatia osiguranje d.d.

BC institut Transadria Liburnia Riviera Hoteli HTP Kor ula Privredna banka Zagreb Industrogradnja d.d.

Metalska industrija VaraĹždin Sun ani Hvar Dioki d.d.

Arenaturis Karlova ka banka Riviera Pore Elektrometal Opeka d.d. za proiz. i promet gra . materij.

BoĹžjakovina Mlinar mlinsko-pekarska industrija BeliĹĄ e Maistra Fima proprius d.d.

Atlas nekretnine Croatia osiguranje d.d.

Puljanka Dukat Slobodna Dalmacija Tehnika Badel 1862 Zvijezda KraĹĄ, prehrambena industrija Istraturist Umag d.d.

Hoteli Podgora Rabac, ugostiteljstvo i turizam Valamar grupa Hrvatski duhani Žitnjak Slavonija modna konfekcija HGspot

+ Ĺ ibenska Jadranska banka posljednjeg je radnog dana protekloga tjedna doĹživjela prili no veliki pad. Minusom od 11,28 posto dionica Jadranske banke pala je na okruglih 2000 kuna. Posrijedi je najniĹža razina te dionice u posljednje dvije godine, a na 2000 kuna Jadranska banka bila je do sada samo tri puta, s tim da nikada nije pala ispod te cijene. Ukupan promet u petak je iznosio 410.719 kuna.

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

284.38 13.54 1,350.00 256.80 273.10 1,600.00 1,935.00 3,800.00 2,000.00 732.50 4,150.00 97.47 124.00 322.05 546.00 631.12 154.01 225.08 3,150.00 211.05 1,135.00 178.21 39.53 3,010.00 1,372.01 145.75 51.00 915.00 257.50 149.00 6,123.95 112.00 9.37 370.06 780.01 1,200.00 420.00 178.00 135.10 145.54 78.26 55.00 1,333.11 260.00 120.00 6,100.00 260.11 1,091.99 2,150.00 80.55 653.01 502.00 2,350.00 36.00 67.00 60.00 65.00 221.00 154.95 400.00 119.96 637.00 631.00 61.02 20.04 35.21 6,170.16 33.00 620.06 30.16 1,347.00 65.02 3,670.00 430.01 289.80 24.02 101.37 48.05 41.50 140.01 5.00 17.78

286.99 13.85 1,350.00 266.90 275.03 1,616.00 1,999.99 3,880.00 2,212.00 743.89 4,376.00 100.39 126.00 324.99 550.00 640.00 160.01 236.00 3,150.00 218.00 1,163.90 183.00 41.01 3,010.00 1,396.22 148.99 52.50 915.00 262.85 150.50 6,300.00 112.07 10.05 370.06 785.00 1,217.00 425.00 178.00 143.99 147.00 81.98 55.00 1,365.00 260.00 120.00 6,100.00 260.11 1,150.00 2,163.99 85.56 682.00 502.00 2,350.00 36.50 71.51 60.00 65.00 221.00 154.95 400.00 119.96 637.00 631.00 62.97 20.04 36.11 6,170.16 33.00 620.06 30.17 1,400.09 65.16 3,670.00 430.01 289.80 24.02 101.37 48.05 41.50 140.01 5.00 17.80

284.90 13.70 1,350.00 258.60 275.00 1,601.00 1,935.00 3,800.01 2,000.00 737.00 4,376.00 99.48 124.00 322.05 548.50 635.00 154.01 225.13 3,150.00 211.05 1,135.00 178.21 40.07 3,010.00 1,372.01 147.00 52.50 915.00 257.50 149.00 6,299.00 112.00 9.99 370.06 780.50 1,200.00 420.00 178.00 143.99 145.54 81.97 55.00 1,333.11 260.00 120.00 6,100.00 260.11 1,150.00 2,163.99 80.55 682.00 502.00 2,350.00 36.49 67.00 60.00 65.00 221.00 154.95 400.00 119.96 637.00 631.00 62.97 20.04 35.21 6,170.16 33.00 620.06 30.16 1,347.00 65.02 3,670.00 430.01 289.80 24.02 101.37 48.05 41.50 140.01 5.00 17.80

-0.04% -0.72% 0.00% -2.60% -1.42% -0.87% -3.25% 0.00% -13.04% -0.14% 8.05% 0.48% -1.60% -1.21% 0.46% -1.70% -2.00% -2.96% -0.60% -0.92% -2.57% -1.55% -1.18% 0.17% -1.73% 0.00% -1.37% -0.54% -2.04% -2.61% -0.02% -1.50% -1.09% 0.02% -0.70% -3.77% -1.64% -1.12% -0.70% -2.98% 2.13% 0.00% -7.42% -6.40% 4.34% -0.97% 0.03% 5.50% 5.56% -5.86% 0.00% 0.00% 0.00% 1.36% -6.88% -4.76% -0.02% -1.82% 14.78% 0.00% 1.66% 0.00% 0.16% 3.20% 17.81% -2.19% 0.16% -38.32% 0.00% 0.13% -6.46% -7.10% -2.19% 0.00% 0.28% -7.04% 0.21% 0.04% -6.51% -9.67% -62.96% -1.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,12%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

