Business.hr broj 848 by Business.hr

PLJUŠTE OPTUŽBE 10

CIJENA MLIJEKA 6

Rađenović se pita gdje su bili rabati zadnjih 10 godina

Hrvatski farmeri: Rješenja EU ne valjaju ministru Čobankoviću

Medika tvrdi da je Oktal Pharma dala najlošije uvjete od svih ponu a a te da je dobila detalje ponude ostalih tvrtki

SRIJEDA 16/3/2011

BROJ 848 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Pahor Todoriću zalupio vrata Mercatora POLITIKA UPLELA PRSTE 2-3 Konzorcij slovenskih banaka na elu s Novom ljubljanskom bankom odobrio je dugovima optere enoj Pivovarni Laško kredit vrijedan više od 10 milijuna eura radi održavanja teku e likvidnosti, dovode i tako u pitanje prodaju 23,34 posto udjela Mercatora Agrokoru Ivice Todori a VLAHOVI EV NOVI SMJER POSLOVANJA: MEDIJI UMJESTO DUHANA

Adris želi preuzeti Dioki i Novi list?

Dioki, koji u vlasništvu ima rije ki Novi list, želi se koncentrirati na temeljno poslovanje, a Adris se seli s cigareta na turizam, proizvodnju hrane te medije: ve je odradio dubinsko snimanje novina 4

info&stav

business.hr Srijeda 16/3/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Ameri ka kompanija PepsiCo predstavila je plasti nu bocu koja je u cijelosti napravljena od biljnog materijala, ime bi trebao biti smanjen negativan utjecaj tvrtke na okoliĹĄ. Boca je izra ena od ukrasnog prosa, borove kore, kukuruzovine i drugih materijala, a tvrtka tom popisu u kona nici planira dodati i koru naran e, ljusku zobi i krumpira i ostale ostatke iz poslovanja s hranom.

Bune se u Ma arskoj, a ne kod ku e Hrvatski sindikati ipak su se probudili i odlu ili na prosvjede, no to ne e raditi na nekom od trgova hrvatskih gradova, ve u BudimpeĹĄti. Naime, Europska konfederacija sindikata organizirat e u subotu u ma arskoj prijestolnici eurodemonstracije pod nazivom "Ne rigidnoj ĹĄtednji - ZA socijalnu Europu, poĹĄtene pla e i radna mjesta". Na njima e sudjelovati i neki elnici hrvatskih sindikata, koji ignoriraju demonstracije u domovini.

KONZORCIJ PREDVO EN NLB-om SPAĹ AVA LAĹ KO KREDITOM

Pahor Todori u zalupio vrata Mer Konzorcij slovenskih banaka na elu s Novom ljubljanskom bankom odobrio je u utorak dugovima optere enoj Pivovarni LaĹĄko kredit vrijedan viĹĄe od 10 milijuna eura radi odrĹžavanja teku e likvidnosti, dovode i tako u pitanje prodaju 23,34 posto udjela Mercatora Agrokoru Ivice Todori a

Ostavka u LaĹĄkom

Pivovarni LaĹĄko taj je kredit neophodan kako bi prije po etka sezone osigurala nuĹžan repromaterijal i sirovine, a kako prenosi slovenska drĹžavna agencija STA, banke su izrazile spremnost za produljenjem moratorija na otplatu kredita do lipnja. Slovenske su Finance izvijestile kako se predsjednik Uprave Pivovarne LaĹĄko DuĹĄan Zorko po etkom tjedna trebao sastati s premijerom Pahorom kako bi razgovara-

FOTO FINANCE

2-3

Boca Pepsija od biljnih materijala

BORUT PAHOR, slovenski premijer, i DuĹĄan Zorko, prvi ovjek Pivovarne LaĹĄko, odustali su od sastanka nakon ĹĄto su za njega doznali mediji

li o potencijalnim rjeĹĄenjima problema Pivovarne, ali susret nije odrĹžan. Prema informacija tamoĹĄnjih medija, Zorko je na sastanku s Pahorom htio prona i rjeĹĄenje za LaĹĄko koje ne uklju uje prodaju klju ne imovine, poput

udjela u najve em slovenskom trgova kom lancu Mercatoru. Smatra se da sastanak nije odrĹžan jer su o njegovu odrĹžavanju bili obavijeĹĄteni mediji, ĹĄto se kosilo s Pahorovim sluĹžbenim nemijeĹĄanjem u prodaju Mercatora.

Sam premijer poru io je za Finance u utorak kako je sastanak otkazan jer se joĹĄ ne zna ĹĄto u initi s Mercatorom i komu ga prodati. Mediji u sloveniji izvjeĹĄtavaju o 'ratu' zagovornika brze prodaje udjela u Mercatoru

PRETVARAJU DUG U VLASNIĹ TVO

KonaÄ?no dogovor izmeÄ&#x2018;u Vlade i Orca Predstavnici Orco grupe, Hrvatskog fonda za privatizaciju i potpredsjednik Vlade Petar obankovi potpisali su u utorak sporazum kojim je dogovoreno da e se zaduĹženost Sun anog Hvara smanjiti za 41,12 milijun kuna pretvaranjem pozajmica tvrtki u vlasni ke udjele. Vijest o potpisivanju sporazuma doĹĄla je ju er kasno popodne iz Orco grupe. Pretvaranje pozajmica

u vlasni ke udjele model je koji je prije nekoliko mjeseci HFP-u predlagao elnik Orco grupe Jean-Francois Ott, ali bez pristanka s druge strane. Sporazum uklju uje i otpis 22,2 milijuna kuna kamata po pozajmicama vlasnika. Tvrtka se obvezala da e nastaviti s redovnim poslovanjem i ispuniti obveze prema vjerovnicima i zaposlenicima.

Kako bi se rijeĹĄile nesuglasice me u dioni arima, osnovat e se stru na grupa, a HFP se obvezuje da e u roku 12 mjeseci rijeĹĄiti sva nerazjaĹĄnjena pitanja oko vlasniĹĄtva, izvjeĹĄ uju iz Orca. Dogovorom je potvr ena volja dioni ara da se dodatno potrude rijeĹĄiti probleme i osiguraju opstanak Sun anog Hvara i njegovu financijsku odrĹživost. Dogovoren

je i model zajedni ke pomo i kompaniji koji e osigurati kontinuitet poslovanja. HFP e Sun anom Hvaru dati novu pozajmicu od 19,9 milijuna kuna, istovjenu visini pozajmice koju je dao Orco. Uz Petra obankovi a, sporazum su potpisali predsjednica HFP-a Iva Gali i Nicolas Tommasini, zamjenik generalnog direktora Orco grupe. Maja Grbi

BISER DANA

››

Pohlepa je vrijednost koja je ure ivala naše društvene odnose, a mi je želimo eliminirati poreznim sredstvima i kaznenom politikom. Stoga tražimo oporezivanje svega neživog

posto tvrtki u Hrvatskoj sprema otkaze menadžerima u razdoblju od idu a tri mjeseca, pokazuju rezultati pregleda tržišta rada agencije za zapošljavanje Antal International

VILIM RIBI , koordinator sindikalnih središnjica, na predstavljanju programa društvenoga i gospodarskog oporavka Hrvatske

i onih sklonijih pronalasku strateškog partnera, me u kojima je i lan Uprave Pivovarne Laško Robert Šega, koji je u ponedjeljak predao svoju ostavku. Neslužbeno se doznaje da je Šega podnio ostavku jer se protivio hitnoj prodaji Mercatora hrvatskom koncernu.

Bez komentara

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Podsjetimo, Pivovarna Laško je u velja i objavila natje aj za prodaju 23,34 posto dionica Mercatora na koji su osim Agorokorove stigle ponude i britanskog investicijskog fonda Mid Europe te investicijskog fonda Warburg Pincus. Agrokorova ponuda bila je i najizdašnija - taj je koncern Pivovarni Laško ponudio 206 eura po dionici. Iz Agrokora do zaklju enja broja nismo dobili komentar o najnovijem razvoju situacije. B. Star i

NICOLAS TOMMASINI, zamjenik izvršnog direktora Orco grupe

UVODNIK

Jesu li novine ipak isplativije od PVC-a?

››

DIO DUGOVA tvrtka Roberta Ježi a može sanirati prodajom Novog lista, koji e iz Diokijeva okrilja nedvojbeno iza i znatno siromašniji nego što je u njega ušao

Kuloari bruje o potencijalnim kupcima rije kog dnevnika Novi list. Ima tu svega, od stranih, etabliranih izdava a poput La Repubblice, marketinških agencija poput Digitel komunikacija do hrvatskog duhanskog diva, Adris grupe

ne transakcije ipak je bila politi ko-intimna pri a HDZova donatora Roberta Ježi a i tadašnjeg HDZ-ova premijera Ive Sanadera. Pri a je završila neuspjehom u svakom pogledu. Dvojac je iza rešetaka, a SDP-ova utvrda u Rijeci nije srušena ni za milimetar. Dioki, koji je Novi list platio 28 milijuna eura, danas je pritisnut dugovima, a prošlo-

prošlom desetlje u. Turizam, proizvodnja hrane, trgovina... Mediji su o ito logi an slijed za jednu od rijetkih i financijski stabilnih tvrtki u porušenom hrvatskom gospodarstvu, koja za investicijske aktivnosti ima na raspolaganju više od 1,5 milijardi kuna. Medijsko tržište u Hrvatskoj može se samo nadati da su bolji dani na vidiku.

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

sprkos padu prihoda od prodaje i oglašavanja u posljednje dvije godine te bujanju internetskih izdanja, papirnate novine u Hrvatskoj, onako crne i pune olova, još su uvijek, ini se, tražena roba. Barem za one koji znaju kako se radi posao. Nakon što je Dioki grupa odlu ila odustati od izdavaštva i baviti se PVC industrijom, kuloari bruje o potencijalnim kupcima rije kog dnevnika Novi list. Ima tu svega, od stranih, etabliranih izdava a poput La Repubblice, marketinških agencija poput Digitel komunikacija (iz kojih su to, doduše, demantirali) do hrvatskog duhanskog diva, Adris grupe. UPRAVO E INTERES Adrisa za medijski prostor Hrvatske (osim Novog lista navodno snimaju situaciju i u Ve ernjem listu) mnoge iznenaditi, kao što je, možda, prije tri godine neke za udilo kada je vlasnik Novog lista postao petrokemijski Dioki. Me utim, u pozadini te poslov-

FOTO CIMAS/CROPIX

Mercatora

FOTO FINANCE

BROJKA

godišnji minus Grupe iznosio je gotovo 240 milijuna kuna. Dio dugova Ježi eva tvrtka može sanirati prodajom Novog lista, koji e iz Diokijeva okrilja nedvojbeno iza i znatno siromašniji nego što je u njega ušao. ZA RAZLIKU OD DIOKIJA, koji se vra a svojim korijenima, Adris nastavlja širiti poslovanje, što je po elo ve u

tema 4-5

VLAHOVI EV NOVI SMJER POSLOVANJA Dioki, koji u vlasništvu slovanje, a Adris želi proširiti svoj društveni utjecaj i ve je odradio dub

Adris želi preuzeti Kompanija Ante Vlahovi a fokus poslovanja zbog stigmatiziranja pušenja u Europi ve nekoliko godina seli s cigareta na turizam i proizvodnju hrane, a u medijskim se krugovima ve neko vrijeme govori o interesu Adrisa za rije ki Novi list. U Rovinju navodno razmatraju i mogu nost kupnje cijelog Diokija i ulazak u proizvodnju polimera Nakon što je objavljeno kako je rovinjska Adris grupa financijski poduprla Agrokor u kupnji slovenskog Mercatora, Adris se spominje i kao ozbiljan interesent za kupnju rije kog Novog lista u vlasništvu Diokija. Prema neslužbenim informacijama, Adris je ak zainteresiran za preuzimanje Dioki grupe, koja je u nezavidnoj financijskoj, ali i upravlja koj situaciji jer je vlasnik Diokija, Robert Ježi , ve mjesecima u pritvoru i pod istragom zbog malverzacija s kupnjom struje u koje je bio upleten zajedno s bivšim premijerom Ivom Sanaderom. Na naš upit o prodaji Novog lista iz Diokija su odgovorili kako su donijeli na elnu odluku o prodaji neoperativne imovine. To je u skladu s najavama iz Ježi eve kompanije da e se Dioki koncentrirati isklju ivo na temeljni biznis, a to je proizvodnja polimera. Ježi je ve inski paket Novog lista kupio 2008. godine za 28 milijuna eura. Danas je financijska slika i rije kog dnevnika i petrokemijske tvrtke znatno lošija nego prije tri godine.

Diokiju hitno treba novac

Diokiju nasušno treba svjež novac, a prodajom

KANFANARSKA ZGRADA mogla bi uskoro postati središte Novog lista?

ANTE VLAHOVI , najve i pojedina ni vlasnik Adrisa i predsjednik Uprave, potvrdio je kako se njegova kompanija želi proširiti i na druge djelatnosti SNIMIO SAŠA ETKOVI

Novog lista sanirao bi se dio dugova. Prošlu je godinu Dioki završio sa 239,15 milijuna kuna gubitka, što je 50 posto više od gubitka iz 2009. koji je iznosio 159,02 milijuna kuna. Za dovršetak PVC postrojenja u Dini na Krku Ježi evoj kompaniji treba kredit Europske investicijske banke u iznosu od 34 milijuna eura, za koji je zatraženo i jamstvo Vlade prema modelu B. Kroz investiciju na Krku Dioki-

ju se stvorio i dug dobavlja ima opreme od ak 116 milijuna kuna, koji tvrtka nema otkuda vratiti. O eventualnim ponudama za dubinsko snimanje Novog lista u Diokiju ne žele govoriti. Me utim, Adris, navodno, ve radi due diligence rije kog dnevnika. Na naš upit o interesu za ulaganja u Dioki i Novi list iz Adris grupe od-

govorili su da tu nema novih injenica, a špekulacije tvrtka, poru ili su, ne komentira. Adrisov interes za medije, pogotovo za regionalno blizak i utjecajan Novi list, sasvim je logi an. Adris je jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki koje su financijski stabilne i otvorene za ulaganja koja nisu isklju ivo vezana uz njihovo osnovno poslovanje. Novi list pak, premda financijski oslabljen i pred restruk-

turiranjem, još uvijek drži solidan dio medijskog prostora s tiražom oko 27.000 primjeraka.

