Business.hr broj 853 by Business.hr

PODACI 'MALO' KASNE 8

PROMJENA FOKUSA 18

Dužnici bijesni na Zagreb zbog neažuriranih podataka o dugovanjima Orbico Branka Rogli a, jedna od tvrtki s popisa, ima i potvrdu Grada o tome da nema dugovanja za prošlu godinu, a pritisak na Bandi a Kregar je vršio uz popis zaklju en s travnjem prošle godine

Erste prodaje 1300 stanova, okreće se malim poduzetnicima

SRIJEDA 23/3/2011

BROJ 853 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

KAD OTPUŠTANJE NIJE OPCIJA 4-5 Novcem iz prora una

spašava se tvrtka Remont i održavanje pruga koja je u stopostotnom vlasništvu HŽ holdinga, iako je odavno trebala biti u ste aju zbog duga dobavlja ima koji prelazi 70 milijuna kuna

r a d i n r o b z i d e r p i k s n u j Mili

Prisilna sanacija Remonta i održavanja pruga GRUPNA KUPNJA UNOSAN BIZNIS

Mjesečni promet KupiMe u RH 2 mil. kn Vanja Serti , direktor tvrtke Moving Board, koja stoji iza servisa KupiMe, tvrdi da su preuzeli poziciju vode e stranice za grupnu kupnju u Hrvatskoj. Od osnutka su prosje no mjese no rasli oko 25 posto 6-7

info&stav 2-3

Golf gradnja doma im tvrtkama Dubrova ke gra evinske tvrtke gradit e budu e golfsko igralište na Sr u, projekt težak oko 1,2 milijarde eura, potvr eno je potpisivanjem sporazuma izme u tvrtke Razvoj golf i HGK Dubrovnik. Tvrtka se obvezala da e u svim gra evinskim zahvatima angažirati doma u gra evinsku operativu ako ispuni ekonomske i tehni ke kriterije, a ako dubrova ke tvrtke neke poslove ne bi mogle obaviti, angažirat e se isklju ivo druge hrvatske tvrtke

business.hr Srijeda 23/3/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

‘Uzor propada, Orešar zašti en’ "Ste ajnoj upraviteljici Uzora poru ujem da ode na studijsko putovanje u Dugu Resu", rekao je elnik splitskoga SDP-a Arsen Bauk, podsjetivši na nekad sli nu situaciju u dugoreškoj Pamu noj industriji. Splitski SDP poziva da se ste aj u toj tvrtki, na ijem je elu negdašnji tenisa Bruno Orešar, za kojeg su ustvrdili da još uživa politi ku zaštitu vrha HDZ-a, vodi prema preustroju, a ne prema likvidaciji

KINESKI VELEPOSLANIK HRVATSKIM GOSPODARSTVENICIMA

Radnici su vam kvalitetni, vi u vama strateške partnere Kina u Hrvatskoj vidi jednoga od najvažnijih strateških partnera u jugoisto noj Europi s kojim može ostvariti proboj u gospodarskoj suradnji, ali se poduzetnici dviju zemalja nedovoljno poznaju i to je nedostatak, smatra kineski veleposlanik u Hrvatskoj Shen Zhifei. Kineski kapital iskoristio

je globalnu krizu i pad vrijednosti imovine diljem svijeta za kupnju tehnologija, rudnika, banaka, naftnih polja i brendova diljem svijeta, ali je zasad slabo prisutan u isto noj Europi. Veleposlanik objašnja-

SHEN ZHIFEI, kineski veleposlanik u Hrvatskoj ARHIVA B.HR

va da su se dosadašnji kineski projekti u ovom dijelu Europe realizirali uglavnom preko sporazuma izme u kineske vlade i vlade neke od isto neuropskih zemalja i da se kineska poduze a moraju prilago avati pravilu sudjelovanja na me unarodnim natje ajima.

Ekonomski bum

"Prodor na europsko tržište kineska je strateška politika. Sve ve im utjecajem kineske valute, koja još nije konvertibilna, sve e ve a biti potreba za otvaranjem kineskih banaka u svijetu, pa i u ovom dijelu Europe", tvrdi Shen Zhifei. U posljednjih godinu dana, koliko traje njegov mandat u Hrvatskoj, bilo je, kaže, interesa kineskih poduze a za Hrvatsku, osobito za ulaga-

nja na podru ju energetike. Velik potencijal za suradnju i interes kineskog kapitala leži i u velikim infrastrukturnim projektima, turizmu, poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Veleposlanik je u utorak na Zagreba koj školi ekonomije i managementa održao predavanje o kineskom ekonomskom bumu posljednjih deset godina i o mogu nostima suradnje Kine i Europe. Osim o rastu kineskog BDPa, ulaganjima u transport i energetiku, govorio je i o izazovima druge najve e gospodarske sile svijeta: ovisnosti o izvozu, nisku stupnju zaštite intelektualnog vlasništva...

Primjer Kon ara

U državnom je vlasništvu za-

PUTIN SA SLOVENCIMA I SRBIMA O JUŽNOM TOKU, ZAGREB ZAOBILAZI

Ruski premijer nastavlja ignorirati Hrvatsku Projekt Južni tok i ja anje gospodarske suradnje izme u Rusije i Slovenije najavljeni su kao središnje teme razgovora slovenskog premijera Boruta Pahora i ruskog mu kolege Vladimira Putina, koji je ju er poslijepodne doputovao u Ljubljanu. Prema pisanju slovenskih medija, na stolu se trebala na i gomilica projekata me u kojima je i osnivanje

zajedni ke tvrtke za gradnju slovenskog dijela plinovoda Južni tok, o emu je trebao biti potpisan sporazum izme u tvrtki Gazprom i Geoplin. Najavljeno je i potpisivanje još pet sporazuma, uklju uju i sporazum o poslovnoj suradnji na podru ju nafte i naftnih derivata izme u Petrola i Gazpromnefta. Slovenske tvrtke vrlo su zainteresirane za rusko tržište,o emu

svjedo i podatak da je slovenskog predsjednika Danila Türka za nedavnog posjeta Moskvi pratilo ak 110 direktora slovenskih tvrtki. Lani su, navodi Delo, slovenske tvrtke u Rusiju izvezle robu u vrijednosti od 534,4 milijuna eura, dok je uvoz iz Rusije bio u vrijednosti 289,5 milijuna eura, mahom energenata. Robna razmjena prije krize prelazila je milijardu

eura. Kako je najavio Pahorov kabinet, Putin i njegov doma in trebali su razgovarati i o aktualnim doga ajima u Sredozemlju te razmijeniti poglede o budu nosti zapadnog Balkana. Zajedni ka konferencija za novinare o rezultatima razgovora Putina s najvišim slovenskim dužnosnicima bila je predvi ena za ju er kasno poslijepodne, nakon zaklju enja broja.

BISER DANA

BROJKA

››

Danas je Svjetski dan voda. Na godišnji odmor, gdje ja nisam od svoje tvrtke ništa naplatio, ja idem kamo ho u JADRANKO HUSARI , generalni direktor Hrvatskih voda, na novinarski upit je li mu jedna tvrtka platila put u Namibiju na safari

5342

kune iznosila je prosje na pla a za sije anj, objavio je DZS. To je 1,6 posto više nego za sije anj prošle godine, na što je utjecao krizni porez

UVODNIK

i, vidimo HDZ-u su izbori u listopadu jedina šansa e sad 50-ak posto gospodarstva, a plan je da za nekoliko godina privatni sektor u BDP-u prevlada s oko 70 posto. "Na centralnoj razini država kontrolira samo 124 velika državna poduze a koja se odnose na vojnu industriju, energetiku, telekomunikacije i transport. Ali kineske marke koje su i vama poznate, poput Lenova, privatne su", kaže Zhifei. U Hrvatskoj je prošle godine boravilo oko deset tisu a kineskih turista i veleposlanik kaže da kineska populacija slabo poznaje našu zemlju; uglavnom je znaju po nogometu. Za hrvatske potencijale kaže da imamo kvalitetne radnike i isti e uspješan primjer joint venture Kon ara s kineskim poduze em za proizvodnju velikih transformatora. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

Osim s premijerom Pahorom, Putin se za posjeta Sloveniji sastao i sa slovenskim predsjednikom Türkom, a nakon Slovenije putuje u Srbiju. Tamo e se danas u sklopu radnog posjeta susresti sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadi em, premijerom Mirkom Cvetkovi em i predsjednicom parlamenta Slavicom uki Dejanovi . Kao i u slu aju Slovenije, najavljeni su razgovori o velikom broju tema u ijem je središtu projekt Južni tok. M. P.

››

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

DZ-ova vladaju a koalicija kona no se smilovala javnosti i objavila da e datum parlamentarnih izbora objaviti krajem lipnja, odmah nakon što u Bruxellesu padne odluka je li Hrvatska završila pristupne pregovore s Unijom. Ako bruxelleski odgovor bude pozitivan, izbori e se održati u listopadu, a ako se završetak pregovora odloži za jesen, na izbore emo i i po etkom studenoga. JADRANKA KOSOR, Josip Friš i i društvo istodobno tvrde da izbore ne e ranije raspisivati kako ne bi ugrozili završetak pregovora s EU. Ranije raspisivanje izbora navodno bi demobiliziralo sve one koji predano rade na završetku pregovora, iako je premijerka Kosor u ponedjeljak i s njima održala sastanak na kojemu je, kako tvrdi, precizno utvr eno tko i što treba uraditi kako bi Hrvatska uhvatila lipanjski rok za kraj pregovora. Zašto bi svi ti euroudarnici, koji osim što imaju precizne upute što im je initi za svoj posao uredno primaju i pla e, odustali od njihove realizacije ako bi izbori bili ranije raspisani, vladaju i i ne pokuša-

HDZ-OV TRIO koji tempira datum izbora: Jadranka Kosor, Domagoj Miloševi i Martina Dali SNIMIO H. DOMINI vaju objasniti, osim što ponavljaju kako tako tvrdi europovjerenik Hanes Swoboda. Sve su to zapravo pri e za malu djecu. Za HDZ i druge lanice koalicije izbori u listopadu optimalno su rješenje koje im diktiraju tri izborna aduta za koje su se uhvatili: završetak pregovora s EU, realizacija programa gospodarskog oporavka i borba protiv korupcije. Uspiju li završiti pregovore prije izbora, a istodobno padne i pokoja presuda u nekima od najrazvikanijih antikorupcijskih procesa, imat e ime mahati u predizbornoj kampanji. S PROVO ENJEM programa gospodarskog oporavka stvari stoje druk ije. Nakon objavljivanja paketa velikih državnih investicija ija e realizacija zapo eti u drugome kvartalu, Vlada i vladaju e stranke nemaju više ništa u Programu gospodarskog

oporavka ime bi mogli mamiti bira e. Sve kratkoro ne mjere ve su ispucali, a srednjoro ne su uglavnom zapo eli pa ih ve u etvrtom ovogodišnjem kvartalu eka polaganje prvih ra una o njihovu provo enju. UZ OSTALO, u tom bi kvartalu morali realizirati petpostotno smanjivanje broja zaposlenih u državnoj upravi i javnim poduze ima, definirati mirovinsku reformu koja treba zaživjeti po etkom sljede e godine, sli no je s promjenama u cijelom javnom sektoru, a morat e kona no zapo eti i planirano dinamiziranje tržišta rada. S takvim teretom na izbore ne mogu iza i jer bi ionako male izborne šanse sveli na nulu. Zato im izbori u listopadu jedino ostavljaju kakva-takva nadu u dobar izborni rezultat, pogotovo ako završe pregovore s EU, a turisti ka sezona bude beri etna.

Nakon paketa velikih državnih investicija ija e realizacija zapo eti u drugome kvartalu, Vlada nema više ništa u Programu gospodarskog oporavka ime bi mogla mamiti bira e: sve kratkoro ne mjere ve je ispucala, a srednjoro ne je uglavnom zapo ela pa je ve u etvrtom ovogodišnjem kvartalu eka polaganje prvih ra una o njihovu provo enju

tema 4-5

KAD OTPUĹ TANJE NIJE OPCIJA Novcem iz prora una spaĹĄava se nom vlasniĹĄtvu HĹ˝ holdinga, iako je odavno trebala biti u ste aju zbo

Milijunski predizbo sanacija Remonta i Ukupni gubici od 100-tinjak milijuna kuna viĹĄestruko premaĹĄuju temeljni kapital od 16,6 milijuna kuna, a sanirat e ih tvrtke iz sastava HĹ˝ holdinga da u nezgodno vrijeme ne bude novih otpuĹĄtanja

ZLATKO ROGOĹ˝AR, predsjednik Uprave HĹ˝ holdinga: "Sredstva za sanaciju druĹĄtva osigurana su na financijskom trĹžiĹĄtu, kao i iz vlastitih izvora, tako da nikako ne idu na ĹĄtetu poreznih obveznika" FOTO Ĺ˝UNI /CROPIX

Za Remont i odrĹžavanje pruga, tvrtku u stopostotnom vlasniĹĄtvu HĹ˝ Infrastrukture, iji gubici od 100-tinjak milijuna kuna viĹĄestruko premaĹĄuju temeljni kapital od 16,6 milijuna kuna, nije proglaĹĄen ste aj ve je predsjednik Uprave HĹ˝ holdinga Zlatko RogoĹžar donio obvezuju u uputu prema kojoj tvrtke iz sustava holdinga moraju sudjelovati u njezinoj sanaciji. Time se, tvrdi naĹĄ dobro upu eni izvor iz HĹ˝ holdinga, iji je vlasnik drĹžava, novcem iz prora una, koji e na koncu platiti porezni obveznici, spaĹĄava tvrtka iji dug dobavlja ima prelazi 70 milijuna kuna, a sve na ĹĄtetu ostalih tvrtki iz sustava Holdinga. Istodobno, navodi izvor, u obzir treba uzeti politi ki kontekst jer u izbornoj godini resornom ministru BoĹžidaru Kalmeti nikako ne ide u prilog ste aj i viĹĄak radnika pa se poduzima sve kako bi se to izbjeglo, iako je zbog loĹĄih rezultata tvrtka Remont i odrĹžavanje pru-

ga ve odavno trebala biti u ste aju.

