Business.hr broj 852 by Business.hr

VJEROVNICI S BLAGOSLOVOM 4

VESELE VIJESTI IZ KATAN»I EVE 18

Zadužuju nas za novih 18 milijardi kuna

I Crkva traži 'oprost' za BBS Varaždinska biskupija je me u vjerovnicima koji žele nastavak lani prekinute proizvodnje u prvoj doma oj tvornici za oporabu PET ambalaže iako njezin vlasnik samo vjerovnicima 1. i 2. višeg isplatnog reda duguje 175 milijuna kuna

UTORAK 22/3/2011

BROJ 852 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

MJERI SE DEBLJINA OBRAZA 8-9 Milan Bandi morat e po nalogu Skupštine objaviti imena dužnika Gradu nakon što je zbog zastare izgubljeno najmanje 350 milijuna kuna

Ne znaju naplatiti 1,68 mlrd. kuna pa

nja a v o g u na d ba e ć a l p Nena rada Zagre . kn) G (mil . 9 0 0 2 26,1 6 a d 31. 12. a kn

sramote dužnike

a na n l 567,8 a n u Kom ina 419,6 n s p o u n k i a r Z 58,4 lni dop ta a n u m Ko a ren k 11,5 i n e m o p S nina Najam

➠ ➠ ➠ ➠ ➠

»EKAJU BOLJA VREMENA

Plinacro u plinovod uložio 75 milijuna , a kupaca plina nema Državni Plinacro završio je krajem prošle godine spoj plinovoda izme u Donjeg Miholjca i ma arskog Dravaszerdahelyja, ali nijedan od velikih potroša a plina još nije pokazao interes da zakupi velike kapacitete

6-7

info&stav 2-3

business.hr

Dobre ocjene ZG restoranima etrdesetak zagreba kih restorana koji su sudjelovali u nedavnoj manifestaciji 2. tjedan restorana tajni su gosti ocijenili kvalitetnim, posebno njihovu hranu i razinu usluge koju pružaju djelatnici tih restorana, priop ili su iz agencije za mystery shoping Heraklea. Kad je rije o rezervacijama, urednosti i isto i prostora te usluzi djelatnika, zagreba ki restorani poštuju 86,5 posto o ekivanih standarda...

Opet selja ke blokade Tomislav Pokrovac, predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka, najavio je ju er da e policiji prijaviti prosvjed na ilo kom podru ju kojim e blokirati grad Ilok, rodno mjesto ministra obankovi a. Nezadovoljan je jer se nije sastao s obankovi em iako im je, kazao je, re eno da e ih ju er primiti ministar obankovi . Iz ministarstva poljoprivrede pak napominju kako ministar obankovi nije razgovarao niti se dogovarao o sastanku s predstavnicima seljaka prosvjednika... Sastanak su najavili za danas...

Utorak 22/3/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KORUPCIJSKA STUPICA SLOVENSKOME EUROPARLAMENTARCU

‘Europa nije imuna na koru

ZORAN THALER, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu, uhva en s prstima u medu FOTO FINANCE

Slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Zoran Thaler, kojem su se novinari Sunday Timesa predstavili kao lobisti nepostoje e tvrtke i ponudili mu 100.000 eura godišnje za njegove "konzultantske usluge", na što je on pristao, u ponedjeljak je dao ostavku kako bi se, prema njegovim rije ima, istraga mogla odvijati bez optere enja i pritisaka. Na konferenciji za novinare u Ljubljani Thaler je izjavio da nije u inio ništa nezakonito te da je odmah shvatio da je rije o manipulaciji, ali da je odlu io i i do kraja kako bi otkrio

tko stoji iza svega.

Šteta za Sloveniju

Na upit o tome je li taj doga aj dokaz da Europa nije imuna na korupciju, profesor Pravnog fakulteta Josip Kregar za Business.hr izjavio je da to nikako nije slu aj te da e sigurno završiti jakim pritiskom prema odgovornima. "Prije je to završavalo ozbiljnim istragama i bilo ozbiljan izazov za nadležna tijela. Posljedice ovog slu aja bit e vrlo štetne za položaj Slovenije u Europskoj uniji. To nije velika zemlja, ali ima prili an europski ugled", izjavio je Kregar. Zorislav Antun Petrovi iz Transparency Internationala Hrvatska zaklju uje pak da nije bio posrijedi poseban dokaz korumpiranosti jer su, kako kaže, ljudi bili navo eni na tanak led. Ipak, smatra

kako to ne zna i da ne bi postupili isto da nije bilo mamca. "Ne mislim kako je to dokaz da Europa nije imuna na korupciju jer su dvije stvari sigurne kad je rije o korumpiranosti: nitko je nikada ne e iskorijeniti i nemogu e ju je to no izmjeriti. Ovo ne e imati velikih posljedica za Sloveniju jer je rije o jednom ovjeku koji je mislio da mu se otvorila prilika", izjavio je Petrovi .

EK ispred Parlamenta

Zanimalo nas je i koliko europarlamentarci imaju prilike pogodovati odre enim korporativnim interesima, na što je Petrovi kazao da sama uloga europarlamenta nije toliko zna ajna koliko je zna ajna u SAD-u te da je uloga Europske komisije mnogo bitnija, dok je Kregar zaklju io da

VESNI PUSI NA OPTUŽBE O KORUPCIJI ODGOVORIO MINISTAR VANJSKIH PO

Jandroković: I neki čelnici HNS-a imaju se razloga Uo i ju erašnjega sastanka lanova vladaju e koalicije u Banskim dvorima potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi odbacio je mogu nost da se dogovori datum parlamentarnih izbora. Poru io je da pregovori nisu u slijepoj ulici i da mogu završiti do kraja lipnja. Upitan bi li odre ivanje datuma izbora relak-

siralo stanje u Hrvatskoj, odgovorio je da je situacija u Hrvatskoj stabilna. Komentiraju i pak izjavu predsjednice Kluba zastupnika HNS-a Vesne Pusi da se Hrvatska zbog HDZ-ove vladavine ve odavno zacrvenjela od srama, Jandrokovi je ustvrdio kako se neki u Hrvatskoj sigurno imaju razloga crvenjeti i sramiti, a da su

me u njima i neki elnici HNS-a i neki njihovi lokalni dužnosnici koji su, kaže, duboko povezani s korupcijom. "Postoje pravosudne presude za neke visoke dužnosnike HNS-a na lokalnoj razini, od Zlatara pa nadalje. To je zaista zadnja stranka koja može govoriti o korupciji i meni je skandalozno da Vesna Pu-

si kontinuirano iza europskih skuta i iza svog europskog imidža brani korupcionaške afere svojih strana kih kolega", izjavio je Jandrokovi uo i sastanka vladaju e koalicije zamoljen za komentar današnje izjave Vesne Pusi da se HDZ mora crvenjeti zbog Ive Sanadera i nekih bivših ministara koji su pod istragom. H

BISER DANA

BROJKA

››

Ja znam da ova naša sadašnja Vlada, i budu e i prošle, da su radile u okolnostima koje su esto kontrolirane. Ne znam od koga, netko e re i, od vanjskih neprijatelja, ne znam, bilo koga

40.524

prodavaonice/servisa, ili njih 278 manje nego krajem 2009. godine, imali su pravne osobe i obrtnici krajem prošle godine, pokazuju podaci DZS-a

ANTE KOSTELI na sve anom primanju u Vladi povodom pobjede Ivice Kosteli a u Svjetskom kupu

UVODNIK

orupciju’ Treba li Hrvatskoj plinovod ili plin?

ZORISLAV ANTUN PETROVI , Transparency International Hrvatska SNIMIO HRVOJE DOMINI

mogu nosti parlamentaraca nisu toliko velike. "Postoje pravila koja ih u tome ograni avaju, a moraju postojati i sankcije. Pojedina no teško mogu lobirati, mogu eventualno biti klju logisti kih interesa i velikih korporacija", izjavio je Kregar. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

SKIH POSLOVA

SNIMIO HRVOJE DOMINI

zloga crvenjeti

GORDAN JANDROKOVI , potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

perater plinskog transportnog sustava Hrvatske Plinacro nedavno je, zajedno s ma arskim partnerom FGSZ-om, dovršio hrvatsko-ma arsku plinsku interkonekciju Dravaszerdahely-Donji Miholjac, golemi plinovod kapaciteta 6,5 milijardi prostornih metara plina godišnje. Hvalevrijedan projekt od iznimne važnosti za energetsku budu nost Hrvatske, no unato tome plinovod ve puna tri mjeseca nije propustio ni jedan jedini kubik plina! Naime, na objavu Plinacra da je plinovod slobodan za ugovaranje zakupa kapaciteta do sada se nije javio nitko tko bi našao interes kroz upravo položene cijevi uvesti dragocjeni energent. Je li stoga 75 milijuna eura, koliko je Plinacro uložio u izgradnju hrvatskog dijela interkonekcije, uludo ba en novac? NA TO PITANJE nije lako dati jednozna an odgovor. To no je da ve ina stru njaka upozorava da se u planiranju energetske budu nosti jedne zemlje gleda 30 i više godina unaprijed, da se energetski kapaciteti planiraju i grade na te-

JESU LI prazna plinska polja i uvozni plin jedina hrvatska opcija?

››

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Postoje e hrvatske rezerve plina polako se ali sigurno iscrpljuju, tako da je plinovod nužan, no je li možda bilo bolje novac od izgradnje plinovoda uložiti u budu a plinska polja u Hrvatskoj melju o ekivanja i procijenjene potrošnje u desetlje ima koja dolaze te da u te planove i strategije valja ukalkulirati i parametre koji u sadašnjem vremenu možda zvu e preambiciozno ili ak grandiozno, no koji e u budu nosti svakoj zemlji osigurati energetsku neovisnost. To no je i da je upravo energetska neovisnost temelj gospodarskog razvoja svake zemlje, ali i regije. No jednako je tako to no i da situacija na svjetskom tržištu, kada je plin u pitanju, nije sjaj-

na. Tržište plina stagnira, potražnja u svijetu ve je nekoliko godina zaredom u konstantnom padu, nekolicina velikih me unarodnih plinskih projekata stavljena je “na led” zbog galopiraju e svjetske recesije i (pre)sporog izlaska ve ine zemalja - pa i onih najsnažnijih ekonomija - iz ralja gospodarske stagnacije, a od mnogih se projekata u me uvremenu i odustalo nakon što je procijenjeno da sve okolnosti idu u prilog ocjene o neisplativosti. U isto vrijeme postoje-

e hrvatske rezerve plina polako se ali sigurno iscrpljuju, jer INA i MOL ne ulažu gotovo ništa u istraživanje i pronalaženje novih ležišta na vlastitom teritoriju koja bi nam osigurala još koju godinu barem djelomi ne neovisnosti o uvoznom plinu. MOŽDA bi u ovom trenutku pitanje je li 75 milijuna eura za izgradnju interkonekcije uludo ba en novac bilo bolje preformulirati u pitanje je li taj novac mogao biti uložen u budu a plinska polja u Hrvatskoj?

tema 4-5

VJEROVNICI S BLAGOSLOVOM Varaždinska biskupija je među vjer voj domaćoj tvornici za oporabu PET ambalaže iako njezin vlasnik sam

I Crkva traži 'op Izuzev Ministarstva gospodarstva i HEP-a, svi drugi vjerovnici tvrtke BBS, iza koje stoji 'hrvatska kraljica ambalaže' Barbara Bešelić, bili su protiv prijedloga stečajne upraviteljice za prodaju imovine, odnosno za nastavak proizvodnje. Najglasnija je Varaždinska biskupija, koja nema ni razlučna ni izlučna prava nad imovinom BBS-a, iako potražuje 21 milijun kuna. Njezin je odvjetnik zatražio razrješenje stečajne upraviteljice Većina vjerovnika, među kojima je i Varaždinska biskupija, želi nastavak lani prekinute proizvodnje u prvoj domaćoj tvornici za oporabu PET ambalaže, iako je njezin vlasnik, zagrebačko poduzeće BBS, dužno 175 milijuna kuna samo vjerovnicima prvoga i drugog višeg isplatnog reda, a sedam ih ima razlučna prava nad nekretninama i pokretninama poduzeća u iznosu većem od sto milijuna kuna. Varaždinska je biskupija među većim vjerovnicima jer je dokapitalizirala tvrtku sa 18 milijuna kuna koji su trebali poslužiti za obnovu samostana u Lepoglavi. Kao prvo poduzeće u Hrvatskoj, BBS je 2006. dobio koncesiju za oporabu PETa u pogonu u Podrutama pokraj Novog Marofa. Taj se ambiciozno zamišljeni, ali ne i dobro promišljeni projekt procijenjen na stotinjak milijuna kuna počeo pripremati dvije godine prije, a potpomogao ga je i Fond za razvoj i zapošljavanje sa 30 milijuna kuna. No, već 2008. počele su teškoće u poslovanju BBSa dobrim dijelom zašto što je uslijed globalne krize na svjetskom tržištu od 20 do 30 posto pala cijena prerađenoga granulata koji se dobiva mljevenjem i preradom iskorištenog PET-a. Tako je račun BBS-a prvi put blokiran već u listopadu 2008., ali je unatoč tome uspio ostvariti dobit od 574.000 kuna uz prihod od 65 milijuna kuna. Međutim, poduzeće s dugotrajnom imovinom od 160 milijuna kuna imalo je

već tada dugoročne obveze veće od 100 milijuna kuna i kratkoročne od 35 milijuna, a obveze prema dobavljačima iznosile su 25 milijuna kuna.

Narasle obveze

Posljedice krize, ali i velikih obveza, osobito kratkoročnih, BBS teško podnosi prošle godine, kada ne uspijeva produljiti trogodišnju koncesiju za oporabu PETa pa prerada stoji dobar dio godine. Uz to, Fond za razvoj i zapošljavanje podnosi prijedlog za stečaj koji je otvoren u prosincu jer je račun poduzeća bio blokiran 782 dana, i to za iznos od 64 milijuna kuna. Ispitno ročište na zagrebačkom Trgovačkom sudu pokazalo je da su obveze vjerovnicima gotovo triput veće nego što se mislilo krajem prošle godine, a BBSova su potraživanja manja od milijun kuna. Vjerovnici prvog isplatnog reda, odnosno 131 zaposlenik, od BBS-a potražuju 5,4 milijuna kuna na ime neisplaćenih plaća i drugih zaposleničkih potraživanja, koja iznose između nekoliko tisuća i stotinjak tisuća kuna. Osjetno viša potraživanja su 70-ak vjerovnika iz drugog isplatnog reda, koja ukupno iznose 169,5 milijuna kuna. Najviše, gotovo 40 milijuna kuna, potražuje Ministarstvo gospodarstva, Hypo leasing traži 33,7 milijuna, a Helm AG 26 milijuna kuna. Slijedi Varaždinska biskupija sa 21 milijun kuna, Optima leasing sa 15 milijuna, Credo banka sa osam miliju-

POGON u Podrutama pokraj Novog Marofa, procijenjen na stotinjak milijuna kuna, sa 30 milijuna kuna potpomogao je i Fond za razvoj i zapošljavanje, koji je podnio prijedlog za stečaj, otvoren potkraj prošle godine

POZAJMICOM ZA TRAŽBINU

Zrelo za kaznenu prijavu

Ukupna potraživanja vjerovnika BBS-a dosegnula bi gotovo 200 milijuna kuna da je stečajna upraviteljica priznala tražbinu BB Export importa od 1,6 milijuna kuna te BBS Energetike od 15,6 milijuna kuna. Kako je objasnila, to nije učinila jer nije imala svu potrebnu dokumentaciju, poput narudžbenica i računa, a dostavljene dokumente ocijenila je nevjerodostojnima jer nema dokaza o poslovnim događajima. Nakon što je odvjetnik BBS Energetike upozorio da je posrijedi bila pozajmica, stečajna je sutkinja ustvrdila da je to "zrelo za kaznenu prijavu".

na, Euroherc s četiri milijuna, Celoplast sa dva milijuna, Varkom sa 1,3 milijuna, Rey plastic s milijun, HEP sa 700.000, varaždinski područni ured Porezne uprave sa 587.000 kuna… Sedam vjerovnika svoja je potraživanja osiguralo razlučnim ili izlučnim pra-

vima koja iznose oko 110 milijuna kuna. Tako Ministarstvo gospodarstva, koje potražuje gotovo 40 milijuna kuna, ima razlučno pravo nad nekretninom tvornice BBS-a u Podrutama, kao i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji potražuje 4,4

milijuna kuna. Uz njih, nekretninu kao sredstvo osiguranja potraživanja ima i Hypo leasing, koji ima razlučno pravo i na dio opreme. Na opremu razlučno pravo imaju i Optima leasing te Credo banka, dok je Varkom već proveo ovrhu nad vozilima i još nekim

đu vjerovnicima koji žele nastavak lani prekinute proizvodnje u prik samo vjerovnicima 1. i 2. višeg isplatnog reda duguje 175 mil. kn

business.hr Utorak 22/3/2011

oprost' za BBS KARIJERA B. BEŠENIĆ - IZ VARTILENA U POLITIKU

Nakon presude za 'mjeničnu aferu', s liste HDZ-a u Sabor BBS su osnovali Barbara Bešenić i njezin sin Krunoslav Bešenić, koji se navodio kao predsjednik Uprave, iako je zapravo iza svih ključnih stvari bila njegova majka, bez koje zasigurno nikada ne bi bilo prvog hrvatskog projekta oporabe PET-a. Projekt je, naime, dobrim dijelom pokrenut zahvaljujući njezinu poznanstvu, osobito onom stečenom dok je bila direktorica tvornice po-

liestera Vartilen koja je otišla u stečaj nakon "mjenične afere" krajem 80-ih godina, tijekom koje je i osuđena. No, kako joj je presuda izrečena u trenutku nestanka bivše savezne države, kaznu nije izdržavala. Štoviše, 1992. biva izabrana za zastupnicu u Saboru s liste HDZ-a i tada počinje njezin još jači angažman u gospodarstvu. Obnašala je čelne dužnosti u nekoliko po-

fotolia

pokretninama BBS-a. Nasuprot tome, Varaždinska biskupija nema ni razlučna ni izlučna prava nad imovinom BBS-a iako potražuje 21 milijun kuna.

