Business.hr broj 854

KRIVE KRIZU I POREZE 8

TDR: 4 posto viĹĄe prodanih cigareta bez rasta prihoda

Prihod TDR-a u 2010. iznosio je 205 mil. , ĹĄto je 26 mil. manje nego 2009. Raste prodaja jeftinijih cigareta, ali i udjela rezanog duhana, ĹĄto zabrinjava elnika TDR-a Davora TomaĹĄkovi a

ZAZUJALI ZBOG POTPORA 10

I pÄ?elari zaprijetili ulicom

ETVRTAK 24/3/2011

BROJ 854 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

OFENZIVA KRALJICE TRŽIŠTA 4-5 Predsjednica

Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja vratila bi Pastorove ovlasti za atestiranje vatrogasnih aparata MUP-u, a Danku Kon aru naredit e da podigne ulaganje vlastitog novca ako Ĺželi uzeti sva tri brodogradiliĹĄta koja ga zanimaju

Olgica Spevec uzela mjeru

KonÄ?aru, MiloĹĄeviću i Todoriću SKUPO PLA ENA NEODLUÂťNOST

Hrvatsku zaobiĹĄao ruski kapital, Slovenci i Srbi profitirali Putin je u Sloveniji i Srbiji, uz JuĹžni tok, dogovarao i pregrĹĄt drugih poslova. Mogu nost daljnjega rasta suradnje sa Slovenijom ruski premijer vidi ne samo u sektoru energetike, nego i u farmaciji, strojogradnji, automobilskoj industriji te gra evini. U Beogradu je nudio isto ĹĄto i u Ljubljani, a Zagreb je izbjegao u ĹĄirokom luku 6

info&stav 2-3

business.hr

EU novac za turizam na Savi Projekt razvoja nauti kog turizma na Savi, težak 153 tisu e eura, 85 posto financirat e EU iz pretpristupnog fonda IPA u okviru potpore projektima prekograni ne suradnje. Glavni je cilj izdavanje nauti ko-turisti kog atlasa za plovidbu rijekom Savom te izrada studije turisti ke ponude Posavine i prekograni nih procedura za turisti ka plovila.

»obankovi eva matematika Ako su vam reprezentant hrvatskog seljaštva i poljoprivrede grupica od ni stotinjak prosvjednika, onda ne treba ništa pri ati, ju erašnji je komentar ministra poljoprivrede Petra obankovi a. Rekao je da je posrijedi manjina koja iz odre enih nepoljoprivrednih razloga kontrolira ljude koji zapravo ne znaju što žele. S njima e, kaže, razgovarati kada prestanu prosvjedovati...

etvrtak 24/3/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

POGODILI IH KONKURENCIJA I KRIZNI POREZ

Vipnet kre e s restrukturira i otkazima Konkurencija i kriza te 6postotni krizni porez na glasovnu i SMS komunikaciju prisilili su Vipnet, drugog po veli ini telekom operatera na hrvatskom tržištu, da prije nekoliko dana pokrene proces restrukturiranja.

"Pokrenuli smo program restrukturiranja, odnosno pove anja efikasnosti radi zadržavanja konkurentnosti, a više detalja imat emo kada program bude dovršen", isti u iz Vipneta na upit Business.hr-a.

Kako neslužbeno doznajemo, odluka je donesena prije nekoliko dana, a zasad se ne zna koliko e ljudi dobiti otkaz, jer je druga mogu nost bila rezanje

pla a, što se ne želi provesti kako najbolji zaposlenici ne bi otišli.

Na telekom tržištu može se uti kako je rije o logi noj odluci zbog nekoliko razloga. Prvi je smanjenje prihoda zabilježeno u poslovnim rezultatima za prošlu godinu te nastavak trenda u prvom kvartalu ove godine zbog rata cijenama s konkurencijom, prije svega s Tele 2. Drugi je razlog manji prihod od roaminga zbog odluka Europske komisije koja je utjecala na poslovanje doma ih mobilnih operatera. Tre i je svakako krizni porez od šest posto, koji je država u krizi nametnula mobilnim telekom opera-

MLADEN PEJKOVI , predsjednik Uprave Vipneta

SNIMIO S. ETKOVI

terima, a njegovo ukidanje posljednjih mjeseci opetovano zajedni ki traže HT, Vipnet i Tele 2.

Potvrdio je to i predsjednik Uprave i glavni tehni ki direktor Mladen Pejkovi , koji isti e kako je

ŽELE LIBERALIZIRATI TRŽIŠTE

SDP bi prodao dijelove HEP-a Izlaz iz recesije i faze potpunog deinvestiranja u Hrvatskoj predsjednica Vlade Jadranka Kosor posljednjih mjesec dana traži u gradnji energetskih objekata, koji su sve dosad bili zanemarivani, konstatirao je potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Slavko Lini na konferenciji za novinare održanoj u srijedu, na kojoj je sa svojom strana kom kolegicom i saborskom zastupnicom

Mirelom Holy komentirao energetsku politiku i energetsku situaciju u Hrvatskoj.

Lini je najavio da e SDP, dobije li povjerenje bira a na sljede im parlamentarnim izborima, u svojem programu razvoja energetskog sektora izmijeniti Strategiju energetskog razvitka zemlje, okre u i se prije svega decentralizaciji energetske politike i poticanju ve eg broja region-

alnih projekata te posebno projektima razvoja energetske u inkovitosti, gradnji hidroelektrana i termoelektrana na plin i ugljen te poticanju gradnje obnovljivih izvora energije.

Uz to, SDP planira izmijeniti sadašnju neadekvatnu energetsku zakonsku regulativu, koja, kako tvrdi Holy, usporava, otežava i demotivira ulaganje u obnovljive izvore energije. U sklopu implement-

acije Tre eg energetskog paketa, koji Hrvatska kao budu a lanica EU mora prihvatiti i uklju iti u svoju energetsku politiku, SDP najavljuje izdvajanje sektora prijenosa i distribucije iz HEP-a, koji treba poslovati pod kontrolom države, ja anje uloge energetske regulatorne agencije HERA i postupnu liberalizaciju tržišta elektri ne energije.

Sandra Cari Herceg

BISER DANA

BROJKA

››

Vlada ne otvara ste aj i ne znam zašto se sve adresira na Vladu.

Ste aj otvaraju isklju ivo vjerovnici banke, porezna uprava i drugi, a tamo gdje je Vlada, odnosno država vlasnik, mora se voditi ra una i o takvim mehanizmima

450

radnih mjesta u Švedskoj, uglavnom u prodaji i upravi, ukida proizvo a opreme za beži nu telefoniju Ericsson u sklopu preustroja regionalne i upravne strukture

URO POPIJA», ministar gospodarstva, komentiraju i tvrdnje da bi Vlada, kad bi potpuno primjenjivala zakon, trebala poslati u ste aj 34.000 tvrtki zbog nesolventnosti

UVODNIK

iranjem Narodna heroina Olgica S.

Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

SLAVKO LINI , potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ŠEFICA AZTN-a sad slobodno može ekati koja e stranka prva htjeti kapitalizirati njezino ime jer bi bila šteta da netko s aurom heroine protiv tajkunskog okrupnjavanja ostane neiskorišten budu i da su svi ostali previše istrošeni

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

G

uverner Željko Rohatinski dobio je opakog konkurenta u borbi za popularnost me u narodom. Olgica Spevec, prvi ovjek državnog tijela iji naziv Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja više prili i sportskim rubrikama nego organizaciji koja je stvorena kako se tajkuni ne bi previše zaigrali, u samo je jednom danu sko ila na le a i potkresala krila nekolicini mo nih ljudi u Hrvatskoj.

PRVO JE Ivici Todori u rekla da je pretjerao sa svojim Tiskom i zaprijetila prstom, a onda je i Ivanu Domagoju Miloševi u, ovjeku u Vladi zaduženom i za investicije, poru ila da mu ne valja baš taj posao s vatrogasnim aparatima jer se temelji na obi nom monopolu koji je u vrš en pozitivnim zakonima.

Miloševi u o ito bolje ide biranje dobrih lokacija za stanove nego izbor politi ke opcije koja je donijela zakon iju je sudbinu u pitanje sada dovela Olgica Spevec. "Lokacija, lokacija, lokacija", mantra tijekom još jedne dosadne sjednice Vlade u sebi Miloševi . To je jedini zakon kojega se trebao držati da se poštedi muka koje mu je pri-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

definitivno došlo vrijeme da se taj porez ukine jer bez toga ne e biti novih ulaganja. Bez tih ulaganja, isti e Pejkovi u, tržištu se ne e mo i ponuditi nove usluge i ostvariti novi prihodi jer se postoje im uslugama cijene stalno korigiraju naniže.

Podsjetimo, lani je Vipnet zabilježio 5,2 posto manje prihode nego godinu prije i dosegnuo 451,9 milijuna eura. Zahvaljuju i upravljanju troškovima, što o ito više nije dovoljno, operativna dobit (EBITDA) iznosila je 150,5 milijuna eura, a dobit prije kamata i poreza (EBIT) 82,9 milijuna eura. Uz to, Vipnet je prošle godine u razvoj uložio oko 48 milijuna eura.

››

Spevec e svoju sigurnu budu u popularnost mo i zahvaliti neobi noj i rijetkoj sposobnosti za ovo podneblje. Ona, naime, radi svoj posao uštila Spevec.

Ona e ovim odlukama sigurno pobrati simpatije šire javnosti, dok e se morati naviknuti da e Todori u i Miloševi u postati sve samo ne draga goš a. Sada samo možemo ekati da i nju po nu ubacivati u neku od stranaka, pa ne bi udili naslovi poput "Olgica Spevec u nultoj izbornoj jedinici protiv Jadranke Kosor, Srebrnog leta a i Batmana". Pitanje je samo koja e stranka prva htjeti kapitalizirati nje-

zino ime jer bi bila šteta da netko s aurom heroine protiv tajkunskog okrupnjavanja ostane neiskorišten budu i da su svi ostali previše istrošeni. To je ionako u posljednjih 10 godina ma ekovštine jedna od stožernih to aka svake kampanje - ubaci najpopularnijeg.

ONA e svoju popularnost mo i zahvaliti neobi noj i rijetkoj sposobnosti za ovo podneblje. Ona, naime, radi svoj posao. Primjerice, spomenuti Miloševi zadu-

žen je da u Hrvatsku privu e tvrtke od Googlea do Boeinga, a krajnji su mu dometi ulaganja - stanovi. Ivica Todori nije uspio u Sloveniji, pa je krenuo u ofenzivu na Vladu organiziraju i ustanak poslodavaca, ali je u zadnji trenutak odustao od njega. U ovo predizborno vrijeme poslodavci e morati zaboraviti ostala pravila, Spevec usprkos, i u sebi mantrati samo jedno ako misle preživjeti: "Donacija, donacija, donacija".

tema 4-5

OFENZIVA KRALJICE TRŽIŠTA Šef la da otvori kasu, a Ustavni sud potvrdi

Olgica Sp

Končaru, M DANKO KON»AR/ JADRANSKA ULAGANJA Sporan je vlastiti doprinos investitora u privatizaciji Kraljevice i 3. maja. On bi morao iznositi 40 posto vrijednosti transakcije, što bi zna ilo da bi Danko Kon ar za ta dva brodogradilišta trebao izdvojiti malo više novca od onog što je predvidio.

DOMAGOJ MILOŠEVI /PASTOR AZTN je analizu Zakona o zaštiti od požara po eo na temelju anonimnog zahtjeva, a zaklju ak je da proizvo a vatrogasnih aparata ne može izdavati ovlaštenja za servisere. Boljim smatra rješenje iz prijašnjeg zakona, prema kojem je te ovlasti imao MUP.

IVICA TODORI /TISAK I DISTRI PRESS Ustavni sud odbacio je tužbu protiv AZTN-a i time potvrdio da su Tisak i Distri press stavili asopis 24 sata u neravnopravan položaj naknadom koja je ovisna o ukupno distribuiranim primjercima.

OLGICA SPEVEC, direktorica AZTN-a FOTO ŠUVAR/CROPIX

A Ĺ efica AZTN-a udarila je na Pastor, Danku Kon aru poru iotvrdio je njenu "presudu" Tisku i Distri pressu

business.hr etvrtak 24/3/2011

Spevec uzela mjeru

, Miloťeviću i Todoriću Predsjednica Agencije za zaťtitu trŞiťnog natjecanja vratila bi Pastorove ovlasti za atestiranje vatrogasnih aparata MUP-u, a Danku Kon aru naredit e da podigne ulaganje vlastitog novca ako Şeli uzeti sva tri brodogradiliťta koja ga zanimaju Na Pastor po "anonimnoj" prijavi Agencija za zaťtitu trŞiťnog natjecanja (AZTN) svojom je ocjenom Zakona o zaťtiti od poŞara dala za pravo malim serviserima vatrogasnih aparata koji su se pobunili jer navedeni zakon u povlaťteni poloŞaj na trŞiťtu stavlja najve eg proizvo a a vatrogasnih aparata, tvrtku Pastor u vlasniťtvu potpredsjednika Vlade Domagoja Miloťevi a.

U AZTN-u su potvrdili kako su, nakon analize Zakona o zaĹĄtiti od poĹžara, donijeli miĹĄljenje prema kojem lanci 2. i 3., koji se odnose na servisiranje vatrogasnih aparata, nisu u skladu sa Zakonom o trĹžiĹĄnom natjecanju. Naime, prema tim lancima proizvo a vatrogasne opreme ili njegov ovlaĹĄteni zastupnik odre uje tko moĹže servisirati aparate, odnosno koje sve uvjete serviser i njegovi zaposlenici moraju ispunjavati.

"Smatramo da proizvo a vatrogasnih aparata ne moĹže izdavati ovlaĹĄtenja za servisere. Zakon o zaĹĄtiti od poĹžara konkurenta postavlja u poziciju regulatora. MiĹĄljenje je AZTN-a kako je rjeĹĄenje iz prijaĹĄnjeg zakona, prema kojem je te ovlasti imalo

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), bilo bolje", kazala je Olgica Spevec, predsjednica AZTN-a.

