Business.hr broj 847

TURIZAM 2010. 2

NOVI REKORDI 23

Inina dionica skočila na 4000 kuna

Rastao broj gostiju, ali ne i turistički prihod "Prošlu godinu svi su shvaćali kao kriznu. Tako se pripremao i menadžment, išao je loviti zauzetost na račun cijena", kaže Miroslav Dragičević iz Horvath Consultinga

utorak 15/3/2011

broj 847 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Agrokor spašava imidž Kosorici radom iz krize 6-7 Predstavnici koncerna Ivice Todorića jedini su bili konkretni na sastanku Vlade i poduzetnika te je najavljeno da će uskoro precizirati na kojim sve poslovima i radnim mjestima nude tromjesečno privremeno zapošljavanje Hrvatska ovisna O SKUPOM inozemnom ZADUŽIVANJU

Nove obveznice u SAD-u koštat će nas između 6,5 i 7 posto kamate

Slab oporavak hrvatskoga gospodarstva i nemogućnost smanjivanja proračunskih rupa u predizbornoj godini ponovno 4 nas guraju u ruke inozemnih kreditora gladnih velike kamate i visokih prinosa na naš dug

info&stav 2-3

Hrvati prodaju namrgo eni

Ne e biti otkaza u Liburniji

Šezdesetdevet posto hrvatskih prodava a pozdravlja kupce, što je manje od svjetskog prosjeka i manje u odnosu na prethodnu godinu (74 posto), pokazali su rezultati svjetskog istraživanja Smiling report. Naši su se djelatnici kupcima osmjehivali u istoj mjeri kao i djelatnici u ostatku svijeta - 75 posto, što je porast u odnosu na prošlogodišnjih 59 posto....

Eventualni višak radnika, koji bi mogao nastati zbog reorganizacije u Liburnia Riviera Hotelima (LRH), rješavat e se isklju ivo na dobrovoljnoj bazi i prirodnim odljevom. Otkaza ne e biti osim u slu aju kada radnik dobrovoljno to odlu i. Ina e, u LRH stalno je zaposleno 676 radnika.

business.hr Utorak 15/3/2011

Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

TURIZAM 2010.: RASTAO BROJ TURISTA, NE I PRIHOD

I Hrvatska žrtva globalnoga sindroma teškog 15-20 mlrd. d Unato dobrim fizi kim pokazateljima, prihodi od turizma nisu rasli u središnjem dijelu turisti ke sezone: u odnosu na tre e tromjese je prošle godine prihodi od turizma bili su manji 1,2 posto, a pad je zabilježen i kumulativno u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2009., objavili su RBA analiti ari, prema ijim e prognozama kona ni podaci potrošnje za cijelu godinu teško premašiti one iz 2009.

Manje doma ih

U analizi se isti e kako je prošla godina bila obilježena razmjerno snažnim rastom fizi kih pokazatelja u turizmu, koji ipak nisu donijeli o ekivani godišnji rast prihoda u središnjem dijelu turisti ke

sezone, te suprotnim trendovima kod doma ih i stranih turista.

"Prošlu godinu svi su shva ali kao kriznu. Hotelski menadžment tako se i pripremao, dakle išao je loviti zauzetost na ra un cijena", komentira za Business.hr Miroslav Dragi evi iz Horvath Consultinga, dodaju i kako je rije o globalnom sindromu koji je svijet koštao 15-20 milijardi dolara. Prema podacim Državnog zadova za statistiku, u Hrvatskoj je lani bilo 10,6 milijuna turista koji su ostvarili 56,4 milijuna no enja, a rastu i dolazaka i no enja pridonijeli su isklju ivo strani tursiti, koji su inili 90 posto ukupnih no enja i iji je rast dolazaka iznosio 4,8 posto. Kako se u analizi na-

SNIMIO HRVOJE KNEZ

www.business.hr

››

Prošlu godinu svi su shva ali kao kriznu. Tako se pripremao i menadžment, išao je loviti zauzetost na ra un cijena MIROSLAV DRAGI»EVI , Horvath Consulting

NA PUTU PREMA DOLJE, 21. MJESEC ZAREDOM

Građevinski radovi lani pali 15,9% Pad gra evinskih aktivnosti nastavljen je i u prosincu prošle godine. U odnosu na prosinac 2009. gra evinski su radovi manji 11,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o fizi kom obujmu gra evinskih radova, prema kojima su ukupno gra evinski radovi u prošloj godini bili 15,9 posto manji nego u 2009. godini.

Prosinac je bio 21. mjesec zaredom u kojem fizi ki obujam gra evinskih radova mjeren odra enim satima radnika na gradilištima bilježi pad na godišnjoj razini.

Fizi ki obujam gra evinskih radova bilježi pad od po etka 2009. godine, a u posljednje dvije godine jedini mjesec u kojem nije bio zabilježen pad bio je ožujak 2009.

Statisti ki podaci za 2010.

pokazuju da je pad gra evinskih radova bio najizraženiji u velja i, kada je fizi ki obujam radova bio manji 21,4 posto u odnosu na velja u 2009., a najniža je stopa pada zabilježena u prosincu (11,3 posto). Kumulativni pad fizi kog obujma gra evinskih radova u 2009. u odnosu na 2008. iznosio je 6,5 posto, a u prošloj je godini znatno porastao, na 15,9 po-

sto, u odnosu na 2009. Prema vrstama gra evina, na zgradama je u 2010. odra eno 47,6 posto ukupnih sati rada, a na ostalim gra evinama 52,4 posto.

U razdoblju od sije nja do prosinca prošle godine na novim je gra evinama odra eno 59,5 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 40,5 posto. H

BISER DANA

BROJKA

››

Hrvatska narodna banka je banka koja radi u Hrvatskoj u interesu Hrvatske

9,7

milijardi dolara u gotovini izdvojit e holding Warrena Buffetta Berkshire Hathaway za preuzimanje kemijske tvrtke Lubrizol

JADRANKA KOSOR, premijerka, nakon sastanka s gospodarstvenicima na kojem se raspravljalo kako podrĹžati nove investicije i smanjiti nezaposlenost

UVODNIK

a Podobni i nepodobni d. dolara Odrediti prioritete

U prvom mjesecu ove godine ukupan broj turisti kih dolazaka porastao je 1,2%, pri emu je i dalje prisutan trend godiĹĄnjeg rasta dolazaka inozemnih turista uz pad dolazaka doma ih turista. U sije nju je Hrvatsku posjetilo ukupno 108,4 tisu e turista, od ega samo 49,5 tisu a stranih. U ovoj godini analiti ari RBA o ekuju rast no enja od oko 3% i rast prihoda od turizma od 4,4 posto. B. Star i

NA ZGRADAMA je u 2010. odra eno 47,6% ukupnih sati rada SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

H

rvatska od ju er ima podobne i nepodobne poduzetnike.

Podobni su ju er "imali ast" razgovarati s premijerkom Jadrankom Kosor i Vladinim gospodarskim timom, a nepodobni e eventualno dobiti takvu priliku, ako se i kad se poprave. Ministar gospodarstva uro Popija tvrdi da novi predsjednik HUP-a Ivan Ergovi nije pozvan na sastanak s Vladom zato ĹĄto nisu zvane institucije nego predstavnici pojedinih kompanija. Ergovi tako nije dobio priliku da nakon odrĹžanog sastanka joĹĄ jednom poru i kako se "ovdje puno pri a, a malo radi". Bez prilike je ostao i kao predsjednik HUP-a, ali i kao vlasnik Nexe grupe.

TUŽNO je bilo gledati bivťeg glavnog direktora HUP-a uru Popija a kako kao ministar gospodarstva "zabija noŞ u le a" elniku udruge iz koje se vinuo u Banske dvore.

JoĹĄ je tuĹžnije, me utim, bilo gledati kako Vlada posvaja i prisvaja Agrokorovu akciju "Radom protiv krize", kojoj se pridruĹžila i skupina drugih poduzetnika, i pritom je koristi za "diferenciranje" poduzetnika na podobne i ne-

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

SNIMIO HRVOJE KNEZ

glaĹĄava, doma e je stanovniĹĄtvo zbog pada kupovne mo i i nesigurnosti oko ostvarivanja budu ih dohodaka racionaliziralno potroĹĄnju, ĹĄto se odrazilo na pad dolazaka doma ih turista od 5,3 posto te pad no enja od 5,8 posto.

TUŽNO je bilo gledati bivťeg glavnog direktora HUP-a uru Popija a kako kao ministar gospodarstva 'zabija noŞ u le a' elniku udruge iz koje se vinuo u Banske dvore

››

Sanaderova vlada uspjeĹĄno je na sindikatima primijenila na elo divide et impera, a Kosori ina ga upravo nastoji provesti me u poduzetnicima. Za sada se ini da e i ona u tome biti uspjeĹĄna podobne. Sanaderova vlada uspjeĹĄno je na sindikatima primijenila na elo divide et impera, a Kosori ina ga upravo nastoji provesti me u poduzetnicima. Za sada se ini da e i ona u tome biti uspjeĹĄna.

Privremeno tromjese no zapoĹĄljavanje mladih nezaposlenih ljudi moĹžda je mogla biti zgodna akcija skupine poduzetnika predvo enih Agrokorom kojom bi pokuĹĄali poneĹĄto ublaĹžiti sve raĹĄireniju antipoduzetni ku klimu. No, nakon ĹĄto su odustali od toga da sami prezentira-

ju svoju akciju, istodobno pristaju i da to u ine pod Vladinim pokroviteljstvom, sami su sebi iz ruku izbili potencijalne adute.

UMJESTO da eventualno dobiju poneĹĄto aplauza, dodatno su pothranili dojam da su slizani s drĹžavom i da bez njezine pomo i ne mogu realizirati ni najbanalnije svoje projekte, a kamoli one koji dugoro no jam e i njihov i ukupni gospodarski razvoj i rast te novo trajno zapoĹĄljavanje. JoĹĄ ako se tromjese no privremeno zapoĹĄljavanje mladih nezaposlenih ljudi za-

hukta neposredno uo i parlamentarnih izbora, nema tih spin doktora koji e velik dio javnosti uvjeriti da "Radom protiv krize" nije bio predizborni igrokaz poduzetnika ovisnih ne samo o drĹžavi i njezinim odlukama, nego ponajprije o HDZ-ovoj vlasti.

Zato e omraza protiv HDZove vlasti koju prosvjednici ve tjednima ĹĄire ulicama i trgovima hrvatskih gradova gotovo sigurno zahvatiti i barem dio poduzetnika koji su pristali da Vlada bude pokrovitelj njihove akcije "Radom protiv krize".

tema 4-5

OVISNI O SKUPOM ZADUŽIVANJU Slab oporavak zemlje i nemog dini ponovno nas guraju u ruke inozemnih kreditora gladnih velikih pr

Martina Dalić, ministrica financija, pred teškim zadatkom: kako što jeftinije prodati milijardu i pol dolara obveznica, a izgledno je da deficit neće uspjeti zadržati u zadanim okvirima od 5,1 posto BDP-a

snimio žarko bašić

Nove ob koštat ć i sedam Projekcija kretanja i struktura javnog duga u razdoblju od 2010. do 2013. godine % BDP-a

Projekcija Projekcija Projekcija Projekcija 2010.

2011.

2012.

2013.

Ukupni manjak/višak

-4,7

-5,1

-3,4

-2,1

Javni dug

41,6

48,2

49,9

50,0

Inozemni

14,3

17,8

19,8

21,3

Domaći

27,3

30,4

30,1

28,7

Izvor: Ministarstvo financija

Novih milijardu i pol dolara inozemnog duga Vlada će potrošiti na tekuće troškove proračuna umjesto na otplatu starih obveza, što uz povećanje kratkoročnog duga iznad planova putem trezoraca upućuje na to da će deficit biti veći od ciljeva koje je sebi zacrtalo Ministarstvo financija

Ministarstvo financija objavilo je u ponedjeljak da je u cijelosti otplatilo iznos od 800.625.000 eura temeljem desetogodišnje dospjele euroobveznice izdane 2001. godine. Time je otplaćen cjelokupan iznos dospjele obveznice koji uključuje 750.000.000 eura glavnice i 50.625.000 kamata.

U Ministarstvu su objavili da je novac za premošćenje tog duga osiguran dijelom namjenskim uštedama ostvarenim tijekom 2010. godine, a dijelom kreditnim aranžmanima s domaćim i inozemnim bankama ugovorenim u veljači ove godine.

Za to je vrijeme ministrica financija Martina Dalić na proputovanju kroz SAD, gdje namjerava prodati obveznice vrijedne od jedne do 1,5 milijardi američkih dolara. Kako se neslužbeno doznaje, cijena obveznice ovisit će o roku njezina dospijeća pa se barata sa 6,5 posto, bude li u pitanju petogodišnja obveznica, a kamata za ob-

veznicu duže ročnosti mogla bi se popeti i do sedam posto. "Američki ulagači nešto su skloniji riziku, a činjenica je da stanje na tržištu prilično komplicira i prošlotjedno smanjivanje rejtinga Španjolske i Grčke", kaže Zdeslav Šantić, glavni makroekonomski analitičar Societe Generale Splitske banke.

Oprez ulagača

Tim bi se novcem trebali financirati proračunski rashodi, a time i sve veći proračunski deficit, za koji gotovo svi analitičari ne sumnjaju da će probiti zacrtani cilj od 5,1 posto BDP-a, unatoč tome što je upravo ministrica Dalić povećala cilj za 2011. kako bi osigurala veći manevarski prostor za djelovanje. Čini se da je toga svjesna i ministrica, koja bi se do kraja tjedna trebala vratiti kući s konačnim detaljima u vezi s prodajom dolarskih obveznica. Osim toga, država je prebacila i plan kratkoročnog duga pa se tako u posljednjih neko-

nemogućnost smanjivanja proračunskih rupa u predizbornoj gokih prinosa na hrvatski dug

business.hr Utorak 15/3/2011

obveznice u SAD-u će nas između 6,5 m posto kamate ni dug. Osim toga, ulagači odmah reagiraju na svako smanjenje rejtinga, kao što je bio slučaj sa Španjolskoj i Grčkom prošloga tjedna, pa postavljaju pitanja tko je sljedeći. A po njihovom rankingu temeljenom na iskustvu, sljedeće smanjenje rejtinga moglo bi pogoditi Portugal, a nakon njega istočnoeuropske zemlje, prije svega Mađarsku i zemlje Balkana u koje ubraja i Hrvatska. Stoga će ministrica Dalić imati iznimno težak zadatak prodati obveznice što jeftinije, a pogotovo da pod kontrolom drži sve veći deficit, koji bi zbog pokrivanja dugom u sljedećim godinama mogao skupo koštati svaku buduću vladu.

Ante Pavić

liko mjeseci preko trezorskih zapisa zadužila gotovo tri milijarde kuna. Ta činjenica također upućuje na to da će deficit biti veći od planiranog, što posebice dobiva na težini ako se na umu ima da Hrvatsku očekuje i predizborna godina. Izbori će se zasigurno odraziti na stanje javnih financija, jer je vrlo vjerojatno da će vladajući, baš kao i svih ovih godina, povući dodatne skupe populističke poteze kako bi udobrovoljili birače.