Nesuđeni kupci

Bez obzira na velike dugove, bilo je zainteresiranih

za nastavak proizvodnje, odnosno najam tvornice u Podrutama. Interes za to pokazale su tvrtke iz Austrije, Nizozemske i Italije, kao i dvije domaće - Ekoflor i Arka. No, proizvodnja nije pokrenuta jer je tvornici, uz ostalo, isključen plin, a novca nema ni za najo-

duzeća 90-ih. Kruna tog angažmana sigurno je pokretanje i rad tvornice u Podrutama, u čemu je navodno bilo nepravilnosti, no one (zasad) nisu dokazane, kao ni politička potpora cijelom projektu. No, činjenica je da je rad tvornice zastao tek nakon odlaska bivšeg premijera, odnosno usporednim jačanjem druge hrvatske tvornice za oporabu PET-a u Osijeku.

BARBARA BEŠENIĆ, nekadašnja saborska zastupnica HDZ-a, stoji iza tvrtke koja je sagradila prvu hrvatsku tvornicu za oporabu PET ambalaže

snovnije poslove. Stoga je Skupštini vjerovnika BBSa stečajna upraviteljica, uz ostalo, predložila dogovor s razlučnim vjerovnicima o načinu prodaje opterećene imovine, kao i prodaju neopterećenog dijela. Izuzev Ministarstva gospodarstva i HEP-a, svi drugi vjerov-

nici bili su protiv prijedloga stečajne upraviteljice, odnosno za nastavak proizvodnje. Štoviše, prije nego što je prekinuta Skupština vjerovnika, odvjetnik Varaždinske biskupije i BBS Energetike zatražio je razrješenje stečajne upravitelji-

ce jer ne pokazuje interes za nastavak proizvodnje, a nakon što je i stečajna sutkinja izrazila sumnju u mogućnost nastavka proizvodnje tijekom stečaja, zatražio je i njezino izuzeće, o kojem će se odlučivati još ovog mjeseca. Ivica Kruhoberec

tema 6-7

ČEKAJU BOLJA VREMENA Velike energetske tvrtke još nisu po đarske - ili čekaju sezonu grijanja ili se dogovaraju s Ininim Prirod

Plinacro u plinovo milijuna €, a kupa Državni Plinacro završio je krajem prošle godine spoj plinovoda između Donjeg Miholjca i mađarskog Dravaszerdahelyja, ali nijedan od velikih potrošača plina još nije pokazao interes da zakupi velike kapacitete Veliki hrvatsko-mađarski plinovod, interkonekcija između Donjeg Miholjca i mađarskog grada Dravaszerdahelyja, koji je dovršen krajem prošle godine, nakon čega je u prosincu do-

bio i uporabnu dozvolu, još uvijek zjapi prazan jer nitko od potencijalnih korisnika nije podnio službeni zahtjev za zakup kapaciteta za uvoz plina u Hrvatsku. Tako plinovod, u čiju je izgradnju

Plinacro kao vlasnik hrvatskog dijela interkonekcije uložio oko 75 milijuna eura, čeka neka bolja, bogatija vremena. Prema Zakonu o energiji i Zakonu o tržištu plina, koji

ČEKAJU SE NOVI TERMINALI

Kapaciteti veći od hrvatskih potreba Novi hrvatsko-mađarski plinovod ima kapacitet od čak 6,5 milijardi prostornih metara plina na godinu, što je višestruko više od trenutačne potrošnje u Hrvatskoj, koja ne prelazi 2,8 milijardi prostornih metara. Od te količine pak treba odbiti oko 2,2 milijarde prostornih metara plina, odnosno nešto manje od 80 posto domaćih potreba, koje Hrvatska osigurava iz vlastitih izvora, s platformi u Jadranu i plinskih ležišta u Slavoniji. Ostaje, dakle, nepokriveno samo oko pola milijarde prostornih me-

tara godišnje potrošnje koje je Hrvatska prisiljena pokriti uvozom. No uzmemo li u obzir trenutačno loše stanje hrvatskog gospodarstva i konstantno smanjenje potrošnje plina, koje je vidljivo u posljednjih nekoliko godina, izostanak interesa za zakup novog plinovoda prema Mađarskoj i nije takvo iznenađenje kako se to na prvi pogled činilo. Doduše, spomenuta bi interkonekcija svoj puni transportni kapacitet trebala dosegnuti u budućnosti, kada Hrvatska i zemlje u regiji po-

stanu sastavni dio velikih međunarodnih plinovodnih projekata, prije svega projekta Jadransko-jonskog plinovoda (IAP). Također, i Mađarska i zemlje EU od interkonekcije očekuju da će, posebno nakon izgradnje planiranog LNG terminala na Jadranu, omogućiti opskrbu plinom u obrnutom smjeru, iz Hrvatske prema Mađarskoj. No s obzirom na još uvijek prisutne posljedice globalne recesije i loše stanje gospodarstava u zemljama jugoistoka Europe, čini se da ćemo na to još morati pričekati.

75 395 6,5 milijuna € milijuna € milijardi m

vrijednost je investicije na hrvatskom dijelu interkonekcije Slobodnica-Donji Miholjac-Dravaszerdahely u dužini od 80,5 km

ukupna je vrijednost projekta izgradnje interkonekcijskog plinovoda dugog 290 km, uključujući hrvatsku i mađarsku dionicu

kapacitet je hrvatsko-mađarske interkonekcije

regulira trgovanje plinom u Hrvatskoj, pravo na opskrbu potrošača prirodnim plinom imaju 42 tvrtke koje su od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) dobile uredne dozvole za obavljanje energetske djelatnosti na području opskrbe plinom. Dvije od njih, koje su pri Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE) registrirane kao voditelji bilančne skupine, imaju pravo pristupa na ulaz u transportni sustav kojim uvozni plin stiže u Hrvatsku. Voditelji bilančnih skupina su Inina tvrtka kći Prirodni plin te tvrtka Crodux–plin u vla-

sništvu Ivana Čermaka. Pa iako zakon omogućava svakoj od 42 tvrtke registrirane za opskrbu plinom da osnuje vlastitu bilančnu skupinu i tako stekne pravo samostalno kupovati plin na inozemnom tržištu preko dviju interkonekcija (pre-

nisu pokazale interes za kupnju plina preko novog spoja iz MaPrirodnim plinom

business.hr Utorak 22/3/2011

ovod uložio 75 paca plina nema Jerko Jelić Balta, predsjednik Uprave Plinacra, očekuje povrat investicije kroz naknadu za transport, ali zakupaca plinovoda još nema Snimio hrvoje dominić

ko "stare" hrvatskoslovenske kod Rogateca te nove, hrvatsko-mađarske, koja je upravo izgrađena), sve su one do sada poslovale pod okriljem donedavno jedinog voditelja bilančne skupine, tvrtke Prirodni plin, čijim su posredovanjem nabavljale potrebne količine prirodnog plina iz

uvoza. Odnedavno, točnije od travnja prošle godine, kao voditelj bilančne skupine registriran je i Croduxplin, čime je Inina tvrtka kći dobila prvog ozbiljnog konkurenta na području opskrbe plinom. No zbog čega nitko od opskrbljivača do sada nije pokazao interes za kupnju plina iz inozemstva preko novosagrađene interkonekcije? Direktor Croduxplina Branko Radošević, koji je kao donedavni čelni čovjek Plinacra i sam sudjelovao u planiranju i projektiranju interkonekcije,

potvrdio je da njegova tvrtka ima interes za zakup kapaciteta novog plinovoda, no tek od iduće ogrjevne sezone, koja počinje 1. listopada, odnosno kada se potrebe za plinom znatno povećaju. "Podnijet ćemo zahtjev za zakup kapaciteta za sljedeću sezonu. Već smo razgovarali, a i nadalje pregovaramo, s velikim proizvođačima i opskrbljivačima plina iz inozemstva o kupnji prirodnog plina, a stalno razgovaramo i s potencijalnim kupcima u Hrvatskoj. Kada dobijemo dobru ponudu za kupnju plina po prihvatljivoj cijeni i kada naši kupci prihvate našu ponudu za prodaju, vjerujem da ćemo sklopiti

Branko Radošević, bivši predsjednik Uprave Plinacra u čijem je mandatu izgradnja pokrenuta, danas ispred Crodux plina kaže kako bi kapacitete plinovoda njegova tvrtka mogla zakupiti tek od početka sljedeće sezone grijanja

Snimio hrvoje knez

2,8 2,2 milijardi m milijardi m 3

ukupna je godišnja potrošnja količina je plina koji Hrvatska plina u Hrvatskoj osigurava iz vlastitih izvora

fotolia

posao", kaže Radošević, no odbija precizirati s kojim je velikim opskrbljivačima u inozemstvu Crodux-plin do sada razgovarao o nabavi plina. Ipak, on naglašava kako je Crodux-plin u startu u daleko lošijoj poziciji na tržištu u odnosu na Prirodni plin jer se većina opskrbljivača u Hrvatskoj već priklonila Ininoj tvrtki kao voditelju bilančne skupine, od koje su i do sada nabavljali plin. "Prirodni plin veći dio energenta nabavlja iz domaće proizvodnje i cijenom je, zbog te činjenice, konkurentniji od nas jer mi svoj plin kupujemo u Rusiji, Alžiru ili iz nekih drugih pravaca. Kad ukalkuliramo

sve transportne, skladišne i brojne druge troškove, cijenom vrlo teško možemo konkurirati Prirodnom plinu. Pokušat ćemo im parirati, no svjesni smo toga da je njihova prednost golema", objasnio je Radošević. Tvrtka Prirodni plin u svojem je odgovoru bila još općenitija, naglasivši samo da će "pravodobno obaviti sve aktivnosti oko osiguranja potrebnih ulaznih kapaciteta na ulazno-mjernoj stanici Donji Miholjac kada se za to ukaže potreba", odbivši direktno odgovoriti na pitanje ima li namjeru i kada zakupiti kapacitet interkonekcije. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

doga aji

POSAO OD 7 MIL. EURA

Gredelj isporu io 4 lokomotive za Saudijsku Arabiju

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 22/3/2011

IVAN TOLI , predsjednik Uprave Gredelja SNIMIO HRVOJE KNEZ

Zagreb. Tvornica Ĺželjezni kih vozila Gredelj isporu ila je etiri modernizirane lokomotive ameri koj kompaniji National Railway Equipment (NREC), ukupna vrijednost isporuke je sedam milijuna dolara, a lokomotive e svoj radni vijek nastaviti u Saudijskoj Arabiji. Dio je to posla koji je Gredelj

s NREC-om ugovorio prije tri godine. Rije je o prakti ki novim lokomotivama za koje su koriĹĄtena popravljena okretna postolja. Za isporuku u svibnju priprema se ĹĄest novih uskotra nih lokomotiva za Mozambik, od ukupno 11 koliko e ih biti isporu eno u tu afri ku zemlju. Gredelj ove godine planira za ameri kog partnera isporu iti 25 lokomotiva koje su namijenjena za razna trĹžiĹĄta, kao ĹĄto su Argentina, Mozambik, Saudijska Arabija i Kongo, rekao je predsjednik Uprave Gredelja Ivan Toli . H

AFERA SPICE

Pripremno ro iĹĄte 4. travnja Pripremno ro iĹĄte u aferi Spice na kojem bi se trebao odrediti datum po etka su enja osmorici optuĹženih da su Podravku oĹĄtetili za viĹĄe od 400 mil. kn trebalo bi se odrĹžati 4. travnja. Sudac SiniĹĄa PleĹĄe, javnosti poznat po presudi Vladimiru Zagorcu zbog kra e dragulja, ro iĹĄte je zakazao nakon ĹĄto je prou io spis na viĹĄe od 40 tisu a stranica. H

Ne znaju naplatiti 1,68 duga, ali zato znaju os Za financije Grada odgovoran je gradona elnik. Ako on uspije na i nekoga tko je viĹĄe kriv, neka onda taj odgovara. injenica je da je u gradskoj upravi napravljen sustav po kojem se jednostavno ne pla a. Najve i je problem ĹĄto gradske sluĹžbe ne diĹžu tuĹžbe protiv duĹžnika i eka se da dugovi odu u zastaru, isti e Josip Kregar, predsjednik zagreba kog Odbora za kontrolu

Bandi eva odgovornost

Zbog 1,68 milijardi kuna nenapla enih potraĹživanja za komunalne doprinose, komunalne naknade, najamnine, zakupnine i spomeni ke rente zagreba ka Gradska skupĹĄtina zatraĹžit e od gradona elnika Milana Bandi a da na gradskim web-stranicama objavi imena svih onih koji duguju viĹĄe od 50 tisu a kuna. Na popisu koji je napravio Gradski ured za kontrolu nalaze se stotine prav-

nih i fizi kih osoba, a javnoj duĹžni koj sramoti mogle bi uskoro biti izloĹžene i najve e tvrtke te najuspjeĹĄniji poduzetnici. Me u onima koji nisu platili ra une i bankarske su institucije, ministarstva, pa i sama Porezna uprava. S obzirom na velike gubitke prihoda te nastanak goleme imovinske ĹĄtete za Grad Zagreb, Odbor za kontrolu, kako nam je rekao njegov predsjednik Josip Kregar, predloĹžit e SkupĹĄtini da na sjednici 29. oĹžujka zaduĹži gradona elnika Bandi a da poduzme sve mjere kako bi se utvrdilo tko je odgovoran za propuste u naplati spomenutih potraĹživanja, ĹĄto se posebno odnosi na pro elnike gradskih ureda. Odbor za kontrolu te je zaklju ke donio jednoglasno, a kako u njemu participiraju sve skupĹĄtinske stranke, nema sumnje da e ti prijedlozi dobiti zeleno svjetlo.

