Business.hr broj 851 by Business.hr

INVESTICIJSKI BUM 8

NEZAKONITE ZAPLJENE 2

HŽ Infrastruktura 2011. u pruge ulaže milijardu kuna

Pove anje ulaganja planirano za ovu godinu od ak 70,5 posto u odnosu na prošlu treba zahvaliti novcu iz EU i povoljnu kreditnom zaduženju, pohvalio se Branimir Jernei iz HŽ-a

Banke su na nalog Fine kršile Ovršni zakon

PONEDJELJAK 21/3/2011

BROJ 851 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NOVA RUNDA BORBE ZA BURZU 4-5 Nakon zatišja i konsolidacije poslovanja Zagreba ke burze, ponovno po inje borba za središnje mjesto hrvatskog tržišta kapitala

Emex za Zagrebačku burzu nudi 2800 kuna po dionici GDJE JE KRAJ MALVERZACIJAMA BIVŠE UPRAVE PODRAVKE?

Romac izvukao 132.500 eura preko Adrije, a s Pavlovićem oštetio Podravku za 17 milijuna kn Saša Romac je u dogovoru s vlasnikom zadarske Adrije od 2003. do 2005. za neobavljene konzultantske usluge uzeo 132.500 eura, a 2008. zajedno s Josipom Pavlovi em sklopio ugovor u ime Podravke za fiktivnu nabavu i skladištenje ribe 6-7

info&stav 2-3

G7 uspio obuzdati rast jena

Japan plaši novom svjetskom recesijom

Polovicom prošloga tjedna te aj japanskog jena prema dolaru dosegnuo je najvišu razinu u povijesti, a da bi stabilizirale valutna tržišta, zajedni ki su, prvi put od 2000. godine, morale intervenirati najve e središnje banke svijeta. Zahvaljuju i toj intervenciji, cijena eura prema japanskoj valuti prošloga je tjedna oja ala za 0,48 posto, na 114,35 jena.

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, drugi tjedan zaredom, zbog strahovanja ulaga a od eskalacije krize u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima. Na Wall Streetu je indeks Dow Jones prošloga tjedna pao 1,5 posto, na 11.858 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,9 posto, na 1279 bodova, a indeks Nasdaq 2,6 posto, na 2643 boda.

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ZAPLJENE DO VISINE DOPUŠTENOG MINUSA

Banke su na nalog F kršile Ovršni zakon Institucije krše zakonska i ustavna prava gra ana kada im provode i ovršni postupak uzimaju cijele pla e te primanja koja su prema Ovršnom zakonu izuzeta od ovrhe, upozorio je u petak Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO).

Mnogo pritužbi U izjavi je HHO skrenuo pozornost na injenicu da se od po etka ove godine pove ao broj pritužbi te da gra ani mogu zaštititi svoja prava i novac samo ako sami reagiraju i posredstvom Fine otvore novi teku i ra un u banci za novac nad kojim se ne može provesti ovrha.

"Ve dulje, a pogotovo od po etka 2011. godine, HHOu se obra a velik broj gra ana pritužuju i se da im u ovršnom postupku plijene cijele pla e, cijelu mirovinu, nov ane naknade za tjelesno ošte enje... i sva druga primanja koja su imali na teku im ra unima banaka", stoji u izjavi HHO-a koju je pro itao lan Izvršnog odbora HHO-a Mladen Godek. U izjavi se, uz ostalo, isti e da su prilikom zapljene komercijalne banke, provode i naloge Fine, osim postoje ih sredstava na ra unu ovršenika, dozna avale ovrhovoditeljima i novac kojega na teku em ra unu ovršenika nije bilo, u granicama

FOTO MIHALJEVI /CROPIX

www.business.hr

Mladen Godek, lan Izvršnog odbora HHO-a, podsje a da su od ovrhe izuzete dvije tre ine pla e dopuštenog prekora enja po ra unu. U HHO-u podsje aju da je Ovršnim zakonom definirano

koji je novac izuzet od ovrhe, kao i to da su od ovrhe izuzete dvije tre ine pla e. Unato tome, isti u u HHO-u, zaprimili su na tisu e pritužbi.

Loš zakon U HHO-u smatraju da je povredu prava gra ana prije svega generirao zakonodavac lošim i nepotpunim zakonskim rješenjima, a to je uzrokovalo cijeli lanac protuzakonitog i asocijalnog ponašanja sudova, javnih bilježnika i Fine. Mišljenja su da je formalisti kom praksom sudova i javnih bilježnika bez navo enja zaštitnih odredbi Ovršnog zakona prekršen njegov

BEZ ROKA ZA OSNIVANJE RAZVOJNO-TURISTI»KOG FONDA

Od koncesija za turističko zemljište Bajs očekuje 300 Osim informacije da je na natje aj za dobivanje koncesije za turisti ko zemljište iz kampova stigao 91 zahtjev, na konferenciji za medije u Ministarstvu turizma u petak nije se mogla uti gotovo nikakva novost vezana uz provedbu zakona koji regulira 75 posto zemljišta oko hotela i kampova i od kojeg se o ekuje da potakne novi investicijski ciklus. Hoteli su zahtjeve slali jedinicama lo-

kalne samouprave, pa se još ne zna njihov ukupan broj. Prvi ugovori o koncesiji o ekuju se do ljeta, a hoteli i kampovi ve e do kraja lipnja dobiti fakture za uplatu 50 posto fiksnog dijela koncesijske naknade. No, ministar Bajs još nema konkretan rok osnivanja razvojno-turisti kog fonda u koji bi se trebalo slijevati 60 posto ukupnih prihoda od koncesijske naknade. Prema njegovoj

procjeni, od koncesija bi se trebalo godišnje prikupiti 300 milijuna kuna, od ega e 60 posto i i u središnji, razvojni fond, a 40 posto lokalnoj samoupravi. Predsjednik Kamping udruženja Hrvatske Veljko Ostoji smatra da se 80 posto novca treba vratiti tamo gdje je stvoren i uložiti ga u razvoj lokalne turisti ke infrastrukture. "Postoji još niz otvorenih

pitanja, od definiranja zemljišta za redovitu uporabu, koje hotelijer ima pravo kupiti, do glavnog pitanja o kampovima, koje se odnosi na formiranje suvlasni ke zajednice", kazao je Ostoji . Predstavnici turisti kog sektora kazali su da je pozitivno što je koncesijska naknada manja za kampove više kategorije i za hotele koji rade što dulju sezonu jer se tako poti e kvaliteta.

BISER DANA

BROJKA

››

Dakle, radije sam nevin zato en u državi koja me nije progonila i koja samo izvršava preuzetu me unarodnu obvezu nego u domovini u kojoj me se politi ki nevinoga progonilo. BRANIMIR GLAVAŠ o izvršenju kazne u bosanskoj Zenici, u intervjuu Ve ernjem listu

cilj i svrha te ustavni poredak Hrvatske. Kako upozoravaju u HHOu, gra ani u velikom broju slu ajeva nisu svjesni što moraju poduzeti kako bi zaštitili svoj novac nad kojim se ne može provesti ovrha. Od 1. sije nja ove godine prema Zakonu o provedbi ovrhe na nov anim sredstvima ovrhe provodi Fina pa ovršenik, kako bi ostvario svoja prava, mora popuniti obrazac i dostaviti ga u Fininu poslovnicu. Fina e na temelju tog obrasca obavijestiti banku koja e otvoriti poseban ra un za primanja izuzeta od ovrhe. Margareta Podnar

e 300 mil. kuna Ostoji smatra da je visina naknade za kampove ipak 'malo previsoka'. Prema njegovim saznanjima, gotovo svi kampovi koji su podnijeli zahtjev za dobivanje koncesije tražili su maksimalni rok od 50 godina, a nada se da e biti i odobren za to vrijeme jer, kaže, što dulji rok, to više investicija. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

posto talijanskog proizvo a a okolade Ferrera stekao je francuski Lactalis, ve inski vlasnik hrvatskog Dukata, prošlog etvrtka, 7,3 posto izravnom kupnjom i 4,1 posto zamjenom dionica

UVODNIK

Nekad je išlo po tisu u eura, danas može i za 2800 kuna Josip Jagi josip.jagic@business.hr

ZSE nije ispunio o ekivanja ni vlastitih dioni ara ni hrvatskih ulaga a

oliko zaista danas brokerima vrijedi Zagreba ka burza? Teško je re i jesu li dioni ari Zagreba ke burze, a to su u velikoj mjeri brokerske ku e, spremni prodati svoje dionice nekom tamo tajnovitom ciparskom fondu po 2800 kuna. To je cijena koju je ponudio EMEX, registriran na Cipru, ime je cjelokupna Burza procijenjena na nešto više od 113 milijuna kuna, odnosno 15,35 milijuna eura. Ne tako davno, prije samo nešto više od dvije godine, u razgovoru s nekoliko suvlasnika Burze imao sam priliku uti kako ZSE ne e prodavati ispod tisu u eura po dionici, prema emu bi vrijedila više od etrdeset milijuna eura. Danas je situacija drasti no druk ija. BE KA BURZA, koja je uz Varšavsku tada bila najviše zagrijana za ZSE, bila je navodno spremna ponuditi nešto sli no tadašnjim željama dioni ara ZSE-a. Naime, u to su se vrijeme Austrijanci odvažili na stvaranje CEE Stock Exchange, pa su po eli kupo-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

Fine n

11,4

››

Ako nema ni sloge dioni ara o strategiji razvoja ZSE-a ni kapitala za ostvarivanje te strategije, jasno je da je potreban novi vlasnik, ali možda malo transparentniji od nekog fonda s Cipra vati burze iz glavnih gradova sastavnica nekadašnje Austro-Ugarske, i u grupi danas imaju Ljubljansku, Prašku i Budimpeštansku burzu, a na ciljniku im se našla i Zagreba ka, što je u intervjuu za Business.hr objavljenom u velja i 2009. potvrdio i direktor Be ke burze Michael Buhl. No, vlasnici ZSE-a uspjeli su se me usobno posva ati oko toga što e s Burzom, a kupci su, obeshrabreni sva om

i posvemašnjim i brutalnim padom prometa u 2009. godini, odlu ili pri ekati do daljnjega. Danas je ak i cijena od 2800 kuna prihvatljiva suvlasnicima ZSE-a, koji su mislili da od nje nešto može biti, ali im je sada jasno da u suvlasništvu nad Burzom uz trenuta ne promete nema kruha. JER, JASNO JE da Zagreba ka burza, koja nema pravu strategiju poslovanja koja

bi privukla nova izdanja ili nove ulaga e, nema budu nosti i ne može postati regionalni lider unato tome što u baruštini naše ex-Yu regije nema konkurenta po visini prometa. Ako nema ni sloge dioni ara o strategiji razvoja ZSE-a ni kapitala za ostvarivanje te strategije, jasno je da je potreban novi vlasnik. Naravno, malo transparentniji od nekog fonda s Cipra.

tema 4-5

ZAHUKTAVA SE NOVA ETAPA BORBE ZA BURZU Nakon zatišja prošlu godinu završila s milijun eura gubitka, ponovno počinje borba

Ciparski Emex za 2800 kuna po dio Ciparski Emex, ispred kojega stoji bivši direktor Atenske burze Vasilios Margaris, ponudio je za 25 posto Zagrebačke burze 2800 kuna, prema čemu je Burza procijenjena na 113,14 milijuna kuna, a povećanje svojeg udjela i preprodaju potencijalnom strateškom ulagaču najavio je i blok vlasnika ZSE-a blizak Auctoru i Marijanu Paliću

Banke bez ponude

Grcima, ili tajnovitom kupcu kojega grčki fond zaista predstavlja, nije zanimljiv udjel do 45 posto, već se zasad žele pozicionirati samo kao kvalificirani suvlasnik. Ponudu su poslali isključivo privatnim brokerskim kućama, a udjeli velikih domaćih banaka ih ne zanimaju, doznajemo.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE-a snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

Od te cijene treba izuzeti osam posto provizije, kaže jedan od anonimnih izvora uključenih u posao, pa je tako burza procijenjena na 2576 kuna po dionici.

ZA UDJEL VEĆI OD 10%

Ništa bez amena Hanfe "Svaki vlasnik koji želi kupiti više od 10 posto dionica Zagrebačke burze mora za to dobiti dopuštenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga", podsjeća predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić. „Ne mogu imati stav o posredniku u kupnji dionica burze jer se stvarni kupac ne želi otkriti“, kaže Gažić i

dodaje kako bi svaki kupac s ozbiljnim namjerama išao u kupovinu transparentno i putem drukčijih posrednika, a ne nekog ciparskog fonda. „Tko je zaista kupac, ne znamo, pa ne možemo dati ni neki komentar o ozbiljnosti njegove ponude i namjera“, zaključuje predsjednica Uprave ZSE-a.

Tako su među većim privatnim vlasnicima ponudu dobili Hita vrijednosnice, Abacus brokeri, Josip Galinec i Intercapital, među viđenijim privatnim domaćim brokerajima. Prema posljednjem financijskom izvješću Zagrebačke burze, knjigovodstvena vrijednost dionice ZSE-a iznosi 1001 jednu kunu, što znači da je grčki Emex procijenio da Zagrebačka burza vrijedi dva i pol puta više od njezine knjigovodstvene vrijednosti. Iako među brokerima postoje procjene da je to fer ponuda, valja podsjetiti da se dionicama Zagrebačke burze trgovalo i po tisuću eura po dionici, prema kojima je

ZSE tada bio procijenjen na minimalno četrdeset milijuna eura. Naime, vlasništvo ZSE-a podijeljeno je na 40.408 dionica, a u vrijeme kada je prodaja ZSE-a bila najviše aktualna, u proljeće i ljeto 2009. godine, kada

su interes pokazivale i Bečka burza i švedski OMX, suvlasnici Burze smatrali su kako je ZSE daleko vrjedniji od Ljubljanske burze, koju je Bečka preuzela za 38 milijuna eura, i to za 81 posto udjela. Tada se među brokerskim kućama špekuliralo da bi takvu cijenu bila spremna platiti Bečka burza, koja je tada već dobrano zakoračila u projekt stvaranja CEE Stock Exchange Groupa, u kojem su danas Bečka, Ljubljanska, Praška i Budimpeštanska burza.