Sindikalne opcije

O budu nosti tvrtke koja se bavi rekonstrukcijama Ĺželjezni kih pruga nisu jedinstveni ni sindikati, pa tako Sindikat hrvatskih Ĺželjezni ara dijeli miĹĄljenje Uprave HĹ˝ holdinga po kojem tvrtka nikako ne smije zavrĹĄiti u ste aju, jer me u ostalim razlozima taj posao nitko drugi ne zna obavljati. Sindikat infrastrukture Hrvatskih Ĺželjeznica smatra pak

NIKOLA RUBÂťI , SIN

Konzorcij je rjeĹĄe Prema informacijama kojima raspolaĹžemo, Remont i odrĹžavanje pruga za kilometar pruge traĹži 11 milijuna kuna, a na javnom natje aju za isti posao ima ponuda od 7,6 milijuna kuna. Remont onda uzima podizvo a e, ĹĄto potvr uje i Nikola Rub i , predsjednik Sindikata in-

ava se tvrtka Remont i odrĹžavanje pruga koja je u stopostotju zbog duga dobavlja ima koji prelazi 70 milijuna kuna

business.hr Srijeda 23/3/2011

borni dar: prisilna a i odrĹžavanja pruga 7,6

milijuna kuna za ki pruge nudi konk lometar ur na javnom natje encija aju

FOTOLIA

da nekoliko ovisnih druĹĄtava, me u kojima je i Remont, treba restrukturirati te okupljene u obliku svojevrsnog konzorcija uklju iti u Ĺželjezni ki sustav, a viĹĄak zaposlenih kvalitetno zbrinuti, odnosno kroz postoje i Ĺ˝eljezni ki fond rasporediti u gra evinske sekcije. To je stajaliĹĄte donekle sli no onome koje zastupa naĹĄ izvor, koji smatra da bi od 330 zaposlenih u Remontu njih 200 nakon ste aja moglo biti preba eno u druĹĄtva Posit i PruĹžne gra evine koja bi nastavila djelatnost ugaĹĄene tvrtke, a oko 130 radnika bilo bi vi-

ĹĄak. "Remont i odrĹžavanje pruga od strateĹĄkog je interesa za Hrvatske Ĺželjeznice s obzirom na djelatnost te tvrtke, a ste aj bi doveo u pitanje nastavak izvo enja ugovorenih radova i zna ajno bi se usporio proces investiranja HĹ˝-a. DruĹĄtvo ima potpisanih, a nerealiziranih ugovora u vrijednosti 68,1 milijun kuna, a pred ugovaranjem je joĹĄ 60 milijuna kuna. Otvaranjem ste aja vjerovnici bi bili namireni u zanemarivom iznosu svojih potraĹživanja: druĹĄtva HĹ˝-a viĹĄe od 20 milijuna kuna, drĹžava viĹĄe od 10 mili-

juna kuna i ostali vjerovnici viĹĄe od 60 milijuna kuna, s vrlo ozbiljnim posljedicama za sve vjerovnike. Provo enjem programa restrukturiranja, uz kreditno zaduĹženje, podmirile bi se obveze vjerovnicima i ne bi se ugrozilo njihovo poslovanje, a zadrĹžala bi se postoje a radna mjesta u Remontu i kod njegovih dobavlja a", obrazlaĹže Zlatko RogoĹžar, predsjednik Uprave HĹ˝ holdinga.

Bez konkurencije

Osim tvrtke Remont i odrĹžavanje pruga, navodi RogoĹžar, ni jedna tvrtka u Hrvat-

ÂťI , SINDIKAT INFRASTRUKTURE HĹ˝-a

e rjeĹĄenje za Remont frastrukture HĹ˝-a, ujedno predstavnik radnika u NO-u HĹ˝ Infrastrukture, koji kaĹže da tvrtka tako postaje posrednik pa bi jeftinije bilo da se ovisna druĹĄtva ujedine. "Stav je Sindikata infrastrukture HĹ˝-a da se tvrtke Remont pruga, Posit, Proreg i PruĹžne gra evine trebaju restrukturirati, racionalizira-

ti i dokapitalizirati te u obliku konzorcija involvirati u Ĺželjezni ki sustav, gdje bi u sinergiji sa sekcijama obnaĹĄali financijski viĹĄestruko povoljniju i tehni ko-tehnoloĹĄki kvalitetniju gradnju i odrĹžavanje infrastrukture u odnosu na sadaĹĄnje stanje", objaĹĄnjava Rub i . Smatra da Vlada i resorno

ministarstvo nemaju jasnu viziju o budu nosti, kao ni strategiju razvitka HĹ˝ Infrastrukture. "Budu i da postoje dugoro ne, ozbiljne indicije o nezakonitu poslovanju u pojedinim tvrtkama, na koje smo ukazivali, institucije pravne drĹžave su u za etku trebale sprije iti njihovo propadanje", kaĹže Rub i .

skoj nije sposobna obavljati takvu djelatnost jer nema osposobljeno osoblje, strojeve i opremu za obavljanje uskospecijaliziranih radova na Ĺželjezni kim prugama, a radovi koje obavljaju radnici obu eni za specifi ne poslove nisu ni sli ni onima koje obavljaju djelatnici Posita i PruĹžnih gra evina. "Nakon niza sastanaka s predstavnicima sindikata, resornog ministarstva te SkupĹĄtinom druĹĄtva HĹ˝ Infrastruktura, dobili smo podrĹĄku za provedbu programa restrukturiranja upravo zato ĹĄto e se spasiti djelatnost i preostala radna mjesta. Sljede a je mjera pretvaranje potraĹživanja u vlasni ke udjele, i to mati nih druĹĄtava HĹ˝-a. Posebna briga vodit e se o provedbi elemenata iz plana restrukturiranja i svakog 15. u mjesecu bit e koordinacija druĹĄtava koja imaju interes u njemu. Nakon restrukturiranja, uz optimalna ulaganja u obnovu Ĺželjezni ke infrastrukture, druĹĄtvo Remont i odrĹžavanje pruga moĹže ostvarivati pozitivne rezultate. Sredstva za sanaciju druĹĄtva osigurana su na financijskom trĹžiĹĄtu, kao i iz vlastitih izvora, tako da nikako ne idu na ĹĄtetu poreIVAN FORGAÂť, Sindikat hrvatskih Ĺželjezni ara: "Kad stranci jednom vide da nema Remonta, ne e viĹĄe nuditi dampinĹĄke cijene ve e ih pove ati 30-ak posto" SNIMIO H. KNEZ

znih obveznika, a bit e vra ena na osnovi realizacije potpisanih i budu ih ugovora", objaĹĄnjava RogoĹžar.

Skup hladni pogon

Ivan Forga , predsjednik Sindikata hrvatskih Ĺželjezni ara, ogor en je na Upravu HĹ˝ Infrastrukture jer "kupuju softvere, pruge propadaju, a hladni pogon guta golem novac". "Mogli bi izravnom pogodbom dati posao Remontu, a oni raspisuju javni natje aj i glume transparentnost zbog politi kih razloga pa biraju strane tvrtke s niĹžom cijenom koje nemaju referenci i nisu sposobne obaviti posao, pa onda poslije direktnom pogodbom uska emo i popravljamo ĹĄtetu", kaĹže Forga i dodaje: "Vrlo je neodgovorno govoriti o ste aju tvrtke koja nam treba, a kad stranci jednom vide da nema Remonta, ne e viĹĄe nuditi dampinĹĄke cijene ve e ih pove ati 30-ak posto". Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

tema 6-7

PO ZARADU GRUPNO Vanja Sertić, direktor tvrtke Moving Board KupiMe, tvrdi da su preuzeli poziciju vodeće stranice za grupnu kupn

Mjesečni promet Ku u Hrvatskoj 2 miliju U Srbiji im je mjesečni promet oko milijun kuna, od osnutka su prosječno mjesečno rasli oko 25 posto, a jedini od domaćih stranica za grupnu kupnju imaju ponude tri puta tjedno u svim većim hrvatskim gradovima čime ostvaruju veći volumen od konkurencije, koja ima po jednu ponudu tjedno Nagli uspon stranica za grupnu kupnju u Hrvatskoj pokazuje kako je riječ o djelatnosti koja je, možda i pomalo neočekivano, naglo potaknula učmalo tržište internetske trgovine. Trend tih stranica u Hrvatskoj počela je Kolektiva, slijedio je KupiMe, i svi se slažu kako, bez obzira na više od desetak stranica koje su se kasnije pojavile, ta dva servisa drže najveći dio tržišta. Iako se o grupnoj kupnji mnogo piše, dosad nisu objavljivani konkretni poslovni podaci nekog od vodećih igrača s tog područja i često su se skrivali pod izlikom poslovne tajne. Kolika se zarada i stope rasta mogu očekivati ako ste uspješni u toj djelatnosti, otkrio nam je Vanja Sertić, direktor tvrtke Moving Board, koja stoji iza servisa KupiMe, za koji tvrdi kako je preuzeo poziciju vodećih stranica za grupnu kupnju u Hrvatskoj.

"Promet naše tvrtke je oko 2 milijuna kuna mjesečno, i to samo za hrvatsko tržište. U Srbiji, primjerice, koja je jedno od najbrže rastućih tržišta s velikim potencijalom, mjesečni promet iznosi oko milijun kuna. Dosad smo od osnivanja tvrtke prosječno mjesečno rasli oko 25 posto i time smo jako zadovoljni. No, problem je što dosta malih tvrtki pokušava kopirati taj model, a to baš i nije jednostavno jer se mora puno uložiti u promociju i infrastrukturu", kaže Vanja Sertić, koji ističe kako KupiMe jedina od domaćih stranica za grupnu kupnju ima ponude tri puta u svim većim hrvatskim gradovima čime ostvaruju veći volumen od konkurencije, koja ima po jednu ponudu tjedno.

Fanovi na fejsu

Procjenu o prvoj poziciji na tržištu Sertić temelji upravo na osnovi pokazatelja

volumena prometa po oglašenim ponudama na sajtovima, ali i po broju fanova na Facebooku. KupiMe je, naime, nedavno prešao brojku od 100.000 fanova, što je više od broja fanova Kolektive. Posebice je zanimljiv ulazak u domenu turizma, gdje je KupiMe u nekim akcijama realizirao hotelski smještaj i za po 1400 ljudi. To je područje prilično važno kao svojevrsni iskorak grupne kupnje i na područja koja se tradicionalno ne povezuju s tom djelatnošću. Naime, grupna je kupnja trenutačno usko vezana uz malo i srednje poduzetništvo, a njome se najčešće prodaju usluge kao što su one vezane uz kozmetiku i restorane, koje su dosad bile najpopularnije. No, jedno od ključnih pitanja je može li grupna kupnja postaviti uspješan obrazac i za kupnju drugih kompleksnijih usluga, pa i

REKORDER ULAZNICE ZA ZOO

Zarada servisa između 30 do 50 posto Kako smo doznali, broj realiziranih kupnji (dakle onih za koje je sakupljen dovoljan broj zainteresiranih kupaca) na KupiMe iznosi visokih 90 posto. Kada je riječ o zaradi, udjel koji ide servisu za grupnu kupnju varira ovisno o konkretnom dealu, no u prosjeku je između 30 do 50 posto. Zanimljiv

je podatak i kako su od osnutka tog servisa do danas kupci ostvarili uštedu veću od 20 milijuna kuna u cijeloj regiji. Najjači rezultat, kako za KupiMe tako i za bilo koji domaći servis za grupnu kupnju, prodaja je 6000 kupona za 12.000 ulaznica za posjet Zoološkom vrtu u Zagrebu.

proizvoda? Naš je sugovornik uvjeren da je to itekako moguće.

Ušteda, ne emocije

"Samo na primjeru turizma vidi se kako u toj dje-

latnosti možemo popraviti novčani tok u hotelima, jer za razliku od agencija i touroperatora svim partnerima plaćamo u roku od sedam dana. Cilj je da generiramo snažnu bazu ku-

Board, koja stoji iza servisa u kupnju u Hrvatskoj

Kupi.me juna kn ››

Na primjeru turizma vidi se kako u toj djelatnosti možemo popraviti novčani tok u hotelima, jer za razliku od agencija i touroperatora svim partnerima plaćamo u roku od sedam dana Vanja Sertić, direktor tvrtke Moving Board, koja stoji iza servisa KupiMe arhiva business.hr

ULAGANJA U REGIJI

Unatoč 10 konkurenata, dobar start u Mađarskoj KupiMe ima 40-ak stalno zaposlenih, od toga u Hrvatskoj njih 18, a velik dio poslova obavlja se i kroz outsourcing. Osim u Hrvatskoj, imaju stranice za grupnu kupnju i na tržištima Mađarske, Češke, Bugarske i Rumunjske te Srbije i Slovenije. Sertić ističe kako je tvrtka restrukturirana radi regionalnog širenja te su čak i u tom razdoblju ostvareni odlični rezultati, a tek sada po-

paca kako bismo i im mogli ponuditi različite popuste. S prodajom robe namjeravamo početi brzo, zasad su to samo usluge, ali to je jedini način da prikupite i ostale ponude. Uostalom, takvi su trendovi i u svijetu na stranicama kao što su Living social i Groupon", kaže Sertić. O predviđanjima kako je riječ o balonu koji će se ispuha-

činju s agresivnim ulaganjima. Jedno od njih vezano je uz Mađarsku, gdje je portal za grupnu kupnju Kuponunk. hu prvu ponudu lansirao početkom ovoga mjeseca i odmah ostvario 3000 rasprodanih kupona. Iako u Mađarskoj već postoji desetak takvih portala, u Moving Boardu smatraju kako ti rezultati pokazuje da i na takvim tržištima još ima prostora.

ti, kaže: "Razlog udruživanja u grupe nisu emocije nego financijski interes i ušteda. Ne da ne vidim razloga zašto bi se trend ispuhao, nego očekujem da će stranice za grupnu kupnju poremetiti maloprodajnu sliku u svim državama gdje se nalaze", ističe Sertić. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 23/3/2011

NEZAPOSLENOST 19,6%

Pozitivni efekti sezone tek od travnja

Zagreb. Stopa registrirane nezaposlenosti u velja i je ostala nepromijenjena u odnosu na sije anj te je iznosila 19,6 posto, pokazuju prvi rezultati koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku. Analiti ari smatraju kako ipak nije rije o usporavanju rasta nezaposlenosti zbog utjecaja sezonskog

zapošljavanja, koje e, prema o ekivanjima, biti vidljivo tek od travnja. Ranije objavljeni podaci o broju nezaposlenih prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u velja i registrirano 336.411 nezaposlenih osoba, što je 0,6 posto ili za 2033 osobe više u odnosu na sije anj. Za usporedbu, u sije nju je u odnosu na prosinac 2010. broj nezaposlenih pove an 4,5 posto. U velja i je u odnosu na mjesec prije porastao ukupan broj brisanih iz evidencije, s tim da je

broj odjavljenih zbog nepridržavanja zakonskih odredbi pove an za 1445, dok je broj osoba odjavljenih zbog nejavljanja porastao za 618. "Podaci o kretanju broja nezaposlenih iznenadili su jer smo o ekivali 6 do 7 tisu a nezaposlenih više u velja i. Unato tome, mislim da je nije rije o pozitivnim sezonskim utjecajima jer je rano za to, osobito jer podaci o manjem broju izdanih gra evinskih dozvola i smanjenju gra evinskih radova pokazuju da nije došlo do intenziviranja aktivnosti u gra-

evinskom sektoru“, objašnjava analiti ar SG-Splitske banke Zdeslav Šanti . Nezaposlenost uobi ajeno raste u prosincu, sije nju i velja i, a smanjuje se u razdoblju od ožujka do jeseni, pod utjecajem sezonskog zapošljavanja, ponajprije u sektorima turizma, poljoprivrede i gra evinarstva. "O ekujemo da e pravi efekt sezonskih utjecaja biti vidljiv tek u travnju, dok za ovu godinu o ekujemo višu prosje nu stopu nezaposlenosti nego 2010.“, najavljuje Šanti . M. P.