Sve su svemu, Hrvatska na razini svih sektora, od države do tvrtki i građana, ove godine treba vratiti ukupno 11 milijardi eura duga pa se očekuje još za-

duživanja ove godine kako bi se premostila tako velika svota. Američko zaduživanje moglo bi Hrvatsku koštati više od prethodnih budući da je Martina Dalić prije nekog vremena kazala da će se država zaštiti od valutnog rizika, što dodatno povećava troškove jer takva zaštita također ima svoju cijenu. Ako se pribroje garancije i izvanfiskalne stavke, kao što su one za Hrvatske autoceste ili Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, dolazi se do podatka da je hrvatski javni dug premašio 60 posto BDP-a.

Takav rast i nedostatno provođenje reformi, kao i stanje državnih financija,

dodatno će povećati oprez ulagača koji ionako budno prate što se događa na periferiji eurozone, ali će posebno iščitavati i ocjenu koju će Hrvatska dobiti od kreditne agencije Fitch, koja je prošli tjedan zadržala kreditni rejting BBB-, ali je u opisu stanja dala naznake da hrvatske financije i gospodarstvo imaju prilično tmurnu perspektivu.

Smanjenje rejtinga

Dodatnu gužvu na američkom tlu Martini Dalić predstavljat će izaslanici susjedne Mađarske, koji se spremaju tamošnjim ulagačima ponuditi pet milijardi dolara velik držav-

UVIJEK NA RASPOLAGANJU

EBRD, Svjetska banka i EIB ponovno uskočili i Hrvatskoj Europska banka za obnovu i razvitak, Europska investicijska banka i Svjetska banka ukupno su u 2009. i 2010. bankama i gospodarstvima regije srednje i istočne Europe stavile na raspolaganje više od 33 milijarde eura kako bi im pomogle prevladati gospodarsku krizu, priopćeno je iz EBRD-a. Na vrhuncu krize 27. veljače 2009. te su tri grupacije pokrenule Plan zajedničkog djelovanja IFI, čija je početna vrijednost za dvogodišnje razdoblje iznosila 24,5 milijardi eura.

Plan je bio namijenjen skupini 10 novih članica EU u istočnoj Europi te skupini zapadnog Balkana plus Turska, u kojoj su uz Hrvatsku još Albanija, BiH, Makedonija, Crna Gora i Srbija. EBRD se u sklopu tog programa obvezao izdvojiti 6 mlrd. eura u 2009. i 2010., ali je u međuvremena povisio tu svotu na 8,1 milijarde. Hrvatskoj je u skupini zemalja JI Europe plus Turska odobreno 159 milijuna eura, a ista je i vrijednost potpisanih ugovora. Do kraja 2010. isplaćeno je 146 milijuna eura. Hrvatskoj je EIB odobrio 913 milijuna eura. Do kraja prošle godine ukupna vrijednost potpisanih projekata iznosila je 733 milijuna eura, a isplaćeno je 305 milijuna eura.

tema

RAZGOVOR UGODNI Predstavnici koncerna Ivice Todorića jedini s ljeno da će uskoro precizirati na kojim sve poslovima i radnim mjestima

Agrokor 'Radom spašava imidž K 6-7

Iako na sastanku nije bilo predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore, premijerka Kosor kazala je kako smatra da je okupljanje bilo korisno te najavila da će uskoro održati novi sastanak s poduzetnicima u proširenom, odnosno punom sastavu

Đuro Popijač, ministar gospodarstva, nije htio komentirati zašto na sastanku nije bio novoizabrani predsjednik HUP-a Ivan Ergović

Gordan Radin, izvršni potpredsjednik Uprave Agrokora, i premijerka Jadranka Kosor u konačnici su iznijeli samo kratkotrajna rješenja za problem nezaposlenosti

Zapošljavanje mladih ljudi bez radnog iskustva ili s minimalnim radnim iskustvom bilo je u središtu jučerašnjeg razgovora predsjednice Vlade Jadranke Kosor i nekolicine njezinih ministara s predstavnicima dijela privatnih kompanija koje su se pridružile akciji "Radom iz krize", a inicirao ju je koncern Agrokor. Član Uprave Agrokora Gordan Radin nakon sastanka je na konferenciji za novinare objasnio da je cilj akcije "Radom iz krize" omogućiti

potreba. Radin ističe da će privremeno zapošljavanje obuhvatiti cijeli spektar rada u Agrokoru, a ne samo najslabije plaćene poslove, te da će mlade ljude privremeno zapošljavati u svim Agrokorovim dijelovima - trgovini, prehrambenoj industriji i poljoprivredi.

Najavio je i da će uskoro objaviti oglase u medijima u kojima će precizirati na kojim sve poslovima i radnim mjestima nude tromjesečno privremeno zapošljavanje. Naglasio je da nije riječ o sezonskom za-

mladim ljudima da uđu u svijet rada, odnosno da se određenom broju mladih ljudi bez radnog iskustva ili s minimalnim radnim iskustvom omogući zapošljavanje na tri mjeseca. Što se tiče Agrokora, nastavio je Radin, "razmišljamo o zapošljavanju 700 do 1000 mladih ljudi". Oni će pritom dobiti tromjesečne ugovore o radu kako bi stekli barem minimalno radno iskustvo. Nakon toga neki među njima mogli bi dobiti i stalni posao, ako se iskažu i ako se za to ukaže

pošljavanju, jer Agrokor već kontinuirano sezonski zapošljava ljude koji imaju iskustvo upravo na tim sezonskim poslovima i odmah su sposobni uključiti se u proizvodni proces.

Tromjesečno zapošljavanje mladih ljudi financirat će kompanije koje se uključe u akciju.

Tražit će se ostavke

Premijerka Jadranka Kosor rekla je da je zapošljavanje bilo važan dio razgovora s poduzetnicima, ali i da se razgovaralo i o inve-

sticijskim projektima privatnih kompanija ukupno vrijednima oko 14 milijardi eura, kao i o Vladinim infrastrukturnim investicijama koje također vrijede oko 14 milijardi eura. Predstavnici privatnih kompanija govorili su o konkretnim projektima i konkretnom zapošljavanju, nastavila je Kosor, dodavši kako Vlada vjeruje da će se i zbog toga broj nezaposlenih u ovoj godini smanjivati. Sastanak

edini su bili konkretni na sastanku Vlade i poduzetnika te je najavestima nude tromjese no privremeno zapoĹĄljavanje

business.hr Utorak 15/3/2011

om iz krize' Ĺž Kosorici

SUDIONICI SASTANKA joĹĄ su jednom upozorili i na to da dio elnih ljudi drĹžavnih tvrtki zbog straha od antikorupcijskih pravosudnih istraga izbjegavaju donositi odluke zbog ega dio poslova i projekata stoji, a zbog toga trpe i privatne kompanije

je, ina e, bio koristan, rekla je Kosor i najavila da e uskoro odrĹžati novi sastanak s poduzetnicima u proĹĄirenom, odnosno punom sastavu. Poduzetnici su ju er predloĹžili i neke konkretne mjere. Primjerice, predloĹžili su konkretne izmjene Zakona o rudarstvu, a joĹĄ jednom su upozorili i na to da dio elnih ljudi drĹžavnih kompanija zbog straha od antikorupcijskih pravosudnih istraga izbjegava donositi odlu-

ke zbog ega dio poslova i projekata stoji, a zbog toga trpe i privatne kompanije koje su trebale biti uklju ene u njihovu realizaciju. Premijerka je najavila da e se vrlo brzo sastati s elnicima drĹžavnih i javnih poduze a i od njih zatraĹžiti da redovno obavljaju svoje poslove i da ne bjeĹže od donoĹĄenja odluka. Od onih koji to nisu u stanju zatraĹžit e da podnesu ostavke.

Ministar gospodarstva uro Popija dodao je

da akcija koju je inicirao Agrokor nije bila jedina tema razgovora, nego su i predstavnici drugih kompanija iznosili svoje posebne investicijske projekte i planove zapoĹĄljavanja.

Uz realizaciju svojih projekata i planova zapoĹĄljavanja, dio njih najavio je da e se uklju iti i u Agrokorovu akciju.

Popija , me utim, nije htio komentirati zaĹĄto na sastanku nije bio novoizabrani predsjednik HUP-

a Ivan Ergovi , rekavĹĄi samo: "Ovaj put nismo zvali institucije, nije bilo ni HGK ni HUP-a. Mnogi nisu bili." Zaklju io je da e biti pozvani na sljede e sastanke.

Neodre eni Bolan a

Predsjednik Uprave Plive Matko Bolan a kratko je komentirao da je sastanak bio "joĹĄ jedna prilika da se naglasi doma i potencijal, i u investicijama i u zapoĹĄljavanju". Zaklju-

io je kako vjeruje da e zajedni ka akcija "Radom iz krize" zapoĹĄljavanjem mladih pridonijeti ja anju optimizma u Hrvatskoj. U istom je duhu i potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj MiloĹĄevi poru io kako su se sudionici ju eraĹĄnjeg sastanka usuglasili da je privatni sektor "zaduĹžen" da otvara nova radna mjesta, a na Vladi je da stvara uvjete kako bi se to i ostvarilo.

Zoran Daskalovi

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 15/3/2011

O»EKIVANJA

I ove godine realni pad pla a Zagreb. Ova bi godina mogla biti tre a zaredom u kojoj e biti zabilježen realni pad neto pla a, procjenjuju analiti ari Privredne banke Zagreb u najnovijim PBZ Tjednim analizama, koji o ekuju i da e zna ajniji pomak nabolje po pitanju zaposlenosti u Hrvatskoj krenuti tek od drugog tromjese ja idu e godine.

U 2011. o ekuju nominalni rast neto pla a za dva do tri posto na razini godine, dok u realnim vrijednostima ocjenjuju da e ponovo do i do pada pla a kao posljedice više prosje ne stope inflacije koju predvi aju u ovoj godini, od oko tri posto. Time bi 2011. bila tre a godina zaredom u kojoj bilježimo pad neto pla a, a koji bi kumulativno unutar tri godine dosegnuo nezanemarivih 2,5 posto, navodi Ana Lokin u PBZ Tjednim analizama. Prosje na neto pla a u 2010. iznosi-

la je oko 5240 kuna (uzevši u obzir u inak kriznog poreza), što je realan pad za oko 0,8 posto u odnosu na 2009., odnosno nominalni rast od oko 0,3 posto.

Lokin isti e kako je razina zaposlenosti u sije nju bila na razini po etka 2003. godine, što zna i da je kriza 'pojela' oko 200.000 radnih mjesta stvorenih u razdoblju od 2003. do sredine 2008. godine. Analiti ari PBZ-a procjenjuju da je stopa nezaposlenosti u prošlome mjesecu dosegnula 19,7 posto. B.hr/h

BROJKA

4,7

posto ili za 612 osoba u odnosu na prošlogodišnju velja u smanjena je nezaposlenost u Karlova koj županiji, u kojoj je u evidenciji na kraju velja e bilo ukupno 12.285 nezaposlenih

Država još uvijek daje bolje plaće od privatnika TROŠKOVI I uz pla e je banaka privatni sektor 6 posto manje pla en od hrvatskog prosjeka, a bez pla a bankara prosjek je manji 14,35 posto Prosje na mjese na neto pla a zaposlenih kod poduzetnika u prvih devet mjeseci 2010. godine iznosila je 4542 kune, što je nominalno 0,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, a s obzirom na inflaciju, pla e su realno manje za 1,6 posto.

Prema podacima Financijske agencije (Fina), za ukupne neto pla e 856.348 zaposlenih u privatnom sektoru poduzetnici su isplatili 35 milijardi kuna u navedenom razdoblju, što je 3,8 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine, a broj zaposlenih na godišnjoj je razini smanjen za 3,1 posto. Bruto iznos troškova za osoblje bio je 58,4 milijarde kuna i

Najlošije i najbolje pla eni poslovi kod poduzetnika* Djelatnost

Prosje na mjese na neto pla a u kn

Odnos prema Rast/smanjenje u neto pla i u odnosu na I. - IX. ‘09. prosje noj privatnom sektoru

najlošije pla eni

Prera iva ka industrija Gra evinarstvo

4.396 4.078

- 0,5% - 2%

- 3,2% - 10,2%

Usluge smještaja i pripreme hrane

3.831

+ 0,5%

- 15,7%

Trgovina

4.174

+ 0,2%

- 8,1%

6.579 7.013

- 1,1% - 0,6%

+ 44,8% + 54,4%

najbolje pla eni

Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti * za I. - IX. 2010. godine

Izvor: Fina

na godišnjoj je razini smanjen za 3,9 posto.

Istodobno je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama u rujnu prošle godine iznosio 1,156 milijuna i bio je manji za 4,8 posto na godišnjoj razini.

Razli ita metodologija

Prosje na mjese na ispla ena pla a po zaposlenom u pravnim osobama u promatranom je razdoblju, prema DZS-u, iznosila 5303 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2009. godine nominalno ostalo isto, a realno su pla e bile manje za 0,8 posto.

Time bi prosje na mjese na neto pla a u privat-

nom sektoru bila 14,35 posto manja u odnosu na ukupni hrvatski prosjek.

Ekonomist Nezavisnog sindikata znanosti Marko Krištof tu razliku objašnjava time što Fina i DZS koriste razli itu metodologiju te kaže da je prosjek pla e kod poduzetnika podcijenjen jer ne uklju uje cjelokupni financijski sektor.

"To su najve e pla e u cijeloj privredi i kad bismo uklju ili pla e banaka i pružatelja ostalih financijskih usluga, mjese ni prosjek pla e kod poduzetnika bio bi ve i za desetak posto.

Osim toga, DZS se koristi anketnim upitnicima koje ispunjavaju poslodavci, a Fina koristi podatke o stvarno ispla enim pla a-

ma ", objašnjava Krištof.

Tim bi izra unom pla e u privatnom sektoru i dalje bile niže od ukupnog hrvatskog prosjeka, i to za 5,8 posto, prema navedenim podacima za prva tri kvartala prošle godine.

Udjel troškova osoblja u ukupnim rashodima poslodavaca u promatranom je razdoblju dosegnuo razinu od 14,2 posto, a 2009. godine taj je udjel iznosio 13,7 posto.

Sektori koji zapošljavaju najviše ljudi - prera iva ka industrija, trgovina, gra evinarstvo te turizam i ugostiteljstvo - iz godine u godinu imaju najniže pla e, a taj je trend nastavljen i u prvih devet mjeseci 2010. godine.

Prera iva ka industrija zapošljava 26,2 posto ukupno zaposlenih u privatnom sektoru, a prosje na neto pla a iznosila je u promatranom razdoblju 4396 kuna, što je 0,5 posto manje na godišnjoj razini i 3,2 posto manje u odnosu na prosjek pla e u ukupnom privatnom sektoru.

Trgovina zapošljava 22,5 posto ljudi ija je prosje na neto pla a 4174 kune, što zna i da je porasla 0,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali je od prosje ne pla e manja za 8,1 posto.