Problematična procjena

Jedan od suvlasnika ZSEa tvrdi kako je procjena vrijednosti Burze ionako problematična jer njezine dionice nisu izlistane, kako je bilo najavljeno. Budući da se suvlasničke frakcije tada nisu mogle dogovoriti hoće li prodavati dionice ili neće, Marijan Palić, član Uprave brokerske kuće Auctor, jedan od najmoćnijih ljudi iz sjene na ZSE-u, navodno planira kupnju novih dionica ZSE-a i preprodaju velikog paketa strateškom ulagaču, što njemu neskloni suvlasnici ZSEa ocjenjuju pokušajem miniranja ponude Emexa

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

››

Svaki bi kupac s ozbiljnim namjerama išao u kupovinu transparentno i putem drukčijih posrednika, a ne nekog ciparskog fonda

Ciparski fond Emex, koji prema dioničarima Zagrebačke burze predstavlja bivši direktor Atenske burze Vasilios Margaris, ponudio je dioničarima ZSE-a 2800 kuna po dionici za kupnju do 25 posto udjela burze, doznaje Business.hr. Tako su Grci Zagrebačku Burzu neizravno procijenili na 113,14 milijuna kuna, odnosno 15,35 milijuna eura, a ponuda za prodaju vrijedi do kraja ožujka.

zatišja i konsolidacije poslovanja Zagrebačke burze, koja je borba za središnje mjesto hrvatskog tržišta kapitala

za ZSE nudi 15,35 ionici brojke

prodaja 2009. nije realizirana. No, skupina vlasnika koju je tada predvodio Marijan Palić, član Uprave brokerske kuće Auctor, uspjela je isposlovati smjenu Uprave ZSE-a na čelu s Robertom Motušićem, a nakon toga provedena je čistka među

sada već bivšim zaposlenicima, u kojoj je otišao i glasnogovornik Željko Kardum, koji ni danas nije dobio valjanu zamjenu kao zaštitno lice Zagrebačke burze. Isti je taj Palić, podsjetimo, bio inicijator početka postupka prodaje Zagrebačke burze u

milijuna eura procijenjena je vrijednost Zagrebačke burze prema Emexovoj ponudi

2800

kuna po dionici ponudio je Emex za ZSE

1001

kunu knjigovodstvena je vrijednost dionice ZSE-a prema posljednjim poznatim podacima koje je objavila Burza

206,65

milijardi kuna iznosi tržišna kapitalizacija dionica izlistanih na Zagrebačkoj burzi

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

Vlasnička struktura na dan 28. II .2011. Br.

Naziv računa

% udjela u temeljnom kapitalu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44

Hrvatska poštanska banka Croatia banka Interkapital vrijednosni papiri Ivan Tadin Hypo Alpe-Adria-Bank Hrvatska poštanska banka Ratko Bajakić PBZ Zagrebačka banka Erste vrijednosni papiri zagreb Raiffeisenbank Volksbank Fima-vrijednosnice Trcin vrijednosnice Josip Galinec KD banka Karlovačka banka OTP Miljenko Stuhne Societe generale-Splitska banka Exportdrvo Darko Tipurić ICF Abacus brokeriÍ C.B.B. Jadranska banka Istarska kreditna banka Umag Damir Skansi Centar banka ICF grupa Anton Palić Mladen Ostrički Complete line Žaran Perić Anka Perić Investco Suzana Lončar Samoborska banka Ceufin - u stečaju Snježana Pružek Locusta invest Podravska banka Ivana Hatvalić Vrijednosnice Osijek

10,424 8,662 8,610 3,485 3,311 3,311 3,299 3,294 3,294 3,294 3,291 3,289 3,287 3,165 3,029 3,024 2,999 2,999 2,693 2,242 2,227 2,019 1,955 1,732 1,455 1,257 1,047 1,020 0,936 0,861 0,797 0,742 0,495 0,475 0,475 0,292 0,248 0,248 0,218 0,198 0,124 0,092 0,074 0,012 Izvor: ZSE

siječnju 2009., za koju je putem pozivnog pisma pokušao okupiti dioničare.

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

Miniranje

Kako doznajemo od izvora iz brokerskih krugova, upravo od Palićeve frakcije, u koju danas opet mirne duše možemo ubrojiti i Ivana Tadina, vlasnika brokerske kuće Hita vrijednosnice, kao i Ratka Bajakića, čiju je brokersku kuću pripojila Hita, a spajanje Hite s Auctorom još nije provedeno, iako je najavljeno, dolazi i protuinicijativa. Tako doznajemo da su Auctor i njemu bliska i povezana društva i osobe među suvlasnike Burze izašli s po-

nudom da oni otkupljuju dionice ZSE-a i nastave povećavati svoj vlasnički udjel kako bi uspjeli stvoriti jak vlasnički paket s kojim bi onda izašli i ponudili ga nekom strateškom ulagaču. Ako je to zaista namjera Auctora i njemu bliskih, onda će za dionice ZSEa trebati ponuditi više od Emexa. Zanimljivo, među drugim vlasnicima Zagrebačke burze ne vlada preveliko povjerenje prema namjerama Palića i drugih, već procjenjuju da je njihova namjera bez konkretne ponude samo pokušaj miniranja prodaje Emexu.

Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

tema 6-7

RUKA RUKU MIJE Vlasnik zadarske Adrije Miodrag Laci u dogovo Romcem i Josipom Pavlovi em za niz neobavljenih poslova izvukao v

SaĹĄa Romac izvukao 132.50 PavloviÄ&#x2021;em oĹĄtetio Podrav BivĹĄi lan Uprave i ve u aferi Spice privedeni podravkaĹĄ SaĹĄa Romac u dogovoru je s vlasnikom zadarske Adrije od 2003. do 2005. za neobavljene konzultantske usluge uzeo 132.500 eura, a 2008. zajedno s Josipom Pavlovi em sklopio ugovor u ime Podravke za fiktivnu nabavu i skladiĹĄtenje ribe ZadrĹžavanje u pritvoru Miodraga Laci a, direktora i ve inskog vlasnika tvornice ribljih konzervi Adria, te bivĹĄeg lana Uprave Podravke i njegova nesu enog savjetnika Josipa Pavlovi a, kojima se naknadno pridruĹžio i SaĹĄa Romac, joĹĄ jedan bivĹĄi lan Uprave Podravke kojeg se tereti i u slu aju Spice, rje ito govori da je u problemima bremenitom poslovanju zadarskog riboprera iva a ipak bilo spornih, a moĹžda i nezakonitih radnji, ĹĄto se do sada odlu no negiralo.

SAĹ A ROMAC, nekad mo ni Podravkin direktor, danas ponovno mora odgovarati za po injeni gospodarski kriminal FOTO ARHIVA B.HR

Zadarska Adria, koja je od 1993. do 1997. iskazivala gubitak, a od 1997. do 2002. dobit, doĹĄla je u svibnju 2001. u Laci evo vlasniĹĄtvo, to nije njegova poduze a Plimex koje se bavilo autodijelovima. Ono je od Fonda za privatizaciju kupilo 71,9 posto dionica tvrtke za 3,2 milijuna kuna, ali i uz obvezu ulaganja joĹĄ 7,2 milijuna kuna do 2004. godine, od ega 4 milijuna tijekom 2002. No zbog prilika u Adriji, koja je 2002. imala ukupne obveze od 72 milijuna kuna, od ega su 30 milijuna bile dugoro ne obveze, a ostalo su bili revolving krediti, obveza o ulaganju 4 milijuna bila je prolongirana do 2004. godine. Te godine ve inski udjel Adrije od Plimexa kupuju Laci ev otac i majka, a ostatak i sam Miodrag uo i ste aja Plimexa koji je propao krajem 2005. zbog dugova od 65 milijuna.

Ambiciozni planovi

JoĹĄ dok je Plimex bio uvaĹžavano poduze e sa 90ak trgovina, to nije svega pola godine nakon ĹĄto je od Fonda kupio ve inski paket Adrije, potpisan je ugovor kojim je Podravka postala ekskluzivni distributer asortimana proizvo a a Adrijinih ribljih konzervi za Hrvatsku. "Budu i da Adria distribuira na doma em trĹžiĹĄtu 20 posto svojeg proizvodnog asortimana, mislimo da smo odabrali najbolju tvrtku s kojom emo prodaju na hrvatskom trĹžiĹĄtu u budu nosti joĹĄ bolje ostvarivati i pove avati je", rekao je u prosincu 2001. Miodrag Laci , predsjednik NO-a Adrije, koja da-

nas ima 300-tinjak zaposlenih, a devedesetih je imala i dvostruko viĹĄe.

Dobar posao u ÂťeĹĄkoj

Me utim, nije se stalo samo na doma em trĹžiĹĄtu. Naime, godinu dana nakon ĹĄto je Podravka po ela distribuirati konzerve Eva, pokuĹĄala se pove ati i prodaja u inozemstvu. Ili se barem tako inilo. Naime, Adria 2003. sklapa ugovor o istraĹživanju eĹĄkog trĹžiĹĄta. Za taj je posao angaĹžirala poduze e Quorum iz Praga, na prijedlog SaĹĄe Romca, koji je tih godina u Podravki bio zaduĹžen za upravljanje komercijalnim partnerima, a ujedno bio suvlasnik tog praĹĄkog poduze a u 50-postotnom dijelu. Iako Laci tvrdi da se sastajao s potencijalnim eĹĄkim partnerima, ali pregovori nisu uspjeli, policija sumnja da se radilo u fiktivnom poslovnom odnosu Adrije i eĹĄkog poduze a zahvaljuju i emu je poduze u, odnosno Romcu, pribavljena znatna imovinska korist u iznosu od 92.500 eura. To, me utim, nije jedini sporan posao Rom eva eĹĄkog poduze a, ako je suditi po prijavi koprivni ko-kriĹževa ke policije. Naime, tijekom 2004. i 2005., kada je bio lan Uprave Podravke i glavni izvrĹĄni direktor za marketing, Romac je navodno tako er izvukao korist na temelju izmiĹĄljenog poslovnog odnosa, odnosno zlouporabio je poloĹžaj i ovlasti. Ovaj put radilo se o fiktivnom odnosu tvrtke k eri Podravke u Poljskoj i Quoruma zahvaljuju i kojem je pribavljena imovinska korist od 40.000 eura.

MIODRAG LACI (sa Ĺžutom najlonsko privo enja

Taj je iznos, naime, direktorica Podravkine poljske tvrtke platila eĹĄkom poduze u, ne znaju i da posao uop e nije obavljen, tvrdi policija. Iako je proizvodnja u Adriji pove ana zahvaljuju i ugovoru o distribuciji s Podravkom, zadarski je riboprera iva i dalje bio u teĹĄkim prilikama. Gubitak je ostvaren 2002., a dvije godine kasnije dosegnuo je 18 milijuna kuna. Stoga je trebalo na i rjeĹĄenje za poduze e koje se borilo s problemima oko otkupa ribe, starom tehnologijom i dr. S obzirom na suradnju s Podravkom, sve karte stavljene su na ve e povezivanje s koprivni kom kompanijom, od

dogovoru je s tadašnjim lanovima Uprave Podravke Sašom ukao velik novac iz koprivni ke tvrtke

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

.500 eura preko Adrije, a s avku za 17 milijuna kuna ›› Romac i Pavlovi , na Laci ev poticaj, sklapaju 3. lipnja 2008. ugovor o usluzi skladištenja i smrzavanja ribe s Dalmacija-ribom. Na temelju tog ugovora 2008. i 2009. Podravka pla a tri ra una na ukupni iznos od gotovo 17 milijna kuna za smrzavanje i skladištenje ribe, iako su znali da se ne temelje na stvarno izvršenoj usluzi, smatra policija

m najlonskom vre icom) i JOSIP PAVLOVI (s torbom) prilikom FOTO CROPIX

koje se o ekivala i kupnja poduze a, o emu po inju pregovori tijekom 2004. Godinu dana kasnije Podravka bi preuzela Adriju za 50-ak milijuna kuna, ali Nadzorni odbor koprivni ke kompanije odbio je dati za to suglasnost jer mu se to inilo preskupo. Stoga je 4. prosinca 2006. Podravka kupila samo robnu marku Eva za 15,5 milijuna kuna.

Fiksni ugovori

"Naš je cilj odmah u sljede oj godini prodaju podignuti za 25 posto, odnosno u tri godine za 80-ak posto. Taj e plan pratiti agresivno ulaganje u marketing otprilike na razini 10 posto prodaje, jer smo zaklju ili

da je slab marketing bio jedna od najve ih manjkavosti ovoga proizvoda", rekao je tada Romac. Iako je bilo mišljenja da je najpoznatija doma a marka ribe, s moržem kao zaštitnim znakom, prodana prejeftino, Laci je upozoravao da u obzir treba uzeti i dogovorenu proizvodnju s Podravkom najmanje idu ih pet godina. To bi, me utim, možda bilo tako da ugovorom nije utvr ena fiksna naknada za uslužnu proizvodnju konzervi Eva. Tako se i moglo dogoditi da primjerice 2007. Adria ima prihode blizu 150 milijuna kuna i dobit ve u od tri milijuna kuna, a da godinu dana kasnije prihodi

dosegnu gotovo 200 milijuna kuna, a dobit padne ispod tri milijuna. Nasuprot tome, poduze e Dalmacija-riba, koje je 2005. osnovao tada 73-godišnji Laci ev otac Stanko, pokazalo se daleko uspješnijom tvrtkom i pregovara em. Naime, 2007. imala je prihode od 20 milijuna kuna i milijun kuna dobit, a godinu dana kasnije prihodi su sko ili na 63 milijuna, dok je dobit iznosila 8,8 milijuna kuna, od ega je ispla eno 3,7 milijuna kuna. Upravo je to privuklo pozornost istražitelja, tim više što su Adria i Dalmacija-riba bile ne samo u vlasništvu bliskih osoba, nego i povezane kroz sporne poslove, od kojih su najzanimljiviji kupoprodaja te skladištenje ribe. Naime,

››

prema ugovoru iz 2006., Podravka se obvezala da e osigurati sirovinu i ambalažu za konzerve Eva. U nabavu ribe za proizvodnju u Adriji, kako se sumnja, bila je uklju ena i drniška Dalmacija-riba, koja je otkupljivala ribu od zadarskog riboprera iva a, a zatim je opet prodavala Adriji, ali po višoj cijeni.

Riba ribi grizla rep

Možda je najzanimljivije to da se tako kupovana i prodavana riba uop e nije micala s mjesta, ve se cijelo vrijeme nalazila u hladnja ama Adrije koje su 1. rujna 2007. bile dane u zakup Dalmacija-ribi. Do tog ugovora Podravka nije pla ala uslugu skladištenja ribe ili konzervi Eva koje su se za nju proizvodile u Zadru.