UKUPNO

n k . l i m 4 , 1.683

MILAN BANDI , gradona elnik Zagreba

NenaplaÄ&#x2021;ena potraĹživanja Grada Zagreba 31. 12. 2009. (mil. kn)

â&#x17E; Komunalna naknada 626,1 567,8 â&#x17E; Zakupnina â&#x17E; Komunalni doprinos 419,6 â&#x17E; Spomeni ka renta 58,4 11,5 â&#x17E; Najamnina

ARHIVA BUSINESS.HR

MJERI SE DEBLJINA OBRAZA Milan Bandi morat e po nalogu SkupĹĄtine objaviti imena duĹžnika Gradu nakon ĹĄto je zbog zastare izgubljeno najmanje 350 milijuna kuna

KARIJERE

Ĺ torga na elu Grupe Zgombi &Partneri

HRVOJE Ĺ TORGA Iz Mercatora u Zgombi grupu ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Hrvoje Ĺ torga imenovan je predsjednikom Uprave Grupe Zgombi &Partneri, koja je postala dijelom jedne od vode ih svjetskih organizacija za usluge financijskog savjetovanja, revizije i ra unovodstvenih usluga Grant Thornton International. Posrijedi je mreĹža koja djeluje u viĹĄe od 100 zemalja s ukupnim godiĹĄnjim prihodom

ve im od 4 milijarde dolara. Ĺ torga je karijeru gradio na trĹžiĹĄtima Europe i Azije u globalnoj FMCG kompaniji - Wrigleyu. U Hrvatsku se vratio 2007. i preuzeo mjesto potpredsjednika Uprave Getroa. Dvije godine poslije dolazi na duĹžnost predsjednika Uprave Mercatora Hrvatska, gdje ga je u sije nju 2011. zamijenio Stanislav Brodnjak. Grupa Zgombi & Partneri u 2009. je ostvarila 5,5 milijuna dolara konsolidiranog prihoda, a cilj im je do 2015. godine premaĹĄiti 10 milijuna dolara. H

INVESTICIJE

Termama Jezer ica 5 mil. kn kredita Hypo banke Zagreb. Temeljem suradnje i potpisanog ugovora izme u Krapinsko-zagorske Ĺžupanije, Ministarstva gospodarstva i Hypo Alpe-Adria banke ta je banka osigurala kreditnu liniju od pet milijuna kuna za pokretanje novog investicijskog ciklusa Termi Jezer ica. Kredit je namijenjen, uz ostalo, za dogradnju zimskog natkrivenog

vodenog parka i wellness centra te za opremanje potrebnom infrastrukturnom i smjeĹĄtajnom opremom. Tom se investicijom poboljĹĄava ponuda Termi Jezer ica, a o ekuje se i zapoĹĄljavanje 17 radnika. Temelj je kredita ugovor koji su potpisale Krapinsko-zagorska Ĺžupanija i Hypo banka. Ukupna investicija iznosi 2,8 milijuna eura, a sa Ĺ˝upanijom je dogovorena subvencija kredita od navedenih 5 milijuna kuna. Kamatnu stopu subvencionirat e Ministarstvo, Ĺ˝upanija i Grad Donja Stubica. H

ARHIVA BUSINESS.HR

stora koja su gradska, a Grad mu nikada nije poslao prijedlog za raskid ugovora", isti e Kregar, koji se, kao i ostali zastupnici, nada da e javno objavljivanje imena za mnoge duĹžnike biti sramotno, ĹĄto bi moglo rezultirati pla anjem zaostalih ra una.

Dug Porezne uprava

Od 1,68 milijardi kuna nenapla enih potraĹživanja, najve i dio od 556,4 milijuna kuna odnosi se na zakupnine za 1479 poslovnih prostora u vlasniĹĄtvu Grada. Primjerice, prema stanju u travnju proĹĄle godine, Magma Goranka FiĹžuli a za ĹĄest prostora dugovala je oko 830 tisu a kuna, a Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava Zagreb, za deset prostora 1,3 milijuna kuna. Mladost u ste aju ostala je duĹžna gotovo 30 milijuna kuna. Me u duĹžnicima je i ugostiteljstvo Boban, Martimex, Urbanisti ki institut RH, pa i UdruĹženje novinara RH iji je osniva Domagoj Margeti , koje duguje 350 tisu a kuna za poslovni prostor. S naslova komunalne naknade za 1237 objekata Grad Zagreb je zaklju no s travnjem 2010. godine potraĹživao 451,1 milijun kuna. Me u ostalim, ra une nisu platile i neke gradske tvrtke poput Zagreba kog velesajma, i to u iznosu od 14 milijuna kuna.

Konzum Ivice Todori a duguje oko dva milijuna kuna za komunalnu naknadu u 13 objekata. Zagreba ka banka nije platila gotovo milijun kuna, a Studentski centar 1,4 milijuna. Me u neplatiĹĄama su i vlasnik popularnog restorana Puntijar Zlatko Puntijar, koji je ostao duĹžan 154 tisu e kuna, te Investicijsko druĹĄtvo SN holding sa 850.000 kuna. Profil International je tako er na "crnoj listi" sa 600 tisu a kuna, Pliva sa 450.000 a Konstruktor Ĺ˝eljka Ĺ˝deri a s ak 1,5 mil. kuna nepla enih ra una za komunalnu naknadu. Tvrtke iz grupacije Kon ar duĹžne su 5,9 milijuna kuna, HUP Zagreb An elka Leke 5,7 milijuna kuna, HT milijun kuna, a HĹ˝ 3,3 milijuna kuna. Na duĹžni koj listi su i OdaĹĄilja i i veze, Orbico Branka Rogli a, MontmontaĹža, Mlinar, ministarstva obrane, obrazovanja i sporta, MUP, Metronet, Mercator i Lova ki rog Milana Ĺ e kovi a. U gradskoj upravi brane se kako za 2004. i 2005. godinu nisu pokretali postupke ovrhe jer je Ministarstvo pravosu a sugeriralo da se pri eka zbog pretrpanosti sudova, a podruĹžnica GSKG koja skuplja podatke za postupke ovrhe nije bila informati ki opremljena. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

FOTO TADI /CROPIX

Za Josipa Kregara dvojbe nema - glavni i odgovorni krivac je Bandi . "Za financije Grada odgovoran je gradona elnik. Ako on uspije na i nekoga tko je viĹĄe kriv, neka onda taj odgovara. injenica je da je u gradskoj upravi napravljen sustav po kojem se jednostavno ne pla a. Najve i je problem ĹĄto gradske sluĹžbe ne diĹžu tuĹžbe protiv duĹžnika i eka se da dugovi odu u zastaru", isti e Kregar. Za neutuĹžena potraĹživanja zastara nastupa nakon tri godine, a na taj je na in izgubljeno najmanje 350 milijuna kuna. Kako je primijetio HNS-ovac Jozo RadoĹĄ, koji je pokrenuo pitanje potraĹživanja Grada, apsurdno je da postupke prisilne naplate komunalne naknade Grad pokre e svake dvije godine, navodno radi uĹĄtede, ĹĄto zna i da su sva potraĹživanja starija od godinu dana ve u zastari. U javnom objavljivanju duĹžnika u Odboru za kontrolu ne vide niĹĄta sporno i pozivaju se na Zakon o pravu na pristup informacijama. "NiĹĄta ĹĄto bitno utje e na raspolaganje gradskom imovinom i financijskim sredstvima ne moĹže biti tajna. Javnost ima pravo znati zaĹĄto primjerice Ani holding ne pla a najamninu za tri pro-

SNIMIO HRVOJE KNEZ

68 milijardi kuna osramotiti duĹžnike BOSILJKO MIĹ ETI , jedan od najve ih duĹžnika za zakup gradskih prostora

JOSIP KREGAR ljuti se ĹĄto se na vrijeme ne diĹžu tuĹžbe, pa dugovi odlaze u zastaru

SPOMENI KA RENTA 14. 6. 2010. 1. TĹ˝V Gredelj 2. Industrogradnja 3. Kamensko 4. Tlos 5. Ljubljanska banka d.d.

6.773.610,00 1.330.939,92 1.279.509,00 982.613,64 913.433,67

ZAKUPNINA 30. 4. 2010. 1. Elektronika Zagreb 2. Bagaj 3. IPZ Marketing i trgovina 4. PG Kemoboja 5. Bosiljko MiĹĄeti

884.309,53 882.998,66 882.312,62 867.584,42 867.256,24

KOMUNALNA NAKNADA 30. 4. 2010. 1. Solidum-Ĺ˝uĹži 2. Zagreba ki holding d.o.o. podruĹžnica Zagreba ki velesajam 3. Zagrep anka 4. Geotehnika 5. Rostum

15.558.818,72 13.996.927,58 10.735.943,34 10.080.153,22 8.716.329,82

10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 22/3/2011

GEOINFORMATIKA

Gisdati prihodi u Srbiji i C. Gori porasli 41%

Zagreb. GDi Gisdata Beograd ostvarila je u 2010. gotovo dva milijuna eura prohoda, 41 posto viĹĄe u odnosu na proteklu godinu. Porast je joĹĄ i ve i kada se izrazi u lokalnoj valuti: 55 posto, za gotovo 200 milijuna srpskih dinara. Osnovu tih rezultata ine snaĹžan lokalni tim inĹženjerskih stru njaka te niz uspjeĹĄnih pro-

DOK SJEDI U PRITVORU

Komaka bi HFP mogao izgurati iz Uprave pivovare Predsjednika Uprave Osje ke pivovare Ivana Komaka prijavilo je Radni ko vije e tvrtke zbog nezakonite isplate predujma dobiti u stopostotnom iznosu, a Trgova ki sud moĹže na prijedlog HFP-a dovesti novu upravu dok Komak eka izlazak iz pritvora Ivan Komak, predsjednik uprave Osje ke pivovare, njegov sin Ivica i k i Andreja te ro ak Domagoj Njegovan kao lanovi NO-a zadrĹžani su u IstraĹžnom centru Ĺ˝upanijskog suda u Osijeku do ro iĹĄta zakazanog za 22. oĹžujka, kada e se odlu iti o odre ivanju jednomjese nog pritvora zbog zloporabe poloĹžaja i ovlasti te prikrivanja protuzakonito pribavljenog novca, za ĹĄto ih se tereti. Privedeni su pod optuĹžbom da su 2009. i 2010. odlu ili protuzakonito isplatiti predujam dividende ve i od 6,5 milijuna kuna. Najve i dio novca Pivovara je isplatila trgova kom druĹĄtvu Komakove supruge, kojim je on zatvorio bankarski kredit za kupnju dionica tvrtke. Zbog toga ih je kazneno prijavilo radni ko vije e s kojim je Komak u permanentnom sukobu i na ije je prigovore o isplati predujma dividende samo odmahivao rukom. Novac za otplatu kredita o ito mu je nuĹžno trebao jer je ignorirao i upo-

zorenja jednog od odvjetnika tvrtke - kojemu je potom i otkazao suradnju - te prihvatio savjet drugoga da takav in regulira aktima druĹĄtva. No Zakon o trgova kim druĹĄtvima takve isplate dopuĹĄta samo u polovi nom iznosu ostvarene dobiti, a ona je ispla ena u cijelosti. Budu li osumnji eni zadrĹžani u pritvoru, Ivan Komak ne e morati preispitati samo svoj odnos prema odgovornosti predsjednika Uprave nego i nemo an promatrati novi zaplet oko Osje ke pivovare za koju se sudski izborio nakon viĹĄe od 14 godina su enja. Naime, poĹĄto je ve ina od pet lanova NO-a i predsjednik Uprave pritvoreni, Trgova ki sud moĹže na prijedlog dioni ara dovesti na njihova mjesta druge ljude, a budu i da je zna ajniji dioni ar HFP - koji od Komaka sudski potraĹžuje 11.000 dionica - klatno bi se moglo okrenuti naopako iako je pivovara u me uvremenu dvaput prodana inokupcima. Na potezu je njezin ve inski vlasnik, Ditta trade iz Ljubljane, za koju u radni kom vije u i Nezavisnom sindikatu govore da samo pokriva stvarnog vlasnika - Ivana Komaka, koji je prodajama nastojao oteĹžati borbu HFP-a za dionice ĹĄto ih u Fondu smatraju svojima. Za kaznena djela privedenima prijeti kazna zatvora do deset godina. Goran Flauder

jekata u javnom i privatnom sektoru, isti e predsjednik Uprave GDi Gisdata grupe Boran Lon ari . ProĹĄle je godine sektor za mobilne komunikacije Telekoma Srbije implementirao GDi-jevo inovativno GIS rjeĹĄenje za podrĹĄku razvoja beĹži nih podatkovnih i komunikacijskih mreĹža, a provedeno je i viĹĄe od deset implementacija sustava GDi Geoportala za lokalne uprave s prate om aplikacijom za interakciju s gra anima i odgovaranje na njihova pitanja. D. T.

MARKETING

ba kog ureda. Po eli su sura ivati s drugim naru iteljima iz te zemlje, me u ostalim, s Pasha bankom, najve om investicijskom bankom u AzerbajdĹžanu. Studio za projektiranje i psihologiju prodajnog mjesta Brigada, lan Bruketa&Ĺ˝ini grupe, projektirao je osamdesetak novih prodajnih mjesta za Nar. Kako Hrvatska nema diplomatsko predstavniĹĄtvo u AzerbajdĹžanu, dio poslovanja planiraju temeljiti i na povezivanju gospodarskih subjekata dviju zemalja. B.hr

Bruketa&Ĺ˝ini otvorili ured u AzerbajdĹžanu

Zagreb.Temeljem proĹĄirenja ugovora s azerbajdĹžanskim mobilnim operaterem Nar i po etka suradnje s drugim naru iteljima reklamna agencija Bruketa&Ĺ˝ini OM otvorila je ured u Bakuu. Rije je na trĹžiĹĄtu na koje su uĹĄli pobijedivĹĄi na me unarodnom natje aju za Nar, a dvije su godine tog klijenta 'servisirali' iz zagre-

Na sajmu turizma, hrane i piÄ&#x2021;a 525 izlagaÄ?a ZAGREBAÂťKI VELESAJAM Stru njaci iz Indije, Kine i JuĹžne Koreje hotelijere i ugostitelje pou it e kako se pripremiti za goste s Dalekog istoka

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

doga aji

ÂťETIRI SAJMA najavile su Amelia TomaĹĄevi (TZ grada Zagreba), direktorica ZV-a Mirela Bartolec i Vesna Cvitanovi , direktorica sektora za sajmove ZV-a

Od srijede do subote na Zagreba kom velesajmu odrĹžavaju se etiri sajma vezana uz turizam, hotelijerstvo, gastronomiju i vinarstvo. Rije je o sajmu turizma CroTour, sajmu hrane i pi a InGa i sajmu vina Vinovita, kojima se ove godine prvi put pridruĹžio i sajam hotelsko-ugostiteljske opreme Hotel&Gastroteh. Sajamske priredbe privukle su 525 izlaga a iz 28 zemalja, s tim da je proĹĄle

godine samo CroTour imao 130 izlaga a, a ove ih je godine 141. Uvode se i neke novine pa priredba ima i grad partner, a ove je godine to Zagreb. Direktorica sektora za sajmove ZV-a Vesna Cvitanovi kaĹže da su prihodi od sajmova na razini proĹĄlogodiĹĄnjih.

Âťarteri iz S. Koreje

U sklopu CroToura odrĹžat e se konferencija o zdravstvenom turizmu, a Turisti ka

zajednica grada Zagreba predstavit e promotivni program "Zagreb kakvog ne poznajete" i edukativni projekt "Kultura turizma". Udruga studenata turizma Ĺ˝Ĺ EM-a organizira Cro Summer Job. Vinari e organizirati ocjenjivanje vina i stru ni skup o brendiranju Hrvatske kao vinske regije. Nakon ĹĄto je jesenas u Zagreb sletio prvi arter iz JuĹžne Koreje, direktorica zagreba kog TZ-a Amalia TomaĹĄevi kaĹže da je za ovu godinu najavljeno 16 novih slijetanja iz te zemlje, a najavljene su i grupe gostiju iz Indije. Stru njaci iz Indije, Kine i JuĹžne Koreje hotelijere i ugostitelje pou it e kako se pripremiti za goste s Dalekog istoka.