14,122 69,668 600 2,666 2,291 387 229 113 199 550 80 3,389 2,305 709 413 325 1,200 724 51 686 117 629 2,781 36 71 668 1,769 100 350 527 12 620 6,426 161 74 33 86 200 244 225 394 535 20 100 209 4 93 21 11 287 33 42 7 445 206 223 183 50 70 25 80 15 13 128 365 200 1 162 8 153 3 58 1 7 10 90 20 41 44 9 250 50

4,023,110.47 951,040.46 810,000.00 691,963.03 629,040.22 622,973.70 449,304.79 429,560.72 410,719.69 404,719.02 342,165.46 333,069.42 287,418.34 229,393.15 226,318.46 205,756.34 188,763.08 165,656.20 160,650.00 146,829.15 133,856.44 114,092.80 111,653.45 108,360.00 98,719.77 97,901.00 91,931.41 91,500.00 90,130.85 78,962.68 74,880.79 69,478.08 62,281.05 59,579.66 57,975.09 39,950.39 36,220.92 35,600.00 33,081.19 32,937.83 31,376.39 29,425.00 27,093.21 26,000.00 25,080.00 24,400.00 24,190.23 24,086.92 23,730.99 23,668.90 22,419.03 21,084.00 16,450.00 16,098.67 14,106.45 13,380.00 11,895.00 11,050.00 10,846.50 10,000.00 9,596.80 9,555.00 8,203.00 8,000.42 7,314.60 7,097.00 6,170.16 5,346.00 4,960.48 4,615.44 4,147.18 3,777.88 3,670.00 3,010.07 2,898.00 2,161.80 2,027.40 1,970.05 1,826.00 1,260.09 1,250.00 889.90

23,330.04 102.75 636.36 593.18 1,865.63 2,131.97 306.85 38,000.10 239.25 1,028.50 497.08 817.28 520.75 1,745.51 1,410.81 368.30 418.91 1,346.38 2,339.96 4,791.44 69.72 425.31 129.71 376.25 305.43 240.59 392.03 361.20 16,492.46 497.83 1,386.85 102.92 26.99 123.04 2,602.42 233.03 582.40 113.18 95.38 90.80 123.40 116.77 835.04 118.77 74.13 1,876.35 43.31 33.07 654.91 34.43 13,008.99 227.10 35.29 266.78 270.82 130.95 87.05 807.43 13.00 84.25 24.59 124.48 734.68 689.17 40.14 117.45 53.99 34.83 1,860.18 157.47 255.20 48.90 367.94 590.67 1,354.81 8.80 102.61 302.51 34.98 28.79 1.80 5.87

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 13.52 1,115.16 217.00 242.21 1,181.00 1,106.00 1,625.00 2,000.00 705.00 612.00 54.00 80.21 240.00 430.00 533.13 110.00 161.54 2,332.01 145.00 909.99 135.00 22.36 2,486.50 1,160.03 124.01 27.87 543.15 200.00 105.50 4,720.12 98.00 5.00 350.00 657.10 975.00 290.00 150.00 121.00 120.00 41.77 55.00 1,140.00 190.00 85.00 4,502.00 180.00 700.00 1,780.00 57.00 461.06 292.00 2,202.00 25.00 67.00 33.03 53.00 140.00 100.01 390.00 80.01 637.00 420.00 51.00 17.01 20.83 4,599.99 33.00 276.00 20.01 871.01 58.00 2,851.00 339.99 280.00 20.06 65.10 28.00 25.00 76.10 5.00 16.07

332.84 40.20 1,695.00 390.00 318.99 1,777.00 2,900.00 3,900.00 3,100.00 1,044.18 4,990.00 118.99 146.00 355.00 594.99 675.00 245.00 267.02 3,520.00 225.50 2,198.00 269.50 52.00 3,401.00 2,093.00 190.30 58.98 1,105.00 289.98 184.73 6,900.00 132.37 29.01 444.00 829.99 2,450.00 507.77 214.95 173.00 239.00 140.99 58.00 1,615.00 349.94 136.00 6,299.00 300.00 3,290.00 2,890.00 132.00 708.00 598.00 3,130.00 36.50 127.30 75.31 75.00 259.65 251.00 400.00 152.01 637.00 631.00 76.00 28.99 46.99 6,290.00 70.00 620.06 64.98 1,649.98 109.97 4,400.00 497.02 395.00 34.00 111.00 52.00 65.00 163.85 5.00 39.95

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,40 170,00 83,00 37,60 9,62 241,50 5,18 13,00 65,20 11,72 17,00 0,71 14,22 7,50 10,04

60,90 178,95 84,90 40,00 9,67 242,80 5,25 14,01 65,90 11,89 17,30 0,72 14,60 7,55 10,09

60,75 172,00 84,00 40,00 9,65 241,50 5,22 14,01 65,90 11,75 17,30 0,72 14,48 7,50 10,09

60,73 173,20 83,58 38,66 9,66 241,52 5,19 13,79 65,76 11,76 17,11 0,72 14,47 7,53 10,07