Me utim, kako su izvijestili iz PU koprivni ko-križeva ke, Romac i Pavlovi , na Laci ev poticaj, sklapaju 3. lipnja 2008. ugovor o usluzi skladištenja i smrzavanja ribe s direktoricom Dalmacija-ribe Tinom Peri . Na temelju tog ugovora 2008. i 2009. godine Podravka pla a tri ra una u ukupnom iznosu od gotovo 17 milijna kuna za smrzavanje i skladištenje ribe, iako su znali da se ne temelje na stvarno izvršenoj usluzi, smatra policija. Ima li još nekih spornih radnji u poslovanju Podravke i Adrije te Dalmacija-ribe, kao što se spominje veliki rasap te Adrijina prodaja u BiH, bit e poznato nakon okon anja istrage ije se otvaranje o ekuje danas. Ivica Kruhoberec

Podravka se obvezala da e osigurati sirovinu i ambalažu za konzerve Eva, a u nabavu ribe za proizvodnju u Adriji, kako se sumnja, bila je uklju ena i drniška Dalmacija-riba Stanka Laci a, oca uhi enog direktora Adrije Miodraga Laci a, koja je otkupljivala ribu od zadarskog riboprera iva a, a zatim je opet prodavala Adriji, ali po višoj cijeni

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

AFERA GREDELJ

Antun Fabek oslobo en optuĹžbe

Zagreb. BivĹĄi predsjednik Uprave Tvornice Ĺželjezni kih vagona (TĹ˝V) Gredelj Antun Fabek nepravomo no je oslobo en optuĹžbe da je nesavjesnim gospodarskim poslovanjem tu tvrtku u sastavu HĹ˝-a oĹĄtetio za 17,8 milijuna kuna. Op insko drĹžavno odvjetniĹĄtvo ve je najavilo Ĺžalbu. Ono Fabeka tereti zbog ugovora iz

2007. s ameri kom tvrtkom The Mart Corporation, vrijednog oko 7,2 mil. dolara, o kupnji opreme za pranje tra ni kih vozila. Dogovoreno je avansno pla anje polovice, uz obvezu ameri ke tvrtke da u roku od pet dana nakon uplate avansa Gredelju preda bankovno jamstvo u visini predujma. Gredelj je u roku uplatio oko 3,6 milijuna dolara, no ameri ka tvrtka nije predala bankovno jamstvo. Fabek, tvrdi tuĹžiteljstvo, nije ugovor proglasio nevaĹže im niti je traĹžio povrat upla enog predujma. H

REMONT 16 MIL. Â¤

U Lencu predan brod Talijanima Kostrena. Brod dizalica Seminole, na kojemu su u BrodogradiliĹĄtu Viktor Lenac obavljene preinake i remont vrijedni oko 16 milijuna eura, predan je u petak talijanskoj tvrtki Subsea Oil Services, koja je u sastavu tvrtke Micoperi iz Ravenne s kojom kostrensko brodogradiliĹĄte godinama sura uje. Tijekom preinaka broda Se-

minole u Lencu je obavljen remont joĹĄ etiriju brodova tvrtke Micoperi, a ukupna vrijednost radova na svih pet brodova je oko 20 milijuna eura. Suradnja V. Lenca i Micoperija nastavit e se jer su ugovoreni novi poslovi na brodu Bucaneer i barĹži Micourier, kazao je predsjednik Uprave BrodogradiliĹĄta Robert Ĺ kifi i najavio da e brod Seminole biti zajedni ki predstavljen na me unarodnom sajmu offshore aktivnosti u Ravenni. H

HĹ˝ Infrastruktura 2011. u pruge ulaĹže milijardu kuna INVESTICIJSKI BUM Pove anje ulaganja planirano za ovu godinu od ak 70,5 posto u odnosu na proĹĄlu treba zahvaliti novcu iz EU i povoljnu kreditnom zaduĹženju, pohvalili su se elnici HĹ˝ Infrastrukture HĹ˝ Infrastruktura u ovoj godini planira ukupna ulaganja u vrijednosti od 1,03 milijarde kuna, pa e 2011. donijeti najve i iskorak u investicijama. Istaknuli su to predstavnici Uprave na konferenciji za novinare odrĹžanoj u petak, navode i da je do ak 70,5-postotnog pove anja planiranih ulaganja u odnosu na 2010. doĹĄlo zahvaljuju i novcu iz Europske unije i povoljnu kreditnom zaduĹženju. Na gradnju novih pruga i kolosijeka bit e utroĹĄeno 138,6 milijuna kuna, a proĹĄle je godine za tu svrhu bilo namijenjeno 18,6 milijuna kuna. "I u ovim teĹĄkim vremenima nismo zaboravili na investiranje u infrastrukturu", kazao je Tihomir LaĹžeta, lan Uprave HĹ˝ Infrastrukture. Za modernizaciju pruga na 10. koridoru namijenjeno

BROJKA

139

milijuna kuna utroĹĄit e HĹ˝ Infrastruktura na gradnju novih priga i kolosijeka, za razliku od lanjskih 18,6 milijuna kuna

je 181,4 milijun kuna, a za pruge na 5.b koridoru od Rijeke do hrvatsko-ma arske granice planirano je 305,7 milijuna kuna, naveo je LaĹžeta.

Kadrovski rezovi

Ukupni prihodi u 2010. godini iznosili su 1,45 milijardi kuna, pri emu je operativna dobit iznosila 52 milijuna kuna, a dobit na kraju godine bila je 5,7 milijuna kuna, rekao je Branimir Jernei , predsjednik Uprave HĹ˝ Infrastrukture. "Lani su nam za 100 milijuna kuna smanjene subvencije iz prora una. Imali smo prili no sloĹžen zadatak, ali uspjeli smo u javnoj nabavi uĹĄtedjeti 166 milijuna kuna", istaknuo je Jernei . Ovisna druĹĄtva s poslovnim problemima preba ena su iz HĹ˝ hol-

BRANIMIR JERNEI , predsjednik Uprave HĹ˝ Infrastrukture, rekao je da su obveze dobavlja ima smanjili za 23,2 milijuna kuna SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

dinaga na HĹ˝ Infrastrukturu, kao i teret pla anja dijela troĹĄkova iz sustava HĹ˝ holdinga, istaknuto je na konferenciji. Kako je naveo Jernei , obveze dobavlja ima smanjene su za 23,2 milijuna kuna, rok pla anja kra i je od 50 dana, a zalihe su smanjene za 52,2 milijuna kuna. "U dogovoru sa sindikatima smanjen je broj zaposlenih, ĹĄto je donijelo 50 milijuna kuna godiĹĄnje uĹĄtede", rekao je Jernei .

U mati nom poduze u je 220 ljudi manje, a ukupan broj zaposlenih smanjen je za 959.

Od nekretnina 46 mil. kn

"Formirani su novi timovi u reviziji i kontrolingu, koji je preuzeo kontrolne i planske funkcije, povezivanje plana poslovanja i plana nabave. Reorganiziran je IT sektor te definirana strategija razvoja", nabrojio je Ivan Matasi , lan Uprave HĹ˝ Infra-

strukture. Prodajom nekretnina dobiveno je 46,5 milijuna kuna, ali nije rije , kako je naglasio Jernei , o prodaji obiteljskoga srebra, ve o nekretninama koje nisu u funkciji osnovne djelatnosti. Tako er, dugovi za zakup vanjskih poduzetnika smanjeni su 67,1 posto, a naplata od zakupa pove ana je 24,6 posto u odnosu na 2009. godinu. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

OGLAS

DOM HOLDING Sukladno odredbi članka 41. Zakona o preuzimanju dioničkih društava (Narodne novine br. 109/07 i 36/09, u daljnjem tekstu: Zakon) Uprava društva Dom holding d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska cesta 24 (dalje u tekstu: Ciljno društvo) objavljuje

MIŠLJENJE Uprave Ciljnog društva o ponudi za preuzimanje Uprava Ciljnog društva upoznata je sa ponudom za preuzimanje Ciljnog društva (dalje u tekstu: Ponuda) koju je dalo društvo Valamar grupa d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Miramarska cesta 24, (MBS): 080519578, (OIB): 31009391430 (dalje u tekstu: Ponuditelj), a koji tekst je objavljen u Narodnim novinama br. 29 dana 09.03.2011. te u Poslovnom dnevniku dana 07.03.2011. godine. Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od dana od 03.03.2011. Klasa: UP/I-451-04/11-10/03, Urbroj: 326-111/11-5 predmetna Ponuda je odobrena. 1. Mišljenje o vrsti i visini ponuđene naknade Uprava Ciljnog društva je mišljenja da je ponuđena naknada u visini od 45,00 kn po dionici utvrđena sukladno zakonskim odredbama. Obzirom da je u trenutku objave namjere Ponude prosječna cijena u zadnja tri mjeseca na Zagrebačkoj burzi iznosila 42,42 kn po dionici Ciljnog društva, možemo konstatirati da je ponuđena cijena veća od navedene. 2. Mišljenje o namjeri Ponuditelja u pogledu budućeg poslovanja Ciljnog društva Mišljenje Uprave je da će Ponuditelj u pogledu budućeg poslovanja, a kako je i sam naveo u Ponudi, nastaviti doprinositi svekolikom unapređivanju poslovanja Ciljnog društva, dominantno u industriji turizma. Korištenjem svojih upravljačkih prava Ciljno društvo će nastaviti s implementacijom svoje nepromijenjene dugoročne strategije rasta i razvoja poslovanja turističkih objekata koji posluju u sastavu grupe. U turističkom portfelju zadržat će se postojeći smještajni kapaciteti uz maksimaliziranje napora na podizanju razine njihove konkurentnosti, te će se, zavisno od tržišne potražnje, ulagati i u nove kapacitete. Pri tome će se i dalje nastaviti s naporima u cilju podizanju kakvoće usluge i proširenja ponude u djelatnostima turizma. Kontinuirano će se nastaviti ulagati u modernizaciju turističkog poslovanja u svim njegovim segmentima. Polazeći od utvrđenih dugoročnih planova poslovanja ciljnog Društva, držimo kako posljedično ovoj Ponudi neće doći do bitnih promjena u budućem poslovanju Ciljnog društva, jer je Ponuditelj i dosadašnji, dugogodišnji dioničar s najvećim brojem dionica Ciljnog Društva. U tom smislu za očekivati je nastavak aktivnosti radi optimalizacije poslovanja, odnosno ulaganja napora kako bi svi turistički objekti posredno u vlasništvu Ciljnog društva na svaki način poboljšali svoje poslovanje. 3. Mišljenje o strateškim planovima Ponuditelja u odnosu na Ciljno društvo i mogućim posljedicama provedbe tih planova na politiku zapošljavanja i radnopravni status radnika Ciljnog Društva, kao i na moguće promjene vezane uz mjesta u kojima Ciljno društvo obavlja svoje djelatnosti Vezano uz strateške planove Ponuditelja iskazane u Ponudi, Uprava Ciljnog društva smatra da su, kao i svi dosadašnji planovi Ponuditelja, usmjereni na daljnji, što snažniji rast i razvoj sveobuhvatnog poslovanja u turističkoj djelatnosti, na povećanje kvalitete i proširenje turističke ponude, a sve u cilju zadržanja vodeće tržišne pozicije u turizmu. Upravo navedeni ciljevi upućuju da se neće mijenjati politika zapošljavanja, koja je i do sada bila usmjerena na to da se zapošljavaju što kvalitetniji i stručniji kadrovi u društvima grupacije. Samo Ciljno društvo nema zaposlenika. 4. Izjave članova Uprave o namjeri prihvaćanja ili odbijanja ponude za preuzimanje Članovi Uprave nisu dioničari Ciljnog društva. 5. Očitovanje članova Uprave o postojanju njihovog sporazuma s ponuditeljem u svezi s ponudom za preuzimanje Ne postoji sporazum između ponuditelja i članova Uprave u svezi s ponudom za preuzimanje. Uprava Dom holding d.d.

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST

'Hrvatsko sunce' nova markica za hranu

Zagreb. U travnju e se na policama trgovina na i nekoliko prvih poljoprivrednih proizvoda s oznakom "Hrvatsko sunce", koja e prema rije ima agronoma Aleksandra MeĹĄi a kupcima jam iti zdravstvenu ispravnost hrane, doma e podrijetlo i ekoloĹĄku prihvatljivost. Novi e sustav kontrolirati namir-

FIKSNA TELEFONIJA I BROADBAND

Vandoren: Za otvaranje trĹžiĹĄta treba viĹĄe politiÄ?ke volje GodiĹĄnje se zabiljeĹži oko 900 prituĹžbi u vezi s raznim pruĹžateljima komunikacijskih usluga, a ve ina se odnosi na ra une za mobitele i internet Hrvatska je blizu prosjeka Europske unije po raĹĄirenosti interneta u ku anstvima i ĹĄirokopojasnog pristupa internetu (broadband), no probleme stvara preslaba konkurencija na trĹžiĹĄtu fiksne telefonije i broadbanda, a potrebno je viĹĄe politi ke volje za otvaranje trĹžiĹĄta. Istaknuo je to u petak Paul Vandoren, ĹĄef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, na konferenciji o promjenama na komunikacijskom trĹžiĹĄtu i izazovima za regulatora.

Prijelaz na NGA

Prema istraĹživanju trĹžiĹĄta koje je proveo HAKOM, korisnici internetskih usluga u Hrvatskoj ponajprije koriste ADSL tehnologiju. Iako su zadovoljni ĹĄirokopojasnom mreĹžom, interes za nove usluge nizak je zbog nedostatka informacija o proizvodima. Prijelaz iz postoje e komunikacijske mreĹže na NGA mreĹžu bit e uspjeĹĄan u slu aju sigurnosti mreĹža i uspjeĹĄne provedbe Zakona o zaĹĄtiti potroĹĄa a.

Pove at e to broj internetskih usluga, ĹĄto moĹže dovesti do pove anja kiberneti kog kriminala, a rjeĹĄenja su provedba programa sigurnosti mreĹža na nacionalnoj razini. Po podacima udruge PotroĹĄa , godiĹĄnje se zabiljeĹži oko 900 prituĹžbi u vezi s raznim pruĹžateljima komunikacijskih usluga, a ve ina se odnosi na ra une za mobitele i internet, kao i na ugovorne uvjete i agresivne kampanje. Lani je HAKOM primio 1011 takvih Ĺžalbi od kojih se 75 posto odnosilo na ra une, a 25 posto na kvalitetu usluge.

nice od same proizvodnje, tj. od polja do stola, a kredibilitet markici daje tim stru njaka koji e imenom jam iti da je hrana besprijekorno uzgojena. U ovoj fazi kontrolu financiraju sami proizvo a i, a MeĹĄi se nada i sredstvima EU. Nositelj markice je tvrtka Eko-tehnika Sisak, ali se planira registracija zasebnoga poduze a. Zasad je u pilot-projektu bio testiran proizvo a jagoda. TroĹĄkovi kontrole, ovisno o vrsti proizvoda i na inu uzgoja, iznose do 4 posto vrijednosti, tj. cijene proizvoda. M. G.