Ujedno je naglasila da AZTN nije ocjenjivao trĹžiĹĄnu poziciju Pastora, koji jest najve i proizvo a vatrogasnih aparata, ali ne i jedini, ve je nadleĹžnom ministarstvu samo dao svoje miĹĄljenje o zakonu. Ono je ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku dostavljeno joĹĄ sredinom velja e.

Kako doznajemo, AZTN je analizu Zakona o zaĹĄtiti od poĹžara po eo na temelju anonimnog zahtjeva.

Me utim, kako miĹĄljenje Agencije nije obvezuju e, pitanje je ho e li se i kada mijenjati sporni lanci zakona. Zakon o zaĹĄtiti od poĹžara na snazi je od srpnja proĹĄle godine.

Servisere, osim toga, brine Agencija za komercijalnu djelatnost koja je u drĹžavnom vlasniĹĄtvu i zbog ijih se viĹĄekratnih propusta pojavila sumnja da tjera vodu na Pastorov mlin. Ta je kompanija zaduĹžena za izdavanja naljepnica za ateste vatrogasnih aparata, a posljednju poĹĄiljku u prvoj polovini oĹžujka nisu isporu ili zbog loĹĄe folije za njihovu izradu. Neki su skloni

TODORI PAO I NA USTAVNOM SUDU

Potvr eno izjedna avanje cijene distribucije Ustavni sud odbacio je po etkom oĹžujka tuĹžbu Tiska protiv rjeĹĄenja Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN) o tome da su Tisak i Distri press zlorabili svoj poloĹžaj te ograni ili trĹžiĹĄno natjecanje u slu aju distribucije dnevnog lista 24 sata.

Tisak, u vlasniĹĄtvu Agrokora Ivice Todori a, najprije je proĹĄle godine protiv AZTN-a izgubio bitku na Upravnom sudu, gdje je pokuĹĄao pobiti odluku Agencije, a potom se Ĺžalio

miĹĄljenju da se tako pogoduje Pastoru jer su dobili naljepnice ostalih proizvo a a.

Me utim, pojedini serviseri nisu dobili nikakve naljepnice, a iz Pastora su poru ili da i njihov posao stoji zbog propusta AKD-a.

Iz AKD-a su uputili na MUP, a u Ministarstvu kaĹžu da prvi put uju za zastoj u proizvodnji te naglaĹĄavaju da e zajedno s AKD-om poduzeti mjere kako bi se izbjegle ovakve situacije te mole za razumijevanje i nude ispriku svima koji sudjeluju u poslovnom procesu.

Kon ar bez polemike prihvatio miĹĄljenje BrodogradiliĹĄte Brodotrogir i Danko Kon ar, vlasnik Jadranskih ulaganja, koji ga Ĺželi kupiti, ve bi u travnju mogli dobiti zeleno svjetlo Europske komisije za program restrukturiranja, doznajemo u Agenciji za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN). To zna i da bi nakon Brodosplita i BrodogradiliĹĄta specijalnih objekata (BSO) i Brodotrogiru kroz mjesec dana trebala biti ukinuta zabrana sklapanja ugovaranja novih poslova.

Ide se za time da se postupak ocjenjivanja za sva brodogradiliĹĄta zavrĹĄi do lipnja.

Ustavnom sudu, ali tako er neuspjeĹĄno.

Prema rjeĹĄenju Agencije, Tisak i Distri press stavili su 24 sata u neravnopravan poloĹžaj jer su mu osim jedinstvene naknade zara unavali i naknadu koja je ovisna o ukupno distribuiranim primjercima, uklju uju i i remitendu. Ostalim dnevnim novinama u cijeni distribucije zara unavali su samo jedinstvenu naknadu na koju ne utje e remitenda.

N. C.

Stoga u AZTN-u o ekuju da e do kraja svibnja Kraljevica i 3. maj, za koje je Danko Kon ar tako er jedini konkurent, dobiti pozitivno miĹĄljenje. Programi za restrukturiranje tih dvaju ĹĄkverova u Agenciju i Europsku komisiju stigli su po etkom oĹžujka i tek je po ela njihova analiza. U AZTN-u, me utim, upozoravaju da e brzina kojom e postupak odvijati najviĹĄe ovisiti o pregovorima s investitorom, odnosno o tome kako e prihvatiti sugestije Agencije.

Prema informacijama iz AZTN-a, sporan je vlastiti doprinos investitora koji bi morao iznositi 40 posto vrijednosti transakcije, ĹĄto bi zna ilo da bi Danko Kon ar za preostala dva brodogradiliĹĄta trebao izdvojiti malo viĹĄe novca od onog ĹĄto je predvidio. Isti je problem bio i s Kon arovom ponudom za Brodotrogir, ali je to rijeĹĄeno. Premda se vlasnik Jadranskih ulaganja Ĺžalio na visine koncesija za pomorsko dobro, u AZTNu smatraju da o tome nema pregovora budu i da su one bile jasno nazna ene u svim natje ajnim.

Nenad Kon ar, direktor Jadranskih ulaganja, kazao je za Business.hr kako je uloga AZTN-a neprikosnovena

te da s njima ne Ĺžele polemizirati, ali isti e da su, prema detaljnim izra unima koje su prilikom podnoĹĄenja prijava napravili u Jadranskim ulaganjima, ispunjeni svi uvjeti iz natje aja.

"Jako smo zadovoljni ĹĄto je Brodotrogir dobio prolaznu ocjenu i ĹĄto stvari idu dalje. Kada je rije o nejasno ama oko druga dva brodogradiliĹĄta, 3. maja i Kraljevice, treba vidjeti tko ĹĄto traĹži i zaĹĄto te to no utvrditi ĹĄto od toga moĹžemo ispuniti", kazao je Kon ar.

Dodao je i kako ostaje pri prijaĹĄnjim tvrdnjama da je s novim, visokim koncesijama nemogu e poslovati.

Iako su Brodosplit i njegov potencijalni kupac samoborski DIV dobili pozitivnu ocjenu Europske komisije za program restrukturiranja, to ne zna i da je posao zavrĹĄen, upozoravaju u AZTN-u. Naime, ako DIV i Hrvatski fond za privatizaciju ne sklope kupoprodajni ugovor, i DIV ne preuzme brodogradiliĹĄte, program restrukturiranja koji je dobio pozitivno miĹĄljenje propada i sve se vra a na po etak.

Stoga se u AZTN-u nadaju da pregovori o sklapanju ugovora napreduju.

Nevenka Cuglin Branimir Kova

tema 6-7

SKUPO PLA ENA NEODLU»NOST Ako se želi poslovati na ruskom na vlastito tržište, a ne se igrati skriva a kao što se Sanader igrao s Dr

Hrvatsku zaobišao ruski

Slovenci i Srbi pro LJUBLJANA 22. 3. 2011.

SLOVENSKI PREMIJER BORUT PAHOR nije krio da bi poslovi u Rusiji mogli biti zadnja šansa za spas slovenskih gra evinara koji su se urušili pod teretom krize FOTO DELO/CROPIX

Putin je u Sloveniji i Srbiji, uz Južni tok, dogovarao i pregršt drugih poslova. Mogu nost daljnjega rasta suradnje sa Slovenijom ruski premijer vidi ne samo u sektoru energetike, nego i u farmaciji i strojogradnji te automobilskoj i gra evinskoj industriji, koja bi se spasila ulaskom u projekte gradnje olimpijskih objekata u So iju te onih za Svjetsko nogometno prvenstvo. U Beogradu je nudio isto što i u Ljubljani, a Zagreb je izbjegao u širokom luku Gradnja plinovoda Južni tok bila je glavni cilj posjeta ruskog premijera Vladimira Putina Sloveniji i Srbiji. U Sloveniji je Putin priveo kraju rusko-slovenski dogovor o dionici Južnoga toka kroz Sloveniju, a u Srbiji je tamošnju javnost dodatno uvjeravao da Rusija ne odustaje od Južnog toka te da e ruski plin 2015. godine doista pote i i srpskom dionicom. Slovenski Geoplin i ruski Gazprom

su potpisivanjem sporazuma o osnivanju zajedni kog poduze a za gradnju slovenske dionice zaokružili kopnenu trasu kraka Južnoga toka, koji e od Bugarske, preko Srbije, Ma arske, Austrije i Slovenije "te i" do Italije. Putinu još preostaje uvjeriti Tursku da dopusti prelazak njegova podvodnog dijela preko turskog dijela podmorja Crnoga mora. U Ljubljani je Putin izjavio da e i "turski" dio po-

sla uspješno završiti.

Hrvatska je u mandatu Sanaderove vlade ispala iz pri e o Južnom toku, a Kosori ina vlada uspjela je od Putina iskam iti samo eventualno priklju enje kraka plinovoda kojim bi Hrvatska za svoje potrebe osigurala još jedan dobavni pravac za uvoz plina.

Borutu Pahoru uspjelo je vratiti Južni tok u Sloveniju nakon što je Janšina vlada pod pritiskom Bushove admini-

ZAGREB 1. 9. 2009.

JADRANKA KOSOR nije ni dobila šansu da ispravi pogrešku svoga prethodnika Ive Sanadera FOTO VLADA.HR

uskom tržištu, mora se ruskim investitorima omogu iti ulazak o s Družbom Adriom i Južnim tokom

business.hr etvrtak 24/3/2011

ski kapital,

rofitirali

BEOGRAD 23. 3. 2011.

BORIS TADI traži nove na ine kako da srpske kompanije dobiju više poslova u Rusiji FOTO BLIC/CROPIX

VLADIMIR PUTIN, predsjednik ruske vlade, ima namjeru "uvezati" slovenske i srpske kompanije te ih prije svega potaknuti na zajedni ki nastup na ruskom tržištu

stracije okrenula le a Putinu i Južnome toku. Kosori ina vlada zapravo nije ni imala šansu u initi isto, jer se našla na repu definiranja trase Južnoga toka nakon što su Ma arska, Srbija i Slovenija pretekle Hrvatsku u postizanju sporazuma s Rusijom.

Planovi za Petrol

Kažu da za prolivenim mlijekom ne valja plakati, no problem sa ispadanjem Hrvatske iz projekta Južni tok mogao bi se dodatno uve ati. Putin je, naime, u Sloveniji i Srbiji uz Južni tok dogovarao i pregršt drugih poslova. Nakon što je konstatirao da je prošlogodišnji 40-postotni rast rusko-slovenske trgovine njihovu robnu razmjenu vratio na razinu iz pretkriznih godina, Putin mogu nost daljnjega rasta vidi ne samo u sektoru energetike, nego i u farmaciji, strojogradnji i automobilskoj industriji.

Borut Pahor je hitro dodao kako je Slovenija zainteresirana da njezine gra evinske tvrtke sudjeluju u gradnji olimpijskih objekata u So iju te onih za Svjetsko nogometno prvenstvo. Pritom nije krio da bi poslovi u Rusiji mogli biti zadnja šansa za spas slovenskih gra evinara koji su se urušili pod teretom krize.

No, to nije sve. Za Putinova posjeta Slovenija i Rusija potpisale su i sporazum o suradnji u poljoprivredi, koji omogu uje suradnju i prijenos znanja njihovih poljoprivredno-prehrambenih znanstvenih i istraživa kih institucija.

Tako er, Slovenski institut za

standardizaciju i ruska agencija za tehni ku regulativu i norme potpisali su sli an sporazum. U Sloveniji ne skrivaju zadovoljstvo zato što ih je Rusija odabrala za partnera u prijenosu znanja i standarda koje je usvojila kao lanica Europske unije. Tome e pridonijeti i osnivanje slovensko-ruskog poslovnog kluba u koji se odmah u lanilo 35 slovenskih tvrtki koje ve posluju u Rusiji, od Lisce do pojedinih informati ko-telekomunikacijskih tvrtki i proizvo a a namještaja.

Regionalno je, me utim, najzanimljiviji posao koji su ugovorili ruski Gazpromneft i slovenski Petrol. Potpisanim sporazumom potaknuli su suradnju u trgovini naftnim derivatima. Gazpromneft je zapravo ponudio Petrolu da ubudu e po ne kupovati naftne derivate koji se proizvode u Naftnoj industriji Srbije, koja je u njegovu ve inskom vlasništvu, a zauzvrat bi pomogao Petrolu da svoje poslovanje proširi ne samo u Srbiji, nego i u Bugarskoj, Rumunjskoj i Makedoniji u kojima sada nije prisutan.

Gorenje u naletu

Osim što bi odigrali ulogu veznog igra a u povezivanju Petrola i NIS-a u dobavi i prodaji naftnih derivata u cijeloj regiji, Putin i Rusija, ini se, imaju namjeru "uvezati" slovenske i srpske kompanije i iz drugih sektora poti u i ih prije svega na zajedni ki nastup na ruskom tržištu. Takav se zaklju ak dade iš itati ve iz injenice da je Putin i u Beogra-

du dogovarao ve u prisutnost na ruskom tržištu srpskih kompanija iz farmaceutske, kemijske, drvoprera iva ke, automobilske i strojograditeljske industrije.

Dakle, nudio je isto što i u Ljubljani, a kako je Gorenje otkad je preselilo dio proizvodnje u Srbiju znatno pove alo i izvoz u Rusiju, ne bi bilo udo da i druge slovenske tvrtke po nu intenzivnije tragati za na inom kako da i one po nu više koristiti prednosti rusko-srpskog sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi pove ale izvoz na rusko tržište. Osvajaju i i povezuju i srpsko-slovensko, ali i regionalno energetsko tržište, Putin i Rusija istodobno su po eli povezivati i druge dijelova slovensko-srpskoga gospodarstva, ponajprije one koji svoje proizvode plasiraju na rusko tržište.