Turizam za sve

"Moramo se prilagoditi tim gostima, jer esto ujem komentare: pa kad do u ovdje, neka jedu naĹĄu hranu. Ovo je trenutak rok da po nemo razmiĹĄljati kako s tim trĹžiĹĄtima", kaĹže elnica zagreba kog TZ-a, dodaju i da treba razvijati turizam za goste svih kategorija platnih mo i, a ne se usmjeriti samo na elitni ili samo na masovni turizam. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 22/3/2011

L0ŠA GODINA

Promet u distributivnoj trgovini pao 3,6%

Zagreb. Poslovni subjekti, odnosno pravne osobe i obrtnici, u Hrvatskoj su tijekom 2010. u distributivnoj trgovini ostvarili promet (s PDV-om) od 251,28 milijardi kuna, što je u odnosu na 2009. pad 3,6 posto, pokazuju podaci DZS-a. Glavninu su ostvarile pravne osobe i njihov je promet iznosio 241,39 milijardi kuna,

što je 3,3 posto manje nego u 2009. Obrtnici su ostvarili 9,89 milijardi kuna prometa, što je pad od 9 posto. Najve i dio prometa (229,24 mlrd. kn) realiziran je u trgova kim djelatnostima, dok je promet u netrgovinskim djelatnostima iznosio 22,03 milijarde kuna. Najve i promet me u trgova kim djelatnostima 2010. ostvaren je u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, a iznosio je 113,5 milijardi kuna, što je 4,2 posto manje nego 2009. H

3000-7000 DOLARA

Potpore Svjetske banke za civilne udruge

Zagreb. Ured Svjetske banke u Hrvatskoj pozvao je nevladine organizacije da podnesu prijave za potpore iz Fonda za civilno društvo za 2011. To je 10. godina da Ured daje potpore sektoru civilnog društva u Hrvatskoj. Iznos potpora je izme u 3000 i 7000 ameri kih dolara, a proteklih je godi-

na bilo dodijeljeno po desetak potpora godišnje. Fond za civilno društvo pomaže aktivnosti iji je osnovni cilj uklju ivanje i osnaživanje gra ana, ime im se omogu uje preuzimanje inicijative za poja avanje i utjecanje na ishode razvoja, priop eno je iz Svjetske banke. Aktivnosti koje e se financirati putem Fonda mogle bi olakšati osnaživanje gra ana kako bi imali ve e "vlasništvo" nad razvojnim procesima. Prijave se mogu podnijeti na hrvatskom, no bilo bi bolje na engleskom jeziku, a rok je 7. svibnja. B.hr

Hrvatski obrtnici su Plava Laguna za 63 štanda na pola puta do EU NATJE»AJ ZA ZAKUP

traži 1,7 mil. kn Najskuplje su lokacije za prodaju kože, bižuterije i plasti nih proizvoda, ak 111.000 kuna Plava Laguna iz Pore a ju er je raspisala natje aj za zakup 63 štanda i ostale objekte za predstoje u turisti ku sezonu. Reklo bi se rutinski posao kakav se ponavlja svake godine u brojnim tvrtkama na Jadranu. No zanimljivo je da je ukupna vrijednost raspisanog natje aja ak 1,7 milijuna kuna, što je bez sumnje znatan dio prihoda te turisti ke tvrtke koja u svojoj ponudi ima hotele, apartmanska naselja, kampove, kao i sportske i zabavne sadržaje. "Svake godine u ovo doba raspisujemo natje aj, a pokriveni su svi sadržaji koje nudi naša tvrtka. Ve inom je rije o sadržajima koji se nalaze u Pore u i susjednim op inama poput Funtane. Uglavnom je rije o istoj ponudi kao i lani", kaže Josip Pujas, voditelj odjela za upravljanje imovinom u Plavoj Laguni.

Ležaljke jeftino

Kako je vidljivo iz natje aja, u ponudi prednja e prodajne djelatnosti, uglavnom bižuterije i nakita, kože, majica i odjevnih predmeta, kao i pre-

hrambenih proizvoda, a ima i onih vezanih uz rekreativne sadržaje. Zakup za neke od njih i nije pretjerano skup pa e, primjerice, koncesija za iznajmljivanje ležaljki i suncobrana na plaži hotela Molindrio stajati samo 12.000 kuna. Pozicije za štandove za vo e i povr e mogu se zakupiti i po upola nižoj cijeni - naravno ako ne bude više interesenata koji mogu podignuti oglašenu cijenu zakupa. S druge strane, cjenovni vrh ponude ine lokacije za prodaju kože, bižuterije i plasti nih proizvoda od ak 111.000 kuna, te prodaju odjevnih predmeta, tekstila i rukotvorina od 100.200 kuna.

Novost aquapark

"Ove smo godine ponudili i koncesije za neke nove sadržaje, kao što su aquapark i prodaja istarskih suvenira. U pravilu svake godine uspijemo iznajmiti sve sadržaje koje oglasimo, iako je najve i interes definitivno za trgovinu. Ako neki od sadržaja ostane bez zakupa, raspisat emo još jedan natje aj u svibnju, kada obi no sve uspijemo iznajmiti", zaklju uje Pujas. B. K.

PRILIKA ZA RAZVOJ Hrvatskim obrtnicima iskustva s dobivanjem novca iz fondova EU predstavili su slovenski kolege koji se i danas pitaju je li im ulazak u EU donio više prednosti ili problema Poduzetnici bi trebali provesti analizu tržišta, odvagnuti svoje opcije i prona i tržišne niše kako bi ostvarili konkurentsku prednost na jedinstvenom europskom tržištu s više od 500 milijuna potroša a, poruka je veleposlanika Paula Vandorena, šefa Delegacije EU u Hrvatskoj, okupljenima na me unarodnoj konferenciji "Obrtništvo u Europskoj uniji" u organizaciji Hrvatske obrtni ke komore.

Prvo reforme

Kako je naglasio, jedinstveno tržište EU izvrsna je prilika, ali samo za one koji se ve spremaju za budu nost. "Država može osigurati samo op i okvir za privla enje novih ulaganja. Poduzetnici i pojedinci trebali bi istražiti svoje opcije i analizirati tržišta kako bi definirali tržišne niše u kojima

DRAGUTIN RANOGAJEC i PAUL VANDOREN, predsjednik HOK-a i šef Delegacije EU u Hrvatskoj SNIMIO H. DOMINI

imaju komparativne prednosti", rekao je Vandoren. Kazao je i kako je Hrvatska prili no napredovala u procesu prilagodbe pravilima jedinstvenog tržišta, ali je pritom naglasio da treba odlu no nastaviti reforme kako bi se smanjili strukturni nedostaci te poboljšala poduzetni ka klima. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec ocijenio je kako je hrvatsko obrtništvo po kriteriju pripremljenosti za EU negdje na pola puta. "Možemo još puno više u initi da pripremimo obrtnike za EU. Moramo im osigurati stru nu pomo kako bi mogli imati koristi od novca iz strukturnih fondova", rekao je Ranogajec. Iskustva obrtnika iz Slovenije prenio je Štefan Pavlinjek, predsjednik Obrtni ko-poduzetni ke komore Slovenije, koji je rekao kako

se slovenski obrtnici i danas pitaju je li ulazak u EU bio prednost ili slabost, napominju i kako, pak, bez ulaska u EU ne bi bilo ni prilike za razvoj.

Nužne informacije

Tihana Kralji , državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, smatra da treba poraditi na prijenosu informacija te je okupljene obrtnike pozvala da ne propuste ni jednu priliku za edukaciju. "Važno je da HOK sagleda strukturu obrtništva i utvrdi koji su to obrti koji e ulaskom u EU biti izloženi konkurenciji, na koje to ne e imati posebna utjecaja, kao i koji su to obrti koji prosperiraju i imaju mogu nosti te ve sudjeluju na europskim tržištima", napomenula je Tihana Kralji . Margareta Podnar

karijere, znanje i posao

SAMOZAPOŠLJAVANJE Nezaposlena, fakultetski obrazovana osoba ove godine od države za samozapošljavanje može dobiti 36.011 kuna, sa završenom srednjom školom 29.000, kuna, a osobe bez zanimanja 18.862 kuna. No, novac se ne može dobiti tek tako, jer najprije treba uvjeriti stru ne službe na burzi da on ne e biti uzaludno potrošen. Upitali smo stoga stru njake na što posebno treba paziti pri pokretanju vlastitog posla te koje su naj eš e po etni ke pogreške

Utorak 22/3/2011

OSOBE skepti ne prema poduzetništvu esto smatraju da velika tvrtka uvijek može pojesti malog poduzetnika. Me utim, uspješne male i srednje tvrtke na hrvatskom tržištu dokazale su da i mali imaju svoje mjesto pod suncem FOTOLIA

Poduzetnicima po etnicima najviše nedostaje znanje o financijama

IGBS-ov MBA

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 22/3/2011

rimjeri neuspješnih poduzetničkih pothvata često su više nalik izmišljenim pričama nego stvarnim ljudskim i poslovnim sudbinama, ističe poduzetnica Elvira Mlivić Budeš. Pokretanje samostalnog posla, objašnjava, obično je uzrokovano željom pojedinca da samostalno djeluje, odgovara za uspješno poslovanje i zarađuje više od prosječnog zaposlenika. Smatra kako poduzetnik ima veći izazov, ali i veću odgovornost za uspjeh ili neuspjeh, što pruža osjećaj zadovoljstva u Elvira Mlivić Budeš, poduzetnica, tvrtka Filaks arhiva business.hr

Počela predavanja za šestu generaciju studenata Na Međunarodnoj diplomskoj školi za poslovno upravljanje Zagreb počela su predavanja za šestu generaciju studenata na MBA programu, koji se od 2004. godine izvodi u suradnji s Kelley School of Business sa Sveučilišta u Indiani. Kelley School of Business jedna je od 20

gradnji samostalne karijere. Nažalost, dio poduzetnika više slijedi intuiciju nego stvarne pokazatelje i općenito ima nerealna očekivanja od tvrtke koju tek gradi.

Poduzetnička avantura

"Velik je broj poduzetnika koji u avanturu kreću samo zato što nešto znaju dobro raditi i smatraju da će se netko (država, viša sila, kupci…) pobrinuti za njihove proizvode ili usluge kada ih ponude tržištu. Neke osobe vjeruju da moraju "oploditi" ušteđevinu nekim poduzetničkim projektom i ulaze u poslo-

najboljih američkih poslovnih škola koje izvode MBA programe prema rangiranju časopisa Bloomberg Business Week u 2010. godini, kao i akreditirana članica međunarodnog udruženja AACSB International, što potvrđuje najviši standard kvalitete koji je dostiglo manje od 5 posto škola u svijetu. Većinu predavača na studiju čine renomirani profesori s Kelley School of Business, uz priznate stručnjake s Ekonomskog instituta Zagreb, koji je 2003. godine

ve o kojima ne znaju dovoljno, isključivo na nagovor uvjerljivih prijatelja ili rodbine", ističe Mlivić Budeš i dodaje kako je zanimljivo koliko poduzetnika ne zna izračunati tržišni potencijal, niti o tome razmišlja sve dok se ne pojave prvi problemi s plasmanom proizvoda. Naime, tek kada utvrde da nitko nije čuo za njihovu ponudu, pa nije ništa ni kupio, počinju razmišljati o mogućim rješenjima. "Činjenica je da se dobit stvara isključivo na tržištu, ne dolazi od proizvoda, rada, menadžera ili zaposlenika. Samo su potrošači spremni platiti pravu cijenu za određeni proizvod ili uslugu. Mali poduzetnici moraju biti svjesni važnosti kreiranja potražnje kojoj je cilj da potrošači najprije potraže njihove proizvode umjesto da se obrate većem konkurentu. Za takvo ponašanje treba im dati pravi razlog, a uloga marketinga i jest traganje i određivanje ravnoteže između tvrtki i potrošača na tržištu", napominje Mlivić Budeš. Poduzetnici su, međutim, često u zabludi jer imaju nerealna očekivanja. Neke od najčešćih pogrešaka poduzetnika početnika su: ne vidim konkurenciju, neću uspjeti visokim cijenama, pomoći će mi prijatelji i kolege, za svaki slučaj ciljat ću na cijelo tržište te imam posla, nemam vremena za planiranje. "U poduzetništvo se ne smije krenuti bez do-

osnovao poslovnu školu IGBS Zagreb uz potporu američke vlade. Studenti ove godine dolaze iz tvrtki Agrokor, Zaba, InterCapital, Tele 2, Microsoft, Hewlett Packard, Cisco, Combis, b4b, S&T, Comverse, Luminus Studio, Pharmaceutica, zatim iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao i s Ekonomskog instituta Zagreb. Početak nastave za sedmu generaciju studenata predviđen je za listopad 2012. godine. S. H. B.

Za upis u ovu generaciju studenata ostala su još dva mjesta, a upisati se može najkasnije do 22. travnja arhiva business.hr

Gordan Horbec, urednik portala www.imamnovac.hr i voditelj radionice 21 "sitnica" koju bih volio da mi je netko objasnio kada sam krenuo u biznis arhiva business.hr

bro osmišljena plana aktivnosti koji pomaže da se jasnije sagleda situacija. Važno je biti poduzetan i strastven, ali odluke se ne smiju donositi bez analize dostupnih podataka. Ispravna odluka može se donijeti samo na temelju informacija, znanja i iskustva", zaključuje Mlivić Budeš.

Mali, ali veliki

Poznata je izreka da će onaj tko nema vremena za planiranje itekako imati vremena za popravljanje. Intuicija i korištenje postojećih očitih šansi tre-

baju biti samo dodatak postojećem znanju o tržištu, kupcima, proizvodima i uslugama, kaže naša sugovornica, a osobe koje su skeptične prema poduzetništvu često smatraju da velika tvrtka uvijek može pojesti malog poduzetnika. "Uspješne male i srednje tvrtke na hrvatskom tržištu dokazale su da i mali imaju svoje mjesto pod suncem ako se pobrinu velikima konkurirati na nekoliko načina: specijaliziranjem na uski tržišni segment (nišu), fleksibilnošću poslovanja i

NATJEČAJ

MANIFESTACIJA

Započnimo s okolišem Objavljen je poziv za prijavljivanje za sudjelovanje u međunarodnom kontakt-seminaru "Start with Environment!", koji organizira Agencija za mobilnost i programe EU uz potporu mađarske, austrijske i švicarske Nacionalne agencije za program "Mladi na djelu", a održat će se u Zadru od 6. do 10. lipnja 2011. godine. Međunarodni kontakt-seminar namijenjen

Kontakt-seminari namijenjeni su pronalasku partnera za razvoj međunarodnih projekata i projektnih ideja arhiva business.hr

je osobama aktivnim u radu s mladima i predstavnicima neformalnih skupina mladih koji nemaju iskustva (ili ga imaju vrlo malo) s programom "Mladi na djelu", a žele razviti projekte "Razmjena mladih" na temu zaštite okoliša.Troškove su-

djelovanja hrvatskih sudionika snosi Agencija za mobilnost i programe EU. Bit će odabrano pet sudionika iz Hrvatske iz različitih organizacija, uzimajući u obzir zemljopisnu i spolnu ravnotežu. Rok za prijave je 17. travnja 2011. godine. S. H. B.

Dani inženjera strojarstva U Splitu se od 24. do 26. ožujka održava drugi međunarodni kongres “Dani inženjera strojarstva"na kojem će prema najavi organizatora, Hrvatske komore inženjera strojarstva, sudjelovati oko 400 stručnjaka iz Austrije, BiH, Crne Gore, Francuske, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Švedske, Švicarske i Hrvatske. Stručna predavanja, radionice i okrugli

stolovi tematizirat će brojna pitanja kao što su energetska učinkovitost i certificiranje, plinofikacija Dalmacije, razvoj i tehnologija korištenja energije vjetra u Hrvatskoj, financiranje projekata u graditeljstvu iz pretpristupnih i strukturnih fondova EU te rad stranih inženjera i arhitekata u domaćem graditeljstvu. Prijavljeno je više od 45 radova i 15 predavanja, a među najzanimljivijim izlaganjima najvaljeno je ono Davora Pavune, savjetnika Ministarstva energetike SAD-a. S. H. B.

Početničke pogreške su neizbježne "Svaki je početak težak, a kao poduzetnik početnik imate praktički neograničen broj prilika za pogrešku", ističe Gordan Horbec, urednik portala www.imamnovac.hr. Pogreške su, kaže, neizbježne i najbolje možemo naučiti na vlastitoj koži. Ipak, većina ih nastaje zbog neznanja, a to se relativno lako i brzo može riješiti.