1,00 37,00 0,95 0,15 36,80 1,69 0,20 1,45 36,61

1,00 37,00 0,96 0,15 37,00 1,71 0,20 1,45 36,62

1,00 37,00 0,95 0,15 36,80 1,71 0,20 1,45 36,61

1,00 0,37 0,95 0,15 0,37 1,71 0,20 1,45 0,37

35,00 90,02 97,00 21,75 33,20 7,65 5,80 10,03 80,00 13,99 14,35 25,00

35,00 90,02 97,00 21,90 33,25 7,80 6,00 12,00 80,30 14,00 14,51 26,98

35,00 90,02 97,00 21,84 33,20 7,65 5,97 12,00 80,01 14,00 14,35 26,98

35,00 90,02 97,00 21,85 33,25 7,69 5,97 11,31 80,10 14,00 14,37 26,48

8.560,00 476,00 4.100,00 8.640,00 6.800,00 78,10 93,30 82,02 87,80 503,00 73,73 8.900,00 2.150,00 2.850,00 1.010,00

10.100,00 506,00 4.300,00 8.640,00 6.800,00 79,00 94,75 83,30 89,00 512,00 76,00 8.905,00 2.166,00 2.850,00 1.030,00

8.567,00 499,00 4.222,00 8.640,00 6.800,00 78,23 93,42 82,83 87,89 510,00 74,02 8.905,00 2.163,00 2.850,00 1.016,00

8.566,60 498,64 4.222,28 8.640,00 6.800,00 78,23 93,42 82,83 87,89 509,63 74,02 8.904,99 2.158,79 2.850,00 1.016,23

3.900,00 3.690,00 4.460,00 590,00 88,10 547,00 3.590,00 27.000,00 3.400,00 2.300,00 204,00

3.950,00 3.710,00 4.501,00 603,00 88,50 550,00 3.699,00 27.001,00 3.451,00 2.300,00 206,00

3.926,43 3.700,10 4.499,73 598,26 88,14 547,07 3.641,29 27.000,69 3.418,85 2.300,00 204,27

3.926,43 3.700,10 4.499,73 598,26 54,24 547,07 3.641,29 27.000,69 3.418,85 2.300,00 204,27

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR TLSG KDHR INDGL PETG KDIR PILR SAVA GRVG ZVTG NF1N LKPG POSR KBMR

KRKA MERCATOR TELEKOM SLOVENIJE KD GROUP INFOND GLOBAL PETROL KD ID PIVOVARNA LASKO SAVA GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S LUKA KOPER POZAVAROVALNICA SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR

INTAL AD MILI I - public offering of shares REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA TRAST d.d.

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA DUVAN AD BIJELJINA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C BH TELECOM D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ

Alfa plam a.d. Vranje NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Pekabeta a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Energoprojekt Entel a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ZK PELAGONIJA BITOLA Stil a.d. Kraljevo

511.444,81 127.652,30 116.426,60 28.183,79 23.497,32 21.737,60 19.848,80 12.603,14 11.836,20 9.383,01 8.470,34 7.798,47 5.500,57 3.766,00 3.111,72

0,00 % 330000 0,00 % 76366 -0,11 % 29024 -16,67 % 62936 1,29 % 23773 1,79 % 5000 0,00 % 42546 -3,33 % 5160 -1,05 % 16580

330.000,00 28.255,42 27.629,98 9.440,40 8.766,61 8.544,84 8.509,20 7.482,00 6.070,94

2,94 % 0,01 % 0,00 % 0,18 % -0,15 % -4,14 % 2,93 % 20,00 % -0,26 % 0,00 % -1,37 % 7,92 %

49000 10000 7580 3368 1688 4844 5448 2779 234 700 594 200

1.715.000,00 900.200,00 735.260,00 73.583,74 56.124,25 37.258,35 32.531,74 31.436,00 18.743,02 9.797,00 8.538,52 5.295,70

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TPLF ALK GRNT RMDEN09 TEL TNB MPT SBT ZPKO STIL

8421 737 1393 729 2432 90 3821 914 180 798 495 10861 380 500 309

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA ALFA NIIS AIKB PKBT JESV A2015 A2012 A2014 A2013 AERO A2016 AGBN IMLK EPEN ENHL

-0,25 % 0,61 % -0,59 % 2,56 % -0,31 % -1,43 % 0,68 % 7,77 % -0,15 % -1,14 % -0,80 % 0,00 % -1,50 % -0,66 % -1,51 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FFBIHK1D FBIHKD FBIHKC BHTSR JPESR SOSOR BIGFRK3 HTKMR FDSSR ENPSR BSNLR TCMKR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA INTL-PA1 RSRS-O-C NOVB-R-E TRST-R-A RSRS-O-D TLKM-R-A DUVN-R-A TRZN-R-A RSRS-O-B