Cigarete nepoželjne u EU

Ve prije nekoliko godina Adris se opredijelio za investicije vezane uz proizvodnju hrane i turizam. Njegov hotelski lanac Maistra postao je jedna od vode ih turisti kih tvrtki u Hrvatskoj. Proizvo a cigareta upustio se i u uzgoj ribe, a u brend Croma-

sništvu ima riječki Novi list, želi se koncentrirati na temeljno podio dubinsko snimanje novina

business.hr Srijeda 16/3/2011

eti Dioki i Novi list? skoj industriji otprilike do 2020. godine.

Nova tžišta u Aziji

Adris grupa, smatraju upućeni, neće odustati od svog core businessa, ali će ga razvijati na novim tržištima koja su puno perspektivnija od europskog po pitanju dugoročnog korištenja duhanskih proizvoda. Jedno od njih je iransko, gdje Adris u suradnji s kompanijom Iranian Tobacco ulaže 30 milijuna eura u gradnju nove tvornice cigareta, koja bi trebala početi raditi krajem ove godine. Ta tvornica, kapaciteta 6,5 milijardi cigareta godišnje, trebala bi rovinjskoj tvrtki omogućiti dugoročno ostvarivanje prihoda na tržištu jugozapadne Azije. Očekuje se da će to tržište i dalje rasti te da vjerojatno još desetljećima neće biti ugroženo antipušačkim zakonima. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

ris dosad je uloženo oko 15 milijuna eura. Adris je većinski vlasnik i maloprodajnog lanca iNovine te suvlasnik Tiska s Agrokorom. "Ne krijemo da unatoč krizi imamo ambicija za proširenje postojećih i ulazak u nove djelatnosti. Kad govorimo o konkretnim ulaganjima, vizija je Adris grupe proširiti se na održiv način, sami ili sa strateškim partnerima, na nova područja aktivnosti i tržišta", izjavio je krajem prošle godine Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupe. Adris grupa 2009. godinu završila je s pola mili-

jarde kuna dobiti. Za investicije, procjenjuje se, raspolaže s između 1,6 i dvije milijarde kuna. Potkraj 2010. Adris je počeo razgovarati s predstavnicima Vlade o mogućnosti da se taj novac investira u Hrvatskoj, bilo kupnjom udjela u tvrtkama u državnom vlasništvu, bilo ulaganjem u energetski sektor. Čelnici Adrisa tada su Vladu izvijestili kako su spremni taj novac investirati u projekte u energetici, kao što je gradnja novog bloka u termoelektrani Plomin, a investiciju procjenjuju na 800 milijuna eura. Ulaganje u gradnju novih energetskih objekata i in-

frastrukture Adrisu bi dugoročno omogućilo stabilne prihode i profit. Naime, temeljni biznis Adrisa, onaj duhanski, bit će pod sve većim pritiskom zbog zabrane pušenja, sve većih nameta te daljnjeg otvaranja tržišta, što će se pokazati problematičnim pogotovo s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Istraživanja pokazuju da postotak pušača u razvijenim zemljama konstantno pada. Ako se takav trend nastavi, do 2050. većina duhanskih tržišta u razvijenom svijetu mogla bi se ugasiti. Predviđa se da će cijena cigareta rasti, a to će osiguravati dobit duhan-

Robert Ježić, pritvoreni bivši predsjednik Uprave i većinski vlasnik Diokija, gdje su njegov teret prijateljstva s Ivom Sanaderom, kome je za uslugu navodno preuzeo Novi list, odlučili prepustiti novom kupcu snimio saša ćetković

tema 6-7

KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U posljednjoj pobuni hrvatski su se mjera zaštite mljekarskog sektora predložila kolektivno pregovaranje o

Hrvatski farmeri: Č valjaju ni rješenja E Kolektivno pregovaranje ojačalo bi poziciju proizvođača u odnosu na glavne prerađivače i očuvalo konkurentnost malih i srednjih obiteljskih gospodarstava. No problem je što se pregovori mogu odnositi na maksimalno 33 posto ukupne količine mlijeka proizvedene u nekoj zemlji, što bi, preneseno na hrvatske prilike, bilo oko 205 milijuna kg, a u kolektivnim bi pregovorima od 17.000 proizvođača mogao sudjelovati tek svaki peti farmer Svaki put kad traže korekciju, tj. povećanje otkupne cijene mlijeka, hrvatski proizvođači mlijeka očekuju od resornoga ministarstva da nastupi kao arbitar u pregovorima s predstavnicima mljekarske industrije, ali odgovor

Ministarstva poljoprivrede uglavnom se svodi na to da cijenu određuje tržište i da je moraju sami ispregovarati s prerađivačima. U posljednjoj pobuni farmeri su se pozvali i na prijedlog Europske komisije (EK), koja je prošle godine kao jednu od mjera zaštite mljekarskoga sektora predložila upravo kolektivno pregovaranje o otkupnoj cijeni mlijeka. Iako u Europskoj uniji (EU) farmerima nisu dopušteni kon-

centrirani dogovori o cijenama poljoprivrednih proizvoda, takva je mjera donesena kao odgovor na krizu i znatne oscilacije cijena na tržištu mlijeka u posljednje dvije, tri godine. Cilj mjere je poboljšanje položaja velikog broja malih i srednjih proizvođača mlijeka u odnosu na koncentriranu mljekarsku industriju. Na temelju prijedloga države članice mogu kao obvezno propisati da proizvođači i prerađivači mlijeka svoje kooperantske odnose urede pisanim ugovorom, koji uključuje

odredbe o cijeni, vremenu i količini isporuke te trajanju.

Za mala gospodarstva

Agronom i pročelnik za poljoprivredu Varaždinske županije Dragutin Vincek ističe da je kriza dovela do jačanja nejednakosti u lancu opskrbe mlijekom. "To dovodi i do nejed-

››

Sudbinu uvijek kroji polica. I u EU s rezervom gledaju na konačan ishod predloženog modela pregovaranja i formiranja tržne cijene mlijeka Branko Bobetić, direktor Croatiastočara snimio h. knez

nake raspodjele dodane vrijednosti. Kolektivno pregovaranje ojačalo bi poziciju proizvođača u odnosu na glavne prerađivače te očuvalo konkurentnost malih i srednjih obiteljskih gospodarstava", kaže Vincek. Napominje pritom da su u posljednjih desetak godina potrošačke cijene mlijeka, sira i jaja u europskim zemljama porasle oko 40 posto, a izlazna cijena mlijeka s farmi drastično je oscilirala, da bi ove godine bila na sličnoj razini kao 1997. godine. Europski savez proizvođača mlijeka odobrava prijedlog Europske komisije, ali ne očekuje od njega previše jer se pregovori mogu odnositi na maksi-

ki su se farmeri pozvali na prijedlog EK, koja je lani kao jednu od ranje o otkupnoj cijeni mlijeka

business.hr Srijeda 16/3/2011

: Čobankoviću ne a EU ››

IGOR REŠETAR, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka

malno 33 posto ukupne koli ine mlijeka proizvedene u nekoj zemlji ili 3,5 posto ukupne proizvodnje u EU. Time je EU vlastitom prijedlogu potkresala krila jer neke od najve ih europskih mljekara, poput nizozemske Friesland Campine, ve imaju više od sedam posto udjela na europskom tržištu i još mogu rasti.

Pove ati limit

Preneseno na hrvatske prilike, ograni enje od 33 posto predstavljalo bi oko 205 milijuna kilograma mlijeka, a u kolektivnim bi pregovorima kroz proizvo a ke organizacije od ukupno 17.000 proizvo a a mogao sudjelovati tek svaki peti farmer.

SMANJENA PROIZVODNJA SIROVOG MLIJEKA

Rastu uvoz i proizvodnja mlijeka za pi e

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Samo kad iza emo na ulice, u Ministarstvu se nešto pokrene. Nismo tražili direktno pove anje cijene nego promjenu parametara za izra un cijene po uzoru na EU

Podaci za sije anj govore da u Hrvatskoj nastavlja padati proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka, ali raste proizvodnja konzumnog mlijeka. U sije nju ove godine prikupljeno je 50,6 tisu a tona kravljeg mlijeka, što je na godišnjoj razini smanjenje od 7,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Mlijeka za pi e proizvedeno je 29,4 tisu e tona, što je u odnosu na isti lanjski mjesec 8,5 posto više, ali je pala proizvodnja mlije nih prera evina. Proizvedeno je 0,5 posto manje

vrhnja, 23 posto manje maslaca, devet posto manje fermentiranih proizvoda i 9,4 posto manje sira. Branko Bobeti iz Croatiasto ara kaže da je uvoz mlijeka i mlije nih proizvoda u sije nju narastao 23 posto, a izvoz je ve i 18 posto. "Uvoz konzumnog mlijeka u sije nju je na godišnjoj razini uve an za 20 posto, fermentiranih proizvoda za 36 posto, vrhnja za 37 posto, sireva za 22 posto i maslaca za 43 posto", nabraja Bobeti .

Cijena mlijeka (4,2% masti, 3,4% bjelan evina) /100 kg mlijeka Godina Mjesec

EU Hrvatska

sije anj 29,59 36,14 velja a 28,84 35,99 ožujak 26,57 32,60 travanj 23,74 30,20 svibanj 24,10 28,40 lipanj

24,70 27,40

srpanj

25,51 26,08

kolovoz 25,36 25,24

"To bi imalo nekog efekta kada bi cijelo takvo udruženje pregovaralo, primjerice, s Vindijom budu i da je to koli ina koju otprilike otkupljuje Vindija. Efekt bi bio puno ve i kada bi se limit odnosio na 50 posto nacionalne ovojnice", kaže Vincek. "Austrijanci su najdalje otišli u organiziranju proizvo a a. I mi smo se pozivali na prijedlog EU, ali Ministarstvo nam kaže da moramo pojedina no pregovarati. Samo kad iza emo na ulice, u Ministarstvu se nešto pokrene. Nismo tražili direktno pove anje cijene nego promjenu parametara za izra un cijene po uzoru na EU", kaže predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka Igor Rešetar, dodaju i kako

posljednji prijedlozi idu k tome da se mlijeko zaštiti posebnim mjerama, me u ostalim, manjim nametima i maržama.

Tržište žitarica

Za komentar o ovoj temi pitali smo Vindiju i Dukat, koji su odgovor prepustili svom sektorskom gospodarskom udruženju Croatiasto ar, tj. njegovu direktoru Branku Bobeti u. On priznaje kako sama injenica što je na policama voda skuplja od mlijeka sugerira da tu nešto nije u redu, ali ujedno naglašava da na doma u prera iva ku industriju utje e stanje u okruženju te da mora ostati konkurentna. "Mljekarska industrija RH izvozno nije etablirana na tržištima EU nego na tržištima okolnih zemalja,

gdje je kupovna mo još manja od Hrvatske. S druge strane, u Hrvatsku se uvoze mlije ni proizvodi iz zemalja u kojima je otkupna cijena mlijeka do 20 posto niža od one u RH. Inicijativa o mogu nosti kolektivnog pregovaranja proizvo a a s prera iva ima mlijeka došla je i kao posljedica nestabilnosti na tržištu žitarica, što utje e na troškove proizvodnje mlijeka. Od 2015. godine u EU se ukidaju mljekarske kvote, što e dodatno liberalizirati cijeli sektor", kaže Bobeti . Na kraju isti e da ‘sudbinu uvijek kroji polica’ te da i u EU s rezervom gledaju na kona an ishod predloženog modela pregovaranja i formiranja tržne cijene mlijeka, jer svaka zemlja i domicilna prera-

rujan

26,74 25,10

listopad 27,17 25,37 studeni 28,66 25,63 2009. prosinac 28,91 26,21 sije anj 28,51 26,95 velja a 28,00 28,19 ožujak 27,32 28,94 travanj 27,69 29,20 svibanj 28,61 29,06 lipanj

30,23 28,78

srpanj

31,78 28,88

kolovoz 32,67 29,00 2010.

rujan

29,10

iva ka industrija nastoji biti konkurentna u odnosu na vlastito okruženje i otvorenost europskom te svjetskom tržištu. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 16/3/2011

NOVI PRAVILNIK

Ina gubi 25 mil. dolara na godinu

Novi Pravilnik o utvr ivanju cijena naftnih derivata, iza kojega stoji Ministarstvo gospodarstva, još nije službeno donesen, a ve je postao kamen smutnje i razdora izme u naftnih kompanija koje se bave uvozom i prodajom goriva i hrvatske Vlade. Prema informaciji koja nam je potvr ena u Ministarstvu gospodarstva, predstavnici toga ministarstva su na sastanku održanom prošloga tjedna predstavnicima naf-

tnih kompanija predstavili novi pravilnik te su, kako se tvrdi, uzeli u obzir njihove primjedbe i prijedloge. Ti se prijedlozi sada usaglašavaju nakon ega bi pravilnik trebao krenuti u redovnu proceduru. No, prema pisanju dijela medija, predstavnici hrvatskih naftnih kompanija duboko su nezadovoljni pravilnikom, koji bi, kako se tvrdi, maloprodajnu cijenu goriva trebao smanjiti za sedam lipa po litri. Iako e gra anima i poslovnim korisnicima svako pojeftinjenje goriva navu i osmijeh na lice, naftne kompanije ne kriju da im uop e nije do

smijeha, jer e prema novom izra unu izgubiti zna ajnu zaradu. Posebno je na Ministarstvo gospodarstva ljuta Ina, koja tvrdi da e im novi pravilnik, bude li donesen u predloženom obliku, donijeti gubitak od 25 milijuna dolara na godinu, što bi se moglo negativno odraziti na zaustavljanje nekih kapitalnih investicija poput rekonstrukcije rafinerije u Sisku. Ništa manje bijesne nisu ni ostale kompanije, koje ve najavljuju i tužbu protiov Hrvatske pred mjerodavnim europskim institucijama. S. C. H.

BROJKA

2,2

posto na godišnjoj razini porasla je inflacija u velja i, pokazali su posljednji podaci Drzavnog zavoda za statistiku

AKD ugrozio servisere vatrogasnih aparata NARU»ILI LOŠU FOLIJU I dok u Agenciji za komercijalnu djelatnost vlada muk, serviseri vatrogasnih aparata kažu da su im u AKD-u objasnili da su naru ili lošu foliju pa nisu mogli izraditi naljepnice za obavljeni atest prijeko potrebne za servis, što se ve doga alo IVAN DOMAGOJ MILOŠEVI , ministar za investicije i vlasnik Pastor grupe, koja tako er trpi štetu jer naljepnice koje su zatražili u velja i još nisu zaprimili

Serviseri vatrogasnih aparata u Hrvatskoj strepe nad svojim poslovanjem nakon što je državna Agencija za komercijalnu djelatnost, koja je zadužena za tiskanje svih važnijih dokumenata u Hrvatskoj, ostala bez sirovina za tiskanje naljepnica za provedeni atest, koji je najvažniji dio poslovanja servisera. Kako im nisu ispo-

ru ene naljepnice, ne mogu ni obaviti redovne servise vatrogasnih aparata, na koje nakon svakog redovnog servisa trebaju nalijepiti novu naljepnicu za provedeni atest.

