Business.hr broj 850 by Business.hr

TELEKOMUNIKACIJSKI RA»UN 12

Vipnet ne odustaje ni od kupnje Metroneta Kako se vrijednost Metroneta procjenjuje na 70-80 milijuna eura, a B.neta na 90-100 milijuna, Vipnetu, odnosno njegovu austrijskom vlasniku, potrebno je gotovo 180 milijuna eura za akviziciju tih dviju kompanija koje u svojoj ponudi imaju fiksnu telefoniju

CIGLA BEZ KONKURENCIJE 8

Kolak s tajnim partnerom gradi ciglanu od 40 milijuna eura

PETAK/SUBOTA 18 i 19/3/2011

HDZ nas zadužio tri puta više nego SDP BROJ 850 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

TKO E SVE TO PLATITI 6-7 Sljede a vlada, bila ona HDZ-ova ili SDP-ova, samo e 2012. godine morati vratiti oko 14 milijardi kuna, a u cijelom etverogodišnjem mandatu ak 40-ak milijardi kuna koje su joj u naslije e ostavili novca gladni prethodnici PAKET ZA DRUGI KVARTAL

Kosor preotela saveznike Rohatinskom Me u 30 investicijskih projekata vrijednih 13 milijardi kuna, koje je u drugom kvartalu 2011. najavila premijerka, najskuplji je gradnja drugog bloka TE Plomin od 5,5 milijardi kuna, a provedbu e nadzirati novoosnovani Odbor za investiranje u kojem su i doju erašnji "kriti ari" Vladinih mjera 4

info&stav 2-3

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Nitko ne e Bizova ke

Oporavak graditeljstva EU

HFP-u nije stigla ni jedna ponuda na javni poziv za kupnju 99,44 posto dionica Bizova kih toplica pod posebnim uvjetom za jednu kunu. Nije otkupljena nijedna ponudbena dokumentacija. Bio je to 8. natje aj HFP-a za prodaju dionica Bizova kih toplica u posljednjih nekoliko godina, i prvi pod posebnih uvjetima....

Graditeljske aktivnosti u eurozoni u sije nju su uve ane 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je njihov rast u EU iznosio jedan posto, objavio je Eurostat. Najizrazitiji rast aktivnosti u graditeljstvu zabiljeĹžen je u Njema koj ( ak 36,3 posto), slijede graditeljski sektori Francuske i Slovenije, s rastom aktivnosti po stopama od 7,9 posto i 3,8 posto.

ODVJETNIÂťKA TAJNA KAO OMERTA

Odvjetnici ne Ĺžele od klijente koji peru nov Hrvatska odvjetni ka komora (HOK) upozorila je u etvrtak kako obveze odvjetnika prema Zakonu o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma ugroĹžavaju na elo uvanja odvjetni ke tajne i odnos povjerenja izme u klijenta i njegova pravnog zastupnika.

U skladu s EU

Budu i da je taj zakon uskla en s direktivama EU, stav hrvatskih odvjetnika dijele i njihovi francuski kolege, lanovi ParkiĹĄke odvjetni ke komore, koji su sudjelovali na seminaru o problemu pranja novca u sklopu 29. dana hrvatskih odvjetnika.

LEO ANDREIS, predsjednik Hrvatske odvjetni ke komore ARHIVA BUSINESS.HR

"Hrvatski su odvjetnici legalisti i poĹĄtuju zakon koji je na snazi. Me utim, poduzimamo sve da se s naĹĄih le a, s naĹĄe profesije, skine teret nametnut Zakonom o sprje avanju pranja novca jer to uniĹĄtava povjerenje izme u odvjetnika i klijenta", ista-

knuo je je predsjednik HOKa Leo Andreis u razgovoru s novinarima. Kako isti u u HOK-u, odvjetnici su kao i banke, mjenja nice, osiguravaju a druĹĄtva i sli ne institucije obvezni postupati u skladu sa zakonom. Stoga mo-

raju donijeti interne akte kojim se odre uju mjere za sprje avanje pranja novca, procjenjivati rizik od toga, provoditi dubinske analize stranke, redovito osposobljavati i obrazovati zaposlenike i sli no. Na u li razlog za sumnju na pranje novca, duĹžni su to dojaviti Uredu za sprje avanje pranja novca, a podatke o sumnjivim transakcijama i osobama nisu duĹžni dostaviti samo ako podatke prikupe tijekom utvr ivanja pravnog poloĹžaja stranke ili zastupanja u sudskim postupcima. Kako isti u u HOK-u, provo enje mjera sprje avanja pranja novca i financira-

VLADA PREOBRA A RADNIKE NA CRNO

Kazne za rad na crno od 5 do 50 tisuÄ&#x2021;a kuna Siva ekonomija jedna je od klju nih boljki naĹĄega gospodarstva, naglasio je ministar gospodarstva uro Popija obrazlaĹžu i prijedlog zakona o zabrani i sprje avanju neregistrirane djelatnosti, koji je Vlada ju er uputila u saborsku proceduru. Popija je istaknuo i da se u Hrvatskoj prvi put donosi zakon kojim se one koji rade na crno motivira na ulazak u regularne okvi-

re poslovanja. Kako se po procjenama u Hrvatskoj u sivoj ekonomiji obavlja 20 do 30 posto poslova, predloĹženim zakonom se propisuju ĹĄto je sve neregistrirana djelatnost, odnosno siva ekonomija, tko su osobe koje obavljaju takvu djelatnost, kao i ovlasti inspekcijskih sluĹžbi te kazne za rad na crno u iznosu od 5 do 50 tisu a kuna. ObrazlaĹžu i izvjeĹĄtaj o radu Savjeta

prostornog ure enja drĹžave u 2010. godini, ministar Branko Ba i najavio je reduciranje provedbenih planova koje sada moraju donositi regionalna i lokalna tijela vlasti realiziraju i Ĺžupanijske, gradske i op inske prostorne planove. Ba i kaĹže da je od gotovo 8000 provedbenih planova dosad izra eno njih samo 29 posto, ĹĄto usporava investiranje u Hrvatskoj. Nji-

hovim reduciranjem znatno e se olakĹĄati investiranje u Hrvatskoj, poru io je Ba i . Vlada je ju er utvrdila da e naknada za poticanje proizvodnje biogoriva u 2011. godini, izraĹžena u kn/ l dizelskoga goriva ili motornog benzina, iznositi etiri lipe. Istodobno, poticaji za proizvodnju biodizela iz uljane repice, otpadnog jestivog ulja i lignoceluloznih sirovina iznosit e 4,02

BISER DANA

››

Osobno sam bio za to da zgrada bude jednostavnija, ali postojale su urbanisti ke i arhitektonske uvjetovanosti koje se nije moglo izbje i KARDINAL JOSIP BOZANI o iznimno skupoj i luksuznoj novoj zgradi Hrvatske biskupske konferencije, opto enoj oniksom

nja terorizma od odvjetnika zahtijeva dodatna nov ana ulaganja, vrijeme i prostor za uvanje dokumentacije tijekom 10 godina, kako je odre eno.

Sveta povjerljivost

Za razliku od obveza odvjetnika europskih država, navodi se u jednom izlaganju u sklopu seminara, odvjetnici u SAD-u nemaju takve obveze iako je zakon o pranju novca donesen još 1986. godine. Kako je istaknuto, ameri ki pravni sustav i dalje smatra da je temelj odnosa izme u klijenta odvjetnik potpuna povjerljivost. Margareta Podnar

kune po litri, a za proizvodnju bioetanola iz kukuruza, še erne repe i lignoceluloznih sirovina 1,94 kune po litri. Vlada je Crvenom križu Hrvatske odobrila 3,5 milijuna kuna kao pomo stradalima u Japanu, a japanskoj vladi ponudit e smještaj za odre eni broj stradalnika, prije svega majki s djecom, te e joj staviti na raspolaganje kapacitete KBC Zagreba za lije enje stradalih i ozlije enih stanovnika Japana. Zoran Daskalovi

36,5

milijuna kuna odobrio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) za sufinanciranje 86 filmskih projekata izabranih izme u 266 projekata prijavljenih na njihove javne natje aje

UVODNIK

Vlada priznala da nema ništa od lipanjskog pristupa EU MARTINA DALI , ministrica financija, zadužila nas je za novih milijardu i pol ameri kih dolara, kako kaže Bloomberg, po najskupljim kamatama u svijetu

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

e, ne, dušo, ne valjaj se po podu, ina e nikada ne eš u Europsku uniju, prijeti prstom majka etverogodišnjem sinu kojemu je strašno zabavno klizati se po podu dnevnog boravka. Godina je 2021. u domu prosje ne hrvatske obitelji, koja je ušla u 45. godinu otplate kredita za stan što su ga podigli maj ini roditelji. Moderna djeca ne slušaju i koncentraciju im je teško držati, posebice otkad se ne boje babaroge na koju reagiraju kao i zastupnici na godišnje izvješ e Državne revizije. Djecu se u 2021. godini straši neulaskom u EU, to mitsko mjesto kamo idu samo dobra djeca, a loša ostaju u aerodromskom hodniku nad kojim visi natpis „NON EU MEMBERS“. TU ZLOKOBNU prijetnju prva je u modernu pedagogiju uvela nekadašnja premijerka Jadranka Kosor, koja je u ak i Suncu, kada je onomad u ljeto izašlo samo tri puta i uništilo turisti ku sezonu, zaprijetila da nikada ne e kro iti u EU. Upravo je ona, za koju povijest još nije utvrdila je li bila majka ili ma eha, u vrstila popular-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

odati ovac

BROJKA

››

U pitanju je kona no Kosori ino priznanje da nema ništa od lipanjskog potpisivanja ugovora s EU jer e nam agencije uskoro smanjiti rejting pa se požurilo preko bare nost igre za jasli ku djecu pod nazivom „Kredit nad kredit“. Zabavna i više nego pou na igra ima jednostavna pravila, a ona glase da djeca u igri s tetama uzimaju kredit, a kada do e rok za njihovo vra anje, nakon pet minuta uzimaju novi i sve skuplji jer prethodni ne mogu vratiti, sve dok ne budu primorana uz smijeh predati svoje pelene koje su im jedine preostale od njihova vlasništva. Ta je igra sasvim uklonila pla iz dje jih soba. S takvom

mišlju možda se iz SAD-a nedavno vratila ministrica financija Martina Dali . MILIJARDU I POL ameri kih dolara zadužila nas je ministrica i to, kako kaže Bloomberg, po najskupljim kamatama u svijetu. Premijerka Jadranka Kosor, baš kao i neko njezin prethodnik kojega se jedva sje amo, novo zaduženje u svom paralelnom svemiru shva a ni više ni manje nego kao potvrdu stabilnosti države. Ovako veliko i preskupo

zaduživanje potvrda je da sutra nije baš na vrhu liste prioriteta ove Vlade. U pitanju je kona no Kosori ino priznanje da nema ništa od lipanjskog potpisivanja ugovora s EU jer e nam agencije uskoro smanjiti rejting pa se požurilo preko bare. Za desetak emo godina tako i mi predati naše pelene, posljednje što nam je ostalo, a tete iz EU i SADa uzet e ih s ga enjem, kakva je ve reakcija na neugodne mirise.

tema 4-5

PAKET ZA DRUGI KVARTAL Među 30 investicijskih projekata vri TE Plomin od 5,5 milijardi kuna, Janaf ulaže 3,2 milijarde, a Hrvatsk

Kosor preotela savez Premijerki će na ispomoći biti i Hrvatski odbor za investiranje, u koji je imenovala vicepremijere Domagoja Miloševića i Gordana Jandrokovića, ministre Branka Bačića, Martinu Dalić i Đuru Popijača te predsjednika i glavnog direktora HUP-a Ivana Ergovića i Davora Majetića, predsjednika HGK Nadana Vidoševića, predsjednika Uprave PBZ-a Božu Prku, predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franju Lukovića i predsjednika Uprave HBOR-a Antona Kovačeva

Premijerka je najavila promjene zakona o šumama, vodama, građenju i poticanju investicija foto tadić/cropix

Trećina projekata iz Vladina paketa 30 velikih investicijskih projekata koji se trebaju realizirati do kraja godine počet će se realizirati do kraja lipnja. Projekte ukupno vrijedne gotovo 13 milijardi kuna, čija će realizacija početi u drugom ovogodišnjem tromjesečju, jučer je na konferenciji za novinare predstavila premijerka Jadranka Kosor. Najvrjedniji projekt je gradnja drugog bloka TE Plomin 5,5 milijardi kuna. U drugom tromjesečju počet će odabir strateškog partnera s kojim će HEP izgraditi novi blok TE Plomin snage 500 megavata, poručila je premijerka Jadranka Kosor.

Značaj Brijuni rivijere

Hrvatske željeznice počet će realizirati investicije ukupno vrijedne 700 milijuna kuna, nastavila je Kosor. HŽ Vuča vlakova investirat će 400 milijuna kuna u nabavu novih 20 dizelsko-električnih lokomotiva, HŽ Infrastruktura investirat će u rekonstrukciju i razvoj infrastrukture 150 milijuna kuna (kori-

ata vrijednih 13 milijardi kuna najskuplji je gradnja drugog bloka Hrvatske željeznice kreću u investicije od 700 milijuna kuna

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

veznike Rohatinskom Domagoj milošević je na sjednici Vlade ušao u novoosnovani Hrvatski odbor za investiranje foto tadić/cropix

NA LJEVICI NIŠTA NOVO

SDP: Da je po našem, bilo bi 73.000 manje nezaposlenih Iako je jučerašnja novinarska konferencija SDP-ovih Slavka Linića i Milanke Opačić najavljena radi predstavljanja "nove vizije" gospodarskog zaokreta, njihovo izlaganje temeljilo se na starim podacima, odnosno motivu "predlagali smo i predlažemo". Podsjetili su tako da su u posljednje tri godine predlagali potpuno drukčiju politiku od one koju vodi premijerka Jadranka Kosor, koja je među ostalim rezultirala sa 33,5 milijardi kuna neuplaćenih poreza i doprinosa na plaće, više od 336.000 nezaposlenih, 70.000 zaposlenih koji ne primaju plaću, 77.700 poslovnih subjekata kojima je blokiran račun. Nelikvidnost je dosegnula 36 milijardi kuna, s tim da je od početka 2009. do kraja 2010. vrijednost dospjelih nepodmirenih naloga uvećana 94 posto, a broj poslovnih subjekata s blokiranim računima uvećan je 44 posto.

dor Vb, pruga Lokve-Drvenik, sigurnosni uređaji na Glavnom kolodvoru Zagreb, pruga Vinkovci-Tovarnik i željeznički most Sava-Jakuševac), a HŽ Cargo uložit će 150 milijuna kuna u gradnju naftnog terminala Slavonski Brod i u projektiranje i razvoj infrastrukture. Janaf će početi ulaganje vrijedno 3,2 milijarde kuna u projekt Jugoistočnog europskog produktovoda, a Hrvatske vode investicijske projekte ukupno vrijedne 310 milijuna kuna (100 milijuna kuna u gradnju obrambenog nasipa na Neretvi i 210 milijuna kuna za gradnju pročistača voda, vodovodne i kanalizacijske mreže u Slavonskom Brodu). Premijerka Jadranka Kosor posebno je naglasila važnost projekta Brijuni Rivijera, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 2 do 2,5 milijardi kuna. U drugom tromjesečju raspisat će se međunarodni natječaji za davanje koncesije za gradnju hotelskih i apartmanskih smještajnih kapaciteta na Brijunima, dvije luke nautičkog

turizma te za sportsko-rekreacijske sadržaje. Riječ je o realizaciji tri projekta: Pineta je vrijedna 800900 milijuna kuna, Hidrobaza 700-900 milijuna kuna i Sv. Katarina i Monumenti 500-700 milijuna kuna. Važnost projekta očituje se i u tome što će se njihovom realizacijom ukupno otvoriti 778 direktnih i 960 indirektnih novih radnih mjesta, poručila je Jadranka Kosor.

Uspjeh prvog kvartala

I Plinacro će u drugom kvartalu početi gradnju plinovoda Benkovac-Split s odvojcima za Trogir, Šibenik i Knin (vrijednost 200 milijuna kuna), u travnju će završiti magistralni plinovod Gospić-Benkovac (416 milijuna kuna), a u svibnju će pustiti u rad regionalni plinovod Benkovac-Zadar i MRS Zadar (71 milijun kuna). Jadranka Kosor pohvalila se da se projekti koje je predstavila u prvom ovogodišnjem tromjesečju uspješno i u planiranim rokovima realiziraju. Pritom je istaknula velik interes za koncesionara u

Zračnoj luci Zagreb jer je dokumentaciju preuzelo 40-ak potencijalnih strateških partnera. Kosor je najavila da će Vlada izmjenama pojedinih zakona nastaviti uklanjati zapreke investiranju. Prvi na redu za promjene bit će zakoni o šumama, vodama, građenju i o poticanju investicija. Najavila je i osnivanje posebnog Vladina savjetodavnog tijela za praćenje realizacije i predlaganje novih investicijskih projekata. I doista, na jučerašnjoj sjednici Vlada je i osnovala Hrvatski odbor za investiranje, u koji je imenovala vicepremijere Domagoja Miloševića i Gordana Jandrokovića, ministre Branka Bačića, Martinu Dalić i Đuru Popijača te predsjednika i glavnog direktora HUPa Ivana Ergovića i Davora Majetića, predsjednika HGK Nadana Vidoševića, predsjednika Uprave PBZa Božu Prku, predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franju Lukovića i predsjednika Uprave HBOR-a Antona Kovačeva. Zoran Daskalović

Željene brojke Da su njihove zakonske regulative prihvaćene prije, one bi, tvrde esdepeovci, rezultirale sljedećim: iznosom neplaćenih računa manjim od dvadeset milijardi kuna, bilo bi 48.700 tvrtki manje s blokiranim računima, gubici u gospodarstvu bili bi dvostruko manji, a dobit u gospodarstvu dvostruko veća, plaće zaposlenih ne bi pale, a cijene osnovnih prehrambenih i strateških proizvoda ne bi rasle. SDP bi, za razliku od Kosoričine vlade, doveo do zamaha investicija u energetskom sektoru i modernizaciji željeznica. Esdepeovci kažu i da bi zahvaljujući njihovoj inicijativi broj nezaposlenih bio manji, i to za čak 73.000. Opačić i Linić ističu kako je sve te prijedloge parlamentarna većina odbila te da su Hrvatsku zbog toga vratili osam godina unatrag.