+

Oznaka

Ponedjeljak 14/3/2011

-7,89 % 41148 352.498.605,00 -0,99 % 149425 74.508.803,00 2,40 % 3142 13.266.415,00 20,00 % 1025 8.856.000,00 0,00 % 1069 7.269.200,00 -0,29 % 86601 6.774.492,00 0,12 % 70359 6.572.641,36 1,53 % 78585 6.508.921,50 1,48 % 70548 6.200.597,28 -0,78 % 11100 5.656.869,00 0,01 % 60130 4.450.796,79 -0,88 % 401 3.570.900,00 -0,51 % 1456 3.143.205,00 9,62 % 610 1.738.500,00 0,00 % 1621 1.647.312,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,51 % -2,63 % 0,13 % -1,62 % -0,10 % -0,03 % -6,99 % -2,88 % -1,27 % 0,00 % -2,59 %

3165 12.427.140,00 478 1.768.650,00 381 1.714.396,00 1562 934.475,00 9931 538.645,19 918 502.206,00 130 473.368,00 16 432.011,00 95 324.791,00 110 253.000,00 1110 226.740,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

AIK banka Niš +2,4% Tel. Srpske Banja Luka +1,79% Komerc. banka Skopje +0,5% BH Telecom +0,18% Alkaloid +0,13%

Pivovarna Laško

Tržnica Banja Luka Gorenje Nis Telekom Slovenije Krka

+

Powered by

business.hr

-3,33% -1,14% -0,99% -0,59% -0,25%

Bosnalijek

+7,77 -1,37 Porast cijene gotovo osam posto zabilježila je u petak na Ljubljanskoj burzi dionica Pivovarne Laško, ija je posljednja zabilježena cijena premašila 14 eura. Rasla je i dionica Mercatora, za koji je Agrokor Pivovarni Laško navodno ponudio 206 eura po dionici, a prometom od 127.652 eura ta se dionica pozicionirala na drugo mjesto na popisu najlikvidnijih. Unato tome, slovenski indeks SBITOP pao je u petak 0,52 posto zaklju ivši tjedan na 824,52 eura.

Osim što je dionici sarajevskog farmaceuta u petak pala cijena, promet tom dionicom iznosio je samo 8500 konvertibilnih maraka.

Ukupno su 594 dionice promijenile vlasnika, a posljednja zabilježena cijena iznosila je 14,35 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila najniža cijena zabilježena tijekom dana.

Najviša cijena po kojoj se tom dionicom u petak trgovalo iznosila je 14,51 konvertibilne marke. Sarajevski indeks SASX-10 rastao je u petak 1,48 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,52% BIRS +0,31% 824,52 1.046,56 Belex15 -0,16% FIRS -0,02% 773,88 1.887,40 Belexline +0,04% MBI10 -0,92% 1.453,29 2.668,77 SASX10 MONEX20 +1,48% 13,395.86 -0,07% 1.112,55 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,33% Stanje petak 11. ožujka 2011.

1.097,42 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,89% -0,48% 2.741,39 BUX -0,93% 22.107,57 +0,28% ATX -1,04% -0,29% 2.790,22 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,68% petak 11. ožujka 2011.

FTSE100 5.820,82

DAX 6.975,82

CAC40

3.935,59

MICEX 1,719.94

AMERI»KI INDEKSI -1,88% S&P500 -1,89% 11.984,61 1.295,11 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,84% etvrtak 10. ožujka 2011.

2.701,02 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

R

edovni dioni ki promet na Zagreba koj burzi iznosio je 73,485 milijuna kuna, što je pad 26,56 posto u odnosu na tjedan prije. Indeks Crobex porastao je za 0,49 posto i posljednja mu je vrijednost bila 2.252,45 bodova, a Crobex 10 tjedan je završio na 1.244,76 bodova, što je porast od 0,73 posto.

Od 93 fonda 46 ih je prošli tjedan zabilježio rast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se od -7 posto do +2,60 posto, a 14 fondova ostvarilo je rast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond prošlog je tjedna bio je Alternative A1 kojemu je vrijednost porasla za 2,60 posto, a slijedi ga MP Mena HR s porastom od 2,55 posto.

Najve i pad me u dioni kim fondovima prošlog je tjedna zabilježio NFD Aureus US Algorithm kojemu je vrijednost smanjena za 7 posto, a slijedi ga KD Energija s padom od 5,10 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je Erste Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti od 1,68 posto, a slijedi ga HPB Global s porastom od 0,69 posto. Najve i pad od mješovitih fondova zabilježio je ST Aggressive kojem je vrijednost smanjena za 2,45 posto, a iza njega je NFD Aureus Emerging Markets Balanced s padom od 1,75 posto. Najve i dobitnik od obvezni kih fondova je HPB Obvezni ki (+0,41 posto), a slijedi ga Erste Bond (+0,35 posto), dok su najve i pad u ovoj grupi zabilježili OTP euro obvezni ki (0,71 posto) i Raiffeisen Bonds (-0,14 posto). Nov ani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Certus Cash s rastom od 0,11 posto. Od po etka godine najuspješniji dioni ki fond je Erste Total East kojemu je vrijednost u 2011. godini porasla za 9,72 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn

kn

kn kn kn

kn

117,7088 89,4800 78,2098 45,0355 94,9300 77,7000 110,8277 66,9300 90,5288 443,5090 90,9674 49,8791 14,4858 76,3601 35,6800 11,0084 93,5055 63,1149 81,7015 163,2205 49,9582 107,4700 73,7465 105,6400 317,8519 44,3771 12,9714 133,4000 114,3707 95,5617