Konkurentske igre

Neozbiljan na in poslovanja ugrozio je poslovanje servisa koji klijentima ne mogu pru-

žiti uslugu zato što AKD ne ispunjava svoje ugovorene obveze, optužuju serviseri. U AKD-u muk: ne odgovaraju na pitanje kako je mogu e da nisu nabavili dovoljno sirovina koje bi omogu ile normalno funkcioniranje obrtnika. AKD tiska sve naljepnice i dokumente, od osobnih iskaznica i putovnica do markica za cigarete i

alkohol. Mate Radman, vlasnik servisa za održavanje vatrogasnih aparata Grga, razmišlja da svoj upit uputi Ministarstvu unutarnjih poslova, koje je nadležno za naljepnice i ateste, te da ih upita što dalje initi u vezi s nestašicom budu i da je Inspektorat zaštite od požara MUP-a nadležan za provo enje zakona koji propisuje i postupanje u vezi sa spornim naljepnicama. "Ovo nije prvi put da nam se doga a nestašica. Sada ne znam komu se obratiti osim MUP-u, koji želim upitati što initi u situaciji koja izravno utje e na moje poslovanje", kaže Radman. Kako su neki servisi dobili naljepnice za proizvo a e, kao što su GM Rijeka ili Gloria, ali ne i Pastor, po eli su sumnjati da im najve i proizvo a vatrogasnih aparata tako otežava posao i zauzima tržište svojim servisima. Pojedini servisi, me utim, nisu dobili naljepnice nijednog proizvo a a, a ne samo Pastora, pa se zbog tišine u AKD-u može naga ati da se na skladištu AKD-a našao ve i broj naljepnica za ateste ostalih proizvo a a, jer Pastor drži oko 80 posto tržišta proizvodnje vatrogasnih aparata, pa logi no zvu i da su naljepnice tog proizvo a a i najtraženije. Iz Pastor grupe u vlasništvu aktualnog

ministra za investicije Ivana Domagoja Miloševi a, odgovorili su da i oni trpe štetu zbog prili no neozbiljna poslovanja AKD-a. Tvrde da naljepnice koje su zatražili u velja i još nisu zaprimili, što im otežava poslovanje.

Rok do petka

"Uputili smo AKD-u i MUPu pismeni zahtjev za obrazloženje spomenutog kašnjenja kontrolnih naljepnica te ih kontaktirali i telefonom i dobili odgovor da imaju problema u proizvodnji zbog loše folije te da e sve narudžbe iz velja e isporu iti do 25. ožujke. Nedostatak naljepnica ugrožava i naše poslovanje jer bez spomenutih kontrolnih naljepnica ne možemo obavljati servis vatrogasnih aparata sukladno zakonu", potvrdili su iz Pastora. Ni iz MUP-a nisu odgovorili na pitanje kako postupati u ovoj situaciji, a još manje tko e odgovarati zbog situacije u koju je AKD doveo obrtnike. Na to pitanje još se eka odgovor AKD-a, koji se u ovom slu aju odlu io za šutnju, osim što je serviserima poslao poruku da se do petka mogu nadati naljepnicama zbog ijeg kašnjenja ve planiraju prekovremene sate jer klijentima uslugu nisu mogli pružiti u obe anom roku. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 16/3/2011

ISTRAĹ˝IVANJE

Hrvati i dalje vole slovensko Zagreb. Ni zategnuti politi ki odnosi izme u Slovenije i Hrvatske nisu naĹĄtetili imidĹžu slovenskih proizvoda u nas, pokazalo je istraĹživanje magazina JA TRGOVAC i agencije Hendal na uzorku od 1000 gra ana. Naime, njih viĹĄe od 65 posto ima pozitivan stav prema slovenskim proizvodima, a samo 3,6 posto ocjenjuje ih negativno.

POSLOVATI S BELGIJOM

S majstorima kompromisa Ĺželi raditi 150 tvrtki Hrvatska je lani u Belgiju izvezla robe u vrijednosti 68,5 milijuna eura, a u strukturi izvoza najzastupljeniji su kalupnici za ljevaonice metala, neprera eni duhan, listovi furnira te elektri ni transformatori Hrvatska je proĹĄle godine u Belgiju izvezla robe u vrijednosti 68,5 milijuna eura, ĹĄto je 43,4 posto viĹĄe nego prethodne godine, istaknuto je na ju eraĹĄnjem seminaru "Belgija - vaĹĄe poslovno odrediĹĄte u srcu Europe", koji su organizirali HGK i Gospodarski i trgovinski ured Kraljevine Belgije u Hrvatskoj. Istodobno je hrvatski uvoz iz te zemlje u 2010. bio 7,6 posto manji nego godinu prije i iznosio je 204,8 milijuna eura.

Deseti najve i

"Potencijali su daleko ispod mogu nosti, a za pove anje su zainteresirane obje strane", navela je Sun anica Skupnjak Kapi , direktorica Sektora za me unarodne odnose HGK, te dodala da je Belgija me u stranim ulaga ima u Hrvatskoj na 10. mjestu te na 15. u ukupnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom. "Iz Belgije najviĹĄe uvozimo lijekove, naftna ulja, osobne automobile i druga motorna vozila, a u izvozu su najzastupljeniji kalupnici za ljevaonice metala, neprera eni duhan, listovi furnira te elek-

tri ni transformatori", nabrojila je Skupnjak Kapi . Seminar je okupio viĹĄe od 150 sudionika iz hrvatskih i me unarodnih tvrtki te institucija, ĹĄto svjedo i o sve ve em zanimanju hrvatskih tvrtki za poslovanjem u Belgiji, navela je Skupnjak Kapi .

Badelova iskustva

Iskustva Badela s belgijskog trĹžiĹĄta sudionicima seminara prenijela je Sanja Kuni iz te tvrtke. "ProĹĄle godine u Belgiju smo izvezli viĹĄe od 20.000 boca vina. NaĹĄi su proizvodi prisutni u vinotekama i ugostiteljskim objektima, ĹĄto je malo, pa nas joĹĄ eka velik posao", ustvrdila je. Zdravko Kraja i , direktor me unarodne tvrtke Lumenworks International, koja nudi rjeĹĄenja energetski u inkovite rasvjete, naveo je da jedan od ureda imaju u Bruxellesu, gdje su im omogu eni dobri uvjeti poslovanja. "Ako ne znate kojoj kulturi pripadaju, s Belgijancima je najbolje razgovarati na engleskom. Cijene to nost, vole da sastanak ima dnevni red, o vaĹžnim stvarima ne razgovaraju telefonom, a majstori su za kompromise i djelotvorna rjeĹĄenja", okupljene je uputio Antonio Garcia, voditelj Gospodarskog i trgovinskog ureda Belgije u RH. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

Kada je rije o poznavanju slovenskih brendova, viĹĄe od polovice ispitanika nije znalo navesti ni jednu robnu marku. Od preostalih 493 anketiranih gra ana ak 252 na prvo je mjesto stavilo Gorenje, slijede Lesnina, Droga Kolinska, Krka i Lek. Slovenske proizvode gotovo nikad ne kupuje gotovo 40% ispitanih, a ponekad 57%. Da su slovenski proizvodi jednako kvalitetni kao hrvatski smatra 74,4 posto ispitanika, a njih 14 posto smatra da su slovenski kvalitetniji. B.hr

U TVORNICI VIJAKA

Kosor: O novim investicijskim projektima sutra

Knin. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ju er je u Kninu otvorila radove na gradnji novih proizvodnih pogona Tvornice vijaka, koja je u sastavu grupacije DIV iz Samobora iji je vlasnik obitelj Tomislava Debeljaka. U pogone e se uloĹžiti 25 milijuna eura, a zaposlit e 350 radnika. "Investicijski ciklus

se pokrenuo, a sutra emo predstaviti neke nove projekte", najavila je premijerka. "Postoje oni koji drĹže da su sebi najvaĹžniji, a ne zanima ih ni ulaganje, ni proizvodnja, ni otvaranje radnih mjesta i to se moglo iĹĄ itati upravo na ovom projektu oko one nevjerojatne injenice da su neki tvrdili kako ovdje postoji potok, a potoka nije bilo", rekla je Kosor govore i o preprekama za po etak gradnje. Novi proizvodni pogoni bit e izvozno orijentirani. H

RaÄ&#x2018;enoviÄ&#x2021; se pita bili rabati zadnjih OPTUĹ˝BE PLJUĹ TE Medika tvrdi da je Oktal Pharma dala najloĹĄije uvjete od svih ponu a a i da je dobila detalje ponude ostalih tvrtki Da je ljubav izme u Medike i Gradske ljekarne Zagreb zaista pukla, pokazalo se ju er nakon ĹĄto su teĹĄke optuĹžbe pale s obje strane. Iako predsjednik Upravnog vije a GLJZ Igor Ra enovi poru uje kako i dalje Ĺžele sura ivati s Medikom, teĹĄko da e se ta 20-godiĹĄnja poslovna veza nastaviti, barem ne istim intenzitetom. U 20 godina poslovne suradnje Medika je viĹĄe od desetlje a u GLJZ-u bila ocjenjivana kao najbolji ponu a , ali tu je tradiciju prekinuo najnoviji pozivni natje aj. Medika je na to reagirala podnoĹĄenjem kaznene prijave protiv Upravnog i stru nog vije a GLJZ-a.

Rekordni rabat

Iz GLJZ-a su, kako kaĹžu, cjelokupan postupak nabave lijekova Ĺželjeli u initi transparentnim pa su pozvali etiri veledrogerije s kojima su dotad sura ivali da dostave svoje ponude za nabavu lijekova za prvo polugodiĹĄte 2011. godine. Iz GLJZ-a pritom isti u da je jedini kriterij za ocjenjivanje bila financijska bonifikacija prema postocima u eĹĄ a u nabavi lijekova, medicinskih proizvoda i dru-

IGOR RA ENOVI , predsjednik Upravnog vije a Gradske ljekarne Zagreb, kaĹže da Medika "mora shvatiti da je doĹĄlo neko drugo vrijeme" SNIMIO HRVOJE DOMINI

gih artikala. Iz dokumentacije koju je Ra enovi ju er dao na uvid medijima doista je vidljivo da je tvrtka Oktal Pharma ponudila najviĹĄu financijsku bonifikaciju. Medika, u kojoj GLJZ ima 3-postotni dioni arski udjel, dostavila je pak prema miĹĄljenju GLJZ-a najloĹĄiju ponudu. Najve a je razlika vidljiva u predloĹženim financijskim bonifikacijama za postotak u eĹĄ a od 40 do 41 posto, gdje je Medika ponudila rabat od 7,3 posto, a Oktal Pharma 10,1 posto, ĹĄto u GLJZ-u nazivaju

rekordnim rabatom. Nakon ĹĄto je Upravno vije e GLJZa donijelo odluku o ponudi Oktal Pharme kao najboljoj, Mediki su uputili tri poziva za suradnju sa 20-postotnim u eĹĄ em, no Medika se na to nije o itovala nego je tri tjedna nakon zavrĹĄenog natje aja poslala ponudu koja je bila 40 posto bolja od njihove prve ponude. "Volio bih da Medika objasni ĹĄto se to trĹžiĹĄno bitno dogodilo da je u razdoblju od 20-ak dana ponuda toliko narasla i gdje je bilo tih 40 po-

PRIZNANJE

GRA EVINARSTVO

Podravka nagra ena u Poljskoj

Holcimu nagrada za uslugu

Zagreb. Podravka Poljska primila je priznanja Dijamanti Forbesa i Gazela Business. Prva nagrada ide kompanijama koje su imale dobre pokazatelje EBIT i ROA bez problema s pla anjem svojih obveza. Gazela Business pak Podravku je uvrstio u elitni klub kompanija koje se najdinami nije razvijaju na tržištu Poljske. B.hr

Zagreb. Holcim Hrvatska dobio je nagradu za najbolju uslugu kupcima u kategoriji gra evinskih tvrtki u programu Best in Customer Service Award. Natjecanje je razvijeno s ciljem nagra ivanja tvrtki koje pokazuju izvrsnost usluživanja. Inicijativa je to tvrtke Vita komunikacije, a partneri su Ameri ka visoka škola za menadžment i AmCham Croatia. B.hr

ta gdje su ih 10 godina Rabati prema ponudama zaprimljenim 24. I. 2011. % u eš a

Medika

10-11 15-16 20-21 25-26 30-31 35-36 40-41 45-46 47-48 50-51

/ / / 6% 6,7% 7% 7,3% 8,1% 8,3% 9,1%

Phoenih Medical farmacija Intertrade 5,5% 5,7% 6% 6,2% 6,5% 6,5% 7,1% 6,9% 7,3% 7,2% 7,5% 7,5% 7,7% 7,7% 7,9% 7,9% / / 8,1% 8,3%

Oktal Pharma 3% 4% 7% 7,5% 7,8% 8% 10,1% 10,1% / 10,1%

Izvor: Gradske ljekarne Zagreb

sto zadnjih desetak godina?", upitao je Ra enovi , poru ivši kako GLJZ i dalje želi sura ivati s Medikom, "no ona mora shvatiti da je došlo neko drugo vrijeme".