U toj pri i zasad nema hrvatskih kompanija, jer se ona prije svega vrti oko Južnog toka i drugih energetskih poslova iz kojih je Hrvatska svojom voljom isko ila u mandatu Sanaderove vlade. Razlog je jasan. Putin je i u Ljubljani poru io kako od Slovenije o ekuje da e se nakon energetskog sektora otvoriti i za druga ruska ulaganja, kojih sada gotovo i nema. Drugim rije ima, ako želiš poslovati na ruskom tržištu, moraš i ruskim investitorima omogu iti ulazak na svoje tržište, a ne se igrati skriva a kao što se Sanader igrao s Družbom Adriom i Južnim tokom.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 24/3/2011

PROFIL TURISTA

Britanci i Rusi najviĹĄe troĹĄe, Nijemci najmanje Zagreb. Na Jadranu su proĹĄloga ljeta najviĹĄe troĹĄili Britanci, prosje no 126 eura po danu, slijede Rusi sa 118 eura i Francuzi sa 107 eura. Najbrojniji turisti u nas, Nijemci, troĹĄili su 58 eura dnevno.

To je i prosje na dnevna potroĹĄnja lanjskih turista, dok su 2007. turisti po osobi troĹĄili 55 eura po danu. Ispitiva-

nje "Tomas ljeto" za 2010. proveo je zagreba ki Institut za turizam, a rezultati su predstavljeni ju er na Hrvatskom turisti kom forumu u sklopu sajma turizma CroTour na Zagreba kom velesajmu. Najmanje su troĹĄili turisti u privatnom smjeĹĄtaju (43 eura) i kampovima (47 eura), slijede turisti u turisti kim naseljima (74 eura) i hotelski gosti sa stotinu eura. ProĹĄle je godine tek 14 posto turista doĹĄlo prvi put u Hrvatsku, ĹĄto neki pripisuju tromosti turisti kog sustava. M. G.

VEÂťERNJI LIST

Uprava na ĹĄtrajk reagirala zaĹĄtitarima Zagreb. Zaposlenici Ve ernjeg lista od ju er su u ĹĄtrajku jer Uprava odbija potpisati kolektivni ugovor, smanjivĹĄi im time ste ena materijalna prava. Na ulazu u zgradu ĹĄtrajkaĹĄe su do ekali zaĹĄtitari koji su ih po nalogu poslodavca usmjerili u zasebnu prostoriju, a propuĹĄtali one koji ne ĹĄtrajkaju.

"Ni u najgoroj no noj mori ni-

smo o ekivali da e poslodavac na naĹĄ legitiman ĹĄtrajk reagirati zaĹĄtitarima", izjavio je glavni povjerenik Sindikata novinara Hrvatske u Ve ernjem Anton Fili , koji isti e da Uprava time krĹĄi Zakon o radu. Uprava ĹĄtrajk smatra neopravdanim jer je, tvrdi, ĹĄto se ti e materijalnih prava pred sindikat stavila poĹĄtenu ponudu. Ĺ trajk je podrĹžao SSSH, koji je podupro i poziv SNH da se 25. oĹžujka u ostalim medijima organizira jednodnevni ĹĄtrajk solidarnosti. M. P.

TDR: 4% viĹĄe prodanih cigareta bez rasta prihoda KRIVE KRIZU I POREZE Prihod TDR-a u 2010. iznosio je 205 milijuna eura, ĹĄto je 26 milijuna eura manje nego 2009. Raste prodaja jeftinijih cigareta, ali i udjela rezanog duhana, ĹĄto zabrinjava elnika TDR-a TDR je ju er predstavio poslovne rezultate za proĹĄlu godinu. Iako je porasla koli ina prodanih cigareta na viĹĄe od 13 milijardi komada, ĹĄto je rast 4,4 posto u odnosu na 2009., to nije pratio i rast prihoda, koji je u 2010. iznosio 205 milijuna eura, ĹĄto je 26 milijuna eura manje nego godinu prije.

"Kad je rije o prodanim koli inama, jedan od trendova je smanjenje doma eg trĹžiĹĄta, ali to smo uspjeli kompenzirati kroz pove ani izvoz. Na Ĺžalost, to nije pratio i rast prihoda, a najvaĹžniji razlozi za to su pove anje poreznih davanja i gospodarska kriza. Na tri najvaĹžnija trĹžiĹĄta odga ali smo rast cijena koliko je bilo mogu e i na sebe smo prenijeli teret pove anja troĹĄarina", kazao je Davor TomaĹĄkovi , predsjednik

Uprave TDR-a.

Istaknuo je da je TDR, unato navedenom, zadrĹžao lidersku poziciju te je s trĹžiĹĄnim udjelom ve im od 25 posto vode i proizvo a cigareta u jugoisto noj Europi s Ronhillom kao najprodavanijim cigaretnim brendom i jednim od vode ih hrvatskih izvoznih proizvoda uop e.

Izvoze 60%

TDR je lani i dalje imao lidersku poziciju na doma em trĹžiĹĄtu, gdje drĹži 78 posto, ali istaknuto je da tvrtka izvozi ak 60 posto proizvodnje. Na trĹžiĹĄtu BiH drĹži 38 posto, pa je kao najbolji hrvatski izvoznik ostvario 15-postotni rast prodaje. Rekordna je prodaja zabiljeĹžena i na srpskom (9%) te kosovskom (10%) trĹžiĹĄtu, udjel u Crnoj Gori pove an je na 12

sto, a u Makedoniji iznosi ak 26 posto. Izravne posljedice su rast prodaje jeftinijih cigareta, ali i udjela rezanog duhana. Potonje elnika TDR-a posebice zabrinjava.

Iran dogodine

DAVOR TOMAĹ KOVI , predsjednik Uprave TDR-a, kaĹže da je doma e crno trĹžiĹĄte cigareta naraslo na barem 15 posto SNIMIO SAĹ A ETKOVI

posto, a u Sloveniji iznosi 10 posto.

TomaĹĄkovi je istaknuo promjene koje poga aju duhansku industriju, kao ĹĄto su promjena troĹĄarinske regulative i ekonomska kriza. One su utjecale

na pove anje maloprodajnih cijena, kao i na znatan rast mjese nog izdvajanja za cigarete u ku nom budĹžetu. Primjerice, u Hrvatskoj je sa 12 posto u 2008. taj udjel u proĹĄloj godini narastao na 16 po-

"U oporezivanju se esto zaborave supstituti cigareta poput rezanog duhana, pa dolazi do disbalansa jer potroĹĄa i koji se nakon poskupljenja prebacuju s cigareta tako pla aju manje poreze", kazao je TomaĹĄkovi , koji je iznio i procjenu kako je doma e crno trĹžiĹĄte cigareta naraslo na barem 15 posto.

Najavljeno je da e pogon TDR-a koji se gradi u Iranu, a trebao bi pomo i ĹĄirenju na nova trĹžiĹĄta, po eti raditi po etkom 2012. godine, a rije je o 30 milijuna eura vrijednoj investiciji.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

ADRISOV NOVI SMJER

Potvrdili Agrokor, negirali medije Jedno od novinarskih pitanja bilo je vezano i uz druge poslovne pothvate Adris grupe, nevezano uz TDR, pa tako i Agrokorovo preuzimanje Mercatora uz Adrisovu potporu.

"PodrĹžavamo nastojanja Agrokora da u e u vlasniĹĄtvo Mercatora. To je logi no i prirodno jer smo dvije vode e hrvatske kompani-

je", kazao je Predrag Grubi , glasnogovornik Adris grupe. Pitanja o mogu em ulasku Adris grupe u medijsko trĹžiĹĄte, gdje se najviĹĄe naga alo o preuzimanjima Novog lista i Ve ernjeg lista, Grubi je nazvao "ĹĄpekulacijama koje u grupi poslovi no ne komentiraju".

doga aji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 24/3/2011

SPREMNI U EU

Bandić spaĹĄava ObrtniÄ?ku banku

BEZ NAPONA

Nuklearku KrĹĄko zaustavio kvar na dalekovodu Zagreb. Kvar na 400-kilovoltnom dalekovodu Tumbri - KrĹĄko 2, koji je u utorak u jutarnjim satima ostao bez napona, neplanirano je zaustavio rad Nuklearne elektrane KrĹĄko, priop eno je iz NEK-a. Nakon ĹĄto je prekida u rasklopnom postrojenju iz nepoznata razloga izbacio dalekovod iz energetske mre-

Ĺže, u nuklearci je proradio sustav automatskoga zaustavljanja rada reaktora. Prema navodima priop enja, sukladno Planu zaĹĄtite i spaĹĄavanja proglaĹĄen je nenormalni doga aj - stupanj 0, a o doga aju su, prema zakonskoj obvezi, obavijeĹĄtena i nadleĹžna tijela u okolini. Elektrana je sigurno zaustavljena, a doga aj nije prouzro io nikakav negativan utjecaj na okoliĹĄ. Nakon ĹĄto se ustanovi uzrok ispadanja dalekovoda iz mreĹže, nuklearna e elektrana biti ponovno uklju ena. S. C. H.

KONFERENCIJA

Tvrtke po inju ponovno ulagati u IT Zagreb. Na danaĹĄnje kompanije utjecat e tri megatrenda, i to novi poslovni modeli, unapre enja u tehnologiji i promjene u ljudskim resursima, istaknuo je direktor HP-a Hrvatska Boris Bauk na ju eraĹĄnjem otvaranju 3. poslovno-tehnoloĹĄke konferencije u Zagrebu. Na osnovi HP-ovih rezultata na hrvatskom trĹži-

I pÄ?elari zaprijetili izlaskom na ulicu ÂťELNICI PÂťELARSKIH UDRUGA SaĹĄa Petri , voditelj programa potpora HPS-a, Vladimir Bilek, predsjednik Odbora za p elarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog p elarskog saveza, i Zlatko Tomljanovi , veterinarski stru njak

U saborskoj je proceduri novi zakon o zakupu i prodaji poslovnih prostora na osnovi kojeg e i jedinice regionalne te lokalne samouprave imati mogu nost neposredne prodaje poslovnih prostora obrtnicima " inimo sve da se spasi Obrtni ka ĹĄtedna banka i izbjegne njezin ste aj", kazao je ju er zagreba ki gradona elnik Milan Bandi obrtnicima okupljenim na obiljeĹžavanju Dana Obrtni ke komore Zagreb. Banka, koja je nastala iz ĹĄtedno-kreditne zadruge, krajem 2010. izgubila je licenciju za poslovanje, a bila je zamiĹĄljena kao srediĹĄnja kreditna institucija koja e okupljati doma e obrtnike.

Predsjednik Obrtni ke komore Zagreb Ivan Obad kao jednu od zada a istaknuo je pripremu obrtnika za ulazak u Europsku uniju kako bi bili konkurentni te napomenuo da komorski sustav mora odigrati vaĹžnu ulogu u koriĹĄtenju EU fondova za razvoj obrtniĹĄtva. Naveo je da je u saborskoj proceduri novi zakon o zakupu i prodaji poslovnih prostora na osnovi kojeg e i jedinice regionalne, lokalne samouprave te Grad Zagreb imati mogu nost neposredne prodaje poslovnih prostora obrtnicima. I. Habjanec

ĹĄtu koji su u 2010. bolji nego u godini prije, pogotovo u klju nim segmentima kao ĹĄto su serverska infrastruktura, data centri i usluge, ali i stolna i prijenosna ra unala te printer, Bauk procjenjuje da bi trĹžiĹĄte moglo po eti rasti.

"U posljednjem kvartalu ostvarili smo dosta dobar rezultat, a tako se nastavlja i u prvom ovogdiĹĄnjem kvartalu, ĹĄto zna i da je trĹžiĹĄte dinami nije i da tvrtke ponovno po inju ulagati u IT, ĹĄto e dovesti do rasta cjelokupnog IT trĹžiĹĄta", isti e Bauk. D. T.

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ZAZUJALI ZBOG POTPORA Ako do subote ne dobiju odgovor Ministarstva vezan uz novi program potpora, p elari e krenuti u prosvjede Pobunjenim gra anima od subote bi se mogli pridruĹžiti i p elari ako dotad iz Vlade i Ministarstva poljoprivrede ne dobiju odgovor zaĹĄto se ko i usvajanje i provedba Nacionalnog p elarskog programa potpora.

U ponedjeljak ih je razljutilo pismo Ministarstva poljoprivrede u kojem im je drĹžavni tajnik Stjepan Mikol i priop io da moraju mijenjati koncept novog programa potpora, ĹĄto su u Hrvatskom p elarskom savezu (HPS) shvatili kao da cijeli posao, kojim se bave pola godine, moraju raditi od po etka. DrĹžavni tajnik ih je pozvao na joĹĄ jedan sastanak Povjerenstva za potpore, zakazan za etvr-

tak, ali su odlu ili to ignorirati. Smatraju da je prijedlog programa potpora zaklju en, a svoje su nezadovoljstvo odlu ili izraziti u srijedu na konferenciji za medije.

Zavla e ih

"Sve je bilo uskla eno, imali smo ove godine pet sastanaka povjerenstva i ovo je neozbiljno. Povjerenstvo za potpore zavrĹĄilo je s radom 14. oĹžujka i tada je uskla en zavrĹĄni tekst, koji je trebao i i u proceduru, da bi nam sada javili da sve treba raditi od nule. TraĹžio sam objaĹĄnjenje od drĹžavnoga tajnika i kazao mi je da e povjerenstvo zavrĹĄiti s radom kad on to kaĹže", prenosi predsjed-

nik HPS-a Martin Kranjec, koji poru uje Ministarstvu da se javno izjasni misli li podupirati tu granu, umjesto ĹĄto ih zavla i.

U subotu se u Zagrebu odrĹžava skupĹĄtina HPS-a i ako dotad ne dobiju nikakav odgovor, krenut e u prosvjede i blokade. Pritom isti u da imaju 124 udruge diljem Hrvatske i da e pokazati "kako to p elari rade".