Gra evinarstvo zapošljava 10,9 posto ljudi, prosje na je pla a pala dva posto, a od prosjeka je manja 10,2 posto.

Dobro ide i ICT-u

S druge strane, mali broj zaposlenih u financijskoj djelatnosti, njih 7707, primilo je najve e prosje ne mjese ne neto pla e od 7013 kuna. To je za 54,4 posto više od prosjeka, a na godišnjoj je razini manje za 0,6 posto. Dobro su pla eni i zaposleni u ICT sektoru, gdje je prosje na pla a 6579 kuna, tj. 44,8 posto ve a od hrvatskog prosjeka u privatnom sektoru, a na godišnjoj je razini smanjena 1,1 posto.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 15/3/2011

NAGRADILI KOOPERANTE

dom predo ene i mjere poticanja proizvodnje mlijeka u regiji: 3,3 milijuna kuna beskamatnih kredita te viĹĄe od 1,3 milijuna kuna za nabavu sto ne hrane i repromaterijala.

Meggle je najavio i nove planirane mjere, kao ĹĄto je utemeljenje revolving fonda kao rezultata zajedni ke inicijative Megglea i Osje ko-baranjske Ĺžupanije. Marjan Vu ak, predsjednik Uprave Meggle Hrvatske, istaknuo je da im je plan pove anje ulaza mlijeka viĹĄe od 30% u odnosu na otkup u 2010. godini. B.hr

Meggle najavio revolving fond Zagreb. Tvrtka Meggle Hrvatska nagradila je svoje najbolje proizvo a e, deset najboljih kooperanata te mljekare koji su dobili ukupno 74.000 kuna. ProĹĄle je godine Meggle otkupio oko 37,4 milijuna kg, a preradio 47,3 milijuna kg mlijeka, ĹĄto je 7% viĹĄe prera ene sirovine u usporedbi sa 2009.

Kooperantima su tom prigo-

Tvrtka Cargo 10 tek je u osnivanju FOTO MUŽEVI /CROPIX

HĹ˝ je ve obavio svoj dio posla u osnivanju nove tvrtke, a eka se Srbe i Slovence kako bi se dogovorio budu i ustroj logisti kog poduze a

ZLATKO ROGOŽAR, predsjednik Uprave HŽ holdinga i direktor HŽ Carga

znice Srbije predale su feasibility studiju vladi na usvajanje, tako da e uskoro i taj dio biti odra en kako bi mogli nastaviti daljnje aktivnosti. HĹ˝ je svoj dio posla oko osnivanja obavio i dokumentaciju dostavio ovlaĹĄtenom odvjetni kom uredu u Ljubljani koji radi na registraciji tvrtke", navodi Zlatko RogoĹžar.

Iz Slovenskih Şeljeznica tako er potvr uju da trenuta no posluju temeljem sporazuma o suradnji te da je u tijeku oblikovanje prijedloga o budu em na inu organiziranja Carga 10. Me utim, ne navode tko e biti slovenski predstavnik u zajedni koj upravi nakon odlaska Roberta Vuge. "Na strani Slovenskih Şeljeznica u alijansi sudjeluju zaposleni na razli itim razinama s generalnim direktorom Goranom Brankovi em na elu", stoji u odgovoru. Iz Željeznica Srbije ju er nismo dobili odgovor.

Irena Habjanec

8,5

posto viĹĄe mlijeka nego u sije nju 2010. proizvedeno je u prvom mjesecu 2011., pokazuju podaci DZS-a, prema kojima je na godiĹĄnjoj razini proizvodnja maslaca pala 23%, fermentiranih proizvoda 9%, kravljeg sira 9,4%...

NAJPROIZVO AÂť Krnjak d.o.o. nagradu je primio od Marjana Vu ka, predsjednika Uprave Meggle

RaÄ?unalstvo u oblaku obiljeĹžit će WinDayse

ÂťEKA SE REGISTRACIJA

Cargo 10, organizacija Ĺželezni kih prevozov d.o.o., skra eno Cargo 10, tvrtka je koja e se tek osnovati na temeljima pravne ste evine Europske unije za organizaciju Ĺželjezni kog prijevoza i njezino je osnivanje joĹĄ u tijeku, potvrdio je Zlatko RogoĹžar, predsjednik Uprave HĹ˝ holdinga i direktor HĹ˝ Carga. Naime, srbijanska agencija Beta objavila je da zajedni ko Ĺželjezni ko poduze e Slovenije, Hrvatske i Srbije joĹĄ uvijek nije registrirano, a prema nesluĹžbenim informacijama razlog je to ĹĄto EU, iako podrĹžava taj projekt, joĹĄ uvijek ima odre ene rezerve jer se boji da e ostali zainteresirani operateri time biti u podre enom poloĹžaju.

RogoŞar objaťnjava da je UdruŞenje Şeljezni kih prijevoznika teretnog prometa jugoisto ne Europe Cargo 10, skra eno Alijansa Cargo 10, nastalo na osnovi sporazuma o zajedni koj suradnji i nastupu na transportnom trŞiťtu te da nije bio prioritet osnovati tvrtku ve operativno funkcioniranje po pravilima alijanse, ťto zna i uklanjanje administrativnih barijera, grani nih ograni enja te smanjenje vremena prijevoza. "Za osnivanje tvrtke potrebno je ispuniti niz procedura. Želje-

BROJKA

MICROSOFTOVA KONFERENCIJA U ROVINJU Cloud computing odgovor je na Ĺželju poslovnih subjekata za optimizacijom poslovanja i boljim koriĹĄtenjem raspoloĹživih informati kih resursa

vanje svih sudionika s ciljem prijenosa znanja, iskustava i informacija", istaknuo je Vidakovi "WinDaysi postaju mjesto koje povezuje svakodnevne izazove na podru ju poslovanja s neograni enim mogu nostima koje pruĹža tehnologija", rekao je direktor WinDaysa 11 Marko Makovac i dodao kako je ra unalstvo u oblaku pravi odgovor na Ĺželju poslovnih subjekata svih veli ina za optimizacijom poslovanja i boljim koriĹĄtenjem raspoloĹživih resursa.

Koncept za sve SNIMIO DRAŽEN TOMI

doga aji

MARKO MAKOVAC i Ivan Vidakovi , direktor konferencije WinDays 11 i direktor Microsoft Hrvatska

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovi a u Rovinju e se od 4. do 8. travnja odrĹžati najve a tehnoloĹĄka konferencija Microsoft WinDays 11, najavio je ju er direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidakovi .

U 11. izdanju konferencija e predstaviti posljednja teh-

noloĹĄka rjeĹĄenja i nove modele poslovanja potaknute ra unalstvom u oblaku (cloud computing).

Prijenos znanja

"Osim predstavljanja najnovijih tehnologija na jednom mjestu, jedan od glavnih ciljeva WinDaysa je i umreĹža-

Tvrtke su suo ene s brojnim izazovima poput pove anja vlastite konkurentnosti ili izlaska na regionalno trĹžiĹĄte, ali kao preduvjet tome moraju se fokusirati na svoju osnovnu djelatnost ili proizvod, a odrĹžavanje vlastite ra unalne infrastrukture mnogim je tvrtkama veliko optere enje i financijski izdatak u segmentu koji nije njihova primarna djelatnost. Prijelaz na cloud computing recept je za optimizaciju poslovanja i bolje koriĹĄtenje informati kih resursa, a kao koncept je potpuno sazrio pa se na njega danas uistinu mogu osloniti svi, smatraju u Microsoftu.

DraĹžen Tomi

U SIJEÂťNJU

Promet industrije porastao 3,8% Zagreb. Ukupan promet hrvatske industrije u sije nju je porastao 3,8 posto u odnosu na prosinac, pri emu je prodaja na doma em trĹžiĹĄtu pove ana 3,8 posto, a na stranom 1,1 posto, objavio je DZS. U odnosu na sije anj 2010. ukupan promet industrije pove an je 2,7 posto, na doma em je trĹžiĹĄtu porastao 10,9 posto, a na stranom je trĹžiĹĄtu

pao 8,7 posto. GodiĹĄnja usporedba pokazuje pad prometa kod kapitalnih proizvoda 12,6 posto, a kod trajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju 24,5 posto. Rast prometa ostvaren je kod energije (25,5%), intermedijarnih proizvoda (23,7%) i netrajnih proizvoda za ĹĄiroku potroĹĄnju (5%).

Nove narudĹžbe pokazuju pad u odnosu na prosinac 7,2 posto. Na godiĹĄnjoj razini narudĹžbe su rasle 1,4 posto, i to 10,5 posto s doma eg i viĹĄe od 200 posto sa stranog trĹžiĹĄta. H

POZIV VJEROVNICIMA

RoÄ?iĹĄte u steÄ?aju Ĺ˝eljezare Split bit će 4. svibnja HEP je ste aj pokrenuo zbog duga od 8,4 milijuna kuna, a Ĺ˝eljezara je u blokadi joĹĄ od velja e 2009. godine Ste aj nad Ĺ˝eljezarom Split otvoren je u petak, 11. oĹžujka, a ste ajnim upraviteljem imenovan je Vedran Ĺ eparovi , koji je u ponedjeljak stupio na duĹžnost.

Ro iĹĄte vjerovnika na kojem e se ispitati prijavljene traĹžbine (op e ispitno ro iĹĄte) odrĹžat e se 4. svibnja, a ro iĹĄte na kojem e se na temelju izvjeĹĄ a ste ajnog upravitelja odlu ivati o daljnjem tijeku postupka (izvjeĹĄtajno ro iĹĄte) odre eno je za 11. svibnja, navodi se u rjeĹĄenju Trgova kog suda.

Prijava traĹžbina

Vjerovnici splitske Željezare pozvani su da u roku 30 dana od objave oglasa o otvaranju ste ajnog postupka u Narodnim novinama prijave svoje traŞbine i prava.

Vjerovnici viĹĄih isplatnih redova pozvani su da prijave svoje traĹžbine ste ajnom upravitelju, a vjerovnici koji imaju traĹžbine osigurane razlu nim pravom i izlu ni vjerovnici pozvani su da o tome obavijeste ste ajnog upra-

vitelja. Trgova ki sud u Splitu u petak, 11. oŞujka, odrŞao je prvo ro iťte radi izjaťnjavanja o prijedlogu Hrvatske elektroprivrede (HEP) za pokretanjem ste ajnog postupka u splitskoj Željezari.

Istog je dana ste ajni sudac Ivan Basi donio rjeĹĄenje o otvaranju ste ajnog postupka, jer je utvr eno da u slu aju Ĺželjezare Split postoje zakonom propisani ste ajni razlozi nesposobnosti pla anja.

Ste aj nad Željezarom Split pokrenula je tvrtka HEP - Opskrba zbog duga ve eg od 8,4 milijuna kuna.

Nepla eni milijuni

Kako se navodi u rjeťenju Trgova kog suda o otvaranju ste aja, iz podneska Hypo Alpe-Adria banke, u kojoj je Željezara imala svoj broj za poslovanje, proizlazi da je ra un Željezare neprekidno blokiran od 26. velja e 2009. godine te da su nepla ene obveze krajem proťle godine bile ve e od 96,7 milijuna kuna.

Po podacima splitskog centra Fine, na dan 11. oŞujka ove godine dospjeli dug Željezare Split iznosio je 106,7 milijuna kuna i ra un je blokiran 743 dana. B.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 15/3/2011

TURIZAM

Adriatica opet vodi u Egipat Zagreb. Atlas je slovenskim partnerima od 12. oĹžujka ponovno uveo aranĹžmane za Egipat s polascima iz Ljubljane, priop ili su iz Adriatica.net grupe.

Utvrdili su da ne postoje sigurnosne zapreke za nove polaske prema destinacijama u Ĺ arm el-Ĺ eiku i Hurgadi. Ni za najve e krize tamoĹĄnja odmaraliĹĄta nisu bila zahva ena nemirima. B.hr

'TRADICIJA ZA BUDU NOST'

Za ekoruralni turizam 200.000 eura

Osijek. Osje ki Centar za poduzetniĹĄtvo (CZP) i srbijanska op ina Apatin u suradnji s nekoliko pridruĹženih partnera iz Hrvatske i Srbije provodit e projekt "Tradicija za budu nost", iji je cilj stvaranje preduvjeta za odrĹživi razvoj ruralnog podru ja na temelju tradicije, ekologije i turiz-

ma, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju projekta u Osijeku.

Vrijednost projekta je 217.910 eura, od ega viĹĄe od 183.000 eura financira Europska unija, a ostatak Grad Osijek.

Obuhvatit e, uz ostalo, izobrazbu u podru jima turisti kog menadĹžmenta i marketinga, radionice ekoruralnog turizma i tradicionalnih zanata te organizaciju sajmova "Tradicija za budu nost", koji e se odrĹžati u Hrvatskoj i Srbiji, a na kojima e se izlagati tradicijski i ekoloĹĄki proizvodi. H

NOVA GORIVA

Petrol pove ao prodaju Zagreb. U posljednjih neĹĄto viĹĄe od pola godine benzinske postaje Petrola i Europetrola u Hrvatskoj prodanim su koli inama goriva nadmaĹĄile planirane brojke, priop ili su iz Petrola. Razlog je tome, navode, nova generacija visokokvalitetnih goriva uvedena u srpnju 2010. Petrol i Europetrol u maloprodajnoj mreĹži imaju zajedno 80 benzinskih u Hrvatskoj. B.hr

Ladić Werner ulaŞe 40 mil. kuna u novu proizvodnju U poduzetni koj zoni JalŞabet hrvatsko-njema ka tvrtka Ladi Werner, koja u poduzetni koj zoni Brezje zapoťljava 90-ak radnika, po inje graditi nove proizvodne hale, ime zapo inje novi investicijski ciklus koji bi nakon zavrťetka mogao vrijediti viťe od 40 milijuna kuna.

"U JalĹžabetskoj zoni, koja se nalazi neposredno uz autocestu Zagreb-Gori an i knegine ku poduzetni ku zonu, kupili smo oko 50.000 etvornih metara zemljiĹĄta, od ega e 16.000 zauzeti novi proizvodni objekti. U prvoj fazi gradnje, koja po inje ovih dana, a zavrĹĄit e krajem godine, napravit emo etvrtinu od ukupno predvi enog proizvodnog prostora nove tvornice eli nih konstrukcija, koja e biti opremljena najmodernijim, kompjutorski upravljanim strojevima", doznajemo od Zdenka Ladi a, direktora tvrtke Ladi Werner, koja posluje od 1998. godine, a nastala

je zahvaljuju i dugogodiĹĄnjoj obiteljskoj obrtni koj tradiciji.

AranĹžman s Hypom

Zajedno sa zemljiĹĄtem i opremom, ulaganje u prvu fazu gradnje novog proizvodnog pogona iznosit e oko 3,5 milijuna eura.

Od toga e oko pola svote biti novac tvrtke, a ostatak e biti kredit Hypo banke uz 4 posto kamate, ĹĄto je posljedica aranĹžmana s HBOR-om.