AFERA ZRNI MLADINEO

Produljen pritvor 'Dalmatinskome kralju otpada' Zagreb. Zadarskom poduzetniku Mihi Zrni u Marinovi u, vlasniku tvrtke OdlagaliĹĄte sirovina, u petak je za joĹĄ mjesec dana produljen istraĹžni zatvor kako ne bi utjecao na svjedoke u istrazi njegova poslovanja s Fondom za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost, iji je bivĹĄi direktor Vinko Mla-

dineo osumnji en u tom slu aju i u aferi Fimi media. Odluku je donesena na zahtjev Uskoka, koji Zrni a Marinovi a i Mladinea tereti da su oĹĄtetili Fond za viĹĄe od 9,5 milijuna kuna. "Dalmatinski kralj otpada" uhi en je prije dva mjeseca. Njegova tvrtka javnosti je postala poznata po sanaciji bazena luĹžine tvornice glinice u Obrovcu, iĹĄ enju u ĹĄibenskim TLMu i TEF-u te sanaciji azbestnog otpada u Vranjicu. Mladineo je "OdlagaliĹĄte otpada" angaĹžirao na poslovima vrijednim viĹĄe od 300 milijuna kuna. H

VeÄ&#x2021;e kazne za rad n stvaraju spretnije p IGRA MAÂťKE I MIĹ A Neefikasnost pove anja kazni vidi se na primjeru Njema ke, koja je u razdoblju od 1957. do 2002. maksimalnu kaznu za ilegalno zapoĹĄljavanje podigla sa 5 na 500 tisu a eura, ali kazna se naplati tek za svakog tisu itog ilegalno zaposlenog radnika

TrĹžiĹĄno natjecanje

Predsjednik Vije a Hrvatske agencije za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije (HAKOM) Miljenko KrviĹĄek govorio je o IPA projektu vrijednom 700.000 eura, koji je usmjeren na podrĹĄku operativnoj sposobnosti HAKOM-a. Po eo je u oĹžujku 2010. godine, provedba e trajati do rujna ove godine, a cilj je promicanje u inkovita i odrĹživa natjecanja na trĹžiĹĄtu telekomunikacija, ubrzanje druĹĄtveno prihvatljivog uvo enja novih javnih telekomunikacijskih tehnologija te provedba zakonodavstva za zaĹĄtitu operatora i korisnika njihovih usluga. H

KRETANJA NA TRĹ˝IĹ TU RADA, politika pla a i porezno oprete enje uzro nici su sive ekonomije, navode istraĹživa i Schneider i Enste SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Na inicijativu Hrvatske obrtni ke komore, Kosori ina vlada kona no je posegnula za najstarijom metodom suzbijanja sive ekonomije za njezinom zakonskom zabranom i kaĹžnjavanjem. U obrazloĹženju predloĹženog zakona o zabrani i sprje avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti Ministarstvo gospodarstva kao predlaga zapisalo je da se zakon "fokusira na najzna ajniji oblik prisutan u naĹĄem gospodarstvu, a to je neregistrirana

djelatnost, tj. bez upisa u registar trgova kog suda, obrtni registar ili drugi odgovaraju i registar, odnosno bez prijave poreznim tijelima".

Dvosjekli nadzor

Neregistrirana djelatnost najzastupljenija je u usluĹžnim djelatnostima koje nisu regulirane posebnim propisima, tvrdi Ministarstvo gospodarstva, pojaĹĄnjavaju i da je rije o mehani arskim uslugama raznih vrsta, frizerskim uslugama, uslugama

popravaka raznih ku anskih aparata, ilegalnom cateringu, gra evinarstvu... Austrijski istraĹživa i Friedrich Schneider i Dominik Enste u knjizi "Siva ekonomija" me u glavne uzroke koji poti u ĹĄirenje sive ekonomije navode i njezino nesankcioniranje. Preciznije, ljudi e se prije odlu iti raditi na crno ako se takav rad ne kaĹžnjava ili su kazne male, ako je manja vjerojatnost da e biti otkriveni te ako je manja vjerojatnost da e biti prekrĹĄajno i

ZRA»NI NAPAD

Koalicija prekinula bombardiranje Libije

Libija. Me unarodna koalicija u nedjelju je prijepodne prekinula bombardiranje vojnih ciljeva pukovnika Moamera Gadafija u Tripoliju i Bengaziju, pobunjeni kom uporištu na istoku zemlje, javljaju dopisnici agencija. U nedjelju je tijekom jutra prekinuto bombardiranje Tripolija i okolice. I u Bengaziju, drugom

po veli ini gradu na istoku Libije, bombardiranje je prekinuto i sada je mirno. Stanovnici koji su u subotu pobjegli iz grada zbog žestoke paljbe Gadafijevih snaga po inju se vra ati. Me unarodna koalicija koju predvode Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska u subotu nave er je po ela iz zraka i s mora silovito bombardirati vojne ciljeve Gadafijevih snaga nakon što je Gadafi s vojskom odlu io osvojiti i uništiti pobunjeni ko uporište u Bengaziju. B.hr / H

ad na crno e prekršitelje kazneno gonjeni. Schneider i Enste navode i da politi ari esto rješenje problema koje gospodarstvu stvara siva ekonomija vide u strožim kaznama i sustavnijem nadzoru i otkrivanju onih koji rade na crno. Upozoravaju, me utim, da se uspješnost otkrivanja i sprje avanja sive ekonomije smanjuje nakon pooštravanja kazni i zavo enja sustavnijeg nadzora, iako se istodobno procjene o njezinu udjelu u BDP-u ne smanjuju.

Porezno optere enje

Navode i primjer Njema ke, koja je od 1957. do 2002. maksimalnu kaznu za ilegalno zapošljavanje podigla sa 5 na 500 tisu a eura, a vjerojatnost da ga otkriju ipak je ostala mala jer se kazna naplati tek za svakog tisu itog ilegalno zaposlenog radnika. Postupno pove avanje kazni u Njema koj, primjerice, rezultiralo je time da je 75-postotna naplata kazni u 1990. pala na 25 posto u 1999. godini. Njema ka je istodobno od 2002. do 2005. broj inspektora i drugih službenika zaduženih za iskorjenjivanje sive ekonomije pove ala 50 posto, a troškove njihova djelovanja pove ala na pola milijardi eura kako bi smanjila sivu ekonomiju. Unato tomu, još je me u zemljama sa zna ajnim udjelom sive ekonomije u ukupnom gospodarstvu.

O ito je da zakonsko sankcioniranje sive ekonomije ima ograni ene domete, pogotovo ako se državna administracija istodobno u alokaciji javnih sredstava znatno udalji od preferencija gra ana, odnosno ako u alokaciji javnih sredstava prevladaju egoisti ni politi ki interesi nad interesima javnosti i pojedinih interesnih skupina. Schneider i Enste zato sankcioniranje sive ekonomije navode tek kao jedan od uzroka njezina širenja. Usto, kao ekonomske uzro nike sive ekonomije navode i politiku pla a, porezno optere enje i kretanja na tržištu rada. Pritom tvrde da rad na crno buja ako se smanjuju legalne pla e, odnosno ako rastu one u sivoj ekonomiji. Isto se doga a ako raste porezno optere enje, ne samo pla a, nego ukupnog poslovanja poduze a. Na rast sive ekonomije i te kako utje e i rast broja nezaposlenih, ali i skra ivanje radnog vremena te rigidno radno zakonodavstvo. Svi ti drugi uzro nici širenja sive ekonomije koje navode Schneider i Enste cvjetali su u protekle tri krizne godine u Hrvatskoj, pa donošenje zakona o zabrani i sprje avanju neregistrirane djelatnosti, iako je nužno, ne e tako skoro bitno pridonijeti suzbijanju rada na crno i sive ekonomije. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

NAGRADA 'H. MATELJI '

M. Kuskunovi gospodarski novinar godine

Zagreb. Novinar Jutarnjeg lista Miroslav Kuskunovi dobitnik je nagrade Hrvoje Matelji za najbolje novinarske priloge o gospodarstvu u Hrvatskoj objavljene u 2010. Rije je o nagradi koju je poslovni tjednik Lider utemeljio u znak sje anje na prerano preminulog kolegu novinara Hrvoja Matelji a. Na-

gradu je Kuskunovi u uru io predsjednik HGK Nadan VidoĹĄevi . Kuskunovi je primaju i nagradu izrazio ponos jer mu je nagradu dala struka i jer nosi ime njegova kolege i prijatelja. Novinarima koji prate gospodarstvo predsjednik HGK je poru io da nastave profesionalno obavljati svoj posao nastoje i ne stvarati onu razinu psihoze u druĹĄtvu koja nije potrebna. Za nagradu, dodijeljenu drugi put, u obliku posebnog priznanja i nov anog iznosa u vrijednosti 10.000 kuna, bilo se prijavilo 11 kandidata. B.hr

NAGRA ENE

Ba ani iz tvrtke Avon kozmetika, a tre e Ana Brlek iz Gradskog muzeja VaraĹždin. Izbor je provela tvrtka Tajni kupac d.o.o. na temelju tajanstvenih e-mail poruka i telefonskih upita nominiranim tajnicama, a u obziru se se uzimale i preporuke kolega i direktora. Direktorica tvrtke Tajni kupac Ana Marija Krupi kazala je da je istraĹživanje pokazalo da email nije baĹĄ omiljeno sredstvo komuniciranja tajnica te da esto ne odgovaraju na njih, za razliku od telefona. H

Najtajnice imaju Geo-ing, Avon i Gradski muzej VĹ˝

Zagreb. U sklopu 3. nacionalne konferencije tajnica, voditelja ureda i administrativnih djelatnika u petak su dodijeljene nagrade "NajTajnica 2010." najboljim hrvatskim tajnicama, a izme u 30 prijavljenih tajnica najtajnicom je proglaĹĄena SnjeĹžana Studen iz tvrtke Geo-ing. Drugo mjesto osvojila je Ĺ˝eljka

Sindikati dobili KonÄ?arevu rijeÄ?, sad Ä?ekaju potpis U Ministarstvu gospodarstva u petak je odrĹžana dugoo ekivana sjednica Povjerenstva za prodaju brodogradiliĹĄta 3. maj. Na jednom mjestu okupili su se predstavnici drĹžave, sindikata i najvjerojatnijega kupca tog brodogradiliĹĄta, tvrtke Jadranska ulaganja, kako bi se procijenila njihova ponuda za kupnju.

PRIVATIZACIJA 3. MAJA Nakon prve sjednice Povjerenstva, sindikati o ekuju da e Jadranska ulaganja odgovore vezane i uz socijalni sporazum dostaviti u pismenom obliku u roku od tjedan dana

u roku od sljede ih tjedan dana. "Sasvim sigurno slijedi joĹĄ niz sastanaka, gdje o ekujemo da emo dobiti dodatna objaĹĄnjenja. Kon ar i Jadranska ulaganja istaknuli su joĹĄ u svojoj ponudi Ĺželju da sve rade u suradnji sa socijalnim partnerima i nadamo se da emo na taj na in nastaviti. Dogovoreno je i da e i predstavnici Jadranskih ulaganja boraviti u brodogradiliĹĄtu kako bi snimili situaciju, a i radi brzine postupka i procjene Europske komisije", kaĹže Ĺ olji .

"Povjerenstvo treba utvrditi je li naĹĄa ponuda dugoro no odrĹživa i ispunjava li zahtjeve socijalnih partnera i vlasnika. Dali smo ponudu koja ne mora biti prihva ena, no s naĹĄe strane detaljno smo razmotrili koliko i ĹĄto moĹžemo ponuditi kako bismo jam ili dugoro no odrĹživ model za rad brodogradiliĹĄta. injenica je da druĹĄtvo 3. maj i nije u nekom dobrom stanju, samo 2009. zabiljeĹžen je gubitak od 60 milijuna eura, i za naĹĄu tvrtku to je rizi an posao", rekao je Nenad Kon ar, direktor Jadranskih ulaganja. Istaknuo je kako razumije sindikalne zahtjeve za garancije, ĹĄto se ti e socijalnog sporazuma tako i zadrĹžavanja brodograditeljske djelatnosti. I u usmenim su odgovorima pred Povjerenstvom, napomenuo je, odgovorili da su spremni na uvo enje

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

Preuzet e kolektivni

BRODOGRADILIĹ TE 3. maj deklariralo je opciju i za tre i tanker za prijevoz asfalta za ĹĄvedskog brodara, slijedi osiguravanje protujamstava za avansnu uplatu Ĺ ve ana, a kako doznajemo, ne e se traĹžiti od drĹžave nego bi ih mogla osigurati jedna komercijalna banka

dugoro no odrĹživog modela poslovanja jer je to zasigurno i interes Jadranskih ulaganja kao potencijalno novog vlasnika. "Kad je rije o kolektivnom ugovoru, preuzet emo ga u obliku kakav jest, a Ĺželimo potpisati i cjeloviti socijalni sporazum, no o detaljima Ĺželimo prije svega razgovarati sa socijalnim partnerima", rekao

je Kon ar i istaknuo kako o ekuje da e sada, nakon ĹĄto je Europska komisija dala zeleno svjetlo za Brodosplit, na red do i i ostala brodogradiliĹĄta. No doznajemo da problem visokih koncesija oko pomorskog dobra, koji su Jadranska ulaganja viĹĄe puta spominjala, joĹĄ nije rijeĹĄen. S druge strane, ini se da sindikati nisu nezadovoljni

razvojem cijele situacije, no i dalje o ekuju pismene garancije. Juraj Ĺ olji , glavni povjerenik sindikata metalaca u 3. maju i predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje u tom sindikatu, kazao je kako sindikati o ekuju da e Jadranska ulaganja odgovore dostaviti u pismenom obliku, a to bi moglo biti, kako se najavljuje,

Brod Ĺ ve anima

BrodogradiliĹĄte 3. maj ovih je dana, nakon ĹĄto su osnaĹženi ugovori za prva dva iz serije, deklariralo opciju i za tre i tanker za prijevoz asfalta nosivosti 15.000 tona za ĹĄvedskog brodara Wisby Tankers. Sljede i potez je osiguravanje protujamstava za avansnu uplatu Ĺ ve ana, a kako doznajemo, ne e se traĹžiti od drĹžave nego bi ih mogla osigurati jedna komercijalna banka. Iako je to brodogradiliĹĄte pod zabranom EK za ugovaranje novih poslova, taj je posao dogovoren dva dana prije nego ĹĄto je zabrana stupila na snagu. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

moja lisnica

FOTOLIA

Ponedjeljak 21/3/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

MITSKO RJEŠENJE STAMBENOG PITANJA U etvrtak na snagu stupa zakon kojim e država javnim prikupljanjem ponuda putem APN-a odabrati banke koje bi nakon subvencije trebale nuditi kredite s kamatom nižom od 4,95 posto u prve etiri godine

Mla ima od 45 godina subvencije za kupnju stana

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > subvencije > krediti

14-15

7,37

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je porasla 0,18 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,23

kune iznosio je u petak tečaj američkog dolara; dolar je oslabio 2,47 posto

5,79

kuna iznosio je u petak tečaj švicarskog franka, franak je ojačao 0,98 posto prema kuni u odnosu na tjedan prije

8,42

1252,33

kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte, 1,81 posto manje nego tjedan ranije

bodova iznosila je u petak vrijednost blue chip indeksa Crobex 10

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

Prošlog je tjedna u Narodnim novinama objavljen Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita koji na snagu stupa 24. ožujka, a omogućuje subvencioniranje kredita koji građanin uzima od poslovne banke radi rješavanja svog stambenog pitanja.

ziti kamatnu stopu za oko dva posto. Lani je, naime, prosječna kamatna stopa na stambeni kredit iznosila 6,5 posto, a efektivna je bila na razini od 6,95 posto. Država se prema ovome zakonu obvezuje i da će umjesto korisnika kredita koji uslijed ostanka bez posla ne može otplaćivati kredit, banci plaćati kamatu za dospjele obroke kredita, ali ne dulje od godinu dana od dana kada je nastala nemogućnost otplate kredita.