Prema dosadaĹĄnjem modelu, oko 2700 p elara dobivalo je izravne potpore u ukupnom godiĹĄnjem iznosu od 18 do 20 milijuna kuna. Zadnji bi iznos, za 2010. godinu, trebali dobiti do kraja svibnja. Zbog prilagodbe europskim stan-

dardima sustav se morao mijenjati i p elari na tome rade posljednje dvije godine.

Nove mjere

ZavrĹĄni korak bila je izrada spornog programa kojim se potpore viĹĄe ne e davati po p elinjoj zajednici i proizvodnji meda nego na temelju ĹĄest mjera. One su, me u ostalim, usmjerene na odrĹžanje zdravlja p elinjih zajednica, pove anje p elinjeg fonda i kontrolu kvalitete meda.

Novi program predvi a i oko 18 milijuna kuna godiĹĄnjih potpora. Iako e se potpore za ovu godinu davati tek dogodine, u HPS-u isti u da nemaju vremena za ekanje i otezanje s donoĹĄenjem programa jer je odre ene mjere ve trebalo provesti.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

doga aji

OTVORENJE

Portanova popunjena gotovo 95%

12

ARHIVA BUSINESS.HR

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 24/3/2011

ANTUN BILOŠ, direktor Portanove

Osijek. Nakon nešto više od godinu i pol gradnje otvorena je Portanova, prvi i zasad jedini regionalni trgova ki centar na istoku Hrvatske. Na 80.000 etvornih metara uz zapadni izlaz s južne obilaznice Osijeka, posjetitelje na etiri etaže eka više od stotinu prodavaonica svjetski poznatih brendova od kojih su neki prvi put u

Hrvatskoj. Popunjenost objekta je gotovo 95 posto, a najve i zakupac je SuperKonzum na 5000 etvornih metara. Tu su i devet dvorana Cinestar multipleks kina, ameri ki Discobowling, restorani, kafi i, kasino... u kojima je otvoreno više od tisu u radnih mjesta. Na raspolaganju je i 1600 parkirališnih mjesta, a GPP-ov autobus svakog e sata besplatno prevoziti posjetitelje iz središta grada.

"Otvoreni smo za klijentelu od 7 do 77 godina. Ljepši e spol prvi put imati priliku u Osijeku

poharati Zaru ili C&A, dok e društva ili parovi mo i uživati u atraktivnoj filmskoj ponudi Cinestara ili ameri koj ina ici kuglanja, popularnom bowlingu", rekao je direktor Antun Biloš, iji je otac, poznati osje ki poduzetnik Željko Biloš, u objekt uložio 85 milijuna eura.

Radove je izvela osje ka Gradnja s mnoštvom lokalnih podizvo a a. Posjetitelje o ekuju iz cijele Slavonije i Baranje, gdje živi približno 300.000 stanovnika, ali i s juga Ma arske, sjevera Bosne i iz Vojvodine. G. Flauder

Karlovačka pivovara ulaže 66 mil. kuna ULAGANJEM NA KONKURENCIJU Modernizacijom varionice, gradnjom fermentora i pro ista a otpadne vode, uz koji je vezana i nesre a koja je narušila povjerenje potroša a, Karlova ka pivovara želi postati lider na doma em tržištu piva, na kojem je druga sa 26,1 posto udjela

cija predsjednik Uprave Karlova ke pivovare Alexander Gerschbacher iskoristio je za najavu ambicioznih planova.

"Snažna smo kompanija i imamo jasnu viziju, a to je biti najbolja pivovara u Hrvatskoj. Trenuta no držimo vrsto drugo mjesto prema tržišnom udjelu, ali vjerujemo da se daljnjim ulaganjima možemo popeti još jednu stepenicu", rekao je Gerschbacher.

Heineken zadovoljan

ZVONIMIR NEMET I ALEXANDER GERSCHBACHER, direktor opskrbe i predsjednik Uprave, nazdravili su trima novim investicijama SNIMIO HRVOJE DOMINI

Karlova ka pivovara predstavila je u srijedu tri velike investicije ija ukupna vrijednost premašuje 65,7 milijuna kuna. Rije je, isti u, o projektima koji bi trebali ozna iti prekretnicu u poslovanju i biti zamašnjak u ostvarenju njihova cilja da postanu vode a hrvatska pivovara. Trenuta no zauzimaju drugo mjesto sa 26,1 posto udjela na hrvatskom tržištu piva.

Investicije se odnose na modernizaciju varionice, koja je za pivare osobito važna jer predstavlja po e-

tak tehnološkog procesa, na gradnju novih fermentora, što e im omogu iti 14-postotno pove anje kapaciteta proizvodnje, te na projekt gradnje pro ista a za otpadne vode, koji obuhva a i rekonstrukciju kanalizacijskog sustava.

Pro ista i imidž

Realizacija potonjega nije samo doprinos zaštiti okoliša nego i nužan korak prema vra anju povjerenja gra ana i lokalne zajednice. Ne tako davno je, podsjetimo, Karlova ka pivovara proglašena kri-

vom za propuste koji su uzrokovali smrt Zdravka Martinovi a uslijed trovanja amonijakom u neposrednoj blizini tvornice.

"Ure aj za pro iš avanje voda najsuvremeniji je u Hrvatskoj i na to smo iznimno ponosni. Uz njega, rekonstruirali smo cijeli kanalizacijski sustav i sagradili kompletan vodoopskrbni sustav. Time smo zaokružili cijelu tehnološku jedinicu", istaknuo je Zvonimir Nemet, direktor lanca opskrbe u Karlova koj pivovari.

Predstavljanje investi-

Ambiciozni planovi mogu i su prije svega zahvaljuju i snažnoj potpori grupe Heineken, ija je Karlova ka pivovara lanica od 2003. godine. Od preuzimanja ta je vode a europska pivara u karlova ke pogone investirala gotovo 450 milijuna kuna.

"Kao direktor koji nadgleda poslovanje u deset zemalja mogu re i da sam ponosan na rezultate Karlova ke pivovare. Naš tržišni udjel godišnje raste oko jedan postotni bod i uvjereni smo da e se taj trend nastaviti", obrazložio je nova ulaganja Michiel Egeler, generalni direktor za Heinekenovu regiju središnje Europe.

Hrvoje Reljanovi

hrvoje.reljanovic@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

ON-LINE PROMOCIJA E-mail marketing najstariji je na in promocije na internetu.

Jeftiniji je u odnosu na druge oblike marketinga, nema troškova tiskanja i distribucije, brz je i jednostavan za pra enje. Tvrtke koje ga u svom poslovanju ne koriste kao alat za marketinške komunikacije i vlastitu promociju podcjenjuju njegove mogu nosti

etvrtak 24/3/2011

FOTOLIA

ZNATI KAKO pravilno planirati, realizirati, pratiti i poboljšati komunikaciju posredovanjem e-mail marketinških kampanja i biltena e-pošte sve je važnije za marketingaše. Istovjetne tehnike koriste se i na društvenim mrežama

E-mail - rješenje za predstavljanje proizvoda klju nim kupcima

O

tkako je cyber doba, stru njaci direktnog marketinga koristiti su e-mail kao alat za marketing. No, mnogi su ubrzo shvatili da email poruke ne postižu zadane ciljeve ako ne zadovoljavaju standardne uvjete.

Marketinški stru njaci godinama upozoravaju kako glavni pružatelji usluga epošte blokiranjem slike u email poruci smanjuju potencijal e-mail marketinga. ak i prošlogodišnja studija koju je napisao Fingerprint / Litmusa pokazuje da sve verzije Microsoft Outlooka za-

jedno ine 43 posto ukupnog tržišnog udjela primatelja epošte, no sve blokiraju slike u e-mail poruci. To ini i Gmail, još jedan veliki davatelj usluga e-pošte.

Važne su slike

Da bi tome dosko ili, stru njaci za pisanje uspješnih

marketinških e-mail poruka, unato blokiranju slika, savjetuju da se relevantni tekst stavlja u zaglavlje poruke, tako da itatelji mogu shvatiti osnovnu ideju e-mail pošte.

Drugi je savjet da se uklju e alternativni tagovi u slikama, npr. naziv tvrtke, proizvodi, sezonski popusti itd., tako da

ih primatelji još uvijek mogu pro itati i u slu aju da se slike ne u itavaju. Tre i je da se napravi e-mail s imenovane slike te da se uklju e linkovi za itatelje kako bi mogli klikati dalje ako su zainteresirani.

Europska federacija za direktni i interaktivni marketing (FEDMA) prošle je go-

što je tržište Velike Britanije i Sjeverne Irske. Da doma a drvna industrija može biti konkurentna na tim prostorima dokazala je tvrtka Azelija koja na sajmu izlaže drvene ku e te iza sebe ima uspješnu suradnju s britanskim partnerima. The National Homebuilding and Renovating Show me unarodni je sajam graditeljstva, na kojem e biti predstavljeno više od 1000 proizvoda i usluga, a bit e održani seminari i savjetovanja s vode im stru njacima iz tog podru ja. S. H. B.

Hrvatski drvoprera iva i u Birminghamu > mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr etvrtak 24/3/2011

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva sedam drvoprera iva kih tvrtki iz podru ja proizvodnje parketa, prozora, vrata i drvenih ku a predstavit e se na specijaliziranom sajmu graditeljstva The National Homebuilding and

Renovating Show od 23. do 27. ožujka u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Na zajedni kom štandu površine 102 etvorna metra izlagat e tvrtke Azelija, PPS Galekovi , Soldus, Bilokalnik drvo, Lokve, Drvoproizvod i Domet. Cilj izlaganja na sajmu je predstaviti kvalitetne hrvatske proizvode na važnom i velikom tržištu kao

ARHIVA BUSINESS.HR

MICHAEL LEANDER jedan je od vode ih me unarodnih stru njaka za digitalni marketing, upravljanje životnim ciklusom kupaca, e-mail marketinga s privolom i podru je višekanalnog direktnog i interaktivnog marketinga

dine ak i objavila studiju Pan-European Email Marketing Benchmark, koja je i temeljit vodi za uspješan email marketing diljem Europe, a uklju uje sveobuhvatan pravni pregled za elektroni ki marketing u 23 zemlje. To je sa sigurnoš u vodi koji svaki e-mail marketer treba imati. Studija je pokazala kako e e-mail marketinške aktivnosti nastaviti rasti, a e-mail kampanje se umnožavati. Tako i rezultati istraživanja pokazuju da više od 70 posto ispitanika planira slati više marketinških poruka e-mail poštom. Tako er, prema mišljenju ispitanika uklju enih u studiju, pove at e se i broj e-mailova koji stižu na poslovne adrese organizacija.

Privucite pozornost

E-mail marketing je na in obavještavanja potencijalnih kupaca o svim proizvodima u vašoj on-line trgovini odnosno o svim novostima u ponudi. Važno je znati da se tu prije svega radi o slanju elektroni kih poruka ljudima koji su zainteresirani za vašu ponudu i koji se dobrovoljno za

nju prijave. Ovaj oblik marketinga naj eš e upotrebljavaju poduze a koja prodaju proizvode odnosno usluge i ona koja žele izgraditi odnos sa strankom kako bi se ta ista stranka kasnije više puta vra ala po iste usluge i proizvode.

Direktni e-mail marketing našao je tako svoju primjenu u svakodnevnom poslovanju mnogih uspješnih kompanija, a neke od situacija u kojima se naj eš e koristi su upoznavanje tržišta s poslovanjem poduze a i ponudom robe i usluga, obavještavanje o novim proizvodima ili uslugama, proizvodima na akciji i nagradnim igrama. Tu su i informacijski e-mailovi o promjeni sjedišta kompani-

je ili otvaranju novih poslovnica, rasprodaji proizvoda ili pak prodaji nekretnine i privla enja novih investitora i poslovnih partnera. Kako bi se postigao željeni u inak, nije dovoljno samo poslati e-mail poruku na odre eni broj adresa. Sadržaj i dizajn poruke mora privu i pozornost primatelja i potaknuti ga na konkretnu akciju: posjet web-stranici ili telefonski ili e-mail kontakt zbog detaljnijih informacija.

Pazi, spam

No, kao i ve ina stvari, e-mail marketing nije savršena usluga pa osim što uz njega možete profitirati, nerijetko možete biti su eni s njegovim najve im nedostatkom, spa-

E-MAIL MARKETING

Pravila korištenja ● Budite uporni u sastavljanju mailing liste koriste i tzv. double opt-in na in ● Zaintrigirajte itatelja naslovom ● Potaknite suradnju svojim sadržajem ● Ne gušite svoje itatelje bezbrojnim e-mailovima

mom. Stoga je važno da je klijent suglasan s primanjem reklama, newslettera i ostalih sadržaja koje prima e-mailom.

Prednosti su pak puno ve e. Kako isti e Michael Leander, me unarodno priznati izravni i digitalni marketinški guru, u odnosu na druge oblike marketinga e-mail oglašavanje djeluje izravno i posebno, dolazi do željenog korisnika, jeftinije je u usporedbi s minimalnim prora unom koji je potreban za korištenje tradicionalnih medija (TV, popularni asopisi, vanjsko oglašavanje), zahtijeva samo ra unalo i internetsku vezu, stvara lojalnost korisnika prema marci te je lako ocijeniti njegovu u inkovitost tijekom kampanje.

Zlata vrijedne tehnike

Znanja koja je nakupio tijekom posljednjih 15 godina Leander je podijelio i s doma im marketingašima na popularnom Email Marketing Masterclassu. "Povratne informacije koje sam dobio od prošlih sudionika iz susjedne Slovenije govore mi da e tehnike koje podu avam sigurno nai i na plodno tlo, odnosno mo i e se jako dobro primjenjivati i u Hrvatskoj.

Znati kako pravilno planirati, realizirati, pratiti i poboljšati komunikaciju posredovanjem e-mail marketinških kampanja i biltena e-pošte sve je važnije za marketingaše. Izme u ostalog, istovjetne tehnike koriste se i na društvenim mrežama", poru io je Leander, koji je u Hrvatsku došao na inicijativu CRODME, Hrvatske udruge za direktni i interaktivni marketing, i tvrtke Kompass info.