MILAN BANDI , gradona elnik Zagreba, ijoj upravi se zamjera nedovoljan angažman oko prisilne naplate potraživanja

PODACI 'MALO' KASNE Orbico Branka Rogli a, jedna od tvrtki s popisa, ima i potvrdu Grada o tome da nema dugova za prošlu godinu, a pritisak na Bandi a Kregar je vršio uz popis zaklju en s travnjem prošle godine Iz tvrtke Orbico reagirali su na tekst Business.hr-a objavljen u utorak o dužnicima za komunalni doprinos, komunalnu naknadu, najamnine, zakupnine i spomeni ku rentu od kojih Grad Zagreb potražuje 1,68 milijardi kuna. U Orbicu isti u kako su podmirili sve svoje obveze prema Gradu te su provjerom uplata u Gradskom uredu za prostorno ure enje dobili potvrdu da za 2010. godinu nemaju nikakvih du-

BROJKA

1,68

milijardi kuna Grad Zagreb potražuje na ime komunalne naknade, zakupnine i komunalnog doprinosa

govanja. Me utim, tekst koji smo objavili temelji se na službenim podacima koje je prikupio Gradski kontrolni ured zaklju no s travnjem 2010. godine. Takvi su podaci dostavljeni i Odboru za kontrolu Gradske skupštine koji je, temeljem njih, zatražio da se zbog velikih nenapla enih potraživanja Grada sve pravne i fizi ke osobe s dugovima ve im od 50 tisu a kuna objave na internetskim stranicama gradske uprave. Ako Gradska skupština takvu odluku prihvati, može se pretpostaviti da e Grad svoje liste dužnika ažurirati s novijim datumom. U materijalima Gradskog kontrolnog ureda koje je zatražio Odbor za kontrolu zaklju no s prosincem 2009. godine Grad Zagreb potražuje 1,68 milijardi kuna. Najviše mu duguju za

komunalnu naknadu - 626 milijuna kuna, zakupninu - 567 milijuna kuna te komunalni doprinos - 419 milijuna kuna. Odbor za kontrolu upravi gradona elnika Milana Bandi a osobito zamjera što nisu pokretani postupci prisilne naplate u obujmu u kojem su trebali biti s obzirom na visinu dugovanja. Primjerice, prema izvješ u Ureda za kontrolu, u prosincu 2009. godine pravne su osobe za komunalnu naknadu dugovale 203,2 milijuna kuna, a fizi ke 155,3 milijuna kuna. Me utim, za fizi ke osobe nisu uop e pokrenuti postupci prisilne naplate. Isto tako, Grad prema neplatišama nije poduzimao mjere kao što su neproduživanje ugovora o zakupu prostora. Josip Kregar, predsjednik Odbora za kontrolu, upitao

se kako je mogu e da su tvrtke s milijunskim dugovima za gradske poslovne prostore, kao što je Ani holding, i dalje bez problema u tim istim prostorima. Ani holding je, prema gradskoj evidenciji, u travnju prošle godine dugovao 2,33 milijuna kuna za zakupninu i spomeni ku rentu. No lista takvih slu ajeva je poduža. Grad je ukupno od 2004. do 2009. godine pokrenuo 18.177 postupaka prisilne naplate u vrijednosti duga

od 192,2 milijuna kuna, me utim, napla eno je samo 75,27 milijuna kuna. U gradskoj se upravi brane da su im sudski sporovi s malim vrijednostima neisplativi, a ovrhe se od 2005. do 2006. nisu pokretale zbog zatrpanosti sudova. Od 2005. do 2009. godine Grad je otpisao 65,8 milijuna kuna dugovanja zbog nemogu nosti naplate. Kad je rije o komunalnom doprinosu, Gradski ured za prostorno ure enje je od 2006. do 2010. godine pokrenuo 2193 postupka ovrhe, od kojih su 1004 dovršena. Me utim, kako nije riješeno pra enje naplate, nema ni evidencije koliko se ovrhama naplatilo, konstatira se u izvješ u koje je napravio Gradski kontrolni ured. N. Cuglin

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Dužnici bijesni na Zagreb zbog neažuriranih podataka o dugovanjima

doga aji

SINDIKAT TURIZMA

'U predsezonu s manjim brojem zaposlenih'

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 23/3/2011

DAMIR BAJS, ministar turizma SNIMIO HRVOJE DOMINI

SKUPŠTINA VJEROVNIKA

Natječaj za prodaju Radija 101 za 20-ak dana Vjerovnici potražuju 26 milijuna kuna, a me u najve ima su Ministarstvo financija, Hypo banka i ZAMP

10 honorarnih suradnika te je prihva eno izvješ e o financijskom stanju nakon pokretanja ste aja u sije nju.

Radio 101 ide na prodaju, odlu ila je ju er ve inom glasova skupština vjerovnika. Ste ajni upravitelj Maroje Stjepovi o ekuje da bi natje aj za najboljeg ponu a a mogao biti objavljen za 20-ak dana, nakon što vještak za marketing i medije procijeni vrijednost radija, a Agencija za elektroni ke medije izda suglasnost za prijenos koncesije. Vjerovnici su odlu ili da radio nastavi raditi te da se tvrtka i brend Radio 101, s pokretnom imovinom, autorskim pravima, žigom i koncesijom prenese u novo poduze e i ponudi na kupnju doma im tvrtkama registriranima za djelatnost radija, uz uvjet da novi vlasnik zaposlenicima ponudi ugovore o radu na neodre eno vrijeme.

Imovina 12 mil. kn

Nastavak rada

Skupština je prihvatila prijedlog ste ajnog upravitelja da se radi nastavka emitiranja radijskog programa angažiraju 22 zaposlenika s ugovorom o radu na minimalnu pla u i

Ukupni dugovi vjerovnicima, bivšim radnicima i poslovnim suradnicima iznose 26 milijuna kuna, a ukupna imovina koja ulazi u ste ajnu masu vrijedi oko 12 milijuna kuna. Ste ajni upravitelj procjenjuje da se od toga može naplatiti 7,5 milijuna kuna, ime bi se podmirio ve i dio radni kih potraživanja, dok e vjerovnici drugog platnog reda, poput države, banaka i tvrtki uspjeti, smatra on, naplatiti svega 2 do 5 posto potraživanja. Radio potražuje 10 milijuna kuna, ali je više do 90 posto tog novca nenaplativo zbog zastare ili nepostojanja dokumentacije. Zaposlenici ukupno potražuju 7,6 milijuna kuna, a potraživanja onih iz drugog platnog reda iznose 18,5 milijuna kuna. Najve i vjerovnik je Ministarstvo financija sa 9,7 milijuna kuna, a tu su i Hypo banka s gotovo tri milijuna kuna te ZAMP s milijun i pol kuna. Radio je od pokretanja ste aja prihodovao 294.000 kuna. H

Rijeka. Predsjednik Sindikata turizma i usluga (STUH) Eduard Andri upozorio je ju er da predsezona po inje s manjim brojem zaposlenih u turizmu. Ustvrdio je da su problemi isti kao i prije pet godina - i dalje se radi na crno i više se ugovora o radu sklapa na odre eno vrijeme. Sezona se ne uspijeva produlji-

ni kih agencija i Udruge hrvatskih putni kih agencija ustvrdili su pak da su promjenama u kalendaru rada za školsku godinu 2011./2012., koje donose fleksibilnost po etka školske godine i termina proljetnih/uskrsnih te zimskih školskih praznika, u injeni veliki i od turisti ke struke dugo o ekivani pomaci naprijed koji e pogodovati i školskoj djeci i hrvatskom turizmu. Novost je što e županije od idu e školske godine biti odgovorne za utvr ivanje po etka nastave. H

Menadžere na pravo m nećete školovati za ko ZNANJE U SLUŽBI BIZNISA Cjeloživotno u enje pitanje je poslovne potrebe, a rezanja edukacije nije bio pošte en ni Agrokor, koji sada ima oko 150 internih trenera koji educiraju zaposlenike unutar kompanije DAVOR MAJETI , glavni direktor HUP-a

SNIMIO HRVOJE DOMINI

10-11

ti na više od tri mjeseca, a to esto uzrokuje gubitak radnih mjesta i raskid ugovora. Za nekonkurentnost su uz ostale odgovorni preskupa država, problemi s PDV-om, parafiskalana davanja i precijenjena kuna, istaknuo je. Sindikat podupire poslodavce u vezi s preskupim ulaznim troškovima, ali se zbog njihove nemo i da taj problem riješe s državom sve lomi na radnicima. Na presici u Ministarstvu turizma turizma ministri Damir Bajs i Radovan Fuchs s elnicima Udruge nezavisnih put-

Jedan od u inkovitih na ina ja anja hrvatskoga gospodarstva suradnja je poslovnih akademija i znanstvene zajednice te integracija teorije, prakse, sposobnosti i iskustva svih uklju enih aktera. O toj se temi ju er raspravljalo na okruglom stolu "Uloga poslovnih akademija i znanstvene zajednice u ja anju kompetencija hrvatskoga gospodarstva". "Želimo potaknuti ja anje vrijednosti na razini pojedinca, vrijednost samih tvrtki te

društvene vrijednosti. Vrlo je bitna i me unarodna suradnja te ona unutar Hrvatske, zna i suradnja svih fakulteta, poslovnih akademija i tvrtki", izjavila je Jasmina So kovi , direktorica Me unarodne poslovne akademije Ilba, koja je organizirala okrugli stol zajedno s tvrtkom InfoDom.

Šansa nezaposlenima

Direktor Ilba Instituta Slavko Vidovi smatra da se širenjem znanja znanstvene

zajednice i poslovnih akademija prema tvrtkama izravno poti e razvoj kompetencije u gospodarstvu te da su takva znanja i edukacijski okvir za pripremu nezaposlenih te pove anje šanse za njihovo zapošljavanje. "Brze promjene vanjskih uvjeta poslovanja, tehnologija, porast zahtjeva poslodavaca kad je rije o umije u zaposlenika i ostalih zahtjevi s kojima se suo ava menadžment tvrtki traže druk ije obrazovanje putem poslov-

Vipnet: Brzi pristup internetu uz novu mrežu Zagreb. Vipnet je predstavio LTE tehnologiju (mobilne mreže etvrte generacije) koja e njegovim korisnicima u ruralnim podru jima omogu iti jednaku kvalitetu surfanja i znatno ve e brzine prijenosa podataka, mjerljive s onima u urbanim gradskim središtima. Mladen Pejkovi , predsjednik Uprave i

glavni tehni ki direktor Vipneta, rekao je kako e vrijeme do dolaska LTE (Long Term Evolution) tehnologije, koja podržava brzine od 150 Mbit/s u downloadu i 50 Mbit/s u uploadu, Vipnet premostiti ulaganjem u preostali potencijal tehnologije zasnovane na tre oj generaciji mobilnih mreža, što je samo 2010. godine rezultiralo ulaganjem 48,3 milijuna eura u dugoro nu strategiju osiguravanja kvalitete usluga i pokrivenosti mobilnom mrežom. D. T.

vo mjesto, pa ih a konkurenciju

SNIMIO HRVOJE DOMINI

nih akademija na kojima se u tri do pet mjeseci stje u znanja relevantna za idu ih tri do pet godina", izjavio je Vidovi . Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majeti istaknuo je da je cjeloživotno u enje pitanje poslovne potrebe koja bi i te kako trebala biti prisutna me u vlasnicima tvrtki u Hrvatskoj, koji esto nisu bili realni u svojim odlukama pa su zbog krize bili prisiljeni ukinuti edukacije i ICT. "Edukacija ljudi svakako je isplativa jer poti e inovacije i zaposlenici napreduju u svojem poslu. Pitanje znanja uop e nije sporno. Treba voditi brigu o menadžmentu, oni su klju komunikacije. Kada im se prona e odgovaraju e mjesto u tvrtki, rizici da ete školovati osobu koja e oti i puno su manji", izjavio je Majeti .