"Iako bi za proizvodna ulaganja trebala biti niĹža, kao ĹĄto je to slu aj vani, za hrvatske prilike to je dobra kamatna stopa koja ipak poti e investicije nuĹžne za rast i razvoj svake tvrtke, pa tako i naĹĄe.

Osim ĹĄto emo zaposliti vlastite kapacitete, nova investicija pove at e nam konkurentnost na trĹžiĹĄtu zemalja Europske unije", kaĹže direktor Ladi Wernera, tvrtke koja je do 2009. biljeĹžila godiĹĄnji rast prihoda od 15 do 20 posto, a lani je prvi put zabiljeĹžen

ARHIVA BUSINESS.HR

INVESTICIJA Hrvatskonjema ka tvrtka Ladi Werner, koja proizvodi eli ne gra evinske konstrukcije u poduzetni koj zoni JalĹžabet, priprema se za gradnju tvornice, a u prvu fazu ve su uloĹžili viĹĄe od tri i pol milijuna eura

ZDENKO LADI , vlasnik Ladi Wernera, o ekuje da e novo ulaganje pove ati konkurentnost njegove tvrtke na trĹžiĹĄtu Europske unije te kaĹže da bi kamata za kredit koji je digao za proizvodno ulaganje mogla biti i niĹža

pad u odnosu na prethodnu godinu.

U ritmu gra evine

Kretanje prihoda Ladi Wernera poklapa se s kretanjima u doma em gra evinskom sektoru uz koji je poduze e usko vezano.

Naime, tvrtka se bavi izradom i montaĹžom aluminijske i PVC stolarije, staklenih stijena te eli nih konstrukcija svih vrsta i namjena, kako za trgova ke, tako i za proizvodne te skladiĹĄne prostore.

Poznata je i po inoks

programu u gra evinarstvu i procesnoj industriji te staklenim i ventiliraju im fasadama koje je, ne u ostalim, postavila na trgova kim centrima Garden Mall u Zagrebu i Avenue Mall u Osijeku.

"Zahvaljuju i ulaganju, o ekujemo da e naĹĄi proizvodi lakĹĄe stizati na trĹžiĹĄta Njema ke i Austrije, odnosno EU, gdje vidimo svoju budu nost jer u naĹĄoj zemlji ne o ekujemo skori rast gra evinarstva", isti e Ladi .

Ivica Kruhoberec

karijere, znanje i posao

SIGURNOSNA POLITIKA Prošlo je desetak godina otkada je u poslovni rje nik u Hrvatskoj ušao pojam korporativna sigurnost, no još uvijek se kod ve ine doma ih poduzetnika novac potrošen na ljude i opremu za sigurnost ne smatra investicijom, ve samo troškom. Stru njaci upozoravaju da nije dovoljno samo imati nekoga tko se zove stru njak za sigurnost, ve kompetentnu osobu kojoj je zada a ugrožavaju e faktore sigurnosti svesti na minimum

Utorak 15/3/2011

Korporativna K sigurnost klju na komponenta uspješnog poslovanja

ako što preciznije procijeniti korporativne rizike i spremnost odgovora na prijetnje te koji su sigurnosni rizici uporabe društvenih mreža, glavne su teme etvrte konferencije o korporativnoj sigurnosti koja se prošlog tjedan održala u Zagrebu. Stru njaci za korporativnu sigurnost i poslodavci pokušali su dijagnosticirati potencijalne opasnosti i ponuditi rješenja za sigurno poslovanje.

Sigurnost je kriterij

Svaki je sustav ranjiv, stoga se sigurnost mora proma-

HAIRSTYLE NEWS 2011. > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 15/3/2011

trati kao poslovni proces za koji je potreban odgovarajući menadžment. Zadatak sustava sigurnosti je stalno provjeravati je li se polje prijetnji promijenilo, je li se promijenio sustav koji na taj način može stvoriti nove ranjive točke ili pogoršati stare te je li sustav sigurnosti urušen zbog nagomilanih promjena. Stoga je izuzetno važno voditi sigurnosnu politiku, koja je prva mjera za smanjenje rizika i temelj uspješne primjene sigurnosnih projekata.

Ta je politika, ističe Željko Dobranović, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara, temeljni plan koji objašnjava koji su korporacijsko osoblje i imovina kritični i moraju biti zaštićeni te dodaje kako dobra sigurnosna politika posebice obrađuje kako se postupa sa sigurnosno osjetljivim objektima, odgovara na potencijalni sigurnosni incident, upotrebljava informacijski i komunikacijski sustav te ispravno koristi korporacijskom epoštom.

"Glavni razlog za uspostavu sigurnosne politike temelj je sigurnosti korporacije. Osoblju također treba objasniti njegovu odgovornost i na taj način možemo izgraditi korporacijsku sigurnosnu kulturu. Sigurnosti nema, ona je kriterij, a rizik je sveprisutan", napominje Dobranović.

Danas se sve može krivotvoriti pa upravljanje sigurnošću poslovanja nije samo tehnička, fizička i IT zaštita nego i zaštita informacija, proizvoda i intelektualnog vlasništva, kaže

Ivana Bajsić frizerka godine U hotelima Kvarner, Milenij te dvorani Gorovo u Opatiji ovog je vikenda održan 8. međunarodni frizerski festival Hairstyle News 2011., najveći specijalizirani događaj namijenjen profesionalcima iz frizerske struke u Hrvatskoj i široj regiji. Festival je okupio više od 2500 posjetitelja iz Hrvatske i

regije, a od toga 1200 frizera.

Festival su obilježili poslovnostručni te Look&Learn seminari, kao i izbor za najboljeg frizera godine. Pobjednica festivala u kategorijama Najbolji frizer i Tehničar za boje je Ivana Bajsić iz Čakovca.

U kategoriji Frizerski stilist u editorijalima - editorijal godine prvo je mjesto osvojila Milena Maršić s editorijalom “Krzno i gola koža”, koji je objavljen u magazinu Elle.

Svjetski poznata plesačica Ivona Brnelić te koreograf natječaja i kostimograf Juraj

Njegoslav Blažek, vlasnik detektivske agencije Detektiv Sova. "Krivotvoritelji uvijek napadaju intelektualno vlasništvo poput žigova, patenata, industrijskog dizajna ili autorskih prava i odnosa među zaposlenicima, potrošačima i distributerima te prava poput franšiza, certifikata ili financijskih ugovora", ističe Blažek.

Ivana Bajsić iz Čakovca, pobjednica je festivala u kategorijama Najbolji frizer i Tehničar za boje arhiva business.hr

Zigman inspirativno su predstavili mlade finaliste tijekom večernjeg spektakla, koji je održan prvog dana festivala.

Festival je i ove godine postigao veliki uspjeh i okupio stručnjake iz frizerskog svijeta

Stipe Baljkas, tvrtka Prospectus arhiva business.hr

Trendovi

Svjetsko tržište zaštitarske opreme do 2014. vrijedit će 100 milijardi dolara, ističe Davor Delišimunović iz AKD Zaštite. Najveći rast očekuje se u brzorastućim zemljama Azije, istočne Europe, Afrike i Bliskog istoka, a razlog su nove poslovne organizacije i sve veća važnost međunarodnih korporacija te svjesnost rizika od kriminalnih aktivnosti. Kako je riječ o trendovima, u 2009. godini uređaji elektroničke zaštite obuhvaćali su oko 60 posto ukupnog tržišta tehničke zaštite zbog bolje funkcionalnosti, ljepšeg dizajna, približavanja krajnjem kupcu, prihvatljivijih cijena te stalnih inovacija i primjene novih tehnologija, naglašava Delišimunović.

Kaže kako na svjetskom tržištu najveći udjel još ima tjelesna zaštita (40 posto), zatim tehnička (30 posto), detektivski poslovi zastupljeni su s osam posto, upravljanje popravnim institucijama sa sedam, a na ostale usluge odnosi se 15 posto. Procjenjuje se da će na američkom tržištu od 2014. do 2019. prodaja usluga privatne zaštite bilježiti pro-

Željko Dobranović, predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara arhiva business.hr

sječan godišnji rast od 4,9 posto i do 2014. dosegnuti 63 milijarde dolara. Delišimunović tvrdi da se posljednjih desetak godina korporativna sigurnost smatra ključnom komponentom uspješnog poslovanja. Sve je više, kaže, menadžera sigurnosti čija izvješća o stanju sigurnosti čita i najviši menadžment. Poslovi privatne zaštite prepoznatljiviji su pak u privatnom sektoru i ondje za njih vlada veći interes zbog unutarnjih organizacijskih i vanjskih faktora (primjer događaja 11. rujna 2001.)

Projektiranje sustava

Cilj projektiranja sustava korporativne sigurno-

sti je postizanje optimalne sigurnosti, izbjegavanje jeftinih i besplatnih rješenja iz usluge, optimiranju udjela pojedinih mjera te pravodobnoj provedbi nekih aktivnosti kako bi se uštedjelo zbog kasnijih pogrešaka, napominje Stipe Baljkas iz tvrtke Prospectus.

"Optimalna sigurnost prihvatljiva je samo uz prihvatljiv rizik jer apsolutne sigurnosti bez novih rizika nema. Treba se koristiti projektnim pristupom prema metodologiji projektnog menadžmenta. Drugim riječima, u projektiranju sustava korporativne sigurnosti treba proći sve funkcije korporativne sigurnosti,

te pružio mogućnost edukacije frizerima. Također, iz škara i kistova nekih od najvećih svjetskih profesionalaca posjetitelji su mogli vidjeti i trendove za iduću sezonu.

S. H. B.

uza savjetovanje u svim fazama tog procesa", zaključuje Baljkas. Kada je riječ o korporativnoj politici sigurnosti informacijskog sustava, Igor Strmečki iz Coca-Cola HBC-a Hrvatske kaže da politika sigurnosti IT sustava mora biti dio drugih poslovnih dokumenata o sigurnosti korporacije te da je uza sva pravila, politiku i procedure ključno pitanje kako nagovoriti korisnike na poštovanje pravila.

Društvene mreže

Gdje postoje prilike, postoje i opasnosti, pa ni društvene mreže nisu iznimka, napominje Andreja Sminderovac iz Belupa Sminderovac i upozorava na niz načina zaštite od tih prijetnji, poput educiranja svih zaposlenika, implementacije korištenja društvenih mreža u strategiju kompanije, odabira kompetentne osobe, kontrole zaposlenika, održavanja antivirusnih programa, pažljivog postavljanja korisničkih podataka.

Stipe Pavičić, account manager u IBM-u, koristeći primjer svoje kompanije istakuo je da kontrolu pristupa povjerljivim sadržajima IBM provodi kroz upravljanje identitetom, upravljanje pristupom, ograničenim rukovanjem povjerljivim dokumentima, bazom s ograničenim pristupom te remote pristupom računalu. No, na kraju, poticanjem korištenja društvenih mreža potiču se inovacija, znanje i produktivnost, zaključio je Pavičić.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

KARLOVAČKO GOSPODARSTVO

SIMPOZIJ

Kvalitetom do poslovne izvrsnosti

Hrvatsko društvo menadžera kvalitete organizira 12. međunarodni simpozij o kvaliteti pod nazivom „Kvalitetom do poslovne izvrsnosti“, a održat će se 17. i 18.ožujka u Osijeku. Organizatori ističu da je kvaliteta resurs koji se u Hrvatskoj ne koristi dovoljno u svrhu optimizacije u poslovanju. S. H. B.

CCS uložio 25 milijuna eura

Krajem 2011. CCS planira početi gradnju trgovačkog centra Pula-Šijana vrijednog 121 milijun eura

arhiva business.hr

OGLAS

edukacija

Poticanje inovativnosti i konkurentnosti ICT SEKTOR U Središnjem državnom uredu za eHrvatsku počeo je informativni tjedan o Programu podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (CIP ICT PSP). Program traje od 2007. do 2013. godine, a ukupni proračun iznosi 730 milijuna eura Cilj CIP ICT PSP informativnog tjedna jest informirati širu javnost o tom programu Europske unije, predstaviti dosadašnja hrvatska iskustva te potaknuti što veći broj pravnih osoba da prijave projekte.

Riječ je o programu usmjerenom na poticanje inovativnosti i konkurentnosti kroz širu i učestaliju primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije građana, uprave i poduzetnika.

Iz fondova 1,7 mil. eura

Predviđeno trajanje CIP ICT PSP programa je od 2007. do 2013. godine, a njegov ukupni proračun iznosi 730 milijuna eura, što Hrvatskoj otvara velike mogućnosti u cilju razvoja i jačanja informacijskog društva. Pritom se tijekom 2011. godine u sklopu programa očekuje financiranje projekata u vrijednosti 115,5 milijuna eura.

"Hrvatska u Programu podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija sudjeluje od 2008. godine i do danas smo iz državnog proračuna uplatili 1,7 milijuna kuna članarine. Istodobno smo iz europ-

Zagrebačka tvrtka CCS uložila je 25 milijuna eura u razvoj gospodarske zone Banija Ilovac II u Karlovcu koja danas počinje s radom otvorenjem trgovačkog centra Baumax.

Time je završena prva faza ulaganja CCS-a u tu zonu, a nastavak će uslijediti krajem godine, za kada je

skog proračuna povukli 1,7 milijuna eura za projekte čija će provedba trajati do 2013. godine. Riječ je o omjeru kojim smo izuzetno zadovoljni,, ali to ne znači da ćemo se zaustaviti. Želimo sve zainteresirane osnažiti informacijama i znanjem te ih ohrabriti da prihvate CIP ICT PSP kao poslovnu priliku, što je i smisao ovog informativnog tjedna", izjavio je prilikom otvorenja info tjedna Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku.

Priprema projekata

Osim CIP ICT PSP programa, predstavljene su teme u sklopu kojih će se financirati projekti za 2011. godinu te projekti u kojima uspješno sudjeluju hrvatske institucije i tvrtke: epoziv, eGov4You, BRISEIDE, Let’sMT! i EHR-Q-TN. "Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija dobra je poslovna priliku kako za domaći ICT sektor, tako i za lokalnu i državnu upravu. No, dodatnu vrijednost taj program Unije dobiva upravo u kontekstu otežanih gospodarskih okolnosti u kojima nije jednostavno doći do novca. Upravo u takvim okolnostima do izražaja dolazi uloga države da osigura okvir i sredstva za sudjelovanje u programima Europske unije", zaključio je Lučić.

Informativni tjedan Programa održava se u središnjem državnom uredu za eHrvatsku od 14. do 18. ožujka.

S. H. B.

planiran početak gradnje trgovačkog centra Store Land.

Uz direktno ulaganje u razvoj gospodarstva Karlovca i otvaranja više od 100 radnih mjesta, tvrtka CCS uložila je više od tri milijuna eura u opremanje infrastukture gospodarske zone Banija Ilovac II. Radi se o rijetkom primjeru ulaganja u kojem je privatna tvrtka lokalnoj zajednici praktički sagradila čitavu gospodarsku zonu.