Sanja Hrvojevi Beganovi sanja.hrvojevic@business.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

PROMICANJE HRVATSKE KVALITETE

CIJELI SVIJET mo i e na internetu pogledati snimku vjen anja princa Williama i Kate Middleton 29. travnja nekoliko sati nakon ceremonije

MONITORING PLATFOR

Od sada mogu na webu Platforma za monitoring društvenih mreža i on-line medija Alterian SM2 dostupna je i u Hrvatskoj Alterian bi trebao pomo i tvrtkama i brendovima u aktivnom korištenju društvenih kanala u marketinške svrhe te u ostvarivanju raznih poslovnih ciljeva, kao što su ROI analiza, analiza tržišta, dugoro no vezanje potroša a uz brend ili pove anje lojalnosti proizvodu Alterian SM2 varijanta je napredne webclipping usluge koja prikuplja podatke sa svih dostupnih on-line i social izvora te ih pomo u integriranih alata poslovne inteligencije automatski obra uje i analizira u smislenu cjelinu. Na taj na in klijenti dobivaju stvarne, relevantne informacije potroša a o svom brendu, tvrtki ili usluzi i na temelju njih mogu donositi poslovne odluke.

Platforma raspolaže naprednim setom korisni kih alata, izvještaja i metrika koji klijentu omogu uju brojne opcije, kao što su monitoring razgovora, pra enje konkurencije i analiza sentimenta.

Na in rada

Platforma SM2 pokriva blogove, forume, mikroblogove, wiki servise, video/foto-sharing servise, društvene mreže, mainstream portale i internetske stranice. Koristi nekoliko setova tehnologije poput parsiranja rije i, izra una, proximityja i procesiranja prirodnog jezika kako bi

OGLAS

ČARI DIGITALNE TEHNOLOGIJE

Vjenčanje godine i na internetu Službene snimke kraljevskog vjenčanja princa Williama i Kate Middleton 29. travnja moći će se presnimiti s interneta u roku od nekoliko sati nakon završetka ceremonije. Decca Records u sklopu diskografske kuće Universal Music, koja je objavila i snimke vjenčanja Charlesa i Diane 1981. i Dianin sprovod 1997., postavit će snimku

na internet nekoliko sati nakon kraljevskog vjenčanja.

Cijena presnimavanja nije navedena. Osim toga, bit će izdan i službeni album obreda sklapanja braka 5. svibnja, uz koji će izići i brošura. "Zahvaljujući digitalnoj tehnologiji, moći ćemo to gotovo odmah objaviti diljem svijeta", rekao je direktor Universal Musica David Joseph. S. H. B.

LATFORMA

Platforma SM2 omogućit će jednostavno praćenje i analizu razgovora koji se vode na najpopularnijim društvenim mrežama, forumima, mainstream portalima, blogovima

se osigurala najtočnija sentiment analiza (brend referenciranje, određivanje tona razgovora i emocija). SM2 tako omogućuje jednostavno praćenje i analizu razgovora koji se vode na najpopularnijim društvenim mrežama (Facebooku i Twitteru), forumima, mainstream portalima, blogovima i internetskim stranicama. Svi prikupljeni podaci pohranjuju se u skladištu koje sadrži više od 9 milijardi informacija - blogova, tweetova, postova, statusa, fotografija ili razgovora. Povijesni podaci iz Alterianova skladišta mogu se tako povući (Full Historical Search) čak iz 2007. godine.

Višestruka korist

Alterian, čiji je dobavljač u Hrvatskoj postala tvrtka Mediacor, trebao bi pomoći tvrtkama i brendovima u aktivnom korištenju društvenih kanala u marketinške svrhe te u ostvarivanju raznih poslovnih ciljeva, kao što su ROI analiza, analiza tržišta, dugo-

fotolia

moguće praćenje brenda

ročno vezanje potrošača uz brend, povećanje lojalnosti proizvodu ili izravno adresiranje problema usmjerenih službi za korisnike.

Aleksandra Đermanović, izvršna direktorica Mediacora, ističe kako su istraživanjem došli do zaključka što zapravo nedostaje na hrvatskom on-line medijskom prostoru.

Kaže kako je od 1994., kada je u svijetu bilo samo 624 webstranica, web danas narastao do neslućenih razmjera pa ne čudi što je u toj džungli sve teže pronaći pravu informaciju, pogotovo onu čijeg postojanja niste svjesni.

"Shvatili smo da će profesionalcima na našem tržištu ta napredna media monitoring platforma biti od velike koristi", napominje Đermanović. Tek treba vidjeti hoće li domaći marketing i PR profesionalci prepoznati napredne mogućnosti Alterian SM2 platforme u pogledu kvalitetnog upravljanja reputacijom i identitetom brenda i tvrtki koje zastupaju. S. H. B.

ISTRAŽIVANJA

> mediji > marketing > prodaja

Među učenicima koji mjesečno dožive dva, tri ili više puta neki oblik elektroničkog nasilja, 40 posto njih to doživi preko Facebooka ili neke druge specijalizirane stranice za druženje, dok ih 30 posto to doživi preko SMS poruka, pokazalo je Unicefovo istraživanje "Iskustva i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima". U istraživanju je sudjelovalo više

16

business.hr Četvrtak 24/3/2011

od osam tisuća učenika i njihovih roditelja te 800 učitelja iz 23 hrvatske osnovne škole.

Kada je riječ o spolu, istraživanje je pokazalo kako se učestalost pojedinih oblika elektroničkog nasilja koje trpe djevojčice ne razlikuje statistički znatno od onog koje trpe dječaci.

Nekom obliku elektroničkog zlostavljanja bilo je opetovano

arhiva business.hr

Sve učestalije nasilje preko Facebooka

izloženo pet posto djece, sporadično iskustvo imalo je njih 29 posto, dok 66 posto njih, kako tvrde, nikad nisu bili izloženi e-nasilju.

Rezultati istraživanja pokazuju da učenici prednjače u

svakodnevnom korištenju interneta, slijede ih učitelji, dok su roditelji puno rjeđe na internetu. Čak 96 posto učenika ima mobitel i računalo, a 84 posto ih ima pristup internetu. S. H. B.

PR agencije preferiraju tradicionalne medije TRENDOVI Istraživanje Worldcom Public Relations grupe, vodeće svjetske mreže nezavisnih konzultantskih tvrtki iz područja odnosa s javnošću, pokazuje čvrstu poziciju tradicionalnih medija u odnosu na nove društvene medije. Sve agencije ističu veliku važnost dnevnih novina la je rezultate svog prvog istraživanja o kretanjima trendova u odnosima s javnošću diljem Europe. U istraživanju su sudjelovale agencije iz čak 18 zemalja: Austrije, Češke, Danske, Finske, Francuske, Hr-

Rezultati istraživanja samo potvrđuju potrebu za poznavanjem lokalnih prilika, neprestanim praćenjem trendova i predviđanjem promjena

vatske, Italije, Litve, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rusije, Slovenije, Španjolske, Švicarske, Turske i Velike Britanije.

Iako rezultati pokazuju velike sličnosti, uočljive su i neke regionalne posebnosti. Primjerice, prilikom predstavljanja novog proizvoda na određenom tržištu sve agencije ističu veliku važnost dnevnih novina.

Istodobno se ne zanemaruje utjecaj televizije, radijskih postaja te blogera.

Dapače, prilikom lansiranja proizvoda vezanih uz posebne industrije, kao što su moda ili kozmetika, blogeri mogu biti važniji od dnevnih novina.

Jedan na jedan

fotolia

W

orldcom Public Relations grupa, vodeća svjetska mreža nezavisnih konzultantskih tvrtki iz područja odnosa s javnošću, objavi-

U slučaju uspostavljanja prvog kontakta s lokalnim medijima, agencije najviše preporučuju formu „jedan na jedan“ intervjua ili organiziranje formalnog doručka ili ručka za upoznavanje

s predstavnicima medija.

No, i to varira od regije do regije. Naime, tom obliku društvenih događanja najmanje su sklone agencije iz južne Europe, koje preferiraju konferencije za novinare, a učestalija su praksa u zemljama zapadne Europe. Što se tiče posjećenosti konferencija za novinare, kao najpopularnije spominju se one namijenjene predstavljanju robe široke potrošnje (prosječan broj predstavnika medija jest 24), dok će farmaceutska industrija u prosjeku privući manje od 10 nazočnih.

Uočljive su i podjele po zemljama, pa se tako broj zainteresiranih za konferenciju o inovacijama u tehnološkoj industriji kreće oko 20 u južnoj i istočnoj Europi, dok će u sjevernoj i srednjoj Europi ista vrsta događanja privući manje od 10 predstavnika medija.

Poželjna izvješća

Što se tiče spremnosti predstavnika medija na putovanja, južnoeuropske agencije objašnjavaju kako novinari na to nisu spremni ako im troškovi nisu u potpunosti pokriveni, dok će u sjevernoj Europi nešto manje od polovine novinara i dalje putovati na svoj trošak. Također, najveći broj ispitanika preferira lokalizirana izvješća za medije,

a izdvaja se Portugal, čiji novinari preferiraju izvješća na engleskom jeziku u odnosu na izvješć pisana na brazilskom portugalskom.

Istraživanje Worldcom Grupe pokazuje i kontinuiran rast utjecaja društvenih medija, a ističe se Facebook, društvena mreža koju bi za provođenje B2B kampanje preporučilo 30-ak posto ispitanih agencija. Dok je ta praksa sve popularnija u istočnoj Europi, gdje je preporučuje 75 posto agencija, sjeverna Europa je i dalje ignorira. Od ostalih društvenih mreža na drugo se mjesto smjestio Twitter, kojega kao profesionalni alat koristi manje od 25 posto novinara.

"Istraživanje nam je dalo interesantne pokazatelje o sličnostima, ali i o ključnim razlikama u europskim zemljama. Svaka zemlja ima specifične lokalne karakteristike koje je čine jedinstvenom. Kao posljedica toga način komunikacije, čak i u susjednim zemljama, može jako varirati. Rezultati istraživanja samo dodatno potvrđuju potrebu za poznavanjem lokalnih prilika, neprestanim praćenjem trendova i predviđanjem promjena“, kazala je Dijana K. Dešković, direktorica Spona komunikacija, hrvatske članice Worldcom grupe. S. H. B.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 24/3/2011

UPLA ENO 89 MIL.

Po eo novi krug dokapitalizacije NLB-a

Ju er je po eo drugi krug dokapitalizacije Nove ljubljanske banke u sklopu kojega e se neupisane dionice iz prvog kruga na i na raspolaganju doma im i stranim investitorima, piĹĄe slovenski Dnevnik.

Pravo prvenstva u prvom je krugu iskoristilo 39 postoje ih vlasnika, uklju uju i i dr-

ANTITRŽIŠNE UCJENE

Talijanska vlada protiv stranih preuzimanja

GIULIO TREMONTI, talijanski ministar gospodarstva natjerat e inozemne ulaga e koji kupuju talijanske tvrtke da 60 dana prije podastiranja ponude ishode dozvolu vlade ARHIVA B.HR

Ograni enja e se temeljiti na principu reciprociteta, ĹĄto zna i da e tvrtke koje su mete preuzimanja mo i koristiti metode obrane sli ne onima kakve postoje u domicilnoj zemlji potencijalnog kupca Talijanska vlada u srijedu je odobrila mjere koje e ograni iti inozemna preuzimanja kompanija u prehrambenom, energetskom, obrambenom i telekomunikacijskom sektoru, kazao je jedan izvor iz vlade.

U prikladan as

Ministar gospodarstva Giulio Tremonti najavio je mjere joĹĄ proĹĄli tjedan, da bi sada neimenovani izvor pojasnio da e se ograni enja temeljiti na principu reciprociteta, ĹĄto zna i da e tvrtke koje su mete preuzimanja mo i koristiti metode obrane sli ne onima kakve postoje u domi-

cilnoj zemlji potencijalnog kupca.

Nove su mjere najavljene upravo u vrijeme kada Parmalat, najve i talijanski proizvo a prehrambenih proizvoda ijim se dionicama trguje na burzi, i druga po veli ini energetska tvrtka Edison vode s francuskim dioni arima ogor enu bitku za kontrolu. Francuska luksuzna grupacija LVMH Moet Hennessy Louis Vuitton SA u procesu je kupnje talijanske draguljarske ku e Bulgari.

60 dana za pristanak

Talijanske novine prenijele su da e te mjere inozemne ulaga e koji kupuju talijanske tvrtke prisiliti da 60 dana prije podastiranja ponude ishode dozvolu vlade. Tako er e talijanskom regulatoru Consobu dati sli ne ovlasti kakve ima francuski AMF za traĹženje dodatnih pojaĹĄnjenja u slu aju potencijalnih neprijateljskih ponuda za preuzimanje. injenica da e se te mjere temeljiti na sli nim mjerama u Francuskoj trebala bi pridonijeti otklanjanju eventualnih primjedbi europskih vlasti u Bruxellesu, tvrdi se nadalje u tom medijskom izvjeĹĄ u. B.hr/H

Ĺžavu, koji su zajedno uplatili dionice vrijedne viĹĄe od 89 milijuna eura.

U prvom su krugu nove dionice najve e slovenske banke mogli upisati, a to su i u inili, postoje i dioni ari razmjerno udjelu u osnovnom kapitalu banke.

Pri tome je pravo prvenstva iskoristilo 39 postoje ih vlasnika koji su upisali i uplatili zajedno 768.596 dionica ukupne emisijske vrijednosti 89.157.136 eura, ĹĄto je 35,66 posto ponu enih dionica.