Proračun i izbori Linić je izjavio da su trenutačna politika izvoza i zarada špekulanata građanima priuštili visoke cijene hrane, odnosno da je dopušteno da se dobit prelije u ruke ‘velikih mešetara’. Vladinu proračunsku politiku opisao je kao nekompetentnu i neodgovornu, upozorivši da „ne bude li bilo izbora, neće biti ni proračuna". A proračun investitorima treba predstaviti najkasnije ujesen, dodao je, naglasivši kako na njemu valja raditi dva mjeseca, dakle cijelo ljeto. Branka Suvajac PREZENTER PRIJEDLOGA IZ PROŠLOSTI Slavko Linić umjesto "nove vizije" gospodarskog zaokreta iznio je stare podatke uz motiv "predlagali smo i predlažemo" snimio hrvoje dominić

tema 6-7

TKO E SVE TO PLATITI Sljede a vlada, bila ona HDZ-ova ili SDP lom etverogodišnjem mandatu 40-ak milijardi kuna koje su joj u duž

Sanaderov i Kosoričin zadužio 90 milijardi k U drugom desetlje u samostalne Hrvatske HDZ je na vlasti proveo gotovo osam godina, a SDP malo više od tri. U istom je razdoblju naoko štedljiva konzervativna politi ka opcija uspjela drasti no pove ati dug države, a novu ciglu u ku u našeg duga uzidala je ovaj tjedan ministrica Martina Dali s novih 1,5 milijardi dolara

Veliki dužnici

Sljede u vladu eka zahtjevan zadatak vra anja javnog duga; 2012. godine trebat e vratiti oko 14 milijardi kuna, a u cijelom etverogodišnjem mandatu 40-ak milijardi kuna. Do 2020. Hrvatska e samo za obveznice morati vratiti 60-ak milijardi kuna. Osim toga, malo se zna o ro nosti kredita koje je uzela središnja država. Prema posljednjim podacima HNB-a, banke su od središnje države na kraju prošle godine potraživale 50,3 milijarde kuna, od ega se na kredite odnosi 25,5 milijardi kuna. Kako

13,7 mlrd. kn 2012.

2013. 13,7 4 mlrd. kn

+ 25,5

mlrd. kn

NABILDALI DUG Ivo Sanader, danas zato eni bivši premijer Vlade RH, i njegova nasljednica Jadranka Kosor u manje od osam godina vlasti uspjeli su pove ati dug Republike Hrvatske za 90 milijardi kuna SNIMIO HRVOJE DOMINI

se neslužbeno doznaje iz neimenovanih izvora u za javnost prili no zatvorenom Ministarstvu financija, posljednji sindicirani kredit u vrijednosti od 800 milijuna eura, uzet u velja i ove godine, trebat e vratiti sindikatu banaka u istome mjesecu 2012., uz prosje nu kamatnu stopu 4,5 posto. Taj je kredit, kako su ve objavili iz Ministarstva, iskorišten za premoš ivanje otplate obveznica. Osim te obavijesti, iz Ministarstva financija nisu dali nikakve detaljnije podatke javnosti o novom velikom zaduženju, a kredit su otkrili tek u

sklopu vijesti da su otplatili dug po euroobveznici iz 2001. godine. Vlada je posljednjih nekoliko mjeseci bila prili no aktivna na tržištu trezorskih zapisa, pa e u 2012. godini trebati vratiti oko pet milijardi kuna trezorskih zapisa prodanih u samo tri mjeseca ove godine.

SNIMIO ŽARKO BAŠI

Ministrica financija Martina Dali u srijedu je u Sjedinjenim Ameri kim Državama uspjela prodati desetogodišnju obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi ameri kih dolara po cijeni od 6,375 posto. Aranžeri su bili JP Morgan, Deutsche Bank i Barclays Capital, a kupci privatni investitori. Kako je ve najavljeno, prikupljeni iznos iskoristit e se za financiranje prora unskih rashoda. Za tu obveznicu osigurana je i zaštita od rizika promjene te aja dolara, što je dobra vijest, ali dodatno e poskupjeti dug.

Iznosi dræavnog du

Rasipni ke elite

Nijednoj dosadašnjoj vlasti zaduživanje nije nepoznanica, pa je grubi omjer jedan prema tri. Koalicijska Vlada Ivice Ra ana Hrvatsku je zadužila 30-ak milijardi kuna, a

MARTINA DALI , ministrica financija, prodala je ovog tjedna u SAD-u novu obveznicu vrijednu 1,5 milijardi dolara

kasnija koalicijska HDZova za dodatnih 90 milijardi kuna. Prema dinamici vra anja duga Hrvatske narodne banke, 2014. trebat e vratiti 8,4 milijarde kuna samo na ime obveznica, a 2015. godine 13,6 milijardi kuna. Sve to pod uvjetom da ne bude novih zaduživanja, što nije realno o ekivanje, jer ne e biti druge nego ponovno se zadužiti kako bi se pokrio novi dug. Za neovisnog analiti ara Damira Novotnyja nema ništa udno u otplati oko dvije milijarde eura svake godine u sljede ih 10. "Svaka politi ka elita mora biti

i SDP-ova, 2012. morat e vratiti oko 14 milijardi kuna, a u cijej u dužnost ostavili novca gladni prethodnici

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

čin HDZ Hrvatsku di kuna, SDP 30 mlrd. stva, zasad ne može o ekivati.

nog duga koji dolazi na naplatu

Sami krivi za kamatu

13,7 8,4 mlrd. kn 2013. 13,7 4 mlrd. kn

2014.

Trezorci su veoma skup na in zaduživanja, a najviše zabrinjava što država spremno pla a visoke kamate jer je gladna novca i ne pita za cijenu'

Novotny kaže da je Hrvatska i dalje jedna od najmanje zaduženih europskih država kad je posrijedi udjel javnog duga u BDPu. Prema podacima Instituta za javne financije, javni dug u 2010. godini bio je 41,6 posto BDP-a, a u sljede im bi godinama mogao prije i i granicu od 50 posto BDP-a. Ono što Novotnyja najviše zabrinjava jest da država ne pita previše za cijenu zaduživanja. "Trezorci su vrlo skup na in zaduživanja, a najviše zabrinjava što država spremno pla a visoke kamate jer je gladna novca i ne pita za cijenu", kaže Novotny. Stoga je prosje na nominalna kamata trezorskih zapisa od godinu dana oko etiri posto, uz cijenu od 97 posto, što zna i da od 100 kuna država dobije 97. Tako generira visoke stope zbog svoje potražnje jer se njezine kamate uzimaju kao referentne pri odre ivanju onih na tržištu. Bankama u toj kombinaciji tako er odgovara da država ne izgubi izniman tek za novac, pa se mogu o ekivati i dalje visoke kamate za stanovništvo i gospodarstvo. "Umjesto da se Vlada dobro pripremi za svaku tranšu obveznica, znaju i da e samo tako otplatiti postoje i dug, ona se okre e i kratkoro nom zaduživanju, ime kamate drži prili no visoko", tvrdi Novotny.

DAMIR NOVOTNY, ekonomist

ante.pavic@business.hr

14,2 mlrd. kn

5,5 mlrd. kn

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

11 mlrd. kn

13,6 13,7 mlrd. kn

BROJKA

41,6

5,5 kredita kojima se ne zna ro�nost d. kn

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

korektna pri zaduživanju da ne bi u nepriliku dovela svaku sljede u. Moramo biti svjesni da su svi stvarali ovaj dug - po evši od onoga za autoceste koji je

napravila Vlada Ivice Ra ana", kaže Novotny. Država nema velikoga manevarskog prostora i morat e se zaduživati kako bi vratila stare

posto iznosio je udjel javnog duga u hrvatskom BDP-u prošle godine

kredite i financirala sve ve i deficit. Jedino rješenje za izlazak iz ovoga za aranog kruga u kojem e se uglavnom zaduživati za pokrivanje dugova, ali ne i

››

za nove projekte, fiskalna je konsolidacija, odnosno pove anje prihoda uz istodobno smanjenje rashoda prora una, što se, s obzirom na dosadašnja isku-

Ante Pavi

doga aji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

VAN IZ LOKALA

Âťehok tjera Varteks iz VaraĹždina

VaraĹždin. Varteks bi mogao uskoro ostati bez trgovina u centru VaraĹždina. Osim ĹĄto prodaje svoju robnu kucu, Grad VaraĹždin je protiv Varteksa podnio tuĹžbu pred iseljenje iz 11 poslovnih prostora u vlasniĹĄtvu Grada, jer tri- etiri mjeseca u gradski prora un nisu uplatiti ni kune zakupnine. "Dug za dosta visok i ni-

smo imali drugog izbora nego podnijeti tuĹžbu pred iseljenje. Gradu je u interesu da te prostore dade u najam tvrtkama koje e redovno upla ivati novac u prora unâ&#x20AC;&#x153;, kaĹže gradona elnik Ivan ehok, napominju i da u ve ini unajmljenih trgovini Varteks ionako ne prodaje svoje proizvode. Problem su i pozajmice. Iz gradskog prora una Varteksu je ispla eno nekoliko milijuna kuna pozajmica, ĹĄto ta tvrtka tako er nije podmirila. Rok otplate za pozajmice smo produljili, kaĹže ehok. I. K.

PRIJETNJE Rusi odustaju od JuĹžnog toka? Zagreb. Srpski mediji prenijeli su pisanje moskovskog dnevnog lista Komersant da Rusija ozbiljno razmatra mogu nost odustajanja od gradnje plinovoda JuĹžni tok nakon ĹĄto se u me uvremenu pojavila isplativija alternativa gradnje pogona za proizvodnju ukapljenog plina na Crnom moru. U tekstu posve enom razgovorima pred-

sjednika Rusije Dmitrija Medvedeva i turskog premijera Recepa Tayyip Erdogana, koji su odrĹžani u srijedu, dnevnik navodi da je sudbina plinovoda bila jedno od glavnih pitanja. Potpredsjednik ruske vlade Igor Se in rekao je listu da Moskva moĹže odustati od ideje gradnje podvodnog plinovoda JuĹžni tok. Stru njaci smatraju da je prijetnja o odustajanju samo pokuĹĄaj pritiska na Tursku, koja ko i izgradnju kroz svoj teritorij pokuĹĄavaju i tako dobiti jeftiniji ruski plin. A. P.

Kolak s tajnim partnero ciglanu od 40 milijuna e

Na dan 920 tona

U sesvetskoj tvornici trebalo bi se proizvoditi ak 920 tona opeke na dan, odnosno 322.000 tona gotovih proizvoda godiĹĄnje. Osim opeke, u Croatonu e izra ivati i crijep te ostale proizvode od pe ene gline za gra evinarstvo. S obzirom na to da gra evinsko trĹžiĹĄte stagnira ve

CIGLA BEZ KONKURENCIJE Tvrtka Termoblok u vlasniĹĄtvu kontroverznoga sesvetskog poduzetnika uloĹžila je u gradnju tvornice opeke Croaton 9,5 milijuna eura, a preostali dio izvoznim je kreditom osigurao isporu itelj strojeva, talijanski SACMI, u suradnji sa strateĹĄkim partnerom kojega ne Ĺžele otkriti. Najve i dio plasirat e na zagreba kom trĹžiĹĄtu, na kojem je od 2008. nestalo svih pet ciglana dvije godine te da investitori, kako u Zagrebu tako i u ostatku zemlje, joĹĄ ekaju bolja financijska vremena za svoje projekte, zanimalo nas je gdje e Croaton plasirati te silne tone opeke. Miljenko Grilec objaĹĄnjava kako trĹžiĹĄte opekarskih proizvoda tipa termoblok biljeĹži konstantan trend rasta, a zbog zahtjeva za energetski u inkovitim objektima u EU i Hrvatskoj doĹĄlo je i do ve e potraĹžnje za takvom opekom. Osim toga, od po etka krize 2008. nestalo je svih pet zagreba kih ciglana. "Imamo ugovoren plasman proizvodnje. Najve i dio plasirat emo na zagreba kom trĹžiĹĄtu, koje ima potrebu za 1500 tona opekarskih proizvoda na dan. Do krize je na podru ju Zagreba radilo pet ciglana: Zagreba ke ciglane, Prigorka, Fertstrop, Tempo i Gradip.

FOTO DOMINI /CROPIX

Tvrtka Termoblok u vlasniĹĄtvu kontroverznoga sesvetskog poduzetnika Vlade Kolaka gradi tvornicu opeke Croaton u koju e, s parterima, uloĹžiti ak 40 milijuna eura. "Gradnja Croatona je u tijeku, strojevi za proizvodnju su ugovoreni, a po etak rada tvornice planiramo u prvom polugodiĹĄtu 2012. godine", pismeno nam je odgovorio direktor Termobloka Miljenko Grilec. Tvrtka Termoblok uloĹžila je u projekt Croaton 9,5 milijuna eura, a preostali dio novca izvoznim je kreditom osigurao isporu itelj strojeva i opreme, talijanska tvrtka SACMI, u suradnji sa strateĹĄkim partnerom kojega u sesvetskoj tvrtki ne Ĺžele otkriti. SACMI je 2009. imao prihode od 972 milijuna eura, a temeljna djelatnost mu je proizvodnja keramike.

VLADO KOLAK 90-ih je punio novinske stupce jer je u sukobu zbog zemljiĹĄta, na kojem je kasnije sagradio hotel, ubio 70-godiĹĄnjeg Vjekoslava Pu aka

Me utim, etiri su sruĹĄene, a peta ne radi jer ima tehnologiju staru 40 godina. Dio plasmana proizvodnje ugovorili smo na primorskom trĹžiĹĄtu, na kojem nema ni sirovine ni proizvodnje, a dio namjeravamo izvoziti. Zbog niskih troĹĄkova proizvodnje, velike tehnoloĹĄke mo i

i visokih transportnih troĹĄkova dominantan poloĹžaj imat emo na zagreba kom trĹžiĹĄtu, a konkurentni emo biti u krugu od 400 km", navode u Termobloku.

Gradu uĹĄteda 300 mil.

Investitori su dali i zanimljiv poslovni prijedlog

Gradu Zagrebu. Naime, u proizvodnji opeke kao porozator mogli bi koristiti mulj koji nastaje obradom komunalnih voda na pro ista u. U Termobloku su izra unali da bi Grad Zagreb, odnosno Zagreba ke otpadne vode (ZOV) koje upravljaju pro ista em, na

MALOPRODAJA U SIJE»NJU

Pad na mjese noj razini 23%, na godišnjoj rast Zagreb. Promet od trgovine na malo u sije nju je u odnosu na prosinac bio nominalno manji 23,4 posto, a realno 24 posto, dok je, na godišnjoj razini, u odnosu na sije anj 2010. porastao, nominalno 2,7 posto, a realno 0,2 posto, objavio je DZS. Mjese ni pad uobi ajen je nakon blagdan-

ske kupnje u prosincu. Na godišnjoj je razini sije anj bio 7. mjesec zaredom u kojem je ostvaren rast prometa na malo. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama u sije nju je u odnosu na prosinac promet nominalno pao 25,7 posto. U maloprodaji motornih goriva i maziva nominalni pad bio je je 10,5 posto. Na godišnjoj razini porast prometa zabilježen je u devet trgova kih struka, najviše u prodaji motornih goriva i maziva (16,6 posto). H

rom gradi a eura OSLOBO EN ZA UBOJSTVO

Vlasnik propale Prigorke spasio se gra evinom su enju oslobo en. Vlado Kolak, ina e blizak HDZ-u, bio je i vlasnik Prigorke, koja je otišla u ste aj, a u me uvremenu se uspješno preorijentirao na gra evinu. Dobio je nagradu za trgova ki centar Phoenix Plaza, koji je 2009. proglašena najboljim maloprodajnim projektom u Europi. Cjelokupan projekt Phoenix Parka, koji Kolak gradi na prostoru bivše Ciglane u Sesvetama, vrijedan je 400 milijuna eura.

FOTO DOMINI /CROPIX

Osniva Termobloka, iji je temeljni kapital 69,5 milijuna kuna, jest Kurpiers d.o.o. u vlasništvu Vlade Kolaka. On je 90-ih punio novinske stupce jer je u sukobu zbog zemljišta, na kojem je kasnije sagradio hotel, ubio 70-godišnjeg Vjekoslava Pu aka. Bio je osu en na tri godine za ubojstvo u prekora enju nužne obrane, no Vrhovni je sud tu presudu poništio. I tako dva puta, a Kolak je u kona nici na tre em

PHOENIX PLAZA Trgova ki centar dio je kompleksa od 400 mil. eura na prostoru bivše Ciglane u Sesvetama

taj na in mogao uštedjeti ak 300 milijuna eura u idu ih 30 godina! Naime, ako bi Croaton preuzimao mulj, on se ne bi trebao spaljivati u budu oj spalionici otpada, koja je u dugoro nim planovima Grada. No, kako za nju nije prona ena lokacija,

pitanje je što e biti s tim projektom. Tvornica Croaton gradi se u sklopu bogatoga eksploatacijskog polja gline Nova ica kod Sesveta. Investitor najavljuje da e zaposliti 216 radnika. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

doga aji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

HFP

Prodaju se Dalmacijavino i Kaštelanski staklenici Zagreb. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) do 16. svibnja provodi natje aje za prodaju 79,8 posto dionica Dalmacijavina po posebnim uvjetima za jednu kunu te za 75,6 posto dionica Kaštelanskih staklenika d.d. za po etnih 601,4 milijuna kuna. Javni pozivi za

UO»I SKUPŠTINE VJEROVNIKA

te dvije tvrtke objavljeni su u dnevnom tisku i na web stranicama Hrvatskog fonda za privatizaciju, gdje stoji i javni poziv za ponude za kupnju hotela Kor ula i zgrade Golubovi iz sastava HTP Kor ula, koje trebaju sti i do 14. travnja, a javno e u hotelu Kor ula biti otvorene 18. travnja. Po etna cijena za hotel Kor ula i zgradu Golubovi iz sastava HTP Kor ula je 30 milijuna kuna, u što je uklju ena oprema i sitni inventar. Obje nekretnine nalaze se u staroj jezgri grada Kor ule. B.hr

HND apelira: Treba sa uvati Radio 101

Zagreb. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) poziva sve koji odlu uju i mogu utjecati na odluku Skupštine vjerovnika da se prona e rješenje koje bi sa uvalo zagreba ku postaju Radio 101. Navodi kako Skupština vjerovnika na Trgova kom sudu 22. ožujka odlu uje o sudbini Radija 101, koji je od sije nja

je u ste aju. Dvadeset i troje urednika i novinara posljednjih su mjesec dana, otkako je imenovan novi ste ajni upravitelj Maroje Stjepovi i izabran glavni i odgovorni urednik Željko Mati , uspjeli ponovno pokrenuti emisije po kojima je radio stekao popularnost i bio prepoznatljiv, isti e HND i dodaje kako je Radio 101 imao izniman zna aj u demokratizaciji Hrvatske. HND ocjenjuje kako ponovno uspostavljeni program ima ambiciju vratiti staru medijsku slavu kvalitetnim, relevantnim novinarstvom. H

Zagreb dobiva 80 tisuća uredskih kvadrata OPORAVAK NEKRETNINA Hrvatska je metropola 2009. i 2010. dobila nepunih 30 tisu a etvornih metara uredskih prostora, a najviše novih kvadrata ove e godine dobiti u projektima Green Gold i Sky Office

"Situacija na tržištu nekretnina postala je povoljnija u drugoj polovini prošle godine, posebno u etvrtom kvartalu, i na po etku 2011. Nakon dvije doista teške godine možemo re i kako je ono na putu oporavka", rekla je glavna direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku Vedrana Likan predstavljaju i najnovije Colliersovo izvješ e o kretanju svih segmenata nekretnina u 12 zemalja srednje i isto ne Europe (Albanija, Bugarska, Hrvatska, eška, Gr ka, Madarska, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slova ka i Ukrajina). Istaknula je da su najvažniji znakovi poboljšanja to što strani investitori konzultantima na tržištu nekretnina više ne postavljaju pitanja o politi koj stabilnosti, stabilnosti banaka, nego dolaze s konkretnim investicijskim idejama.