0,92 0,73 0,55 0,55 0,53 0,52 0,43 0,39 0,36 0,24 0,17 0,11 0,09 0,00 0,00 -0,03 -0,38 -0,49 -0,61 -0,74 -0,75 -0,91 -0,91 -0,92 -0,92 -0,94 -1,00 -1,01 -1,03 -1,05

-5,58 10,69 7,88 18,97 12,20 13,08 23,42 8,78 10,06 -9,91 10,51 4,36 10,50 6,04 14,07 -1,66 6,89 3,97 -4,59 -3,14 0,87 2,51 3,75 0,59 -2,55 -4,96 0,30 -0,48 2,40 -2,82

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,35 2,81 3,89 3,20 5,41 2,50 1,14 5,89 5,51 3,01 5,43 4,53 11,84 6,78 3,44 2,02 2,87 4,11 3,18 6,37 3,06 7,44 3,63 6,85 2,79 10,38 8,08 8,37 1,64 5,28

10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011

DIONI KI FONDOVI NFD Aureus New Europe A1 Capital Two OTP indeksni Erste Adriatic Equity Raiffeisen HR dionice VB CROBEX10 Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond MP-Mena HR HPB Dioni ki HPB Dynamic KD Victoria FIMA Equity Erste Total East AC G Dynamic EM OTP meridian 20 Prospectus JIE Platinum Blue Chip Ilirika JIE C-Zenit Raiffeisen World HPB Titan ZB euroaktiv MP-Global HR ST Global Equity KD Prvi izbor ZB trend OTP Europa Plus NFD Aureus Global Developed

-3,13 10,50 11,92 18,22 10,28 12,04 22,06 9,15 14,80 -2,51 7,18 -0,82 4,92 -2,48 16,37 0,78 11,90 10,33 0,35 1,71 7,15 5,63 6,17 2,46 9,04 -8,17 5,80 2,67 2,62 2,62

-4,01 3,90 7,58 7,87 0,76 5,01 9,93 -0,27 5,65 10,40 0,15 -1,91 -7,65 -11,13 7,34 2,70 4,25 -2,89 -2,29 -3,74 -14,66 7,70 7,34 2,39 11,75 -14,22 6,35 4,49 8,83 -0,85

7,19 -3,88 -6,10 -21,98 -0,96 -9,62 9,44 -6,59 -1,79 3,49 -1,73 -14,22 3,18 -3,90 -25,88 4,88 -2,31 -10,59 -6,15 7,99 -20,31 0,97 -8,04 0,80 -7,91 -7,53 3,27 3,50 8,54 -0,86

-3,85 6,89 2,79 7,19 5,78 5,04 7,84 7,04 6,57 -9,28 8,72 2,27 3,47 0,63 9,72 -2,30 4,27 1,54 -3,72 -4,84 -0,25 2,24 1,22 1,51 -0,88 -4,58 -0,19 -1,76 1,87 -2,08

9,890 12,001 7,255 150,342 230,128 17,127 9,224 203,331 379,477 6,196 20,297 20,512 69,822 18,721 52,960 14,708 20,648 26,674 8,378 94,199 6,020 41,360 10,365 237,607 5,937 13,317 5,819 189,907 10,208 58,168

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI Erste Balanced ICF Balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced HPB Global Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM Agram Trust OTP uravnoteženi ST Balanced Ilirika JIE Balanced KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium HI-balanced ZB global ST Aggressive

kn kn

kn kn

kn kn kn

kn kn kn

kn

126,7700 117,3874 110,7645 157,9700 102,3545 116,9372 110,0300 11,1002 71,1309 115,6271 171,2471 147,0539 8,3899 80,5782 5,6135 10,1156 148,9100 66,0605

0,80 0,38 0,17 0,17 0,14 0,10 -0,01 -0,03 -0,19 -0,22 -0,28 -0,41 -0,42 -0,46 -0,54 -0,67 -0,83 -1,11

9,19 5,56 8,93 2,60 5,99 4,03 1,89 -0,75 5,41 9,94 0,67 -1,41 2,62 -5,54 1,21 0,96 1,90 1,90

8,02 0,73 11,58 3,11 -0,01 6,11 2,50 1,39 4,12 4,68 -3,80 2,51 2,82 -2,42 4,65 3,07 3,32 2,03

5,65 -9,92 7,30 2,35 -3,09 8,75 9,10 3,40 0,06 1,02 -9,12 0,42 1,40 -1,40 -7,16 1,73 5,84 -3,75

0,26 2,14 5,70 5,50 0,43 8,93 9,97 5,30 -0,68 2,81 6,81 7,81 -3,35 -4,54 -13,12 0,13 4,20 -7,30

3,77 3,79 6,05 1,78 4,63 1,53 1,53 -1,30 1,72 7,46 0,30 -3,07 0,20 -5,05 0,37 -1,35 0,89 1,27