Financije slaba stana

Po njegovu mišljenju, poduzetnicima početnicima najviše nedostaje znanje o financijama. Kaže kako se općenito loše upravlja novcem, a najčešće poduzetnici zaborave da dio novaca koji su naplatili od kupca nije njihov već pripada državi. "Znači, ako je na račun uplaćeno 12.300 kuna, 2300 kuna od tog iznosa je porez na dodanu vrijednost (PDV) i taj novac ne smijemo potrošiti već ga moramo proslijedi-

ti državi. Poduzetnici, naravno, potroše i to i onda imaju problema. Druga stvar koja se često događa jest da ugovore posao i onda počnu unaprijed trošiti novac računajući na to da će klijent platiti. No u slučaju kašnjenja naplate nastaju novčane teškoće. Općenito, imaju problem shvatiti da tvrtkin novac nije njihov, već tvrtkin te da ga ne mogu samo tako uzimati i trošiti. Neki se poduzetnici previše bave time kako smanjiti porezne obveze pa kupuju stvari na tvrtku koje ne služe za poslovne svrhe čime se izlažu velikom riziku u slučaju poreznog nadzora", objašnjava Horbec. Kao jednu od najčešćih pogrešaka spominje i kupnju dugotrajne (ne)materijalne imovine (nabavne vrijednosti veće od 3500 kuna) potkraj godine, u prosincu, kako bi se smanjila porezna obveza. Tim se potezom porezna obveza neće

PODUZETNIŠTVO

Najčešće početničke pogreške: l ne vidim konkurenciju l neću uspjeti visokim cijenama l pomoći će mi prijatelji i kolege prilagođavanju potrošačima, osiguravajući superiornu uslugu potrošačima te omogućavajući interak-

l za svaki slučaj ciljat ću na cijelo tržište l imam posla, nemam vremena za planiranje ciju s kupcima i potrošačima", ističe Mlivić Budeš. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

smanjiti jer se dugotrajna imovina amortizira (njezin se trošak raspoređuje po godinama korištenja), i to od prvog dana sljedećeg mjeseca, što znači da ni jedan kuna troška neće ući u tekuću godinu u kojoj su željeli smanjiti porez.

Prodajte svoje usluge

Jedna od sitnica koja poduzetnicima može zadavati glaOGLAS

vobolje jest ta da se poslovni rezultat računa na temelju izlaznih i ulaznih računa, neovisno o tome jesu li plaćeni ili ne. To pak može dovesti do toga da npr. imamo veliku dobit i moramo platiti porez na tu dobit, a na računu nemamo dovoljno novca jer nam kupci još nisu platiti. Horbec poduzetnicima stoga savjetuje čestu komuni-

kaciju s računovođom kako bi predvidjeli porezne obveze i smanjili mogućnost neugodnih iznenađenja. Najveća je pogreška ipak, zaključuje Horbec, to što se poduzetnici bave sitnicama (logo, memorandumi, vizitke i sl.) umjesto da se bave prodajom svoje robe i usluga, što je najvažniji posao poduzetnika početnika.

OBRAZOVANJE

Zlatni indeks 2010. > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 22/3/2011

Studentske udruge Zagrebačkog sveučilišta, u organizaciji udruge eSTUDENT, okupile su se na projektu Zlatni indeks 2010. kako bi nagradile poduzeća za aktivno sudjelovanje u životu studenata u protekloj godini. Od prošloga tjedna potporu projektu pružili su i Hrvatska udruga poslodavaca i Institut za razvoj obrazovanja,

uz dosadašnju potporu Vlade Republike Hrvatske, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Sveučilišta u Zagrebu. Prijave za nagradu počele su 14. ožujka 2011. Organizatori Zlatnog indeksa 2010. pozivaju na prijavu sva poduzeća koja su ulagala u studentski život i obrazovanje u 2010. godini preko stipendija, zapošljavanja i praksi, ulaganja u fizičku infrastrukturu te sudjelovanja

Javna objava nominacija poduzeća i institucija održat će se 3. svibnja, a dodjela nagrada 16. svibnja 2011. ARHIVA Business.HR

na projektima. Također će se ocjenjivati percepcija studenata o poduzećima istraživanjem tržišta koje će provesti agencija za istraživanje trži-

šta Hendal. Prijave se mogu podnijeti do 15. travnja preko web-pristupnice na stranici http://www.zlatniindeks. com. S. H. B.

Kvalitetom do poslovne izvrsnosti POBOLJŠANJE POSLOVANJA Upravljanje kvalitetom vrlo je važan instrument poboljšanja organizacije i proizvodnog procesa. Iako se pokazao više nego potrebnim u industriji, medijima, zdravstvu, turizmu i obrazovanju, hrvatski top menadžeri uglavnom još nisu shvatili koliko je upravljanje kvalitetom koristan alat u razvoju poslovanja

Kvaliteta kao resurs u Hrvatskoj se ne koristi dovoljno u optimizaciji poslovnih procesa i sustava upravljanja u cjelini arhiva business.hr

pravljati kvalitetom znači stvarati što bolji odnos s dobavljačima, kupcima, ali i zaposlenicima. No, na to često zaboravljaju menadžeri koji nisu ni svjesni toga da upravljanje tvrtkom znači upravljanje kvalitetom, jer ako radnici nisu zadovoljni, neće biti ni kupci. Iako je upravljanje kvalitetom rano prihvaćeno u svijetu i Europi, hrvatsko gospodarstvo kvalitetu doživljava kao sredstvo za opstanak isključivo zato što se Hrvatska cijenom rada ne može mjeriti s jeftinijim istočnim zemljama kojim je to jedna od komparativnih prednosti.

Kvaliteta je resurs

Miroslav Drljača, predsjednik hrvatskog društva menadžera kvalitete, ističe kako je kvaliteta resurs kojim se treba raspolagati i unapređivati ga te

tako postići poslovnu izvrsnost. "HDMK je kroz brojna istraživanja i rad zaključio da se kvaliteta kao resurs u Hrvatskoj ne koristi dovoljno po pitanju optimizacije poslovnih procesa i sustava upravljanja u cjelini. Pokazalo se i da nije u dovoljnoj mjeri stavljena u funkciju razvoja konkurentske sposobnosti gospodarstva, a upravo tu vidimo potencijal za povećanje stupnja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva", pojašnjava Drljača. Navodi da se norma ISO 9000, sustav upravljanja kvalitetom, dosad najčešće uvodila u proizvodnim tvrtkama, osobito izvoznicima, što objašnjava zahtjevnim međunarodnim tržištem na kojem posluju te tvrtke. U društvu menadžera kvalitete ističu i da je neoliberalni koncept kapitalizma u prošlom razdoblju pokazao svo-

je nedostatke jer profit kao isključivi motiv i pokretač gospodarstva povlači za sobom odgovarajući rizik. Stoga je osobito važno planirati i ostvarivati gospodarski rast i razvoj na načelima održivosti. Tim se temama bavilo i 30-ak stručnjaka iz devet zemalja i više od stotinu osječkih studenata na prošlotjednom 12. međunarodnom simpoziju o kvaliteti održanom u Osijeku u organizaciji Hrvatskog društva menadžera kvalitete. Tom je prigodom objavljen i tiskani zbornik sa 30 znanstvenih i stručnih radova koji donose rezultate istraživanja razvoja sustava upravljanja iz SAD-a, Rusije, Portugala, Finske, Rumunjske, Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske. Na simpoziju su predstavljeni i kriteriji dodjele hrvatske nagrade za poslovnu izvrsnost, koja će se prvi put dodijeliti ove godine. Neki stručnjaci tvrde kako

je kvaliteta bitna da bismo se mogli nositi s Europom i braniti domaće od nekorektnog uvoza. Za poslovanje u Europskoj uniji nužni su znaci kao "potvrda sukladnosti" s normama koje su propisane u Uniji, a postoje i posebni certifikati, odnosno sustavi upravljanja kvalitetom koji su svojevrsne potvrde o postignutim i ciljanim standardima. Po nekim istraživanjima, europski prosjek rasta broja tvrtki koje dobivaju certifikate kvalitete doseže i do 20 posto, a u nas taj rast iznosi samo 30-ak posto godišnje.

Glasnici loših vijesti

Mnogi su stručnjaci složni kada je riječ o korisnosti upravljanja kvalitetom. Naime, neki tvrde da čak i najviši menadžeri domaćih tvrtki još ne prepoznaju koliko je upravljanje kvalitetom koristan alat u razvoju poslovanja. Razlog tome leži u zadacima menadžera kvalitete koji mora znati uočiti pogreške, ukazati na njih i predlagati poboljšanja, a to hrvatski direktori baš i ne vole. Nazivaju ih i glasnicima loših vijesti pa njihov posao ne nailazi na razumijevanje. Po nekim istraživanjima, u Hrvatskoj je vidljiv pomak u uvođenju ISO 14001:2004, sustava upravljanja okolišem, i HACCP-a, sustava upravljanja sigurnošću hrane u turističkim objektima, no još uvijek ostaje činjenica da je jedan od temeljnih problema hrvatskog društva kriza upravljanja na svim razinama. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Utorak 22/3/2011

regija/svijet

Za Telekom Srbije samo jedna ponuda SAMO AUSTRIJANCI Iako je pravo podnošenja ponuda imalo još pet potencijalnih ponuđača, jedini ju je fondu predao Telekom Austria, koji je ponudio 950 milijuna eura za kapital Telekoma Srbije i 450 milijuna eura za investicije Telekom Austria jedini je predao ponudu na međunarodnom natječaju za kupnju 51 posto dionica Telekoma Srbije. Predsjednik povjerenstva Ministarstva financija Srbije za provođenje natječaja za prodaju Telekoma Srbije Vuk Đoković precizirao je da je Telekom Austria ponudio 950 milijuna eura za kapital Telekoma Srbije i 450 milijuna eura za investicije. Uvjetima natječaja, koji je vlada Srbije raspisala 20. listopada prošle godine, utvrđena je minimalna cijena za kupnju 51 posto Telekoma Srbije u iznosu od 1,4 milijarde eura. Povjerenstvo za prodaju 51

posto dionica Telekoma Srbije u roku od pet dana donijet će odluku o ponudi Telekoma Austria i 28. ožujka izjasniti se o njezinoj valjanosti.

Kolač od 2,43 mlrd. €

Uz Telekom Austria pravo podnošenja ponuda na natječaju koji je jučer zaključen imalo je još pet potencijalnih ponuđača Deutsche Telekom, France Telekom, Turkcel Telekom, Weather Telekom i America Movile, ali nijedan od njih nije predao ponudu. Privatizacijski savjetnik srpske vlade Citigroup ukupnu vrijednost Telekoma Srbije procijenio je na 2,43 milijardi

eura. Vlada Srbije vlasnik je 80 posto dionica Telekoma Srbije, a ostalih 20 posto u vlasništvu je grčkog OTE-a u kojemu Deutsche Telekom ima 30 posto udjela. Nakon raspisivanja natječaja za prodaju 51 posto dionica Telekoma Srbije, grčki OTE priopćio je da će prodati svojih 20 posto dionica, tako da vlada Srbije zapravo prodaje 31 posto dionica Telekoma Srbije iz svojeg portfelja. Kako je Vlada Srbije istodobno odlučila 15 posto dionica Telekoma Srbije besplatno podijeliti građanima Srbije, a oko 6,5 posto bivšim i sadašnjim radnicima Telekoma Srbije, prihvati li

TELEKOM SRBIJE, koji u svojemu vlasništvu ima i Telekom Srpske u BiH te M:tel u Crnoj Gori, ima 7,7 milijuna korisnika mobilne telefonije i 3,4 milijuna korisnika fiksne telefonije arhiva business.hr

ponudu Telekoma Austria u vlasništvu će joj ostati 27,5 posto dionica.

Glasni kritičari

Otkako je raspisan natječaj za prodaju zaposlenici Telekoma Srbije, ali i brojni stručnjaci, usprotivili su se toj prodaji tvrdeći da država ne bi smjela prodavati svoju najprofitabilniju kompaniju koja je u prošloj godini ostvarila neto dobit veću od 130 milijuna eura. Iz Vlade su, međutim, odgovarali da Srbija nema kapitala za ulaganja u modernizaciju i razvoj Telekoma Srbije te da

se samo prodajom strateškom partneru može očuvati i osnažiti njegova konkurentnost na srpskom i regionalnom tržištu. Telekom Srbije, koji u svojemu vlasništvu ima i Telekom Srpske u BiH te M:tel u Crnoj Gori, ima 7,7 milijuna korisnika mobilne telefonije i 3,4 milijuna korisnika fiksne telefonije. Telekom Austria istodobno ima 21 milijun korisnika, u prošloj je godini ostvario prihod od 4,8 milijardi eura, a u Srbiji već ima mobilnog operatera Vip mobile. Zoran Daskalović

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 22/3/2011

SKUPŠTINA

Dug Termesu za udjel u Kanditu

Uprava i Nadzorni odbor Kandit grupe predložili su izvanrednoj glavnoj skupštini, sazvanoj za 28. travnja, pove anje temeljnog kapitala Kandit grupe zamjenom potraživanja vjerovnika za dionice, navodi se u pozivu za izvanrednu skupštinu objavljenom na Zagreba koj burzi. Predloženo je da se temeljni kapital Kandit grupe pove a unosom dijela potraživanja vjerovnika u

iznosu od 72,49 milijuna kuna, pa bi porastao sa 72,51 milijun na 144 milijuna kuna, a pravo na upis novih dionica izdanih za tu svrhu imalo bi društvo Termes. Na temelju pove anja temeljnog kapitala izdat e se 724.910 novih redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti sto kuna, a pravo na njihov upis imalo bi društvo Termes, navodi se u poziv. Skupštini je predložena i odluka o potpunom isklju enju prvenstva ostalih dioni ara pri upisu novih dionica u korist Termesa. H

NAFTA

Zra ni napadi potjerali barel na 116 dolara Cijene nafte sko ile su u ponedjeljak na me unarodnim tržištima za dva dolara nakon što su zra ni napadi na Libiju utemeljeni na rezoluciji Ujedinjenih naroda i poja ani nemiri na Bliskom istoku raspirili zabrinutost zbog opskrbe naftom iz te regije. Cijene barela sirove

nafte za isporuke u svibnju porasle su tako u Londonu za 2,21 dolar, na 116,14 dolara. Na ameri kom se tržištu barelom za isporuke u travnju trgovalo po 2,13 dolara višoj cijeni od 103,20 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u ponedjeljak na svojim internetskim stranicama da je referentna cijena barela košarice njezine nafte iznosila u petak 110,54 dolara, što zna i da je bila 2,46 dolara viša nego dan prije. H

Zadužuju na DT prodao T-Mobile TELEKOMUNIKACIJE

američkom AT&T-u Deutsche Telekom ipak se ne povla i s ameri kog tržišta - uzet e osam posto udjela u doma em ameri kom telekomu AT&T-u, a ulaga i su izrazito pozitivno reagirali na vijest: dionice AT&Ta porasle su 2,8 posto, a DT-a rekordnih 16 posto Njema ki telekomunikacijski div Deutsche Telekom u pomalo je neo ekivanom obratu, umjesto Sprint Nextelu, T-Mobile USA prodao za 39 milijardi dolara konkurentskom AT&T-u, ime je stvoren najve i ameri ki davatelj mobilnih telekomunikacijskih usluga. Sada još mora pro i regulatorne škare, a anliti ari smatraju kako bi taj proces mogao trajati godinu dana. Izra un vrijednosti TMobilea napravljen je tako što je faktorom 7,1 pomnožena zarada prije kamata, poreza, depercijacije i amortizacije (EBITDA), tvrde u Deutsche Telekomu.

Ulaze u upravu

Dogovor je postignut tako da AT&T dobiva stopostotno vlasništvo nad T-Mobileom, a Deutsche Telekom ugovorom dobiva 8-postotni udjel u AT&T-u vrijedan 14 milijardi dolara i 25 milijardi dolara u gotovini, a njegova e se uprava pridružiti

RENÉ OBERMANN, glavni izvršni direktor Deutsche Telekoma, ve inskog vlasnika HT-a ARHIVA B.HR

odboru direktora AT&T-a. Kao što se moglo i o ekivati, na to su pozitivno reagirali i ulaga i jer je dionica zabilježila rast i do 16 posto u prvoj polovici ju erašnjeg dana, na 11,15 eura, što je najve i rast od IPO-a DTa 1996. Na kraju trgovinskog dana na Frankfurtskoj je burzi DT-ova dionica završila s rastom od rekordnih 16 posto. DT, koji je vlasnik najja eg hrvatskom telekoma HT-a, najavljuje kako e 13 milijardi eura dobivenih u gotovu novcu potrošiti kako bi smanjio vlastite obveze, ime e one biti smanjene 31 posto, dok e se ostatak novca potrošiti za kupnju vlastitih dionica za trezor. Glavni izvršni direktor DT-a René Obermann, komentiraju i dogovor s AT&T-om, istaknuo je kako je on najbolji za kompaniju i njezine dioni are. Pritom je najavio kako e se DT sada mnogo više posvetiti izgradnji moderne telekomunikacijske infrastruk-

ture u Njema koj i Europi.