Jeftinije doma

Sudionici su razgovarali i o na inu na koji tvrtke mogu

iva.bikanec@business.hr

Bjelovar. Na 14. proljetnome me unarodnome bjelovarskom sajmu u Gudovcu od 25. do 27. ožujka sudjelovat e gotovo 400 izlaga a iz Hrvatske iz desetak europskih zemalja. Direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj rekao je ju er da e to biti drugi po veli ini sajam u usporedbi s prethodnim proljetnim sajmo-

BROJKA

17,8

posto lani su porasle štete od poplava u Croatia osiguranju, koje je u 2010. gra anima i poduzetnicima za te štete isplatilo 14,98 milijuna kuna

AD Plastik preuzima Sealynxove pogone u Francuskoj i Rumunjskoj

uštedjeti prilikom educiranja svojih zaposlenika, o emu je više govorila direktorica razvoja organizacije Agrokor koncerna Maja Markovi Mileusni . Ona je predstavila rad Agrokor akademije, koja se od 2005. bavi edukacijom i otad je imala oko 30.000 sudionika. "Vidjeli smo da postoji potreba za povezivanjem edukacija. Zašto poslati zaposlenike na edukaciju izvan zemlje ako možemo dovesti nekog profesora koji e imati svoje izlaganje? Moram napomenuti da su i kod nas troškovi rezani, ali sada imamo oko 150 internih trenera koji educiraju zaposlenike unutar kompanije, što je znatno povoljnije", izjavila je Markovi Mileusni . Prema podacima portala EduCentar i MojPosao, sedam posto posloprimaca i deset posto poslodavaca smatra da je formalno znanje dovoljno. Iva Bikanec

Bjelovarski sajam popustima po izlaga e

vima, a najve i po broju izlaga a i izložbenim površinama bio je 2009. Izlaga ima se izašlo u susret sa 10% popusta na izložbene prostore rezerviraju li mjesto i za jesenski sajam, a dobili su dodatnih 10% popusta uz ugovor na pet godina. Grad e subvencionirati nabavu junica sa 1500 kuna, i to najviše dvije po gospodarstvu. Toliko e subvencionirati i Županija, koja e sudjelovati i u kreditiranju kupnje junica tako da e za krajnjega korisnika kamata biti 4,5 posto. H

PRODOR NA ISTOK

SNIMIO HRVOJE DOMINI

MAJA MARKOVI MILEUSNI , direktorica razvoja organizacije Agrokor koncerna, predstavila je rad Agrokor akademije kroz koju je od 2005. prošlo oko 30.000 polaznika

DVA U JEDAN

AD Plastik jedan je od najve ih izvoznika u Hrvatskoj, ve je ranije otvorio tri tvrtke u Rusiji i jedan pogon u Rumunjskoj, a planira i širenje tvornice u Zagrebu budu i da e uskoro proizvoditi i dijelove za Smart Solinski AD Plastik objavio je da je Trgova kom sudu u francuskom Nanterreu predao ponudu za kupnju imovine tvrtke Sealynx Automotive Transieres. Ponuda je predana Trgova kom sudu, a ne tvrtki, zato što je Sealynx krajem prošle godine završio u ste aju, a imovina koju AD Plastik želi uklju uje zemljište i objekte Sealynxa u Transieresu te opremu, strojeve, alate, patente, trgova ko ime i know how francuske tvrtke.

ki isti u da je dio proizvodnog programa AD Plastika proizvodnja stati kih brtvi te bi preuzimanjem komplementarnog programa Sealynxa postali "globalni razvojni dobavlja brtvenih sustava".

Inoakvizicije

AD Plastik jedan je od najve ih izvoznika u Hrvatskoj i bavi se proizvodnjom plasti nih dijelova za automobile, najviše za Renault, a vezani su uz slovensku tvornicu automobila u Novom Mestu. To nije prva inozemna akvizicija AD Plastika jer

se tvrtka ubrzano širi na inozemnim tržištima. Poseban poticaj poslovanju dao je i ugovor o joint ventreu s francuskom tvrtkom Faurecia Automotive Holdings kojim je AD Plastik ušao na rusko tržište. Tamo je AD Plastik otvorio tri tvrtke. Tako er je otvoren i pogon u Rumunjskoj, a velike planove su u AD Plastiku imali i s Fiatom u Srbiji. Planira se i otvaranje još jednog pogona u Zagrebu jer se o ekuje da e proizvodnja rasti budu i da e proizvoditi i dijelove za automobil Smart. H

Globalni dobavlja

U ste ajnoj masi Sealynxa je i 100 posto dionica rumunjske tvrtke Sealynx Automotive, a obje se tvrtke bave proizvodnjom brtvenih sustava za automobilsku industriju. AD Plastik se u ponudi obvezao da e u francuskom Transieresu osnovati novu tvrtku te e ona preuzeti dio radnika francuskog Sealynxa. U solinskoj tvrt-

JOSIP BOBAN, direktor AD Plastika, u kojem ra unaju na novi globalni iskorak

SNIMIO HRVOJE DOMINI

TELEKOMUNIKACIJE

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 23/3/2011

ENERGETIKA

Austrija putokaz do novca EU Austrijski su gospodarstvenici ponudili pomo za postupak prijave projekata Austrijska iskustva i savjeti hrvatskim gospodarstvenicima te upoznavanje sa zakonima o koriĹĄtenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj bili su glavna tema austrijskohrvatskog gospodarskog skupa u Zagrebu, koji je sudionike upoznao s mogu nostima gradnje ekoloĹĄki prihvatljivih i ekonomi nih postrojenja na biomasu financiranih novcem iz IPARD programa. Skup su organizirali Austrijski ured za vanjsku trgovinu i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske. Uz nekoliko austrijskih tvrtki s bogatim iskustvom u koriĹĄtenju ĹĄumske biomase, predstavljeni su i neki hrvatski projektu koji su ve prijavljeni u program financiranja iz EU fondova. Me u njima je projekt razvoja podru noga grijanja na biomasu za op inu Pokupsko. Ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac i direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Roman Rauch istaknuli su da je postupak prijave projekata i prikupljanja dokumentacije obiman i zahtjevan. Austrijanci su i u tom segmentu voljni pomo i hrvatskim kolegama kako bi se znatno pove ao broj postrojenja na biomasu. S. C. H.

ZAKONSKA USKLA ENJA

Nova naknada ne poskupljuje vodu Zagreb. Grad Zagreb od travnja e uvesti naknadu za razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje koja e biti iskazana na ra unima za vodu, me utim, u gradskoj upravi tvrde kako do poskupljenja ipak ne e do i. "NaĹĄli smo prostora za uĹĄtede, a gradona elnik je kazao da do poskupljenja vode ne smije do i", kazao nam je Aleksa Mila i , voditelj odje-

la za vodno gospodarstvo u Gradskom uredu za komunalne poslove i graditeljstvo. Naknada za razvoj uvodi se zbog novih zakonskih izmjena prema kojima gospodarenje vodama viĹĄe nije komunalna djelatnost ve se regulira Zakonom o vodama i Zakonom o vodnom gospodarstvu. Uvo enje naknade za razvoj moglo bi pove ati ra une za vodu u drugim jedinicama lokalne samouprave, no kako su Zagrep ani i dosad pla ali naknadu za izgradnju komunalne infrastrukture vodo-

opskrbe i odvodnje, zasad se niĹĄta ne e promijeniti. GodiĹĄnje se, navodi Mila i , od naknade za izgradnju prikupi oko 30 milijuna kuna i rije je o strogo namjenskim sredstvima. No, kako je novom zakonskom regulativnom izgradnja infrastrukture izuzeta iz nadleĹžnosti tvrtki za vodoopskrbu i odvodnju, sredstva koja podruĹžnica Zagreba kog holdinga prikupi od naknade za razvoj putem ra una za vodu u dogledno e vrijeme sigurno zavrĹĄiti u prora unu Grada Zagreba. N. C.

BROJKA

milijuna kuna uloĹžit e Velika Gorica u gradnju 70 km nove vodovodne mreĹže i obnovu vodotornja

U regionalnu infrastrukturu 10 milijardi eura TRANSPORT I LOGISTIKA U Hrvatskoj e u sljede ih 10 godina prioritet biti razvoj morskih luka i s njima povezanih Ĺželjeznica Multimodalni transport, Ĺželjeznica, luke, ceste i zra ni prijevoz te financijska projekcija projekata svih zainteresiranih drĹžava koje bi se koristile tim projektima vaĹžni su za javni i regionalni razvoj infrastrukture, logistike i transporta, istaknuo je na regionalnoj konferenciji o tim temama lan Uprave HĹ˝ Infrastrukture Ivan Matasi . Ulaganja u regiju, istaknuto je, mogla bi u idu em desetlje u dosegnuti 10 milijardi eura, ĹĄto se prije svega odnosi na infrastrukturne projekte.

Prednost Ĺželjeznicama

"Interes stranih i doma ih tvrtki za ulaganje u regionalnu infrastrukturu mora biti iskoriĹĄten, a odgovornost za to leĹži na gospodarskim i politi kim elitama",

rekao je Matasi . Johannes Ludewig, generalni direktor UdruĹženja europskih Ĺželjeznica i infrastrukturnih poduze a, najavio je da e se u skorijoj budu nosti veliki dio prometa s isto nog Mediterana preseliti s pomorskog na Ĺželjezni ki promet pa stoga treba razvijati Ĺželjezni ku mreĹžu u srediĹĄnjoj Europi. Ulaganja u prometnu infrastrukturu razlikuju se od zemlje do zemlje. Unato rastu im potrebama, zemlje EU, ali i srediĹĄnje i isto ne Europe, viĹĄe ulaĹžu u cestovnu nego u Ĺželjezni ku infrastrukturu, pri emu efikasnost i produktivnost cestovne infrastrukture pada, a Ĺželjezni ke raste. "To je suprotno zakonima ponude i potraĹžnje te na inu funkcioniranja trĹžiĹĄta, ali se

IVAN MATASI , lan Uprave HĹ˝ Infrastrukture SNIMIO DRAĹ˝EN TOMI

doga a", kazao je Ludewig i pozvao zemlje regije da iskoriste razli ite modele financiranja cestovne infrastrukture, primjerice, koncesije, kako bi u prora unu ostalo viĹĄe novca za ulaganja u Ĺželjezni ku infrastrukturu.

JPP i koncesije

DrĹžavni tajnik u Ministarstvu prometa Tomislav Mihoti rekao je da se u razvoj lu ke, Ĺželjezni ke, vodne i zra ne prometne infrastrukture planira, ĹĄto kroz EU fondove, ĹĄto kroz koncesije i javno-privatno partnerstvo, uloĹžiti nekoliko milijardi eura, s tim da e u sljede ih 10 godina prioritet biti razvoj morskih luka i

s njima povezanih Ĺželjeznica. Naglasio je da je u proteklom razdoblju prioritet bio razvoj autocesta, pri emu je od planiranih 1500 km realizirano oko 1200. Ĺ to se ti e razvoja Ĺželjezni ke mreĹže, najvaĹžniji projekt je RijekaZagreb-BudimpeĹĄta, koji e stajati 3,55 milijardi eura. U tijeku je i natje aj za koncesionara Zra ne luke Zagreb, koji e sagraditi terminal za pet milijuna putnika godiĹĄnje, ija je ukupna vrijednost oko 300 milijuna eura, dok se u pomorske luke planira uloĹžiti oko 500 milijuna eura, kazao je Mihoti . DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 23/3/2011

FOTOLIA

TABLET RA UNALA

Eksponencijalni rast potaknut novim uslugama

Deseti Cisco Expo uskoro u Splitu > tablet računala > web preglednici > mobilne aplikacije

14-15 business.hr Srijeda 23/3/2011

Desetu konferenciju Cisco Expo, koja će se održati od 30. ožujka do 1. travnja u Splitu, otvorit će hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Na konferenciji će biti predstavljene novosti iz svijeta računalstva u oblaku, vizija podatkovnih centara budućnosti, trendovi u razvoju tehnologija televizije, infrastruktura za 4G mobilni internet, tehnologije upravljanja energijom kao mrežnom uslugom, rješenja

za poslovni video te uspješni poslovni modeli mrežne ekonomije. Konferencija će okupiti oko 500 sudionika - donositelja odluka i stručnjaka iz informatičkog sektora, šire poslovne zajednice i ključnih ljudi iz javne uprave, a održat će se pod sloganom "Kolaboracija i virtualizacija bez granica". Sastoji se od pedeset predavanja na kojima će domaći i niz stranih struč-

njaka govoriti o tome kako se pametnim i novim načinima uporabe tehnologija može povećati produktivnost, smanjiti troškovi poslovanja i na mnoge druge načine utjecati na rad tvrtki i funkcioniranje hrvatskog društva. "Na ovogodišnjoj Expo konferenciji predstavit ćemo Ciscove tehnologije na kojima se temelje društvene mreže. Privatna mrežna okruženja za poslovnu

Ana Blažinić, generalna direktorica Cisca

snimio dražen tomić

IT KONFERENCIJE

suradnju omogućavaju brzu i sveobuhvatnu razmjenu znanja i ideja te tako neprestano stvaraju nove prilike u poslovanju", izjavila je prilikom najave konferencije generalna direktorica Cisca Hrvatska Ana Blažinić. G. K.

Uspjeh Applea otvara put konkurenciji TABLET RAČUNALA U posljednjem kvartalu 2010. prodano je ukupno 10,1 milijun tableta, od čega je samo Apple prodao svojih iPada 7,3 milijuna

2010. Apple je prodao 3 milijuna iPada, a konkurencija svega 300 tisuća komada. I dok IDC u ovoj godini predviđa oko 50 milijuna prodanih komada, neki drugi analitičari tvrde kako bi brojka mogla dosegnuti i 80 milijuna, što će poglavito ovisiti o iPadu 2, ali i konkurentskim tabletima.

Žestoka borba

Analitičari smatraju kako bi uz izlazak iPada 2 Apple mogao svoj tržišni udjel zadržati na istoj razini kao i godinu dana prije, iako je to ipak malo vjerojatno jer konkurencija postaje sve snažnija. Prema tim procjenama Apple bi mogao ostvariti tržišni udjel u 2011. na razini od oko 70-80 posto. Prije svega to će ovisiti o prodaji iPada 2 koja je krenula mnogo bolje od prethodnika, no na tržište je stigla i nova generacija Samsungova Galaxy Taba II te se očekuje da će dio tr-

Premoć iPada

žišnog kolača sigurno ugrabiti i Research in Motion sa svojim PlayBook Tabom, poznati proizvođači mobitela LG i Motorola te HP, Lenovo i Dell s PC tržišta. Iako bi netko pomislio kako će dolazak tablet raču-

FOTOLIA

osljednji kvartal prošle godine bio je izrazito uspješan za Apple jer je "ulovio" 83 posto tržišta u cijeloj godini, prepustivši ostatak konkurenciji, i to ponajviše Samsungu s njegovim Galaxy Tabom, pokazuje najnovije istraživanje analitičke kuće IDC.

nala "ubiti" tržište eReadera, dakle uređaja namijenjenih čitanju digitalnih knjiga, to se, barem ne dosad, ipak nije dogodilo. Na tom tržištu lider je Amazon, a prema IDCovim podacima, u prošloj godini prodano je 12,8 milijuna komada, što je i više nego četverostruko povećanje komadne prodaje u odnosu na 3 milijuna komada iz 2009. U posljednjem kvartalu prošle godine njegov je tržišni udjel dostigao čak 48 posto. Prema podacima IDC-a, u posljednjem kvartalu prošle godine prodano je ukupno 10,1 milijun tableta, od čega je samo Apple prodao svojih iPada 7,3 milijuna. Usporedbe radi, u drugom kvartalu

Gledajući malo dalje u budućnost sve do 2012., na tablet tržištu se očekuje dominacija Applea i njegova iPada, najvjerojatnije verzija 3 i 4, tvrde analitičari iSupplija. Prema njihovim procjenama, za dvije godine smanjit će se tržišni udjel Applea, no taj će računalni div i dalje kontrolirati oko dvije trećine tržišta, odnosno imat će oko 60 posto udjela. Analitičari iSupplija upozoravaju na situaciju koja se dogodila izlaskom prvog iPhonea kada je konkurentima koji su se pojavili relativno brzo trebalo tri godine da ga dostignu. Ono što je sigurno, tržište tableta čeka rast, i to ne mali, a već sada je jasno da polako počinje preslagivanje i zauzimanje niskog starta za sljedeće godine eksplozivnog rasta. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Android OS USPOREDNI TEST

PAMETNI TELEFONI

Android dvostruko brže od iPhonea Blaze.Io, servis koji mjeri i nudi optimizaciju učitavanja web stranica, napravio je detaljan test učitavanja sadržaja na dva uređaja s Androidom te dva iPhonea s različitim verzijama OS-a. U analizi su korištene verzije dvaju najboljih operativnih sustava za mobilne uređaje - Samsung Nexus S s Androidom 2.3 te Samsung Galaxy S koji pokreće

Android 2.2, odnosno dva iPhonea 4s verzijama 4.3 i 4.2 OS-a. Analiza se temelji na 40.000 učitavanja web stranica na svakom od spomenutih uređaja, i to na 3G mre-

Angry Birds i u crtiću

žama te klasičnim Wi-Fi mrežama. Zaključeno je da su uređaji koje pokreće Android učitavali

iste web sadržaje čak 52 posto brže od iPhonea. Istraživanje je pokazalo da su JavaSkript performanse slabo utjecale na učitavanje web stranica. G. K.