Tvrtka CCS jedini je hrvatski developer koji se razvio iz CCS Consulting Grupe

koja se bavi ulaganjima u srednjoj i istočnoj Europi. Uz projekt u Karlovcu, CCS je realizirao projekt retail centra u Varaždinu (Baumax i Store Land).

Krajem 2011. CCS planira početi gradnju trgovačkog centra Pula-Šijana vrijednog 121 milijun eura koji će biti najveći u Istri, a početkom 2012. očekuje se početak realizacije stambeno-poslovnog projekta u Zagrebu Savski park - istok vrijednog oko 160 milijuna eura.

S. H. B.

KONFERENCIJA

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 15/3/2011

Događaj je namijenjen voditeljima projekata, projektnim inženjerima i direktorima tvrtki

Project management excellence day Tvrtka KTC International sa HUP-om te udrugom za projektni menadžment PMI Hrvatska prvi put u Hrvatskoj predstavlja regionalnu poslovnu konferenciju o projektnom menadžmentu pod nazivom "Project Management Excellence Day 2011.", a održavat će se od 29. do

ARHIVA Business.HR

31. ožujka 2011. u hotelu Antunović u Zagrebu. Događaj je namijenjen voditeljima projekata, projektnim inženjerima, direktorima tvrtki kao strateškim nositeljima odluka

vezanih uz projekte koji će moći proširiti znanje, razmijeniti ideje te doznati više o poslovnim, a manje o tehničkim stranama projektnog menadžmenta. Trodnevnu kon-

ferenciju obilježit će okrugli stol na kojem će poslovni lideri Hrvatske razgovarati o primjeni projektnog menadžmenta radi ostvarenja opće poslovne strategije i profitabilnog poslovanja. Bit će riječi i o temama kao što su upravljanje projektima u 2011. u uvjetima globalne ekonomske krize, primjeni metode "PM Best Practices" radi ostvarenja opće poslovne strategije te kako kroz učinkovito upravljanje projektima poboljšati povrat investicija. S. H. B.

Mladi znaju kako se samozaposliti PODUZETNIČKA INICIJATIVA Kako bi povezao mlade ljude i poduzetničku zajednicu, Savjet mladih osmislio je programe kojima je cilj potaknuti, educirati i preusmjeriti mlade ljude kako bi se i sami uputili u poduzetničke vode

se u suradnji s AISEC-om, najvećom svjetskom studentskom organizacijom.

Tvrtke pokazale interes

U svim projektima do sada uključeno je dvadesetak tvrtki iz Osječko-baranjske županije, a osim njih sudjeluju i djelatnici županijske Agencije za razvoj, Centra za poduzetništvo te Poduzetničke mreže arhiva business.hr

P

ovezivanje mladih i poduzetničke zajednice često se zanemaruje, što su uočili i u Savjetu mladih Osječkobaranjske županije. Prema aktualnim podacima, mladi u dobi od 18 do 29 godina jedna su od najugroženijih skupina u društvu koja teško nalazi svoje mjesto na tržištu rada. Iako je riječ o godinama u kojima je potencijal za nove ideje najizraženiji, vrlo rijetko završava konkretnim poduzetničkim projektima.

Razlozi za to vjerojatno leže i u školskom sustavu koji nedovoljno uči mlade poduzetničkom načinu razmišljanja. Stoga su u Savjetu

osmislili programe kojima je cilj potaknuti, educirati i preusmjeriti mlade ljude kako bi se i sami uputili u poduzetničke vode.

Motivacijski programi

Program Poduzetnička inicijativa namijenili su prije svega srednjoškolcima kako bi ih educirali o poduzetničkom poslu te informirali o mogućnostima koje mogu iskoristiti, ali i motivirali na pokretanje vlastitog biznisa. "Škole učenicima ne daju dovoljno informacija kako bi se sami upustili u poduzetničke vode i pokrenuli neki konkretan biznis. Okupili smo stoga tim stručnjaka koji na javnim

tribinama informira mlade kako mogu pokrenuti vlastiti biznis, a cilj nam je pokriti cijelu Osječkobaranjsku županiju i sve srednje škole na tom području", kaže Mario Marolin, predsjednik Saveza mladih Osječko-baranjske županije.

Kraj programa planiran je na Dan karijera u svibnju, kada će mladi iz te županije dobiti priliku izravno kontaktirati s poslodavcima, a naglasak će biti na tehnološkim i deficitarnim zanimanjima.

Drugi je projekt Business management challenge, koji je namijenjen studentima ekonomskih, ali i drugih smjerova, a provodi

Posebna je zanimljivost uključivanje lokalne poduzetničke zajednice u ovom projektu kojim se u studij unose praktične vještine potrebne u poduzetničkom poslovanju. Ideja je da studenti surađuju u izradi studije slučaja stvarnih poduzeća i već je nekoliko tvrtki iz županije pokazalo interes za sudjelovanje.

"Ideja ovog projekta je povezati studente s tvrtkama uz pomoć Sveučilišta i lokalne zajednice, a sve kako bismo ojačali konkurentnost gospodarstva u županiji. Studenti će tako dobiti priliku okušati se na konkretnim primjerima, što često nedostaje našem školskom sustavu.

Ako dobro obave posao, uz nagrade za najbolje radove, postoji i mogućnost da tvrtke to prepoznaju, čak i da ih zaposle", kaže Mario Marolin.

Projekt je odobrio Ekonomski fakultet u Osijeku i dogovorena je suradnja s voditeljima katedri.

U svim navedenim projektima do sada je uključeno dvadesetak tvrtki iz Osječko-baranjske županije, a osim njih sudjeluju i djelatnici županijske Agencije za razvoj, Centra za poduzetništvo te Poduzetničke mreže.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

doga aji 17

Utorak 15/3/2011

regija/svijet

Japanu injekcija likvidnosti od 265 milijardi dolara KATASTROFA koju je izazvao potres uzdrmala je iz temelja golemo japansko træiπte, pa je srediπnja banka bila prisiljena intervenirati

HITNA INTERVENCIJA Novcem koji je stavila na raspolaganje financijskim institucijama japanska središnja banka želi pove ati likvidnost i odgovoriti na o ekivanu pove anu potražnju za novcem Japanska središnja banka (BoJ) stavila je na raspolaganje financijskim institucijama 265 milijardi ameri kih dolara kako bi stabilizirala tržište pogo eno katastrofom koju je izazvao najja i potres ikad zabilježen u toj zemlji.

Rije je o mjeri kojom BoJ želi pove ati likvidnost i odgovoriti na o ekivanu pove anu potražnju za novcem.

Goleme štete

Na Tokijskoj burzi ju er je Nikkei indeks potonuo više od 6 posto jer se ulaga i pribojavaju da e zbog posljedica potresa i redukcija elektri ne energije, koju je radi štednje

energije u nedjelju najavila japanska vlada, japansko gospodarstvo pretrpjeti goleme štete. Poniranje indeksa po elo je u petak, kada se pred sam kraj trgovanja dogodio razoran potres.

Predstavnik središnje banke objasnio je kako inter-

vencija kojom e novac biti trenuta no dostupan nije uobi ajena te kako e biti još injekcija bude li potrebno.

Cilj je postaviti temelje kako bi banke mogle odgovoriti na pove anu potražnju za gotovinom te odašiljanjem poruke kako e novac biti

dostupan sprije iti paniku koja bi mogla nastati.

"O ekujemo da e nakon potresa porasti potražnja za novcem, a želimo i umanjiti strah od toga ho e li on ili ne biti dostupan", objasnio je predstavnik središnje banke, iju je izjavu prenio

FUKUSHIMI JOŠ 10 GODINA RADA

Nuklearka stara etrdeset godina Nuklearna centrala Fukushima, na kojoj inženjeri pokušavaju ohladiti tri reaktora i sprije iti taljenje jezgre i nuklearnu katastrofu, stara je 40 godina i prije samo mjesec dana inspekcija joj je odobrila rad na još deset godina. Rije je o drugoj po

starosti nuklearki u Japanu. U ponedjeljak su se na tre em reaktoru dogodile dvije eksplozije kao posljedica potresa u petak. No, prema informacijama Me unarodne agencije za atomsku energiju, zaštitni omota reaktora nije bio ošte en.

Financial Times. Potez japanske središnje banke pozdravili su analiti ari, ocijenivši kako odlu na reakcija ulijeva povjerenje da e BoJ poduzeti sve što je u okviru njegovih mogu nosti kako bi stabilizirao tržište. Me utim, upozoravaju da su te mogu nosti sužene u okolnostima kada su kamatne stope na najnižim razinama dosad.

Ja anje jena

"Morat e odaslati poruku da su spremni nositi se s ja anjem jena u odnosu na klju ne valute ", ocjenjuje jedan od analiti ara za FT. Raširena je, naime, bojazan da bi repatrijacija kapitala, osobito u slu aju osiguravaju ih tvrtki, mogla pogodovati daljnjem ja aju jena. Jedna od opcija bila bi, smatraju analiti ari, pove anje programa otkupa vrijednosnica. M. P.

ARHIVA BUSINESS.HR

business.hr

investor > ulaganja > vijesti > regija i svijet

VLADIMIR ŠELEBAJ SELLIER, predsjednik Uprave Validusa SNIMIO HRVOJE DOMINI

Utorak 15/3/2011

NOVE TEHNOLOGIJE

Varaždinski Validus objavio je u ponedjeljak na stranicama Zagreba ke burze kako je u državni prora un na ime poreznih davanja dužan 20,57 milijuna kuna. Podsjetimo, upravljanje dioni kim društvom Validus, koje upravlja drugim društvima, prošle je godine preuzeo Vladimir Šelebaj Sellier, koji pokušava tvrtku izvu i od ste aja. B.hr

Tvrtka Lekcio je u suradnji s hrportfolio.com lansirala aplikaciju za iPhone i iPad ure aje putem koje se može pratiti stanje otvorenih investicijskih i mirovinskih fondova u Hrvatskoj, trgovina na Zagreba koj burzi, ali i vijesti s tržišta kapitala u regiji. Razvoj aplikacije trajao je godinu dana, a u Lekciju najavljuju i prilagodbe korisnicima. B.hr

Validus dužan 20,57 mil. kn

18-19

business.hr

NA BURZI

Burze regije na iPhoneu

BROJKA

82,06 jena iznosio je te aj japanske valute u odnosu na ameri ki dolar u ponedjeljak, kad je dolar oja ao 0,2 posto

Uprava Nava banke priprema teren za strano preuzimanje DOKAPITALIZACIJA S postoje im dioni arima preliminarno je dogovoreno sudjelovanje u dokapitalizaciji povlaštenih dionica pa u banci o ekuju uspješan plasman, a žele izbje i mijenjanje upravlja kih prava prije preuzimanja

Nava banka pove at e temeljni kapital do najviše 15 milijuna kuna izdavanjem novih 150.000 povlaštenih dionica serije B, potvrdio je prošli tjedan Nadzorni odbor banke.

Temeljni kapital banke trenuta no je na razini 42,7 milijuna kuna, a predsjednik Uprave Nava banke Stipan Pamukovi kazao nam je kako je razlog pove anja

CENTAR BANKA krajem prošle pove anje jamstvenog kapitala uplatom hibridnih instrumenata u iznosu od

24,4 milijuna kuna

kapitala osiguravanje bolje kapitalne adekvatnosti.

Trebaju novi kapital

"Glavni razlog dokapitalizacije potreba je za ja anjem osnovnog kapitala banke radi osiguravanja njegove bolje adekvatnosti kao bitne pretpostavke za rast bilance i osiguranje uspješnijeg budu eg poslovanja", kazao je Pamukovi .

CREDO BANKA najava dokapitalnajava dokapitalizacije u 2011. u izacije u 2011. u iznosu od iznosu od

15

milijuna milijunakuna kuna izdavanjem izdavanjem povlaštenih povlaštenihdionica dionica

Objasnio je kako razlog izdavanja povlaštenih dionica leži u izbjegavanju mijenjanja upravlja kih prava s obzirom na to da banka trenuta no vodi inicijalne pregovore s potencijalnim ulaga em iz inozemstva, koji je zainteresiran za stjecanje pretežitog vlasništva u banci.

Kako nam je objasnio Pamukovi , s postoje im dio-

NAVA BANKA po etkom godine pove anje jamstvenog kapitala uplatom hibridnog instrumenta u iznosu od

10

milijuna kuna

ožujak - pove anje temeljnog kapitala do

15

milijuna kuna izdavanjem povlaštenih dionica

ni arima preliminarno je utana eno sudjelovanje u ovoj dokapitalizaciji povlaštenih dionica pa u banci o ekuju uspješan plasman.

"Za Nava banku prošla je poslovna godina bila vrlo nepovoljna, jer smo bili prisiljeni istiti bilancu od prekora enja ulaganja u dionice trgova kih društava po izuzetno niskim cijenama koje su tada vrijedile na tržištu, a ujedno smo morali obaviti dodatna rezerviranja za plasmane mahom malim i srednjim poduzetnicima, pri emu su se znatno pove ali kreditni rizici uslijed nepovoljnoga gospodarskog okruženja", kazao je Pamukovi o prošloj godini, koju je Nava banka zaklju ila sa 13,4 milijuna kuna gubitka.

Brzo restrukturiranje

U ovoj godini, prema rije ima predsjednika Uprave, o ekuju postupan oporavak, a plasman dionica trebao bi pridonijeti ponovnom rastu bilance i boljoj tržišnoj efikasnosti.

"Kako je jedan od ciljeva banke u ovoj godi-

ni uspješno uspostavljanje strateškog partnerstva s inozemnim ulaga em kroz daljnju dokapitalizaciju, brzina odvijanja procesa utjecat e na uspješnost poslovanja banke u ovoj i idu im godinama", poru eno je iz banke, u kojoj o ekuju postupno smanjivanje kreditnih rizika i oporavak potražnje, blago oživljavanje poslovnih aktivnosti i financijskog tržišta, kao i postupno dinamiziranje poslovnih aktivnosti na tragu o ekivanog pridruživanja Europskoj uniji.

Temeljni kapital Nave banke iznosio je na dan donošenja odluke o pove anju 42,7 milijuna kuna i podijeljen je na 426.981 redovnu dionicu nominalne vrijednosti 100 kuna, a pove at e se izdavanjem i pla anjem u novcu do 150.000 povlaštenih dionica banke serije B na ime nominalne vrijednosti 100

1% MANJE EU spuĹĄta kamate Irskoj elnici eurozone usvojit e odluku o smanjenju kamata na me unarodni zajam Irskoj, po uzoru na odluku koja je donesena za Gr ku, ocijenio je luksemburĹĄki premijer Jean-Claude Juncker, koji predsjeda sastancima ministara financija eurozone. Kazao je da e elnici donijeti odluku vezano uz Irsku na tragu smanjenja kamata Gr koj za jedan postotni bod na proĹĄ-

STIPAN PAMUKOVI , predsjednik uprave Nava banke, o ekuje postupan oporavak, a plasman dionica trebao bi pridonijeti ponovnom rastu bilance i boljoj trĹžiĹĄnoj efikasnosti SNIMIO HRVOJE DOMINI

kuna svaka.

lotjednom izvanrednom summitu eurozone. "Nitko zapravo nije o ekivao da emo uspjeti dogovoriti niĹže kamate za Gr ku i potpuno sam siguran da emo do kraja mjeseca donijeti dobru odluku u istom smjeru i kada je rije o Irskoj", kazao je Juncker nakon summita. Dodao je da s obzirom na odluke sa summita smatra da Portugalu ne e biti potrebna pomo . Ministri financija eurozone trebali bi u utorak donijeti i odluku o kapacitetu novog fonda za pomo , koji bi trebao iznositi 500 milijardi eura. B.hr

NOVO UPOZORENJE

FAO: Zalihe se smanjuju, hrana poskupljuje

Skok cijena osnovnih prehrambenih proizvoda diljem svijeta pove ava rizik od nove prehrambene krize, poput one koja je pogodila zemlje u razvoju u 2007. i 2008. godini, rekao je u ponedjeljak elnik FAO-a.