106,821 12,293 304,105 315,386 93,134 7,862 202,811 14,801 14,254 40,677 11,785 42,352 7,074 14,469 12,905 70,535 711,728 2,765

10,14 8,86 9,49 8,53 5,43 1,83 1,01 2,02 2,67 5,24 8,17 5,13 5,15 4,65 4,10 9,04 9,69 5,47

10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011

kn

131,5500 126,6788 11,4848 130,6143 163,9888 159,3600 176,2100 127,8943

0,10 0,09 0,08 0,07 0,03 0,01 -0,01 -0,05

0,93 1,76 0,82 0,90 1,34 0,35 1,13 0,20

1,11 1,16 1,43 1,09 3,11 -0,57 1,33 0,84

6,05 4,33 4,39 4,28 8,14 2,72 5,87 2,83

4,40 4,45 1,54 4,51 8,07 4,93 6,66 4,81

0,94 1,72 1,01 0,81 1,26 0,16 1,01 0,80

285,000 20,025 7,403 133,907 62,684 203,654 506,141 16,828

7,77 5,43 9,04 8,00 6,37 9,69 8,79 5,24

10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011

kn kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn

$

100,2080 102,5954 123,2656 133,0347 163,5675 126,4660 145,9000 139,3000 139,4452 136,0126 132,9648 117,8553 11,3892 10,7414 109,0410 140,4054 125,0066

0,04 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

N/A 0,11 0,80 0,50 0,63 0,54 0,84 0,61 0,71 0,61 0,70 0,77 0,65 0,68 0,58 0,41 0,35

N/A 0,85 1,35 1,06 1,23 1,11 1,73 1,44 1,36 1,45 1,45 1,60 1,32 1,46 1,37 0,90 0,64

N/A 1,70 2,67 2,47 2,21 3,09 3,49 3,33 2,58 3,06 3,16 3,27 3,10 3,15 3,02 2,16 1,88

N/A 1,60 4,09 6,25 4,74 4,33 4,81 4,36 4,56 4,37 5,38 5,03 5,45 4,13 4,84 3,24 3,85

0,21 0,04 0,66 0,37 0,48 0,42 0,64 0,45 0,57 0,44 0,53 0,59 0,50 0,51 0,45 0,32 0,30

5,000 7,225 135,795 1065,284 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 253,105 182,905 135,423 50,413 175,352 143,867 40,864

0,12 1,61 5,21 11,95 10,63 8,63 8,04 7,77 7,46 7,19 5,43 3,35 2,45 1,77 1,83 10,63 5,91

10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011 10.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI Erste Bond HPB Obvezni ki HI-conservative PBZ Bond fond Capital One ZB bond Raiffeisen Bonds OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Certus Cash Platinum Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash ZB europlus PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 14/3/2011

MERRILL LYNCH

Šanse za krah S&P 500 indeksa su 25% Analiti ari Merrill Lyncha pozabavili su se analizom dvaju suprotnih trendova koji se ove godine bilježe na ameri kom financijskom tržištu, a to su rast S&P 500 indeksa u tre oj godini mandata ameri kih predsjednika te pad indeksa u godinama koje završavaju brojem jedan, poput 1931., 1951. i tako dalje. U Merrill Lynchu tako objašnjava-

ju da je još od 1030. godine prosje an prinos S&P 500 indeksa u godinama koje završavaju na jedan bio negativan, minus 1,4 posto. Godine koje završavaju jedinicom u 50 posto slu ajeva bile su negativne, osim kad je godina koja završava brojem jedan bila i tre a godina mandata ameri kog predsjednika. Od 1931. samo je jedna takva godina završila minusom. Prema izra unima analiti ara Merrill Lyncha, trendovi ukazuju na 25 posto šanse za još jedan krah tržišta i 75 posto šanse za osjetan rast S&P 500 indeksa. B.hr

SRBIJA

Inflacija iznad ciljane granice

Inflacija je u Srbiji u velja i dosegnula 12,6 posto, što je iznad gornje granice cilja Narodne banke Srbije, koji za velja u iznosi 5,8 posto uz raspon pada ili rasta od 1,9 posto, objavila je u petak srpska središnja banka.

Prema projekciji NBS-a, inflacija e vrh dosti i u drugom tromjese ju ove godine, a nakon toga se o ekuje njezino usporavanje i pribli-

žavanje gornjoj granici dopuštenog odstupanja od cilja.

U središnjoj banci podsje aju da ciljana inflacija za kraj 2011. iznosi 4,5 posto uz raspon rasta ili pada od 1,5 posto, a za kraj 2012. godine je etiri posto uz odstupanja od 1,5 posto.