Igra za mobilne uređaje Angry Birds finske tvrtke za razvoj mobilnog softvera Rovio preuzeta je više od 75 milijuna puta, a uskoro bi se mogla naći i u crtiću. Zahvaljujući njezinoj popularnosti, Rovio je od nekoliko investitora, među kojima je i Skype, dobio nevjerojatnih 42 milijuna dolara. G. K.

Iskorak s novim Internet Explorerom 9 WEB PREGLEDNICI Microsoft u borbi s konkurencijom s IE 9 koji donosi poboljšanu sigurnost

okušavajući uhvatiti korak s konkurentima na globalnom tržištu web preglednika, Microsoft je prošlog ponedjeljka službeno objavio dolazak novog Internet Explorera oznake 9. Malo se tko sjeća početne borbe tog preglednika s Netscapeom, a današnji konkurenti - Googlov Chrome, Mozzila Firfox, Opera, Appleov Safari - guraju cijelo to tržište snažno naprijed.

Tržišni udjel

Prema dostupnim informacijama, u beta odnosno RC inačici (release candidate - finalna inačica koja ide u proizvodnju) IE9 zauzeo je 0,6 posto browserskog tržišta u Hrvatskoj. Ukupno gledajući, prema istim procjenama Internet Explorer (verzija 7, 8 i 9, dakle bez šestice koja je EOL) drži 36 posto hrvatskog tržišta internetskih preglednika. Na svjetskoj razini IE 9 je u probnoj fazi preuzelo više od 40 milijuna korisnika pa se, prema ispitivanju

NSS Labsa, pozicionirao kao najsigurniji internetski preglednik na tržištu. Povijest Microsoftovih preglednika seže unatrag 16 godina, kada je tvrtka predstavila prvu verziju Internet Explorera kao dio operativnog sustava Windows 95 Plus! Pack, ističu iz Microsofta. Funkcija smještanja internetskih stranica u traku sa zadacima i skočnih lista omogućuje korisnicima smještaj internetskih stranica izravno u traku sa zadacima, kao da je riječ o aplikacijama instaliranim u operativni sustav. Na taj način jednostavno mogu obavljati zadatke povezane s internetskim stranicama, kao što je provjera sandučića e-pošte, promjena stanice na internetskom radiju, prihvaćanje zahtjeva za prijateljstvo na društvenim mrežama ili brzo pregledavanje posljednjih vijesti. Velika je pozornost posvećena sigurnosti korisnika, kao i podataka pohranjenih na računalu. Internet Explorer 9 omogućuje nadzor dodataka koji usporavaju pre-

glednik, upozorava korisnike ako preuzimaju potencijalno zloćudan sadržaj istodobno štiteći korisnika i računalo sustavom pametnog filtriranja koji otkriva i blokira internetske stranice koje distribuiraju zlonamjerni softver kroz socijalni inženjering.

Upravljanje profilima

Nadalje, razvojnim inženjerima namijenjen je niz alata koji omogućuju brz razvoj, testiranje i debugging internetskih stranica budući da se izmjene koda mogu unijeti unutar samog preglednika. Novost su i inspekcijski alati za mrežni promet, poboljšano JavaScript profiliranje, kao i integrirana podrška za nove internetske standarde. IT profesionalcima Internet Explorer nudi poboljšano upravljanje pravilima grupe (Group Policy) zahvaljujući bazi s više od 1500 pravila, koja će olakšati upravljanje instalacija preglednika nakon implementacije. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

TEHNOLOGIJA

Multimedija i web ruku pod ruku > tablet ra unala > web preglednici > mobilne aplikacije

16 business.hr Srijeda 23/3/2011

Corvus je predstavio vlastito interaktivno rješenje za multimedijski prikaz, BI analizu i sigurnost izložbenih artikala u maloprodaji razvijeno u suradnji s King ICT-om. Rješenje temeljeno na njihovu iskušanom sustavu za upravljanje sadržajima Corvus CMS na inovativan na in integrira sadržaje s weba (CMS) s multimedijskim prezentacijama koje

se aktiviraju jednostavnim uzimanjem željenog ure aja u ruke korisnika. Sustav u tom trenutku preuzima po-

datke s weba i prikazuje ih na ekranu osjetljivom na dodir u atraktivnoj multimedijskoj prezentaciji. Vlasnik sustava u svakom trenutku putem Corvus CMS-a, na jednom mjestu, može doznati koliko je puta svaki izloženi artikl uzet u ruku te koliko je trajalo svako gledanje proizvoda. Sustav omogu uje i da se jednim klikom pametnog telefona, o itanjem QR koda, informacije trenuta no prikazane na prezentacijskom zaslonu prebacuju na korisnikov pa-

metni ure aj i dalje se mogu kao link dijeliti na društvenim mrežama. "Vrlo smo zadovoljni interesom tvrtki kojima smo namijenili sustav. Tržište je prepoznalo važnost trenuta nog pristupa informacijama o proizvodu putem mobilnih ure aja korisnika, koji ih odmah podjele s prijateljima na Facebooku. Uskoro o ekujemo prve konkretne narudžbe, a potom sa sustavom kre emo i u regiju", rekao je voditelj razvoja Corvusa Krešo Juriši . G. K.

Evolucija pretvara mobitele u sredstvo pla anja

FOTOLIA

ametni mobilni ure aji zauzimaju sve ve i dio tržišta, a s njima ruku pod ruku idu i tisu e mobilnih aplikacija. No situacija nije idili na: golem broj mobilnih platformi otežava razvoj, programeri moraju imati specifi na znanja za svaku platformu, a naru itelji se esto moraju odlu iti za jednu ili dvije platforme kojima e krenuti u mobilnu avanturu. Imati vlastitu mobilnu aplikaciju na ve ini platformi jednostavno je preskupo, pa se naj eš e kre e od najpopularnijih: iPhone i Android redovito su prvi na listi želja, a slijede ih Blackberry, Nokia i Windows Phone 7, koji e u budu nosti biti sve zastupljeniji s obzirom na nedavnu Nokijinu odluku o korištenju platfor-

LUKA ABRUS, direktor tvrtke Pet minuta koja razvija mobilne aplikacije SNIMIO DRAŽEN TOMI

MOBILNE APLIKACIJE Oko aplikacija za mobilne telefone i tablet ra unala vrti se sve više novca, i to ne samo od njihove prodaje. Još se traži pravi model za oglašavanje

me Windows Phone 7 u pametnim telefonima, objašnjava Luka Abrus, direktor tvrtke Pet minuta, koja razvija mobilne aplikacije.

Mogu odabir

"Situacija na tržištu telefona donekle se stabilizirala, ali na tržištu tableta tek se o ekuje prava bura. iPad je otvorio tržište, Galaxy Tab ga sustiže, a na Mobile World Congressu desetak je proizvo a a predstavilo svoje tablete. Naravno, svakog pogoni posebna platforma pa e naru itelji opet morati birati, što e katkad voditi k odustajanju od tableta, jer je cijena razvoja previsoka s obzirom na doseg svake zasebne platforme. Ili e se svi grupirati oko Androida i iOS-a, odnosno Galaxy Taba i iPada", isti e Abrus. Same aplikacije napreduju koliko im dopušta okruženje u kojem se nalaze, odnosno hardver na mobilnim ure a-

jima. Lokacijske usluge ušle su u mainstream s obzirom na dostupnost GPS-a u ve ini novijih mobitela. "Sljede i evolucijski korak mogao bi biti NFC (near-field communication), odnosno ipovi ugra eni u mobitele koji e omogu iti beži no komuniciranje na malim udaljenostima, oko 20 cm, izme u razli itih ure aja. Time e mobilni telefoni mo i služiti kao sredstva za pla anje umjesto provla enja kreditne kartice, približit e se mobitel i obaviti pla anje. Mobilne aplikacije pratit e taj trend pa možemo o ekivati niz inovativnih usluga iji je temelj NFC tehnologija", pojašnjava Abrus.

Izazovno tržište

Oko mobilnih aplikacija vrti se sve više novca, i to ne samo od njihove prodaje. Još se traži pravi model za oglašavanje, ali osim oglasa koji se

prikazuju unutar samih aplikacija kroz razli ite pop-up prozor i e, najbolje prolaze posebno plasirani sponzorirani sadržaji. Dobro se prodaju razli iti dodatni sadržaji kroz aplikacije, a buru podiže Appleova odluka, koji uvjetuje da se prodaja kompletnog sadržaja kroz aplikacije obavlja preko iTunesa, objašnjava Abrus i dodaje kako to zna i da e 30 posto prihoda odlaziti Appleu, a prvi na udaru su novine i asopisi koji prodaju pretplate na sadržaj u mobilnim aplikacijama. Kako e reagirati tržište, vidjet emo, ali odricanje od 30 posto prihoda ne e nai i na oduševljenje, smatraju analiti ari. Telekom operateri pak uvi aju koli inu novca koji se vrti oko mobilnih aplikacijskih du ana, ponajviše oko iTunesa, Ovi, Blackberry, Android i drugih platformnih on-line shopova. Korisnici na njima troše podosta novca koji tako zaobilazi operatere, a sad smo svjedoci njihova osvještavanja - svaki operater podiže vlastiti store, a tu zasad profitiraju tvrtke koje nude white-label aplikacijske storeove i prodaju ih operaterima. Onima koji razvijaju aplikacije to e samo zna iti još niz repozitorija u koje moraju prijaviti svoje aplikacije, odnosno još ve u fragmentiranost tržišta, zaklju uje Abrus. Dražen Tomi

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 23/3/2011

SKUPŠTINA 21. 4.

Auto Hrvatska ispla uje još 5 kn dividende Auto Hrvatska planira dobit ostvarenu u 2010. godini, a rije je o 56,58 milijuna kuna, rasporediti u zadržanu dobit, stoji u prijedlogu dnevnog reda skupštine dioni ara koja bi trebala biti održana 21. travnja. No, iz zadržane dobiti iz prethodnih godina bit e ispla eno i preostalih pet kuna od 20 kuna dividende iz prethodnih godina, od

ULAGANJE U DOMA E TVRTKE

Na ljeto prvi projekti fondova za gospodarsku suradnju Mirna Marovi najavljuje ulaganje i u pojedine tvrtke u Hrvatskoj, dodaju i da ima dovoljan broj kvalitetnih tvrtki u koje bi fondovi za gospodarsku suradnju mogli ulagati Fondovi za gospodarsku suradnju, koji su u Planu gospodarskog oporavka ozna eni kao jedna od klju nih to aka, sakupili su dvije milijarde kuna za ulaganja u projekte u Hrvatskoj. Potvrdila je to Mirna Marovi , predsjednica Hrvatske private equity i venture capital udruge. Nakon što su prili no bombasti no najavljeni prije godinu dana, fondovi za gospodarsku suradnju kasnije su se malo spominjali, osim sporadi no kada bi se osnivao pojedini od današnjih pet takvih fondova. Mirna Marovi kaže da je to zato što je za kona nu realizaciju takvih fondova potrebno dulje vrijeme pa prve projekte o ekuje krajem lipnja.

Tehni ki detalji

"Stvar je samo još u tehni kom definiranju, a prve vijesti o projektima u koje e ulagati o ekujem ve krajem sljede eg tromjese ja", potvrdila je Mirna Marovi . Na pitanje u što e ulagati, kaže da je još uvijek teško govoriti, ali da

ima dovoljno dobrih tvrtki u koje e ti fondovi ulagati, a koje su usprkos uspjehu manje medijski zanimljive. Dodala je da su fondovi prikupili i doma i, ali i strani kapital te da ukupno raspolažu s milijardu kuna. Još bi toliko trebala dodati država, a zasad je u prora unu osigurano 100 milijuna kuna za potporu fondovima.

Državnih kunu za kunu

Fondovi za gospodarsku suradnju osmišljeni su tako da je Vlada na jednu kunu privatnih ulaga a bila spremna uložiti svoju kunu, a svaki se fond može natjecati za najviše 300 milijuna prora unskih kuna. Uvjet je da ulaganja budu ograni ena na Hrvatsku. Osnovano je ukupno pet novih fondova rizi nog kapitala, a rije je o Quaestus Private Equityju, Nexus Private Equity Partnerima, Alternative Private Equityju, Honestas Advisoryju i Prosperus Investu. Vlada ne e odjednom platiti svoj dio novca, nego e fondovima u sljede ih pet godina osigurati po 200 milijuna kuna svake godine. Mirna Marovi više je nego optimisti na u vezi s navedenim fondovima i smatra da je rije o jednim od primjera uspješnih projekata u Hrvatskoj. A. Pa.

kojih je ve ispla eno 15 kuna. Za preostali iznos isplate bit e iskorišteno 2,25 milijuna kuna zadržane dobiti, a da bi dobili ostatak dividende, dioni ari e u SKDD-u morati biti evidentirani 21. svibnja 2011. U pri uvama za otkup vlastitih dionica u trezor ostalo je 19,2 milijuna kuna, ali je Uprava predložila da se za otkup u trezor iz zaliha izdvoji dodatnih 10,2 milijuna kuna. Uprava je dala prijedlog suglasnosti i za dodjelu dionica novoro enoj djeci zaposlenika tvrtke te djeci zaposlenika u povezanim društvima. B.hr

BROJKA

29,07 milijuna kuna namijenila je Uprava Auto Hrvatske za otkup vlastitih dionica u trezor tvrtke

CROATIA

Štete od poplava porasle 17 posto

Croatia osiguranje (CO) je u 2010. gra anima i poduzetnicima za štete na njihovoj imovini nastale zbog poplava isplatilo 14,98 milijuna kuna, a zbog u estalih poplava štete su pove ane za 17,79 posto u odnosu na 2009., izvijestili su iz CO-a. Zbog rasta rizika od poplava CO je krajem prošle godine pove ao i pri uve za tu vrstu osiguranja za 38 posto u odnosu na kraj 2009. N. S.