››

VEDRANA LIKAN, glavna direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku

Bukirani procjenama

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Strani investitori više ne postavljaju pitanja o politi koj stabilnosti, stabilnosti banaka, nego dolaze s konkretnim investicijskim idejama

Voditeljica Odjela investicija Renata Suša dodala je kako su sve konzultantske tvrtke za nekretnine prebukirane poslovima procjene razli itih nekretnina, od kojih e se ve ina na i na tržištu, što je dobar znak da se tržište oporavlja. Voditelj Odjela komercijalnih nekretnina Colliersa u Zagrebu Nenad Paris istaknuo je kako e ove godine Zagreb dobiti 80 tisu a novih kvadrata uredskih

prostora, najviše projektima Green Gold na križanju Radni ke i Vukovarske ulice te Sky Office na Zagreba koj aveniji, što je ohrabruju e kada se zna da je u dvije godine, 2009. i 2010., Zagreb dobio nepunih 30 tisu a etvornih metara novih uredskih prostora. Vedrana Likan dodala je da su investitori tih dvaju projekata dobili potporu banaka za njihovu realizaciju jer imaju kvalitetne zakupce. Investitor Green Golda najviše e prostora iznajmiti PBZ-u, a Sky Office Zagreb montaži i Dalekovodu, koji e ondje preseliti svoje urede.

Cijena 15 eura

U Colliersu smatraju da uz 80 tisu a novih uredskih kvadrata cijena najma ne e rasti. Nakon prošlogodišnjeg pada cijene najma najkvalitetnijih ureda u Zagrebu od desetak posto, o ekuje se da e cijene za takve prostore ostati stabilnih petnaestak eura. Hrvatsko tržište uredskih nekretnina sve se više približava zapadnoeuropskim standardima. U Zagrebu se, primjerice, uredi ve klasificiraju po kvaliteti gradnje i lokaciji, tako da se razlikuju cjenovno uredi AA klase i AB klase, odnosno po kvaliteti i lokaciji. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

Novi broj svim pretplatnicima

4. travnja 2011.

qLife stručni časopis ostvaruje se u suradnji portala Quantum21.net, IEDC-Poslovne škole Bled i Business.hr-a

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

PREDOSTROŽNOST

Jaffa povla i sporne proizvode

Zagreb. Tvrtka Jaffa iz Crvenke u Srbiji objavila je ju er da je radi sprje avanja bilo kakvih sumnji vezanih uz visoku kvalitetu svojih proizvoda odlu ila s tržišta povu i seriju proizvoda s navodno spornom ambalažom. Navodi kako su se "nalazi koji su joj predstavljeni, a koji su pokazivali pove ani stu-

panj tvari benzofenon i tvari 4-metilbenzofenon, odnosili isklju ivo na tisak vanjskog dijela pakiranja keksa i nikada nisu mogli ni na koji na in ugroziti kvalitetu i sigurnost samog proizvoda". "Tvrdnje kako spomenute tvari mogu prodrijeti kroz dodatnu zaštitnu foliju u kojoj se nalaze proizvodi nisu dokazane ni istinite jer se sporna tvar nalazi samo na vanjskom dijelu kartonskog pakiranja", navode te napominju da su sva istraživanja i nalazi koje su zatražili od dobavlja a po-

kazivali potpunu ispravnost pakiranja i uskla enost s pozitivnom zakonskom regulativom, kako u Hrvatskoj tako i u EU, gdje je i sjedište službenog dobavlja a trenutno spornih boja. "Jaffa svoju odgovornost prema potroša ima iskazuje i injenicom da je odmah po primitku prve preporuke tražila hitnu izmjenu tehnologije završne obrade vanjskog pakiranja proizvoda i na taj na in potpuno isklju ila prisutnost spornih supstancija u proizvodnji pakiranja", kažu iz te tvrtke. H

SIMPOZIJ

Kvaliteta put u konkurentnost U Osijeku je ju er po eo dvodnevni 12. me unarodni simpozij o kvaliteti u organizaciji Hrvatskoga društva menadžera kvalitete, iji predsjednik Miroslav Drlja a drži da je kvaliteta resurs koji se ne koristi dovoljno, ime se šteti konkurentnosti. Ohrabrije što uz proizvodne tvrtke, sustav upravljanja kvalitetom uvode i izvanproizvodne djelatnosti. H

Iako je Vipnetova kupnja B.neta sve izglednija, prema pouzdanim informacijama s doma eg telekomunikacijskog tržišta, drugi po veli ini telekom operater u Hrvatskoj nije odustao ni od Metroneta, što bi zna ilo da e se ostvariti najave o velikom okrupnjavanju telekoma. Kako se vrijednost Metroneta procjenjuje na 70-80 milijuna eura, a B.neta na 90-100 milijuna,

Vipnetu, odnosno njegovu vlasniku, potrebno je gotovo 180 milijuna eura za tako veliku akviziciju. Na izravan upit u kojoj je fazi pregovaranje o preuzimanju iz Vipneta i Metroneta vrlo složno odgovaraju kako nemaju komentara. Me utim, kao što je Business.hr prvi pisao o tom mogu em preuzimanju još u prosincu prošle godine, mnogo je razloga za promjenu odnosa snaga na doma em telekomunikacijskom tržištu. Tako naši izvori procjenjuju kako je BORISLAV ŠKEGRO, alfa i omega Quaestus fonda, koji je ve inski vlasnik Metroneta, naišao je na nezadovoljstvo vlasnika manjinskih udjela u kompaniji SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ŽELJKO LUKA», predsjednik Uprave Metroneta, lani je uspio smanjiti dugoro ne obveze za 14 posto, ali one još uvijek iznose velikih 341,7 milijuna kuna

zastoj nastao zbog nekoliko razloga, a prvi je spomenuto potencijalno veliko okrupnjavanje, odnosno kupnja B.neta i Metroneta u paketu, ali i nezadovoljstvo pojedinih dioni ara Metroneta, prije svega vlasnika M SAN grupe Stipe Mati a koji ima udjel u Quaestusu, ali i samostalno ima 15,45 posto dionica

SNIMIO DRAŽEN TOMI

TELEKOMUNIKACIJSKA KOMBINATORIKA Kako se vrijednost Metroneta procjenjuje na 70-80 milijuna eura, a B.neta na 90-100 milijuna, Vipnetu, odnosno njegovu austrijskom vlasniku, potrebno je gotovo 180 milijuna eura za akviziciju tih dviju kompanija

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Vipnet ne odustaje ni od kupnje Metroneta STIPO MATI , vlasnik M SAN grupe i dioni ar Metroneta sa 15,45 posto udjela te suvlasnik i kroz Quaestus fond u koji je uložio preko svoje tvrtke King ICT s još osam partnerskih tvrtki

Metroneta. Da se priprema prodaja, vidljivo je i iz usporednih podataka o vlasni koj strukturi nakon dokapitalizacije iz ve davne 2008., jer su svi lanovi ili predsjednici uprava dobivali nagradne dionice kompanije iako je rije o vrlo malom broju dionica. Sada je vidljivo da prvog i drugog predsjednika Uprave

Mihovila Prpi a i Igora Paurevi a više nema.

Uzlazni trendovi

Podsjetimo, u 2010. je Metonet, iji je predsjednik Uprave Željko Luka , ostvario 241,9 milijuna kuna dobiti uz rast od 15 posto u odnosu na godinu prije. Istodobno je operativna dobit (EBITDA)

ODLI»AN POSLOVNI POTEZ

Stipo Mati drži klju eve prodaje Vlasnik M SAN grupe Stipo Mati postaje presudan faktor u prodaji Metroneta jer iz projekta ne želi iza i u minusu. On je 2008. odlu io kupiti 15,45% dionica Metroneta, u vrijeme kada su se Quaestus i partneri odlu ili na dokapitalizaciju od 94 milijuna kuna, od ega Mati i Quaestus partneri svaki ulažu prava vrijedna 31 mil. kn uz cijenu dionice 270 kn, dok Quaestus Private Equity ulažu 32 milijuna kuna gotovine uz cije-

nu dionice od 100 kn. Zanimljivo je kako je Mati izveo tu transakciju, jer je rije o „ulaganju prava“, pa on nije uložio. Radilo se o prebijanju Metronetova duga Mati evim tvrtkama. U toj je dokapitalizaciji bilo zanimljivo da su Mati i Quaestus partneri pla ali dionicu po 270 kn i time stekli ukupno 114.814 dionica, dok je Quaestus Private Equity kupio 320.000 dionica za 32 milijuna kuna uz cijenu od 100 kuna po dionici.

OGLAS

BRODOGRADILIŠTE I NIŠTA VIŠE

u prošloj godini dosegnula 61,1 milijun kuna pa u usporedbi s rezultatom iz 2009. godine (42,8 milijuna kuna) bilježe rast ak 43 posto. EBITDA marža je s razine od 20 posto iz 2009. sko ila na 25 posto, ali to je ipak mnogo manje od, primjerice, HT-a i Vipneta, što zapravo zna i da postoji velik potencijal rasta, upozorava naš izvor s telekom tržišta. U prošloj godini zabilježen je 11-postotni rast poslovnih korisnika u odnosu na 2009. te otvaranje znatnog broja novih radnih mjesta. "Plan za 2011. vrlo je jasan: o ekujemo da emo do kraja ove godine pove ati ukupne prihode na 275,6 milijuna kuna, što je u odnosu na 2010. rast od 14 posto, a istodobno namjeravamo ostvariti znatan rast operativne dobiti", isticao je Luka prilikom objave rezultata za prošlu poslovnu godinu. Me utim, Metronetov problem pri preuzimanju svakako su kratkoro ne i dugoro ne obveze. Naime, kratkoro ne obveze u 2010. iznose 233,1 milijun kuna, što je u odnosu na 188,5 milijuna iz 2009. pove anje od 24 posto. Istodobno su dugoro ne obveze smanjene za 14 posto, sa 395,5 milijuna iz 2009.

smanjene su na 341,7 milijuna u prošloj godini. Ukupne obveze smanjene su tako lani za 1,6 posto.

Velike obveze

U velikom okrupnjavanju na doma em telekomunikacijskom tržištu nikako se ne smije zaboraviti ni problem velike zaduženosti. Alternativni telekom operateri trenuta no imaju vrlo visoke kratkoro ne i dugoro ne obveze koje ukupno premašuju golemih 1,8 milijardi kuna: najviše je zadužena Optima - više od milijardu, slijedi Metronet s oko 580 milijuna te H1 Telekom s oko 240 milijuna kuna. To samo govori kako je rije o financijski iznimno zahtjevnom poslu koji povrat na investicije ne donosi brzo, pogotovo ne na ovako usitnjenom tržištu. S druge strane, kao prepreka spajanju spominju se i nerealni izra uni vrijednosti pojedinih kompanija. Usprkos svemu, alternativi telekomi pokazuju iznimnu žilavost, jer telekom tržište i dalje poput papige ponavlja kako je liberalizacija u tijeku, ali da nije dovoljna, a kamoli brza te da su propuštene mnoge prilike. Dražen Tomi

Zahtjevi sindikata uklju uju zadržavanje radnih mjesta i zaštitu radnika kroz prenošenje svih prava, bez obzira na promjenu poslodavca, kao i da se ugovorom jasno uvjetuje zaštita brodograditeljske djelatnosti kako bi se osigurali od mogu e prenamjene Prema informacijama Business.hr-a, danas bi se trebala održati dugo o ekivana sjednica Povjerenstva za privatizaciju brodogradilišta 3. maj. Podsjetimo, jedini ponu a za privatizaciju tog brodogradilišta je tvrtka Jadranska ulaganja poznatog poduzetnika Danka Kon ara, koja sudjeluje u postupcima privatizacije još dvaju doma ih brodogradilišta - Kraljevice i Brodotrogira. Ponuda Jadranskih ulaganja za 3. maj je na stolu, no sindikati iz tog brodogradilišta požurivali su sastanak Povjerenstva kako bi se na njemu razjasnili detalji vezani uz socijalnu komponentu cijele operacije. Kako doznajemo, stoga je na sutrašnji sastanak potvr en i dolazak predstavnika izglednih novih vlasnika brodogradilišta. "Rije je o potrebi da se postigne socijalni sporazum. Mi kao sindikat želimo garancije po nekoliko stavki, od kojih su najvažnije one vezane uz tehnološku obnovu brodogradilišta i njegova

FOTO MEHKEK/CROPIX

SNIMIO DRAŽEN TOMI

Sindikati traže socijalni sporazum u 3. maju

DANKO KON»AR, vlasnik Jadranskih ulaganja, trebao bi se upoznati sa svim zahtjevima sindikalista 3. maja

obrtna sredstva, kao i kolektivni ugovor i zbrinjavanje radnika", kazao nam je glavni povjerenik sindikata metalaca u 3. maju Juraj Šolji , koji je ujedno predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje u sindikatu metalaca. Poznato je kako je direktor Jadranskih ulaganja Nenad Kon ar nekoliko puta spominjao mogu nost da se radnicima omogu i ulazak u vlasni ku strukturu brodogradilišta tako da im se ponudi povlašteni otkup dijela dionica. Kako kaže Šolji , razgovara se o 25 posto dionica za koje bi se nudilo 5 posto inicijalnog popusta te po jedan posto za svaku godinu staža. Naravno, to je trenuta no samo prijedlog koji se nalazi na stolu, a bude li postignut, podrazumijeva i aktivno participiranje radnika u upravljanju tvrtke

kroz Nadzorni odbor. "Želja nam je da te dionice ostanu u posebnom fondu tako da ih nitko ne može kupiti, a trebalo bi oformiti i udrugu malih dioni ara koja e sa svojim lanom svakako utjecati na i na rad Nadzornog odbora. No, o tome e još biti govora budu i da je sve još u fazi ideje", kaže Šolji . Ono što je trenuta no u prvom planu, a o emu e prije svega biti rije i i na sutrašnjem sastanku, su socijalne stavke kao što je zadržavanje radnih mjesta i zaštita radnika kroz prenošenje svih prava, bez obzira na promjenu poslodavca. Sindikat traži i da se kroz ugovor jasno uvjetuje zaštita brodograditeljske djelatnosti kako bi se osigurali od mogu e prenamjene djelatnosti. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

TELEKOMUNIKACIJE

HT uveo nove poslovne tarife Zagreb. Hrvatski Telekom uveo je novi koncept u ponudi mobilnih tarifa za male poduzetnike, objavila je lanica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike Irena Joli Ĺ imovi . FlexBiz nudi dvije tarife Mobile Start i Mobile Plus - kojima se zamjenjuju sve dosadaĹĄnje Flex Team tari-

POSLOVNI PLAN

Dogovara se rok osnivanja Fonda za turizam O ekuje se da e kona no reguliranje pitanja koncesija za turisti ko zemljiĹĄte biti pokreta novih ulaganja jer tvrtke dosad nisu mogle ulagati na spornom zemljiĹĄtu Ministar turizma Damir Bajs i ministar pravosu a DraĹžen BoĹĄnjakovi za danas su najavili sastanak s predstavnicima turisti kog sektora o temi turisti kog zemljiĹĄta, a moglo bi biti rije i i o roku osnivanja te na inu djelovanja Fonda za turizam. Ministri e se sastati s predsjednikom Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristianom Ĺ ustarom i predsjednikom Kamping udruĹženja Hrvatske Veljkom Ostoji em. Iz Ministarstva su nedavno izvijestili da obra uju zahtjeve za dobivanje koncesije za turisti ko zemljiĹĄte te da je do 1. velja e zahtjev podnijelo 90 posto tvrtki koje na to imaju pravo.

DAMIR BAJS, ministar turizma SNIMIO Ĺ˝ARKO BAĹ I

Nakon ĹĄto je proĹĄle godine prihva en Zakon o turisti kom zemljiĹĄtu koje privatizacijom i pretvorbom nije uĹĄlo u temeljni kapital turisti kougostiteljskih tvrtki, po etkom godine utvr ene su i visine koncesijskih naknada za kampove i hotele. O ekuje se da e kona no reguliranje tog podru ja biti pokreta novih ulaganja u turizmu jer tvrtke dosad nisu mogle ulagati na spornom zemljiĹĄtu. Fiksni dio koncesijske naknade tvrtke e morati platiti do kraja kolovoza pa je ostalo nejasno na ĹĄto e se troĹĄiti novac. Zakon propisuje osnivanje Fonda za turizam, ali se ne precizira rok njegova osnivanja i na in funkcioniranja. U Ministarstvu turizma kaĹžu da je nositelj Zakona o turisti kom zemljiĹĄtu Ministarstvo pravosu a, koje bi trebalo predloĹžiti rjeĹĄenje i za navedeni fond. Predstavnici turisti ke branĹĄe posebice su zainteresirani za to pitanje jer smatraju da se novac koji e dati za koncesiju treba uloĹžiti natrag u razvoj turisti ke infrastrukture sredina u kojima posluju. Kamping udruĹženje Hrvatske poslalo je tako resornom ministarstvu svoje vi enje poslovnog plana budu eg fonda, pa se od danaĹĄnjeg sastanka o ekuje da e dati konkretnije odgovore i o toj temi. M. G.

fe, a zadovoljavaju sve komunikacijske potrebe malih poduzetnika s dva do osam priklju aka. Irena Joli Ĺ imovi istaknula je vaĹžnost segmenta malih i srednjih poduzetnika u uvjetima nepovoljna poslovanja uzrokovanog krizom: malo je gospodarstvo u prvih devet mjeseci 2010. u ukupnu broju zaposlenih sudjelovalo sa 48,6 posto, u ukupnim prihodima sa 33,9 posto, u bruto dobiti sa 39,7 posto, a u ukupnim investicijama sa 40,8 posto. D. T.

KONFERENCIJA

I ICT tehnologijama prilagoditi se EU

Zagreb. Prilagodba javnog i privatnog sektora ulasku u EU bila je najvaĹžnija tema 6. konferencije Dan otvorenih integracija u organizaciji tvrtke King ICT. Na otvaranju je pred tristotinjak gospodarstvenika o toj temi govorio direktor tvrtke Plamenko BariĹĄi , prema ijim su rije ima informacijske tehnologije ne-

zaobilazan imbenik u promjenama koje ve prolazimo. Kako bi pokazao tehnologiju na djelu, King ICT je pripremio i demo sobu te prikazao pravu vrijednost sistem integracije u praksi. Glavni hrvatski pregovara Vladimir Drobnjak izjavio je da nijedna drĹžava lanica ne dovodi u pitanje hrvatsko lanstvo u EU. Naveo je tri glavna razloga zbog kojih je bilo odugovla enja: ustavna kriza, financijska kriza i kriza zasi enosti me u lanicama Unije. H/D. T.

Na trĹžiĹĄtu C. Gore do dvoznamenkastog rasta Hrvatska je proĹĄle godine izvezla 81,4 milijuna eura robe u Crnu Goru, a vrijednost uvoza iz te zemlje iznosila je 2,7 milijuna eura, istaknuto je na ju eraĹĄnjem poslovnom skupu "Mogu nosti unaprje enja suradnje s Crnom Gorom" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Crne Gore. "Suradnja je dobra, ali u teĹĄkim vremenima ne samo da trebamo pove ati robnu razmjenu nego prona i i neke druge oblike suradnje. U infrastrukturnim projektima imamo zajedni ki interes, kao i u turizmu. Susjedi smo, razumijemo se", ustvrdila je Dunja Konjevod, potpredsjednica HGK, pred predstavnicima 50 hrvatskih i 15 crnogorskih tvrtki.