Poslovna tajna

Veljko Miljevi , odvjetnik koji zastupa Mediku u ovom slu aju, poru uje Ra enovi u kako e se o svemu imati prilike o itovati u zakonskom postupku, jer je Medika poslala tri prijave identi na sadržaja ŽDO-u u Zagrebu, Uskoku te glavnom državnom odvjetniku. Miljevi u ime Medike tvrdi kako ponuda Oktal Pharme sasvim sigurno nije bila najpovoljnija, naprotiv, sve druge su bile povoljnije od njene. Iz Medike stižu optužbe da je

netko Oktal Pharmi odao poslovnu tajnu, odnosno detalje ponude ostalih tvrtki, jer Oktal Pharma jedina u svojoj inicijalnoj ponudi nije navela 'cassa sconto' (popust na pla anje u roku), kao što je to u inilo ostalo troje ponu a a. Referiraju i se na spornu dopunu ponude Oktala, koji je naknadno poslao svoj 'cassa sconto', Ra enovi je kazao kako su Oktal zamolili da pošalje dopunu, jer iako 'cassa sconto' nije predmet natje aja ni uvjet za odabir, sastavni je dio ugovora kao ekonomska kategorija. Ra enovi tako er isti e kako bi osobno više volio da GLJZ nema dioni arski udjel u Mediki, jer bi to pridonijelo transparentnosti. Branka Suvajac

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 16/3/2011

TURIZAM

On-line poslovanje joĹĄ uvijek na niskim razinama

Zagreb. ak 93 posto hotela nudi on-line rezervacije smjeĹĄtaja, ali hotelijeri o ekuju da e internet tek za 5 godina postati vode i marketinĹĄki i prodajni kanal hotelskih usluga, pokazalo je najnovije istraĹživanje specijaliziranog portala za poslovni i kongresni turizam PoslovniTurizam. IstraĹživanje o ulozi interneta u prodaji i marketingu tu-

risti kih usluga provedeno je u 95 hotela u cijeloj Hrvatskoj. Svi ti hoteli imaju svoju web stranicu, 93% ih nudi on-line rezervaciju smjeĹĄtaja, a 79,3% omogu uje i on-line pla anje rezerviranog. Unato tome, online prodaja u ve ini ili 56,9% hotela trenuta no ini manje od 25% ukupne prodaje usluga, 15,5% ih tim putem ostvaruje 25 do 50% ukupne prodaje, a samo 17,3% ih u ovom trenutku putem interneta ostvaruje viĹĄe od polovine svoje prodaje. U sljede ih pet godina situacija e se, kako o ekuju hotelijeri, znat-

no promijeniti u korist interneta te ih gotovo 50% smatra da e on-line kanali tada generirati viĹĄe od polovine njihove ukupne prodaje. U idu ih pet godina 42,9% hotelijera planira za internetski marketing izdvajati viĹĄe od polovine marketinĹĄkog budĹžeta. Me u on-line oglasnim formatima najpopularnije je oglaĹĄavanje na traĹžilicama, ĹĄto prakticira 65 posto ispitanika. Gotovo 60% koristi 'bannere', 55% specijalizirane strane internetske oglasnike, a oglaĹĄavanje na druĹĄtvenoj mreĹži Facebook njih 51 posto. B.hr/H

BROJKA

1,1

milijun kuna iznos je kojim e Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO sufinancirati tri projekta u sklopu programa poticanja istraĹživanja i razvoja IRCRO, a financirat e se istraĹživa ko-razvojne aktivnosti tvrtki Bioterra, Lens i Pro Integris

Fukushima ugrozila proĹĄirenje KrĹĄkog STANE ROĹ˝MAN, direktor NEK-a, ne Ĺželi donositi preuranjene zaklju ke, pogotovo uzme li se u obzir da bi gradnja novog bloka znatno podignula stupanj energetske neovisnosti Slovenije

Nakon ozbiljnih nuklearnih incidenata u dvije japanske nuklearne elektrane Fukushima I i II, slovenski mediji prenose kako bi nesre e u Japanu mogle ozbiljno ugroziti plan Ljubljane da do 2020. sagradi drugi blok nuklearke u KrĹĄkom po snazi dva i pol puta ja i od sadaĹĄnjeg.

Âťeka se odluka

Iako je sigurnost nuklearke u KrĹĄkom neupitna (prema procjenama stru njaka mnogo ve a od postrojenja u Fukushimi), slovenska vlada ne moĹže ignorirati negativan stav javnosti i uznemirenost stanovniĹĄtva nakon upozoravaju ih doga aja u Japanu. No, nitko od slovenskih stru njaka, uklju uju i i direktora Nuklearne elektrane KrĹĄko (NEK) Stanu RoĹžma-

na i direktora agencije GEN energija Martina NovĹĄaka, ne Ĺželi donositi preuranjene zaklju ke i procjenjivati budu e odluke vlade, pogotovo uzme li se u obzir da bi gradnja novog bloka NEK-a znatno podignula stupanj

energetske neovisnosti Slovenije.

Ĺ esta razina opasnosti

SNIMIO HRVOJE DOMINI

PANIKA ZBOG HAVARIJE Iako je sigurnost nuklearke u KrĹĄkom neupitna te prema procjenama stru njaka mnogo ve a od postrojenja u Fukushimi, slovenska vlada ne moĹže ignorirati negativan stav javnosti i uznemirenost nakon upozoravaju ih doga aja u Japanu

Japanska je vlada doga aje u elektranama Fukushima I i II ocijenila kao incidente etvrte razine na vaĹže oj Me unarodnoj ljestvici nuklearnih i radioloĹĄkih doga aja (INES), koje podrazumijevaju samo nesre u s lokalnim posljedicama. No, tri eksplozije unutar nuklearki i ispuĹĄtanje radioaktivnog materijala u okoliĹĄ upu uju na ozbiljniju situaciju u kojoj se razina opasnosti popela na ĹĄestu kategoriju, koja ozna ava ozbiljnu nesre u i zna ajno ispuĹĄtanje radioaktivnih estica koje e zahtijevati provo enje mjera zaĹĄtite i sanaciju posljedica. Ina e, najve a razina na ljestvici INES je sedam, a na

toj razini bila je katastrofa u ernobilu. Situacija u Japanu uznemirila je ne samo tamoĹĄnje stanovniĹĄtvo, nego i cijeli svijet, obnovivĹĄi duboko ukorijenjen strah od nuklearnih postrojenja. Predsjednik Hrvatskog nuklearnog druĹĄtva Zdenko Ĺ imi kaĹže kako, gledaju i objektivno i uzimaju i u obzir tehni ke i znanstvene aspekte nuklearnih elektrana, razloga za pove ani strah ne bi trebalo biti. Posve suprotno, svaki nuklearni incident u svijetu samo je pove ao sigurnost novih objekata, jer su saznanja do kojih se doĹĄlo nakon analiza uzroka nesre a koriĹĄtena za prilagodbu tehnoloĹĄkih rjeĹĄenja te pove anje kvalitete i sigurnosti novih elektrana. Sandra Cari Herceg

POLITIÂťKE PROCJENE

Projekti zamrznuti dok se ne rijeĹĄi situacija Odluka o gradnji novih nuklearnih postrojenja, upozorava Ĺ imi , ni u jednoj zemlji ne donosi se isklju ivo na temelju stru nih i znanstvenih analiza, ve i na temelju politi kih procjena, koje pak u zna ajnoj mjeri ovise o stavu javnosti. Stoga je i njema ka kancelarka Angela Merkel, koja je nedavno najavila produljenje radnog vijeka tamoĹĄnjih nuklearki, kona nu odluku o tome prolongirala za tri mjeseca, dok se doga aji u Japanu ne stabiliziraju i dok sve posljedice havarije tamoĹĄnjih elektrana ne budu vidljive. I nekoliko

zemalja u svijetu (Rusija, Kina) koje su ve po ele gradnju novih nuklearki ili to tek planiraju, najavile su preispitivanje projekata i "smirivanje situacije". No posve je jasno da vlade tih zemalja u sljede im mjesecima i godinama o ekuje nezahvalan posao - prona i ravnoteĹžu izme u zahtjeva javnosti i energetskih potreba gospodarstva. Usto, sve su glasniji zahtjevi da se i sigurnost postoje ih nuklearnih postrojenja u Europi i svijetu podvrgne dodatnim ispitivanjima i provjerama.

IT i tehnologija Srijeda 16/3/2011

WINDAYS 2011.

Informati ari za okruglim stolom 'teškim' milijardu kuna

> WINDAYS 2011.

14-15 business.hr Srijeda 16/3/2011

IBM predstavio

Hrvatska poštanska banka

Ključ rješenja za marketing

Mobilni token i za iPhone

IBM Hrvatska u utorak je u sklopu konferencije pod nazivom "Ključ rješenja" predstavio najnovija rješenja u portfelju alata za upravljanje marketingom i prodajom. Uvodno predavanje na konferenciji održao je Krunoslav Borovec, glasnogovornik MUP-a, koji je govorio o specifičnostima odnosa s javnošću MUP-a te se osvrnuo i na aktualnu problematiku zlouporabe identiteta. Kroz niz akvizicija,

Asseco SEE Hrvatska, jedna od najvećih IT tvrtki u jugoistočnoj Europi, završila je još jednu uspješnu implementaciju rješenja ASEBA Mobilni Token, ovaj put u HPB-u. HPB svojim klijentima, kako građanima tako i pravnim osobama, pored hardverskih tokena i PKI kartica nudi još jednu metodu autentifikacije prilikom pristupa usluzi internetskog bankarstva. Nakon što je u početku mobilni token

među kojima se ističu tvrtke Cognos, Coremetrics, Lombardi, SPSS, Sterling commerce i Unica, IBM je u nekoliko godina zaokružio svoju ponudu za područja analitike i bihevioralnog marketinga, upravljanja interakcijama s korisnicima, sustavima za on-line kupnju i digitalno trgovanje te dobio platformu za cjelovito upravljanje marketingom (Enterprise Marketing Platform). G. K.

bio dostupan samo korisnicima mobilnih telefona s podrškom za Java tehnologiju, sada je dostupan i korisnicima iPhonea. ASEBA Mobilni Token omogućuje autentifikaciju korisnika ebankarstva i e-trgovine direktno s mobilnih telefona koji se ponašaju kao hardverski tokeni. Rješenje se u potpunosti integrira s drugim sigurnosnim rješenjima i najprikladnija je opcija za banke i kartične kuće. G. K.

U pet dana od zemlje (ne)z Posljednja dva dana najveće tehnološke konferencije WinDays 11, koju Microsoft organizira od 4. do 8. travnja u Rovinju, bit će posvećena isključivo gospodarstvu i temama kako tehnologija može pomoći gospodarstvenicima. Glavne će teme biti kako primjenom novih poslovnih modela, tržišnim zaokretima i uvođenjem novih tehnoloških rješenja sve tvrtke, bez obzira na veličinu, mogu biti konkurentne i izboriti se za dio tržišta, objašnjava Zoran Šegić, urednik sadržaja poslovne konferencije WinDays 11 Business.

Više o gospodarstvu

Prema njegovim riječima, glavni dio poslovne konferencije ove su godine odlučili dodatno oplemeniti predavanjima o nizu konkretnih tema, kao što su nove marketinške metode ili promjene u svijetu medija. "Vjerujemo da primjena tih metoda i svijest o promjeni načina na koje tržište funkcionira bitno utječu na mogućnost poslovnog uspjeha tvrtki",

objašnjava Šegić. Gospodarstvo je evidentno i dalje u krizi, pa će i na WinDaysima biti riječi o načinima njegova pokretanja. Prvi dan poslovne konferencije bit će otvoren predavanjem pod naslovom "Godinu dana poslije - problem gospodarskog oporavka", koje će razmotriti jesu li obećanja ispunjena i što o njima, godinu dana poslije, misle vodeći hrvatski ekonomski stručnjaci i gospodarstvenici. Pogled unatrag bit će nadopunjen pogledom unaprijed na predavanju "Godina ispred nas: 5 kritičnih točaka", na kojem će, prema Šegićevim riječima, poslovni lideri, analitičari i stručnjaci pružiti pogled te otvoriti raspravu o izazovima u sljedećih 12 mjeseci. Naravno, ima i mnogo pozitivnih primjera na koje se u krizi često zaboravlja pa su se u Microsoftu odlučili poslovni dio konferencije iskoristiti i za prezentiranje uspješnih primjera upravljanja u Hrvatskoj i regiji. Konkretno, svoje će viđenje rješenja i

snimio DRAŽEN TOMIĆ

WINDAYS 2011. Glavni dio poslovne konferencije Microsoft je ove godine dodatno oplemenio predavanjima o konkretnim temama kao što su nove marketinške metode i promjene u svijetu medija jer primjena tih metoda bitno utječe na mogućnost poslovnog uspjeha tvrtki

Tomislav Tipurić, urednik sadržaja tehnološke konferencije Microsoft WinDays 11 Technology

izazova na posebnom panelu "Gradovi za poduzetnike" dati gradonačelnici gradova u Hrvatskoj i regiji koji su uspješno uspjeli privući nove investitore, tvrtke i, posebice, tehnološku industriju. U tom dijelu trebali bi se čuti odgovori o konkurentnosti na mikrorazini te utjecaju na makrorazini, pojašnjava

Šegić i dodaje kako će biti riječi i o modelima privlačenja investicija te zašto bi i nove i etablirane tvrtke imale razloga za useljenje u njihove poduzetničke zone.

Prilika za investitore

Gospodarstvo bez investicija nije moguće. Stoga će poslovni dio WinDaysa 2011 obilje-

žiti i teme vezane uz financiranje širenja poslovanja, namijenjene među ostalim i poduzetnicima početnicima koji su u potrazi za investicijskim fondovima i podrškom za budući rast i razvoj. Organizatori su se potrudili da na okruglom stolu 'teškom', kako sami tvrde, čak milijardu kuna okupe predstavnike

i r n p " j i t

t p

ZELENI IT

AUDIOMEMORIJA

Državna uprava spasila 700 stabala Tijela državne uprave u posljednjih su godinu dana uštedjela oko 37 tona papira, što je od sje e u našim šumama spasilo 700 stabala. Dvije tisu e korisnika u svakodnevnom radu umjesto da printaju 10 A4 papira, pohranjuju ga elektroni ki i tako štede. Djelatnici državne uprave svoj posao obavljaju pomo u Centrixa, specijaliziranog rješenja za uredsko poslovanje tvrtke Omega software, koje omogu uje

informati ku podršku u upravljanju dokumentima, obradi predmeta te upravljanju i kontroli poslovnih procesa. Njegovom primjenom tijela državne uprave posluju prema jedinstvenoj specifikaciji standardnog projekta elektroni kog uredskog poslovanja, korak su bliže "uredu bez papira" i u poslovanju imaju sve manju potrebu za upotrebom fizi kih obrazaca i papira. Centrix je ujedno najzastuplje-

nije informati ko rješenje me u TDU-ima u Hrvatskoj. Koriste ga vode a ministarstva te druge državne institucije i javna poduze a. Postao je nezamjenjiv alat za prilagodbu svim specifi nim poslovnim procesima karakteristi nim za državna tijela te pridonosi o uvanju okoliša, što je jedan od rastu ih trendova. Centrix je ispunio najviše kriterije kvalitete i time dobio pravo korištenja znaka Izvorno hrvatsko, što je rezultat trajnog inzistiranja na vrhunskoj kvaliteti. G. K.