Me u njima je i drĹžava koja

DO LJETA NOVIH 100 MILIJUNA KUNA Banka e biti namijenjena uglavnom korisnicima srpske nacionalne manjine, iji e cilj, me u ostalim, biti poticanje obnove i razvoja privrede ratom uniĹĄtenih krajeva

u vlasniĹĄtvu ima 33,10 posto dionica banke, a ona je upisala 82,7 milijuna eura novih dionica.

Slijedi belgijski KBC kao 30,57-postotni vlasnik koji je upisao dionica u vrijednosti od 4,95 milijuna eura.

To zna i da e se njegov vlasni ki udjel u banci nakon dokapitalizacije najvjerojatnije smanjiti.

ParadrĹžavni fondovi Kad i Sod u prvom krugu dokapitalizacije nisu sudjelovali.

Drugi krug traje do 30. oĹžujka. B.hr

FOTO FINANCE

A ĹĄtedna banka n pove anja kapit postaje Tesla ba Dokapitalizacijom A ĹĄtedne banke malog poduzetniĹĄtva iz Zagreba po etkom travnja nastat e Tesla banka - institucija namijenjena uglavnom korisnicima srpske nacionalne manjine, iji e cilj, me u ostalim, biti poticanje obnove i razvoja privrede ratom uniĹĄtenih krajeva.

Pokrivanje gubitaka

Dokapitalizacijom vrijednom 5,99 milijuna kuna novi ve inski vlasnik A banke postat e Fond za ra-

zvoj Autonomne pokrajine Vojvodine, koji bi preuzeo 55 posto dionica. PredloĹženo je to skupĹĄtini dioni ara A banke, koja e se odrĹžati 7. travnja, kada bi se trebalo provesti i preimenovanje u Tesla ĹĄtednu banku.

Odluci o dokapitalizaciji banke prethodit e smanjenje temeljnog kapitala A banke sa 18,2 na 4,91 milijun kuna kako bi se pokrili gubici iz 2009. i 2010. godine. Uprava A banke je uz suglasnost Nadzornog odbora predloĹžila glavnoj skupĹĄtini donoĹĄenje odluke o pojednostavljenom smanjenju kapitala radi pokrivanja gubitaka u poslovanju, ĹĄto je i zakonska obveza prije donoĹĄenja odluke o pove anju kapitala, istaknula je za Novosti Dubravka Filip i , lanica uprave A banke, iji je predsjednik Zvonko Agi i .

Vojvo anima 55%

BROJKA

10.615 preuzimanja i spajanja odra eno je u devet mjeseci proĹĄle godine u Europi, prema podacima magazina Global Finance

BOŽO JAŠOVI, predsjednik Uprave NLB-a

MILORAD PUPOVAC trebao bi postati lan NO-a nove Tesla banke FOTO LIĹ ANIN/CROPIX

Taj kapital, zajedno s upla enim novcem vojvo anskog Fonda, iznosi ukupno 10,91 milijun kuna i bit e podijeljen na 40.422 dionice, od ega bi Fond za razvoj Vojvodine trebao imati 22.222 ili oko 55 posto dionica.

Na skupĹĄtini 7. travnja

SA 2,1 NA 1,7%

Korigiran rast britanskog BDP-a

Velika Britanija u srijedu je snizila prognoze gospodarskog rasta za ovu i idu u godinu, poglavito zahvaljuju i ja anju inflacije i neo ekivanom padu gospodarskih aktivnosti krajem prošle godine. Ministar financija George Osborne snizio je tako prognozu rasta za ovu godinu na 1,7 posto, s prognoziranih 2,1 posto u projekcijama iz studenoga

prošle godine. Snižena je i prognoza za 2012., kada bi rast trebao iznositi 2,5 posto, dok je ranije procijenjen u visini od 2,6 posto. Što se ti e stope inflacije, ona e se u 2011. u kontekstu rastu ih cijena nafte zadržati u rasponu od etiri do pet posto.

Ministar financija najavio je i smanjenje stope poreza na dobit od travnja, za dva postotna boda, na 26 posto.

U planu je i podizanje poreza za banke kako bi se nadoknadili izgubljeni prihodi od korporativnih poreza. B.hr

ka nakon Otezanje s EU pitala odlukom srušilo euro banka ZBOG PORTUGALA

opozvat e se dosadašnji Nadzorni odbor, a uz Gorana Crn evi a, koji ostaje u NO-u, novi lanovi bit e predsjednik Srpskog Narodnog Vije a Milorad Pupovac i voditelj projekta Tesla banke Slobodan Vra ar. Jedna od najvažnijih aktivnosti, uz postupak izdavanja suglasnosti Hrvatske narodne banke, jest prikupljanje kapitala.

Dubravka Filip i , koja e biti lanica Uprave Tesla banke, potvrdila je da su u tijeku pregovori s potencijalnim ulaga ima.

HNB prati postupak

Osim novca koji bi uložili budu i veliki i mali dioni ari, u banci ra unaju i na obe ane uplate odre enih institucija kako bi se do ljeta mogao skupiti kapital od sto milijuna kuna.

Cijeli postupak prati Hrvatska narodna banka, pa se postavlja pitanje kada se može o ekivati po etak rada, odnosno kreditiranja poduzetnika i gra ana.

"S obzirom na to da je prioritet kapitalno oja ati banku, ne o ekujemo da e se kreditna aktivnost pokrenuti prije jeseni ove godine", istaknula je Filip i .

Nikola Su ec

Odluku o pove anju stvarnih zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda zemlje eurozone donijet e tek krajem lipnja umjesto na ovotjednom summitu u Bruxellesu, što je uznemirilo ulaga e

Euro je u srijedu potonuo prema dolaru na me unarodnim tržištima valuta pod pritiskom razo aranja zbog odgode pove anja stvarnih zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda i opreza ulaga a uo i odluke Portugala o mjerama štednje.

Euro je prema dolaru oslabio 0,3 posto, na 1,4150 dolara, nakon što je prethodno nakratko dotaknuo i najnižu dnevnu razinu od 1,4140 dolara. Prema jenu je oslabio 0,4 posto te se njime trgovalo po 114,59 jena. Euro se našao pod pritiscima nakon što je jedan dokument pokazao da e zemlje eurozone odluku o pove anju stvarnih zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda donijeti tek krajem lipnja, umjesto na ovotjednom summitu u Bruxellesu, kako se o ekivalo.

Funta se tako er našla pod pritiscima jer su trgovci razo arani signalima britanske središnje banke u pogledu kamatnih stopa. Prema dolaru je tako oslabila 0,6 posto, na 1,6277 dolara. Na raspoloženje trgovaca utje u i nastavljene napetosti u Libiji i na Bliskom istoku, što poja ava averziju prema riziku i podiže švicarski franak. B.hr

OGLAS

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Titulu dnevnog dobitnika u srijedu uzela je dionica Dom holdinga, koja je porasla impresivnih 4,98 posto, na 55,27 kuna. Tom je dionicom ostvaren redovan promet od natprosje nih milijun i pol kuna. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je u dnevnom cjenovnom rasponu od najnižih 52 do najviših 57 kuna promijenilo više od 28.000 dionica.

Ina-industrija nafte d.d.

Atlantic grupa Dom holding Ericsson Nikola Tesla Uljanik plovidba Adris grupa Atlantska plovidba d.d.

Dalekovod Institut IGH Belje Kaštelanski staklenici Fima validus Tisak Jadroplov d.d.

Ingra Sun ani Hvar AD Plastik Kraš, prehrambena industrija Petrokemija Jamnica Privredna banka Zagreb Vupik Hidroelektra niskogradnja Zagreba ka banka Kon ar - elektroindustrija uro akovi holding Luka Rijeka Dioki d.d.

Badel 1862 SN holding Podravka prehrambena industrija d.d.

Tehnika Zvijezda Konzum Brodomerkur trgovina i usluge Slatinska banka Croatia lloyd Luka Plo e Croatia osiguranje d.d.

Centar banka Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Istraturist Umag d.d.

Plava laguna Valamar grupa Agrome imurje Adriatic Croatia International Club d.d.

Jadranska banka Viro tvornica še era d.d.

HUP - Zagreb Beliš e Ledo Finvest Corp Vaba d.d. banka Varaždin Viadukt Dukat Riviera Pore Maistra Hoteli Podgora HTP Kor ula Zlatni rat HGspot Karlova ka banka OT-optima telekom d.d.

Industrogradnja d.d.

Imunološki zavod akovština IPK Osijek Proficio Tanker dioni ko društvo za trgovinu

+ Dnevni gubnici u srijedu uglavnom su dolazili iz brodarskog sektora.

Najve i gubitnik op enito tako je ispao pulski brodar Uljanik plovidba.

Na tog je brodara potrošeno nešto više od milijun kuna, pri emu mu je cijena pala golemih 5,63 posto, na 615 kuna.

Tijekom dana u cjenovnom rasponu od 612 do 639 kuna vlasnika je promijenilo oko 1700 dionica.

Redovan promet: 22.167.295,37 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

CROBEX: -0,38%

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

292.20

294.46

294.00

0.03%

29,616

8,706,089.18

24,075.23

253.10

332.84

4,000.00 782.30 52.00 1,624.50 612.00 267.10 720.00 260.00 1,760.00 96.50 3,605.00 9.38 174.00 147.18 13.61 60.00 130.02 422.70 144.00 45,700.00 680.00 75.23 143.00 266.00 553.02 40.01 217.01 65.14 63.00 151.00 322.01 1,302.00 3,680.00 205.00 450.00 107.16 2,488.01 1,325.00 6,000.00 232.50 22.01 282.79 1,730.00 47.63 650.03 3,179.00 2,277.00 448.00 1,350.00 635.00 6,100.10 148.90 77.00 255.00 670.05 212.50 60.28 26.25 73.55 60.00 16.50 65.00 30.86 501.00 122.00 8.21 26.99 12.20 110.00

4,010.00 794.50 57.00 1,639.97 639.00 271.50 730.01 264.50 1,850.00 98.00 3,890.00 11.20 177.00 155.80 13.99 71.99 134.00 423.16 148.88 45,700.00 680.00 78.93 154.19 268.00 556.00 40.65 223.94 74.49 68.00 151.00 324.98 1,302.01 3,681.00 205.00 450.00 107.17 2,488.01 1,330.03 6,000.00 232.50 27.01 282.79 1,730.00 50.00 650.03 3,179.00 2,280.00 448.00 1,350.00 635.00 6,100.10 148.90 77.00 263.50 670.05 212.50 60.28 26.25 77.00 60.00 16.50 65.00 30.90 501.00 122.00 9.02 26.99 12.20 110.00

4,000.11 793.00 55.27 1,627.00 615.00 267.10 723.50 260.00 1,800.00 97.88 3,825.00 10.89 174.20 150.00 13.61 60.00 131.99 422.90 144.51 45,700.00 680.00 76.51 143.00 268.00 554.03 40.12 223.75 74.49 66.00 151.00 324.98 1,302.00 3,680.00 205.00 450.00 107.16 2,488.01 1,325.00 6,000.00 232.50 27.01 282.79 1,730.00 50.00 650.03 3,179.00 2,280.00 448.00 1,350.00 635.00 6,100.10 148.90 77.00 259.00 670.05 212.50 60.28 26.25 73.55 60.00 16.50 65.00 30.86 501.00 122.00 9.02 26.99 12.20 110.00

-0.05% -0.13% 4.98% -0.18% -5.63% -0.34% -0.75% -1.18% -2.70% 1.13% -1.42% 15.61% 0.04% 2.60% -2.23% -16.55% 1.53% 0.06% -3.20% -8.60% -0.73% 1.88% -7.26% 0.00% -3.64% -2.15% 0.11% 6.43% 7.26% 0.52% 0.93% 0.08% 2.51% 0.00% 0.00% -2.97% -2.87% -0.75% 2.56% 1.09% 22.72% 0.00% 0.58% 4.17% -7.14% 2.55% 11.22% -0.22% 3.85% 0.00% 0.00% 0.01% -1.28% 3.60% 3.05% -2.97% -0.20% 0.88% -4.48% 0.00% 0.06% 0.00% -3.56% -0.20% 5.72% -1.31% 1.81% 0.66% 0.00%

782 2,056 28,366 671 1,742 3,010 876 1,370 176 3,202 77 23,140 1,338 1,092 10,044 2,131 881 265 701 2 125 986 492 190 90 1,162 180 520 529 227 95 23 8 140 50 186 8 14 3 70 599 47 7 214 15 3 4 19 5 10 1 35 58 17 5 15 46 83 25 30 100 23 40 2 8 90 10 10 1

3,129,507.02 1,629,550.38 1,557,345.71 1,096,040.31 1,083,200.97 809,897.96 636,951.14 357,949.50 318,205.60 311,629.51 293,202.12 239,999.42 234,433.08 164,996.27 137,623.72 135,956.11 117,005.94 112,085.06 101,874.82 91,400.00 85,000.00 74,642.45 72,896.29 50,812.00 49,900.33 46,842.51 39,635.20 36,989.98 34,769.95 34,277.00 30,667.75 29,946.09 29,446.00 28,700.00 22,500.00 19,932.76 19,904.08 18,597.15 18,000.00 16,275.00 13,634.52 13,291.13 12,110.00 10,591.96 9,750.45 9,537.00 9,117.00 8,512.00 6,750.00 6,350.00 6,100.10 5,211.50 4,466.00 4,392.00 3,350.25 3,187.50 2,772.88 2,178.75 1,846.40 1,800.00 1,650.00 1,495.00 1,234.92 1,002.00 976.00 807.75 269.90 122.00 110.00

40,001.10 2,644.10 412.71 2,166.59 356.70 1,812.03 1,009.66 596.39 285.44 804.13 434.49 29.42 415.74 245.50 102.08 438.66 554.30 580.90 482.82 1,011.16 12,970.84 115.18 89.21 17,164.97 1,425.03 129.87 1,338.13 301.09 49.64 410.72 1,761.39 246.68 368.95 4,654.09 44.70 98.48 360.95 294.96 1,845.59 66.09 21.38 1,322.04 945.13 314.78 26.90 353.06 272.74 621.23 636.36 739.34 1,343.06 91.98 135.92 118.31 2,010.15 776.37 659.72 9.61 31.44 33.14 5.45 87.05 87.03 226.65 27.48 9.50 120.42 47.74 8.58