Turizam prvi

Navela je da su prema podacima HNB-a hrvatske tvrtke od 1993. do 2010. (prva tri kvartala) u Crnu Goru uloĹžile 37,1 milijun eura. Upravo je turizam klju na razvojna privredna grana Crne Gore koja je jedna od najbrĹže rastu ih destinacija u svijetu s proĹĄlogodiĹĄnjim ukupnim prihodom od 610 milijuna eura, naveo je Ĺ˝eljko Balti , rukovoditelj Sektora za ekonomske odnose s inozemstvom Privredne komore Crne Gore. "Crna Gora je politi ki, monetarno i makro-

Ĺ˝ELJKO BALTI , rukovoditelj Sektora za ekonomske odnose s inozemstvom Privredne komore Crne Gore

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

ZAJEDNIÂťKI INTERES Na poslovnom skupu u HGK okupili su se predstavnici 50 hrvatskih i 15 crnogorskih tvrtki ekonomski stabilna zemlja, a ulagati se moĹže u turizam, poljoprivredu, drvopreradu, promet i druge industrije. Vrlo jednostavno se moĹže registrirati tvrtka, a porezna politika je povoljna", nabrojio je. Naveo je da je bruto doma i proizvod proĹĄle godine iznosio 3,3 milijarde eura, ĹĄto je pove anje od 0,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, a rast o ekuje i u ovoj godini. Inflacija je u 2010. iznosila 0,7 posto, a stopa nezaposlenosti 12,3 posto.

Podravkina iskustva

Privatizacija je, iznio je Balti , u zavrĹĄnoj fazi jer je privatizirano 90 posto gospodarstva.

O iskustvima na crnogorskom trĹžiĹĄtu govorio je David Habijan, direktor Podravke d.o.o. Crna Gora. Naveo je da tvrtka kontinuirano ostvaruje "dvoznamenkast rast". Lani je promet zbog krize bio slabiji, a ove godine o ekuju rast 11 posto. Zadovoljni su suradnjom s trgova kim lancima, no zbog krize su se u proĹĄloj, ali i ovoj godini susreli s nekvalitetnom naplatom. "Trebalo bi ubrzati proces dugotrajne analize robe pri ulasku na trĹžiĹĄte, kao i dobivanje radnih dozvola za hrvatske drĹžavljane", smatra Podravkin direktor. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

POHLEPI NEMA GRANICA

business plus

Najve i otok bahreinskog arhipelaga dug je 55 i širok 17 kilometara te na njemu živi glavnina stanovništva. Me utim, gotovo svi šiiti na otoku, a oni ine dvije tre ine stanovništva, žive na samo oko pet posto ukupnog teritorija dok je ostatak u vlasništvu sunitske kraljevske obitelji ili države, ime tako er upravlja kraljeva obitelj

Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

Bahrein:

Borba za opstanak, a ne vjerski rat

> geopolitika > sport > umjetnost

16-17 business.hr Petak 18/3/2011 Subota 18/3/2011

Situacija u Bahreinu posve je druga ija od one u Libiji i još više od one u Egiptu, mantra je koju ponavljaju zapadnoeuropski politi ari pokušavaju i na i razloge za ostanak represivnog režima bahreinskog monarha Hamada ibn Isa Al Khalife. Razlog zašto se nedemokratske metode vladanja i uzurpacija cijelog državnog bogatstva u toj maloj zaljevskoj oto noj državici sa 1,2 milijuna stanovnika pravdaju leži u injenici da zapadne sile održavaju ugodne odnose s cijelim nizom arapskih despota, pa tako i bahreinskim. Naime pravu opasnost zapadne sile vide prije svega u šiitskoj hegemoniji na Bliskom istoku pod vodstvom Irana, a ne u nedemokratskim režimima koji su spremni sura ivati, prije svega vojno, kako bi SAD, ali i ostale uvoznice nafte osigurale neometan dotok nafte na žedna zapadna tržišta. Tako je i eskalacija suko-

Kralj je proglasio izvanredno stanje za sljede a tri mjeseca, što u prijevodu zna i da je zabranjeno svako kretanje izme u 16 sati i 4 sata ujutro ba u Bahreinu, u koji su na poziv kraljevske sunitske obitelji preko mosta koji povezuje Bahrein sa Saudijskom Arabijom ušetale jake vojne snage prijateljskih sunitskih susjeda Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, rezultirala samo mlakim pozivom kraljevskoj obitelji da se suzdrži od nasilja u trenutku kada suzbija prosvjede. Zbog svojih izrazito bliskih veza sa saudijskom kraljevskom obitelji te zbog ugoš ivanja NATOovih snaga u svome teritorijalnom moru, bahreinska kraljevska obitelj sebi je prakti ki osigurala imunitet od bilo kakvih ozbiljnijih prigovora Zapada. SAD e morati dobro razmisliti ho e li žrtvovati savezništvo s Bahreinom, uz iju pomo kontrolira Perzijski zaljev kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte, samo zbog zahtjeva siromašnih i nezadovoljnih prosvjednika, koji kao šiiti ionako naginju Ira-

nu dok kraljevska sunitska obitelj prirodno pripada saudijskoj interesnoj sferi.

Financijska meka

Iako mnogi svjetski mediji prosvjede u Manami, glavnom gradu Bahreina, oslikavaju kroz vjersku podjelu izme u vladaju ih sunita i ve inskih šiita, prava je podjela u Bahreinu izme u ekstra bogatih Al Khalifa i siromašnog naroda. Pobuna naroda po uzoru na ustanke u Tunisu i Egiptu krenula je 14. velja e, na godišnjicu referenduma o ustavu izglasanom 2001. godine, kojim je završena pobuna koja je trajala od 1994. godine i u kojoj je poginulo oko 400 ljudi. Odgovor režima ve prvi dan bio je oštar te je petero prosvjednika ubijeno, a me u njima i prosvjednici koji su goloruki marširali ulicom kada je vojska na njih otvorila vatru. Tada je, kao i u egipatskom slu aju, kao

centar pobune odabran Biserni trg, središnji trg u glavnom gradu Manami, koji su prosvjednici držali punih mjesec dana. Nakon što je u ponedjeljak kralj pozvao u pomo vojske Saudijske Arabije i UAE-a, policija je uz pomo vojske krenula u iš enje trga i pritom su poginula tri prosvjednika, ali i tri vojnika. U nastavku protuofenzive na prosvjednike uhi ena su šestorica vo a oporbe, a vojnici, koje oporba naziva okupatorskim snagama, zauze-

li su položaje oko svih važnijih državnih institucija, uklju uju i i bolnicu, koja je pružala pomo ranjenim prosvjednicima zbog ega je ministar zdravstva podnio ostavku. Kralj je proglasio izvanredno stanje za sljede a tri mjeseca, što u prijevodu zna i da je zabranjeno svako kretanje izme u 16 sati i 4 sata ujutro. Strani državljani, koji ine velik dio stanovništva Bahreina, napuštaju zemlju, a velike banke koje su Manamu, kao regionalni centar financijske industrije,

NA NAJVE I DIO obalnog pojasa zabranjen je pristup, a najbolje lokacije za život zauzimaju raskošne pala e kraljevske obitelji

Otok na kojem Bahreincima, izuzevši nekolicini odabranih, nije dopušten pristup

Grad Hamad Otok Mohammadiya

Raskošna kraljevska pala a

Hamad

POBUNA NARODA po uzoru na ustanke u Tunisu i Egiptu krenula je 14. velja e, na godiĹĄnjicu referenduma o ustavu izglasanom 2001., kojim je zavrĹĄena pobuna koja je trajala od 1994. godine i u kojoj je poginulo 400-tinjak ljudi ARHIVA BUSINESS.HR

koristile kao sjediĹĄte, zatvaraju svoje poslovnice. Iako se Bahrein obogatio na nafti, od nafte dolazi samo 30 posto BDP-a. Stvaranjem pozitivne poslovne klime osiguravanjem regulatornog okvira dovedene su mnoge multinacionalne kompanije, pa je Bahrein centar islamskog svijeta u bankarstvu.

Zabranili Google Earth

Bahrein je monarhija u kojoj kralj imenuje vladu pa ne udi ĹĄto je premijer Khal fa bin Salman

al Khalifa, a od 25 lanova vlade 80 posto ih dolazi iz kraljevske obitelji al Khalifa. Iako se Bahrein sastoji od arhipelaga otoka, najve i od njih je samo 55 kilometara dug i 17 kilometara ĹĄirok i na njemu Ĺživi glavnina stanovniĹĄtva. Me utim, gotovo svi ĹĄiiti na otoku, a oni ine dvije tre ine stanovniĹĄtva, Ĺžive na samo oko pet posto ukupnog teritorija dok je ostatak u vlasniĹĄtvu kraljevske obitelji ili drĹžave, a time tako er upravlja kraljeva obitelj. Na ve i dio obalnog pojasa

zabranjen je pristup, a najbolje lokacije za Ĺživot zauzimaju raskoĹĄne pala e kraljevske obitelji. Nakon ĹĄto je Google razvio svoj Google Earth, ĹĄiiti su prvi put vidjeli kako izgledaju neka od raskoĹĄnih imanja, barem iz zraka. Da bi to zaustavila, vlada je zabranila Google Earth u Bahreinu pa su ljudi me u sobom po eli dijeliti priru nik kako pristupiti satelitskim slikama Bahreina. Kraljevska obitelj je tako me u sobom podijelila cijele otoke, a omiljen

kraljev posjed Al Safriya, koji nije i sluĹžbena rezidencija kralja, sastoji se od pala e, otoka povezanog mostom gdje su usidrene kraljeve jahte, terena za golf i hipodroma za konji ke utrke. Premijerova pala a s posjedom zauzima pet puta ve u povrĹĄinu od drĹžavnog stadiona. Procjenjuje se da su al Khalife zauzeli oko 200

etvornih kilometara bahreinskog ozemlja, ĹĄto je gotovo 30 posto ukupne povrĹĄine drĹžave. Unato injenici da je Bahrein otok, zanimljivo je da je oko 90 posto priobalnog podru ja privatni posjed i zabranjen je pristup ve ini stanovniĹĄtva. Ista je situacija i s mnogim od manjih oto i a oko Bahreina. Darko Bani ek

DrĹžavne pala e

Kraljeva rezidencija zauzima osam posto povrĹĄine Hamada, a na tom podru ju moglo bi Ĺživjeti 6000 ljudi Privatni posjed vladaju e obitelji

Selo Sadad zauzima dvostruko manju povrĹĄinu od toga posjeda Rezidencija predsjednika vlade

> geopolitika > sport > umjetnost

18-19

NAFTA KAO ORUŽJE Dok jedni procjenjuju da bi uzrok najnovije svjetske naftne krize mogao ležati u pokušajima SAD-a da krizu na Bliskom istoku iskoristi za usporavanje brzorastu eg kineskoga gospodarstva, pa im je u interesu rušenje bliskoisto nih režima koji su razvili dobre odnose s Kinom, drugi smatraju da su nestabilnostima na tom podru ju najviše izgubile upravo ameri ke, japanske i europske kompanije, a Kina je ostala pošte ena ve ih gubitaka

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

Naftu i krizu na Bliskom is ovaj put spaja IGOR DEKANI , profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu: "Politi ka se nestabilnost poput vala prelijeva iz jedne zemlje u drugu i negativno utje e na ulaganja svjetskih korporacija na cijelom bliskoisto nom podru ju" SNIMIO HRVOJE DOMINI

u istoku ja Kina

Više od 150 godina, koliko u povijest seže komercijalno crpljenje nafte i njezino korištenje u industrijskom razvoju brojnih zemalja svijeta, nafta i svjetsko gospodarstvo neraskidivo su povezani i izravno ovisni jedno o drugom. Podsjetimo li da više od dvije tre ine cjelokupne svjetske industrije po iva na nafti i plinu kao strateškim energentima, postaje jasno zašto cijena nafte izaziva domino-efekt u globalnom gospodarstvu i zašto posljedice svakog ve eg sukoba na naftom bogatim podru jima mjesecima, pa i godinama, osje a kompletna svjetska ekonomija. Stoga i nije udno što su politi ka nestabilnost i previranja na Bliskom istoku cijelo 20., pa i na po etku 21. stolje a, kreirali cijene nafte na svjetskom tržištu. Svjetski geostrateški stru njaci upozoravaju na to da je drasti an skok cijena sirove nafte ve desetlje ima simptomati no povezan s otvaranjima novih kriznih žarišta u svijetu, bilo da im je prethodio i na odre eni ih na in najavio, ili su krize dolazile kao izravna posljedica rasta cijena nafte. Po elo je s prvom velikom naftnom krizom 1973. i 1974 . godine, kada su arapske zemlje, redom veliki proizvo a i nafte, tu dragocjenu sirovinu upotrijebile kao oružje protiv Izraela, ucijenivši visokim cijenama nafte SAD i zapadne zemlje kao tradicionalne saveznike izraelske države. Naime, u jesen 1973. zemlje lanice OPEC-a namjerno su smanjile proizvodnju nafte oko pet posto, kao odgovor SAD-u na vojnu pomo Izraelu u ratu protiv Egipta i Sirije. Do toga je trenutka prosje na cijena barela sirove nafte na svjetskom tržištu bila jeftinija od dva dolara, a u sije nju 1974., nakon po etka arapsko-izraelskog rata, sko ila je na ak 11,65 dolara za barel!

Klizanje u recesiju

Svjetska ekonomija jedva se oporavila od toga naftnog šoka, a ve 1979. slijedio je novi potaknut Iranskom revolucijom, a potom i Prvim zaljevskim ratom, odnosno rat-

nim sukobom izme u Iraka i Irana, te posljedi no i destabilizacijom cijeloga Bliskog istoka. Rezultat je ponovni drasti an skok cijena nafte s dotadašnjih 12 na oko 35 dolara za barel. Sredinom 80-ih cijena je ponovno pala na 12 dolara. Tre a naftna kriza nastupila je 1990. i 1991. godine, s po etkom Drugog zaljevskog rata, odnosno napada SAD-a na Irak zbog ira ke okupacije Kuvajta. I ta je naftna kriza imala svoj uzrok i povod u sukobu oko nafte, što je utjecalo na rast cijena nafte, a potom i na poticanje gospodarske recesije u svijetu. Ta je kriza posljedi no dovela i do poraza ameri koga predsjednika Georga Busha starijeg na izborima u SAD-u, a nafta je tada sa 12 sko ila na 20 dolara za barel. Tržište se potom u idu ih 10-ak godina smirilo, pa je do 1998. godine nafta na svjetskom tržištu kupovana za prosje nih devet dolara za barel. No, od te je godine po eo njezin kontinuirani rast, prvo na 30 dolara 2000. godine, a potom sa stalnim trendom rasta sve do nove naftne krize u srpnju 2008. godine, kada je cijena barela dosegnula nevjerojatnih 148 dolara. Taj je šok bio samo uvod u globalnu krizu koja je na koljena bacila kompletnu svjetsku ekonomiju. Stoga ni najnoviji naftni šok, koji je uslijedio nakon izbijanja sukoba i protesta u zemljama sjevera Afrike i Bliskog istoka, nikoga nije iznenadio. Najnovije upozorenje sli nog, negativnog predznaka posljednjih dana dolazi iz SAD-a. Naime, ameri ki ekonomist Nouriel Roubini, stru njak koji je predvidio i globalnu financijsku krizu 2007., upozorio je da bi drasti an skok cijena nafte, poput onoga s po etka 2008., kada je cijena barela prešla 140 dolara, mogao uzrokovati povratak recesije u nekim razvijenim zemljama, ije ekonomije ve bilježe pozitivne pomake koji ukazuju na postupan izlazak iz krize. Najnovija naftna kriza, pak, mogla bi potaknuti njihovo ponovno klizanje u recesiju. Roubini je podsjetio i da su skokovi cijena energije, koji

su bili povezani s ratovima i sukobima na Bliskom istoku, prethodili trima od pet posljednjih globalnih recesija.

Geostrateška ravnoteža

Uz to, nafta i dalje ostaje glavno oružje velikih svjetskih sila kojim se manje ili više uspješno stvara i održava geopoliti ka i geostrateška ravnoteža u svijetu. Znanstveni novak na Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu Kristijan Kotarski procjenjuje da bi uzrok najnovije svjetske naftne krize mogao ležati u pokušajima SAD-a da krizu na Bliskom istoku iskoristi za usporavanje brzorastu eg kineskoga gospodarstva. Kotarski smatra da je i SAD-u i zemljama razvijenog Zapada u interesu rušenje bliskoisto nih režima koji su posljednjih nekoliko desetlje a razvili dobre odnose s Kinom i od kojih ta zemlja nabavlja ve e koli ine nafte. Glavni cilj takvog scenarija, kaže Kotarski, jest preuzeti kontrolu nad izvorima nafte u tom dijelu svijeta i tako na izravan na in, uskra ivanjem pristupa nafti, oslabiti Kinu, koja je u posljednja dva desetlje a postala najbrže rastu e gospodarstvo u svijetu. No, s takvim se katastrofi nim scenarijem ne slaže profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor Dekani , koji kaže da se, dugoro no gledano, ni SAD-u ni bilo kojoj drugoj svjetskoj ekonomskoj velesili ne isplati ‘podzemnim’ aktivnostima na Bliskom istoku destabilizirati Kinu, jer rušenje djelovanja globalnoga tržišta i svjetskog kapitala na tom podru ju ugrožava interese ponajprije tog kapitala. Dekani upozorava da se politi ka nestabilnost poput vala prelijeva iz jedne zemlje u drugu i negativno utje e na ulaganja svjetskih korporacija na cijelom bliskoisto nom podru ju. Na nestabilnosti Egipta, Libije, Saudijske Arabije i ostalih zemalja na Bliskom istoku najviše su izgubile upravo ameri ke, japanske i europske kompanije, a Kina je ostala pošte ena ve ih gubitaka, tvrdi Dekani . Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

> geopolitika > sport > umjetnost

20-21 business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

IZGUBLJENI U PREGOVORIMA Vlasnici klubova ameri kog NFL-a traže da ravno u džep dobiju dvije milijarde dolara umjesto jedne. Igra ima se pak ne svi a pomisao na odricanje od osmine pla e, a odbijaju i prijedlog da im se umanjenje pla e 'vrati' pove avanjem sezone za dvije utakmice

Sva e izme u milijardera i milij

Amerikancima nisu z Prošlog je tjedna raspuštena Udruga igra a ameri kog nogometa (NFLPA), što zna i prekid svih pregovora o podjeli dobiti s vlasnicima klubova i ligom NFL. Nakon raspuštanja te udruge, pregovori e prerasti u sudski proces, a Amerikanci bi prvi put nakon 1987. mogli ostati bez footballa.