Pomoć za nezaposlene

kamate po povlaštenim uvjetima, što nije prošlo bez kontroverze, trebale bi pomoći bankama da se riješe viška stanova

jena nije veća od 1900 eura po četvornome metru. Subvencija, koja se odnosi na plaćanje polovine mjesečnih obroka u prve četiri godine, odobrava se na kredit do 100.000 eura,

dok je kamata u prve četiri godine određena na 4,95 posto, a u iduće dvije ne smije prelaziti 5,5 posto. Ono što banke koje žele sudjelovati u programu moraju napraviti jest sni-

veće ISKUSTVO SA SUBVENCIJAMA

Srbija plaća 15 posto udjela Susjedna je Srbija subvencioniranje kamata na stambene kredite uvela još 2005. godine. Vlada je nakon četiri godine priznala da je tržište dovoljno razvijeno i odustala od subvencioniranja. Međutim, gospodarska kriza natjerala je izvršnu vlast da kratko nakon toga ponovno uvede subvencioniranje kredita, s tim da je takav način pomoći proširen i na potrošačke kredite, kao i one za poduzeća. Subvencionirani stambeni krediti su koncipirani tako da se dio subvencije države koristi na po-

četku otplate kredita, a drugi dio u posljednjih pet godina otplate. Maksimalan iznos kredita je 100.000 eura. Korisnik sudjeluje s udjelom od 10 posto, država sa 15 posto, a banke s preostalih 75 posto. Međutim, građani Srbije u 2010. godini više su koristili komercijalne kredite jer se subvencioniraju samo nekretnine koje se prvi put prodaju, a osim toga, država je u 2010. godini smanjila svoj udjel koji je prilikom uvođenja 2009. godine iznosio 20 posto, a korisnik je plaćao 5 posto.

Donošenje zakona nije prošlo bez kontroverzi; često se u javnosti moglo čuti da se njime ne ide na ruku građanima, već bankama. Jedna od najvećih u Hrvatskoj, Zagrebačka banka, izvijestila je kako je spremna za realizaciju novog zakona, a u razdoblju čekanja na otvaranje mogućnosti za podnošenje zahtjeva po tom zakonu najavila je akciju "Moj prvi korak do stana" u kojoj će kamatna stopa biti 4,5 posto, a fiksna će efektivna kamatna stopa u prve četiri godine iznositi 4,59 posto. Iz te su banke kupcima poručili da do stupanja na snagu Zakona o subvencioniranju stambenih kredita odaberu odgovarajući stan te ga rezerviraju kako bi bili spremni podnijeti zahtjev za stambeni kredit odmah nakon njegova stupanja na snagu i tako iskoristili ograničen iznos državnih sredstava osiguranih u ovoj godini za provedbu tog zakona. Privredna banka Zagreb najavila je pak kako će od

FOTOLIA

Na ruku bankama?

FOTOLIA

Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objasnili su proceduru koja slijedi nakon stupanja na snagu tog zakona: Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama javnim će prikupljanjem ponuda odabrati banke te s njima sklopiti ugovor kojim se obvezuju dati subvencionirane kredite. Kako zakon predviđa, subvencioniranje kredita odobrit će se građanima s prebivalištem u Hrvatskoj koji ispunjavaju uvjete poslovne banke za dobivanje stambenog kredita. Kupci ne smiju biti stariji od 45 godina niti u vlasništvu imati stan ili kuću, a moraju kupiti stan u novogradnji čija prodajna ci-

1. svibnja smanjiti kamate na izdane kredite za 0,25 posto, i to na stambene kredite odobrene po standardnim uvjetima uz promjenjivu kamatnu stopu uz valutnu klauzulu u švicarskim francima i eurima. HPB od idućeg mjeseca uvodi nove snižene kamatne stope koje će za prvu godinu iznositi fiksnih 4,95 posto, a potom 5,95 posto. Erste pak smanjuje kamate na postojeće stambene kredite u švicarskim francima za 0,3 postotna boda, nakon čega najniža kamata može biti 4,80 posto. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao Utorak

Ponedjeljak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

Kupac ne smije biti stariji od 45 godina niti u vlasništvu imati stan ili ku u Kupac mora kupiti stan u novogradnji ija prodajna cijena nije ve a od 1900 eura po etvornom metru Subvencija se odnosi na pla anje polovine mjese nih obroka prve etiri godine i odobrava se na kredit do 100.000 eura Kamata je u prve etiri godine odre ena na 4,95 posto, a u idu e dvije ne smije prelaziti 5,5 posto OGLAS

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA KD Energija OTP euro obvezni ki HI-conservative ST Aggressive HPB Obvezni ki

4,08%

16-17

ISTRATURIST

13,70%

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

INA

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> subvencije > krediti

NAJGORIH 5 FONDOVA 0,69 0,68 0,55 0,51 0,45

Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC AC Rusija KD Prvi izbor Ilirika Gold

-5,57 -4,67 -3,77 -3,62 -3,44

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5.43%

451

135,362

5.29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6.07%

479

143,596

5.90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6.16%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6.21%

483

144,968

6.00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6.30%

483

144,830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6.76%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6.79%

504

151,219

6.45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - Model II

6.82%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6.88%

506

151,922

6.50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7.24%

525

157,593

6.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7.49%

578

69,235

6.89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7.68%

587

70,441

7.25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8.14%

594

71,221

7.50%

Promjenjiva

Splitska banka

Turisti ki kredit

8.20%

601

72,132

7.79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8.43%

592

71,096

7.46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8.47%

600

72,006

7.75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8.68%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8.87%

615

73,815

8.32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9.20%

623

74,713

8.60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9.21%

607

72,797

8.00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

ZARA ENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1,692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5,071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1,494

11,494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5,049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1,477

11,477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5,022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1,428

11,428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5,010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1,412

11,412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4,992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1,330

11,330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4,983

383

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1,265

11,265

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4,980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4,974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11,249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4,956

356

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1,119

11,119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4,939

339

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9.25%

101

6,054

7.80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9.38%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9.83%

103

6,162

8.55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10.00%

103

6,184

8.70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10.24%

105

6,279

9.35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10.29%

103

6,191

8.75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10.41%

104

6,270

9.29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10.60%

104

6,264

9.25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10.85%

105

6,271

9.30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10.87%

104

6,226

8.99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8.20%

230

19,320

7.49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8.36%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8.39%

230

19,295

7.45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8.45%

230

19,326

7.50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8.88%

233

19,576

7.90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8.97%

236

19,827

8.30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9.27%

235

19,701

8.10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9.62%

241

20,208

8.90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10.47%

249

20,911

9.99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10.71%

245

20,587

9.49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9.74% 10.38% 10.47% 10.88% 10.99%

518 525 531 525 525

31,065 31,488 31,863 31,503 31,495

8.90% 9.48% 9.99% 9.50% 9.49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor

STARI PLANOVI

Mercator e prodavati gorivo

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

Ĺ˝IGA DEBELJAK, predsjednik Uprave Mercatora ARHIVA B.HR

Slovenski trgova ki lanac Mercator u Sloveniji uskoro namjerava zapo eti s prodajom teku ih goriva, javlja tamoĹĄnji poslovni dnevnik Finance, u kojem nesluĹžbeno doznaju kako su u tijeku pregovori s dvjema kompanijama - Petrolom i En plusom. Ulazak u naftni biznis najavio je predsjednik Uprave Mercatora Ĺ˝iga Debeljak, koji se, kako se napominje, ujedno nalazi u nadzornom odboru

Petrola. SluĹžbenih informacija o pregovorima joĹĄ uvijek nema. Finance piĹĄu kako je Mercator 2004. godine pod vodstvom Zorana Jankovi a s Petrolom, kojemu je tada na elu bio Janez Lotri , potpisao ugovor o suradnji, do koje nikada nije doĹĄlo. Zanimljivo je primijetiti i da je Agrokor Ivice Todori a, koji je dao najbolju ponudu za otkup 23,34 posto Mercatora od Pivovarne LaĹĄko, odlu io u i u naftni biznis te lani izvijestio o gradnji benzinskih crpki pokraj Konzumovih trgovina diljem Hrvatske. B. St.

USPJEH PONUDE

Gazpromneftu 56,15% NIS-a

Zbrajaju i rezultate ponude za preuzimanje dionica Naftne industrije Srbije, koja je u sije nju upu ena malim dioni arima, Gazpromneft je priop io da e za kupljene dionice platiti 40,3 milijuna dinara, prenosi Blic. Ruska kompanija je tako svoj udjel pove ala sa 51 na 56,15 posto. Za otkup je bilo ponu eno 8,4 milijuna dionica. B. St.

Cijene energenata ska u zb obe anja o zatvaranju nukl ATOMSKA RAÂťUNICA Zaustavljanje nuklearnih reaktora nije realno jer je prekid proizvodnje elektri ne energije golem dodatni troĹĄak za vlasnika elektrane zato ĹĄto odrĹžavanje hladnog pogona elektrane koĹĄta jednako kao i normalna proizvodnja Odluka kancelarke Angele Merkel da na tri mjeseca zaustavi rad sedam najstarijih nuklearnih elektrana u Njema koj populisti ka je, isklju ivo politi ka i tehni ki posve neopravdana mjera ija je jedina svrha smirivanje preplaĹĄene njema ke javnosti, a ne stvarna briga za sigurnost nuklearnih postrojenja. Sli ne su brzoplete odluke o reviziji ili ak zaustavljanju razvoja ve zapo etih nuklearnih projekata, potaknute aktualnom katastrofom u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima, donijele joĹĄ neke zemlje u svijetu, poput Kine

ili Rusije. Galama protiv nuklearki tako je u cijelom svijetu poput lavine pokrenuta u samo nekoliko dana, puno prije nego ĹĄto su stru njaci dobili priliku da paĹžljivo pregledaju uniĹĄteno postrojenje i analiziraju stvarne uzroke nesre e koja je uzbudila i uznemirila svijet.

Nema opravdanja

Naime, kancelarka Merkel po etkom proĹĄloga tjedna, nakon kriznog sastanka s premijerima njema kih saveznih drĹžava u kojima se nalazi ukupno 17 nuklearki, najavila je da e Njema ka privremeno

zamrznuti odluku o produljenju radnog vijeka tamoĹĄnjih nuklearnih elektrana kojima istje e radni vijek te da e umjesto toga provesti reviziju sigurnosti svih objekata, ĹĄto e tako er zna iti da e sedam najstarijih nuklearki, puĹĄtenih u pogon prije kraja 1980. godine, biti zaustavljeno na tri mjeseca, a neke od njih nakon isteka roka moĹžda e trajno biti zatvorene. No profesor na Fakultetu za elektrotehniku i ra unarstvo dr. Davor Grgi , stru njak za sigurnost nuklearnih objekata, tvrdi kako takva mjera nema nikakvog tehni -

kog opravdanja. "Da je doista bilo ikakvog razloga za sumnju u tehni ku ispravnost ili sigurnost nuklearki, te bi objekte istoga asa zatvorilo njema ko savezno ministarstvo za okoliĹĄ, zaĹĄtitu prirode i nuklearnu sigurnost.

TehnoloĹĄki problem

Kako takve sumnje nema, posve je jasno da je odluka kancelarke Merkel isklju ivo politi ka. Osim toga mogla bi biti i potencijalno sigurnosno problemati na, jer gorive ĹĄipke u nuklearnim reaktorima koji e biti zaustavljeni prije roka predvi enog za izmjenu goriva, a koje nisu do kraja iskoriĹĄtene, treba negdje smjestiti. NepotroĹĄeno gorivo ne smije se odloĹžiti u bazene za istroĹĄeno gorivo i njihovo je odlaganje u cijeloj toj pri i tehnoloĹĄki problem koji koĹĄta poprili nu svotu", upozorava Grgi . Podsje a i da je zaustav-

ljanje reaktora i prekid proizvodnje elektri ne energije golem dodatni troĹĄak za vlasnika elektrane jer odrĹžavanje hladnog pogona elektrane, u vrijeme kada ona ne proizvodi energiju, koĹĄta jednako kao i pri normalnoj proizvodnji. Nuklearna je elektrana, naime, postrojenje ije odrĹžavanje ak i izvan pogona zbog sigurnosnih razloga zahtijeva visoku razinu tehni kog angaĹžmana osoblja. Drugim rije ima, i u trenucima kada ne proizvodi struju, nuklearka koĹĄta jednako kao da radi u punom pogonu. A u takvom e hladnom pogonu sedam njema kih nuklearki bez opravdanog razloga mirovati puna tri mjeseca. Ne treba mnogo mudrosti da se zaklju i kako e populisti ka mjera Angele Merkel Njema ku, koja iz nuklearki podmiruje ak etvrtinu ukupnih potreba za elektri nom energijom, stajati milijarde eura ba enog novca.