Erste banka u por 1300 neprodanih FOKUS NA MALE TVRTKE I STANOVE Erste banka u portfelju ima 1300 neprodanih stanova i procjenjuje kako e joj trebati dvije godine da ih proda, a u ovoj godini planira i zna ajnije se posvetiti malim i srednjim poduzetnicima Erste banka lani je zaradila 610 milijuna kuna ili 0,5 posto više nego u 2009. godini. Istodobno na razini grupe ostvarena je neto dobit od 652 milijuna kuna, što je 7 posto slabiji rezultat u odnosu na 2009.

PETAR RADAKOVI , predsjednik Uprave Erste banke, izjavio je kako su uspjeli o istiti ve inu loših kredita, od kojih su najviše bili izraženi krediti za nekretnine SNIMIO HRVOJE DOMINI

godinu. Tradicionalno za Erste, tri etvrtine dobiti zadržat e banka, a etvrtina ukupne dobiti (oko 150 milijuna kuna) kroz dividendu e biti ispla ena vlasnicima.

Stje u ve inske udjele

Sli an rezultat može se o ekivati i u 2011. godini, u kojoj Uprava banke želi u potpunosti integrirati Erste Vrijednosne papire te ste i ve inske udjele u Erste Card Clubu i Erste Factoringu. Najavljene akvizicije ekaju blagoslov Hanfe, dok se na integraciji Vrijednosnih papira ve radi. Predsjednik Uprave Erstea Petar Radakovi istaknuo je kako e se banka u ovoj godini još više posvetiti kreditiranju malog i

srednjeg poduzetništva te ostvarivanju ve eg rasta u odnosu na prosjek rasta tržišta, što je u ve ini segmenata postignuto u 2010. godini te daljnjem unaprje enju kvalitete usluge prema klijentima. Radakovi je na konferenciji za novinare tako er rekao kako je o iš ena i ve ina loših kredita, a najve i se udar po rizi nim plasmanima može o ekivati u sektoru financiranja nekretnina, no za mogu e šokove sredstva su ve rezervirana. Erste banka drži oko 1300 stanova te ih planira prodati u sljede e dvije godine.

Rasli redovni prihodi

Prihodi iz redovnog poslovanja lani su porasli gotovo deset posto te su iznosili 2,095 milijardi kuna. Pritom su rashodi iz redovnog poslovanja porasli

TAJILI ULAGA»IMA

Deutsche Banku osuda za swapove

Njema ki najviši prizivni sud presudio je u utorak protiv Deutsche Banka u sporu zbog prodaje sofisticiranih financijskih proizvoda, odredivši da ulaga u mora platiti odštetu u visini 540.000 eura. Njema ka tvrtka Ille Papier Service zatražila je odštetu tvrde i da nije bila primjereno obaviještena o mogu im rizicima koje su uklju ivali financijski proizvodi Deutsche Banka.

Pojedine njema ke op ine i gradovi tako er traže odštetu zbog DB-ove strategije prodaje sofisticiranih kamatnih swapova koji su im u kona nici donijeli gubitke. Sud je zaklju io da je banka svjesno skrojila profil rizika proizvoda "na štetu ulaga a", stoji u presudi. Odvjetnik Deutsche Banka Christian Dive kazao je kako ne o ekuje val sli nih zahtjeva nakon presude objavljene u utorak, dodaju i ipak da je banka rezervirala novac za podmirivanje eventualnih troškova. B.hr

portfelju ima nih stanova samo 0,6 posto, na 800 milijuna kuna. Povrat na kapital iznosio je 10,56 posto (11,4 posto godinu ranije), dok je prinos na aktivu ostao prakti ki nepromijenjen na 1,25 posto. Omjer troškova i prihoda smanjen je na minimalnih 38 posto. Istodobno ukupna imovina banke porasla je 3,2 posto te ona sada iznosi 50,5 milijardi kuna, dok su krediti i potraživanja od klijenata sko ila osam posto, na 35 milijardi kuna.

Zarada na trgovini

Neto dobit od trgovanja lani je iznosila 122,3 milijuna kuna ili 26,7 posto manje nego u 2009., što je i o ekivano uzme li se u obzir i golem pad dobiti od trgovanja u itavom bankarskom sektoru. Prihodi od investicijskog bankarstva iznosili su 30,5 milijuna kuna, dok su prihodi

od poslova skrbništva vrijednosnih papira iznosili 7,2 milijuna kuna ili ak 60 posto više nego godinu ranije. Tržišni udjel Erstea lani je porastao nešto manje od 0,5 posto te sada iznosi 13,4 posto, a simboli an rast tržišnog udjela zabilježili su i ukupni krediti i ukupni depoziti. Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica hvarskog hotelijerskog poduze a nastavila je sa snažnim rastom i u utorak. Raspetljavanje, na trenutke i mu nih, odnosa izme u Orco grupe i Hrvatskog fonda za privatizaciju blagotvorno djeluje na dionicu Sun anog Hvara. Skupštini je upu en prijedlog za smaniivanje, a onda i za pove anje tako smanjenog temeljnog kapitala u kojemu bi trebali sudjelovati upravo ta dva partnera.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Jadranska banka Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Ingra Uljanik plovidba Atlantska plovidba d.d. AD Plastik Sun ani Hvar Viro tvornica še era d.d. Dom holding Dalekovod Kon ar - elektroindustrija Belje Petrokemija Atlantic grupa Tisak Podravka prehrambena industrija d.d. Kaštelanski staklenici Zagreba ka banka Institut IGH Vupik uro akovi holding Luka Rijeka Vaba d.d. banka Varaždin Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Ledo Hidroelektra niskogradnja Kraš, prehrambena industrija Konzum Jadranski naftovod Istraturist Umag d.d. Valamar grupa Kon ar Adris grupa Adriatic Croatia International Club d.d. Jadroplov d.d. Tehnika IPK Kandit Tvornica duhana Zagreb Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Viadukt Podravska banka Riviera Pore Fima validus HUP - Zagreb OT-optima telekom d.d. Dioki d.d. Žitnjak Luka Plo e Industrogradnja d.d. Saponia Liburnia Riviera Hoteli SN holding Slobodna Dalmacija Turisthotel RIZ-odašilja i Atlas nekretnine Hoteli Podgora Dukat Elektrometal Finvest Corp Apartmani Medena Maistra Badel 1862 Centar banka Transadria HGspot Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Karlova ka banka Hoteli Cavtat IPK Osijek

+ Dionica zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine u utorak je zabilježila jedan od najve ih minusa na Zagreba koj burzi. Cijena je pala na 22,01 kunu, a ukupan promet iznosio je nešto više od 22.000 kuna. Protrgovano je s ukupno 1014 dionica koje su razmijenjene u pet transakcija. Više su u utorak na ZSE-u pale samo dionice Transadrije i Hotela Cavtat, ali uz zanemariv promet.

Redovan promet: 19.429.626,73 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

292.10 4,000.00 2,030.00 266.00 1,610.15 13.81 646.15 728.00 126.32 61.00 432.13 51.30 262.75 560.00 96.75 142.00 794.00 171.53 318.00 3,850.00 268.00 1,800.10 73.24 41.00 223.50 78.00 745.00 6,100.00 145.01 422.63 205.00 3,105.05 274.85 47.47 1,140.00 310.12 3,100.00 145.01 1,301.00 159.98 2,300.00 22.01 250.01 400.00 219.00 9.39 1,300.01 32.00 68.99 135.10 1,335.00 502.00 155.55 2,049.99 150.22 30.19 920.00 107.50 37.64 26.02 650.20 157.85 148.88 60.50 60.07 59.10 229.99 1,000.00 16.49 16.00 65.00 51.00 26.51

297.90 4,025.00 2,050.18 273.00 1,630.00 14.00 656.97 733.97 134.00 78.00 449.00 53.85 265.00 578.00 98.49 149.29 800.00 177.99 323.00 3,925.00 268.15 1,870.00 77.99 41.89 224.03 78.00 745.00 6,330.90 154.20 422.65 208.50 3,105.20 282.80 50.50 1,168.89 310.12 3,100.00 147.00 1,349.99 161.99 2,300.00 25.00 264.00 400.00 219.00 9.79 1,301.00 32.00 69.99 140.20 1,364.90 505.00 155.55 2,049.99 150.25 30.20 920.00 107.50 37.69 26.02 650.20 157.85 148.88 60.50 60.40 61.53 229.99 1,000.00 16.49 16.00 65.00 51.00 26.51

293.90 4,002.11 2,050.00 268.00 1,629.90 13.92 651.70 729.00 130.00 71.90 449.00 52.65 263.10 574.98 96.79 149.29 794.00 174.13 322.00 3,880.03 268.00 1,850.00 75.10 41.00 223.50 78.00 745.00 6,100.00 154.20 422.65 205.00 3,105.15 282.79 48.00 1,168.80 310.12 3,100.00 146.20 1,301.00 161.99 2,300.00 22.01 250.01 400.00 219.00 9.42 1,300.01 32.00 69.99 140.20 1,335.00 502.00 155.55 2,049.99 150.22 30.19 920.00 107.50 37.64 26.02 650.20 157.85 148.88 60.50 60.40 61.53 229.99 1,000.00 16.49 16.00 65.00 51.00 26.51

0.65% 0.05% 1.99% 0.00% 0.92% -1.21% 0.42% 0.00% 3.05% 19.83% 2.05% 3.03% 0.13% 2.68% -0.87% 4.40% -0.75% 1.24% 1.25% -0.58% 1.13% -0.27% -1.05% 0.86% 0.22% -2.38% 0.00% 0.13% 7.05% 0.08% 0.00% 0.07% 6.71% -0.02% 1.63% 0.98% 0.00% 1.18% 0.08% 0.00% 0.00% -11.96% 1.56% 0.00% -0.45% -1.36% -3.70% -2.74% 2.91% 1.95% 0.33% 0.00% 3.69% 2.45% -0.02% 0.00% -0.33% -2.27% 9.10% 4.04% -3.67% -4.30% -2.70% 0.83% 0.55% -1.55% 0.43% -16.67% 1.79% 6.67% 0.00% -79.60% -1.81%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,53%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

21,497 689 871 4,757 450 48,256 974 814 3,701 6,041 808 6,373 1,148 516 2,785 1,256 219 992 492 38 426 51 1,230 1,909 308 864 75 9 342 120 234 15 151 844 36 100 10 209 23 178 10 1,014 84 45 80 1,716 10 322 129 62 6 13 42 3 34 153 5 40 101 128 5 20 20 48 48 36 9 2 121 100 20 15 11

6,332,817.56 2,757,435.54 1,785,553.06 1,287,546.70 731,298.31 671,117.17 633,911.23 595,091.99 486,820.38 421,449.65 354,812.71 333,865.71 302,611.39 289,812.97 270,806.95 181,088.06 175,056.00 172,322.79 157,765.01 147,334.10 114,181.46 94,075.11 92,308.00 78,817.14 68,984.60 67,392.00 55,875.00 55,330.95 51,786.56 50,716.20 48,143.00 46,576.80 42,091.46 41,678.09 41,507.59 31,012.00 31,000.00 30,588.03 30,365.25 28,532.76 23,000.00 22,650.90 21,332.37 18,000.00 17,520.00 16,404.49 13,004.06 10,304.00 8,929.41 8,507.00 8,099.80 6,535.03 6,533.10 6,149.97 5,107.63 4,620.37 4,600.00 4,300.00 3,801.69 3,330.56 3,251.00 3,157.00 2,977.60 2,904.00 2,893.26 2,212.40 2,069.91 2,000.00 1,995.29 1,600.00 1,300.00 765.00 291.61

24,067.04 40,021.10 245.23 1,818.14 2,170.46 104.40 377.99 1,017.33 545.95 525.66 622.61 393.15 603.50 1,478.92 795.18 498.80 2,647.43 415.58 1,745.24 440.74 17,164.97 293.37 113.06 132.72 1,336.64 137.69 330.97 1,343.04 96.20 580.56 4,654.09 2,306.65 1,322.04 302.19 71.80 2,982.08 344.29 239.28 246.49 115.84 747.06 17.42 114.21 267.50 800.12 25.45 612.79 90.24 282.90 28.83 297.19 227.10 102.44 620.41 408.60 157.63 363.18 40.22 125.56 9.53 1,950.60 13.24 91.97 46.31 661.04 46.28 65.37 28.75 5.44 30.73 87.05 31.32 118.28

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 2,000.00 242.21 1,181.00 12.45 533.13 690.05 80.21 25.00 290.00 27.87 217.00 430.00 54.00 105.50 657.10 135.00 240.00 612.00 200.00 1,106.00 41.77 22.36 161.54 54.00 740.00 4,720.12 120.00 339.99 145.00 2,332.01 250.10 28.00 909.99 286.07 2,200.00 124.01 871.01 145.11 2,300.00 16.00 190.00 400.00 140.00 5.00 1,115.16 25.00 60.20 76.10 1,160.03 292.00 105.25 1,780.00 117.05 20.01 543.15 98.00 20.83 20.06 276.00 100.01 85.00 50.00 51.00 57.03 200.00 700.00 15.10 11.14 53.00 51.00 17.00

332.84 4,050.00 3,100.00 318.99 1,777.00 39.35 675.00 1,044.18 146.00 78.00 507.77 58.98 390.00 594.99 118.99 184.73 829.99 269.00 355.00 4,990.00 289.98 2,900.00 140.99 52.00 267.02 95.00 745.00 6,900.00 239.00 497.02 225.50 3,520.00 395.00 52.00 2,198.00 373.00 3,517.00 190.30 1,649.98 270.00 2,300.00 25.00 349.94 430.00 259.65 29.01 1,688.50 44.80 125.90 163.85 2,093.00 598.00 189.38 2,890.00 245.00 60.00 1,105.00 150.00 46.99 34.00 675.00 251.00 153.01 124.94 75.33 100.50 273.70 3,290.00 39.95 29.99 75.00 51.00 35.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