Verbatim idealan za auto Ve ina glazbe danas se pohranjuje i sluša u obliku MP3 datoteka. Radioure aji u automobilima sve više dolaze sa USB priklju kom. Verbatim je stoga razvio USB memoriju koja se savršeno uklapa u USB konektor za autoradio, što je ini idealnom za spremanje pjesama i njihovo slušanje u vožnji. USB memorija jedva je vidljiva kada se utakne u konektor i može pohraniti do

2000 pjesama. Verbatim Store ‘n’ Go Audio USB kapaciteta 8 GB, težak samo 2 grama, manji je od kovanice eura i kada je umetnut u USB priklju ak izviruje samo 5 milimetara. Kao i bilo koja druga USB memorija, može se upotrijebiti s bilo kojim ra unalom ili ure ajem koji je opremljen USB 2.0 priklju kom, od netbookova, tableta ili digitalnih okvira za slike do stolnih ra unala. G. K.

e)znanja do hi-tech biznisa

, i a m a , e

ZORAN ŠEGI , urednik sadržaja poslovne konferencije WinDays 11 Business SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

BROJKE

134 100 11 predavanja

predava a iz Hrvatske i inozemstva

tematskih cjelina

"Klju na e tema biti izazovi zaštite intelektualnog vlasništva pisanog, filmskog i glazbenog materijala te ostalih vrsta autorskih radova u digitalnom okruženju", isti e Šegi i dodaje kako e se pokušati odgovoriti na pitanja što i kako u initi kako bi tvrtke zaštitile proizvode i razvoj temeljen na intelektualnom vlasništvu.

Tehnologija kao podrška investicijskih fondova iji su resursi usmjereni na ulaganje u projekte s razvojnim potencijalom, a predavanje "Pogled investitora na regiju" pružit e pregled prošlih i budu ih gospodarskih kretanja u regiji. Poznato je kako investitori traže dobre i kvalitetne projekte, ali i znanje ljudi

koji e ih voditi i na njima raditi. Kako objašnjava Šegi , odlu ili su se i na organizaciju okruglog stola "Zemlja (ne)znanja". Iza pomalo provokativnog naslova rasprave krije se želja organizatora da potaknu raspravu predstavnika znanstvenih i obrazovnih institucija, uglednih profesora i znanstvenika o

znanju kao klju nom elementu rasta i razvoja, objašnjava Šegi . Ni dolazak investitora ni prelazak u zemlju znanja nije mogu bez poštovanja intelektualnog vlasništva, o emu e se, kako je najavljeno, govoriti na panelu "Intelektualno vlasništvo: prilika ili ko nica?".

WinDaysi ne bi bili to što jesu i 1500 sudionika, koliko ih se o ekuje ove godine, kao i dosad u deset godina održanih 1480 predavanja, da se na njima konkretnije ne govori i o samim tehnologijama. Tehnološku konferenciju obilježit e više od 100 predava a iz Hrvatske i inozemstva koji e održati više od 134 predavanja u

11 tematskih cjelina. Me u njima su i baze podataka, poslovna inteligencija, operacijski sustavi, poslovna produktivnost, poslovna rješenja, sistemska infrastruktura, web tehnologije i mobilne tehnologije, a naglasak e biti na temama vezanim uz cloud computing, objašnjava Tomislav Tipuri , urednik sadržaja tehnološke konferencije Microsoft WinDays11 Technology. "U središtu Microsoftove platforme za cloud nalaze se Windows Azure i SQL Azure, osnove na kojima brojni Microsoftovi partneri u svijetu, me u kojima je i gotovo tisu u tvrtki iz Hrvatske, mogu graditi aplikacijska rješenja za svoje korisnike", objašnjava Tipuri . Novost na ovogodišnjoj tehnološkoj konferenciji bit e besplatne radionice na kojima e sudionici imati priliku upoznati se s pojedinim temama te ste i nova, konkretna znanja tijekom dvosatnog rada s vrhunskim stru njacima. Održat e ih se ukupno devet: razvoj Azure aplikacija, razvoj Sharepoint web parta, razvoj Office dodataka, Silverlight - aplikacije na desktopu, mobitelu i webu, napredno programiranje za Windows 7, PowerShell, izgradnja privatnog clouda, xRM - platforma za razvoj poslovnih aplikacija te izgradnja Business Intelligence rješenja uz SQL Server. Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

dogaaji 16

business.hr Srijeda 16/3/2011

regija/svijet

Gorenje bježi iz Slovenije zbog velikih davanja državi slovnom dnevniku Finance predsjednik Uprave Gorenja Franjo Bobinac rast cijena repromaterijala i sirovina, uz nepovoljno poslovno i porezno okruženje u Sloveniji, navodi kao glavne razloge zašto je Gorenje počelo dugoročni proces restrukturiranja i reorganizacije.

Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja, ne isključuje mogućnost da tvrtka kojoj je na čelu preseli svoje sjedište iz Slovenije u neku od zemalja s povoljnijim poreznim i poslovnim okruženjem

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

Selidba u Srbiju

GOLEMI POREZI Neto plaća vrhunskog inženjera u iznosu od dvije tisuće eura kompaniju stoji gotovo šest tisuća eura bruto

edna od vodećih slovenskih kompanija Gorenje u prošloj je godini ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 1,38 milijardi eura, što je 16,6 posto više nego 2009. godine. Dok je u 2009. godini Gorenje imalo gubitak od 11,5 mili-

juna eura, lani je ostvarilo čistu dobit u iznosu od 19,9 milijuna eura. U Gorenju kažu da su lani najbolje poslovali u Njemačkoj, Nizozemskoj, Rusiji, Ukrajini i Srbiji, a slabije od očekivanja u srednjoj Europi (Poljska, Češka, Mađarska...). Već u četvr-

tom lanjskom tromjesečju Gorenje se suočilo s rastom cijena repromaterijala i sirovina, što se nastavilo i u ovoj godini, zbog čega se sve više okreće nabavi repromaterijala i sirovina na azijskom tržištu, slijedeći tako vodeće svjetske proizvođače bijele tehnike. U intervjuu po-

Pritom Bobinac ne isključuje mogućnost da na kraju tog procesa Gorenje preseli svoje sjedište iz Slovenije u neku od zemalja s povoljnijim poreznim i poslovnim okruženjem, iako smatra da je mala vjerojatnost da se to zaista dogodi. Istodobno Bobinac navodi da je današnje Gorenje u Sloveniji posve drukčije nego prije desetak godina jer je dio proizvodnje preselilo u druge države, a u Sloveniji uglavnom zadržalo proizvodnju s većom dodanom vrijednošću. Taj će se proces nastaviti, jer Gorenje vrlo brzo neće moći u Sloveniji konkurentno proizvoditi neke od osnovnih tipova svojih proizvoda pa će njihovu proizvodnju preselite tamo gdje će ona biti jeftinija. Plaće su u Sloveniji previše porezno opterećene zbog nerazvijena slovenskog poreznog sustava, a kako je i radno zakonodavstvo rigidno, Gorenje dio proizvodnje mora preseliti iz Slovenije

ako želi ostati konkurentno, tvrdi Bobinac. "Ako u Gorenju vrhunskom inženjeru isplatimo neto plaću u iznosu od dvije tisuća eura, bruto trošak njegove plaće iznosit će gotovo šest tisuća eura", ilustrira Bobinac, dodajući da zbog toga Gorenje već sada dio razvojnih poslova obavlja u razvojnim centrima i odjelima u Nizozemskoj, Švedskoj, ali i Češkoj i Srbiji. Bobinac kaže da je u posljednje dvije godine upravo proizvodnja koja je preseljena u Srbiju pridonijela poboljšanju poslovanja cijele kompanije, a "sada pridonosi i očuvanju radnih mjesta u Sloveniji".

Traže proboj u EU

Istodobno s reorganiziranjem i preslagivanjem proizvodnje, Gorenje prilagođava plasman svojih proizvoda šireći se na nova tržišta. Iako tvrdi da bez prisutnosti na njemačkom i drugim velikim europskim tržištima nema dugoročne priče o uspjehu, Bobinac kaže da će se Gorenje, uza zadržavanje liderske pozicije na balkanskom tržištu, nastaviti širiti na tržištima Rusije, Ukrajine i Kazahstana, ali i na Kinu, Indiju i ostala azijska tržišta te na Brazil. Usto će jačati svoju poziciju u srednjoj Europi, jer su zbog krize na tim tržištima stagnirali. Zoran Daskalović

investor

PODJELA DOBITI

Plodine u 2010. zaradile 39 milijuna kuna

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 16/3/2011

MILE URKOVI , predsjednik Uprave i stopostotni vlasnik Plodina SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Uprava Plodina, kojom predsjeda Mile urkovi , objavila je poziv na glavnu skupĹĄtinu koja e se odrĹžati 12. travnja, a na njoj e se glasati o raspodjeli dobiti ostvarene u 2010. godini. Plodine su 2010. zavrĹĄile sa zaradom od ukupno 39,2 milijuna kuna, od ega je 32,6 milijuna bila dobit iz poslovanja, a 6,5 milijuna knjiĹženo je kao dobit iskaza-

na u kapitalu. U zadrĹžanu dobi bit e raspodijeljeno trideset milijuna kuna, dok e Mile urkovi kao vlasnik sebi isplatiti dividendu u visini 7,716 milijuna kuna, odnosno 85,74 kune po dionici. U zakonske rezerve tvrtke bit e raspore en milijun i pol kuna. Podsjetimo, stopostotni vlasnik Plodina i dalje je Mile urkovi , a na Zagreba koj burzi tvrtka ima obveznice vrijedne sto milijuna kuna s godiĹĄnjom kamatom od devet posto, ijih je najve i pojedina ni vlasnik PBZ, agent tog izdanja, sa 17,57 posto. J. J.

BROJKA

3220 vlastitih dionica kupit e u 2011. godini Atlantic grupa

Cijena posljedica potresa u Japanu joĹĄ se ne moĹže izra unati NIKKEI IZGUBIO 10,55 POSTO Dionice japanskih kompanija, osim gra evinskih, gotovo su u slobodnom padu, a oporavku ekonomije ne e koristiti nagomilani inozemni dug

Kako bi umirila zabrinutost koja se ĹĄiri financijskim trĹžiĹĄtima pod prijetnjom nuklearne katastrofe, japanska je srediĹĄnja banka u utorak u sustav ubacila osam tisu a milijardi jena, a radi suzbijanja gospodarskih ĹĄokova najavljeno je i udvostru avanje vrijednosti kupovine imovine koja sada iznosi pet tisu a milijardi jena. Analiti ari nisu bili iznena eni tim potezom srediĹĄnje banke, koji je uslijedio

pristup", napisali su Erste analiti ari, ija raspodjela imovine ostaje nepromijenjena u prvom ovogodiĹĄnjem kvartalu. "Jedina promjena odnosi se na japanske dionice koje su dosada nosile preporuku 'neutralno' koju mijenjamo u 'smanjiti'", isti u.

Kamate ne e padati

nakon ĹĄto su dionice na Tokijskoj burzi proĹĄlog tjedna potonule viĹĄe od ĹĄest posto, u utorak ak 10,55 posto, a jen oja ao prema dolaru. "Injekcija likvidnosti logi an je potez srediĹĄnje banke budu i da se tako Ĺžele ublaĹžiti svi financijski ĹĄokovi proizaĹĄli iz ove tragedije", kazao je forex konzultant Saxo banka John Hardy, dodaju i kako je politika olabavljivanja rezultirala slabljenjem jena nakon

ĹĄto je ta valuta u petak oja ala prema euru i dolaru.

Nesigurnost sve ve a

Dramati an razvoj situacije u Japanu zasjenio je teme koje su prije katastrofe bile u fokusu financijske javnosti poput visokih drĹžavnih dugova i revolucija u arapskim zemljama. Analiti ari Erste Groupa ipak smatraju da su ta dva pitanja usko povezana s trenuta nom krizom u Japanu pa u posljed-

njem izvjeĹĄ u posve enom upravo doga ajima u toj zemlji navode kako se Japan nalazi u nezahvalnom poloĹžaju zbog visokog duga. Osim toga, smatraju da e poreme aji u opskrbi energijom i proizvodnji uzrokovati dodatne nesigurnosti na financijskim trĹžiĹĄtima. "Ova e situacija utjecati na ekonomski sentiment, koji je posljednjih mjeseci postupno ja ao pa stoga preporu ujemo selektivan

Ono ĹĄto svijet najviĹĄe zanima - opseg posljedica na japansko gospodarstvo - zasad je gotovo nemogu e predvidjeti jer situacija joĹĄ nije pod kontrolom. Analiti ari ipak smatraju da e doga aji u Japanu imati samo ograni en utjecaj na gospodarstva u svijetu. "S obzirom na to da Japan biljeĹži trgovinski viĹĄak, ostale zemlje ne ovise o njegovu gospodarstvu", isti u analiti ari koji predvi aju da ostale srediĹĄnje banke stoga ne e mijenjati kamatne stope, dok su kamate Japanske srediĹĄnje banke ionako blizu nule.

Gra evinari rastu

Ĺ to se ti e dionica na japanskom trĹžiĹĄtu kapitala, isti u se me unarodni blue chipovi poput Sonyja, Toyote i Nissana koji su u padu od

OGLAS

NOVE EKSPLOZIJE

Stanovnici napuštaju Tokio

Zabrinjavajuće vijesti stigle su iz Japana i u utorak, kada je premijer Naoto Kan upozorio na porast radioaktivnosti u blizini nuklearne elektrane Fukushima u kojoj se dogodila i treća eksplozija. Zbog opasnosti od rasta radijacije stanovništvo je počelo napuštati glavni grad Tokio, iako trenutačna razina radijacije navodno nije opasna za ljudsko zdravlje. Radijacija u Fukushimi je pak četiristo puta veća od dopuštene. U utorak je Francuska služba za nuklearnu sigurnost nesreću u nuklearci klasificirala brojem šest, što je razina ispod klasifikacije Černobila.

osam do 20 posto, ali dugoročno gledano imaju potencijal za rast. "Nakon potresa u Kobeu 1995. godine najgore su izvedbe u idućih šest mjeseci imali sektori prijevoza, osiguranja i maloprodaje, a s obzirom na trenutačnu situaciju, tom popisu možemo dodati i uslužne djelatnosti", poručuju iz Erste Groupa. Smatraju, međutim, da bi se građevinski sektor mogao uvrstiti među pobjednike: dionicama Daiwa Housea, Sekisuija i Sumitoma Osaka Cementa vrijednost je u utorak porasla, a očekuje se nastavak tog trenda. Biljana Starčić

4050 KUNA

Rast cijene Ine ide na ruku mirovincima

Najveći kupci dionica, obvezni mirovinski fondovi, imaju koristi od toga što na vrlo malom broju dionica raste cijena Ine i diže im neto vrijednost imovine te dopušta naplaćivanje veće naknade, jer su kupnjom morali biti spremni držati te dionice 'zauvijek' Početak novog trgovinskog tjedna donio je novu povijesno visoku razinu dionice Ine, koja je u ponedjeljak skočila na 4000 kuna, a cijena joj je u utorak dosezala i 4050 kuna. U situaciji kada ostatak tržišta bilježi pad, a Ina raste, stvara se nerazmjer. No tko god kupuje po 4000 kuna definitivno misli na buduću premija, koja bi trebala doći s dogovorom mađarske i hrvatske strane. Tko točno kupuje dionice Ine, ne zna nitko. No, prema

podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva vidljivo je da Inu i dalje pomalo kupuju domaći mirovinski fondovi, ali i nepoznati ulagač koji se još uvijek krije iza skrbničkog računa.