Bez obzira na ishod, sva a zbog novca izme u milijardera, koji su vlasnici klubova, i milijunaša, koji za te klubove igraju, sigurno ne e pridonijeti popularnosti lige u doba krize. Osim toga, bit e to šesta prisilna stanka u povijesti NFL-a, a raspuštanje Udruge igra a tre i je put onemo-

gu ilo da vlasnici klubova "lockoutom" nametnu svoje uvjete. Lockout je, naime, obrnuta verzija štrajka, pri emu vlasnici klubova onemogu uju igra ima da rade i zara uju dok ne pristanu na njihove zahtjeve. Igra ima je službeno zabranjen pristup stadionu i svim prostorima u vla-

NIJE BOLJE NI U NBA

I košarkaši se spremaju za crne dane

DAVID STERN, povjerenik NBA lige ARHIVA B.HR

Nisu samo igra i ameri kog nogometa u sukobu s vlasnicima. Za prisilnu obustavu rada spremni su i košarkaši iz NBA lige. U velja i je prvi ovjek te lige David Stern govorio kako e na kraju protekle sezone klubovi izgubiti gotovo 400 milijuna dolara zbog financijske krize. Na tu se izjavu predstavnik sindikata igra a Billy Hunter samo nasmijao jer malo tko vjeruje Sternu. Koliko ozbiljno shva aju mogu nost da im vlasnici klubova locko-

utom onemogu e igranje i zara ivanje, vidi se iz toga što je Udruga igra a NBA izdala priru nik na 56 stranica u kojem ih priprema na mogu i lockout. Direktor Billy Hunter daje i savjete rastrošnim zvijezdama kako upravljati imovinom i izbje i bankrot ako se štrajk odulji. Poziva ih da se suzdrže od kupnje novih automobila, odje e i nakita, a me u savjetima su i upute kako komunicirati sa ženom, s djecom i sa zastupnicima.

sništvu mom adi. Slobodni igra i ne mogu nastaviti pregovore o pla i s mogu im poslodavcima, a ostali ne mogu pregovarati o novim ugovorima.

Javna drama

Pregovori koji su prethodili raspuštanju te udruge pretvorili su se u javnu dramu, a obje su strane ve godinama znale da dolazi trenutak kada e na sudu biti odlu ena sudbina njihova poslovnog odnosa. Igra i e sada mo i samostalno tužiti vlasnike klubova ako im pokušaju smanjiti pla e. Prvi potez igra a jest da traže sudsku zabranu lockouta, što bi sigurno pokrenuli vlasnici koji zahtijevaju ve i udjel prihoda u svojim džepovima. Kažu da je to nužno zbog "budu eg zdravlja lige". Ukratko, vlasnici za-

IGRAÂťI e sudski traĹžiti procjenu jesu li duĹžni raditi viĹĄe za isti novac ili pristati na smanjenje potpisanih ugovora

PET NAJVE IH SUKOBA U AMERIÂťKOM SPORTU

FOTOLIJA

1. Baseball 1994. - 1995. (MLB) Od 12. kolovoza 1994. do 2. travnja 1995. Ĺ trajk koji je trajao 232 dana najviĹĄe je utjecao na psihu ameri kih ljubitelja sporta. Naime, taj je doga aj prvi put pokazao Amerikancima da im zabava nije zajam ena, a u prosje nom gra aninu stvorila averziju prema pohlepi igra a i vlasnika mom adi. Ĺ trajk su potaknuli zahtjevi vlasnika klubova za ograni avanje pla a igra a, a naposljetku su morali odustati od svojih zahtjeva. Igra i su se vratili igri sa starim ugovorima. Osim izravne ĹĄtete zbog propuĹĄtenih utakmica, u sljede im sezonama manje je gledatelja pratilo taj sport.

2. KoĹĄarkaĹĄki lockout 1998. (NBA) Od srpnja 1998. do 20. sije nja 1999. Pla e koĹĄarkaĹĄa u NBA rasle su iz godine u godinu. Davne 1977. Kareem Abdul-Jabbar imao je najviĹĄu pla u u ligi, 675,000 dolara godiĹĄnje. Desetak godina poslije Patrick Ewing zara ivao je tada rekordnih 2,7 milijuna dolara, a ve 1997. Michael Jordan vlasniku Chichago Bullsa uzimao je ak 30 milijuna dolara na godinu. Zbog toga je NBA traĹžila ograni enje iznosa pla a, a kada su to sportaĹĄi odbili, blokirala je nastupe. To je bio prvi lockout koji su uveli vlasnici klubova kako bi primorali igra e da pristanu na njihove uvjete. Igra i su naposljetku pristali na ograni enje maksimalnih pla a koje su vezane uz godiĹĄnje prihode klubova.

ilijunaĹĄa

3. Hokej 2004. - 2005. (NHL) Od 16. rujna 2004. do 19. srpnja 2005. To je prvi lockout zbog kojeg je u Americi otkazana cijela sezona u nekom profesionalnom sportu. Ĺ trajk je naĹĄkodio popularnosti hokeja u SAD-u, koji je postajao sve popularniji zahvaljuju i zvijezdama kao ĹĄto je Wayne Gretzky. Tada je hokej bio popularan i u mjestima koja nisu imala mom ad, jer je Fox prenosio utakmice na nacionalnoj razini. Iako su se prihodi ubrzo vratili na staro, popularnost hokeja zadrĹžala se u regijama koje su imale mom adi. Lockout je po eo sukobom izme u NHL-a i igra a zbog pla a, a liga je otkazala cijelu sezonu jer se nisu mogli dogovoriti.

u zabavne htijevaju da ravno u dĹžep dobiju dvije milijarde dolara umjesto jedne. Nakon ĹĄto oni uzmu svoje, od devet milijardi dolara koje na godinu zaradi liga, imaju pravo i na dio ostatka. Preostali dio sada je raspore en tako da se igra ima za pla e odvaja 57 posto od osam milijardi dolara, a vlasnici sa 43 posto pokrivaju troĹĄak natjecanja i eventualni ostatak uzimaju kao zaradu. Igra ima se ne svi a pomisao na odricanje od osmine pla e, a odbijaju i prijedlog da im se umanjenje pla e "vrati" pove avanjem sezone za dvije utakmice.

ZastraĹĄivanje gaĹĄenjem

Sudski e traĹžiti procjenu jesu li duĹžni raditi viĹĄe za isti novac ili pristati na smanjenje potpisanih ugovora. Uo i raspuĹĄtanja, pred-

4. Ameri ki nogomet 1982. (NFL)

VONNIE HOLLIDAY, iskusni obrambeni igra koji je u 13godiĹĄnjoj karijeri promijenio pet klubova, predstavnik je igra a u pregovorima s vlasnicima ARHIVA BUSINESS.HR

stavnik Udruge zatraĹžio je od NFL-a uvid u financijske knjige za posljedjih deset godina. KaĹže da bez toga ne moĹže provjeriti tvrdnje vlasnika da e liga prestati raditi ako se pla e ne smanje. Vlasnici klubova ponudili su uvid u posljednjih pet godina, kao i u podatke o dobiti, ali Udruga je to odbila. NFL je naposljetku ponudio pove anje pla e igra ima koji tek dolaze, ve e povlastice za umirovljene igra e, a pove ali bi i broj slobodnih dana za igra e. Odluku o

proĹĄirenju lige na 18 utakmica, umjesto sadaĹĄnjih 16, odgodili bi do 2013. godine. Predstavnik igra a Washington Redskinsa Vonnie Holliday sve je pojednostavio. " injenica je da vlasnici klubova Ĺžele viĹĄe novca, Ĺžele promijeniti omjere prihoda i ne Ĺžele nam dati revidirana financijska izvjeĹĄ a. Nismo protiv smanjenja pla a ako je to nuĹžno, ali moraju nam dokazati zaĹĄto. Postoje i sustav funkcionira, a oni nam nisu dokazali suprotno." B.hr

Od 20. rujna do 16. studenoga 1982. Gotovo polovina sezone National Football League te godine nije odrĹžana jer su igra i odbili sudjelovati. TraĹžili su dio televizijskih prava i pravilo po kojem nakon tri godine u toj ligi mogu bez odĹĄtete oti i kad im ugovor istekne. Naposljetku je NFL podigao minimalnu pla u igra ima, a na zavrĹĄetku ĹĄtrajka vlasnici su ukupno uplatili 60 milijuna dolara na ra un udruĹženja igra a.

5. Ameri ki nogomet 1987. (NFL) Od 22. rujna do 15 listopada 1987. Igra i ameri kog nogometa pokrenuli su ĹĄtrajk kako bi se izborili za bolje uvjete pri promjeni mom adi nakon isteka ugovora. Zbog toga je otkazana samo jedna utakmica, a vlasnici mom adi angaĹžirali su "zamjenske" igra e odmah nakon prvog tjedna ĹĄtrajka. Gledanost tih utakmica pala je 20 posto, pa je NFL morao platiti televizijskim ku ama odĹĄtetu zbog izgubljenih prihoda od marketinga. Ĺ trajk je naposljetku slomljen, a igra i nisu izborili nikakava prava. Besplatnu promjenu kluba ostvarili su tek 1989. godine.

Veljko Marton, ujedno vlasnik lanca parfumerija Martimex, nada se da će tvrtke koje daju novac za umjetnost u budućnosti dobiti neke porezne olakšice

> geopolitika > sport > umjetnost snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

22 business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

Muzej Marton oživio prostor nekadašnjeg MSU-a PRESELJENJE U ZAGREB Kolekcionar i poduzetnik Veljko Marton svoju je poznatu zbirku preselio iz Samobora u Zagreb, prostor od 600 kvadrata na prvom katu kasnobarokne palače Kulmer, koji je nekada bio plemićki stan, uzeo je u najam na tri godine "Grad Samobor nije pokazao potrebnu razinu zainteresiranosti za naš muzej. Za ovu smo godinu od Grada trebali dobiti 10.000 kuna, a u svijetu se za postav troše stotine tisuća eura", kaže kolekcionar i poduzetnik Veljko Marton u povodu današnjeg otvorenja muzeja Marton na Gornjem gradu u Zagrebu, koji se donedavno nalazio u Samoboru. Veljko Marton, vlasnik prvog privatnog muzeja u Hrvatskoj te lanaca parfumerija Martimex, ne isključuje mogućnost ponovna otvaranja muzeja u Samoboru ako Grad osigura minimalan novac. Samoborski je muzej otvorio 2003., a desetke godina prije bavio se skupljanjem umjetnina.

Važno i za turizam

"Nekadašnji Muzej suvremene umjetnosti (MSU), koji je četiri godine zjapio prazan, bio je prilika da dobijemo ovu

sjajnu lokaciju. Nakon dogovora s vlasnikom, u rekordnom smo roku odlučili otvoriti muzej, što je velika stvar za Zagreb i turiste, a računamo da će i domaći prepoznati kvalitetu", kaže Marton. Zadovoljan je što su Grad Zagreb i Ministarstvo kulture prepoznali taj projekt kao interesantan, nazivajući ga početkom inicijative u kulturi. "Ovaj je muzej važan za gradski turizam jer ljudi putuju zbog izložbi, a ne zbog šopinga. Na ruku nam idu i low budget kompanije koje nude povoljne letove, što će u Zagreb privući više turista", ističe Marton. Kad je riječ o financijskoj podršci, tvrdi da će dobiti potporu Grada, Turističke zajednice i Ministarstva kulture. O iznosima ne želi govoriti, a iako je dio koji će biti isplaćen simboličan u usporedbi s vrijednošću zbirke, kaže da i mala donacija puno znači.

"U razgovoru s ministrom Jasenom Mesićem potvrđena je financijska podrška i bilo je rečeno da će se privatne inicijative u budućnosti puno više financijski podržavati", ističe Marton. Njegove su umjetnine bile izložene u nekim od najvažnijih europskih muzeja, a prva izložba bila je postavljena prije dvije godine u hrvatskom veleposlanstvu u Londonu za Sajma keramike. Kako je oduševila kremu umjetničkog svijeta, Martonu su pristizale ponude za otvaranje izložbe u Nacionalnom muzeju keramike Sevres u Parizu te bečkom muzeju Liechtenstein.

S prekinutim vezama

Prostor od 600 kvadrata na prvom katu kasnobarokne palače Kulmer, koji je nekada bio plemićki stan, Marton je uzeo u najam na tri godine, no o cijeni najma nije htio go-

voriti. Spomenuo je samo da će situacija nakon isteka najma možda biti drukčija jer će se muzej dotad već etablirati. U sklopu muzeja bit će i kafić te prodavaonica suvenira. Nudit će i najam prostora za manje evente i domjenke. Zanimljivo je i to da se u prizemlju palače nalazi Muzej prekinutih veza, za koji Marton kaže da mu nije konkurencija. Doživljava ga više kao partnera te ističe da je Muzej prekinutih veza zapravo galerija, jer muzeji moraju ispuniti određene uvjete da bi se tako nazivali, poput vlastitih kustosa. "To je sjajna kombinacija jer imamo različite sadržaje i ne doživljavam ih kao konkurenciju. Oni su ustanova koja privlači ljude zbog svoje posebne priče", izjavio je Marton. Stalni postav muzeja sačinjavat će slikarstvo 18. i 19. stoljeća te čuvene kolekcije porculana, a cilj im je promovirati bidermajersko slikarstvo. U planu je i suradnja sa stranim muzejima jer, kako kaže Marton, smisao izložaba po velikim muzejima jest da dobijemo njihove umjetnine. Kako je Marton ujedno vlasnik Martimexa, upitali smo ga uspijeva li marketinški po-

MUZEJ na Gornjem gradu imet će i kafić te prodavaonicu suvenira

vezati te segmente, jer je u svijetu kombinacija umjetnosti i mode ili kozmetičke industrije uobičajena, pa tako vlasnici luksuznih modnih brendova poput Bernarda Arnaulta i Francois Pinault imaju svoje muzeje. "Apsolutno! To je nova poruka kod nas. Martimex je regionalna tvrtka i velik dio novca kompanija usmjerava se prema muzeju, što je u nas puno manje prepoznato nego u svijetu. Nadam se da će tvrtke koje daju novac za umjetnost u budućnosti dobiti neke porezne olakšice", kaže Marton.

Povezati segmente

Na upit o financijskoj isplativosti izložbi u svjetski poznatim muzejima kaže da je zapravo nema te da oni koji se time bave mogu biti sretni ako se financijski pokriju, jer je njima bilo potrebno deset godina investiranja kako bi uopće uvjerili muzeje da pristanu na partnerstvo. Muzej za umjetnost i obrt njihov je matični muzej i prema praksi svjetskih muzeja, s njima u dogovoru, odlučeno je da će jednom kupljenom kartom posjetitelji moći ući u oba muzeja. Iva Bikanec

doga aji 23

business.hr Petak 18/3/2011 Subotak 19/3/2011

regija/svijet

Uzdrmano tržište svjetskih turista broj. 1

BROJKA

trah od nuklearne katastrofe koja i dalje prijeti Japanu, unato naporima koji se ulažu kako bi se ovladalo teškom situacijom u nuklearki Fukushimi, ostavlja posljedice na turizmu te zemlje. Japanske vlasti kažu kako ne mogu procijeniti koliko e posljedice potresa utjecati na o ekivani broj turista u 2011., ali turisti ke agencije ovih dana bilježe brojna otkazivanja. Udruženje putni kih agencija iz Hong Konga zatražilo je, kako prenosi Bloomberg, od 1500 svojih lanica otkazivanje svih turisti kih putovanja u Japan. Hong Kong je na etvrtom mjestu, a najve i broj turista dolazi iz Južne Koreje. Tamošnja je putni ka agencija Hana Tour Service izvijestila kako je nakon potresa otkazano 11.000 planiranih putovanja u Japan. U agenciji tvrde, me utim, kako i dalje primaju rezervacije za razdoblje nakon svibnja. Japansko turisti ko tržište vrijedno je oko 296 milijardi dolara, a ove su godine, prema podacima Japanske agencije za turizam, o ekivali porast broja turista na 10 milijuna. Plan je bio do 2013.

milijardi dolara vrijedno je japansko turisti ko tržište, a ove su godine o ekivali porast broja turista na 10 milijuna

HAVAJE je lani posjetilo 1,2 milijuna turista iz Japana, koji su tijekom boravka potrošili 1,9 milijardi dolara, što je pet posto više nego 2009.

ARHIVA BUSINESS.HR

Otkazi angažmana

296

GUBI I TURIZAM Zbog straha od nuklearne katastrofe putni ke agencije iz Hong Konga i Južne Koreje otkazuju turisti ka putovanja u Japan. Trpi i turizam država koje su privla ile brojne japanske turiste, ponajprije Tajvana i Havaja pove ati broj dolazaka na 15 milijuna. sTrpi i turizam ostalih država koje su privla ile brojne japanske turiste. Me u njima je i Tajvan, koji je lani zabilježio 5,5 milijuna turisti kih dolazaka, a nakon

Kine najve i broj turista dolazi upravo iz Japana. Prema podacima tamošnjega turisti kog ureda, dolazak je otkazalo 12.000 japanskih turista. Iako zasad nisu zabilježili masovno ot-

kazivanja dolazaka, zabrinuti su i turisti ki djelatnici na Havajima kojima su, nakon doma ih turista, Japanci najbrojniji gosti. Lani je Havaje posjetilo 1,2 milijuna turista iz Japana koji su tijekom bo-

ravka potrošili 1,9 milijardi dolara, što je pet posto više nego 2009. godine. Brojke za sije anj 2011. najavljivale su još bolju godinu od prošle, broj japanskih turista pove ao se 19 posto, a potrošnja ak 34 posto.

U Hrvatskoj 16.

Što se ti e Hrvatske, po brojnosti su japanski turisti tek na 16. mjestu, pokazuju podaci za 2010. godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u toj su godini turisti iz Japana ostvarili malo više od 147 tisu a dolazaka, što je smanjenje od 9,8 posto u odnosu na 2009. U istom su razdoblju japanski turisti ostvarili 204.422 no enja, manje 7,5 posto u odnosu na godinu prije. Za usporedbu, najve i broj turista u Hrvatsku dolazi iz Njema ke, i oni su ostvarili 1,53 milijuna dolazaka te 11,5 milijuna no enja u 2010. godini. Margareta Podnar

tema 24-25

STVARANJE BURZOVNOG BEHEMOTA Novi val globalne konsolid igra a koji e diktirati sve uvjete trgovine na burzama

Spojeni Nasdaq i NYS promet veći od 33.00 Deutsche Börse, koji je krenuo u dogovorno spajanje s Newyorškom burzom, odnosno NYSE Euronextom, morat e se za svojeg partnera boriti protiv ameri ko-švedskog diva Nasdaq OMX-a, druge najve e burzovne ku e na svijetu, koja je odlu ila dati protuponudu dioni arima NYSE Euronexta Pritisak brokerskih ku a na snižavanje troškova trgovanja na nekoliko razli itih burzi, kao i zahtjevi ulaga a za što jednostavnijim pristupom sve ve em broju tržišta, ali prije svega želja vlasnika burzi da zaradu pove aju kroz što ve e promete, ve nekoliko godina tjeraju velike svjetske, ali i

manje regionalne burze na me usobna spajanja i preuzimanja. Upravo se po etkom mjeseca zakuhala najve a ovogodišnja pri a o preuzimanju. Deutsche Börse, vlasnik i operater njema ke burze u Frankfurtu, po eo je pregovarati o preuzimanju svojega ve eg konkurenta, odno-

PETAR BRKI , suvlasnik Abacus brokera, ne o ekuje velike promjene u trgovanju nakon mogu eg spajanja Deutsche Börsea i NYSE Euronexta SNIMIO SAŠA ETKOVI

sno najve e svjetske burze NYSE Euronexta, ija je tržišna kapitalizacija na kraju prošle godine iznosila 15,97 tisu a milijardi dolara. Preuzimanje je procijenjeno na 6,3 milijarde dolara. No, najve i konkurent NYSE Euronexta, prošle godine spajanjem stvoreni Nasdaq OMX, odlu io je dati

protuponudu kako bi onemogu io da se spajanjem Deutsche Börse i NYSE Euronexta stvori burza s više od 21,5 tisu a milijardi dolara prometa godišnje.