Upozorenje Obami

Da bi sprije io takav nepotreban troĹĄak i ponavljanje iste ishitrene mjere njema ke kancelarke, predsjednik Ameri kog nuklearnog druĹĄtva Joe Colvin predsjedniku Baracku Obami ovih je dana uputio pismo upozorenja u kojem apelira na predsjednika i lanove Kongresa da ne donose brzoplete odluke o za-

EBRD UPOZORAVA

Izbjegavajte zaduĹživanje u stranoj valuti

lanovi Be ke inicijative Europske banke za obnovu i razvitak, osnovane kako bi zemljama isto ne Europe pomogla u izlasku iz recesije, odrĹžali su sredinom proĹĄlog tjedna sastanak na kojem su razmatrali rezultate Inicijative u proĹĄle dvije godine i osmislili budu u strategiju. U grupi su MMF, Europska

investicijska banka i grupa Svjetske banke, kao i institucije EU, te neke srediĹĄnje banke i najve e zapadnoeuropske bankarske grupacije koje posluju u isto noj Europi. Upravo je odlukom Be ke inicijative omogu eno da podruĹžnicama zapadnih banaka u isto noj Europi budu odobreni paketi pomo i, a EBRD je pomogao i u borbi vlada zemalja isto ne Europe savjetovanjem o makroekonomskoj politici potrebnoj za izlazak iz recesije. Prema procjeni Inicijative, to su bili

zbog laĹžnih uklearki CIJENA SAMOPROMOCIJE

Kancelarka u vjetar baca 210 milijuna dolara

Prema ameri kim izvorima, godiĹĄnji troĹĄak odrĹžavanja nuklearne elektrane u prosjeku iznosi oko 92 dolara po kilovatu instalirane snage. Iz toga proizlazi da troĹĄak odrĹžavanja nuklearke snage 1300 MW godiĹĄnje iznosi oko 120 milijuna dolara. Primijenimo li taj prosje ni izra un na spomenute njema ke nuklearke, troĹĄak tromjese nog odrĹžavanja hladnog pogona jedne privremeno zaustavljene elektrane popet e se na oko 30 milijuna dolara, a njih sedam koĹĄtat e 210 milijuna dolara. Njema ka je kancelarka, dakle, spremna sklonost javnosti platiti upravo toliko: 210 milijuna dolara.

ustavljanju reaktora u SAD-u bez prethodnog analiziranja situacije te prije nego ĹĄto se u potpunosti shvate uzroci havarije japanskih nuklearki, jer takva mjera moĹže nanijeti goleme ĹĄtete energetskoj sigurnosti zemlje.

Isforsirane odluke

NaĹžalost, sli ne isforsirane politi ke odluke o reviziji i zaustavljanju nuklearnih programa u viĹĄe zemalja posredno su pokrenule lan anu reakciju poskupljenja na trĹžiĹĄtu energenata u cijelom svijetu. Cijena elektri ne energije na slobodnom europskom trĹžiĹĄtu za isporuke u travnju nakon istupa Angele Merkel u nekoliko je dana porasla za gotovo 28 posto, a rast e i sljede ih dana jer e zemlje koje odlu e zatvoriti svoje nuklearke biti prisiljene potreb-

nu energiju zamijeniti onom iz drugih izvora. Zbog poja ane potraĹžnje Japana znatno raste i cijena plina u svijetu, a energeti ari upozoravaju i da e svjetsko trĹžiĹĄte urana u sljede im mjesecima pretrpjeti goleme poreme aje. Uz to, odlu i li Kina, koja je golemi potroĹĄa nafte i ugljena, privremeno obustaviti svoje nuklearne programe kako je to najavila proteklih dana i okrenuti se termoelektranama, moĹže se o ekivati i da e cijena ugljena na svjetskom trĹžiĹĄtu znatno porasti. Uz takve injenice energetskim je stru njacima vrlo teĹĄko precizno predvidjeti dugoro no kretanje cijena energenata na svjetskom trĹžiĹĄtu i posljedice po svjetsko gospodarstvo. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

klju ni faktori kojima je zadrĹžan mir financijskih sektora u regiji. "Budu i da je oporavak uzeo maha i zahuktava se, nuĹžno je zadrĹžati zdravu financijsku okolinu odabirom prave regulatorne politike i makropolitike", stoji u objavi EBRD-a. Me u prioritetima koje su lanovi zacrtali jest smanjenje ovisnosti drĹžava o zaduĹživanju u stranim valutama. U EBRD-u smatraju kako je vaĹžno da vjerovnici prestanu posu ivati novac zemljama koje na snazi nemaju adekvatne mehaniz-

me zaĹĄtite od valutnog rizika, a osvrnuli su se na iznimno rizi no zaduĹživanje u ĹĄvicarskim francima i japanskim jenima. Zaklju uju kako je takav model mogu samo ako bude stvorena okolina koja promi e dugoro nu ĹĄtednju u lokalnoj valuti, kojom bi se moglo financirati zaduĹživanje u lokalnoj valuti, kao i razvoj lokalnih trĹžiĹĄta kapitala i duga. Jedan od problema s kojima e se te zemlje susresti bit e i upravljanje loĹĄim kreditima, smatraju u EBRD-u. B.hr

BROJKA

179

milijardi eura za pomo Irskoj i Rumunjskoj prikupila je Europska komisija prodajom obveznica u petak od ulaga a, iji je interes za obveznice viĹĄestruko nadmaĹĄio ponudu. Irska e dobiti 3,4, a Rumunjska 1,2 milijarde eura

IATA ZABRINUTA

ZraÄ?ni prijevoz bit Ä&#x2021;e u krizi do ljeta Nuklearna kriza i posljedice razornog potresa u Japanu uzrokovat e velik pad aktivnosti u zrakoplovnoj industriji, od kojeg se ne e po eti oporavljati prije druge polovice godine, upozorilo je u petak industrijsko udruĹženje IATA. Japansko je trĹžiĹĄte vrijedno 62,5 milijardi dolara i na njeOGLAS

ga se odnosi 10 posto prihoda svjetske zrakoplovne industrije i 6,5 posto svjetskog trĹžiĹĄta linijskog prijevoza putnika, isti u u IATI. Stoga se stanje u cijeloj zrakoplovnoj industriji vjerojatno ne e popraviti sve dok se u drugoj polovici godine ne osjeti u inak oporavka zbog obnove u Japanu, procjenjuju u udruĹženju, uz napomenu

da je joĹĄ prerano za procjene dugoro nih posljedica. Kinesko je trĹžiĹĄte pritom najizloĹženije budu i da tamoĹĄnje tvrtke 23 posto prihoda u me unarodnom poslovanju ostvaruju upravo u Japanu, isti u u IATI. Slijede JuĹžna Koreja s odgovaraju im udjelom od 20 posto, Tajland sa 15 i SAD sa 12 posto. H

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dobrodošle vijesti o dogovoru dosadašnjih ljutih protivnika, Hrvatskog fonda za privatizaciju i Orco grupe, utjecale su na dionicu Sun anog Hvara. Ta dionica raste ve dva dana po ve im stopama, s tim da je u petak rast bio impresivan. Na tjednoj je razini tako ta dionica rasla 32.91 posto, zahvaljuju i optimizmu ulaga a koji je potaknula odluka od srijede u kojoj stoji da e partneri otpisati dugove tog hotelskog poduze a.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Atlantic grupa AD Plastik Privredna banka Zagreb Belje Adris grupa Ingra Dalekovod Ericsson Nikola Tesla Atlantska plovidba d.d. Jadranski naftovod Tisak Institut IGH Dom holding Kaštelanski staklenici Jadroplov d.d. Luka Rijeka Uljanik plovidba Kon ar - elektroindustrija Zagreba ka banka Istraturist Umag d.d. Sun ani Hvar Jadranska banka Podravka prehrambena industrija d.d. Ledo Atlas nekretnine Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat. Dukat Croatia osiguranje d.d. akove ki mlinovi Karlova ka banka Petrokemija Hidroelektra niskogradnja Viro tvornica še era d.d. Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Adriatic Croatia International Club d.d. Kraš, prehrambena industrija Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Viadukt Kon ar Vupik Razvitak d.d. akovština Fima validus Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Luka Plo e Franck prehrambena industrija uro akovi holding Badel 1862 Lav evi Turisthotel Tehnika Dioki d.d. Maistra Konzum Finvest Corp HTP Kor ula Industrogradnja d.d. Auto Hrvatska OT-optima telekom d.d. Imunološki zavod HUP - Zagreb Croatia osiguranje d.d. Riviera Pore Solaris Elektrometal Atlas, turisti ka agencija Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond RIZ-odašilja i IPK Osijek Proficio Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Hoteli Podgora Vaba d.d. banka Varaždin Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Slobodna Dalmacija Saponia

+ Dionica Istraturista zabilježila je u petak snažan pad cijene od 7,37 posto, spustivši se na 250,1 kunu, što je najniža razina te dionice u posljednjih pet godina na Zagreba koj burzi. Dionica pada ve etvrti dan zaredom, a prošlog je tjedna na cijeni izgubila ak 13,7 posto. Ukupan promet iznosio je 154.712 kuna, a ukupno se trgovalo sa 601 dionicom u 29 transakcija.

Redovan promet: 25.206.184,65 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

283.38 3,955.00 784.99 127.41 660.00 97.00 265.30 13.15 257.00 1,610.05 724.00 3,088.00 170.00 1,839.99 50.56 3,850.00 143.50 217.00 635.07 541.78 265.00 250.10 40.55 2,050.00 315.01 6,015.16 34.00 390.00 601.15 5,850.00 3,800.00 65.00 143.00 146.70 420.00 745.00 3,100.01 422.01 24.00 255.00 1,120.01 73.13 55.00 7.76 9.20 600.00 1,363.00 828.10 39.80 59.01 196.01 923.00 1,280.00 65.11 60.04 203.42 150.01 73.02 502.00 361.00 32.00 140.00 1,379.50 5,930.16 220.00 230.03 164.95 15.05 25.00 110.00 27.00 12.12 20.00 10.00 22.00 70.00 15.50 30.17 150.01

285.55 4,010.00 805.00 129.94 688.00 99.90 272.00 14.09 264.00 1,624.00 735.00 3,198.98 175.00 1,860.00 51.62 4,010.00 147.86 229.00 645.00 545.00 272.50 288.00 49.17 2,050.00 319.97 6,250.00 35.00 390.00 601.15 5,900.00 3,800.00 65.00 144.00 149.74 435.00 745.00 3,100.01 422.05 24.00 255.00 1,140.00 75.00 55.00 9.16 9.63 600.00 1,380.00 850.10 40.10 60.00 206.00 923.00 1,280.00 69.99 60.06 205.00 150.01 79.50 502.00 361.10 32.90 140.00 1,379.50 5,930.16 220.00 230.03 164.95 15.05 25.00 110.00 27.00 12.12 20.00 10.00 22.00 70.00 15.50 30.17 150.01

284.61 3,955.00 805.00 127.41 684.99 99.90 270.00 14.09 260.14 1,610.05 731.90 3,100.01 172.00 1,860.00 50.60 3,907.01 143.50 229.00 641.00 542.54 272.50 250.10 48.50 2,050.00 316.01 6,250.00 34.00 390.00 601.15 5,850.00 3,800.00 65.00 144.00 149.74 435.00 745.00 3,100.01 422.02 24.00 255.00 1,140.00 73.13 55.00 9.16 9.53 600.00 1,363.00 828.10 39.80 59.01 206.00 923.00 1,280.00 69.99 60.04 205.00 150.01 74.22 502.00 361.00 32.90 140.00 1,379.50 5,930.16 220.00 230.03 164.95 15.05 25.00 110.00 27.00 12.12 20.00 10.00 22.00 70.00 15.50 30.17 150.01

15,280 1,018 2,776 14,867 2,529 16,441 5,759 65,917 3,287 397 798 174 2,119 193 6,169 77 2,049 1,307 413 392 685 601 2,490 45 271 13 2,340 200 128 13 17 960 331 285 94 50 12 87 1,500 125 27 390 500 2,990 2,277 30 13 20 381 244 72 15 10 179 200 56 75 131 17 20 220 50 5 1 20 19 20 169 100 20 54 100 49 70 30 9 21 10 2

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,08%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

4,353,771.67 4,067,818.46 2,209,203.06 1,919,214.41 1,723,307.79 1,619,606.48 1,540,747.97 896,478.35 859,056.70 642,382.82 582,485.76 545,289.68 364,547.52 357,555.05 313,504.89 303,087.73 296,058.20 288,902.34 265,117.65 212,920.80 184,696.46 154,712.05 115,408.15 92,250.00 85,864.86 81,015.16 80,549.88 78,000.00 76,947.20 76,550.00 64,600.00 62,400.00 47,566.37 41,969.90 40,439.09 37,250.00 37,200.12 36,716.34 36,000.00 31,875.00 30,760.01 28,787.40 27,500.00 26,021.25 21,487.57 18,000.00 17,787.12 16,782.00 15,235.00 14,531.47 14,413.15 13,845.00 12,800.00 12,244.75 12,008.90 11,420.60 11,250.75 9,683.03 8,534.00 7,220.56 7,096.28 7,000.00 6,897.50 5,930.16 4,400.00 4,370.57 3,299.00 2,543.45 2,500.00 2,200.00 1,458.00 1,212.00 980.00 700.00 660.00 630.00 325.50 301.70 300.02

0.44% -1.86% 3.60% 1.93% 2.39% 2.99% 0.56% 7.39% 2.02% 0.00% 0.67% -1.59% 0.59% 3.33% -1.44% -2.57% 0.13% 4.09% -0.16% -0.45% 2.83% -7.37% 24.36% 2.50% -0.31% 0.00% -5.42% 0.00% 0.19% -0.02% 0.00% 0.00% 3.47% 2.59% 1.28% 0.00% 3.33% -0.47% 0.00% 6.25% 1.79% -0.93% 0.00% 12.39% 0.63% 0.00% -0.44% -2.59% 0.58% -0.82% 3.00% 0.87% 4.32% 10.73% 0.07% 1.63% 4.14% -7.23% 0.00% 0.28% 2.17% 0.00% 2.19% -4.35% 4.76% -2.95% 6.45% -5.94% 4.17% -0.45% -0.22% -4.57% 0.00% 0.00% -4.35% 4.48% 0.00% 0.03% 0.01%

23,306.30 39,550.00 2,684.11 535.07 13,066.03 820.73 1,831.71 105.67 596.71 2,144.02 1,021.38 2,302.83 410.49 294.96 377.84 443.81 234.86 1,369.53 371.78 1,395.48 17,453.19 1,169.22 354.58 245.23 1,712.78 1,376.06 113.42 82.15 1,803.45 1,799.45 399.00 87.05 481.12 93.42 603.20 330.97 344.29 579.70 32.19 116.49 70.03 110.01 116.77 9.65 25.75 40.86 303.42 353.74 128.84 44.38 98.51 364.36 242.51 282.90 657.01 4,654.09 92.67 31.72 227.10 180.50 92.78 31.54 650.26 51.89 803.77 142.09 13.83 28.66 19.79 41.16 120.47 47.42 6.70 138.44 8.06 123.57 29.77 157.52 98.79