1,625.00 657.10 27.87 1,181.00 533.13 242.21 690.05 217.00 1,106.00 54.00 612.00 5.00 135.00 124.01 12.45 25.00 80.21 339.99 105.50 31,101.00 461.06 41.77 120.00 200.00 430.00 22.36 161.54 60.20 57.03 117.51 240.00 871.01 2,851.00 145.00 252.16 98.00 2,488.01 1,160.03 4,502.00 200.00 16.00 250.10 1,345.00 28.00 551.00 2,200.00 2,000.00 290.00 1,115.16 420.00 4,720.12 85.00 54.00 190.00 276.00 140.00 51.00 20.06 57.00 30.05 15.10 53.00 25.00 292.00 51.52 5.11 17.00 11.50 110.00

4,050.00 829.99 58.98 1,777.00 675.00 318.99 1,044.18 390.00 2,900.00 118.99 4,990.00 29.01 269.00 190.30 39.35 78.00 146.00 497.02 184.73 50,000.00 708.00 140.00 239.00 289.98 594.99 52.00 267.02 125.90 100.50 245.00 355.00 1,649.98 4,400.00 225.50 1,000.00 132.37 3,300.00 2,093.00 6,299.00 273.70 27.01 395.00 1,800.00 52.00 1,003.00 3,517.00 3,100.00 507.77 1,686.99 635.00 6,900.00 153.01 95.00 349.94 675.00 259.65 74.95 34.00 125.08 81.50 39.95 75.00 44.80 598.00 215.00 19.90 35.00 15.49 129.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,15 0,69 5,09 7,45 76,45 167,05 14,50 16,21 310,00 226,00 38,40 9,72 12,70 14,00 58,81

60,90 0,70 5,15 7,50 78,50 173,00 15,59 16,60 310,15 230,00 40,00 9,87 13,15 14,00 60,00

60,41 0,70 5,15 7,49 78,50 171,00 14,50 16,55 310,00 229,00 40,00 9,87 12,70 14,00 60,00

60,48 0,70 5,12 7,49 78,31 171,19 14,62 16,37 310,05 229,03 39,86 9,75 13,00 14,00 59,92

37,02 1,68 0,73 0,95 6,01 0,30 36,01 4,50 0,35

37,05 1,70 0,73 0,95 6,10 0,30 36,40 4,50 0,35

37,03 1,68 0,73 0,95 6,06 0,30 36,40 4,50 0,35

0,37 1,69 0,73 0,95 6,05 0,30 0,36 4,50 0,35

93,00 78,83 33,00 5,00 14,00 3,85 70,00 22,30 3,11 5,76 14,50 14,02

93,00 80,00 34,00 5,00 14,10 4,00 70,00 22,60 3,41 5,95 14,50 14,02

93,00 78,83 33,00 5,00 14,02 3,86 70,00 22,49 3,39 5,76 14,50 14,02

93,00 79,56 33,40 5,00 14,03 3,94 70,00 22,47 3,32 5,91 14,50 14,02

0,00 % 0,25 % -2,94 % 2,04 % 0,00 % 3,49 % 0,00 % -0,04 % -0,29 % -3,68 % -9,38 % -12,38 %

986,00 472,00 483,00 12.500,00 98,50 2.206,00 28.900,00 4.060,00 93,40 82,50 86,62 8.751,00 6.955,00 2.444,00 853,00

995,00 476,00 491,00 12.500,00 98,60 2.299,00 28.900,00 4.100,00 93,41 82,92 87,96 8.900,00 6.955,00 2.450,00 853,00

990,00 474,00 488,00 12.500,00 98,60 2.288,00 28.900,00 4.083,00 93,41 82,89 87,81 8.881,00 6.955,00 2.449,00 853,00

990,02 474,15 487,56 12.500,00 98,60 2.287,79 28.900,00 4.083,20 93,40 82,57 87,23 8.881,28 6.955,00 2.449,29 853,00

-0,30 % -0,42 % 0,00 % 6,84 % 0,10 % 0,53 % 0,00 % -0,12 % 0,00 % 0,12 % 1,27 % 0,35 % -11,96 % 2,04 % 19,97 %

88,00 3.820,00 4.280,00 87,00 6.290,00 555,00 88,50 590,00 1.850,00 3.200,00 198,00

88,60 3.890,00 4.300,00 89,00 6.290,00 556,00 89,00 590,00 1.850,00 3.200,00 198,00

88,57 3.846,86 4.295,24 88,93 6.290,00 555,44 88,98 590,00 1.850,00 3.200,00 198,00

54,49 3.846,86 4.295,24 54,70 6.290,00 555,44 54,73 590,00 1.850,00 3.200,00 198,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG NF1N KDIR POSR TLSG MELR AELG ZVTG SALR PETG KDHR KBMR LKPG IALG SAVA

KRKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S KD ID POZAVAROVALNICA SAVA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SALUS PETROL KD GROUP NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER ISKRA AVTOELEKTRIKA SAVA

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA VELETRGOVINA AD GRADISKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO UNIS VALJCICI D.D. KONJIC BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR BH TELECOM D.D. SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO ZAVOD ZA VODOPRIVERDU DD

Energoprojekt holding a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Montinvest a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Imlek a.d. Beograd Stankom holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac AMS osiguranje a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TEKSTIL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Stil a.d. Kraljevo

0,03 % -1,75 % 0,00 % 0,00 % -0,16 % 0,67 % 0,83 % 0,45 % 16,28 %

69249 11130 17000 10000 1252 22647 15298 1194 14800

25.646,67 18.798,40 12.405,00 9.520,00 7.576,83 6.839,37 5.521,67 5.373,00 5.180,00

5228 359 801 3000 883 3078 143 371 2190 750 200 115

486.204,00 28.563,22 26.751,68 15.000,00 12.388,57 12.139,90 10.010,00 8.335,79 7.260,27 4.434,76 2.900,00 1.612,30

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB ALK RMDEN08 TKST TEL RMDEN07 GRNT RADE SBT STIL

337.860,94 114.898,16 111.565,80 74.906,50 63.821,42 55.465,10 47.762,79 36.318,54 31.005,00 27.026,50 25.910,33 12.018,75 9.800,80 7.980,00 7.130,29

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA ENHL NIIS AERO MOIN A2011 IMLK STHO AIKB A2012 A2014 A2013 AGBN PKBT MTLC AMSO

-0,64 % 5586 0,14 % 164388 0,55 % 21769 6,54 % 10000 2,88 % 815 -1,16 % 324 -7,05 % 3266 0,61 % 2218 -0,32 % 100 -0,41 % 118 0,00 % 650 1,18 % 1232 -2,31 % 754 0,00 % 570 0,02 % 119

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FDSSR JPESR VALCRK1 BSNLR MIGFRK2 JPEMR BHTSR SPKMR BIGFRK3 ENPSR ZVDPR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C TLKM-R-A HEDR-R-A NOVB-R-E ZPTP-R-A VLTG-R-A RSRS-O-D BLKP-R-A RITE-R-A

+

Oznaka

etvrtak 24/3/2011

18566 18.380.676,00 27979 13.266.122,00 18496 9.017.991,00 500 6.250.000,00 42149 4.155.791,40 1340 3.065.633,00 85 2.456.500,00 538 2.196.761,00 16047 1.498.794,80 17573 1.451.065,00 16500 1.439.365,00 133 1.181.210,00 168 1.168.440,00 408 999.312,00 871 742.963,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,70 % 135924 0,85 % 915 -0,11 % 656 0,29 % 18645 109,67 % 155 0,14 % 1251 0,54 % 6889 1,68 % 430 2,82 % 97 -0,31 % 50 -0,70 % 743

7.405.826,25 3.519.880,00 2.817.675,00 1.019.961,75 974.950,00 694.856,00 377.064,83 253.700,00 179.450,00 160.000,00 147.114,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Rade Kon ar Skopje +2,82% Garant Futog +1,68% Imlek +0,53% Fabrika duh. Sarajevo +0,25% Krka +0,15%

+

Powered by

business.hr

Elektrop. BiH Sarajevo -2,94% Nova kred. ban. Maribor -2,12% Luka Koper -0,79% Mercator -0,64% NIS -0,42%

Komercijalna banka Skopje

Telekom Slovenije

Jedina iz bankarskog sektora me u pet najlikvidnijih izdanja na Makedonskoj burzi bila je u srijedu dionica skopske Komercijalne banke kojom se trgovalo u iznosu od 3,5 milijuna denara. Ta svota bila je dovoljna za prvo mjesto na popisu najlikvidnjih, a osim toga cijena je toj dionici porasla 0,85 posto, popevši se na posljednjih zabilježenih 3846,86 denara. Jedina koja je uz dionicu Komercijalne banke ostvarila milijunski promet bila je ona Alkaloida.

Samo je 61 dionica slovenskog teleoperatera u srijedu promijenila vlasnika na Ljubljanskoj burzi te je ukupan promet iznosio mizernih 4800 eura. Osim toga, cijena Telekoma umanjena je 0,64 posto u odnosu na posljednju zabilježenu prethodnoga trgovinskog dana i iznosila je 78 eura, što je ujedno bila najniža cijena postignuta tijekom dana. Slovenski indeks SBI TOP bio je u 0,37-postotnom minusu, zaklju ivši dan na 803,49 bodova.

+0,85 -0,64

REGIONALNI INDEKSI -0,37% BIRS -1,00% 803,49 1.087,03 Belex15 -0,78% FIRS -0,65% 759,59 2.040,55 Belexline -0,78% MBI10 +0,10% 1.415,48 2.601,14 SASX10 MONEX20 -0,72% 13,004.08 +0,75% 1.110,14 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,39% Stanje srijedu 23. ožujka 2011.

1.092,86 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -1,32% +0,11% 2.758,13 BUX -0,79% 22.523,78 -0,29% +0,45% 2.834,93 +0,49% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u -0,60% srijedu 23. ožujka 2011.

FTSE100 5.764,10

DAX 6.757,44

CAC40

3.902,37

MICEX 1,751.86

AMERI»KI INDEKSI -0,15% S&P500 -0,36% 12.018,63 1.293,77 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,31% utorak 22. ožujka 2011.

2.683,87 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

7,3982

15,17

NFD Aureus US Algorithm 139,8506

13,56

PBZ I-Stock

12,46

70,3296

VB CROBEX10 KD Energija

112,2460

11,48

10,9914

10,14

ST Global Equity

44,7931

-12,93

C-Zenit

50,2519

-12,53

FIMA Equity

76,0081

-12,39

KD Victoria

14,2425

-9,65

5382,9900

-8,94

Poba Ico Equity

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn

kn kn

kn kn

kn kn kn

kn kn kn kn

kn

kn

$ kn kn

kn

311,4799 51,3641 77,2500 78,9494 162,4895 45,3481 89,2111 35,5400 94,3000 88,3300 112,2460 70,3296 130,9200 91,3739 76,0081 14,2425 117,5555 93,5655 66,5100 5382,9900 26,8446 105,2000 101,6400 105,3900 10,7695 14,1853 12,6686 62,9962 95,1646 44,7931

1,05 0,84 0,82 0,74 0,57 0,52 0,45 0,45 0,44 0,43 0,43 0,39 0,37 0,32 0,30 0,27 0,26 0,25 0,23 0,22 0,14 0,13 0,13 0,12 0,12 0,09 0,06 0,04 -0,04 -0,05

-4,53 -17,73 5,82 3,91 -4,42 11,43 6,27 8,42 6,40 6,67 13,29 1,71 -3,83 10,60 2,18 3,58 -4,28 5,15 7,43 -2,28 -7,57 1,91 -4,37 -1,35 -4,41 -0,68 -3,23 1,55 -3,39 -4,10

+ MJEŠOVITI

MP-Global HR Ilirika Azijski tigar Raiffeisen HR dionice Capital Two Ilirika JIE OTP indeksni PBZ Equity fond Erste Total East Erste Adriatic Equity A1 VB CROBEX10 PBZ I-Stock ZB trend HPB Dioni ki FIMA Equity KD Victoria NFD Aureus New Europe OTP meridian 20 Raiffeisen C. Europe Poba Ico Equity NFD Aureus BRIC ZB aktiv ZB BRIC+ Raiffeisen World AC G Dynamic EM Platinum Global Opportunity KD Prvi izbor Prospectus JIE Ilirika Gold ST Global Equity

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,5900

8,35

MJEŠOVITI FONDOVI

Allianz Portfolio

116,8522

7,98

PBZ Global fond

110,7927

7,16

Agram Trust PBZ Global fond Erste Balanced Ilirika JIE Balanced ICF Balanced HPB Global NFD Aureus Emerging Markets Balanced Allianz Portfolio KD Balanced AC G Balanced EM Raiffeisen Prestige ST Balanced OTP uravnoteženi ST Aggressive ZB global HI-balanced C-Premium Raiffeisen Balanced

Erste Balanced

126,2600

4,83

ZB global

147,2700

4,51

ICF Balanced

117,2512

-9,99

ST Balanced

170,6907

-9,03

C-Premium

5,6229

-5,99

HPB Global

102,0378

-3,66

66,5477

-3,34

6,76 -15,16 12,10 14,54 2,37 19,70 11,88 16,52 9,79 9,75 24,69 13,36 1,80 9,51 -2,67 4,80 -3,30 11,80 8,41 -4,09 -5,99 6,43 3,45 5,41 -0,95 13,60 4,59 11,16 N/A 0,01

7,61 -8,31 4,05 7,96 -4,01 8,82 3,28 7,37 0,35 2,69 11,48 12,46 1,80 0,26 -12,39 -9,65 -5,14 3,60 -1,41 -8,94 -4,12 8,38 N/A 4,18 -0,57 8,99 4,45 -2,58 N/A -12,93