Najve i rast cijena u velja i zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pi a, zatim u zdravstvu, transportu i hotelima te restoranima, a zabilježen je pad cijena odje e i obu e. B.hr

Kombinacija nestabilnosti natjerala ulaga e na post POTRES I KRIZA EUROZONE Krajem prošlog tjedna globalne burze uzdrmao je potres u Japanu, ali i rezanje kreditnog rejtinga Španjolske, što je ulaga ima bio znak za uzbunu Prošlog su tjedna dioni ki indeksi Zagreba ke burze oja ali oko 0,5 posto uz izrazito slab promet. Naime, na dionice je na tjednoj razini potrošeno samo 73 milijuna kuna, pri emu je promet ve i od deset milijuna kuna zabilježen jedino dionicom Hrvatskog Telekoma. Crobex je porastao 0,49 posto, na 2252,45 bodova, dok je Crobex 10 sko io 0,73 posto, na 1244,76 bodova.

U tjednu obilježenom politi kom i gospodarskom nestabilnoš u i neizvjesnoš u

jedan od zna ajnijih doga aja bila je revizija blue chip indeksa Crobex 10. Iz njegova sastava izletjela je dionica IGH, dok je u nj uvrštena Atlantic grupa. U sastavu indeksa umjesto dionice Ingre trebala se na i Zagreba ka banka, no kako je UniCredit vlasnik više od 75 posto dionica Zabe, uvrštenje u indeks nije bilo mogu e.

Potres uzdrmao burze

Osim toga, krajem prošlog tjedna svjetske burze je uz-

drmao i potres u Japanu. "Na svjetskim tržištima traje razdoblje ve ih volatilnosti zbog izvanredne situacije na Bliskom istoku i u Japanu, a i europska dužni ka kriza ponovno je isplivala na površinu nakon snižavanja kreditnog rejtinga Španjolskoj.

Previše nervoze

Mnogo je nervoze na tržištima, a vidljiv je i odljev ulaganja prema sigurnijim uto ištima za kapital, ponajprije u zlato i srebro", napomenuo je za Hinu Dalibor Balga , analiti ar Odjela ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci. Na novi povijesni maksimum prošlog se tjedna popela i dionica Ine. Inom je ostvaren promet od sedam milijuna kuna, pri emu je dionica sko ila tri posto, na 3800,01 kunu. Šibenska Jadranska banka posljednjeg je rad-

IVO ŠINKO, predsjednik Uprave Jadranske banke, ija je dionica u petak pala više od 11 posto BARANI /CROPIX

nog dana protekloga tjedna doživjela prili no velik pad.

Minusom od 11,28 posto dionica Jadranske banke pala je na okruglih 2000 kuna.

Posrijedi je najniža razina te dionice u posljednje dvije godine, a na 2000 kuna Jadranska banka bila je do sada samo tri puta, s time da nikada nije pala ispod te cijene. Ukupan promet u petak je iznosio 410.719 kuna.

REGIJA

Mercator porastao na 172 eura Prošli je tjedan u regiji obilježilo istjecanje roka za preuzimanje 23,3 posto dionica najve eg slovenskog trgova kog lanca Mercatora koje prodaje Pivovarna Laško, na iju su adresu pristigle tri ponude - Agrokora, Mid Europe i

Warburg Pincusa.

Dionica Mercatora nastavila je rasti i posljednjeg dana u tjednu, kada su slovenski mediji prenijeli informaciju da je Agrokor po dionici ponudio 206 eura.

Posljednja zabilježena cijena te dionice tako je iznosi-

la 172 eura, a s prometom od 127.652 eura zauzela je drugo mjesto na popisu najtrgovanijih. Krka je tradicionalno bila najtrgovanija s prometom ve im od pola milijuna eura, ali cijena te dionice je ostala ispod 61 eura. Nakon što je u etvrtak rastao, slo-

venski indeks SBITOP tjedan je zaklju io padom od 0,52 posto.

Tjedni rast od 2,09 posto zabilježio je banjalu ki indeks BIRS, a najtrgovanija je u petak bila dionica Nove banke s prometom od 27.629 konvertibilnih maraka. B. St.

U petak se ponovno probudio interes za dionicu Kaštelanskih staklenika. Rast cijene od 8,05 posto bio je dovoljan da dionicu pogura na 4376 kuna. Rije je o poduze u u ve inski državnom vlasništvu koji je razbuktao maštu ulaga a nakon što je objavljeno da su za njegovu kupnju zainteresirani Luka Raji i Ivica Todori .

Nikola Su ec

BROJKE

1,64 1,25

posto rastao je beogradski indeks BELEX 15

posto rastao je makedonski indeks MBI 10

ARHIVA BUSINESS.HR

Google korisnicima omogu io da sami blokiraju stranice koje im se ne svi aju Najpoznatija internetska tražilica Google nedavno je u pokušaju da cenzurira eksplicitne stranice prilikom pretraživanja unijala algoritamske preinake kojima je u inila da slabije budu rangirani "korisnici manje vrijednosti, kopirani sadržaj s drugih web-stranica ili stranica koje nisu previše korisne". Time su neke kompa-

nije izgubile vode e pozicije na toj tražilici, zbog ega su izgubile milijune u samo mjesec dana budu i da im je to bila jedina reklama.

Nakon što je sam na taj na in zabranio izlistavanje nekih sadržaja, Google je nedavno uveo i mogu nost da korisnik sam ru no blokira stranice koje više ne GUBITNICI DANA (ZSE) Slavonija modna konf.