Dobrano precijenjena Iako je dionica Ine u odnosu na ostatak tržišta dobro precijenjena, to u ovom trenutku nije važno za valorizaciju dionice zbog vlasničke borbe između Mola te hrvatske Vlade i četiriju obveznih mirovinskih fondova. Gotovo podjednak vlasnički udjel od 49 posto u kompaniji, čija tržišna kapitalizacija iznosi 40 milijardi kuna, imaju i hrvatska i mađarska strana, što znači da je tržištu dostupno još dva posto dionica pa je praktički nemoguće da jedna strana skupi potrebnih 51 posto za kontrolu nad Inom.

Motiv za kupnju dionica Ine mirovinci bi mogli pronaći u tome da na vrlo malom broju dionica raste cijena i diže im neto vrijednost imovine te dopušta naplaćivanje veće naknade jer su kupnjom morali biti spremni držati te dionice "zauvijek", smatra Petar Brkić, vlasnik Abacus brokera. Brkić kaže kako je besmisleno da dionice po trenutačnim cijenama kupuje Mol bez opcije da skupi potrebnu količinu.

Moguća nova ponuda "U konačnici, jednog bi se dana te dvije strane svakako trebale dogovoriti, a u tom će slučaju viša cijena ići na ruku mirovincima", jasan je Brkić. Vilim Klemen, šef Momentum brokera, ne isključuje mogućnost nove Molove ponude, o kojoj ipak još nitko nema informacija. On smatra da bi pojava novog strateš-

vilim klemen, Momentum brokeri

snimio žarko bašić

kog partnera mogla biti jedini razlog zašto mirovinci kupuju Inu, čija se dionica kreće u skladu s očekivanim promjenama u vlasničkoj strukturi, a ne rezultatima poslovanja.

Visoke premije Stipe Luetić, analitičar Splitske banke, misli da rast cijena Ine u trenutku kad gotovo sve druge domaće dionice bilježe rasprodaju i pad cijena stvara nerazmjer u odnosu na ostatak tržišta, što bi se moglo nazvati i skupoćom. Naravno, takva je situacija po nekima i opravdana budući da se nadaju visokim premijama u nekoj budućoj borbi za ostatak dionica. Nikola Sučec

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Riviere Pore u utorak se smjestila na elnu poziciju kada je u pitanju dobitnik dana. DoduĹĄe, u utorak i nije bila neka guĹžva me u dionicama koje su se natjecale za dobitnika dana s obzirom na to da je u plusu bila samo nekolicina izdanja. To viĹĄe izvedba Riviere Pore moĹže biti zadovoljavaju e za ulaga e, posebno ako se ima na umu da je time donekle nadoknadila velike gubitke iz prethodna dva dana.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Dalekovod Institut IGH Belje Atlantska plovidba d.d. Atlantic grupa Ingra Podravka prehrambena industrija d.d. Dom holding Croatia osiguranje d.d. Kon ar - elektroindustrija Tehnika Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Tisak Uljanik plovidba KaĹĄtelanski staklenici AD Plastik Ledo Luka Plo e Konzum Jadroplov d.d. Jadranska banka Adris grupa Riviera Pore Zagreba ka banka Luka Rijeka uro akovi holding Viro tvornica ĹĄe era d.d. Petrokemija Privredna banka Zagreb Slatinska banka Hidroelektra niskogradnja KraĹĄ, prehrambena industrija EuroplantaĹže d.d. za proizvodnju i usluge Franck prehrambena industrija Opeka d.d. za proiz. i promet gra . mat. Kon ar Banka Brod Jadranski naftovod Tankerska plovidba Liburnia Riviera Hoteli Vupik SN holding Viadukt Atlas nekretnine Adriatic Croatia International Club d.d. Fima validus Finvest Corp Rabac, ugostiteljstvo i turizam Kon ar Badel 1862 Auto Hrvatska Maistra Arenaturis RIZ-odaĹĄilja i Croatia lloyd Slavonski zatvoreni investicijski fond Razvitak d.d. Valamar grupa Zvijezda OT-optima telekom d.d. Industrogradnja d.d. HGspot Banka splitsko-dalmatinska Vaba d.d. banka VaraĹždin Solaris Centar banka Dioki d.d. Mlinar mlinsko-pekarska industrija Plava laguna Medika Zlatni rat Slobodna Dalmacija Dukat HTP Kor ula Jadransko osiguranje Istraturist Umag d.d. Lucidus dioni ko HUP - Zagreb akovĹĄtina

+ Institut IGH je uz prili an promet u utorak doĹživio jedan od najve ih padova cijene na Zagreba koj burzi. Unato minusu od 6,3 posto, IGH nije bio predvodnik pada gra evinara. Ve i pad cijene od te tvrtke zabiljeĹžila je Tehnika. Me utim, Institut IGH imao je trostruko ve i promet, koji je u utorak dosegnuo 1,4 milijuna kuna. Time se Institut IGH uklopio u loĹĄ dan za Zagreba ku burzu.

Redovan promet: 25.579.614,92 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

281.00 3,955.09 238.14 1,700.00 94.46 690.05 760.00 12.45 310.24 50.11 5,850.00 531.00 1,200.00 261.20 1,592.27 158.00 623.06 3,900.01 122.00 6,000.00 1,251.17 195.07 136.55 2,000.00 306.13 200.00 255.00 203.10 38.10 402.02 142.30 649.00 110.44 130.03 419.00 745.00 826.00 390.00 1,060.11 2,850.00 3,051.00 1,332.00 2,050.00 71.12 146.07 247.00 35.03 3,000.00 8.82 120.10 101.30 1,200.00 57.20 360.00 60.50 60.00 105.50 2,561.50 26.01 55.00 47.02 3,571.01 30.08 502.00 15.99 100.00 61.31 228.47 250.08 62.51 637.00 1,720.00 6,800.00 60.00 30.16 569.00 75.00 3,010.02 287.93 16.71 1,379.90 7.60

285.00 4,050.00 249.00 1,775.00 97.00 718.00 780.10 13.00 315.18 53.00 5,900.00 545.00 1,325.00 269.39 1,602.00 166.50 635.17 4,001.00 124.50 6,300.00 1,330.00 205.15 144.41 2,100.00 306.20 220.00 259.99 218.85 40.00 414.49 145.02 678.97 112.00 145.00 425.00 745.00 875.12 390.00 1,115.00 2,850.00 3,115.00 1,335.01 2,055.21 76.00 156.56 259.94 36.10 3,000.00 9.80 120.10 101.39 1,201.00 65.00 382.00 61.03 60.00 105.50 2,561.50 26.08 55.00 47.75 3,657.00 31.05 502.00 16.50 100.00 61.31 228.47 250.08 65.00 637.00 1,720.00 6,800.00 60.00 30.16 569.00 75.00 3,010.02 287.93 16.71 1,379.90 8.50

283.44 4,020.00 244.00 1,744.00 95.50 702.01 780.00 12.85 314.90 51.91 5,850.00 539.00 1,240.00 263.00 1,602.00 166.50 623.11 4,000.00 122.00 6,300.00 1,280.00 195.07 140.00 2,001.00 306.13 210.00 259.99 204.13 39.00 412.89 143.00 678.97 110.44 130.03 420.01 745.00 850.10 390.00 1,115.00 2,850.00 3,051.00 1,335.00 2,050.00 71.12 156.56 247.00 35.03 3,000.00 9.00 120.10 101.30 1,200.00 59.00 360.00 60.50 60.00 105.50 2,561.50 26.01 55.00 47.02 3,571.01 30.08 502.00 15.99 100.00 61.31 228.47 250.08 65.00 637.00 1,720.00 6,800.00 60.00 30.16 569.00 75.00 3,010.02 287.93 16.71 1,379.90 8.50

-0.37% 0.50% -3.91% -4.44% -1.65% -3.04% -0.26% -2.28% -0.12% -2.33% -4.10% -1.19% -6.50% -2.59% 0.00% -0.21% -2.55% -0.03% -1.73% -0.79% -5.47% -5.76% -3.05% -2.39% -1.25% 3.90% 1.84% -4.61% -2.50% -3.51% -2.89% 1.34% -1.39% -7.09% 0.48% 0.00% -2.74% 0.00% 0.45% 12.60% -3.75% -1.11% -2.38% -11.02% 2.26% -5.00% -2.96% -7.26% -8.16% 0.08% -0.07% -4.53% -9.23% -5.78% -3.92% 0.00% -0.09% -1.29% -0.04% 0.00% -1.53% -2.70% -6.00% 0.00% -2.26% -13.04% -2.47% -3.60% 0.00% 6.04% 0.00% -4.44% 0.00% -16.67% 0.00% -8.23% -2.60% 0.00% -0.17% -1.36% 6.15% 6.25%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,12%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

31,981 547 7,665 836 11,324 1,531 1,361 67,365 2,483 13,340 105 1,093 373 1,720 251 2,294 561 73 2,333 46 212 1,306 1,807 114 730 1,100 717 711 3,697 345 978 206 1,122 889 228 125 95 200 70 25 22 51 31 833 401 203 1,432 17 5,604 392 410 30 565 92 500 412 223 9 782 360 400 5 545 31 958 143 202 47 37 129 11 4 1 100 185 7 43 1 10 166 2 273

9,045,796.19 2,192,699.64 1,852,725.45 1,437,231.93 1,078,516.72 1,075,246.87 1,059,754.46 855,927.42 777,363.16 681,039.37 619,252.00 590,639.73 477,064.60 454,417.80 401,191.51 370,305.17 353,371.88 288,501.68 287,800.01 282,258.93 273,656.33 266,948.97 252,166.66 229,030.07 223,477.00 220,792.40 183,680.95 148,075.52 143,527.21 140,217.58 139,897.24 134,114.11 125,461.92 116,564.81 96,244.28 93,125.00 82,437.74 78,000.00 76,655.43 71,250.00 68,176.03 68,076.01 63,586.61 61,391.67 60,516.36 51,404.15 51,333.58 51,000.00 50,962.82 47,079.20 41,540.20 36,015.11 34,689.86 33,507.57 30,453.00 24,720.00 23,526.50 23,053.50 20,359.83 19,800.00 18,848.20 18,027.03 16,505.25 15,562.00 15,510.37 14,300.00 12,384.62 10,738.09 9,252.96 8,170.74 7,007.00 6,880.00 6,800.00 6,000.00 5,579.60 3,983.00 3,225.00 3,010.02 2,879.30 2,773.86 2,759.80 2,307.75

23,210.49 40,200.00 559.69 276.56 784.58 979.67 2,600.75 96.38 1,706.76 387.62 1,799.45 1,386.37 234.93 1,784.22 2,133.30 397.37 361.40 454.37 512.35 1,387.07 284.95 4,428.65 229.13 239.37 2,943.72 767.24 16,651.94 1,220.79 126.25 572.54 477.78 12,951.20 101.49 81.12 576.93 330.97 363.14 82.15 68.49 7.26 2,266.42 836.22 620.41 107.07 425.84 112.83 116.85 333.18 24.31 74.19 102.54 233.03 44.37 180.00 662.13 130.95 39.48 371.61 87.04 116.77 296.02 358.02 84.83 227.10 5.28 47.16 108.23 141.13 15.63 262.73 124.48 939.67 205.32 33.14 157.47 1,707.00 32.06 376.25 1,346.07 42.30 650.45 8.96

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 1,625.00 217.00 1,106.00 54.00 690.05 657.10 12.45 240.00 27.87 4,502.00 430.00 871.01 242.21 1,181.00 135.00 533.13 612.00 80.21 4,720.12 1,160.03 145.00 124.01 2,000.00 286.07 140.00 200.00 161.54 22.36 290.00 105.50 461.06 98.00 120.00 339.99 740.00 655.38 390.00 909.99 2,205.01 2,332.01 1,140.00 1,780.00 41.77 110.00 190.00 20.83 2,200.00 5.00 85.00 65.10 975.00 57.20 302.00 51.00 33.03 98.00 2,561.00 15.15 55.00 28.00 2,851.00 25.00 292.00 15.99 100.00 54.00 166.00 240.00 60.20 637.00 1,345.00 6,200.00 30.05 20.01 276.00 57.00 2,486.50 280.00 14.03 1,115.16 5.11

332.84 4,050.00 390.00 2,900.00 118.99 1,044.18 829.99 40.20 355.00 58.98 6,299.00 594.99 1,649.98 318.99 1,777.00 269.50 675.00 4,990.00 146.00 6,900.00 2,093.00 225.50 190.30 3,100.00 373.00 259.65 289.98 267.02 52.00 507.77 184.73 708.00 132.37 239.00 497.02 745.00 944.00 400.00 2,198.00 4,800.00 3,520.00 1,615.00 2,890.00 140.99 245.00 349.94 46.99 3,517.00 29.01 136.00 111.00 2,450.00 109.96 519.00 76.00 75.31 150.00 3,300.00 34.96 58.00 52.00 4,400.00 44.80 598.00 39.95 164.00 95.00 295.00 290.00 127.30 637.00 1,800.00 8,250.00 81.50 64.98 620.06 132.00 3,401.00 395.00 21.99 1,689.00 19.90

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

59,00 79,91 5,10 11,62 160,00 9,95 7,49 38,50 16,30 235,00 14,00 0,70 9,43 62,50 4,45