60,15 0,69 5,09 7,45 76,45 167,05 14,50 16,21 310,00 226,00 38,40 9,72 12,70 14,00 58,81

60,90 0,70 5,15 7,50 78,50 173,00 15,59 16,60 310,15 230,00 40,00 9,87 13,15 14,00 60,00

60,41 0,70 5,15 7,49 78,50 171,00 14,50 16,55 310,00 229,00 40,00 9,87 12,70 14,00 60,00

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG NF1N KDIR POSR TLSG MELR AELG ZVTG SALR PETG KDHR KBMR LKPG IALG SAVA

KRKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD ID POZAVAROVALNICA SAVA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SALUS PETROL KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER ISKRA AVTOELEKTRIKA SAVA

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA BOSKA RK AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD R I TE GACKO AD GACKO

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO

85,30 1,70 37,01 36,10 37,00 4,48 0,20 0,73 0,30

85,34 1,74 37,21 36,10 37,01 4,48 0,20 0,73 0,30

85,34 1,71 37,02 36,10 37,00 4,48 0,20 0,73 0,30

0,85 1,73 0,37 0,36 0,37 4,48 0,20 0,73 0,30

40,00 38,50 93,00 42,55 33,50 97,00 95,00 35,50 22,09 5,82 78,01 16,00

40,90 38,50 93,00 43,00 33,50 97,00 95,00 35,50 22,50 5,98 80,00 16,00

40,03 38,50 93,00 42,55 33,50 97,00 95,00 35,50 22,50 5,98 78,63 16,00

40,89 38,50 93,00 42,98 33,50 97,00 95,00 35,50 22,49 5,95 79,48 16,00

Agrobanka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Zlatica a.d. Lazarevo Alfa plam a.d. Vranje Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Pekabeta a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno DIN Fabrika duvana a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš

8.850,00 471,00 484,00 3.099,00 10.000,00 2.150,00 78,28 7.900,00 81,70 6.800,00 1.731,00 1.001,00 74,00 982,00 4.075,00

8.880,00 479,00 495,00 3.099,00 10.010,00 2.297,00 78,31 7.900,00 82,85 6.820,00 1.850,00 1.019,00 74,00 995,00 4.100,00

8.850,00 476,00 488,00 3.099,00 10.002,00 2.276,00 78,31 7.900,00 82,79 6.805,00 1.766,00 1.013,00 74,00 993,00 4.088,00

8.850,04 475,99 489,12 3.099,00 10.001,66 2.274,35 78,29 7.900,00 82,79 6.804,00 1.793,29 1.012,32 74,00 993,06 4.087,79

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONIJATURIST SKOPJE Garant a.d. Futog RZ USLUGI SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TETEKS TETOVO

3.800,00 550,00 4.299,00 3.650,00 3.550,00 3.210,00 3.020,00 580,00 260,00 87,50 562,00

3.821,00 560,00 4.301,00 3.680,00 3.601,00 3.210,00 3.020,00 581,00 261,00 88,00 573,00

3.814,51 554,67 4.299,99 3.660,87 3.591,31 3.210,00 3.020,00 580,23 260,51 87,95 569,16

3.814,51 554,67 4.299,99 3.660,87 3.591,31 3.210,00 3.020,00 580,23 260,51 54,09 569,16

0,40 % -1,16 % 0,05 % 0,25 % 0,54 % 12,00 % -9,09 % 4,29 % 7,50 %

78390 31792 54500 26266 21502 1510 30000 7096 14616

66.869,48 54.908,43 20.192,65 9.482,03 7.956,94 6.764,80 6.000,00 5.175,68 4.399,42

2,25 % 119868 6,94 % 100000 0,54 % 24523 0,12 % 47139 1,55 % 45000 0,00 % 8080 0,00 % 3178 5,94 % 2900 2,13 % 3009 1,36 % 7547 0,79 % 323 -3,03 % 790

4.901.297,20 3.850.000,00 2.280.639,00 2.026.216,95 1.507.500,00 783.760,00 301.910,00 102.950,00 67.680,36 44.874,09 25.673,58 12.640,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TEL ALK TPLF TNB SBT MTUR GRNT RZUS RMDEN09 TETE

337.860,94 114.898,16 111.565,80 74.906,50 63.821,42 55.465,10 47.762,79 36.318,54 31.005,00 27.026,50 25.910,33 12.018,75 9.800,80 7.980,00 7.130,29

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AGBN NIIS AERO ZLTL ALFA IMLK A2015 PKBT A2014 JESV DINNPB SJPT A2016 ENHL AIKB

-0,64 % 5586 0,14 % 164388 0,55 % 21769 6,54 % 10000 2,88 % 815 -1,16 % 324 -7,05 % 3266 0,61 % 2218 -0,32 % 100 -0,41 % 118 0,00 % 650 1,18 % 1232 -2,31 % 754 0,00 % 570 0,02 % 119

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1C FBIHKD FBIHK1A FBIHK1E FBIHKC FBIHKH FBIHK1D BHTSR BIGFRK3 FDSSR ENPSR

Promet

valuta: EUR - euro 60,48 0,70 5,12 7,49 78,31 171,19 14,62 16,37 310,05 229,03 39,86 9,75 13,00 14,00 59,92

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B BLKP-R-A BOSK-R-A HEDR-R-A RITE-R-A

Oznaka

Srijeda 23/3/2011

0,48 % 0,00 % 1,04 % 0,03 % -1,93 % 4,84 % 0,27 % -7,06 % 1,33 % -0,45 % -5,16 % -0,59 % -0,23 % -0,20 % 0,32 %

2817 24.930.570,00 45411 21.615.030,00 36881 18.039.238,00 878 2.720.922,00 247 2.470.410,00 1015 2.308.466,00 27240 2.132.631,83 204 1.611.600,00 13555 1.122.281,77 150 1.020.600,00 461 826.707,00 758 767.338,00 9741 720.834,00 725 719.971,00 147 600.905,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,79 % 0,87 % -1,48 % -0,91 % -0,27 % -0,74 % 0,46 % -0,54 % -0,19 % -0,37 % -0,67 %

390 1482 154 138 97 100 93 405 750 3398 215

1.487.660,00 822.020,00 662.198,00 505.200,00 348.357,00 321.000,00 280.860,00 234.995,00 195.380,00 183.800,50 122.370,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sava RE +6,54% Hidroelektrane na Drini +4,29% BH telecom +2,13% Aerodrom Nikola Tesla +1,03% Makedonski telekom +0,87%

business.hr

Energopetrol -3,03% Alfaplam -1,93% Telekom Srpske -1,16% Komer. banka Skopje -0,79% Krka -0,64%

Telekom Slovenije

Alkaloid

ini se da su ulaga i na Ljubljanskoj burzi odlu ili oprostiti i zaboraviti loše rezultate Telekoma Slovenije ili im je dosadilo kažnjavati tu dionicu. Tako je u utorak Telekom Slovenije, za razliku od ostalih ve ih dionica na tom tržištu koje su zabilježile minuse, poskupio 2,28 posto, na 78,50 eura. No, promet je iznosio samo nešto manje od 64.000 eura, malo, ali dosta za peto mjesto po likvidnosti na zamrloj Ljubljanskoj burzi. SBI TOP, glavni ljubljanski indeks, pao je 0,18 posto.

Makedonski Alkaloid, još jedna potencijalna meta konsolidacije farmaceutskog sektora u regiji, u utorak nije uživao povjerenje ulaga a, ve je pao kao žrtva negativnog sentimenta koji je vladao burzom u Skoplju. Pad cijene dionice iznosio je 1,48 posto, pa je završila na 4299,99 denara, dok je tijekom dana uspjela premašiti 4300 denara. Ukupan promet od 662.000 denara bio je dovoljan za tre e mjesto na listi najlikvidnijih.

+2,28 -1,48

REGIONALNI INDEKSI -0,18% BIRS -0,43% 806,49 1.098,01 Belex15 +0,49% FIRS +0,53% 765,55 2.053,95 Belexline +0,14% MBI10 -0,79% 1.426,57 2.595,73 SASX10 MONEX20 +0,03% 12,906.96 -1,19% 1.118,20 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,10% Stanje utorak 22. ožujka 2011. 1.097,14 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,65% 2.795,08 +1,01% BUX +1,25% 22.588,30 +0,71% -0,48% 2.822,28 +1,29% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u -0,82% utorak 22. ožujka 2011.

FTSE100 5.757,98

DAX 6.810,98

CAC40

3.883,23

MICEX 1,738.80

AMERI»KI INDEKSI +1,50% S&P500 +1,52% 12.036,53 1.298,38 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,80% ponedjeljak 21. ožujka 2011. 2.692,09 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

7,4170

15,40

NFD Aureus US Algorithm 140,2419

14,83

PBZ I-Stock

12,04

70,0565

HPB WAV DJE

94,8570

10,54

KD Energija

11,0239

10,44

ST Global Equity

44,8165

-13,20

FIMA Equity

75,7815

-12,76

C-Zenit

50,6147

-11,95

KD Victoria

14,2046

-10,28

5371,0400

-9,17

Poba Ico Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

140,2419 95,2032 79,7614 114,1408 104,0300 50,6147 94,8570 12,6610 93,3279 8,3101 47,8627 11,0239 73,2196 44,8165 106,5273 111,7665 105,2600 94,0394 161,5653 308,2552 5371,0400 443,4375 70,0565 62,9714 7,4170 50,9351 117,2531 101,5100 45,2984 45,1121

1,95 1,73 1,61 1,55 1,47 1,36 1,28 1,27 1,18 1,14 1,12 1,09 0,96 0,94 0,92 0,89 0,87 0,79 0,77 0,77 0,75 0,72 0,69 0,66 0,65 0,56 0,55 0,49 0,39 0,37

-4,26 -4,84 -7,38 0,91 -2,21 1,72 -2,46 -2,89 5,06 -3,87 -4,79 1,14 1,70 -3,91 -11,25 13,36 -1,41 -3,85 -4,56 -5,95 -2,47 -9,31 1,85 1,85 2,00 -17,92 -4,48 -4,02 -1,16 11,32

+ MJEŠOVITI

NFD Aureus US Algorithm Ilirika Gold Platinum Blue Chip OTP Europa Plus ZB euroaktiv C-Zenit HPB WAV DJE KD Prvi izbor OTP meridian 20 HI-growth VB High Equity KD Energija HPB Titan ST Global Equity Ilirika BRIC VB CROBEX10 Raiffeisen World NFD Aureus Global Developed Ilirika JIE MP-Global HR Poba Ico Equity MP-Mena HR PBZ I-Stock Prospectus JIE KD Nova Europa Ilirika Azijski tigar NFD Aureus New Europe ZB BRIC+ AC Rusija OTP indeksni

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,5600

8,44

MJEŠOVITI FONDOVI

Allianz Portfolio

116,7696

7,85

PBZ Global fond

110,4049

6,59

ZB global

147,3900

4,70

Erste Balanced

125,8300

4,08

ICF Balanced

116,9377

-10,42

ST Balanced

170,6645

-9,47

OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced HI-balanced C-Premium KD Balanced ST Balanced Allianz Portfolio ST Aggressive HPB Global Erste Balanced PBZ Global fond ICF Balanced ZB global AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust

C-Premium

5,6315

-5,94

HPB Global

101,8637

-3,48

66,5680

-3,21

19,88 N/A -1,17 3,83 0,83 7,30 6,65 3,46 11,18 1,23 -1,29 14,36 7,15 -3,60 -5,45 23,89 4,06 1,31 1,64 4,39 -4,93 -3,66 12,61 10,51 16,55 -16,10 -3,73 2,83 7,42 18,48

14,83 N/A -4,35 8,78 0,08 -11,95 10,54 4,31 2,94 -2,38 -3,96 10,44 7,95 -13,20 5,37 10,31 4,32 -3,00 -4,89 6,66 -9,17 7,88 12,04 -3,10 15,40 -9,06 -5,33 N/A 2,12 7,43

14,85 N/A -6,79 8,25 0,58 -19,79 -1,48 2,95 -2,35 -2,02 -19,13 9,69 -8,16 -7,42 5,37 9,98 0,69 -1,15 7,78 -8,83 -15,65 3,45 -9,22 -10,57 -8,34 -16,15 6,92 N/A -17,82 -21,76

-4,57 -4,86 -6,01 1,67 -0,04 1,06 -2,32 -2,58 4,08 -3,85 -3,76 1,15 0,50 -3,63 -10,95 8,75 0,13 -3,64 -5,80 -3,87 -3,33 -9,29 0,67 1,31 1,37 -17,92 -4,23 -4,77 -2,64 7,38

28,573 4,807 8,378 10,208 253,327 6,020 14,916 5,819 20,648 66,921 13,142 9,932 10,314 13,056 29,926 8,202 48,736 58,168 91,141 5,937 5,895 6,196 249,216 26,674 22,248 5,321 9,890 122,399 10,798 150,342

2,44 0,40 3,21 1,67 6,88 3,09 3,55 8,11 2,90 9,07 3,47 1,05 3,66 10,41 1,21 1,17 7,47 5,31 6,40 2,82 3,65 3,04 3,68 4,14 3,43 3,83 2,38 0,93 4,04 3,23

21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

ST Aggressive

6mj. % 12 mj. (%)

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

115,4098 147,0946 10,0273 5,6315 8,2720 170,6645 116,7696 66,5680 101,8637 125,8300 110,4049 116,9377 147,3900 10,8802 109,5600 157,3300 79,0636 69,8139

1,09 0,82 0,65 0,64 0,50 0,48 0,39 0,31 0,25 0,02 0,02 0,00 -0,04 -0,07 -0,20 -0,26 -0,30 -0,30

7,06 -2,64 -2,26 0,87 0,62 0,11 1,46 1,88 5,08 4,10 7,17 4,11 0,30 -2,73 1,09 1,64 -5,71 2,35

4,97 2,90 2,02 4,23 1,94 -0,16 5,97 5,32 2,07 7,97 10,79 0,89 2,44 -0,30 1,71 2,13 -4,02 2,34

2,46 -0,24 0,79 -5,94 -0,41 -9,47 7,85 -3,21 -3,48 4,08 6,59 -10,42 4,70 0,46 8,44 1,15 -1,97 -2,06

2,76 7,77 0,03 -12,97 -3,60 6,74 8,70 -7,13 0,34 0,18 5,65 2,08 4,07 4,20 9,22 5,43 -4,90 -1,36