35 milijuna korisnika

AT&T tom akvizicijom dobiva priliku svome portfelju dodati novih 35 milijuna korisnika, ime prestiže Verizon Wireless, a sada se još mora ekati odobrenje regulatornih vlasti jer se na tržištu spajaju drugi i etvrti mobilni telekomi. Kako tvrde iz AT&T-a, na to bi se odobrenje moglo ekati i do godinu dana, a zanimljivo je da neki analiti ari ve sad upozoravaju kako e odobrenja biti, ali uz neke uvjete. Dražen Tomi drazen.tomic@business.hr

BROJKA

milijardi dolara dobit e DT za T-Mobile USA od konkurenta AT&T-a: 25 milijardi u gotovini i 8 posto udjela u AT&T-u za 14 milijardi dolara

VESELE VIJESTI IZ KATAN»I EVE Izdavanjem manje tranše eurskih i ve e tranše kunskih obveznica popunit e se još 18 milijardi kuna od 28 milijardi velike rupe u prora unu, a dospije ima e ciljati 2016. i 2018. godinu, kad Hrvatska ima manje dužni ke obveze Hrvatska e do kraja ove godine biti prisiljena izdati dvije nove obveznice kako bi podmirila potrebe za financiranjem koje iznose oko 27 milijardi kuna. Zadnje izdanje obveznica od 1,5 milijardi dolara u kombinaciji s prethodnim zaduženjem i dijelom sredstava prenesenih iz 2010. godine pokrilo je oko tre inu trenuta nih potreba, doznajemo iz izvora bliskih

Ministarstvu financija, što zna i da nam do kraja godine treba još oko 18 milijardi kuna. Taj e iznos biti prikupljen na doma em tržištu izdanjem manje tranše eurskih i ve e tranše kunskih obveznica.

Vanjski dug prije ljeta

Što se novih izdanja ti e, poznato je samo da e eurska obveznica biti izdana prije ljeta. Doznajemo da u odabiru tajminga nije presudan mogu i debakl sa završetkom pristupnih pregovora o ulasku u Europsku uniju, jer ulaga e, prema sugovornicima iz Ministarstva, zanimaju samo fundamenti, a pregovori su samo jedan od elemenata hrvatske gospodarMARTINA DALI , ministrica financija, napravila je hedging uz trošak od 0,05% SNIMIO SAŠA ETKOVI

SVJETSKA BANKA

Cijena japanske katastrofe 235 mlrd. USD Veliki potres i tsunami mogli bi japansko gospodarstvo stajati do 235 milijardi dolara, odnosno etiri posto BDP-a, a obnova bi mogla potrajati pet godina, upozorila je u ponedjeljak Svjetska banka. "Ako povijest može poslužiti kao smjernica, realan rast BDPa bit e negativno pogo en do sredine 2011.", objavila je banka

u najnovijem gospodarskom izvješ u o stanju u gospodarstvima isto ne Azije i Pacifika. Od druge polovine godine rast bi se trebao ubrzati slijedom ubrzane obnove, koja bi mogla potrajati pet godina, dodaje se u izvješ u. Donja vrijednost procjene štete, na temelju projekcije japanske vlade i privatnog sektora od 17. ožujka, odgovara vrijednosti 2,5 posto bruto doma eg proizvoda (BDP) ili 122 milijarde dolara. Agencija Moody's u posebnom je izvješ u objavila da su prošli tjedan oja ali pritisci koji bi mogli

prigušiti rast japanskoga gospodarstva i pritisnuti vrijednost obveznica te bankovni i sektor osiguranja, kao i onaj realnoga gospodarstva. Glavni ekonomist Svjetske banke za azijsku regiju Vikram Nehru kazao je da je nuklearna kriza nastala zbog ošte enja elektrane pogo ene katastrofom zakomplicirala situaciju i da e njezin utjecaj ovisiti o tome koliko e dugo trajati rješavanje tog problema. Katastrofe u Japanu utjecat e i na ostatak Azije, ali je još prerano za procjenu troškova, dodao je. "U neposrednoj budu nosti

najviše e biti pogo ena trgovina i financije", kazao je Nehru. U Svjetskoj banci podsje aju da je nakon potresa u Kobeu 1995. japanska trgovina usporila samo nekoliko tromjese ja, pri emu se uvoz u potpunosti oporavio u roku od godinu dana, a izvoz je u tom razdoblju obnovljen 85 posto. "U aktualnom bi slu aju poreme aj u proizvodnim mrežama, posebno u automobilskoj i elektroni koj industriji, mogao izazivati probleme i dulje od godinu dana", isti e se u izvješ u. B.hr

BROJKA

2,5

posto BDP-a najniža je procjena štete od potresa, tsunamija i nuklearne katastrofe u Japanu

nas za novih 18 milijardi kuna ske slike. Bitniji element u odabiru tajminga je možda stanje u eurozoni, a brigu Vladi uskoro bi mogla dati i Europska centrala banka, koja je najavila podizanje kamatnih stopa.

Teški pregovori

Nova tranša inozemnog duga prvi je put zašti ena od valutnog rizika, a umjesto milijardu i pol dolara na državni e ra un uskoro sjesti 1,08 milijardi eura, a dug e u ožujku 2021. godine biti vra en u eurima, naravno uz 6,671 posto kamate, što je 330 baznih bodova više od usporedivih desetgodišnjih ameri kih obveznica. Prvi put u povijesti zaštitu od valutnog rizika platit emo 0,05 posto više nego da je obveznica ostala denomirana u dolaru, što je u cijeloj pri i možda i jedina pozitivna stvar ako se u obzir uzmu sva ranija nezašti ena dolarska izdanja na kojima smo zbog nepovoljnog kretanja te aja izgubili oko dvije milijarde kuna. Dolar je u ovom slu aju zamijenjen za euro po te aju od 1,3785. Za nešto više od deset godina tako emo 1,08 milijardi eura plus kamate vratiti 58 posto Amerikancima, 20 posto Englezima, 19 posto ostatku Europljana i tri posto Azijcima. Kupci su uglavnom bili fond menadžeri, komercijalne banke i hedge fondovi. Pregovori i road show ve-

zani uz prodaju posljednjeg duga bili su iznimno teški i komplicirani, što zbog stanja na tržištu, što zbog krize u Japanu. No, interes je bio velik - pregovaralo se sa ak 315 investitora. Kako bi im se Hrvatska prikazala u što boljem svjetlu, trebalo je na vrijeme, to nije 14. ožujka, isplatiti

i 750 milijuna eura vrijedne obveznice izdane 2001. godine. Vra eno je ukupno 862 milijuna eura, a novac za tu potrebu je, naravno, posu en.

Kratkoro ni krediti

Kako bi država servirala obvezu iz 2001. godine, uzeta su etiri kratkoro na

kredita u doma im bankama. Najduži rok otplate - godinu dana, najve i iznos i najve u kamatu vratit emo Zagreba koj banci. Naime, banka je za normalno funkcioniranje države Ministarstvu financija posudila 300 milijuna eura uz 4,8 posto kamate.

Po kamatnoj stopi od 4,172 posto na rok od šest mjeseci 175 milijuna eura posudio je Raiffeisen Centalbank, 150 milijuna Hypo, dok je uz najnižu kamatu od 3,9 posto 150 milijuna eura do kraja rujna posudio Erste. Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

MOGLO JE I GORE

O ekivani novi dugovi

ZDESLAV ŠANTI , glavni ekonomist Splitske banke, zadovoljan je time što e se država zaštititi od valutnog rizika SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zdeslav Šanti , glavni ekonomist Splitske banke, rekao je za Business.hr kako je izdanje dolarske obveznice bilo o ekivano te isti e kako mu je drago što je cijela pri a pozitivno završila. Prema Šanti u, to i sva nova zaduženja mogla su se o ekivati ve nakon zadnjeg rebalansa prora una u 2010. godini,

no drago mu je da je ostvaren napredak. "Ovaj put imamo dva pozitivna faktora - obveznica je izdana uz niži spread nego sli na lanjska, a prvi je put napravljeno hedgiranje od valutnog rizika, što e nam u budu nosti omogu iti jednostavnije i efikasnije upravljanje javnim dugom", kazao je.

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Zahvaljuju i uvoznom optimizmu doma ih ulaga a, titulu dobitnika dana osvojila je dionica Hrvatskog Telekoma. Najve i doma i telekom opet je presko io razinu od 290 kuna, zadnja cijena iznosila mu je 292 kune, zahvaljuju i 2,6-postotnom rastu. Tijekom trgovinskoga dana u cjenovnom rasponu od 284,71 do 293,5 kuna vlasnika je promijenilo više od 30.000 dionica.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Ingra Kon ar - elektroindustrija Fima proprius d.d. Belje Atlantska plovidba d.d. Sun ani Hvar Dom holding Dalekovod Atlantic grupa Uljanik plovidba Ericsson Nikola Tesla Tisak Adris grupa AD Plastik Kon ar Privredna banka Zagreb Institut IGH Konzum Kaštelanski staklenici HUP - Zagreb Tehnika Kon ar Vupik Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Podravka prehrambena industrija d.d. Istraturist Umag d.d. uro akovi holding Liburnia Riviera Hoteli Jadroplov d.d. Dioki d.d. Jadranska banka Petrokemija SN holding Vaba d.d. banka Varaždin Dukat Luka Rijeka IPK Kandit Karlova ka banka Humanitas d.d. za proizv., trg. i usluge Rabac, ugostiteljstvo i turizam Ledo Beliš e Viro tvornica še era d.d. Hidroelektra niskogradnja Atlas nekretnine Exportdrvo Viadukt Lošinjska plovidba Jadroagent Valamar grupa Zagreba ka banka Adris grupa Finvest Corp Imunološki zavod Riviera Pore Maistra Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Hrvatska poštanska banka HTP Kor ula Kraš, prehrambena industrija Fima validus HGspot Jadranski naftovod Slobodna Dalmacija BC institut Zlatni rat Brodomerkur trgovina i usluge Luka Plo e Žitnjak Hoteli Živogoš e akovština Magma d.d. Hoteli Podgora Badel 1862 Arenaturis Tankerska plovidba Koka Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

+ U poprili no sporom trgovinskom danu titulu gubitnika dana uzela je dionica Belja. Ta je sastavnica koncerna Agrokor kliznula ak 2,26 posto, na 97,64 kune. Tijekom dana vlasnika je u rasponu cijene od 97,63 do 99,90 kuna promijenilo samo nešto više od 3000 dionica, pri emu je ostvaren dnevni promet nešto ve i od 300.000 kuna.

Redovan promet: 19.461.027,52 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

284.71 3,957.18 13.80 549.99 20.50 97.63 725.00 45.00 50.70 261.22 793.55 645.01 1,603.18 170.67 263.00 126.05 1,228.00 685.00 1,846.00 201.71 3,901.00 1,250.00 1,260.01 1,135.00 73.19 745.00 316.51 263.00 40.02 2,000.00 144.00 68.01 2,010.00 141.52 150.25 79.90 675.00 222.01 151.00 65.00 24.00 101.00 6,092.08 601.00 435.50 144.05 34.50 431.01 246.17 149.99 680.00 48.01 265.00 307.10 153.01 115.40 219.99 60.07 17.00 2,310.00 73.20 422.30 9.53 16.20 3,103.00 30.19 270.00 60.00 450.00 1,330.66 130.35 24.00 8.19 23.00 25.01 61.99 60.00 1,360.01 249.97 15.00

293.57 4,002.50 14.25 560.00 20.50 99.90 737.00 63.00 52.76 264.80 805.00 654.99 1,617.00 174.99 268.00 129.94 1,298.95 685.00 1,864.00 205.00 3,950.00 1,350.00 1,300.02 1,150.00 75.90 745.00 318.03 269.00 40.80 2,050.00 146.00 70.80 2,022.00 143.10 150.25 79.90 675.00 229.97 161.99 65.00 24.00 101.00 6,092.08 635.00 440.00 145.00 34.50 431.01 255.00 156.00 680.00 48.01 265.00 307.10 153.01 115.40 220.00 60.07 17.00 2,310.00 77.00 422.30 9.59 16.50 3,103.00 30.19 270.00 60.00 450.00 1,330.66 137.52 24.00 9.14 23.00 25.01 62.50 60.00 1,360.01 249.97 15.10

292.00 4,000.00 14.09 560.00 20.50 97.64 729.00 60.00 51.10 262.75 800.00 649.00 1,615.00 171.99 268.00 126.15 1,298.95 685.00 1,855.00 205.00 3,902.50 1,350.00 1,300.01 1,150.00 75.90 745.00 318.01 265.00 40.65 2,001.01 144.50 68.01 2,010.00 143.00 150.25 79.90 675.00 223.00 161.99 65.00 24.00 101.00 6,092.08 635.00 440.00 144.05 34.50 431.01 246.17 156.00 680.00 48.01 265.00 307.10 153.01 115.40 220.00 60.07 17.00 2,310.00 77.00 422.30 9.55 16.20 3,103.00 30.19 270.00 60.00 450.00 1,330.66 137.52 24.00 9.14 23.00 25.01 62.50 60.00 1,360.01 249.97 15.00

2.60% 1.14% 0.00% 3.22% 5.13% -2.26% -0.40% 23.71% 0.99% 1.00% -0.62% 1.25% 0.31% -0.01% -0.74% -0.99% 8.25% 0.00% -0.27% 0.00% -0.12% -2.14% 1.56% 0.88% 3.79% 0.00% 0.63% 5.96% 2.14% -2.39% 0.70% -2.83% -1.95% -0.69% -6.09% 14.14% 12.28% -2.62% 1.24% 0.00% 0.00% -0.30% -2.53% 0.63% 1.15% -3.80% 1.47% -4.22% -3.46% 2.70% 2.87% 2.08% -2.75% -0.94% 2.00% -17.57% 0.00% 0.05% -4.97% -16.02% 3.75% 0.07% 0.21% -1.04% 0.10% 0.07% 3.83% 0.00% 0.00% -2.37% -1.88% -14.29% -0.22% -3.36% 13.68% 5.91% 0.00% -2.86% -1.96% -3.23%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,43%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

33,767 813 49,616 1,138 17,000 3,240 435 5,276 5,891 1,102 315 387 145 1,191 749 1,518 146 220 80 556 28 70 65 69 1,022 100 210 229 1,444 29 340 461 15 212 198 358 42 124 180 418 1,100 195 3 26 37 83 328 24 40 56 12 164 25 20 40 50 25 85 300 2 57 10 405 200 1 100 11 46 6 2 18 100 257 90 79 25 25 1 3 34

9,738,090.44 3,250,167.02 693,821.53 635,487.76 348,500.00 318,636.60 318,020.48 306,277.24 301,533.46 290,056.49 252,442.61 251,662.85 233,638.72 205,464.13 198,062.23 194,108.57 183,029.55 150,700.00 148,191.30 113,758.49 109,734.58 91,805.00 84,414.21 78,999.00 75,744.40 74,500.00 66,710.84 60,626.90 58,509.70 58,320.20 49,119.92 31,648.16 30,224.00 30,086.70 29,749.50 28,604.20 28,350.00 28,007.43 27,234.95 27,170.00 26,400.00 19,695.00 18,276.24 16,340.00 16,158.50 11,968.50 11,316.00 10,344.24 9,998.46 8,596.49 8,160.00 7,873.64 6,625.00 6,142.00 6,120.40 5,770.00 5,499.95 5,105.95 5,100.00 4,620.00 4,262.22 4,223.00 3,874.17 3,263.64 3,103.00 3,019.00 2,970.00 2,760.00 2,700.00 2,661.32 2,410.83 2,400.00 2,344.23 2,070.00 1,975.79 1,550.77 1,500.00 1,360.01 749.91 510.10