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 657.10 80.21 461.06 54.00 242.21 12.45 217.00 1,181.00 690.05 2,332.01 135.00 1,106.00 27.87 612.00 124.01 161.54 533.13 430.00 200.00 250.10 25.00 2,000.00 240.00 4,720.12 20.83 390.00 276.00 4,502.00 2,950.00 53.00 105.50 120.00 290.00 740.00 2,200.00 339.99 22.50 190.00 909.99 41.77 55.00 5.11 5.00 550.00 1,160.03 655.38 22.36 57.03 161.10 543.15 871.01 60.20 51.00 145.00 85.00 57.00 292.00 302.00 25.00 51.52 1,115.16 4,599.99 140.00 166.55 100.01 15.05 16.00 98.00 17.00 11.50 15.17 9.00 20.06 54.00 11.14 20.01 105.25

332.84 4,050.00 829.99 146.00 708.00 118.99 318.99 39.44 390.00 1,777.00 1,044.18 3,520.00 269.50 2,900.00 58.98 4,990.00 190.30 267.02 675.00 594.99 289.98 395.00 49.17 3,100.00 355.00 6,900.00 46.99 400.00 620.06 6,299.00 4,000.00 75.00 184.73 239.00 507.77 745.00 3,517.00 497.02 25.00 349.94 2,198.00 140.99 58.00 19.90 29.01 600.00 2,093.00 944.00 52.00 105.00 275.00 1,105.00 1,649.98 127.30 76.00 225.50 150.01 125.08 598.00 519.00 44.80 215.00 1,689.00 6,290.00 259.65 295.00 251.00 28.00 25.00 150.00 35.00 16.34 58.50 11.65 34.00 95.00 30.00 60.00 189.38

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

59,20 162,00 11,65 225,00 79,00 60,05 9,70 5,10 12,75 39,00 0,69 9,21 0,70 315,00 8,03

61,00 180,00 12,00 230,00 83,00 64,00 9,90 5,18 13,20 40,00 0,70 9,35 0,70 315,00 8,03

61,00 180,00 11,90 226,00 79,00 60,05 9,80 5,10 13,20 40,00 0,70 9,34 0,70 315,00 8,03

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR GRVG PETG TLSG SAVA KBMR KDIR LKPG KDHR NF1N INDGL PBGS SALR KDHP

KRKA MERCATOR GORENJE PETROL TELEKOM SLOVENIJE SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD ID LUKA KOPER KD GROUP NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SALUS KD GROUP

OPSTINA LAKTASI - public offering of bonds 2 ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZAVOD ZA VODOPRIVERDU DD BH TELECOM D.D. SARAJEVO MAPEX DD MAGLAJ

100,00 6,00 5,90 7,16 1,72 0,66 37,00 36,01 85,00

100,00 6,00 6,00 7,25 1,76 0,67 37,02 36,40 85,00

100,00 6,00 5,95 7,20 1,75 0,67 37,02 36,40 85,00

100,00 6,00 5,95 7,20 1,75 0,66 0,37 0,36 0,85

87,50 42,30 92,00 14,09 33,20 3,51 5,73 80,00 3,70 16,00 22,15 1,70

87,50 43,00 92,00 14,20 33,48 3,85 6,00 80,00 3,80 16,00 22,30 1,95

87,50 43,00 92,00 14,10 33,20 3,85 6,00 80,00 3,80 16,00 22,15 1,95

87,50 42,36 92,00 14,10 33,21 3,84 5,96 80,00 3,80 16,00 22,25 1,70

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Agrobanka a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Saobracaj i transport a.d. Zrenjanin

0,56 % 1,78 % 1,66 % -0,70 % -0,15 % 0,52 % 3,45 % 0,00 % -5,00 % 4,92 % 0,23 % 18,18 %

4.025,00 460,00 7.900,00 485,00 1.000,00 2.400,00 86,20 82,51 8.700,00 8.900,00 980,00 32.000,00 7.000,00 9.500,00 700,00

4.080,00 480,00 7.950,00 490,00 1.010,00 2.400,00 86,65 83,15 8.900,00 8.900,00 990,00 32.800,00 7.000,00 10.000,00 700,00

4.055,00 479,00 7.949,00 489,00 1.000,00 2.400,00 86,34 82,92 8.873,00 8.900,00 988,00 32.735,00 7.000,00 9.875,00 700,00

4.055,22 469,27 7.948,73 488,44 1.000,05 2.400,00 86,34 82,96 8.872,89 8.900,00 986,31 32.734,62 7.000,00 9.874,84 700,00

-0,25 % -1,84 % 0,63 % -1,41 % 0,30 % 0,00 % 0,05 % -0,20 % -0,74 % 11,15 % 0,71 % 2,30 % 0,00 % 3,95 % -9,68 %

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Turist a.d. Backa Palanka Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo ZK PELAGONIJA BITOLA TUTUNSKA BANKA SKOPJE

1.951.377,88 723.756,31 227.405,42 194.767,00 78.419,50 63.502,94 49.618,70 47.314,20 43.228,32 40.653,15 22.838,34 10.473,37 9.748,90 7.875,00 5.869,93

0,00 % 9,09 % 0,00 % 0,70 % 0,00 % 3,08 % 0,03 % 0,55 % -0,01 %

88,10 3.850,00 550,00 4.314,00 2.950,00 3.651,00 170,00 590,00 196,00 2.250,00 3.480,00

88,30 3.850,00 550,00 4.351,00 3.020,00 3.700,00 170,00 590,00 201,00 2.250,00 3.530,00

88,28 3.850,00 550,00 4.338,74 3.013,64 3.696,00 170,00 590,00 200,18 2.250,00 3.519,19

54,30 3.850,00 550,00 4.338,74 3.013,64 3.696,00 170,00 590,00 200,18 2.250,00 3.519,19

45000 43782 5324 1932 7550 19639 28946 25758 10367

4.500.000,00 262.692,00 31.664,85 13.913,51 13.199,14 13.033,74 10.714,61 9.333,01 8.811,95

23108 44060 16979 6791 1485 11399 6778 423 5998 800 457 2030

2.021.950,00 1.866.230,00 1.562.068,00 95.761,20 49.310,88 43.760,58 40.364,77 33.840,00 22.791,50 12.800,00 10.168,25 3.458,50

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB TEL ALK MTUR TPLF TURT GRNT STIL ZPKO TNB

32497 4097 19105 858 971 1044 5059 9263 3315 1019 32803 1121 13927 25 731

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS FITO AERO SJPT MTLC A2013 A2014 AGBN PKBT ENHL KMBN TGAS ALFA SATR

2,33 % 10,97 % 0,42 % -1,95 % -3,06 % -6,17 % -0,31 % 0,81 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -0,22 % 0,29 % 0,00 % 14,71 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHK1A FBIHKD BSNLR JPESR MIGFRK2 BIGFRK3 FDSSR PRPFRK2 ZVDPR BHTSR MPKSRK2

Promet

valuta: EUR - euro 60,05 176,66 11,90 227,00 80,76 60,83 9,81 5,11 13,04 39,89 0,70 9,34 0,70 315,00 8,03

BANJALU KA BURZA LAKT-PO2 PLRP-R-A ZPTP-R-A KRIP-R-A TLKM-R-A HEDR-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSDS-O-C

Oznaka

Ponedjeljak 21/3/2011

4714 19.116.325,00 19698 9.243.682,00 1026 8.155.400,00 8832 4.313.926,00 4309 4.309.200,00 798 1.915.200,00 20211 1.745.042,34 19919 1.652.493,01 166 1.472.900,00 135 1.201.500,00 1128 1.112.561,00 26 851.100,00 111 777.000,00 64 631.990,00 840 588.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,30 % 130208 0,14 % 409 0,02 % 1905 0,90 % 92 -0,21 % 110 -0,11 % 62 0,00 % 1140 0,35 % 323 2,58 % 725 -2,17 % 50 -0,39 % 74

7.070.029,17 1.574.650,00 1.047.750,00 399.164,00 331.500,00 229.152,00 193.800,00 190.570,00 145.128,00 112.500,00 260.420,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Krka Kom. banka Beograd Tigar Pirot Alkaloid BH Telekom Sarajevo

+2,33% +2,3% +1,29% +0,9% +0,23%

Sava Telekom Slovenije Petrol Aerodrom Nikola Tesla Agrobanka

business.hr

-6,17% -3,06% -1,95% -1,41% -0,74%

Mercator

NIS

Impresivan rast cijene od gotovo 11 posto ostvarila je posljednjega dana u tjednu dionica Mercatora, koja se uz to našla na drugom mjestu najlikvidnijih izdanja s ak 723.756 eura prometa. Slovenski mediji prenijeli su u petak kako Mercator planira ulazak u naftni biznis s Petrolom, no službene potvrde nema. Posljednja zabilježena cijena dionice Mercatora iznosila je u petak 180 eura, a slovenski je indeks SBI TOP uzletio 2,48 posto.

Ruska naftna kompanija Gazpromneft objavila je nakon završetka ponude za preuzimanje kako je otkupila 5,15 posto dionica Naftne industije Srbije. Mali su dioni ari NISa prodali ukupno 8,4 milijuna dionica te kompanije, a ponuda je vrijedila za 31 milijun. Posljednja zabilježena cijena na Beogradskoj burzi u petak je iznosila 479 dinara, što je pad od 1,84 posto u odnosu na prethodni dan. Ukupan promet iznosio je 9,2 milijuna dinara.

+10,97 -1,84

REGIONALNI INDEKSI +2,48% BIRS +0,93% 816,74 1.092,33 Belex15 0,00% FIRS -0,09% 760,04 2.020,71 Belexline -0,04% MBI10 +0,28% 1.425,89 2.611,56 SASX10 MONEX20 +0,30% 13,183.47 -0,11% 1.115,23 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,53% petak 18. ožujka 2011. 1.097,52 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,57% +0,87% 2.767,17 BUX +0,77% 22.428,02 +0,65% +1,62% 2.806,76 +1,36% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,99% petak 18. ožujka 2011.

FTSE100 5.746,70

DAX 6.727,16

CAC40

3.833,70

MICEX 1,717.31

AMERI»KI INDEKSI +1,39% S&P500 +1,34% 11.774,59 1.273,72 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,73% etvrtak 17. ožujka 2011. 2.636,05 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

d ukupno 23 fonda, 31 je protekloga tjedna zabilježio porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -5,57 do +0,69 posto, a 44 fonda zabilježila su pad ve i od 1 posto. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond KD Energija kojem je vrijednost porasla za 0,69 posto, a slijedi ga HPB Dynamic s porastom od 0,24 posto. Najve i pad kod dioni kih fondova prošloga tjedna zabilježio je fond Ilirika Azijski tigar kojem je vrijednost smanjena za 5,57 posto, a slijedi ga Ilirika BRIC s padom od 4,67 posto. Kod mješovitih fondova jedini dobitnik je ST Aggressive koji je ostvario porast vrijednosti od 0,51 posto. Najve i pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond Agram Trust kojem je vrijednost smanjena za 2,14 posto, a iza njega je AC GBEM s padom od 1,98 posto. Najve i dobitnik kod obvezni kih fondova je OTP euro obvezni ki (+0,68 posto), a slijedi ga HI-conservative (+0,55 posto). Kod obvezni kih fondova ni jedan fond prošloga tjedna nije imao pad vrijednosti. Nov ani fondovi imali su tako er pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,16 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je Erste Total East kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 9,04 posto. Kod mješovitih fondova vode i je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 5,51 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fonova najuspješniji su HPB Obvezni ki (+2,19 posto) i OTP nov ani fond (+0,75 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

112,1380 10,9559 102,0400 93,0339 103,8500 44,4083 47,3041 7,3788 87,2700 5319,7300 49,6263 78,9181 8,2543 160,4659 76,0300 12,5018 93,4187 77,6144 66,0600 91,9295 44,7606 104,9200 45,0909 110,9707 92,4768 307,9634 93,2400 69,3676 72,3289 62,6202

2,53 1,77 1,73 1,46 1,44 1,38 1,20 0,90 0,90 0,86 0,86 0,73 0,69 0,69 0,66 0,64 0,63 0,62 0,58 0,57 0,56 0,51 0,50 0,47 0,46 0,44 0,43 0,43 0,42 0,40

0,43 2,26 -2,96 -3,36 -0,86 -4,81 -4,90 2,28 4,97 -3,33 -0,31 -7,14 -3,35 -4,46 4,29 -3,17 -3,35 2,70 5,70 3,61 10,00 1,33 -1,40 12,13 -6,64 -5,10 4,67 1,67 1,08 2,29

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

1,66 1,04 6,87 3,54 7,46 10,40 3,46 3,42 2,83 3,64 3,08 3,20 9,06 6,39 2,52 8,10 5,30 3,91 5,91 2,88 3,22 4,73 4,02 1,16 0,39 2,81 5,43 3,67 3,65 4,13

17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011

DIONI KI FONDOVI OTP Europa Plus KD Energija ZB euroaktiv HPB WAV DJE Raiffeisen World ST Global Equity VB High Equity KD Nova Europa A1 Poba Ico Equity C-Zenit Platinum Blue Chip HI-growth Ilirika JIE Raiffeisen HR dionice KD Prvi izbor NFD Aureus Global Developed Capital Two Raiffeisen C. Europe OTP meridian 20 OTP indeksni ZB aktiv AC Rusija VB CROBEX10 Ilirika Gold MP-Global HR Erste Adriatic Equity PBZ I-Stock HPB Titan Prospectus JIE

2,63 14,46 0,06 5,00 3,90 -4,52 -2,06 16,96 7,95 -5,62 5,44 -2,39 0,98 1,00 10,06 2,89 1,43 12,22 7,84 9,91 18,24 6,21 7,42 23,45 N/A 5,64 8,76 11,43 5,52 10,29

6,45 9,75 -1,65 8,00 2,84 -14,40 -6,34 13,59 1,00 -9,91 -14,83 -6,06 -3,60 -5,84 1,71 2,40 -3,37 6,73 -2,88 1,06 6,11 7,50 0,49 8,45 N/A 6,68 -1,83 9,57 5,89 -4,19

7,16 9,15 0,29 -2,02 0,51 -7,51 -19,46 -8,50 -4,70 -15,92 -20,37 -7,12 -2,09 7,68 -10,32 2,80 -1,28 -6,25 -6,77 -2,87 -22,01 1,02 -17,95 9,40 N/A -8,89 -1,28 -9,49 -8,49 -10,72

-0,11 0,52 -1,95 -4,20 -1,21 -4,51 -4,88 0,85 4,25 -4,25 -0,91 -7,00 -4,50 -6,44 2,78 -3,81 -4,28 2,01 5,65 2,52 6,54 0,90 -3,08 7,98 -7,58 -3,97 3,90 -0,32 -0,72 0,75