Nepoznata ponuda

Iako visina njihove ponude još nije poznata, u pokušaju neprijateljskog preuzi-

manja pomo i bi im trebala Bank of America, koja bi osigurala tri milijarde dolara dužni kog financiranja. Neizravnu e pomo svakako pružiti i ameri ke financijske institucije s Wall Streeta. Naime, velike ameri ke brokerske ku e ve su iskazale ksenofobi ne predrasude prema mogu nosti

Manji burzovni predatori pokuπavaju progutati najveÊeg 10 najve ih svjetskih burzi Rang

Burza

Tržišna kapitalizacija (mlrd. USD)

Obujam trgovine (mlrd. USD) 19.813 13.439 3787

1. 2. 3.

NYSE Euronext NASDAQ OMX Tokyo Stock Exchange

15.970 4931 3827

London Stock Exchange

3613

2741

Shanghai Stock Exchange

2717

4496

Hong Kong Stock Exchange

2711

1496

Toronto Stock Exchange

2170

1368

Bombay Stock Exchange

1631

258

National Stock Exchange of India

1596

801

10.

BM&F Bovespa

1545

868 Izvor: Business.hr

NASDAQ

promet

nsolidacije financijske industrije stvorit će nekoliko istinski premoćnih

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

YSE Euronext imali bi 000 mlrd. $ godišnje da njemački Deutsche Börse preuzme najvažniju ustanovu Wall Streeta.

Treća sreća za DB

Tako se za poželjnu udavaču, Newyoršku burzu i Euronext, natječu dvije burze poznate po prijašnjim neuspješnim snubljenjima svojih konkurenata. Deutsche Börse nije uspio u pokušajima preuzimanja LSE-a i Euronexta, a Nasdaq je 2005. i 2006. neuspješno pokušavao preuzeti LSE. Da su globalna spajanja u punom jeku, govori i činjenica da upravo ovih dana Londonska burza, odnosno njezin vlasnik LSE, finalizira detalje preuzimanja kanadskog tržišta kapitala, odnosno TMX burze smještene u financijskom središtu Torontu. Zanimljivo, ni u Torontu nisu bili presretni činjenicom da im suverenost tržišta kapitala smanjuje 'omrznuti' London. Upravo je to 4,3 milijarde dolara teško spajanje držalo titulu burzovne priče godi-

ne dok se sa svojom namjerom spajanja vrijednog 15 milijardi dolara početkom ovog mjeseca nisu oglasili DB i NYSE Euronext. Ako protuponuda Nasdaq OMX-a, nastalog spajanjem američke tehnološke burze i švedskog burzovnog operatera OMX-a, za NYSE Euronext bude uspješna, stvorio bi se istinski gigant bez ikakve konkurencije po kapitalizaciji i ukupnom prometu. Zajednička vrijednost dionica izlistanih na te dvije burze, prema brojkama s kraja 2010. godine, dosegnula bi 20,9 tisuća milijardi dolara, a ukupan zajednički promet tih dviju burzi u prošloj je godini premašio 33.000 milijardi dolara.

Azija ne miruje

No, više od 20.000 milijardi dolara prometa imao je u 2010. godini NYSE zajedno sa svojim izglednim partnerom Deutsche Börseom, čime bi DB dodatno ojačao europsku domina-

ciju upravo putem Euronexta, koji uključuje burze u Amsterdamu, Parizu i Bruxellesu. Petar Brkić, suvlasnik Abacus brokera, jedne od hrvatskih brokerskih kuća koje trguju na velikim stranim burzama, kaže kako će bilo koje veliko spajanje sada velikim igračima služiti da učvrste svoje pozicije, a za krajnje korisnike nekih koristi neće biti. Zanimljivo je ipak vidjeti, kaže on, kako Londonska burza, nekad globalno središte, sve više pada u zapećak, povezuje se u Commonwealthu, ali ispada iz glavnih svjetskih financijskih tokova. Spasiti bi ih možda moglo da u dogovoru s nekom od azijskih burzi daju još jednu kontraponudu za NYSE Euronext. No, velika se preslagivanja ne događaju samo u zapadnoj hemisferi, već i na drugom kraju svijeta. Singapurska burza SGX i australski ASX, 11. najveća burza na svijetu po tržišnoj

DEUTSCHE BÖRSE

NYSE EURONEXT

TMX 1368 mlrd. $

nedavno, jer nije poznato kakvi su im budući planovi, spajanje sa svojim domaćim konkurentom, burzom u Osaki. Josip Jagić josip.jagic@business.hr

ISPALI IZ KOMBINACIJA

Zagrebačka burza ostala je u regiji sama kao prst Zagrebačka burza i dalje samostalno, ili bolje rečeno sama k'o prst, tone dok njezini dioničari, u isto vrijeme i brokerske kuće suvlasnice, zbog iznimno niskih prometa akumuliraju minuse i pokušavaju se spasiti upravo trgovanjem na velikim inozemnim burzama, gdje je pravi oporavak cijena dionica odavno uzeo maha nakon velike recesije 2008. i 2009. godine. Unatoč krahu burze u 2008. godini, odnosno padu Crobexa 67 posto, u veljači 2009. godine počela je utrka za preuzimanje Zagrebačke burze, o kojoj je Business.hr redovito izvještavao. Interes za ZSE upravo je preko stranica Business.hr-a službeno potvrdila Bečka burza, odnosno današnje CEE Stock Exchange Group, a interes su bili potvrdili i iz današnjeg Nasdaq OMX-a. Zbog natezanja vlasnika oko toga treba li burzu prodati ili ne, i kakva će uopće biti budućnost ZSE-a, do prodaje nije došlo, ali je stradala tadašnja uprava na čelu s Robertom Motušićem.

promet

kapitalizaciji, razgovaraju o spajanju kojim bi nastao div u Oceaniji. Tokijska burza, pogođena prirodnom i atomskom tragedijom još neslućenih razmjera, razmatrala je do-

brojka

21,5

LSE promet

tisuća milijardi dolara iznosio je zajednički prošlogodišnji promet NYSE Euronexta i Deutsche Börsea

investor

ZA KUNU

HFP prodaje dionice Dalmacijavina

26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

VEDRAN DUVNJAK, predsjednik Uprave HFP-a gdje za Dalmacijavino traže jednu kunu SNIMIO SAŠA ETKOVI

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u etvrtak javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica Dalmacijavina. Dionice su Dalmacijavina iz portfelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,

Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i HFP-a, a mogu em investitoru nude se po cijeni od kunu. U državnom portfelju ukupno je 79,82 posto dionica Dalmacijavina, ija nominalna vrijednost iznosio 200 kuna. Pri odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, osim ponu ene cijene za kupnju, HFP e zahtijevat da kupac zadrži osnovu djelatnost društva, preuzme

obveze 440 zaposlenih na rok od godinu dana te preuzme postoje i kolektivni ugovor do eventualnoga potpisivanja novog. Osim toga, potencijalni bi kupac u roku od pet godina državi bi trebao dostaviti plan restrukturanja, podmiriti u cijelosti obveze društva te ne bi smio u roku od godinu dana prodavati dionice ili opteretiti nekretnine društva bez prethodne suglasnosti države. Rok za podnošenje ponuda je 16. svibnja. N. S.

Euro e ostati ispod 7,4 kune do jeseni ZAHVALJUJU I TURIZMU Ja u kunu prema euru u sljede a tri mjeseca podržavat e visoka likvidnost i niske kamatne stope, a zbog mogu e erupcije dužni ke krize u Europi, poteza ECB-a i FED-a možemo o ekivati volatilnost doma e valute u odnosu prema ameri kom dolaru ili švicarskom franku Trenuta na razina te aja eura, manja od 7,4 kune za euro, trebala bi se nastaviti i tijekom cijelog drugog i tre eg kvartala 2011. godine, tvrde analiti ari doma ih banaka. Spomenutu razinu u sljede a tri mjeseca podržavat e visoka likvidnost i niske kamatne stope,

a bitne promjene u kunskoj likvidnosti i kamatnim stopama na tržištu novca u sljede a tri mjeseca ne treba o ekivati. Te aj dolara i franka, koji se pak formira posredno putem te aja eura, daleko je teže predvidjeti. Zbog mogu e erupcije dužni ke

krize u Europi, poteza Europske središnje banke i ameri kih Federalnih rezervi, ili globalnih kriznih situacija poput aktualne u Japanu, možemo o ekivati volatilnost kune u odnosu prema ameri kom dolaru ili švicarskom franku. No barem je kod eura si-

tuacija ista. Analiti ari Splitske banke, Raiffeisena, Volksbanka i Hrvatske poštanske banke složni su u tome da e se te aj kune u odnosu na euro u sljede a tri mjeseca kretati u rasponu od 7,25 do 7,4.

Smanjeni uvoz

Smanjeni uvoz u prvim mjesecima ove godine rezultirao je smanjenom korporativnom potražnjom za devizama, a dolaskom turisti ke sezone i priljevom deviza aprecijacijski pritisci kune bit e sve osjetniji do e li do naglih padova te aja. Analiti ari Volksbanka smatraju da bi na razini od 7,3 kune za euro mogla intervenirati i Hrvatska narodna banka. Zrinka Živkovi Matijevi , direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, dodala je kako na stabilnost te aja utje e i odluka HNB-a o pove anju eurske likvidnosti. "Zbog relativno velikog

odljeva i malog priljeva deviza u prvoj polovini godine mogu i deprecijacijski pritisci neutralizirat e se s pove anjem eurske likvidnosti", kaže Živkovi Matijevi . Devizni stru njaci Hrvatske poštanske banke kazali su kako e te aj eura u sljede a tri mjeseca pasti sa sadašnjih razina na oko 7,3-7,32 kune za euro zbog po etka turisti ke sezone i smanjenja HNB-ovih deviznih rezervi. Kretanje valutnih parova dolar-kuna i franak-kuna odre uje kretanje vrijednosti eura prema dolaru i franku, zbog ega su analiti ari vrlo oprezni u donošenju prognoza.

Kriza u EU diže franak

Zdeslav Šanti , glavni ekonomist Splitske banke, kaže kako e najve i utjecaj na kretanje tih valutnih parova imati rasplet situacije s dužni kom krizom u Europi, odnosno uspostava

NOVO ZADUĹ˝ENJE

Ĺ panjolskoj 4 mlrd. obveznica

Ĺ panjolska je vlada u etvrtak prikupila etiri milijarde eura prodajom drĹžavnih obveznica uz neĹĄto niĹže kamatne stope, ĹĄto je znak da su ulaga i manje zabrinuti u vezi s njezinom sposobnoĹĄ u da sama rjeĹĄava svoje financijske probleme. Ĺ panjolsko ministarstvo financija priop ilo je da su ulaga i traĹžili kamatu od 5,16 posto za kupnju 3,2 milijarde eura vrijedne desetogodiĹĄnje

ZRINKA Ĺ˝IVKOVI MATIJEVI iz RBA, gdje procjenjuju da bi za dolar krajem drugog kvartala ove godine trebalo izdvojiti oko 4,87 kuna, a za franak 5,53 kune SNIMIO HRVOJE DOMINI

drĹžavne obveznice. Na proĹĄlomjese noj aukciji traĹžili su prinos od 5,2 posto. Vlada je prodala i 30-godiĹĄnje obveznice, za 911 milijuna eura, uz prosje nu kamatu od 5,87 posto, nasuprot 5,95 posto koliko su iznosile mjesec dana prije. U oba slu aja vrijednost prihva enih ponuda dvostruko je nadmaĹĄila onu primljenih ponuda. Ĺ panjolsku mu e 20-postotna nezaposlenosti i deficit pa ve mjesecima nastoji umiriti trĹžiĹĄta, koja strahuju da e joj zatrebati pomo kakva je pruĹžena Irskoj i Gr koj. B. St.

BROJKA

5,16

posto iznosila je kamata uz koju je Ĺ panjolska u etvrtak prodala 3,2 milijarde eura desetogodiĹĄnjih obveznica

Ĺ˝RTVE KRIZE

Porsche odga a prodaju dionica

Japanska nuklearna kriza, uzrokuju i poreme aj na globalnom trĹžiĹĄtu kapitala, neposredno je utjecala i na europskog automobilskog diva Porsche koji je odlu io odgoditi prodaju dionica u vrijednosti od pet milijardi eura. "Ne odustajemo od prvotnih planova, ali trenuta ne prilike nisu najbolje za prodaju", rekao je financijski direktor Porschea

UNCA ZLATA - 8000 DOLARA

FED je kriv za pad vrijednosti dolara Cijena zlata posljednjih deset godina raste u odnosu na ve inu drugih valuta, zlato i dalje kupuje istu koli inu nafte kao i prije 50 godina, a tiskanje novog novca uniĹĄtit e dolar i euro, smatra stru njak za zlato James Turk

JAMES TURK, predsjednik uprave Gold Moneyja, o ekuje bujanje cijene zlata i pad vrijednosti vode ih svjetskih valuta SNIMIO H. DOMINI

trajnog mehanizma pomo i lanicama u problemima koordiniranja fiskalne politike izme u zemalja eurozone. "Ve ina relevantnih procjena upu uje na to da e se te aj eura u odnosu na dolar do kraja godine kretati u rasponu od 1,35 do 1,4 za euro, a franka prema euru oko 1,3", rekao je Ĺ anti .

Dolar u prosjeku 5,5 kn

Ĺ˝ivkovi Matijevi smatra kako se u drugoj polovini godine moĹže o ekivati ja anje eura u odnosu na dolar, ali i da je zbog velikih razlika u procesu odlu ivanja dviju srediĹĄnjih banaka mogu a visoka volatilnosti. Procjena RBA je da bi za dolar krajem drugog kvartala ove godine trebalo izdvojiti oko 4,87 kuna, a za franak 5,53 kune. GodiĹĄnji prosjek dolara, slaĹžu se bankari, iznosit e oko 5,5 kuna, a franka 5,71 kunu. Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

Hans Dieter Poetsch pred novinarima u Stuttgartu, prenosi Bloomberg. Porsche prodaju dionica ipak planira zaklju iti do 30. svibnja i tako smanjiti svoj dug na 1,5 milijardi eura. Neto dug Porsche holdinga krajem godine iznosio je ukupno 6,34 milijarde eura. Smanjenje dugovanja preduvjet je za spajanje Porschea s Volkswagenom, najavljenom prije dvije godine. Prodaja dionica pomo i e u isplati 2,5 milijardi eura bankovnog zajma. M. G.

"Unca zlata koĹĄtat e do 2015. godine 8000 dolara, a slabit e kupovna mo svih svjetskih valuta", kazao je James Turk, predsjednik kompanije Gold Money, gostuju i na 1. konferenciji o investiranju u zlato koja je ju er odrĹžana u organizaciji tjednika Lider i portala Srebrozlato.com.

Kupovna mo pada

Turk smatra da e u idu ih nekoliko godina unca zlata koĹĄtati 8000 dolara zbog slabljenja kupovne mo i ve ine svjetskih valuta, a svoje je stajaliĹĄte potkrijepio podacima o skoku cijene unce zlata sa 35 dolara zabiljeĹženih 1972. na 350 dolara 2003. godine, napomenuvĹĄi kako je u tom razdoblju dolar izgubio oko 90 posto vrijednosti. Uspore uju i na isti na in situaciju iz 1980. godine, kada je cijena zlata dosegnula 850 dolara, novi vrhunac od 8000 dolara, uz u inke inflacije, po Turku je realan.

Kazao je kako cijena zlata posljednjih deset godina raste u odnosu na ve inu drugih valuta, ilustriraju i kako zlato i dalje kupuje istu koli inu nafte kao i prije 50 godina, ĹĄto nije slu aj s dolarom, eurom (njema kom markom) ili pak britanskom funtom. "Da kupujemo zlatom, cijena nafte ne bi rasla", istaknuo je Turk, koji kaĹže kako posebnost tog plemenitog metala leĹži u injenici da se on akumulira, a ne konzumira.

Zlatom e se pla ati

Na pitanje tko e zlato kupovati po cijeni od 8000 dolara, odgovorio je da e to biti oni koji e bjeĹžati od valuta, ali oni viĹĄe ne e prodavati svoje zlato nego e ga

troĹĄiti kao valutu. Govore i o srebru, rekao je kako je trenuta no potrebno 40 unci srebra za jednu zlata, ali da e se taj omjer kretati prema 16:1. "Srebro je novac, ali to smo izgubili iz vida", kazao je Turk.

Bernanke je opasan

ObruĹĄio se na srediĹĄnje banke, i to ponajprije na ameri ke Federalne rezerve i ECB iju je trenutnu politiku ocijenio opasnom. "SrediĹĄnje banke barbarski su relikt jer prije e slobodu trĹžiĹĄta kako bi zaĹĄtitile sebe", kazao je Turk parafraziraju i Johna Keynesa, koji je tim statusom ozna io zlatni standard. "Ben Bernanke trenuta no je najopasniji ovjek na

svijetu jer tiskanjem novca riskira hiperinflaciju koja e uniĹĄtiti dolar", rekao je Turk, spomenuvĹĄi u istom kontekstu i elnika Europske srediĹĄnje banke JeanClaudea Tricheta, koji je pokleknuo pred politi kim pritiskom i unato ranijem odbijanju po eo otkupljivati drĹžavne obveznice. On tvrdi da dioni ki indeks Dow Jones raste zbog tiskanja novca, a ne zbog stvarnoga gospodarskog rasta, koji bi mogla pokrenuti samo ve a zaposlenost. "SAD i Europa riskiraju uniĹĄtenje valuta inflacijom", istaknuo je Turk, dodavĹĄi da svijetu treba u inkovita valuta koja ne e biti pod politi kim pritiscima. Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon ĹĄto je Hrvatski fond za privatizaciju objavio da do 16. svibnja ove godine provodi natje aj za prodaju 75,6 posto dionica KaĹĄtelanskih staklenika, za po etnih 601,4 milijuna kuna, ta je dionica opet doĹĄla u srediĹĄte pozornosti ulaga a. Kada je prije nekog vremena objavljeno da su neki od najpoznatijih tajkuna zainteresirani za kupnju KaĹĄtelanskih staklenika, cijena je naglo sko ila, a u etvrtak je za rast bio dovoljan samo podsjetnik HFP-a.

Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa KaĹĄtelanski staklenici HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Dukat Dom holding Jadranska banka Belje Dalekovod Ingra AD Plastik Konzum Adris grupa Fima proprius d.d. Kon ar - elektroindustrija Jadranski naftovod Sun ani Hvar Ericsson Nikola Tesla Zagreba ka banka Tisak Istraturist Umag d.d. Privredna banka Zagreb Podravka prehrambena industrija d.d. Uljanik plovidba Luka Rijeka Dioki d.d. Finvest Corp Institut IGH LoĹĄinjska plovidba Luka Plo e Tankerska plovidba Razvitak d.d. Jadroplov d.d. Petrokemija Jadransko osiguranje HUP - Zagreb EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat. akove ki mlinovi KraĹĄ, prehrambena industrija Mlinar mlinsko-pekarska industrija Laguna Novigrad Croatia osiguranje d.d. OT-optima telekom d.d. Karlova ka banka Kon ar Hidroelektra niskogradnja Vupik Industrogradnja d.d. Viro tvornica ĹĄe era d.d. Badel 1862 Adris grupa uro akovi holding IPK Kandit Solaris Fima validus akovĹĄtina Liburnia Riviera Hoteli Zlatni otok Lav evi HGspot BC institut Viadukt Slavonski zatvoreni investicijski fond Zvijezda Proficio Kon ar - elektri ni aparati Centar banka RIZ-odaĹĄilja i Tehnika Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Lucidus dioni ko Koka Atlas nekretnine IPK Osijek Atlas, turisti ka agencija Jadran

+ Nevolje po Diokiju ne prestaju. Nakon ĹĄto je u pritvoru zavrĹĄio njegov vlasnik zbog sumnje da uspjeh zahvaljuje bliskosti s politi ko-gospodarskim kriminalom, pa onda i vapaji elnih ljudi da se drĹžava uklju i u spaĹĄavanje zbog dugova, u etvrtak je doĹĄla vijest da je Hrvatska elektroprivreda tre a u redu onih koji su blokirali Dioki zbog duga za struju. To je cijenu dionice sruĹĄilo viĹĄe od 12 posto.

Redovan promet: 17.869.350,98 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

3,988.02 775.00 4,000.00 282.78 720.00 600.00 51.34 2,000.00 95.10 254.02 12.98 122.60 197.16 266.07 19.50 545.00 3,085.00 36.00 1,600.00 260.50 165.37 258.00 631.01 314.50 635.00 211.02 63.21 144.05 1,800.00 143.00 1,350.00 1,400.00 55.00 142.52 139.17 3,000.00 1,345.00 745.00 390.00 3,800.00 421.01 637.00 9.62 5,803.00 31.98 65.00 1,120.00 142.98 73.80 502.00 422.50 59.50 310.00 39.52 160.00 237.01 9.20 8.15 2,050.00 101.02 200.00 15.10 260.03 240.00 26.03 3,590.02 12.70 710.00 229.00 110.50 1,227.02 20.00 18.49 254.97 35.95 27.06 16.00 50.00

4,036.00 780.00 4,388.00 284.98 734.99 600.00 52.55 2,050.00 97.99 256.80 13.18 125.00 202.00 270.00 19.50 545.00 3,150.00 47.00 1,610.00 270.00 170.99 275.00 670.00 317.58 642.00 220.00 75.99 144.05 1,846.00 151.90 1,368.98 1,400.00 55.00 146.00 144.99 3,000.00 1,350.00 745.00 390.00 3,800.00 424.01 637.00 9.62 5,851.00 32.20 65.00 1,120.00 146.85 75.00 502.01 429.50 59.56 310.00 40.80 160.00 237.01 9.58 8.90 2,051.00 101.02 209.90 16.43 260.03 244.01 26.05 3,590.02 12.70 710.00 229.00 110.50 1,227.02 20.00 18.49 254.97 35.95 27.06 16.00 50.00

4,030.00 777.00 4,010.00 283.35 727.00 600.00 51.34 2,000.00 97.00 255.00 13.12 125.00 201.71 268.50 19.50 545.00 3,150.00 39.00 1,610.00 265.00 170.99 270.00 669.00 317.00 642.00 220.00 63.21 144.05 1,800.02 151.90 1,368.98 1,400.00 55.00 143.32 139.17 3,000.00 1,350.00 745.00 390.00 3,800.00 424.00 637.00 9.62 5,851.00 32.20 65.00 1,120.00 145.96 73.82 502.00 429.50 59.50 310.00 39.57 160.00 237.01 9.47 8.15 2,050.00 101.02 200.00 16.37 260.03 240.00 26.03 3,590.02 12.70 710.00 229.00 110.50 1,227.02 20.00 18.49 254.97 35.95 27.06 16.00 50.00

0.37% 0.39% 4.15% 0.12% 0.97% 5.45% -3.11% 0.00% 0.63% 0.04% 1.63% 1.21% 0.84% 1.32% -2.69% 0.55% 3.24% 7.00% 0.63% 3.52% -0.41% -0.74% -0.15% -0.13% 1.90% 0.02% -12.21% 14.33% -1.10% 6.60% 2.16% 0.00% 0.00% -1.16% -2.83% -0.34% 0.00% 0.00% 0.00% 2.70% 0.94% 0.00% -0.93% 0.02% 7.05% 0.00% -0.88% 4.26% -4.13% 0.00% 1.56% 0.00% 1.26% -1.08% 3.55% 2.05% 0.00% 11.64% -0.05% 0.02% -4.72% 2.38% 0.01% -0.90% 0.00% 0.25% 1.68% 0.00% -1.08% 4.74% -1.05% -31.81% 10.65% -1.93% 4.20% 0.22% -3.03% 0.00%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,59%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

1,582 2,223 357 4,339 1,012 1,084 7,977 199 4,022 1,296 24,720 2,099 1,270 938 12,550 426 66 4,016 101 536 832 505 187 377 180 512 1,315 475 34 376 37 36 895 332 321 14 31 55 100 10 87 47 2,500 4 652 300 17 131 244 34 40 270 50 352 75 49 1,208 1,006 4 62 30 351 20 20 160 1 282 5 15 30 2 49 49 3 16 20 31 1

6,342,864.11 1,731,155.08 1,496,880.28 1,232,072.52 733,909.74 650,400.00 415,038.75 400,227.15 386,017.21 330,420.04 322,809.11 260,270.82 254,968.41 251,792.87 244,725.00 232,170.00 206,542.98 162,454.51 162,387.90 141,773.50 139,198.78 135,789.80 120,100.43 119,547.80 115,490.00 111,930.72 91,545.79 68,423.75 61,491.25 55,717.91 50,464.63 50,400.00 49,225.00 48,192.54 45,570.33 42,000.00 41,800.00 40,975.00 39,000.00 38,000.00 36,858.72 29,939.00 24,050.00 23,262.00 20,901.68 19,500.00 19,040.00 18,808.22 18,073.50 17,068.10 16,944.40 16,065.85 15,500.00 13,957.04 12,000.00 11,613.49 11,180.91 8,549.65 8,202.00 6,263.24 6,104.20 5,407.24 5,200.60 4,876.10 4,165.80 3,590.02 3,581.40 3,550.00 3,435.00 3,315.00 2,454.04 980.00 906.01 764.91 575.20 541.20 496.00 50.00

40,300.00 2,590.75 455.51 23,203.12 1,014.54 1,800.00 383.37 239.25 796.90 584.92 98.40 524.95 4,579.39 1,821.53 39.06 1,401.80 2,339.96 285.13 2,143.96 16,972.82 408.08 1,262.25 12,761.02 1,718.14 372.36 1,315.70 255.50 88.99 285.45 100.62 304.75 876.94 116.77 234.57 464.98 375.00 636.36 330.97 82.15 399.00 582.42 124.48 150.04 1,799.76 90.81 87.05 68.80 91.06 111.13 227.10 595.57 44.75 2,980.93 128.09 114.41 146.41 25.58 8.59 620.41 36.12 95.64 5.40 43.29 109.64 87.11 359.92 49.69 18.73 65.09 41.35 232.47 6.70 46.80 230.29 119.92 120.74 30.47 14.06

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 1,625.00 657.10 612.00 253.10 690.05 276.00 27.87 2,000.00 54.00 217.00 12.45 80.21 145.00 242.21 17.01 430.00 2,332.01 25.00 1,181.00 200.00 135.00 258.00 461.06 240.00 533.13 161.54 60.20 85.00 1,106.00 121.00 1,160.03 1,140.00 55.00 124.01 105.50 2,486.50 1,115.16 740.00 390.00 2,950.00 339.99 637.00 8.80 4,502.00 25.00 53.00 909.99 120.00 41.77 292.00 290.00 57.03 286.07 22.36 145.11 166.55 5.00 5.11 1,780.00 50.00 161.10 15.10 180.00 190.00 15.15 2,851.00 11.50 660.25 200.00 98.00 871.01 15.17 14.03 183.12 20.83 17.00 16.00 27.00

4,050.00 829.99 4,990.00 332.84 1,044.18 620.06 58.98 3,100.00 118.99 390.00 39.44 146.00 225.50 318.99 28.99 594.99 3,520.00 47.00 1,777.00 289.98 269.50 395.00 708.00 355.00 675.00 267.02 127.30 144.05 2,900.00 173.00 2,093.00 1,615.00 58.00 190.30 184.73 3,401.00 1,689.00 745.00 400.00 4,000.00 497.02 637.00 10.70 6,299.00 44.80 75.00 2,198.00 239.00 140.99 598.00 507.77 105.00 373.00 52.00 270.00 295.00 29.01 19.90 2,890.00 150.00 275.00 39.95 300.00 349.94 34.96 4,400.00 16.34 895.01 273.70 150.00 1,649.98 58.50 21.99 269.99 46.99 35.00 28.00 50.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

59,00 159,75 12,95 230,00 38,53 5,06 14,00 367,00 11,78 0,69 9,79 16,31 315,00 4,20 80,00

59,70 163,90 13,89 231,50 40,00 5,13 15,30 375,00 11,85 0,70 9,98 16,50 315,00 4,20 81,60

59,61 162,20 13,20 230,50 40,00 5,06 14,00 375,00 11,85 0,70 9,83 16,31 315,00 4,20 81,49

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR LKPG PETG KDHR KDIR IALG HDOG GRVG NF1N KBMR ZVTG SALR ATPG TLSG

KRKA MERCATOR LUKA KOPER PETROL KD GROUP KD ID ISKRA AVTOELEKTRIKA HELIOS GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV SALUS AKTIVA NALOZBE TELEKOM SLOVENIJE

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD POTKOZARJE AD GRADISKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA PPM D.D. TUZLA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO

1,75 0,07 0,63 0,16 5,83 37,00 85,01 36,20 4,16

1,77 0,07 0,66 0,16 6,00 37,01 85,01 36,88 5,10

1,75 0,07 0,65 0,16 5,95 37,01 85,01 36,20 5,10

1,77 0,07 0,65 0,16 5,95 0,37 0,85 0,36 4,96

42,25 77,00 33,00 5,70 32,99 14,09 1,45 18,00 70,00 22,00 5,30 16,50

42,25 80,01 33,25 5,90 32,99 14,21 1,45 18,00 70,00 22,57 5,30 16,50

42,25 80,00 33,25 5,80 32,99 14,20 1,45 18,00 70,00 22,10 5,30 16,50

42,25 79,66 33,24 5,82 32,99 14,19 1,45 18,00 70,00 22,12 5,30 16,50

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Labudnjaca a.d. Vajska Soja protein a.d. Becej Pekabeta a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Niška Mlekara a.d. Niš Mlekara a.d. Subotica Trikotaza a.d. Sid DIN Fabrika duvana a.d. Niš Metalac a.d. Gornji Milanovac Komercijalna banka a.d. Beograd

-0,59 % 3,90 % 0,76 % 3,39 % 4,73 % -0,49 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,45 % -2,21 % 0,00 %

470,00 8.750,00 487,00 980,00 4.007,00 110,00 990,00 8.007,00 2.163,00 1.530,00 1.355,00 305,00 1.950,00 2.400,00 32.000,00

491,00 8.950,00 500,00 981,00 4.100,00 110,00 1.000,00 8.007,00 2.298,00 1.530,00 1.355,00 305,00 1.970,00 2.401,00 32.000,00

488,00 8.939,00 496,00 981,00 4.065,00 110,00 997,00 8.007,00 2.267,00 1.530,00 1.355,00 305,00 1.956,00 2.400,00 32.000,00

488,43 8.939,13 495,77 980,84 4.064,96 110,00 996,92 8.007,00 2.266,54 1.530,00 1.355,00 305,00 1.955,61 2.400,30 32.000,00

-0,41 % -0,11 % -0,80 % 0,10 % 0,87 % -12,00 % 0,81 % -11,03 % 2,16 % 2,00 % 0,37 % 0,00 % -0,96 % 0,00 % -0,68 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI FERSPED SKOPJE Stil a.d. Kraljevo KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA BLAGOJ GOREV VELES RADE KONCAR SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog

1.068.197,50 87.978,80 60.733,99 39.032,05 35.437,07 32.179,07 28.560,90 27.737,00 13.398,85 12.181,47 9.672,05 7.528,56 7.245,00 3.864,00 3.816,74

1,16 % 93000 19,67 % 1440535 0,00 % 146451 -2,50 % 350000 0,51 % 4107 0,03 % 56166 0,01 % 19321 -1,60 % 44029 6,25 % 1408

88,00 99,00 58.000,00 195,00 3.840,00 3.200,00 530,00 1.798,00 87,60 27.200,00 585,00

88,10 99,10 58.001,00 196,00 3.850,00 3.200,00 530,00 1.800,00 89,00 27.500,00 600,00

88,02 99,01 58.000,30 195,15 3.844,76 3.200,00 530,00 1.799,22 88,99 27.414,29 587,95

54,13 60,89 58.000,30 195,15 3.844,76 3.200,00 530,00 1.799,22 54,73 27.414,29 587,95

164.550,00 105.159,06 95.187,75 54.600,00 24.424,85 20.781,68 16.424,78 16.061,80 6.989,04

48920 1280 1422 7759 1025 1707 5000 250 30 91 230 40

2.066.870,00 101.967,00 47.272,10 45.167,26 33.814,75 24.216,73 7.250,00 4.500,00 2.100,00 2.013,42 1.219,00 660,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RM01 FERS STIL KMB SBT BGOR RADE RMDEN08 MPT GRNT

17988 541 4572 169 888 6305 2000 74 1136 17546 980 460 23 920 47

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN AERO ENHL AIKB LBDC SJPT PKBT IMLK MLNI MLSU TRSD DINNPB MTLC KMBN

0,18 % -0,49 % -3,79 % 0,66 % -1,21 % -2,50 % -12,39 % 0,39 % 1,28 % 0,29 % 1,13 % 0,06 % 4,63 % 0,00 % -0,37 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FDSSR JPESR BIGFRK3 FBIHK1E BSNLR EFNFRK1 PPMTRK2 JPEMR BHTSR ENISR SRPVRK1

Promet

valuta: EUR - euro 59,38 162,62 13,28 230,96 39,91 5,10 14,28 374,82 11,79 0,69 9,87 16,37 315,00 4,20 81,19

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A INVP-R-A HEDR-R-A PTKZ-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C RSRS-O-D JHKP-R-A

Oznaka

Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

23745 11.597.707,00 601 5.372.415,00 6511 3.227.932,00 2179 2.137.259,00 491 1.995.895,00 14973 1.647.030,00 1426 1.421.606,00 108 864.756,00 326 738.891,00 340 520.200,00 318 430.890,00 1338 408.090,00 204 398.945,00 164 393.650,00 12 384.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,02 % -0,09 % 0,00 % -1,96 % 0,89 % -3,03 % 0,00 % 0,14 % 2,16 % 0,27 % -0,96 %

99585 5.390.775,33 57466 3.499.228,40 10 580.003,00 2067 403.365,00 84 322.960,00 100 320.000,00 600 318.000,00 164 295.072,00 4359 238.569,26 7 191.900,00 280 164.625,00TNB

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duhana +3,9% Telekom Srpske +1,16% Nova kred. ban. Maribor +1,13% Aik banka +0,87% Krka +0,18%

Petrol

business.hr

Luka Koper -3,79% Aerodrom Nikola Tesla -0,8% Mercator -0,49% NIS -0,41% Telekom Slovenije -0,37%

Energoinvest Sarajevo

+0,66 -2,21 Dionica naftne kompanije Petrol našla se u etvrtak na etvrtom mjestu najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze, a cijena joj je porasla 0,66 posto, na 230,5 eura. Ukupno je 169 dionica promijenilo vlasnika te je promet iznosio 39.000 eura, što su nadmašili samo Krka, Mercator i Luka Koper. Tijekom trgovanja zabilježena je i cijena od 231,5 eura, a najniža je bila na razini od 230 eura. Slovenski indeks SBITOP porastao je u etvrtak 0,24 posto zaklju ivši dan na 796,94 boda.

Osim što joj je vrijednost u etvrtak pala više od dva posto, dionica sarajevskog Energoinvesta zabilježila je i mršav promet od 1219 konvertibilnih maraka. Tijekom cijeloga dana cijena je iznosila 5,3 konvertibilne marke, a vlasnika je promijenilo 230 dionica. I dionica Bosnalijeka pala je u etvrtak te joj je zadnja zabilježena cijena iznosila 14,2 konvertibilne marke, a promet je iznosio 24.200 KM. Oba sarajevska indeksa blago su rasla.

REGIONALNI INDEKSI +0,24% BIRS +2,92% 796,94 1.082,24 Belex15 +0,28% FIRS +2,82% 760,03 2.022,57 Belexline +0,04% MBI10 -0,19% 1.426,51 2.604,27 SASX10 MONEX20 +0,26% 13,198.59 -1,04% 1.111,87 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,12% Stanje etvrtak 17. ožujka 2011. 1.091,68 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +1,22% 2.751,56 +0,74% BUX +1,93% 22.283,95 +1,16% +1,45% 2.762,13 +2,25% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +1,78% etvrtak 17. ožujka 2011.