23,911.45 40,000.00 105.67 1,440.39 41.07 802.16 1,017.33 438.66 381.58 602.70 2,667.44 376.42 2,150.61 410.47 1,818.14 529.78 252.24 13,066.22 294.17 4,654.09 443.30 636.36 246.30 70.64 114.27 330.97 1,723.62 1,238.87 131.59 605.59 236.50 274.90 240.44 477.78 408.68 141.04 2,025.00 1,333.65 115.84 87.05 32.19 102.23 1,341.29 739.34 610.13 89.87 115.09 62.07 112.45 103.34 75.37 302.25 16,972.82 2,953.04 94.52 26.00 803.77 657.43 8.60 1,374.07 32.91 580.08 25.80 5.35 2,305.05 157.63 44.95 33.14 44.70 296.22 28.28 7.27 9.63 112.11 9.16 47.01 130.95 851.89 225.78 28.81

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 12.45 430.00 17.01 54.00 690.05 25.00 27.87 217.00 657.10 533.13 1,181.00 135.00 242.21 80.21 975.00 461.06 1,106.00 145.00 612.00 1,115.16 871.01 909.99 41.77 740.00 240.00 250.10 22.36 1,780.00 124.01 60.20 2,000.00 105.50 117.05 54.00 276.00 161.54 145.11 53.00 22.50 65.10 4,720.12 420.00 290.00 120.00 20.83 305.00 190.00 121.00 515.00 28.00 200.00 286.07 85.00 51.52 140.00 51.00 17.00 1,355.00 57.00 339.99 5.00 15.10 2,332.01 20.01 180.00 30.05 252.16 1,160.03 76.10 20.00 5.11 23.00 20.06 57.03 33.03 1,140.00 183.12 11.14

332.84 4,050.00 39.35 594.99 28.99 118.99 1,044.18 63.00 58.98 390.00 829.99 675.00 1,777.00 269.00 318.99 146.00 2,450.00 708.00 2,900.00 225.50 4,990.00 1,688.50 1,649.98 2,198.00 140.99 745.00 355.00 395.00 52.00 2,890.00 190.30 125.90 3,100.00 184.73 245.00 95.00 675.00 267.02 270.00 75.00 25.00 111.00 6,900.00 635.00 507.77 239.00 46.99 594.84 349.94 173.00 699.00 52.00 289.98 373.00 153.01 215.00 259.65 75.33 24.00 2,750.50 125.08 497.02 29.01 39.95 3,520.00 60.00 300.00 81.50 1,000.00 2,093.00 163.85 29.99 19.90 69.90 34.00 100.50 75.31 1,615.00 269.99 29.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

60,16 405,00 76,00 170,05 12,70 15,41 16,32 0,69 38,07 5,03 7,00 9,33 58,91 9,75 105,00

61,00 405,00 80,00 176,00 13,00 15,80 16,51 0,70 40,00 5,13 7,10 9,45 60,03 10,00 105,00

60,80 405,00 76,30 173,00 13,00 15,60 16,45 0,70 40,00 5,12 7,03 9,44 59,99 9,76 105,00

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SKDR TLSG MELR LKPG AELG ZVTG NF1N KDHR KDIR POSR INDGL SAVA KBMR ZTOG

KRKA KD TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR LUKA KOPER AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD GROUP KD ID POZAVAROVALNICA SAVA INFOND GLOBAL SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZITO

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA SEMBERIJA-TRANSPORT AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SOKO AIR D.D. MOSTAR ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC

0,70 36,01 6,00 36,80 85,00 1,45 37,00 1,73 0,20

0,70 36,23 6,06 36,80 85,00 1,46 37,00 1,76 0,20

0,70 36,01 6,06 36,80 85,00 1,46 37,00 1,73 0,20

0,70 0,36 6,05 0,37 0,85 1,46 0,37 1,74 0,20

42,50 92,21 97,00 33,30 22,01 3,80 1,45 5,82 13,93 77,18 2,00 3,90

43,00 92,50 97,00 34,00 22,50 3,80 1,45 6,10 14,00 78,04 2,00 3,90

42,50 92,50 97,00 34,00 22,03 3,80 1,45 5,90 13,93 78,01 2,00 3,90

42,53 92,37 97,00 33,60 22,46 3,80 1,45 5,92 13,94 78,00 2,00 3,90

Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Metalac a.d. Gornji Milanovac Alfa plam a.d. Vranje Pekabeta a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Progres a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Bambi Banat a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd

1.000,00 464,00 32.500,00 4.000,00 471,00 2.390,00 10.199,00 8.500,00 8.800,00 93,40 95,00 985,00 1.804,00 19.000,00 2.150,00

1.020,00 488,00 32.959,00 4.099,00 479,00 2.403,00 10.200,00 8.500,00 8.850,00 93,40 97,00 1.000,00 1.902,00 19.600,00 2.172,00

1.019,00 483,00 32.505,00 4.075,00 476,00 2.400,00 10.199,00 8.500,00 8.808,00 93,40 97,00 995,00 1.862,00 19.267,00 2.171,00

1.019,34 468,12 32.505,44 4.074,63 475,75 2.400,10 10.199,28 8.500,00 8.807,69 93,40 96,86 995,71 1.861,65 19.266,67 2.160,03

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 TUTUNSKA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE KOMUNA SKOPJE Garant a.d. Futog ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

503.443,38 78.975,00 75.997,32 68.358,25 26.382,88 23.680,80 22.949,46 21.139,89 18.895,86 17.216,81 15.084,23 14.883,91 14.551,62 14.118,32 11.235,00

3.820,00 4.300,00 545,00 93,80 3.600,00 3.600,00 200,00 27.000,00 300,00 580,00 135,00

3.860,00 4.398,00 550,00 93,80 3.620,00 3.700,00 202,00 27.500,00 300,00 590,00 136,00

3.844,81 4.364,74 549,89 93,80 3.601,11 3.694,51 200,33 27.206,67 300,00 583,38 135,56

3.844,81 4.364,74 549,89 57,69 3.601,11 3.694,51 200,33 27.206,67 300,00 583,38 135,57

4,48 % 120000 -1,07 % 40150 1,85 % 1777 0,00 % 25677 0,00 % 10639 0,69 % 5410 -0,05 % 20000 -1,14 % 4000 -2,38 % 25622

83.980,00 14.466,82 10.757,90 9.449,13 9.043,15 7.872,69 7.400,00 6.972,89 5.252,51

-1,16 % 105438 0,54 % 18181 0,00 % 8080 2,41 % 2655 -0,54 % 3047 0,00 % 8236 0,00 % 17469 -1,67 % 3424 -1,21 % 1189 -2,49 % 211 -50,00 % 1047 0,00 % 500

4.484.390,00 1.679.406,55 783.760,00 89.217,90 68.433,75 31.296,80 25.330,05 20.256,46 16.571,16 16.457,24 2.094,00 1.950,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK TEL RMDEN03 TNB TPLF STIL MPT KOMU GRNT RZLE

8277 195 977 393 2040 1522 1391 30412 487 3364 2142 1582 245 1447 107

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA SJPT AERO KMBN AIKB NIIS MTLC ALFA PKBT AGBN A2012 PRGS ENHL DINNPB BMBI IMLK

-0,33 % 1,25 % -3,42 % -3,89 % -1,52 % -4,59 % 0,92 % -0,14 % 0,00 % 0,41 % -3,70 % 1,06 % -0,10 % -0,46 % -0,99 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHKD FBIHKC JPESR BHTSR PRPFRK2 EFNFRK1 BIGFRK3 BSNLR FDSSR SAIRRK2 FRTFRK1

Promet

valuta: EUR - euro 60,82 405,00 77,79 173,94 12,93 15,56 16,50 0,70 38,80 5,12 7,04 9,41 59,39 9,76 105,00

BANJALU KA BURZA HEDR-R-A RSRS-O-D ZPTP-R-A RSRS-O-B RSDS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-C TLKM-R-A SMBT-R-B

Oznaka

Utorak 22/3/2011

1,90 % -1,23 % -0,70 % 0,49 % -0,63 % 0,00 % 3,28 % -4,49 % -0,73 % 0,02 % 2,11 % 0,71 % -2,36 % 0,35 % 0,93 %

21486 40190 506 3232 13022 1042 68 77 65 6053 4105 389 200 15 126

21.901.606,00 18.813.717,00 16.447.754,00 13.169.216,00 6.195.278,00 2.500.899,00 693.551,00 654.500,00 572.500,00 565.350,20 397.602,00 387.330,00 372.330,00 289.000,00 272.164,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,13 % 0,60 % -0,02 % 0,86 % 2,10 % -0,04 % 0,07 % 1,12 % 0,33 % -1,12 % -0,46 %

2381 358 2664 17479 198 182 2060 15 1200 475 2000

9.154.490,00 1.562.577,00 1.464.910,00 1.008.434,04 713.020,00 672.400,00 412.680,00 408.100,00 360.000,00 277.104,00 271.130,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

HE na Trebišnjici Alfa Plam Tutunska banka KD BH Telecom

+ 11,11 % 3,28 % 2,10 % + 1,25 % + 1,00 %

business.hr

Dijamant -12,00 % ZIF Polara invest -5,00 % Pozavoravalnica Sava -3,70 % Sarajevska pivara -2,97 % TTK banka Skopje -2,30 %

JP Elektroprivreda BiH

Mercator

Izdanje Elektroprivrede BiH u ponedjeljak je bilo jedno od najzaslužnijih za rast dioni kog indeksa Sarajevske burze SASX10. Elektrprivredina dionica bila je i najlikvidnija na Sarajevskoj burzi te se njome trgovalo u vrijednosti od 89.217 konvertibilnih maraka. Cijena joj je na kraju dana iznosila 34 KM. Ostale dionice na Sarajevskoj burzi imale su loš dan pa su tako po nešto ve im stopama pale i dionice Sarajevske pivare i Fabrike duhana Sarajevo.

Dionica Mercatora je u ponedjeljak na Ljubljanskoj burzi zabilježila najve i pad cijene i time otvorila put indeksu u postizanju najve ega gubitnika u regiji. Cijena je pala na 173 eura pa Mercator vrijedi znatno manje nego što je Ivica Todori Pivovarni Laško spreman ponuditi za preuzimanje 23,3 posto dionica Mercatora. Promet tom dionicom u ponedjeljak nije bio velik i iznosio je samo 68.358 eura, a protrgovano je sa 393 dionice po prosje noj cijeni od 173,94 eura.

+2,41 -3,89

REGIONALNI INDEKSI -1,08% BIRS +0,95% 807,92 1.102,76 Belex15 +0,23% FIRS +1,11% 761,80 2.043,21 Belexline -0,09% MBI10 +0,19% 1.424,62 2.616,50 SASX10 MONEX20 +0,23% 13,062.25 -0,92% 1.117,81 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,13% Stanje ponedjeljak 21. ožujka 2011. 1.096,06 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,85% 2.795,08 +1,01% BUX +1,25% 22.588,30 +0,71% +1,04% 2.836,01 +2,25% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,38% ponedjeljak 21. ožujka 2011.

FTSE100 5.795,52

DAX 6.810,98

CAC40

3,895.79

MICEX 1,753.96

AMERI»KI INDEKSI +0,71% S&P500 +0,41% 11.858,52 1.278,97 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,32% petak 18. ožujka 2011. 2.644,48 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

7,3694

14,60

NFD Aureus US Algorithm 137,5585

13,34

PBZ I-Stock

69,5761

10,53

KD Energija

10,9054

9,25

HPB WAV DJE

93,6569

9,05

ST Global Equity

44,4013

-14,33

FIMA Equity

75,6742

-13,50

C-Zenit

49,9365

-13,42

KD Victoria

14,2217

-10,41

5321,8800

-9,89

Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,7800

8,74

Allianz Portfolio

116,3164

7,63

PBZ Global fond

110,3782

6,09

ZB global

147,4500

4,79

Erste Balanced

125,8100

3,80

ICF Balanced

116,9763

-10,62

ST Balanced

169,8535

-10,18

5,5959

-6,88

ST Aggressive HPB Global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

93,5825 94,1400 88,0300 76,6300 137,5585 93,6569 66,4800 49,9365 130,1300 78,0929 105,5575 104,3500 102,5200 44,9445 92,2408 105,2600 69,5761 72,5269 88,9917 112,3963 14,2217 90,7881 45,1245 47,3320 75,6742 5321,8800 14,1610 8,2569 10,7703 101,0200

1,20 0,97 0,87 0,79 0,75 0,67 0,64 0,63 0,62 0,62 0,50 0,48 0,47 0,41 0,34 0,32 0,30 0,27 0,23 0,23 0,22 0,13 0,07 0,06 0,05 0,04 0,04 0,03 0,03 0,03

-5,52 5,68 5,88 5,12 -3,09 -2,71 6,37 0,32 -3,13 3,33 -11,24 -0,38 -2,50 10,45 3,96 1,66 1,97 1,36 5,53 0,66 2,98 9,30 -1,33 -4,84 1,02 -3,28 0,30 -2,91 -3,50 -2,86

Ilirika Gold Erste Adriatic Equity A1 Raiffeisen HR dionice NFD Aureus US Algorithm HPB WAV DJE Raiffeisen C. Europe C-Zenit ZB trend Capital Two Ilirika BRIC Raiffeisen World ZB euroaktiv OTP indeksni OTP meridian 20 ZB aktiv PBZ I-Stock HPB Titan PBZ Equity fond OTP Europa Plus KD Victoria HPB Dioni ki AC Rusija VB High Equity FIMA Equity Poba Ico Equity Platinum Global Opportunity HI-growth AC G Dynamic EM ZB BRIC+

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

66,3632

-3,84

101,6095

-3,67

N/A 9,81 8,89 10,93 21,85 5,70 8,52 6,09 1,14 12,92 -5,63 4,40 0,53 18,72 10,28 6,55 11,77 5,80 12,80 2,87 3,26 8,16 7,50 -2,00 -3,30 -5,58 17,61 1,16 -0,94 2,93

N/A -1,02 1,83 2,36 13,34 9,05 -2,13 -13,42 1,78 7,05 4,62 3,76 -1,44 6,70 1,44 8,61 10,53 6,74 2,62 7,32 -10,41 -0,26 1,68 -5,58 -13,50 -9,89 6,81 -3,40 0,05 N/A

N/A -1,10 -4,40 -10,03 13,99 -1,83 -6,67 -20,19 3,19 -6,10 4,61 0,57 0,36 -21,90 -2,76 1,09 -9,41 -8,41 -2,09 7,29 3,01 -1,76 -17,93 -19,43 -4,02 -15,89 -8,32 -2,09 3,71 N/A

-6,48 4,90 5,16 3,60 -6,40 -3,56 6,32 -0,29 -4,17 2,63 -11,76 -0,73 -1,49 6,98 2,86 1,23 -0,02 -0,45 4,76 0,12 1,58 8,51 -3,01 -4,83 -0,27 -4,21 -0,06 -4,46 -4,41 -5,23

4,729 228,555 10,601 16,427 28,573 14,916 208,517 6,020 181,008 7,244 29,848 48,736 253,327 150,342 20,648 513,518 249,216 10,314 371,118 10,208 69,822 20,297 10,798 13,142 18,340 5,841 10,570 66,921 14,708 122,399

0,39 5,44 2,83 2,52 2,44 3,54 5,92 3,08 8,39 3,92 1,20 7,46 6,87 3,22 2,89 4,73 3,67 3,65 5,53 1,66 11,86 5,45 4,03 3,46 6,80 3,64 3,49 9,06 2,04 0,93

18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Erste Balanced Agram Trust OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced ZB global C-Premium Allianz Portfolio ST Balanced ICF Balanced HI-balanced PBZ Global fond Raiffeisen Prestige HPB Global AC G Balanced EM Ilirika JIE Balanced ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced KD Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

125,8100 70,0218 114,1653 157,7400 147,4500 5,5959 116,3164 169,8535 116,9763 9,9928 110,3782 109,7800 101,6095 10,8873 145,9019 66,3632 79,3000 8,2308

0,60 0,60 0,56 0,48 0,43 0,43 0,33 0,31 0,31 0,22 0,16 0,09 0,06 0,06 0,03 -0,05 -0,25 -0,27

4,01 1,95 5,34 2,18 0,53 0,37 0,66 -0,45 3,93 -1,56 6,65 1,26 4,57 -2,39 -2,50 2,07 -3,91 0,31