Nagli skok cijena nafte i nedavni brz pad svjetskih zaliha Ĺžitarica pove avaju mogu nost nove krize u opskrbi hranom, rekao

je Jacques Diouf, elnik FAO-a u intervjuu za Reuters prilikom posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

"Visoke cijene poti u zabrinutost, a zalihe se brzo smanjuju", kazao je elnik UN-ove agencije za hranu i poljoprivredu.

"Godinama smo upozoravali da su nam potrebni ve a produktivnost i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju", dodao je.

Po etkom mjeseca objavljeni indeks cijena hrane za velja u pokazao je 2,2-postotno prosje no poskupljenje u odnosu na sije anj. B.hr

BROJKA

2,2

posto porasla je cijena hrane prema Svjetskoj organizaciji za hranu FAO u velja i u odnosu na sije anj

Životna osiguranja pala i u velja i

HRVATI SE MANJE OSIGURAVAJU NajviĹĄe se novca potroĹĄilo na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila - 405 milijuna kuna, a sa 305 milijuna kuna slijedi osiguranje Ĺživota

DUBRAVKO GRGI , vlasnik Euroherc, Jadranskog i Sunce osiguranja, sa 253 milijuna kuna premija dobrano je premaĹĄio Allianz FOTO NACIONAL

Izazovna godina za male

Nava banka je po etkom godine pove ala jamstveni kapital, i to uplatom hibridnog instrumenta jednog postoje eg dioni ara u iznosu od 10 milijuna kuna, a po etak godine donio je i najave o pove anju kapitala splitske Credo banke.

Centar banka u ve inskom vlasniĹĄtvu Dragutina Biondi a je pak posljednje pove anje jamstvenog kapitala obavila uplatom hibridnih instrumenata 24 uplatitelja u ukupnom iznosu od 24,4 milijuna kuna.

Prema ocjenama analiti ara, male banke o ekuje izazovna godina u kojoj e morati prona i izvore financiranja kako bi udovoljile zahtjevima o kapitalnoj adekvatnosti, a njihova najvaĹžnija zada a bit e im pro iĹĄ avanje bilanci. Biljana Star i

Ukupne zara unate bruto premije doma ih osiguravaju ih ku a do kraja velja e iznosile su 1,66 milijardi kuna, ĹĄto je dva posto ili oko 40 milijuna kuna viĹĄe nego u istom razdoblju lani.

Pritom je sektor neĹživota odradio sav rast, dok je sek-

tor Ĺživotnih osiguranja hrvatske osiguravateljne industrije zabiljeĹžio pad premije oko dva milijuna kuna. Premija Ĺživota krajem velja e iznosila je 349 milijuna kuna, a premija neĹživota vrijedila je 1,313 milijardi kuna. etrdeset posto ukupnog tr-

ĹžiĹĄta suvereno drĹži Croatia osiguranje, ija je premija na godiĹĄnjoj razini zabiljeĹžila rast etiri posto i iznosila 661 milijun kuna. Pritom se samo 53 milijuna kuna ili milijun viĹĄe nego lani odnosi na osiguranje Ĺživota. Drugi najve i osiguratelj je Allianz, ija je premija porasla etiri milijuna kuna, na 186 milijuna kuna. Krajem velja e Allizanz je bio vlasnik viĹĄe od 11,22 posto trĹžiĹĄnog kola a.

Brojke idu i u korist obitelji Grgi , vlasnika koncerna Agram. Naime, njihova tri osiguranja - Euroherc, Jadransko i Sunce - drĹže ukupnu premiju od 253 milijuna kuna, ime dobrano premaĹĄuju i Allianz. Blagi rast premije u velja i osjetili su Euroherc i Jadransko, a premija Sunca pala je za oko milijun kuna.

Pad premija u VIG-u Znatan pad premije zabiljeĹžen je u Kvarner VIG-u, gdje je pre-

mija u odnosu na velja u 2010. godine pala sa 84 na samo 70 milijuna kuna. Istodobno je Triglav zagrabio prema naprijed - premija je sa 77 porasla na gotovo 85 milijuna kuna i premaĹĄen je trĹžiĹĄni udjel od pet posto. Novoosnovano Izvor osiguranje Jake Andabake u prvim je mjesecima rada prikupilo neĹĄto viĹĄe od dva milijuna kuna premije, ĹĄto odgovara trĹžiĹĄnom udjelu od 0,14 posto.

NajviĹĄe za vozila Gledano po vrstama, najviĹĄe se novca potroĹĄilo na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, 405 milijuna kuna, a sa 305 milijuna kuna slijedi osiguranje Ĺživota. TraĹžena su i ostala osiguranja mirovine, na koje je otiĹĄlo gotovo 200 milijuna kuna, te Osiguranje cestovnih vozila i osiguranje od nezgoda, na koje je utroĹĄeno po sto milijuna kuna viĹĄe.

Nikola Su ec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Ina je u ponedjeljak dosegnula povijesni maksimum sko ivĹĄi na okruglih 4000 kuna, ĹĄto je ak 1200 kuna viĹĄe nego ĹĄto je ma arski Mol nudio dioni arima prije nekoliko mjeseci. Takav razvoj doga aja govori da je kraj pri e o Ini joĹĄ daleko. Ponovljenom jurnjavom za naftnom dionicom lako bi se moglo dogoditi da Ina opet bude u srediĹĄtu pozornosti i na mjese noj razini.

Ina-industrija nafte d.d.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dalekovod Belje Adris grupa Institut IGH Ingra Adris grupa Tisak Opeka d.d. za proizv. i promet gra e. mat.

Atlantska plovidba d.d.

Dom holding Jadranska banka Ericsson Nikola Tesla EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Luka Rijeka KraĹĄ, prehrambena industrija Jadranski naftovod Privredna banka Zagreb Konzum Kon ar - elektroindustrija AD Plastik HTP Kor ula KaĹĄtelanski staklenici Atlantic grupa Uljanik plovidba Podravka prehrambena industrija d.d.

Hidroelektra niskogradnja Luka Plo e Petrokemija uro akovi holding Kon ar SN holding Vupik Dioki d.d. akovĹĄtina OT-optima telekom d.d.

Kon ar Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Jadroplov d.d.

HUP - Zagreb Zagreba ka banka Tankerska plovidba Tehnika Riviera Pore Jadranka Fima validus Ledo Croatia osiguranje d.d. akove ki mlinovi Valamar grupa Veterina d.d.

Medika Tekstilpromet Uljanik d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond HGspot Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Industrogradnja d.d.

BC institut Karlova ka banka Vaba d.d. banka VaraŞdin Jadransko osiguranje Jadroagent Badel 1862 Liburnia Riviera Hoteli Žitnjak Kon ar - elektri ni aparati Centar banka Istraturist Umag d.d.

RIZ-odaĹĄilja i Viadukt Magma d.d.

IPK Kandit Pounje trikotaĹža Lucidus dioni ko Atlas nekretnine

+ Dionica Tiska u ponedjeljak je doĹživjela jedan od najve ih minusa na Zagreba koj burzi, ime ja pala na najniĹže cjenovne razine u posljednja tri mjeseca. Promet je bio iznadprosje an i iznosio je 409.823 kune. Ukupno se trgovalo sa 2365 dionica u 70 transakcija. Tisak je tako uĹĄao u trodnevnu seriju pada cijene, koja je bila dovoljna da cijenu spusti ispod razine od 170 kuna.

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,818.00 284.37 248.61 97.00 310.00 1,825.10 13.09 269.01 166.85 390.00 723.13 52.50 2,049.96 1,601.50 745.00 214.00 417.15 3,115.00 653.04 205.10 545.50 124.02 77.00 4,000.00 778.00 634.00 315.02 134.99 1,354.02 147.25 38.70 1,110.00 153.02 75.57 60.20 8.00 31.01 1,200.00 24.00 144.36 1,300.00 255.00 1,350.00 1,325.01 202.12 370.00 9.31 6,350.00 6,200.00 3,700.00 47.75 64.00 6,800.00 450.00 101.00 26.02 16.28 427.90 502.00 260.01 65.00 62.86 3,010.02 661.02 65.00 2,100.00 140.15 710.02 250.08 288.41 105.60 259.99 24.00 154.51 0.79 16.94 36.10

4,000.00 285.50 260.00 99.00 310.00 1,941.99 13.80 274.99 177.91 390.00 738.99 54.37 2,050.00 1,614.90 745.00 225.11 425.50 3,170.00 670.00 211.05 547.00 127.50 80.56 4,380.00 785.00 646.00 322.00 145.55 1,370.03 150.00 40.74 1,140.00 154.50 79.95 66.55 9.83 32.05 1,257.00 24.00 146.00 1,300.00 255.30 1,350.04 1,346.02 211.00 370.00 9.90 6,350.00 6,200.00 3,700.00 48.20 65.98 6,800.00 450.00 101.00 26.02 17.00 427.90 502.00 260.01 65.00 62.86 3,010.02 661.02 65.05 2,100.00 140.15 710.02 250.08 288.41 105.60 259.99 24.50 154.51 0.79 16.94 36.10

4,000.00 284.50 253.94 97.10 310.00 1,825.10 13.15 270.00 166.85 390.00 724.05 53.15 2,050.00 1,602.00 745.00 214.00 418.01 3,170.00 670.00 207.00 545.50 124.15 77.00 4,001.08 782.00 639.42 315.27 139.96 1,354.02 147.25 40.00 1,110.00 153.10 79.93 61.30 8.00 32.00 1,257.00 24.00 144.41 1,300.00 255.30 1,350.03 1,326.27 202.12 370.00 9.80 6,350.00 6,200.00 3,700.00 47.75 64.00 6,800.00 450.00 101.00 26.02 16.36 427.90 502.00 260.01 65.00 62.86 3,010.02 661.02 65.00 2,100.00 140.15 710.02 250.08 288.41 105.60 259.99 24.00 154.51 0.79 16.94 36.10

5.26% -0.14% -1.80% -2.39% 0.00% -5.68% -4.01% -1.82% -6.37% -2.50% -1.76% 1.24% 2.50% 0.06% 0.00% -4.94% -2.79% 0.63% -1.76% -1.92% -0.55% 0.12% -4.41% -8.57% 0.19% 0.70% -2.11% -3.83% -1.31% -1.17% -0.17% -2.20% -0.59% -2.49% -8.51% -8.15% 0.00% 4.75% 0.00% -1.76% -3.70% -0.85% 1.27% -1.54% -8.54% -0.02% -1.90% 0.81% 0.48% 5.71% -0.62% -3.03% 0.00% 0.00% 2.02% -0.15% -8.09% 1.88% 0.00% -0.04% 0.00% -13.87% 0.00% -2.93% -0.03% -2.96% 0.10% -2.10% -3.82% -0.48% -3.12% 0.00% 0.00% -3.43% 3.95% -0.35% 2.53%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,12%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

1,691 10,341 4,137 10,156 3,025 396 43,432 1,894 2,365 1,000 512 6,646 160 199 410 1,365 688 80 356 1,104 331 1,324 2,160 37 179 207 351 748 64 510 1,885 61 298 586 556 3,779 958 24 1,200 185 20 92 17 16 100 55 2,055 3 3 5 308 211 2 27 100 356 535 20 17 31 120 100 2 9 77 2 26 5 13 10 17 5 41 6 1,000 30 5

6,690,403.31 2,943,095.83 1,044,880.75 998,339.83 937,750.00 737,029.74 577,139.23 512,645.12 409,823.08 390,000.00 371,533.05 357,056.26 327,999.39 320,083.31 305,450.00 298,319.19 290,801.46 253,416.07 238,418.24 228,921.15 180,718.00 168,096.85 166,925.08 150,961.19 139,856.39 132,920.42 111,283.61 102,978.28 86,792.90 75,919.00 74,349.99 68,095.19 45,793.60 45,103.41 35,029.75 32,479.05 30,537.75 29,700.93 28,800.00 26,913.29 26,000.00 23,466.00 22,950.22 21,239.85 20,872.40 20,350.00 19,308.12 19,050.00 18,600.00 18,500.00 14,757.16 13,624.78 13,600.00 12,150.00 10,100.00 9,263.12 9,000.60 8,558.00 8,534.00 8,060.31 7,800.00 6,286.00 6,020.04 5,949.18 5,006.29 4,200.00 3,643.90 3,550.10 3,251.04 2,884.10 1,795.20 1,299.95 986.00 927.06 790.00 508.20 180.50

40,000.00 23,297.29 582.49 797.72 2,980.93 289.42 98.62 1,831.71 398.20 82.15 1,010.43 396.88 245.23 2,133.30 330.97 1,279.82 574.19 2,354.82 12,780.01 4,699.49 1,403.09 521.38 32.91 454.49 2,607.42 370.86 1,708.76 87.32 301.42 491.98 129.48 68.19 416.43 120.33 247.78 8.43 90.24 244.09 32.19 236.35 612.79 16,351.55 845.64 251.28 738.45 123.02 26.48 1,398.08 54.25 388.50 300.62 118.07 205.32 36.83 225.86 87.07 5.40 593.35 227.10 43.29 87.05 110.96 376.25 73.27 48.89 635.55 28.82 18.73 15.63 1,348.32 39.51 118.77 116.98 110.49 2.11 42.88 120.42

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 253.10 217.00 54.00 286.07 1,106.00 13.09 242.21 135.00 390.00 705.00 27.87 2,000.00 1,181.00 740.00 161.54 339.99 2,332.01 461.06 145.00 430.00 80.21 57.00 612.00 657.10 533.13 240.00 120.00 1,160.03 105.50 22.36 909.99 110.00 41.77 60.20 5.11 25.00 975.00 22.50 124.01 1,115.16 200.00 1,140.00 871.01 140.00 350.00 5.00 4,720.12 4,599.99 2,950.00 28.00 55.00 6,200.00 331.00 61.11 15.15 16.07 290.00 292.00 180.00 53.00 54.00 2,486.50 515.00 58.00 1,780.00 76.10 660.25 240.00 280.00 98.00 190.00 23.01 145.11 0.60 14.03 20.83