FTSE100 5.697,09

DAX 6.675,81

CAC40 3.782,31

MICEX 1,735.59

AMERI»KI INDEKSI -2,04% S&P500 -1,95% 11.613,30 1.256,88 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,89% srijedu 16. ožujka 2011. 2.616,82 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda

7,3131

13,71

NFD Aureus US Algorithm 136,2433

12,90

PBZ I-Stock

69,0707

9,99

MP-Mena HR

441,4278

9,80

VB CROBEX10

110,4495

8,29

ST Global Equity

43,8031

-15,39

C-Zenit

49,2042

-15,08

75,5181

-13,87

FIMA Equity Poba Ico Equity KD Victoria

5274,4800

-10,59

14,1740

-10,20

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,5400

8,58

Allianz Portfolio

115,8203

7,29

PBZ Global fond

109,9075

6,10

ZB global

146,0300

3,80

Erste Balanced

124,7000

3,15

ICF Balanced

116,2636

-11,14

ST Balanced

168,7430

-10,65

5,5571

-7,71

ST Aggressive HPB Global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

90,7635 335,9212 86,4900 62,3738 44,8661 110,4495 77,1327 50,1915 7,3131 75,5300 44,5097 65,6800 441,4278 27,0706 91,4129 117,1539 105,9006 14,1740 75,5181 88,5869 51,2274 128,9000 92,8400 56,8900 14,1470 35,3200 100,7300 72,0290 104,3900 102,3800

0,94 0,92 0,82 0,78 0,71 0,62 0,55 0,51 0,46 0,45 0,44 0,43 0,39 0,36 0,28 0,26 0,26 0,25 0,17 0,12 0,12 0,02 0,00 -0,11 -0,23 -0,28 -0,30 -0,33 -0,39 -0,57

9,42 -7,28 4,43 2,14 -1,38 11,86 1,83 3,45 1,59 3,42 9,66 4,97 -9,46 -5,03 3,48 -5,33 -10,97 2,84 0,63 5,11 -17,59 -3,58 4,87 -4,99 0,97 7,10 -2,78 1,20 0,96 -2,51

HPB Dioni ki MP-Bric HR A1 Prospectus JIE AC Rusija VB CROBEX10 Capital Two HPB Dynamic KD Nova Europa Raiffeisen HR dionice OTP indeksni Raiffeisen C. Europe MP-Mena HR NFD Aureus BRIC OTP meridian 20 NFD Aureus New Europe Ilirika BRIC KD Victoria FIMA Equity PBZ Equity fond Ilirika Azijski tigar ZB trend Erste Adriatic Equity Raiffeisen Emerging M. Platinum Global Opportunity Erste Total East ZB BRIC+ HPB Titan ZB aktiv Raiffeisen World

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

65,7084

-4,58

101,4214

-4,00

8,05 -0,74 6,95 8,94 5,56 21,53 11,22 0,37 14,67 8,91 16,68 7,16 -3,29 -5,28 9,18 -4,47 -5,64 3,55 -3,63 12,53 -15,32 -0,44 8,39 1,43 16,62 15,84 2,01 4,62 5,13 1,38

-0,15 -3,04 -0,02 -4,23 0,81 8,29 6,00 -1,36 13,71 1,04 5,71 -2,91 9,80 -4,15 1,12 -5,37 5,80 -10,20 -13,87 2,69 -6,88 0,92 -2,09 -2,07 8,09 6,51 N/A 5,66 7,24 2,37

-1,76 -5,63 -5,01 -10,81 -18,07 8,98 -6,41 -14,06 -8,75 -10,57 -22,17 -6,87 3,31 -14,37 -3,07 6,93 4,92 2,99 -4,05 -2,17 -16,08 3,07 -1,36 -15,99 -8,36 -25,99 N/A -8,60 0,91 0,32

8,48 -9,59 3,32 0,35 -3,57 7,47 1,37 2,91 -0,05 2,11 5,94 5,04 -9,70 -6,40 1,94 -4,31 -11,47 1,24 -0,48 4,28 -17,45 -5,07 3,45 -7,57 -0,15 8,61 -5,51 -1,13 0,39 -2,61

20,297 7,688 12,001 26,674 10,798 9,224 7,155 20,512 22,248 17,127 150,342 203,331 6,196 8,801 20,648 9,890 31,189 69,822 18,303 379,477 6,185 189,907 230,128 29,124 10,570 52,960 106,594 10,365 492,184 41,360

5,45 3,01 2,82 4,13 4,02 1,16 3,91 4,55 3,42 2,51 3,22 5,91 3,03 3,96 2,88 2,36 1,19 11,85 6,79 5,53 3,82 8,39 5,43 3,24 3,48 3,46 0,92 3,65 4,72 7,45

16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust HPB Global ICF Balanced Erste Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced PBZ Global fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi KD Balanced HI-balanced ZB global C-Premium Ilirika JIE Balanced ST Balanced AC G Balanced EM ST Aggressive

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

69,3934 101,4214 116,2636 124,7000 115,8203 109,5400 156,4800 109,9075 79,8239 113,1222 8,2381 9,9260 146,0300 5,5571 145,0730 168,7430 10,8817 65,7084

0,56 0,34 0,20 0,10 -0,01 -0,05 -0,06 -0,08 -0,21 -0,35 -0,36 -0,44 -0,48 -0,53 -0,58 -0,84 -1,02 -2,62

1,44 4,35 3,15 3,36 0,09 1,11 1,24 6,29 -3,40 4,54 0,32 -2,20 -0,09 0,01 -3,32 -1,11 -2,43 1,15

1,46 2,54 -0,01 7,01 5,08 1,61 1,80 10,87 -3,45 3,09 1,22 1,12 1,37 3,17 1,25 1,06 -0,47 5,14

-2,54 -4,00 -11,14 3,15 7,29 8,58 1,01 6,10 -1,88 -0,56 -0,79 -0,25 3,80 -7,71 -1,35 -10,65 1,00 -4,58

-1,58 0,26 2,02 0,09 8,28 9,33 5,38 5,60 -4,72 2,37 -3,68 -0,08 3,98 -13,29 7,50 6,60 4,24 -7,37

-0,77 3,67 2,80 2,07 0,56 1,08 0,82 5,23 -5,94 5,13 -1,61 -3,20 -1,06 -0,64 -4,38 -1,17 -3,24 0,73

14,254 93,134 12,293 106,821 7,862 202,811 315,386 304,105 14,469 40,677 7,074 70,535 711,728 12,905 41,623 11,785 14,801 2,765

2,68 5,45 8,87 10,16 1,85 1,02 8,55 9,51 4,67 5,25 5,16 9,06 9,70 4,12 5,15 8,18 2,04 5,48

16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011

159,5500 127,2364 130,9385 128,3870 176,4400 164,4454 11,5372 132,0000

0,13 0,06 0,03 0,03 0,02 0,01 -0,02 -0,05

0,59 2,25 1,05 0,52 1,24 1,36 1,55 1,35

-0,11 1,58 1,27 1,09 1,36 3,24 1,80 1,42

2,66 4,66 4,28 3,19 5,74 8,06 4,78 5,89

4,93 4,52 4,53 4,87 6,66 8,10 1,59 4,44

0,28 2,17 1,06 1,19 1,15 1,55 1,47 1,29

203,654 20,025 133,907 16,828 506,141 64,537 7,403 285,000

9,70 5,45 8,02 5,25 8,81 6,39 9,06 7,79

16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

102,7789 100,3643 123,3697 133,0823 126,5126 145,9900 139,5310 136,0800 133,0098 117,9085 11,3941 10,7457 109,0867 106,0400 163,6400 140,4388 139,3500

0,19 0,04 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,18 N/A 0,84 0,49 0,54 0,84 0,73 0,57 0,68 0,75 0,65 0,67 0,58 0,49 0,61 0,39 0,60

0,98 N/A 1,40 1,05 1,10 1,74 1,38 1,45 1,43 1,60 1,31 1,45 1,36 1,15 1,23 0,89 1,43

1,91 N/A 2,71 2,44 3,06 3,49 2,57 3,04 3,10 3,26 3,06 3,14 2,99 3,34 2,21 2,09 3,31

1,70 N/A 4,10 6,25 4,33 4,81 4,56 4,37 5,37 5,02 5,43 4,11 4,82 4,04 4,73 3,24 4,35

0,22 0,37 0,75 0,40 0,46 0,70 0,63 0,49 0,57 0,63 0,55 0,55 0,49 0,43 0,53 0,34 0,48

7,225 5,000 135,795 1065,284 519,312 974,422 102,699 65,131 253,105 182,905 135,423 50,413 175,352 543,656 2160,269 143,867 861,468

1,63 0,14 5,23 11,96 8,65 8,06 7,48 7,21 5,45 3,36 2,47 1,78 1,85 1,48 10,65 10,65 7,79

16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011 16.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

164,4454

8,06

Erste Bond

132,0000

5,89

Raiffeisen Bonds

176,4400

5,74

HI-conservative

11,5372

4,78

HPB Obvezni ki

127,2364

4,66

ZB bond

159,5500

2,66

OTP euro obvezni ki

128,3870

3,19

PBZ Bond fond

130,9385

4,28

HPB Obvezni ki

127,2364

4,66

HI-conservative

11,5372

4,78

ZB bond HPB Obvezni ki PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds Capital One HI-conservative Erste Bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash Certus Cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus Erste Money

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 18/3/2011 Subota 19/3/2011

DRAŽBA

0,04% Zabe za 5,78 mil. kn

Na etvrtoj ovogodišnjoj javnoj HFP-ovoj dražbi, održanoj ovaj tjedan na Zagreba koj burzi, ostvareno je ukupno 5,83 milijuna kuna prometa, a od ukupno ponu enih redovitih dionica i poslovnih udjela iz državnog portfelja u 16 trgova kih društava prodana su etiri. Najve i dio ukupnog prometa na toj dražbi, ili 5,78 milijuna, što je bila i po etna cijena, ostvareno je prodajom 0,04

posto dionica Zagreba ke banke. Za 30,4 tisu e kuna, koliko je bila i po etna cijena, prodano je 0,19 posto dionica tvrtke Jadro, a 11,5 tisu a kuna ostvareno je prodajom 0,08 posto dionica tvrtke Dalstroj. Za najmanji iznos od po etnih sedam tisu a kuna na dražbi je prodano 0,59 posto od temeljnog kapitala Veterinarske stanice Sesvete. Ukupno je na sve etiri ovogodišnje javne HFP-ove dražbe na Zagreba koj burzi ostvareno 8,9 milijuna kuna prometa, od ega najviše na ovoj posljednjoj, etvrtoj. H/B.hr

KRAJ TRZAVICA

EU ukida carine na kineske cipele

Europska komisija signalizirala je da bi uskoro mogla ukinuti dugogodišnje antidampinške carine na kineske i vijetnamske cipele, ime bi se otklonio važan izvor trzavica u europsko-kineskim trgovinskim odnosima. "Komisija obavještava da uskoro isti u antidampinške mjere“, stoji u službenom dnevnom glasilu Europske unije. "Nije podnesen

zahtjev za ocjenu njihova u inka", što je temeljni uvjet za pokretanje novog ciklusa nakon istjeka važe ih kaznenih carina 31. ožujka, isti e se u priop enju. Kaznene carine uvedene su prije nešto više od tri godine. Antidampinške mjere koje je prije uvela Europska komisija uklju ivale su uvozne carine od 16,5 posto na kineske cipele s gornjištem od kože te od 10 posto na istu vrstu obu e iz Vijetnama. Krajem 2009. carine su produljene za 15 mjeseci. B.hr/H

Ulaga i oprezno osluškuju svjetska zbivanja INA I DALJE NAPREDUJE Dionica naftne kompanije ponovno je pobudila pozornost ulaga a pa je njome ostvarena tre ina ukupnog prometa na Zagreba koj burzi, uz rast cijene na najvišu povijesnu razinu Dan je na Zagreba koj burzi u etvrtak prošao prili no lagano, uz nešto manji ukupan promet nego dan ranije. Tako je ukupni promet iznosio 17,8 milijuna kuna, uz rast indeksa. Crobex je sko io 0,59 posto, na 2259 bodova. Crobex 10 neznatno je manje porastao, 0,48 posto. Ulaga i su pod snažnim dojmom me unarodnih doga aja koji daju sve jasniju sliku da je svijet prili no nestabilno mjesto. Budno se prati situacija na sjeveru Afrike, u arapskim zemljama, a poseb-

no humanitarna i nuklearna kriza u Japanu. Doma i investitori stoga su neodlu ni i u iš ekivanju razvoja situacije na svjetskim burzama koje su mnogo osjetljivije na navedene doga aje.

Ina i ATGR u fokusu

Najpopularnije na doma em tržištu kapitala u etvrtak su bile dionice Ine, Atlantic grupe i Kaštelanskih staklenika. Ina je bila daleko najlikvidnija, njome je ostvareno nešto više od tre inu ukupnog prometa. Njezina je dionica sko-

ila 0,37 posto, ime je nastavila bilježiti povijesno najviše cjenovne razine. Još uvijek nisu poznati kupci naftne dionice koji su je opet doveli u središte zanimanja na doma em tržištu kapitala. Ulaga i su se ponovno okrenuli i dionici Kaštelanskih staklenika, koja je uz 1,5 milijuna kuna prometa zabilježila i rast cijene od 4,15 posto.

Dukat na 600 kuna

Privatizacija Kaštelanskih staklenika i ranije spekulacije da se najpoznatiji tajkuni, Ivi-

MATO ZADRO, predsjednik Uprave Dukata, ija je dionica u etvrtak snažno sko ila

SNIMIO SAŠA ETKOVI

ca Todori i Luka Raji zainteresiraju za to poduze e podgrijava maštu ulaga a. Naime, u etvrtak je objavljeno da Hrvatski fond za privatizaciju do 16. svibnja ove godine provodi natje aj za prodaju 75,6 posto dionica Kaštelanskih staklenika, za po etnih 601,4 milijuna kuna. Javni poziv objavljen je u dnevnom tisku i na web-stranicama HFP-a. Atlantic grupa zauzela je drugo mjesto po kriteriju likvidnosti zahvaljuju i ostvarenom prometu od 1,7 milijuna kuna. Ta je dionica

REGIJA

Ponuda Gazpromnjefta spustila NIS U etvrtak je kona no prekinut negativan trend na Ljubljanskoj burzi, iji je indeks SBITOP oja ao 0,24 posto zaklju ivši dan na 796,94 bodova. Kao i obi no, najviše se u Ljubljani trgovalo dionicom

farmaceutske kompanije Krke, koja je jedina ostvarila milijunski promet. Cijena tog izdanja porasla je 0,18 posto, ali se ipak spustila ispod 60 eura. Mercator je s prometom od 87.978 eura zauzeo drugo mjesto na listi najtrgovanijih, a posljednja zabilježena cije-

na te dionice iznosila je 162,2 eura, odnosno pala je 0,49 posto u odnosu na srijedu. Prvog dana nakon istjeka Gazpromnjeftove ponude za preuzimanjem 19,2 posto Naftne industrije Srbije, cijena te dionice na Beogradskoj je burzi pala 0,48 posto, na

488 dinara. Promet od 11,6 milijuna dinara osigurao joj je pak titulu najlikvidnije, a ujedno je to bila jedina dionica iji je promet u etvrtak premašio 10 milijuna dinara. Beogradski indeks BELEX 15 bio je u plusu 0,28 posto. B. St.

u etvrtak rasla po stopi od 0,39 posto, ime je prekinula kratkotrajni negativni niz. Dionica Hrvatskog Telekoma zauzela je etvrto mjesto po veli ini prometa, uz rast cijene od 0,12 posto. Time je napokon prekinut etverodnevni pad telekomunikacijske dionice. Posebno velik rast cijene zabilježila je dionica Dukata, koja je sko ila 5,45 posto, ime je stigla na vrijednost od 600 kuna uz iznadprosje an promet od 650.400 kuna. Ante Pavi

BROJKE

2,92 0,55 posto oja ao je banjalu ki BIRS

posto oja ao je sarajevski SASX-10

Kompanija koja ima niz webstranica i druĹĄtvenih mreĹža za odrasle FriendFinder Networks Inc. najavila je kandidaturu za IPO. Odlu ila je to u initi joĹĄ 2008., no odustala je zbog loĹĄih trĹžiĹĄnih uvjeta. Podsjetimo,

inicijalna javna ponuda (IPO) prva je prodaja dionica privatne kompanije omogu ena javnosti. Trenuta no nije poznato to no financijsko stanje kompanije, no zna se da je 2008. gubila novac i bila u velikim

dugovima. Najpoznatija stranica u vlasniĹĄtvu FriendFinder Networksa bila je AdultFriendFinder.com, koja korisnicima sluĹži za pronalaĹženje seksualnih partnera. AdultFriendFinder.com potkraj 2007. godine kupio je Penthouse, jedan od najpoznatijih asopisa za muĹĄ-

karce u svijetu. Penthouse Media Group za tu je akviziciju iskeĹĄirao 500-tinjak milijuna dolara. Od ostalih su stranica i druĹĄtvenih mreĹža koje biljeĹže veliku posje enost, a koje su u vlasniĹĄtvu FriendFinder Networksa, Amigos.com i AsiaFriendFinder.com. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Finvest Corp. +14,33% akovĹĄtina +11,64% Lucidus +10,65% Optima telekom +7,05% Sun ani Hvar +7%

GUBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet Lav evi Vupik Dom holding Atlas

INDEKSI CROX Mirex

48 Raste

26 Nema promjene

-31,81% -4,72% -4,13% -3,11% -3,03% 25 Pada

Vrijed. 1,326,38 159,19

Prom. 0,66% 0,30%

Sirova nafta 97,18 Prirodni plin 3,80 Zlato 1,398,52 Srebro 34,20 Goveda 115,00 Kava 300,02

3,96% 2,74% 0,23% 0,05% 2,43% 0,41%

ARHIVA BUSINESS.HR

Tvrtka FriendFinder Networks koja zara uje na pornografiji najavila IPO

NAJPOZNATIJU stranicu u vlasniĹĄtvu FriendFinder Networksa kupio je Penthouse

www.business.hr

NEMA VIĹ E BESPLATNO

UKRATKO...

ARHIVA BUSINESS.HR

New York Times poÄ?inje naplaÄ&#x2021;ivati on-line sadrĹžaj

KOLIKO e itatelja od njih 30 milijuna odustati od NYT-a?

Vjerojatno najpoznatije dnevne novine na svijetu The New York Times od 28. oĹžujka ograni it e besplatni pristup svom on-line sadrĹžaju. Prema planu koji NYT predlaĹže svojim itateljima na internetu, ako namjeravaju u jednome mjesecu pro itati 20 lanaka i manje ne e primijetiti nikakvu razliku, ali ako pokuĹĄaju otvoriti 21 lanak, dobit e tri ponude za mjese nu pretplatu. Prva je opcija da

Slovenija ne moĹže bez KrĹĄkog Nuklearka u KrĹĄkom je sigurna, a njezino prijevremeno zatvaranje nije realno jer Slovenija ne moĹže bez nuklearke, poru io je premijer Borut Pahor.

za 15 dolara kupe mjese nu pretplatu na web i mobilni pristup. Druga za 20 dolara nudi web i iPad pretplatu, a za 35 dolara kupuje se potpuni on-line pristup NYT preko svih ure aja. No, kako NYT ne Ĺželi izgubiti neke od 30 milijuna itatelja, onima koji dolaze preko traĹžilica poput Googlea omogu it e i viĹĄe od 20 lanaka, pa e za njih ograni enje vrijediti samo za ĹĄesti lanak u jednom danu. D. B.

Frattini Ĺželi da Hrvatska udvostru i napore Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini pozvao je Hrvatsku i europske institucije da udvostu e napore kako bi do kraja lipnja zaklju ila pregovore o pristupanju Europskoj uniji, ĹĄto je uvjet da bi ugovor o pristupanju Uniji mogao biti potpisan tijekom jeseni.

AUTOMOBIL VRIJEDI IZME U 529 I 757 TISU A

Kako bi izrazio nezadovoljstvo proizvo a em luksuznih automobila Lamborghini, bogati Kinez unajmio je devet radnika da potpuno uniĹĄte njegov Lamborghini Gallardo L140, koji nakon servisa viĹĄe nije bio u funkciji. Automobil koji vrijedi izme u 529 i 757 tisu a dolara uniĹĄten je na ulicama kineskog grada Qingdao upravo na Svjetski dan prava potroĹĄa a. Kinez ga je kupio prije ĹĄest mjese-

ci, a motor se pokvario ve krajem studenoga. Problem je rijeĹĄen, ali u transportu su uniĹĄteni branik i poklopac motora, za ĹĄto autoku a nije htjela preuzeti odgovornost. Kinez je zatim kontaktirao izvrĹĄnog direktora Lamborghinija u Kini i Volskwagen grupu u kojoj posluje Lamborghini, a nakon ĹĄto su se i oni ogluĹĄili na njegov problem, vlasnik je odlu io u znak protesta javno uniĹĄtiti svoj automobil. I. B. UNAJMIO devetoricu na Svjetski dan prava potroĹĄa a

ZaĹĄto HHO smatra da se ovrhama krĹĄe ljudska prava u Hrvatskoj, doznajte na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Kinez platio devetorici da mu uniĹĄte novi Lamborghini

Obama bi napao Libiju Administracija Baracka Obame ipak je zatraĹžila od UN-a da odobri ne samo zonu zabrane leta u Libiji nego i zra ne udare na libijske tenkove i teĹĄko topniĹĄtvo, a NATO tvrdi da nije kasno za intervenciju.