60,48 83,00 5,20 11,92 162,00 10,10 7,50 40,00 16,80 240,05 14,17 0,71 9,53 65,50 4,53

59,50 80,00 5,19 11,85 161,10 9,96 7,50 40,00 16,30 236,00 14,00 0,70 9,43 62,50 4,45

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG KDIR GRVG MELR KBMR POSR KDHR ZVTG PETG LKPG NF1N INDGL SAVA INDDY

KRKA TELEKOM SLOVENIJE KD ID GORENJE MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR POZAVAROVALNICA SAVA KD GROUP ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S INFOND GLOBAL SAVA INFOND DYNAMIC

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 POBJEDA AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne DUVAN AD BIJELJINA ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE

JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D

0,63 1,70 1,41 36,01 0,87 36,80 0,20 0,41 0,70

0,65 1,75 1,45 36,80 0,87 37,00 0,20 0,41 0,70

0,65 1,71 1,45 36,41 0,87 36,96 0,20 0,41 0,70

0,63 1,71 1,45 0,36 0,87 0,37 0,20 0,41 0,70

32,00 21,72 76,20 10,80 5,54 13,56 25,00 42,01 14,11 39,13 36,00 33,51

33,24 21,89 80,00 10,82 5,70 13,58 25,40 42,01 14,21 39,17 36,00 33,51

32,75 21,72 80,00 10,82 5,56 13,58 25,40 42,01 14,21 39,17 36,00 33,51

32,74 21,81 79,67 10,80 5,59 13,57 25,21 42,01 14,18 39,15 36,00 33,51

FPM Agromehanika a.d. Boljevac Agrobanka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac Energoprojekt holding a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Obveznice RS serije A2014K Messer Tehnogas a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K

137,00 8.650,00 8.600,00 30.200,00 4.020,00 485,00 489,00 980,00 2.399,00 980,00 9.999,00 572,00 82,07 6.950,00 87,89

137,00 9.000,00 9.480,00 32.250,00 4.200,00 492,00 510,00 1.010,00 2.410,00 992,00 9.999,00 600,00 83,50 7.000,00 88,00

137,00 8.892,00 8.632,00 32.128,00 4.106,00 490,00 500,00 1.001,00 2.399,00 985,00 9.999,00 599,00 83,20 6.995,00 87,96

137,00 8.892,43 8.632,39 32.128,47 4.106,51 490,27 500,28 1.001,10 2.399,43 985,24 9.999,00 599,17 83,20 6.994,72 87,96

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP RZ USLUGI SKOPJE

1.042.145,25 249.107,61 49.799,95 42.683,82 41.287,20 35.548,79 29.660,00 28.447,10 24.382,86 22.596,65 21.620,58 18.229,01 12.102,58 8.190,08 8.068,55

3.726,00 3.576,00 88,50 567,00 4.250,00 26.030,00 190,00 541,00 3.300,00 10.500,00 260,00

3.810,00 3.610,00 88,80 580,00 4.330,00 26.500,00 195,00 550,00 3.350,00 10.500,00 272,00

3.772,98 3.578,53 88,79 574,63 4.306,30 26.192,77 194,60 542,64 3.320,16 10.500,00 264,66

3.772,98 3.578,53 54,63 574,63 4.306,30 26.192,77 194,60 542,64 3.320,16 10.500,00 264,66

4,00 % 106819 -2,29 % 37500 0,00 % 33875 1,11 % 81159 0,00 % 15469 -0,11 % 29914 0,00 % 40000 2,74 % 6722 0,00 % 3800

66.932,35 64.299,19 49.098,75 29.471,82 13.473,50 11.063,95 8.000,00 2.769,46 2.660,00

-1,36 % -0,37 % 0,00 % -9,83 % -2,80 % -3,00 % -5,86 % 0,02 % 0,00 % 0,38 % 0,00 % -4,26 %

5035 4199 1148 3289 5706 2151 800 480 1298 418 367 367

164.863,24 91.578,88 91.456,01 35.526,98 31.873,43 29.196,90 20.170,00 20.164,80 18.401,56 16.365,14 13.212,00 12.298,17

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TPLF RMDEN09 GRNT ALK MPT STIL TEL SBT PPIV RZUS

17334 3105 9652 3616 256 3553 3955 717 1474 95 1542 25724 1280 127 1801

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA IAGR AGBN ALFA KMBN AIKB NIIS AERO SJPT MTLC ENHL PKBT VZAS A2014 TGAS A2013

-1,65 % -3,61 % 0,00 % -0,84 % -0,56 % -1,39 % 0,00 % 0,00 % -2,98 % -1,67 % -2,78 % -1,27 % -1,56 % -5,30 % -2,58 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA JPESR BHTSR FDSSR HTKMR BIGFRK3 ENPSR TCMKR FBIHK1A BSNLR FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D

Promet

valuta: EUR - euro 60,12 80,23 5,16 11,80 161,28 10,01 7,50 39,68 16,54 237,85 14,02 0,71 9,45 64,49 4,48

BANJALU KA BURZA HEDR-R-A TLKM-R-A TRZN-R-A RSRS-O-D POBJ-R-A RSRS-O-C DUVN-R-A ELBJ-R-A EDPL-R-A

Oznaka

Srijeda 16/3/2011

0,00 % 175368 24.025.416,00 -0,09 % 1847 16.424.324,00 -0,93 % 1765 15.236.171,00 -0,69 % 420 13.493.959,00 -0,94 % 3167 13.005.320,00 -1,21 % 23278 11.412.473,00 -1,19 % 19302 9.656.391,00 -1,96 % 2987 2.990.300,00 -4,04 % 876 2.101.900,00 -1,50 % 1820 1.793.130,00 -3,56 % 170 1.699.830,00 -0,17 % 1918 1.149.200,00 0,45 % 12787 1.063.827,31 -6,73 % 152 1.063.198,00 0,08 % 9909 871.637,91

valuta: MKD - makedonski denar -2,82 % -2,92 % 0,02 % -1,39 % -2,70 % -2,36 % -3,13 % -0,82 % -1,67 % -0,02 % -5,48 %

581 442 27303 2500 198 30 3716 1301 124 33 1067

2.192.103,00 1.581.710,00 1.491.451,77 1.436.586,00 852.648,00 785.783,00 723.120,00 705.978,00 411.700,00 346.500,00 282.394,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sarajevska pivara Elektro Bjeljina Helios Obveznice RS Slov. Odskod. družba

+8,76% +2,74% +1,96% +0,57% +0,23%

Hidroelektrane na Drini

HT Mostar Kom. Banka Skopje Telekom Srpske Krka Alfa Plam

business.hr

-9,83% -2,82% -2,29% -1,65% -0,93%

Telekom Slovenije

+4,00 -3,61 U jednom od gorih ovogodišnjih dana za regionalne burze teško je bilo na i dobitnika, koji je na kraju identificiran u dionici Hidroelektrana na Drini. To je izdanje na Banjalu koj burzi poraslo okruglih etiri posto, na 0,63 konvertibilne marke po dionici. Tijekom dana na tu je dionicu potrošeno oko 60.000 konvertibilnih maraka, ime je zauzela najlikvidniju poziciju.

Dionica slovenskog teleoperatera Telekoma Slovenije u utorak se našla na drugome mjestu najtrgovanijih izdanja na Ljubljanskoj burzi sa 249.100 eura prometa. No cijena joj je umanjena 3,61 posto u odnosu na onu od ponedjeljka i iznosila je 80 eura. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo samo nešto više od 3100 dionica najve ega slovenskog telekoma, i to po cijenama od 79,91 do 83 eura.

REGIONALNI INDEKSI -1,52% BIRS -0,38% 798,86 1.049,67 Belex15 -1,80% FIRS -0,54% 759,35 1.900,43 Belexline -1,67% MBI10 -1,39% 1.429,53 2.786,90 SASX10 MONEX20 -1,42% 13,251.50 -0,21% 1.096,07 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,84% utorak 15. ožujka 2011. 1.085,00 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -1,06% -1,40% 2.718,45 BUX -3,71% 22.239,37 +0,00% ATX -1,89% -2,34% 2.695,56 Stanje indeksa na zatvaranju u -2,13% utorak 15. ožujka 2011.

FTSE100 5.689,46

DAX 6.599,55

CAC40

3.788,04

MICEX 1,690.06

AMERI»KI INDEKSI -0,43% S&P500 +0,10% 11.993,16 1.296,39 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u 0,00% ponedjeljak 14. ožujka 2011. 2.700,97 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 143,2696

16,56

KD Nova Europa

7,3731

15,54

71,3714

13,74

Platinum Global Opportunity 14,4924

11,51

MP-Global HR

317,5463

11,46

C-Zenit

49,7740

-14,39

ST Global Equity

44,4738

-14,32

FIMA Equity

75,9558

-12,32

14,3008

-9,29

5395,6500

-8,76

KD Victoria Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn

27,6068 63,9333 448,7223 340,0560 44,4738 11,0398 103,3900 7,4165 110,7971 14,4924 163,4191 58,2200 118,8416 49,7740 49,9917 46,4307 44,7814 90,6905 143,4751 35,7000 81,7952 77,7190 66,5800 92,8598 73,6264 10,9626 107,0900 75,9558 113,4160 8,4525

1,27 1,21 0,91 0,90 0,89 0,77 0,67 0,59 0,59 0,48 0,46 0,43 0,42 0,31 0,25 0,24 0,24 0,15 0,14 0,11 0,11 0,02 -0,09 -0,12 -0,15 -0,17 -0,19 -0,24 -0,27 -0,31

-5,08 4,84 -8,92 -7,68 -4,84 1,84 -2,04 2,28 10,62 1,43 -4,52 -3,75 -4,10 0,42 3,84 2,23 9,03 9,53 1,01 9,27 -4,48 2,55 6,48 5,07 2,94 -1,93 3,33 1,19 0,52 -1,23

NFD Aureus BRIC Prospectus JIE MP-Mena HR MP-Bric HR ST Global Equity KD Energija ZB BRIC+ KD Nova Europa VB CROBEX10 Platinum Global Opportunity Ilirika JIE Raiffeisen Emerging M. NFD Aureus New Europe C-Zenit HPB Dynamic AC Rusija OTP indeksni HPB Dioni ki NFD Aureus US Algorithm Erste Total East Platinum Blue Chip Capital Two Raiffeisen C. Europe OTP meridian 20 HPB Titan AC G Dynamic EM ZB aktiv FIMA Equity OTP Europa Plus HI-growth

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,8500

8,95

Allianz Portfolio

116,5652

8,01

PBZ Global fond

110,5818

6,55

ZB global

149,1800

6,19

Erste Balanced

125,8400

4,27

ICF Balanced

117,0011

-10,28

ST Balanced

170,1511

-10,03

C-Premium

5,5921

-7,35

HPB Global

101,7623

-3,87

66,4557

-3,55

-4,91 11,10 -2,00 -0,85 -8,58 12,33 2,78 14,36 21,93 21,88 1,27 2,45 -2,98 5,67 -0,39 8,00 17,55 7,26 27,21 16,59 0,46 10,98 8,52 10,85 5,57 0,25 7,14 -2,66 1,30 2,86

-1,26 -1,42 11,96 -2,02 -14,32 10,59 N/A 15,41 8,51 11,51 -3,88 0,07 -2,91 -14,39 -1,95 5,93 5,85 -0,56 18,92 7,66 -2,75 6,73 -1,47 3,03 7,25 2,34 10,05 -12,32 8,24 -0,59

-13,96 -10,29 3,88 -5,25 -7,50 10,03 N/A -8,38 9,32 -7,75 8,00 -15,41 7,59 -20,34 -14,15 -17,39 -22,05 -1,78 16,06 -25,80 -6,11 -6,23 -6,66 -2,54 -8,06 4,63 1,46 -3,97 7,93 -1,84

-4,55 2,86 -8,21 -8,47 -4,37 1,29 -3,01 1,37 7,81 2,28 -4,72 -5,41 -2,93 -0,62 2,50 -0,20 6,59 8,39 -2,37 9,78 -3,61 2,14 6,48 3,55 1,06 -2,71 2,99 0,10 1,02 -2,20

8,801 26,674 6,196 7,688 13,317 9,932 106,594 22,248 9,224 10,570 93,986 29,124 9,890 6,020 20,512 10,798 150,342 20,297 28,573 52,960 8,378 7,209 203,331 20,648 10,365 14,708 492,184 18,409 10,208 67,656

3,95 4,12 3,02 3,01 10,39 1,04 0,92 3,41 1,15 3,47 6,38 3,23 2,36 3,07 4,55 4,02 3,21 5,44 2,42 3,45 3,19 3,90 5,90 2,88 3,64 2,03 4,72 6,79 1,65 9,05

14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 11.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 11.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

ST Aggressive

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced C-Premium KD Balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige ZB global HPB Global ST Balanced Erste Balanced HI-balanced ICF Balanced Agram Trust

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

66,4557 81,0505 114,5116 147,6287 157,4600 5,5921 8,3748 110,5818 116,5652 11,0694 109,8500 149,1800 101,7623 170,1511 125,8400 10,1177 117,0011 69,8634

1,31 0,48 0,28 0,26 0,10 0,07 -0,07 -0,13 -0,15 -0,16 -0,16 -0,19 -0,20 -0,22 -0,25 -0,33 -0,33 -0,76

2,21 -3,47 6,18 -2,63 1,79 0,90 1,49 7,35 0,76 -0,99 1,72 1,58 5,08 -0,17 4,01 -0,76 5,21 2,09

2,39 -2,88 4,18 2,34 2,49 3,41 2,31 11,45 5,61 0,99 2,33 3,00 -0,37 -4,48 7,52 2,87 0,39 2,26

-3,55 0,44 -0,13 0,69 1,60 -7,35 1,08 6,55 8,01 3,18 8,95 6,19 -3,87 -10,03 4,27 1,93 -10,28 -2,17

-7,19 -4,41 2,62 7,87 5,46 -13,17 -3,38 5,68 8,69 5,13 9,77 4,21 0,32 6,72 0,18 0,13 2,10 -1,34

1,87 -4,50 6,42 -2,69 1,46 -0,01 0,02 5,87 1,20 -1,57 1,37 1,08 4,02 -0,34 3,00 -1,33 3,45 -0,10

2,765 14,469 40,677 42,307 315,386 12,905 7,074 304,105 7,862 14,801 202,811 711,728 93,134 11,785 106,821 70,535 12,293 14,254