7,97 2,57 3,99 2,67 2,87 3,75 5,60 -0,66 0,94 2,02 11,21 1,91 1,76 -0,17 2,08 5,39 -3,79 1,66

3,80 -2,01 1,31 1,41 4,79 -6,88 7,63 -10,18 -10,62 0,27 6,09 8,74 -3,67 0,99 -1,16 -3,84 -1,00 -0,89

0,18 -1,25 2,55 5,47 4,08 -13,13 8,51 6,68 2,09 -0,01 5,65 9,51 0,29 4,25 7,61 -7,20 -4,84 -3,70

2,98 0,13 6,10 1,64 -0,09 0,05 0,99 -0,52 3,43 -2,55 5,68 1,30 3,86 -3,19 -3,83 1,73 -6,56 -1,70

105,774 14,254 40,677 312,974 730,624 12,905 7,944 11,406 12,293 71,423 309,980 221,392 93,134 14,801 41,733 2,764 14,469 7,074

10,16 2,69 5,26 8,56 9,71 4,13 1,85 8,19 8,88 9,06 9,52 1,03 5,45 2,04 5,15 5,49 4,67 5,17

18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011

11,5566 132,2100 176,6800 164,4988 127,3162 128,8014 130,9255 159,4100

0,08 0,08 0,06 0,05 0,05 0,03 -0,01 -0,08

1,58 1,43 1,30 1,50 2,27 0,77 1,07 0,37

1,98 1,55 1,53 3,27 1,59 1,64 1,26 -0,11

4,73 5,84 5,73 8,00 4,64 3,42 4,14 2,46

1,61 4,45 6,67 8,09 4,53 4,93 4,53 4,92

1,64 1,45 1,28 1,58 2,23 1,51 1,05 0,19

7,838 302,632 527,131 64,835 20,025 16,828 145,004 198,173

9,06 7,79 8,81 6,39 5,45 5,26 8,02 9,71

18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

102,9288 133,0983 163,6852 140,4691 126,5301 146,0200 139,3800 136,1021 133,0242 117,9257 11,3957 10,7473 109,1019 106,0600 139,5421 125,0166 123,3793

0,17 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,36 0,50 0,65 0,41 0,55 0,85 0,61 0,60 0,69 0,77 0,66 0,68 0,58 0,51 0,73 0,34 0,84

1,12 1,05 1,26 0,91 1,11 1,75 1,45 1,46 1,43 1,61 1,31 1,45 1,36 1,16 1,37 0,61 1,40

2,06 2,43 2,24 2,09 3,05 3,49 3,32 3,05 3,09 3,27 3,06 3,14 2,99 3,33 2,55 1,76 2,73

1,78 6,24 4,73 3,24 4,33 4,81 4,35 4,37 5,37 5,01 5,42 4,11 4,82 4,04 4,55 3,84 4,09

0,37 0,42 0,56 0,36 0,47 0,72 0,50 0,50 0,58 0,65 0,56 0,57 0,50 0,45 0,64 0,31 0,75

7,225 1127,311 2228,048 137,921 496,065 1081,337 883,292 43,137 253,105 206,457 135,423 50,413 189,522 509,885 104,359 41,673 135,795

1,64 11,97 10,65 10,65 8,65 8,06 7,79 7,21 5,45 3,37 2,47 1,79 1,85 1,48 7,48 5,93 5,24

18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011 18.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

164,4988

8,00

Erste Bond

132,2100

5,84

Raiffeisen Bonds

176,6800

5,73

HI-conservative

11,5566

4,73

HPB Obvezni ki

127,3162

4,64

ZB bond

159,4100

2,46

OTP euro obvezni ki

128,8014

3,42

PBZ Bond fond

130,9255

4,14

HPB Obvezni ki

127,3162

4,64

HI-conservative

11,5566

4,73

HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki PBZ Bond fond ZB bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money HI-cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 22/3/2011

NOVO UPOZORENJE

ECB e dizati kamatu

lan upravnog vije a Europske srediĹĄnje banke (ECB) Yves Mersch u ponedjeljak je poru io da je ECB spreman odlu no i pravodobno djelovati kako bi otklonio prijetnje cjenovnoj stabilnosti. Guverner luksemburĹĄke srediĹĄnje banke na konferenciji za novinare nadalje je istaknuo da su monetarne vlasti u stanju velike budnosti pred novo zasjedanje ECB-a, zaka-

zano za 7. travnja. Takva retorika jasno upu uje na pove anje klju nih kamatnih stopa, koje su "zaglavile" na rekordno niskim razinama od 1 posto od svibnja 2009. Ministri e tako er pokuĹĄati prevladati tvrdokorne razlike u stajaliĹĄtima u pogledu itavog niza pitanja pred skoraĹĄnji summit EU, koji e se odrĹžati 24. i 25. oĹžujka, od podjele tereta u aktualnom kriznom fondu, koji e 2013. zamijeniti trajni mehanizam pomo i, do pitanja vrlo niskog korporativnog poreza u Irskoj. B.hr

DIONICA NA 40 KN

milijuna kuna, odnosno 438 milijuna kuna manje nego ĹĄto danas iznosi. Izvanredna glavna skupĹĄtina bi nakon samnjivanja 29. travnja trebala odlu iti i o pove anju temeljnog kapitala sa 292,4 milijuna kuna na 333,6 milijuna kuna, a u pove anju e sudjelovati Orco grupa i Hrvatski fond za privatizaciju. Orco e upisati 655.000 dionica, a HFP 375.000 dionica nominalne vrijednosti 40 kuna. Pravo prvenstva isklju it e se ostalim dioni arima. A. Pa.

Sun ani Hvar smanjuje kapital

Uprava Sun anog Hvara uputila je izvanrednoj glavnoj skupĹĄtini prijedlog odluke o pojednostavnjenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokri a gubitaka smanjenjem nominalnog iznosa dionica sa 100 na 40 kuna, objavljeno je na Zagreba koj burzi. Gubitak od 1996. godine znosi 397,9 milijuna kuna, a smanjenjem e temeljni kapital iznositi 292,4

Europski optimizam ohrabrio i doma e ulaga e NA KRILIMA TELEKOMA Doga aj dana za svjetske burze bilo je AT&T-evo preuzimanje ameri kog T-Mobilea, pa su porasle dionice telekom kompanija diljem Europe

U novi trgovinski tjedan Zagreba ka je burza uĹĄla prosje nim prometom i blagim rastom indeksa. Ve ina trĹžiĹĄta je na krilima dobitaka na europskim burzama trgovala dionicama Ine i HT-a, na koje je otiĹĄlo viĹĄe od pola prometa. Crobex je porastao 0,43 posto, na 2270,36 bodova, dok je Crobex 10 porastao gotovo jedan posto, na 1263,74 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 19,4 milijuna kuna - gotovo deset milijuna potroĹĄeno je na HT, a tri milijuna kuna na dionice Ine. "Uz neĹĄto ve i promet nego ĹĄto je uobi ajeno za po etka tjedna, u fokusu investitora bila je dionica HT-a. No, na doma em trĹžiĹĄtu nema velikih pomaka, a indeksi su u blago pozitivnom podru ju ponajviĹĄe pod utjecajem snaĹžnih dobitaka na svjet-

skim burzama", kazala je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica SluĹžbe za investicijsko bankarstvo Ĺ tedbanke.

HT na 292 kune

Na europskim burzama cijene dionica snaĹžno su porasle, a najviĹĄe u telekom sektoru nakon ĹĄto je AT&T najavio akviziciju ameri kog dijela poslovanja Detusche Telekoma za 39 milijardi dolara. Klju ni engleski, francuski i njema ki indeks porasli su viĹĄe od jedan posto. Zahvaljuju i uvoznom optimizmu doma ih ulaga a, titulu dobitnika dana osvojila je dionica Hrvatskog Telekoma. Najve i doma i telekom opet je presko io razinu od 290 kuna, zadnja cijena iznosila mu je 292 kune, zahvaljuju i 2,6-postotnom rastu. Tijekom trgovinskoga dana u cjenovnom rasponu od najniĹžih

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica uz milijunski promet porasla viĹĄe od dva posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

284,71 do najviĹĄih 293,5 kuna vlasnika je promijenilo viĹĄe od 30.000 dionica.

Belje gubitnik dana

U poprili no sporom trgovinskom danu titulu gubitnika dana uzela je dionica Belja. Ta je sastavnica koncerna Agrokor kliznula ak 2,26 posto, na 97,64 kune. Tijekom dana vlasnika je u rasponu cijene od 97,63 do 99,90 kuna primijenilo je samo neĹĄto viĹĄe od 3000 dionica, pri emu je ostvaren

REGIJA

NajveÄ&#x2021;i pad zabiljeĹžen u Ljubljani Slovenski SBITOP pretrpio je u ponedjeljak najve i pad vrijednosti me u regionalnim trĹžiĹĄtima kapitala. Vrijednost mu se smanjila 1,08 posto, ĹĄto je bilo dovoljno da ga spusti na 807,92 bodova. Najve i pad

na Ljubljanskoj je burzi zabiljeĹžio je Mercator, koji je potonuo 3,89 posto, a stopom pada slijedi ga Telekom Slovenije, iji je minus u ponedjeljak iznosio 3,42 posto. Krka je s pola milijuna eura bila najlikvidnija dionica, ali je

i ona zabiljeĹžila pad cijene od 0,33 posto. Sarajevski SASX-10 lagano je porastao 0,23 posto. Najve i rast zabiljeĹžila je dionica Elektroprivrede BiH, dok je Fabrika duhana Sarajevo pala 2,49 posto. Bosnalijek je bio neĹĄto bolji, ali nije

izdrĹžao rasprodaju te je pao 1,21 posto. Beogradski Belex 15 rastao je po istoj stopi kao i SASX-10. NajviĹĄe se u Beogradu trgovalo dionicom Soje protein, ija je cijena rasla 1,90 posto, dok je AIK banka oja ala 0,49 posto. A. Pa.

dnevni promet neĹĄto ve i od 300.000. kuna. Na Inu je, pak, utroĹĄeno tri milijuna kuna, pri emu je dionica najve e doma e naftne kompanije porasla jedan posto, na okruglih 4000 kuna. Tijekom dana najviĹĄa dnevna cijena te dionice iznosila joj je i dvije i pol kune viĹĄe, a spuĹĄtala se i do minimalnih 3957,18 kuna. ViĹĄe od 23 posto, uz 300.000 kuna prometa, sko ila je dionica Sun anog Hvara. Nikola Su ec

BROJKE

0,95 0,19 posto rastao je banjolu ki indeks Birs

posto oja ao je makedonski Mbi10

Tehnološki div Apple našao se na udaru mnogih kriti ara nakon uvo enja aplikacije koja nudi smjernice o tome kako "izlije iti" homoseksualce i preobratiti ih u hetero-

seksualce. "Gej lijek" dizajniran je za korištenje na Appleovim ure ajima, a kreirala ga je vjerska organizacija Exodus International, koja u i kako se oslo-

boditi homoseksualnosti kroz molitvu i terapiju preobražaja. Aplikacija je besplatna na iTunes on-line prodavaonici, a Apple ju je ocijenio 4+, što zna i kako ne smatraju da sa-

DOBITNICI DANA (ZSE) Sun ani Hvar +23,00% Vaba +14,14% Hoteli Podgora +13,68% Dukat +12,28% Kon ar Transformatori +8,25%

GUBITNICI DANA (ZSE) Imunološki zavod -17,57% HPB -16,02% Hoteli Živogoš e -14,29% Kaštelanski staklenici -6,93% ZIF Breza -4,97%

35 Raste

32 Pada

27 Nema promjene

drži neprimjeren sadržaj. Gej aktivisti izjavili su da Exodus koristi taktike zastrašivanja i sterotipe te preporu uje apstinenciju i smanjivanje homoseksualnih iskušenja, pa je ubrzo prikupljeno 37.000 potpisa za on-line peticiju kojom od Applea traže micanje aplikacije. Iva Bikanec

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,344,97 159,46

Prom. 0,76% 0,06%

Sirova nafta 97,18 Prirodni plin 3,80 Zlato 1,418,32 Srebro 35,25 Goveda 115,00 Kava 300,02

3,96% 2,74% 1,05% 2,98% 2,43% 0,41%

NIJE U UPRAVI SVE

Usprkos nadaleko ozloglašenim visokim pla ama predsjednika i lanova uprava velikih banaka, najve u pla u na Wall Streetu lani je imala direktorica u Royal Bank of Scotlandu koja uop e ne sjedi u upravi. Osnovna pla a, što zna i ona prije bonusa i bilo kakvih drugih nagrada, Ellen Alemany, direktorice Citizensa, RBS-ova odjela za poslovanje s gra anima u Sjedinjenim Ameri kim Državama, prošle je godine iznosila 1,8 milijuna funti, piše Financial News. To je više od pla e generalnog direktora RBS-a Stephena Hestera, koja iznosi 1,2 milijuna funti, i više

osnovne pla e šefa Goldman Sachsa Lloyda Blankfeina od 1,24 milijuna funti. Povrh toga, Alemany ima ve u osnovnu pla u od predsjednika uprave Barclaysa i Deutsche Banka, Boba Diamonda i Josefa Ackermanna, zajedno. Diamond je lani imao pla u od 250.000 funti, dok je Ackermannova bila mnogo izdašnijih 1,4 milijuna funti. No, najve a pla a ne zna i da je Alemany najpla enija osoba na Wall Streetu budu i da mnogi brokeri i investicijski bankari s nižim pla ama dobivaju astronomske bonuse. Nikolina Rivosechi

ARHIVA BUSINESS.HR

Najveća plaća na Wall Streetu 1,8 milijuna funti

NAJVE U pla u na Wall Streetu lani je dobila Ellen Alemany, direktorica u RBS-u, a njome je nadmašila i svog šefa Stephena Hestera i "glavnog" foldmanovca Lloyda Blankfeina

IDE IM BOLJE NEGO SREDNJEM STALEŽU

ARHIVA BUSINESS.HR

Amerika dobila još 600.000 milijunaša

"NOVIH" milijunaša bilo bi i više da su se cijene nekretnina oporavile

Na kraju prošle godine u Sjedinjenim Ameri kim Državama bilo je 8,4 milijuna ku anstava s imovinom ve om od milijun dolara, što je 600.000 više nego godinu dana ranije. Iako je istraživanje Spectrem Groupa pokazalo da je milijunaša bilo osam posto više nego 2009., još ih uvijek osjetno manje nego u rekordnoj 2007., kada je ku anstava s milijunskom imovinom bilo 9,2 milijuna. Predsjednik Spectrema George Walper je u razgovoru za Bloom-

berg kao "krivca" za to apostrofirao injenicu da se cijene nekretnina još nisu oporavile. Naime, Spectrem u podatke o imovini uklju uje vrijednost svih nekretnina osim osnovne rezidencije, odnosno sve nekretnine koje Amerikanci nazivaju "ku ama za odmor", kao i udjele u nekretninskim fondovima. Walper je istaknuo i da se populacija milijunaša oporavlja "prili no dobro" i vjerojatno bolje od ameri kog srednjeg staleža, koji je kriza najteže pogodila. Nikolina Rivosechi

Kakvu e "crnu" brojku otkriti podaci o nezaposlenosti u velja i, doznajte na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Apple napadnut zbog aplikacije za "lije enje" homoseksualnosti

SPORNA aplikacija može se besplatno skinuti s iTunesa

www.business.hr

UKRATKO... Putin u Sloveniji Ruski premijer Vladimir Putin u utorak dolazi u posjet Sloveniji, a u središtu razgovora koje e obaviti bit e gradnja plinovoda Južni tok ija planirana trasa prema Italiji prolazi preko slovenskog teritorija. Abramovi gradi dvoranu za Isinbajevu Ruski milijarder Roman Abramovi planira preurediti sportsku dvoranu u ruskom Volgogradu, i to kako bi u njoj mogla trenirati svjetska rekorderka u skoku s motkom Jelena Isinbajeva, koja je ro ena u tom gradu. Pala prva klapa 'Hobbita' Warner Bros je objavio da je u ponedjeljak na Novom Zelandu napokon po elo snimanje filmske ekranizacije J. R. R. Tolkienova romana "Hobbit". Film e režirati Peter Jackson, zaslužan i za ekranizaciju trilogije "Gospodar prstenova".