7,26 -3,04 -2,21 0,69 -1,21 -0,04 1,38 2,05 4,12 3,00 5,70 3,40 -0,14 -3,26 1,10 1,37 -6,84 -0,17

40,677 42,077 71,423 12,905 7,074 11,406 7,944 2,764 93,134 105,774 309,980 12,293 730,624 14,801 221,392 312,974 14,469 14,254

5,27 5,16 9,07 4,13 5,18 8,20 1,86 5,50 5,46 10,17 9,52 8,89 9,72 2,05 1,04 8,56 4,68 2,70

21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011

129,0608 127,4595 132,3300 176,8100 159,4900 164,5842 11,5614 130,9320

0,20 0,11 0,09 0,07 0,05 0,05 0,02 0,00

1,35 2,36 1,55 1,38 0,28 1,73 1,83 1,13

1,96 1,73 1,62 1,54 -0,03 3,28 1,95 1,22

3,40 4,64 5,73 5,67 2,43 7,95 4,70 4,05

4,96 4,54 4,46 6,67 4,92 8,09 1,61 4,53

1,72 2,35 1,54 1,36 0,24 1,63 1,68 1,06

16,828 20,025 302,632 527,131 198,173 64,869 7,838 145,004

5,27 5,46 7,80 8,82 9,72 6,40 9,07 8,03

21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

146,0700 106,0900 133,1222 163,7260 140,4962 126,5534 136,1320 133,0511 123,4075 117,9509 11,3980 10,7496 100,3879 139,4000 139,5771 125,0265 109,1242 102,8107

0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 -0,11

0,85 0,52 0,49 0,65 0,42 0,55 0,60 0,68 0,86 0,76 0,65 0,67 N/A 0,60 0,75 0,33 0,59 0,23

1,76 1,15 1,05 1,26 0,91 1,11 1,45 1,41 1,41 1,60 1,30 1,44 N/A 1,43 1,39 0,59 1,35 0,96

3,51 3,35 2,44 2,25 2,10 3,06 3,06 3,10 2,74 3,28 3,07 3,15 N/A 3,32 2,54 1,77 2,98 1,94

4,81 4,04 6,24 4,73 3,24 4,32 4,37 5,37 4,09 5,01 5,41 4,10 N/A 4,35 4,55 3,83 4,81 1,70

0,76 0,47 0,43 0,58 0,38 0,49 0,52 0,60 0,78 0,67 0,58 0,59 0,39 0,52 0,67 0,31 0,52 0,25

1081,337 509,885 1127,311 2228,048 137,921 496,065 43,137 253,105 135,795 206,457 135,423 50,413 5,002 883,292 104,359 41,673 189,522 7,225

8,07 1,49 11,98 10,66 10,66 8,66 7,22 5,46 5,24 3,38 2,48 1,80 0,15 7,80 7,49 5,94 1,86 1,64

21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011 21.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki HPB Obvezni ki Erste Bond Raiffeisen Bonds ZB bond Capital One HI-conservative PBZ Bond fond

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

164,5842

7,95

Erste Bond

132,3300

5,73

Raiffeisen Bonds

176,8100

5,67

HI-conservative

11,5614

4,70

HPB Obvezni ki

127,4595

4,64

ZB bond

159,4900

2,43

OTP euro obvezni ki

129,0608

3,40

PBZ Bond fond

130,9320

4,05

HPB Obvezni ki

127,4595

4,64

HI-conservative

11,5614

4,70

NOV ANI FONDOVI Raiffeisen Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Certus Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond Allianz Cash Platinum Cash

investor

ŠTEDNJA

Socrates bi mogao pasti zbog EU

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 23/3/2011

JOSE SOCRATES, portugalski premijer, traži u parlamentu potporu za etvrti paket štednje u godinu dana ARHIVA B.HR

Portugalska vlada Josea Socratesa, još jedna socijalisti ka vlada nakon ma arske koja je prisiljena provoditi mjere štednje, mogla bi uskoro izgubiti vlast. Naime, ovog bi etvrtka u portugalski parlament trebao do i prijedlog mjera štednje koji na glasanje daje manjinska vlada socijalista i izgledno je da e prijedlog u parlamentu pasti. Cilj Socratesova prijedloga, odno-

sno ve etvrtog paketa štednje te zemlje u samo godinu dana, bio je da se štednjom izbjegne paket pomo i EU i MMF-a koji im ina e ne gine, ali nije bespovratan nego uz kamatu. Socratesove bi mjere trebale smiriti nervozno tržište duga, gdje su troškovi zaduživanja Portugala sko ili nebu pod oblake, na razine za koje vlada te zemlje priznaje da su neodržive. Ako padne Socratesova vlada, najavio je da e se ponovno kandidirati za premijera na izvanrednim izborima. B.hr

BROJKA

28,8

iznosi odnos cijene i zarade po dionici T-Mobilea USA prema cijeni koju je za T-Mobile USA pristao platiti konkurentski AT&T

Oprezni optimizam i dalje podupire indekse PROMET STAGNIRA Ukupan dioni ki promet bio je jednak onome iz prethodnog dana, a ulaga i su bili više zainteresirani za obveznice Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u utorak su nastavili rasti pa je Crobex narastao 0,53 posto, na 2282,48 bodova, dok je Crobex 10 na vrijednosti dobio dodatnih 0,43 posto, dospjevši na 1269,23 boda. Ulaga i su i dalje oprezni, ali probu eni optimizam podupire rast indeksa. Upravo zbog opreza u vezi sa svim svjetskim doga ajima promet je i dalje prili no nizak, a u utorak se dionicama trgovalo u vrijednosti od 19 milijuna kuna. Ulaga i su mnogo više bili zainteresirani za

obveznice kojima se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 97 milijuna kuna.

Rijetke dobre vijesti

Me utim, na rijetke dobre korporativne vijesti investitori nisu imuni, pa nezamije eno nije prošla vijest da je solinski AD Plastik Trgova kom sudu u francuskom Nanterreu predao ponudu za kupnju imovine tvrtke Sealynx Automotive Transieres, koja ima pogone u Francuskoj i Rumunjskoj. Ulaga i su nakon objave vijesti kre-

nuli na tu dionicu, pa je dan završila rastom od 3,05 posto, uz 486.820 prometa. Titula najlikvidnije dionice na Zagreba koj burzi u utorak je pripala HT-u kojim se trgovalo u vrijednosti od 6,3 milijuna kuna, što je tre ina ukupnog redovnog prometa. HT je rastao 0,65 posto i dan je završio po cijeni od 293,90 kuna. Drugo mjesto po kriteriju veli ine prometa pripalo je Ini, iji je promet iznosio 2,7 milijuna kuna. Neznatan rast od 0,05 posto bio je dovoljan da cijenu dionice u vrsti na 4.002,11 kuna. Iznena enje dana priredila je šibenska Jadranska banka, iji je promet od 1,7 milijuna kuna bio dovoljan da tu dionicu smjesti na tre e mjesto po likvidnosti. Cijena Jadranske banke sko ila je 1,99 posto. Povlaštena dionica Adrisa završila je bez promje-

DIRK BLIEK, predsjednik Uprave Sun anog Hvara, ija dionica posljednjih dana raste po velikim stopama nakon poboljšanja odnosa izme u Hrvatskog fonda za privatizaciju i Orco grupe

ARHIVA B.HR

ne cijene, a rast od 0,92 posto zabilježio je Ericsson Nikola Tesla.

Opet Sun ani Hvar

Smirivanje napetosti u vezi sa Sun anim Hvarom blagotvorno je djelovalo na tu dionicu pa joj je cijena sko ila 19,83 posto uz 421.449 kuna

REGIJA

Gazpromneft drži cijenu NIS-a u mjestu Na burzama regije u utorak se nisu znali odrediti prema bitnim globalnim vijestima. Tako injenica da u Japanu vjerojatno ne e do i do dodatnih negativnih posljedica eksplozije u nuklearki u Fukushimi nije utjecala na trgovanje. Trgovina na europskim burzama poka-

zala je kako se odrediti nisu uspjeli ni europski ulaga i. Negativan saldo na kraju dana zabilježili su u Ljubljani, Skoplju i Banjoj Luci, a u plusu su završili sarajevski SASX-10 i beogradski Belex 15. U Beogradu, gdje ve neko vrijeme u fokusu

nisu bankari, ponovno se na vrh liste najviše trgovanih popela Agrobanka, ali bez nekog velikog truda, pa je promet iznosio 24,9 milijuna kuna. Na drugom je pak mjestu bila Naftna industrija Srbije sa 21,6 milijuna kuna. No, cijenom se drži na 476 dinara, osjetno ispod

nedavno realizirane ponude Gazpromnefta. U Sarajevu su ulaga i i dalje najviše bili usmjereni na ratne obveznice. Najviše trgovana dionica, ona BH Telecoma, skupila je samo 67.000 konvertibilnih maraka prometa uz rast cijene od 2,13 posto, na 22,50 KM. J. J.

prometa. Ta je dionica zabilježila i najve i dnevni rast cijene na Zagreba koj burzi u utorak. Gubitnika je bilo mnogo manje od dobitnika, a me u njima se istaknula dionica Jadran kapitala, iji je pad od 11,96 posto cijenu spustio na 22,01 kunu. Ante Pavi

BROJKE

0,43 0,49 posto pao je u utorak banjalu ki indeks BIRS, na 1098,01 bodova

posto porastao je u utorak glavni beogradski indeks Belex 15

Represija u Kini toliko je uzela maha da ni rije 'protest' ne možete izgovoriti na telefon a da vam ne prekinu vezu. Dogodilo se to jednom kineskom poduzetniku koji je, razgovaraju i sa svojom djevojkom

na mobitel, citirao Shakespearea kazavši na engleskom "The lady doth protest too much" (dama ipak protestira previše). Sekundu nakon što je izgovorio 'protestira', veza je prekinuta.

Poduzetnik je govorio na engleskom, no mediji izvještavaju da se sli no doga alo i ljudima koji su pri ali na mandarinskom. Navodi se i da je rije o nevjerojatnoj tehnologiji, emu u prilog govori

DOBITNICI DANA (ZSE) Excelsa nekretnine +9,1% Hidroelektra niskogradnja +7,05% Istraturist +6,71% Varteks +6,67% Petrokemija +4,4%

GUBITNICI DANA (ZSE) Hoteli Cavtat -79,6% Transadria -16,67% Elektrometal -4,3% HUP Zagreb -3,7% Dukat -3,67%

35 Raste

27 Nema promjene

32 Pada

i injenica da kineska vlada može nadgledati i prepoznati na milijune telefonskih razgovora, bili oni na engleskom ili mandarinskom, i cenzurirati ih. Kineska je vlada u jeku demonstracija koje se doga aju na Bliskom istoku i strahu od 'on-line aktivizma' poja ala kontrolu i nad internetom. B.hr INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,351,11 159,89

Prom. 0,46% 0,27%

Sirova nafta 102,33 Prirodni plin 3,99 Zlato 1,427,49 Srebro 36,09 Goveda 113,00 Kava 302,51

5,30% 5,00% 0,65% 2,38% 1,74% 0,83%

OTVORENE LISTE »EKANJA ZA 918 SPYDER

Porsche radi sportski hibrid od 845.000 dolara Porsche je po eo primati narudžbe za svoj prvi sportski hibrid - 918 Spyder, ija e startna cijena biti 845.000 dolara. No, oni koji e imati dovoljno sre e i ugrabiti taj papreno skupi automobil, s obzirom na to da e ih Porsche napraviti samo 918, na njega e morati ekati više od dvije godine budu i da e proizvodnja po eti tek u rujnu 2013. Budu i da je rije o Porscheu, i to sportskom Porscheu, 918 Spyder ni po emu ne e biti prosje an hibrid:

imat e 8-cilindri ni motor od 500 konjskih snaga i dva elektri na motora za koje u tvornici obe avaju da e donijeti još barem 218 konjskih snaga. Maksimalna brzina hibridnog Spydera bit e ve a od 350 km/h, od 0 do 100 ubrzavat e za 3,1 sekundu, dok e "na struju" mo i voziti brzinom od 150 km/h. Službeni podaci o potrošnji goriva još nisu objavljeni, ali u Porscheu o ekuju da e na 100 kilometara trošiti tri litre benzina. Nikolina Rivosechi

PROIZVEST e se samo 918 papreno skupih Porsche 918 Spydera ARHIVA BUSINESS.HR

NOVAC SVE POKVARIO

Blogeri Huffington Posta više ne žele besplatno pisati za milijunašicu ARHIVA BUSINESS.HR

Nakon što je Huffington Post prodan internetskom divu AOL za 315 milijuna dolara, vojska nepla enih suradnika koji su kolaborativni blog doveli u poziciju u kojoj je jedan od najutjecajnijih internetskih medija, podigla je glas i najavljuje bojkot ako ne dobiju kompenzaciju za svoj rad. Huffington Post, koji je osnovala Ariana Huffington, u svom se usARIANA HUFFINGTON dobro je unov ila besplatan rad ponu oslanjao na blogere koji su

pisali potpuno besplatno grade i Huffington Postu imidž glasa liberalne javnosti. No oni su, za razliku od Ariane Huffington, izostali u sporazumu kojim HP ulazi pod okrilje AOL-a. Ve je 50 suradnika HP-a najavilo da ne e besplatno pisati, a Novinarski ceh, iza kojeg stoji 25.000 ameri kih novinara, traži pregovore HP-a o kompenzaciji za blogere. D. B.

Kako neredi u Libiji i katastrofa u Japanu utje u na financijska tržišta, pratite na...

ARHIVA BUSINESS.HR

U Kini na telefon ne smijete re i ni 'protest', veza se odmah prekida

www.business.hr

UKRATKO... Za žrtve u Japanu Ameri ki glazbenik Lou Reed, bivši pjeva Velvet Unde-rgrounda, mitske skupine 1960.1970., sudjelovat e 9. travnja u New Yorku na koncertu u korist žrtava potresa i tsunamija u Japanu. Odlazak legende Legendarni blues glazbenik Joe Willie "Pinetop" Perkins, koji je ove godine postao najstariji dobitnik glazbene nagrade Grammy, preminuo je u ponedjeljak u svom domu u Austinu, u Teksasu, u 97. godini. Sheen se vra a? Ameri ki glumac Charlie Sheen još nema posao iako je u velja i najavljeno da se vra a na snimanje serije "Dva i pol muškarca". NBC News pozvao se na izvore bliske Sheenu, koji su rekli da mu je CBS ponovno ponudio glavnu ulogu u toj hit komediji.