5,48 4,66 5,25 5,14 8,55 4,12 5,16 9,50 1,84 2,03 1,01 9,70 5,44 8,18 10,15 9,05 8,86 2,68

14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 11.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 11.03.2011 14.03.2011

128,6355 131,9300 11,5199 176,4600 126,9193 159,5700 130,7442 164,1594

0,48 0,21 0,18 0,15 0,14 0,09 0,07 0,07

0,72 1,30 1,40 1,25 2,01 0,54 0,95 1,29

1,19 1,35 1,73 1,37 1,29 -0,44 1,15 3,08

3,46 5,92 4,74 5,87 4,53 2,76 4,28 7,94

4,91 4,43 1,58 6,66 4,48 4,94 4,52 8,07

1,38 1,24 1,32 1,16 1,92 0,29 0,91 1,37

16,828 285,000 7,403 506,141 20,025 203,654 133,907 64,374

5,25 7,78 9,05 8,80 5,44 9,70 8,01 6,38

14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

100,2540 123,3106 133,0661 163,6198 126,4977 145,9400 139,3400 136,0554 132,9938 117,8892 11,3923 10,7443 102,6204 106,0300 140,4274 139,4881 109,0715

0,04 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

N/A 0,81 0,49 0,62 0,54 0,83 0,61 0,58 0,69 0,76 0,65 0,67 0,14 0,50 0,40 0,72 0,58

N/A 1,36 1,05 1,23 1,10 1,71 1,44 1,44 1,43 1,60 1,31 1,45 0,88 1,16 0,89 1,36 1,36

N/A 2,69 2,47 2,23 3,10 3,49 3,34 3,07 3,14 3,28 3,09 3,16 1,75 3,39 2,12 2,55 3,00

N/A 4,09 6,25 4,73 4,33 4,81 4,35 4,37 5,38 5,02 5,43 4,12 1,61 4,05 3,24 4,56 4,83

0,26 0,70 0,39 0,52 0,45 0,67 0,48 0,47 0,56 0,61 0,53 0,54 0,07 0,42 0,33 0,60 0,48

5,000 135,795 1065,284 2160,269 519,312 974,422 861,468 65,131 253,105 182,905 135,423 50,413 7,225 543,656 143,867 102,699 175,352

0,13 5,22 11,96 10,64 8,64 8,05 7,78 7,20 5,44 3,36 2,46 1,78 1,62 1,47 10,64 7,47 1,84

14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 11.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011 14.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

164,1594

7,94

Erste Bond

131,9300

5,92

Raiffeisen Bonds

176,4600

5,87

HI-conservative

11,5199

4,74

HPB Obvezni ki

126,9193

4,53

ZB bond

159,5700

2,76

OTP euro obvezni ki

128,6355

3,46

PBZ Bond fond

130,7442

4,28

HPB Obvezni ki

126,9193

4,53

HI-conservative

11,5199

4,74

OTP euro obvezni ki Erste Bond HI-conservative Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki ZB bond PBZ Bond fond Capital One

NOV ANI FONDOVI Certus Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus HI-cash Allianz Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 16/3/2011

NEPRIJATELJSKI

Nasdaq kre e preuzeti NYSE

Ameri ka tehnoloĹĄka burza Nasdaq planira neprijateljsko preuzimanje NYSE Euronexta kako bi sprije ila njegovo udruĹživanje s njema kim burzovnim operaterom Deutsche BĂśrse, prenose ameri ki mediji. Ĺ˝ele i zaĹĄtititi svoju trĹžiĹĄnu poziciju od posljedica aktivnosti spajanja ostalih vode ih svjetskih burzovnih operatera, Nasdaq e u utorak dati svoju ponudu, u kojoj se uvelike oslanja

na potporu IntercontinentalExchangea (ICE), operatera koji je tako er usredoto en na trgovanje terminskim ugovorima, prenosi televizijska postaja CNBC na svojoj web stranici. Prema pisanju lista Wall Street Journal, grupacija Nasdaq OMQ, koja upravlja Nasdaqom, ve razgovara s bankama o na inima financiranja te ponude, koja e uklju ivati ak pet milijardi dolara duga. Time e Nasdaq pridodati novu dimenziju sporazumu najavljenom 15. velja e o formiranju najve e svjetske burze dionica po prihodima

spajanjem operatera Frankfurtske burze Deutsche BĂśrse i NYSE Euronexta, operatera NewyorĹĄke burze, te nekih manjih europskih burza. Tim bi sporazumom Njema ka stekla 60-postotnu kontrolu nad novom kompanijom, ĹĄto je izazvalo zabrinutost u SAD-u. Nasdaqova je strategija usmjerena na zadrĹžavanje NYSE Euronexta ve im dijelom u ameri kim rukama. Nasdaq planira preuzeti NYSE-ov dio poslovanja s dionicama, dok bi ICEu prepustio njegovo londonsko trĹžiĹĄte derivata Liffe. H

BROJKA

milijardi dolara duga uklju ivat e ponuda Nasdaq OMX-a za neprijateljsko preuzimanje NewyorĹĄke burze, odnosno NYSE Euronexta

Japanska nuklearna kriza pokosila globalne burze IZ TOKIJA DO ZAGREBA Doma i ulaga i, uplaĹĄeni golemim rasprodajama na europskim burzama, u utorak su se odlu ili na eliminaciju dioni ki pozicija pa su indeksi pali jedan posto

Katastrofalan potres u Japanu i nuklearna kriza kao njegova izravna posljedica pokazali su u utorak kako je globalno trĹžiĹĄte kapitala nakon ĹĄokova iz kreditne krize itekako bojaĹžljivo. S obzirom na injenicu da su pali gotovo svi burzovni indeksi u svijetu, pao je i naĹĄ Crobex.

Crobex pao 1,09 posto

Referentni dioni ki indeks kliznuo je 1,09 posto, na 2236,08 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,94 posto, na 1240 bodova. Promet dionicama iznosio je 31 milijun kuna, a prakti ki jedini dobitnik dana bila je dionica Ine, koja je dosegnula novi povijesni maksimum od 4020 kuna zahvaljuju i rastu od pola posto. Najlikvidniju poziciju zauzeo je HT, koji je pao 0,37 posto, na 283,44 kune, uz devet mi-

lijuna kuna prometa. "Pod utjecajem negativnih kretanja na svjetskim burzama uslijed nuklearne krize u Japanu u utorak su na doma em trĹžiĹĄtu indeksi potonuli viĹĄe od jedan posto. I obujam trgovanja je ve i nego prijaĹĄnjih dana budu i je do podneva obavljeno oko 1070 transakcija", kazala je za Hinu Danijela SporiĹĄ, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos. Produbljivanje krize u Japanu nakon novih eksplozija u nuklearnoj elektrani Fukushima i rasta razine radijacije na svjetskim burzama odvra aju investitore od rizi nih ulaganja.

Potonuli FTSE i DAX

Na europskim su burzama najvaĹžniji indeksi - londonski Ftse, pariĹĄki CAC i fran-

JURE RADI , predsjednik Uprave IGH, ija je dionica u utorak pala viĹĄe od ĹĄest posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

kfurtski DAX - zavrĹĄili u minusu izme u 2,6 i 4,7 posto. "Iako je cijena dionice Ine u blagome plusu, to nije dovoljno da odrĹži indekse u pozitivnom podru ju, kao ĹĄto je to bio slu aj u ponedjeljak. Po gubitcima prednja e dionice gra evinskog sektora", navodi SporiĹĄ. Institut IGH je uz prili an promet u utorak doĹživio jedan od najve ih padova cijene na Zagreba koj burzi. Unato minusu od 6,3 posto, IGH nije bio predvodnik

REGIJA

Nova korekcija indeksa u Ljubljani Slovenski indeks SBITOP pao je u utorak ispod 800 bodova, a minusom od 3,61 posto predvodila je dionica Telekoma Slovenije, ija je posljednja zabiljeĹžena cijena iznosila 80 eura. U minusu je drugi dan zare-

dom bila i dionica najve eg slovenskog trgova kog lanca Mercatora, iji je promet od 41.300 eura trostruko nadmaĹĄio onaj zabiljeĹžen na po etku tjedna. Zadnja zabiljeĹžena cijena te dionice bila je na razini od 161,1 eura. Jedina s milijun-

skim prometom u Ljubljani bila je Krka, ija je cijena pala na 59,5 eura. Najve i regijski minus zabiljeĹžio je u utorak makedonski indeks MBI 10, zaklju ivĹĄi dan na 2569,7 bodova. Dionice Komercijalne banke i skopske

Toplifikacije bile su najtrgovanije sa 2,2 odnosno 1,6 milijuna denara prometa, a objema je cijena pala gotovo tri posto. Alkaloid se nije naĹĄao me u dionicama s milijunskim prometom u Skoplju, a cijena mu je pala 2,7 posto. B. St.

pada gra evinara. Ve i pad cijene od te tvrtke zabiljeĹžila je Tehnika. Me utim, Institut IGH imao je trostruko ve i promet, koji je u utorak dosegnuo 1,4 milijuna kuna. Time se Institut IGH uklopio u loĹĄ dan za Zagreba ku burzu. Dionica Dalekovoda u utorak je bila jedna od najlikvidnijih na Zagreba koj burzi, ali veliki promet rezultat je rasprodaje te dionice, koja je na cijeni izgubila gotovo etiri posto. Nikola Su ec

BROJKE

1,8 1,42

posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX-10

Hrvati se najviše informiraju preko televizije i interneta ARHIVA BUSINESS.HR

Za svakodnevno informiranje hrvatski gra ani najviše koriste televiziju, a na drugo mjesto uvjerljivo se probio internet, ispred dnevnih novina i radija, izvijestila je istraživa ka ku a GfK koja je u velja i provela istraživanje me u gra anima. Prema podacima istraživanja, provedenog na reprezentativnom uzor-

GUBITNICI DANA (ZSE) Quaestus nekretnine -21,89% Zlatni rat -16,67% Banka SD -13,04% Vupik -11,02% Badel 1862 -9,23%

DOBITNICI DANA (ZSE) akovština +6,25% HUP Zagreb +6,15% Dioki +6,04% Zagreba ka banka +1,84% Privredna banka Zagreb +1,34% 13 Raste

ku od tisu u gra ana koji imaju više od 15 godina, televiziju za informiranje koristi njih 57 posto, 19 posto informacije dobiva preko interneta, deset posto iz dnevnih novina, osam posto iz više raznih medija, a šest posto s radija. Za informiranje internet najviše odabiru mla e osobe od 15 do 17 go-

12 Nema promjene

61 Pada

INDEKSI CROX Mirex

dina, njih 56 posto, od 18 do 24 godine 47 posto, od 25 do 34 godine 35 posto, a samo dva posto starijih od 65 godina. Preferiranje interneta definira i stupanj obrazovanja. Najviše ga koriste osobe sa srednjom stru nom spremom ili gimnazijom (23 posto) i visokoobrazovani (29 posto). H

Vrijed. 1,304,14 159,67

Prom. 1,77% 0,03%

Sirova nafta 101,19 Prirodni plin 3,91 Zlato 1,426,10 Srebro 35,90 Goveda 117,87 Kava 301,26

0,03% 3,03% 0,65% 0,16% 0,00% 2,31%

www.business.hr

ROKER ŽALI ZA PROŠLIM VREMENIMA

UKRATKO...

ARHIVA BUSINESS.HR

Bon Jovi: 'Steve Jobs je odgovoran za ubojstvo glazbene industrije'

JON BON JOVI smatra da djeca više ne znaju uživati u glazbi

Odabrana predsjednica Na utemeljiteljskoj sjednici Programskog vije a HRT-a za predsjednicu je izabrana Nada Zgrablji -Rotar s jednim glasom više od protukandidata Milana Kujundži a, koji je potom, jednoglasno izabran za potpredsjednika vije a.

Iako se glazba popularne grupe Bon Jovi može slušati preko iTunesa, bend nije pretjerano zadovoljan time jer frontmen Jon Bon Jovi krivi upravo Appleova osniva a Stevea Jobsa što današnje generacije ne doživljavaju glazbu u punom smislu kao nekada. "Današnja djeca propuštaju cijelo iskustvo, od stavljanja slušalica do zatvaranja o iju i uživanja u glazbi te trošenja džeparca na plo e za koje ne mogu unaprijed znati kako zvu e. Steve Jobs je odgovoran za ubojstvo glazbene industrije", izjavio je pjeva . Zanimljivo je da se njegova kritika ne odnosi na besplatno "skidanje" glazbe ve na samo uživanje u glazbi, a prema njemu je najve i krivac softver iTunes preko kojeg se glazba skida na iPode. I. B.

Ostvario san Bivši eški predsjednik i dramski pisac Vaclav Havel ostvario je davni san snimivši prvi film pod nazivom "Odlazak", koji je u ponedjeljak pretpremijerno prikazan u Pragu.

I BOGATI PLA»U

Richard Hatch ameri ka je reality zvijezda koja je osvojila milijun dolara pobijedivši u prvoj sezoni CBS-ova TV showa "Survivor". Zbog tog milijuna proveo je tri godine u zatvoru, zatim tri godine na uvjetnoj slobodi, a sada je zbog njega opet osu en na devet mjeseci zatvora. Hatch živi u Newportu, gdje trenuta no sudjeluje u NBC-ovoj emisiji "The Ce-

lebrity Apprentice". Godine 2009. pušten je iz zatvora, u kojem je "odležao" tri godine jer državi nije platio porez za milijun dolara, koliko je osvojio pobijedivši u popularnom reality showu. Nakon toga je proveo još tri godine na uvjetnoj slobodi. Tijekom tog perioda Hatch je trebao državi platiti porez koji je utajio tijekom 2000. i 2001., no to nije u inio.

Ho e li Crobex nastaviti put prema dolje, doznajte na...

Nakon što je prošlog tjedna opet osu en na zatvorsku kaznu od devet mjeseci zbog nepla enog poreza, odbijena je žalba u kojoj Hatch moli državu za još vremena za vra anje duga. Procjene kažu kako je državi dužan 2 milijuna dolara poreza, u što je uklju en i dobitak od "Survivora", kao i penali koji su nakon njega uslijedili za utaju. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Zbog milijun dolara osvojenih u 'Survivoru' proveo tri godine u zatvoru

Izvrije ao elnike Libijski elnik Moamer Gadafi rekao je u razgovoru za talijanski list Il Giornale da su ga njegovi bivši europski saveznici poput talijanskog premijera Silvija Berlusconija izdali. Za francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja rekao je da ima "mentalni poreme aj".