4,000.00 332.84 390.00 118.99 373.00 2,900.00 40.20 318.99 269.50 400.00 1,044.18 58.98 3,100.00 1,777.00 745.00 267.02 497.02 3,520.00 708.00 225.50 594.99 146.00 132.00 4,990.00 829.99 675.00 355.00 239.00 2,093.00 184.73 52.00 2,198.00 245.00 140.99 127.30 19.90 44.80 2,450.00 25.00 190.30 1,689.00 289.98 1,615.00 1,649.98 259.65 444.00 29.01 6,900.00 6,290.00 4,000.00 52.00 78.13 8,250.00 600.01 158.89 34.96 39.95 507.77 598.00 300.00 75.00 95.00 3,401.00 699.00 109.96 2,890.00 163.85 895.01 290.00 395.00 150.00 349.94 69.90 270.00 1.01 21.99 46.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,41 10,01 240,00 38,40 5,18 0,71 83,00 11,70 303,15 161,50 7,45 0,71 16,80 3,10 8,01

60,75 10,24 246,00 40,00 5,20 0,72 85,00 12,00 329,50 162,00 7,60 0,72 17,40 3,15 8,01

60,50 10,10 240,00 40,00 5,19 0,71 83,00 11,95 320,00 162,00 7,50 0,71 16,80 3,10 8,01

60,57 10,09 240,88 39,41 5,19 0,71 83,51 11,96 319,32 161,66 7,56 0,71 17,07 3,12 8,01

1,00 0,62 7,15 84,76 1,71 36,75 0,63 1,45 36,00

1,00 0,63 7,28 85,00 1,75 37,60 0,63 1,45 36,01

1,00 0,63 7,25 85,00 1,75 37,00 0,63 1,45 36,01

1,00 0,62 7,25 0,85 1,74 0,37 0,63 1,45 0,36

97,00 90,00 87,00 21,54 87,01 90,50 79,51 14,21 7,50 5,72 5,50 3,80

97,00 90,00 87,00 21,85 87,01 90,50 80,00 14,33 7,60 5,94 5,50 3,82

97,00 90,00 87,00 21,80 87,01 90,50 80,00 14,21 7,51 5,72 5,50 3,80

97,00 90,00 87,00 21,80 87,01 90,50 79,69 14,29 7,53 5,74 5,50 3,80

0,00 % 0,00 % 2,35 % -0,18 % 0,00 % 0,53 % -0,01 % -0,98 % -1,83 % -4,19 % 0,00 % 0,00 %

487,00 504,00 1.898,00 6.900,00 2.200,00 10.368,00 98,55 4.111,00 8.000,00 8.900,00 2.500,00 1.030,00 1.000,00 1.020,00 8.000,00

499,00 510,00 2.017,00 6.970,00 2.300,00 10.368,00 98,55 4.200,00 8.000,00 8.900,00 2.500,00 1.030,00 1.000,00 1.025,00 8.005,00

496,00 506,00 2.007,00 6.942,00 2.291,00 10.368,00 98,55 4.145,00 8.000,00 8.900,00 2.500,00 1.030,00 1.000,00 1.021,00 8.002,00

495,28 506,32 2.006,52 6.944,33 2.295,98 10.368,00 98,55 4.142,42 8.000,00 8.900,00 2.500,00 1.030,00 1.000,00 1.021,24 8.001,57

-0,60 % -0,78 % 5,69 % 2,09 % 5,92 % 20,00 % 0,04 % -1,82 % 0,00 % -0,06 % 0,04 % 0,00 % -1,57 % -0,78 % -5,86 %

3.810,00 88,50 545,00 4.370,00 88,50 199,00 3.533,00 580,00 92,00 26.700,00 3.650,00

3.900,00 89,00 550,00 4.461,00 88,90 202,00 3.534,00 591,00 92,00 26.950,00 3.700,00

3.882,61 88,77 547,13 4.425,86 88,65 200,89 3.533,04 582,75 92,00 26.825,00 3.686,11

3.882,61 54,63 547,13 4.425,86 54,56 200,89 3.533,04 582,75 56,62 26.825,00 3.686,11

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR PETG KDHR KDIR NF1N TLSG GRVG SALR MELR POSR PBGS ZVTG IEKG KDHP

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL KD GROUP KD ID NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE GORENJE SALUS MERCATOR POZAVAROVALNICA SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ZAVAROVALNICA TRIGLAV INTEREUROPA KD GROUP

JAHORINA OC AD PALE - public offering of bonds HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Credy banka a.d. Kragujevac Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Imlek a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K AIK banka a.d. Niš Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Agrobanka a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Tipoplastika a.d. Gornji Milanovac Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Vino župa a.d. Aleksandrovac

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Stil a.d. Kraljevo TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 MAKPETROL SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE

694.996,69 48.854,37 41.191,35 24.750,50 24.253,52 22.799,39 19.208,00 19.144,62 18.201,10 14.873,05 13.714,68 11.975,30 8.347,18 7.667,94 7.192,98

0,00 % 15000000 15.000.000,00 -3,70 % 220000 136.500,00 1,68 % 14512 105.198,00 0,28 % 81173 68.995,31 2,34 % 18494 32.262,11 0,00 % 80932 30.120,44 2,45 % 44664 28.003,87 0,00 % 11929 17.297,05 -2,15 % 22000 7.920,20

8484 4220 3880 6241 1015 848 399 1383 1114 1078 762 620

822.948,00 379.800,00 337.560,00 136.027,72 88.315,15 76.744,00 31.797,31 19.765,35 8.392,14 6.189,39 4.191,00 2.356,04

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN09 TEL ALK RMDEN08 STIL TNB GRNT RMDEN04 MPT TPLF

11474 4844 171 628 4676 32058 230 1601 57 92 1813 16772 489 2457 898

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO CYBN JESV IMLK PKBT A2011 AIKB FITO AGBN MTLC TIPO ENHL SJPT VINZ

-0,41 % 0,15 % -0,62 % 0,00 % -0,57 % -1,39 % -1,19 % 1,70 % -2,88 % -5,81 % 0,00 % 0,14 % -2,89 % -6,06 % 4,16 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKI FBIHKJ BHTSR FBIHKE FBIHKD FDSSR BSNLR SOSOR BIGFRK3 CRBFRK1 PRPFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA OCJH-PO1 HEDR-R-A KRIP-R-A RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-C HETR-R-A TRZN-R-A RSRS-O-D

+

Oznaka

Utorak 15/3/2011

62328 30.870.099,00 22091 11.185.067,00 2498 5.012.296,00 681 4.729.088,00 1779 4.084.544,00 321 3.328.128,00 24500 2.414.475,00 561 2.323.896,00 240 1.920.000,00 200 1.780.000,00 500 1.250.000,00 628 646.840,00 548 548.000,00 494 504.494,00 60 480.094,00

valuta: MKD - makedonski denar -1,12 % 0,71 % 0,01 % -1,67 % 0,17 % -1,65 % -2,97 % -2,59 % 0,00 % -0,65 % -0,38 %

997 26025 2107 145 10477 2476 130 703 5000 6 36

3.870.962,00 1.421.798,80 1.152.810,00 641.750,00 571.604,43 497.402,00 459.295,00 409.675,00 283.112,98 160.950,00 132.700,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Prilepska pivarnica +5% Imlek +5,92% Gorenje +1,7% Nova kred. b. Maribor +0,15% Makedonski telekom +0,01%

Telekom Srpske

Energoprojekt holding Telekom Slovenije Bosnalijek Petrol Krka

+

Powered by

business.hr

-1,97% -1,19% -0,98% -0,62% -0,41%

Mercator

+2,34 -5,81 Jednom od likvidnijih izdanja Banjalu ke burze, dionici Telekoma Srpske, cijena je u ponedjeljak porasla 2,34 posto, na 1,75 konvertibilnih maraka, a promet tom dionicom iznosio je 32.262 konvertibilne marke. Dionicom banjalu ke Tržnice trgovalo se po nepromijenjenoj cijeni od 1,45 KM, a zabilježen iznosio je 17.300 KM. Banjalu ki indeks BIRS bio je u blagom minusu od 0,08 posto i dan je zaklju io na 1045,74 boda.

Nakon prošlotjedne euforije i rasta cijene ove dionice na 172 eura, novi je tjedan donio pad od gotovo šest posto i slabašan promet od 14,873 eura. Iako je u petak bila druga najtrgovanija u Ljubljani, vlasnika su ju er promijenile samo 92 dionice Mercatora, a posljednja zabilježena cijena pala je 5,81 posto, na 162 eura, što je ujedno bila najviša cijena te dionice zabilježena tijekom dana. Slovenski indeks potonuo je 1,62 posto, na 811,19 bodova.

REGIONALNI INDEKSI -1,62% BIRS -0,08% 811,19 1.045,74 Belex15 -0,08% FIRS +1,23% 773,23 1.910,69 Belexline +0,04% MBI10 -1,26% 1.453,81 2.635,18 SASX10 MONEX20 -0,07% 13,279.28 -0,87% 1.111,82 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,30% Stanje ponedjeljak 14. ožujka 2011.

1.094,18 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,87% 2.747,44 +0,22% BUX -1,75% 22.239,37 +0,60% ATX -1,53% -1,44% 2.747,48 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,82% ponedjeljak 14. ožujka 2011.

FTSE100 5.770,02

DAX 6.853,61

CAC40

3.878,86

MICEX 1,733.98

AMERI»KI INDEKSI +0,50% S&P500 -1,89% 12.044,40 1.295,11 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,84% petak 11. ožujka 2011.

2.701,02 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 143,2696

16,56

KD Nova Europa

7,3731

15,54

71,3714

13,74

Platinum Global Opportunity 14,4924

11,51

MP-Global HR

317,5463

11,46

C-Zenit

49,6226

-14,98

ST Global Equity

44,0824

-14,72

FIMA Equity

76,2162

-11,46

14,3694

-8,30

5469,4600

-7,44

KD Victoria Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,8500

8,95

Allianz Portfolio

116,7672

8,37

PBZ Global fond

110,7270

7,48

ZB global

149,4600

6,41

Erste Balanced

126,7700

5,65

ICF Balanced

117,0011

-10,28

ST Balanced

170,5256

-9,43

5,5883

-7,53

ST Aggressive HPB Global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn kn

$ kn kn

kn

kn kn

kn

kn kn

kn

kn

kn

143,2696 96,6910 10,9556 118,3451 94,9300 14,4924 107,2900 444,6854 8,4529 95,7743 102,7000 81,7952 63,1659 48,5937 35,6800 73,7360 49,8684 133,3000 317,5463 71,3714 27,2599 76,2162 10,9811 57,9700 337,0186 162,6664 90,2061 93,5055 107,0500 66,6400

1,40 0,96 0,68 0,54 0,53 0,48 0,34 0,27 0,22 0,22 0,17 0,11 0,08 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,07 -0,10 -0,14 -0,16 -0,19 -0,25 -0,31 -0,31 -0,34 -0,36 -0,38 -0,39 -0,43

0,62 -2,77 2,06 -5,11 12,20 1,43 4,25 -9,52 0,37 -2,42 -2,10 -4,48 4,18 -4,19 14,07 3,73 4,34 -0,56 -2,45 5,17 -5,07 5,85 -1,91 -3,80 -7,36 -3,47 9,66 6,89 2,11 8,30

NFD Aureus US Algorithm Ilirika Gold KD Energija NFD Aureus New Europe Erste Adriatic Equity Platinum Global Opportunity ZB aktiv MP-Mena HR HI-growth NFD Aureus Global Developed ZB BRIC+ Platinum Blue Chip Prospectus JIE VB High Equity Erste Total East HPB Titan HPB Dynamic ZB trend MP-Global HR PBZ I-Stock NFD Aureus BRIC FIMA Equity AC G Dynamic EM Raiffeisen Emerging M. MP-Bric HR Ilirika JIE PBZ Equity fond OTP meridian 20 Raiffeisen World Raiffeisen C. Europe

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

65,5963

-4,57

101,9699

-3,41

27,83 N/A 12,49 -2,72 10,28 21,88 8,00 -2,30 3,21 2,78 3,23 0,46 10,37 0,84 16,37 6,15 -0,84 2,59 8,90 14,58 -5,24 -2,68 0,53 2,31 -0,86 1,37 14,39 11,90 5,22 8,68

16,56 N/A 9,67 -2,96 0,76 11,51 10,30 10,45 -0,50 -0,54 N/A -2,75 -2,37 -3,56 7,34 7,56 -1,83 4,39 11,46 13,74 -3,70 -11,46 2,64 -0,60 -3,83 -3,92 5,42 4,25 7,39 -0,48

16,05 N/A 9,30 7,43 -0,96 -7,75 1,51 3,58 -1,84 -0,81 N/A -6,11 -10,57 -18,91 -25,88 -8,04 -14,22 3,49 -7,94 -8,82 -14,26 -3,93 4,74 -15,56 -5,55 7,93 -1,85 -2,31 0,92 -6,65

-2,51 -3,37 0,52 -3,33 5,78 2,28 3,18 -9,04 -2,20 -1,86 -3,66 -3,61 1,62 -2,29 9,72 1,21 2,25 -1,83 -0,98 2,56 -5,75 0,44 -2,54 -5,82 -9,29 -5,16 6,19 4,27 1,84 6,57

29,409 4,899 9,932 9,890 230,128 10,570 492,184 6,196 67,656 58,168 106,594 8,378 26,674 12,895 52,960 10,365 20,512 189,907 5,937 245,179 8,801 18,475 14,708 29,124 7,688 93,644 379,477 20,648 41,360 203,331

2,42 0,37 1,03 2,35 5,41 3,47 4,71 3,01 9,04 5,28 0,91 3,19 4,11 3,44 3,44 3,64 4,54 8,37 2,79 3,65 3,94 6,78 2,02 3,22 3,00 6,38 5,52 2,87 7,44 5,90

11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 10.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 10.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 10.03.2011 11.03.2011 11.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Erste Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced PBZ Global fond HI-balanced KD Balanced AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige ICF Balanced HPB Global Raiffeisen Balanced ST Balanced C-Premium ST Aggressive Agram Trust OTP uravnoteženi

kn kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn kn kn

126,7700 149,4600 147,2495 80,6633 110,7270 10,1088 8,3807 11,0876 116,7672 109,8500 117,0011 101,9699 157,3000 170,5256 5,5883 65,5963 70,3985 114,1870

0,80 0,37 0,13 0,11 -0,03 -0,07 -0,11 -0,11 -0,15 -0,16 -0,33 -0,38 -0,42 -0,42 -0,45 -0,70 -1,03 -1,25

9,19 2,28 -1,28 -5,21 8,90 1,04 2,50 -0,86 3,86 1,72 5,21 5,60 2,16 0,25 0,75 1,18 4,32 8,57

8,02 3,71 2,64 -2,37 11,54 3,04 2,71 1,27 5,89 2,33 0,39 -0,38 2,67 -4,20 4,18 1,31 3,05 3,38

5,65 6,41 0,61 -0,95 7,48 1,81 1,38 3,46 8,37 8,95 -10,28 -3,41 1,92 -9,43 -7,53 -4,57 -1,19 -0,21