10,208 9,932 253,327 14,916 48,736 13,056 13,142 22,248 10,601 5,838 6,020 8,378 66,921 90,633 16,427 5,819 58,168 7,199 208,517 20,648 150,342 513,518 10,798 8,202 4,679 5,937 228,555 249,216 10,314 26,674

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive ZB global Ilirika JIE Balanced HI-balanced OTP uravnoteženi ST Balanced Raiffeisen Balanced Agram Trust ICF Balanced Erste Balanced PBZ Global fond C-Premium KD Balanced Raiffeisen Prestige HPB Global Allianz Portfolio AC G Balanced EM NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

66,3956 146,8200 145,8623 9,9710 113,5320 169,3245 156,9900 69,6054 116,6148 125,0600 110,1966 5,5718 8,2531 109,6800 101,5477 115,9300 10,8803 79,4984

1,05 0,54 0,54 0,45 0,36 0,34 0,33 0,31 0,30 0,29 0,26 0,26 0,18 0,13 0,12 0,09 -0,01 -0,41

2,12 0,10 -2,53 -2,03 4,76 -0,76 1,70 1,34 3,60 3,39 6,48 -0,06 0,59 1,17 4,51 0,32 -2,46 -4,15

5,44 2,43 2,06 1,70 3,41 -0,97 2,18 1,96 0,62 7,33 11,03 3,31 1,93 1,82 1,69 5,27 -0,24 -3,72

-4,11 3,91 -1,10 -0,05 0,46 -10,45 0,94 -2,16 -10,88 3,33 6,20 -7,69 -0,76 8,69 -3,69 7,21 1,12 -2,03

-7,19 4,04 7,61 -0,03 2,44 6,64 5,41 -1,47 2,06 0,12 5,63 -13,22 -3,65 9,44 0,28 8,33 4,22 -4,80

1,78 -0,52 -3,86 -2,76 5,51 -0,83 1,15 -0,47 3,11 2,37 5,50 -0,38 -1,43 1,21 3,80 0,65 -3,25 -6,33

2,764 730,624 41,772 71,423 40,677 11,406 312,974 14,254 12,293 105,774 309,980 12,905 7,074 221,392 93,134 7,944 14,801 14,469

5,49 9,71 5,15 9,06 5,26 8,19 8,55 2,68 8,88 10,16 9,51 4,12 5,17 1,02 5,45 1,85 2,04 4,67

17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011

128,7593 11,5475 132,1000 176,5700 127,2543 130,9367 159,5400 164,4204

0,29 0,09 0,08 0,07 0,01 0,00 -0,01 -0,02

0,74 1,51 1,34 1,23 2,22 1,08 0,45 1,45

1,61 1,89 1,47 1,47 1,54 1,27 -0,03 3,22

3,40 4,72 5,85 5,70 4,55 4,21 2,55 7,97

4,93 1,60 4,44 6,67 4,52 4,53 4,93 8,09

1,48 1,56 1,37 1,22 2,19 1,06 0,27 1,53

16,828 7,838 302,632 527,131 20,025 145,004 198,173 64,714

5,26 9,06 7,79 8,81 5,45 8,02 9,71 6,39

17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

163,6661 133,0903 140,4583 126,5211 146,0100 139,3700 136,0909 133,0165 123,3766 117,9171 11,3950 10,7465 109,0943 106,0500 100,3712 139,5367 125,0166

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,64 0,49 0,41 0,54 0,84 0,61 0,59 0,68 0,84 0,76 0,65 0,68 0,58 0,50 N/A 0,74 0,34

1,24 1,05 0,90 1,10 1,74 1,44 1,45 1,42 1,40 1,60 1,31 1,45 1,36 1,15 N/A 1,38 0,61

2,23 2,43 2,10 3,05 3,49 3,32 3,05 3,09 2,72 3,27 3,06 3,14 2,99 3,34 N/A 2,55 1,81

4,73 6,24 3,24 4,33 4,81 4,35 4,37 5,37 4,10 5,02 5,43 4,11 4,82 4,04 N/A 4,56 3,84

0,54 0,41 0,35 0,47 0,72 0,50 0,49 0,57 0,75 0,64 0,55 0,56 0,50 0,44 0,37 0,64 0,31

2228,048 1127,311 137,921 496,065 1081,337 883,292 43,137 253,105 135,795 206,457 135,423 50,413 189,522 509,885 4,002 104,359 41,673

10,65 11,97 10,65 8,65 8,06 7,79 7,21 5,45 5,23 3,37 2,47 1,79 1,85 1,48 0,14 7,48 5,93

17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011 17.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki PBZ Bond fond ZB bond Capital One

NOV ANI FONDOVI ZB plus PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash HI-cash PBZ Dollar fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

BROJKE

JOŠ VIŠE DUGA

MFIN prodaje nove trezorce

1416,10 dolara iznosila je u petak cijena unce zlata, nakon poskupljenja od 0,85%

35,058

dolara iznosila je cijena unce srebra u petak, koja je poskupjela 2,34% business.hr Ponedjeljak 21/3/2011

MARTINA DALI , ministrica financija, ovog e tjedna opet biti aktivna na tržištu kratkoro nog duga SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ministarstvo financija najavilo je za utorak novu aukciju trezorskih zapisa, i to u iznosu od 450 milijuna kuna i pet milijuna eura. RBA-ovi analiti ari o ekuju da e se država, sukladno prethodnim aukcijama, i na ovoj snažnije zadužiti. Dospije e u ovom tjednu iznosi 380 milijuna kuna na kunske trezorske zapise i 21 milijun eura na devizne. B. St.

BROJKA

380

milijuna kuna i 21 milijun eura trezorskih zapisa ovog tjedna dospijeva na naplatu Ministarstvu financija

Indeksi se oduprli svjetskim napetostima OPREZ U trenucima katastrofe u Japanu i sukoba u afri kim i arapskim zemljama, a posebice u Libiji, doma i ulaga i bili su prili no oprezni kada je ulaganje na Zagreba koj burzi u pitanju, pa je tako ukupan tjedni promet iznosio 135,1 milijun kuna Dioni ki indeksi Zagreba ke burze, u prili no turbulentnom proteklome tjednu kada su u pitanju svjetski doga aji, dodatno su oja ali. Tako je Crobex na tjednoj razini oja ao 0,37 posto, na 2260,72 boda, dok je Crobex 10 rastao po stopi od 0,61 posto, što je bilo dovoljno da dosegne vrijednost od 1252,33 boda. U trenucima katastrofe u Japanu i sukoba u afri kim i arapskim zemljama, a posebice u Libiji, doma i ulaga i bili su prili no oprezni kada je ulaganje na Zagreba koj burzi u pitanju, pa je tako ukupan tjedni promet izno-

sio 135,1 milijun kuna.

Ina na vrhu

Igre oko naftne kompanije Ine ponovno su stvorile situaciju vi enu prije nekoliko tjedana kada je ta dionica bila daleko iznad svih ostalih kada je u pitanju promet. Nepoznati netko i dalje pumpa cijenu te dionice, a Ina se s ukupno 23,2 milijuna tjednog prometa smjestila na vrh kada je u pitanju likvidnost. Osim toga, u prošlome je tjednu Ina dosegnula povijesno najvišu razinu i prekora ila cijenu od 4000 kuna. Me utim, u petak je izgubila

prili no na vrijednosti, tako da je tjedan završila na 3955 kuna. Ipak treba naglasiti da je ta dionica zabilježila tjedni rast od 4,08 posto.

Rast Atlantica

Adrisova povlaštena dionica pratila je u stopu onu Ininu, pa je tako vrijednosnim papirom duhansko-turisti kog koncerna ostvaren promet od 22,9 milijuna kuna. Me utim, bilo je više onih koji su bili spremni tu dionicu prodati po nižoj cijeni te je, unato rastu u posljednja tri dana prošloga tjedna, Adris na tjednoj razini izgubio 1,82 posto

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, oko ijeg se preuzimanja opet pletu igre zbog ega dionica ponovno dominira Zagreba kom burzom SNIMIO SAŠA ETKOVI

svoje vrijednosti. Dionica Hrvatskog Telekoma ponovnim je aktualiziranjem Ine opet izgubila vrh kada je u pitanju likvidnost te je po tom kriteriju zauzela tek tre e mjesto na tjednoj ljestvici s prometom od 22,1 milijun kuna. Cijena HT-a u prošlom je tjednu neznatno pala po stopi od 0,1 posto. Budi se i Atlantic gru-

REGIJA

Mercator uzletio 11 posto Slovenski indeks SBI TOP trijumfalno je zaklju io protekli tjedan sko ivši u petak 2,48 posto, na 816,74 boda. Najlikvidnija je bila Krka s gotovo dva milijuna eura prometa, a toj je dionici i

cijena porasla, vrativši se ponovno na razine iznad 60 eura (posljednja zabilježena iznosila je 61 euro). Najimpresivniji rast cijene ostvarila je ipak dionica trgova kog lanca Mercatora ija je vrijednost u petak uzletjela ak 10,97 posto,

na 180 eura, dok je ostvaren promet u iznosu od 723.756 eura. Porasla je i cijena dionice Gorenja iji je promet od 227.405 eura bio dostatan za tre e mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze. Petak je bio dobar dan i na

ostalim regijskim tržištima kapitala. Banjalu ki indeks BIRS porastao je 0,93 posto, zaklju ivši tjedan na 1092,33 boda. Dionica Telekoma Srpske bila je najlikvidnija u Banjoj Luci sa 13.200 konvertibilnih maraka prometa. B. St.

pa, koja je me u deset najlikvidnijih izdanja, isklju uju i Inu, zabilježila najve i rast cijene prošloga tjedna. Atlanticova dionica je uz 5,8 milijuna tjednog prometa porasla 3,14 posto. To je grupaciju u vlasništvu obitelji Tedeschi poguralo na 805 kuna, što je najviša cijena od polovine sije nja. Ante Pavi

BROJKE

0,3 0,28 posto porastao je sarajevski SASX-10

posto porastao je makedonski MBI 10

Diet Coke popularniji od 'obi nog' Pepsija nja dijetalnih gaziranih pi a me u Amerikancima, a dobar pokazatelj su i statistike koje kažu da su prije deset godina samo dva od deset najpopularnijih pi a bila dijetetska, a danas ih je etiri. U 2010. godini Coca-Cola je prodala 927 milijuna sanduka Diet Co-

DOBITNICI DANA (ZSE) akovština +12,39% Dioki +10,73% Ingra +7,39% Elektrometal +6,45% Viadukt +6,25% 40 Raste

kea, a Pepsi 892 milijuna, dok je "obi na" Coca-Cola daleko najprodavanija s ak 1,6 milijardi sanduka. Ipak, Coca-Cola u 2010. godini bilježi pad prodaje za 0,5 posto, a Pepsi za 2,6 posto, što je znatno potaknulo konkurenciju me u njima. B.hr AMERIKANCI vole dijetno ARHIVA BUSINESS.HR

Coca-Colin dijetetski proizvod Diet Coke na drugom je mjestu najpopularnijih gaziranih pi a u SADu, ime je kompanija s "obi nom" Coca-Colom na prvom mjestu pretekla konkurentski Pepsi. Porast potrošnje Diet Cokea posljedica je dugoro nog trenda pije-

GUBITNICI DANA (ZSE) HTP Kor ula Atlas Excelsa nekretnine Croatia osiguranje Hoteli Podgora

-7,23% -5,94% -5,42% -4,35% -4,35% 22 Pada

28 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,334,83 300,02

Prom. 0,64% 0,41%

Sirova nafta 97,18 Prirodni plin 3,80 Zlato 1,403,55 Srebro 34,23 Goveda 115,00 Kava 300,02

3,96% 2,74% 0,36% 0,09% 2,43% 0,41%

PRIJATELJI VAŽNIJI OD SEKSA

Britancima Facebook draži od pornostranica Društvene mreže u Britaniji su popularnije od stranica pornografskog sadržaja. Gotovo 12,46 posto cijelog internetskog prometa odnosi se na društvene mreže poput Facebooka, pokazalo je istraživanje tvrtke Experian Hitwise. Rije je o otprilike 2,4 milijarde klikova ili osmini svih posjeta web-stranicama, od ega je ak 56 posto ostvario Facebook. Stranice zabavnog sadržaja, uklju uju i i porno-

UKRATKO...

PRVI put su društvene mreže pretekle zabavne stranice

grafske stranice, ostvarile su 12,18 posto prometa i to je prvi put da su društvene mreže pretekle zabavne stranice kad je rije o popularnosti. Prema mišljenju istraživa ke tvrtke, društvene mreže me usobno se natje u za korisnike, od kojih su mnogi prisutni na više mreža, pa ak jedan od devet korisnika nakon jedne društvene mreže posjeti i drugu. I. B.

FOTOLIA

Microsoft i Pfizer zaustavili najveću spam-mrežu na svijetu Microsoftovi su stru njaci u rušenju mreže imali pomo sveu ilišta Washington, specijalizirane tvrtke za borbu protiv spama FireEye, ali i farmaceutskog diva Pfizera, koji je bio najviše zainteresiran za zaustavljanje spama jer je Rustock bio orijentiran na farmaceutske spamove, posebno lažnu Viagru. Iako je srušena mreža, to ne zna i da spam ne e više zaga ivati poštu jer treba o istiti još oko milijun zaraženih osobnih ra unala. D. B.

OGRANI»EN je pristup lažnim lijekovima

Ho e li indeksi na Wall Streetu ovaj tjedan doživjeti novo dno, pratite na...

Izbjegla pad helikoptera Njema ka kancelarka Angela Merkel "za dlaku" je izbjegla pad helikoptera kojem su otkazali motori pa je na 1600 metara po eo gubiti visinu, tako da su piloti tek nekoliko stotina metara iznad zemlje uspjeli ponovno pokrenuti elisu i izbje i pad. Kli ko obranio naslov Ukrajinski boksa Vitalij Kli ko (39) obranio je naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji po WBC verziji nakon što je Kubanac Odlanier Solis (30) predao me u prvoj rundi zbog ozljede koljena.

NEMA VIŠE LAŽNE VIAGRE U E-MAILU

Odjel Microsofta za borbu s digitalnim kriminalom zajedno s ameri kim vlastima uspio je ugasiti najve u spammrežu na svijetu, Rustock, koja je bila odgovorna za 39 posto svih neželjenih poruka na internetu. Rustock je bila mreža ra unala i servera koja je na svom vrhuncu kontrolirala oko 2 milijuna tzv. zombira unala s kojih se u jednom danu moglo poslati 30 milijardi neželjenih e-mail poruka.

www.business.hr

Ne e na vjen anje Japanski princ Naruhito i njegova supruga princeza Masako ne e sudjelovati na vjen anju britanskog princa Williama i Kate Middleton u Londonu 29. travnja zbog katastrofe koja je pogodila njihovu zemlju.