-62,96% Puljanka -38,32% Žitnjak -9,67% Tankerska plovidba -7,42% Badel 1862 -7,1%

DOBITNICI DANA (ZSE) Fima proprius +17,81% Elektrometal +14,78% Liburnia Riviera hoteli +5,56% Transadria +5,5% Finvest Corp +5,5% 20 Raste

22 Nema promjene

48 Pada

želi vidjeti u svojim rezultatima, bilo da je rije o uvredljivim stranicama, pornografiji ili jednostavno stranicama koje se korisniku ne svi aju. Google je za to aplicirao opciju "Block all imestranice.com results" i jednim klikom na tu opciju korisnik e se riješiti stranice za koju više ne želi da je Google izlistava na njeINDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,342,09 159,55

Prom.

0,86% 0,13%

Sirova nafta 102,70 Prirodni plin 3,83 Zlato 1.411,50 Srebro 35,25 Goveda 117,92 Kava 321,41

2,21% 1,86% 1,20% 2,12% 4,59% 3,86%

govu osobnom ra unalu.

Opcija blokiranja odre ene stranice prikazivat e se svima, no blokirat e mo i samo oni koji su ulogirani na Google, odnosno imaju aktiviran ra un. Iz Googlea kažu kako je ta opcija još jedan od pokušaja kompanije da "personalizira" ra une svojih korisnika. B.hr

www.business.hr

CRNA PRORO»ANSTVA

UKRATKO...

ARHIVA BUSINESS.HR

Bivši analitičar Goldman Sachsa predviđa veliki rat krajem 2012.

Bivši analiti ar Goldman Sachsa Charles Nenner zna kako uplašiti ulaga e: u intervjuu za Fox Business predvidio je da e do kraja 2012. godine izbiti veliki rat. Osim toga, svojim klijentima savjetuje da napuste tržište jer e Dow Jones indeks tresnuti na - 5000 bodova.

Klijente je ipak umirio injenicom da Dow ne e tresnuti odmah - trebat e mu nekoliko mjeseci. Odgovaraju i na pitanje što e izazvati toliki pad Dow Jonesa, Nenner, koji je ujedno osniva istraživa kog centra Charles Nenner, odgo-

Kosteli i službeno najbolji Ivica Kosteli osvojio je 21. mjesto u spustu u norveškom Kvitfjellu, što je bilo dovoljno da i matemati ki osigura veliki Kristalni globus, jer se njegovi konkurenti Didier Cuche, Sylvan Zurbriggen i Aksel Lund Svindal nisu probili na pobjedni ko postolje.

vorio je kako se u sklopu svog istraživanja bavi i ratnim i mirovnim ciklusima te kako njegova predvi anja kažu da e se svijet krajem 2012. ili po etkom 2013. suo iti s velikim ratom. Objasnio je kako e to biti okida golemom padu indeksa.

Dok su neki Nennera nakon emitiranog intervjua proglasili potpunim idiotom, drugi nisu tako lako odbacili njegove teorije pa kažu kako neka istraživanja doista pokazuju kako su cijene robe, odnosno njezini usponi i padovi, uglavnom vežu uz cikli ka doga anja, pa tako i uz rat i mir. B.hr

Pokojni papa dobiva profil na Facebooku Vatikan e sljede i tjedan na Facebooku otvoriti profil pokojnog pape Ivana Pavla II., mjesec i pol uo i njegove beatifikacije, priop eno je iz Vatikana.

Stranica e sadržavati najvažnije doga aje iz njegova 27-godišnjeg papinstva.

MARIHUANA DRAŽA OD FONDA

Da upravljanje fondom teškim 100 milijuna dolara za Morgan Stanley i nije idealna karijera kakve bi se svi voljeli do epati, pokazao je fondovski menadžer Derek Peterson, koji je odijelo i ured u staklenom neboderu rado zamijenio za karijeru proizvo a a autoprikolica za uzgoj marihuane.

Peterson je do ideje o prikolici za marihuanu došao još dok je radio za investicijskog bankarskog diva Morgan Stanley,

no realizirao ju je tek kada je Kalifornija legalizirala marihuanu za medicinske potrebe, piše Bloomberg.

Na prikolicama Peterson zara uje od 30.000 do 80.000 dolara, a u prvoj godini poslovanja GrowOp ostvario je prihod od 800.000 dolara. U sije nju je prihod bio 250.000 dolara i pove ava se bez ikakve reklame. U 2012., nakon objave kataloga, o ekuje se prihod od 8 milijuna dolara. D. B.

ARHIVA BUSINESS.HR

Legalizacija marihuane donijela milijunski posao

PETERSON našao zlatni rudnik

Ho e li se nastaviti trend slabog prometa dionicama na doma oj burzi, doznajte na...

Gibson izbjegao zatvor Australsko-ameri ki glumac i redatelj Mel Gibson nagodio se sa sudom i izbjegao zatvorsku kaznu te mu je odre ena trogodišnja uvjetna kazna zbog nasilja u braku, uz jednogodišnje poha anje programa svladavanja bijesa.

www.business.hr