0,26 4,23 7,83 -4,51 5,70 0,12 -3,37 5,23 8,83 9,77 2,10 0,36 5,45 6,75 -13,21 -7,42 -1,06 2,56

3,77 1,27 -2,94 -4,95 6,01 -1,42 0,09 -1,41 1,38 1,37 3,45 4,23 1,35 -0,12 -0,08 0,56 0,67 6,12

106,821 711,728 42,365 14,469 304,105 70,535 7,074 14,801 7,862 202,811 12,293 93,134 315,386 11,785 12,905 2,765 14,254 40,677

10,14 9,69 5,13 4,65 9,50 9,04 5,15 2,02 1,83 1,01 8,86 5,44 8,54 8,17 4,11 5,47 2,67 5,24

10.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011

kn

131,5500 128,0165 11,4909 126,7457 159,4300 164,0471 130,6483 176,2000

0,10 0,10 0,05 0,05 0,04 0,04 0,03 -0,01

0,93 0,29 0,89 1,82 0,39 1,38 0,92 1,12

1,11 0,93 1,51 1,22 -0,52 3,14 1,12 1,32

6,05 2,94 4,44 4,44 2,71 7,86 4,19 5,71

4,40 4,83 1,55 4,46 4,93 8,07 4,51 6,65

0,94 0,90 1,06 1,78 0,20 1,30 0,84 1,01

285,000 16,828 7,403 20,025 203,654 63,223 133,907 506,141

7,77 5,24 9,04 5,44 9,69 6,38 8,01 8,79

10.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011

kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn kn

kn kn

$

102,6204 133,0426 163,5793 126,4740 145,9100 139,3000 139,4543 136,0240 132,9723 123,2743 117,8638 11,3900 10,7422 109,0486 100,2171 140,4097 125,0063

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,14 0,50 0,63 0,54 0,84 0,61 0,70 0,62 0,70 0,81 0,78 0,66 0,68 0,58 N/A 0,41 0,35

0,88 1,07 1,23 1,11 1,74 1,44 1,36 1,45 1,45 1,36 1,61 1,32 1,46 1,36 N/A 0,90 0,64

1,75 2,46 2,21 3,08 3,48 3,33 2,53 3,06 3,15 2,67 3,27 3,10 3,14 3,02 N/A 2,12 1,85

1,61 6,25 4,74 4,33 4,81 4,36 4,56 4,37 5,38 4,09 5,03 5,44 4,13 4,84 N/A 3,24 3,85

0,07 0,37 0,49 0,43 0,65 0,45 0,58 0,44 0,54 0,67 0,59 0,51 0,52 0,45 0,22 0,32 0,30

7,225 1065,284 2160,269 519,312 974,422 861,468 102,699 65,131 253,105 135,795 182,905 135,423 50,413 175,352 5,000 143,867 40,864

1,62 11,95 10,64 8,64 8,04 7,77 7,46 7,19 5,44 5,22 3,35 2,45 1,77 1,83 0,13 10,64 5,91

11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 10.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011 11.03.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

164,0471

7,86

Erste Bond

131,5500

6,05

Raiffeisen Bonds

176,2000

5,71

HI-conservative

11,4909

4,44

HPB Obvezni ki

126,7457

4,44

ZB bond

159,4300

2,71

OTP euro obvezni ki

128,0165

2,94

PBZ Bond fond

130,6483

4,19

HI-conservative

11,4909

4,44

HPB Obvezni ki

126,7457

4,44

Erste Bond OTP euro obvezni ki HI-conservative HPB Obvezni ki ZB bond Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond

+

investor

BIVŠI PREMIJER

Slovenija je previše ovisna o Njema koj

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 15/3/2011

ANTON ROP, bivši slovenski premijer i današnji potpredsjednik EIB-a FOTO FINANCE

Za brži ekonomski rast Slovenija mora stimulirati investicije u održive projekte poput energetike, a ne samo ekati da se vrati ranija potražnja na njenim glavnim izvoznim tržištima koja je pala u vrijeme krize, ocijenio je u razgovoru za ljubljansko Delo od ponedjeljka Anton Rop, nekadašnji premijer, koji je od prošle godine na dužnosti

potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB). "Kriza slovenskoga gospodarstva bila je teža jer se ono previše oslanjalo na izvoz u neke velike europske države. Kad Njema koj ide slabo, Sloveniji ide dvaput lošije, a kad Njema koj ide dobro, to se u Sloveniji toliko ne osjeti. Zato moramo na i dodatne impulse za gospodarski rast", rekao je Rop. Slovenija s Njema kom ostvari oko petinu svoje ukupne trgova ke bilance, a druga dva najja a vanjskotrgovinska partnera su Francuska i Italija.

Slovenski ekonomisti smatra-

ju da je zato smanjena uvozna potražnja u tim zemljama bila bitna za 8,9-postotni pad slovenskog BDP-a u 2009. godini i relativno skromnu stopu rasta od oko 1,1 posto u prošloj godini jer je izvoz u godinama prije krize bio glavni generator rasta, uz gra evinski sektor. Rop je za vode i slovenski list izjavio da bi Slovenija za brži ekonomski rast sada trebala iskoristiti projekte koji "sami sebe financiraju" poput ulaganja u hidrocentrale na Dravi i Savi, a za to bi se po njegovu mišljenju moglo dobiti i kreditne linije. B.hr

Ina sko ila na 4000 kuna NOVI REKORDI Na dionice Ine u ponedjeljak je potrošeno više od šest milijuna kuna, pri emu je dionica sko ila pet posto i ponovno oborila cjenovni rekord, koji je u posljednja tri mjeseca bio nebrojeno puta srušen Bez strelovita rasta dionice Ine dioni ki indeksi Zagreba ke burze u ponedjeljak bi zasigurno završili u minusu.

Ovako su Crobexi porasli uz skroman promet i pad vrijednosti likvidnijih izdanja. Crobex je porastao 0,37 posto, na 2260,75 bodova, dok je Crobex 10 sko io 0,61 posto, na 1252,36 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je

22,5 milijuna kuna, a gotovo tre ina tog iznosa potrošena je na Inu.

Ina skuplja 182 kune

Dionica najve e doma e naftne kompanije u ponedjeljak je dosegnula novu najvišu razinu u povijesti od 4000 kuna.

Dan je po ela na najnižoj cijeni od 3818 kuna, a nakon što je do kraja trgovine vlasnika

promijenilo više od 1600 dionica, novi rekord je bio 4000 kuna.

Gubitnici Tisak i Dioki

Najaktivniji kupci Ine i dalje su hrvatski obvezni mirovinski fondovi, no i dalje je aktivan misteriozni skrbni ki ra un, iza kojeg navodno stoje nepoznati ciparski ulaga i.

Ovakav razvoj doga aja govori da je pri a oko Ine još daleko od svoga završetka. Ovom ponovljenom jurnjavom za naftnom dionicom lako bi se moglo dogoditi da Ina opet bude u središtu pozornosti i na mjese noj razini.

Glavni gubitnici bili su pak Tisak i Dioki te dionice gra evinara. Dionica Tiska u ponedjeljak je doživjela jedan od najve ih minusa na Zagreba koj burzi od 6,37 posto, ime ja pala na najniže cjenovne

ZSOLT HERNADI, predsjednik Uprave Ine, ija dionica i dalje nekontrolirano raste SNIMIO DARKO MARI

razine u posljednja tri mjeseca. Promet je u ponedjeljak bio iznadprosje an i iznosio je 409.823 kune. Ukupno je protrgovano sa 2365 dionica u 70 transakcija. Tisak je tako ušao u trodnevnu seriju pada cijene koja je bila dovoljna da cijenu njegove dionice spusti ispod razine od 170 kuna.

Više od osam posto pao je Dioki. Iako je na njega potrošeno samo 35.000 kuna, dionica je pala na samo 61 kunu, a dnevni joj je minimum iznosio samo 60 kuna. Više od e-

REGIJA

BROJKE

Loš početak tjedna u Ljubljani Po etak novog trgovinskog tjedna donio je minus slovenskog indeksa SBI TOP, koji se spustio na 811,19 bodova izgubivši na vrijednosti 1,62 posto.

Cijena dionice trgova kog lanca Mercatora nakon proš-

tiri posto pale su dionice IGH i Ingre. Na obje je dionice potrošeno oko pola milijuna kuna. Najlikvidniji gra evinar bio je Dalekovod s prometom nešto višim od milijun kuna, pri emu je dionica pala 1,8 posto, na 253,94 kune.

Na dionice HT-a potrošeno je oko tri milijuna kuna, a najve i doma i telekom kliznuo je 0,14 posto, na 284,5 kuna. Gotovo milijun kuna otišlo je i na dionice Belja, koje su pale 2,5 posto, na 97,1 kunu.

Nikola Su ec

lotjedne euforije potonula je 5,81 posto, na 162 eura, a promet je iznosio mršavih 14.873 eura. Slovenski mediji prenijeli su u ponedjeljak kako je Agorokorova ponuda za preuzimanje 23,4 posto dionica te kompanije uklju ivala pove anje tržišnih

udjela Mercaotra na postoje im i novim tržištima te cijenu dionice od 206 eura.

Krka je bila jedina dionica kojom se u Ljubljani trgovalo u iznosu ve em od pola milijuna eura, a njezina je vrijednost umanjena 0,41 posto u odnosu na onu zabilježenu

prošloga tjedna te je iznosila 60,5 eura. U blagom minusu bio je i beogradski indeks BELEX 15 koji je u ponedjeljak pao 0,08 posto, a najve i promet ostvaren je dionicom Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u iznosu od 30,9 milijuna kuna. B. St.

0,07 1,26 posto pao je sarajevski SASX-10

posto pao je makedonski MBI 10

ARHIVA BUSINESS.HR

Kina postala drugo najve e svjetsko trĹžiĹĄte umjetnina U KINI SU LANI na aukcijama prodane umjetnine vrijedne 8,3 milijarde dolara

Na aukcijama umjetnina u Kini proĹĄle su godine "okrenute" 8,3 milijarde dolara pa je najmnogoljudnija zemlja na svijetu postala drugo najve e svjetsko trĹžiĹĄte umjetnina i s te pozicije izgurala Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema podacima British Art Market Federationa,

DOBITNICI DANA (ZSE) akove ki mlinovi +5,71 % Kon ar D & ST +4,75 % Pounje +3,95 % Excelsa nekretnine +2,53 % Jadranska banka +2,5 % 12 Raste

prodaja umjetnina u Kini proĹĄle je godine inila gotovo etvrtinu, 23 posto, ukupnog svjetskog trĹžiĹĄta, a aukcije u Ujedinjenom Kraljevstvu zasluĹžne su za 22 posto svjetske prodaje. Najve e trĹžiĹĄte umjetnina i dalje je ameri ko, ije su aukcije donijele 34 posto uku-

GUBITNICI DANA (ZSE) Vaba banka -13,87 % KaĹĄtelanski staklenici -8,57 % Riviera Pore -8,54 % Dioki -8,51 % akovĹĄtina -8,15 % 31 Pada

46 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

pne prodaje, piĹĄe Bloomberg. Rast prodaje umjetnina u Kini sigurno ima isti razlog kao i rast prodaje stranih automobila i luksuzne robe u toj zemlji, a to je sve ve i broj bogataĹĄa. No najnoviji podaci zabrinuli su Britance, koji su ih nazvali "alarmantnima". N. R.

Vrijed.

1,327.63 159,63

Prom.

1,08% 0,05%

Sirova nafta 101,16 Prirodni plin 3,79 Zlato 1.416,96 Srebro 35,85 Goveda 117,87 Kava 308,37

1,50% 1,04% 0,39% 1,69% 0,04% 4,06%

www.business.hr

IONAKO MU NE TREBA

ARHIVA BUSINESS.HR

Najuspjeťnijem investitoru svih vremena samo 100.000 dolara plaće

Ĺ TO E BUFFETTU NOVAC kad ga ionako ne troĹĄi?

Nakon joĹĄ jedne uspjeĹĄne poslovne godine u kojoj je Berkshire Hathaway uve ao svoju vrijednost za 20 posto, na 157,3 milijarde dolara, njegov elnik i najve i vlasnik Warren Buffett predloĹžio je dioni arima da mu odobre identi nu pla u koju prima posljednjih 30 godina, samo 100.000 dolara.

Jedini ve i izdatak koji Buffett prihva a na svoj ra un su troĹĄkovi osiguranja i uvanja njegova doma, koji su proĹĄle godine pla eni neĹĄto manje od 350.000 dolara.

Buffett je veliki protivnik menadĹžerskih bonusa koje primaju vode i bankari Wall Streeta jer smatra da se milijunske nagrade trebaju vezati uz dugoro ne rezultate. Iako Buffett ne prima ni bonuse ni opcijske dionice, kroz ulaganja Berkshirea svoje je osobno bogatstvo uve ao na 50 milijardi dolara, koje je pak namijenio dobrotvornim organizacijama. D. B.

Je li u Hrvatskoj u velja i bilo inflacije, doznajte na...

ÂťLANOVI KISSA prvi su osvanuli na prezervativima

ARHIVA BUSINESS.HR

Novi trend – oglaťavanje na kondomima Graphic Armor tvrde kako su prvi u svijetu na taj na in oslikali kondome u punom koloru. Joť jedna verzija Kiss kondoma, ovaj put s likom drugog lana benda Paula Stanleyja, iza i na trŞiťte u lipnju ove godine.

Adam Glickman, izvrĹĄni direktor Condomanije, proizvo a a kondoma, kaĹže kako tvrtka trenuta no pregovora sa showbiz kompanijama, proizvo a ima energetskih pi a i dizajnerima kojima nude da stave svoj logo i poruku na kondome. B.hr

Putin se ne boji nuklearne katastrofe Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je da problemi nuklearnih elektrana u Japanu nisu velika prijetnja za globalnu nuklearnu katastrofu te kako ruski stru njaci vjeruju da reaktor ne e eksplodirati.

Oskarovac ide u mirovinu Ameri ki redatelj Steven Soderbergh, koji je za film „Traffic“ nagra en Oscarom za reĹžiju, rekao je kako planira snimiti joĹĄ dva filma ija je pretprodukcija ve po ela i nakon toga oti i u mirovinu.

REVOLUCIJA U REKLAMIRANJU

Grafi ki dizajneri iz tvrtke Armor Graphics iz Newarka otiĹĄli su korak dalje kada je u pitanju reklamiranje brendova. Ameri ki hard-rok bend Kiss nije imao niĹĄta protiv promocije sigurnog seksa, pogotovo ako na tome moĹže zaraditi.

Dosad su se njihov likovi i logo benda nalazili samo na kutiji prezervativa, no tvrtka Armor Graphics oslikala je i sam lateks prezervativa, pa se tako na njemu naĹĄao lik basista Genea Simmonsa kako plazi jezik. Iz tvrtke

UKRATKO...

Keira Knightley bila 'posve izgubljena' Britanska glumica Keira Knightley u jednom je intervjuu otkrila kako se na po etku karijere teĹĄko nosila sa slavom koju joj je donijela uloga u „Piratima s Kariba“ te da se povremeno ak osje ala "posve izgubljenom".

www.business.hr