-8,48 -15,96 -9,70 -5,82 7,87 -21,62 -2,04 -25,75 -1,07 -4,27 10,35 -9,12 3,26 -1,64 -3,95 3,02 7,03 -2,27 -6,65 -15,59 -14,49 1,08 N/A 0,71 3,68 -8,25 2,96 -10,55 N/A -7,42

-2,87 -17,23 4,43 3,76 -5,26 7,94 5,01 9,29 5,08 5,52 9,22 1,06 -3,59 9,21 0,17 1,73 -3,98 4,34 6,36 -3,11 -7,19 1,17 -4,65 0,26 -4,42 0,12 -2,52 1,35 -4,90 -3,68

5,937 5,375 16,427 7,323 91,807 150,342 371,118 83,455 228,555 10,601 8,202 249,216 181,008 20,297 18,416 69,822 9,890 20,648 208,517 5,908 8,801 513,518 122,399 48,736 14,708 10,570 5,819 26,674 4,813 13,056

2,82 3,83 2,53 3,93 6,41 3,24 5,55 3,47 5,45 2,84 1,17 3,68 8,40 5,47 6,81 11,87 2,38 2,90 5,93 3,65 3,97 4,74 0,94 7,47 2,05 3,50 8,11 4,14 0,40 10,41

22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

ST Aggressive

6mj. % 12 mj. (%)

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

kn kn

kn kn kn kn kn

kn kn kn

kn

70,2147 110,7927 126,2600 147,5811 117,2512 102,0378 79,1213 116,8522 8,2772 10,8869 109,5900 170,6907 115,4011 66,5477 147,2700 10,0160 5,6229 155,9600

0,57 0,35 0,34 0,33 0,27 0,17 0,07 0,07 0,06 0,06 0,03 0,02 -0,01 -0,03 -0,08 -0,11 -0,15 -0,87

3,54 7,54 4,31 -2,07 6,13 6,66 -5,99 1,71 0,47 -3,22 1,15 0,06 7,67 1,95 0,43 -2,51 0,60 1,16

3,22 11,50 8,24 3,07 1,39 3,81 -4,02 6,03 2,33 -0,16 1,70 3,51 5,41 7,20 2,42 2,10 4,24 1,36

-1,27 7,16 4,83 0,33 -9,99 -3,66 -2,28 7,98 -0,44 0,38 8,35 -9,03 2,75 -3,34 4,51 0,73 -5,99 0,37

-1,14 5,68 0,21 7,83 2,11 0,37 -4,88 8,72 -3,58 4,23 9,22 6,74 2,75 -7,14 4,06 0,02 -12,99 5,32

0,41 6,07 3,35 -2,72 3,67 4,30 -6,77 1,45 -1,15 -3,20 1,13 -0,03 7,25 2,02 -0,22 -2,32 0,54 0,49

14,254 309,980 105,774 42,283 12,293 93,134 14,469 7,944 7,074 14,801 221,392 11,406 40,677 2,764 730,624 71,423 12,905 312,974

2,70 9,53 10,18 5,16 8,89 5,47 4,68 1,86 5,18 2,05 1,04 8,20 5,27 5,50 9,72 9,07 4,14 8,57

22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011

kn

176,9600 159,5800 130,9927 132,3700 164,6317 127,3622 11,5463 128,7568

0,08 0,06 0,05 0,03 0,03 -0,08 -0,13 -0,24

1,53 0,30 1,37 1,68 1,84 3,34 1,91 1,49

1,49 -0,10 1,24 1,57 3,21 1,45 1,78 1,73

5,68 2,42 4,05 5,71 7,88 4,47 4,55 3,11

6,68 4,93 4,53 4,46 8,09 4,52 1,60 4,91

1,44 0,30 1,10 1,57 1,66 2,27 1,55 1,48

527,131 198,173 145,004 302,632 64,887 20,025 7,838 16,828

8,82 9,72 8,04 7,81 6,41 5,47 9,07 5,27

22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011

kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn $ kn

106,4100 139,5990 123,4278 133,1305 163,7355 140,5106 126,5614 146,0900 139,4100 136,1403 133,0627 117,9611 11,3990 10,7504 109,1317 100,3936 125,0270 102,7551

0,30 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,05

0,82 0,77 0,90 0,49 0,65 0,42 0,55 0,86 0,60 0,60 0,68 0,76 0,65 0,67 0,59 N/A 0,33 0,17

1,46 1,39 1,42 1,05 1,26 0,91 1,10 1,76 1,43 1,44 1,41 1,60 1,30 1,44 1,35 N/A 0,59 0,90

3,62 2,54 2,73 2,42 2,24 2,08 3,02 3,49 3,30 3,03 3,07 3,26 3,05 3,13 2,97 N/A 1,74 1,89

4,24 4,55 4,09 6,24 4,73 3,24 4,32 4,81 4,35 4,36 5,37 5,01 5,41 4,10 4,80 N/A 3,83 1,66

0,78 0,68 0,79 0,44 0,59 0,39 0,50 0,77 0,53 0,53 0,61 0,68 0,59 0,60 0,53 0,40 0,31 0,20

509,885 104,359 135,795 1127,311 2228,048 137,921 496,065 1081,337 883,292 43,137 253,105 206,457 135,423 50,413 189,522 5,002 41,673 7,225

1,50 7,49 5,25 11,98 10,67 10,67 8,67 8,07 7,81 7,22 5,47 3,38 2,48 1,80 1,86 0,16 5,94 1,65

22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011 22.03.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI Raiffeisen Bonds ZB bond PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obvezni ki HI-conservative OTP euro obvezni ki

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

164,6317

7,88

Erste Bond

132,3700

5,71

Raiffeisen Bonds

176,9600

5,68

HI-conservative

11,5463

4,55

HPB Obvezni ki

127,3622

4,47

ZB bond

159,5800

2,42

OTP euro obvezni ki

128,7568

3,11

PBZ Bond fond

130,9927

4,05

HPB Obvezni ki

127,3622

4,47

HI-conservative

11,5463

4,55

NOV ANI FONDOVI Erste Euro-Money HI-cash OTP nov ani fond PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr etvrtak 24/3/2011

SKUPE REZERVACIJE

22 posto manja dobit UniCredita

Najve a talijanska banka UniCredit u srijedu je objavila da je u etvrtom tromjese ju prošle godine ostvarila neto dobit od 321 milijun eura, što je 13,5 posto manje u usporedbi s istim razdobljem godine ranije.

U itavoj 2010. neto dobit talijanske banke, u ijem je vlasništvu Zagreba ka banka, iznosila je 1,32 milijarde eura i bila je 22,2 posto manja u

usporedbi s godinom ranije, pokazuju rezultati poslovanja objavljeni na internetskoj stranici UniCredita.

Me u glavnim razlozima smanjenja dobiti navode se nepovoljna kretanja kamatnih stopa i pove ane rezervacije za rizi ne zajmove.

Neto kamatni prihodi uve ani su u posljednjem prošlogodišnjem tromjese ju za 1,5 posto, na 4,2 milijarde eura, dok su neto prihodi od provizija i naknada iznosili 2,15 milijardi eura i bili su 3,8 posto ve i nego godinu dana ranije.

Neto dobit od trgovanja smanjena je pak na 53 milijuna eura, nasuprot 152 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine.

Sredstva rezerviranja za rizike i troškove u etvrtom su tromjese ju više nego udvostru ena i iznosila su 472 milijuna eura, nasuprot 232 milijuna eura u istom razdoblju godine ranije.

UniCredit je predložio isplatu dividende za prošlu godinu u visini od tri eurocenta po dionici, navodi se dalje u poslovnom izvješ u. B.hr

OBVEZNICE

Slovencima kamata 5,152 posto Slovenija je izdala 15-godišnju obveznicu vrijednu 1,5 milijardi eura uz kamatu od 5,152 posto, a za razliku od situacije po etkom godine, interes ulaga a bio je golem pa je ponuda dvostruko premašila potražnju. Od po etka godine Slovenija se zadužila za tri milijarde eura, što je po pisanju Financi dovoljno za financiranje prora unskog deficita. B. St.

Loš dan za burzu i brodare NELIKVIDNOST U srijedu su doma i ulaga i na dionice sa ZSE-a potrošili samo 22 milijuna kuna, od ega se osam milijuna kuna odnosilo na trgovanje dionicama HT-a U mirnom trgovanju indeksi Zagreba ke burze uglavnom su bili u blagoj negativnoj stagnaciji, a milijunski promet ostvaren je samo dionicama Atlantic grupe i Ine. Crobex je pao 0,36 posto, a Crobex 10 kliznuo je 0,41 posto.

Dom holding sko io 5%

"Osim ve ih oscilacija cijena dionica brodarskih kompanija, na doma em tržištu nije bilo zna ajnijih zbivanja. Indeksi stagniraju, promet je vrlo nizak, a investitori su bez smjernica.

Stagniraju i indeksi na europskim burzama", kazao

je za Hinu Goran Vorkapi , broker i investicijski savjetnik u Centar banci.

Titulu dnevnog dobitnika uzela je u srijedu dionica Dom holdinga, koja je porasla impresivnih 4,98 posto, na 55,27 kuna. Tom je dionicom ostvaren redoviti promet od nadprosje nih milijun i pol kuna. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je u dnevnom cjenovnom rasponu od najniže 52 do najviših 57 kuna promijenilo više od 28.000 dionica.

Dnevni gubitaši u srijedu uglavnom su dolazili iz brodarskog sektora. Najve-

i gubitnik op enito tako je ispao pulski brodar Uljanik plovidba. Na tog je brodara potrošeno nešto više od milijun kuna pri emu mu je cijena pala golemih 5,63 posto, na 615 kuna. Tijekom dana u cjenovnom rasponu od 612 do 639 kuna vlasnika je promijenilo oko 1700 dionica.

DRAGUTIN PAVLETI , direktor Uljanik Plovidbe, koja je u srijedu pala gotovo šest posto SNIMIO DARKO MARI

HT na 294 kune

Titulu najlikvidnije osvojila je dionica Hrvatskog Telekoma, koja je porasla minimalnih 0,03 posto, na 294 kune. HT-om je ostvaren promet od gotovo devet milijuna kuna, pri emu je vlasnika promijenilo oko 30.000 dionica. Više od tri milijuna kuna potrošeno je i na dionice Ine koje su oslabjele 0,05 posto, na 4000,11 kuna. Najviša dnevna cijena dionice Ine dosezala je 4010 kuna.

Simboli an gubitak od 0,13 posto zabilježila je dionica Atlantic grupe, koja

je završila na 793 kune. Na Atlantic je potrošeno milijun i pol kuna u rasponu cijene od 782,3 do 794,5 kuna. Više od milijun kuna potrošeno je i na Ericsson, koji je pao 0,18 posto, na 1627 kuna.

Korekcije u Europi

Na europskim burzama

REGIJA

Niski prometi odnijeli jedan posto BIRS-u Sredina tjedna donijela je minuse na ve ini regijskih burzi, a najve i pad zabilježio je banjalu ki indeks BIRS, ija je vrijednost umanjena jedan posto, na 1087,03 bodova.

Tamošnji brokeri najvi-

še su posla imali s dionicom Telekoma Srpske, iji je promet iznosio 18.800 konvertibilnih maraka.

Cijena te dionice umanjena je pak 1,75 posto i zadnja zabilježena iznosila je 1,68 KM. Dan je negativnim predznakom završio i slovenski indeks SBITOP,

koji je u srijedu pao 0,37 posto, na 803,49 bodova.

Milijunskom se prometu u Ljubljani približila jedino dionica farmaceutske kompanije Krke kojom se trgovalo u iznosu od 917.400 eura, što i dalje ne zadovoljava brokere Cijena te dionice blago je

porasla u odnosu na prethodni trgovinski dan i iznosila je 60,5 eura.

Mercator se nije uspio održati na razini od 170 eura.

Zadnja zabilježena cijena te dionice iznosila je 169,9 eura, a njome se trgovalo u iznosu od 26.800 eura.

B. St.

najvažniji indeksi nadoknadili su po etne gubitke i dan su završili u blagom plusu najviše zahvaljuju i ja anju cijena dionica rudarskih kompanija. Londonski Ftse indeks, frankfurtski DAX i pariški CAC osvojili su izme u 0,3 i 0,6 posto.

Nikola Su ec

BROJKE

0,72 0,21 posto pao je sarajevski SASX-10

posto rastao je makedonski MBI 10

Trinaestogodišnji dje ak iz Ohija lansirao je vlastitu liniju aromatskih svije a namijenjenih muškarcima.

Zapaljene, njegove svije e ispuštaju mirise poput sla-

nine, pizze, piljevine, kože od koje se izra uju bejzbolske lopte...

Hart Main svoje je svije e nazvao Mancans (muške svije e), a na ideju je došao

ismijavaju i sestru da u dobrotvorne svrhe prodaje svije e sa ženskim mirisom.

Ne gube i vrijeme, 13-godišnjak je pokrenuo vlastitu kompaniju i dosad je prodao

500 svije a po 5 dolara. Svije e prodaje putem interneta i u lokalnim trgovinama.

Zasad je, kaže, od prodaje zaradio dovoljno novca da kupi novi bicikl. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Jadran Kapital +20,89% Validus +13,91% Jadranska banka +11,22% Dioki +7,61% Badel 1862 7,39%

GUBITNICI DANA (ZSE) Sun ani Hvar -13,99% Jamnica -8,6% Agrome imurje -7,14% Hidrolelektra -5,56% Slatinska banka -4,17%

INDEKSI CROX Mirex

33 Raste

9 Nema promjene

29 Pada

Vrijed.

1,342,01 159,89

Prom.

0,67% 0,27%

Sirova nafta 104,00 Prirodni plin 4,08 Zlato 1.427,51 Srebro 36,34 Goveda 113,00 Kava 304,20

1,63% 2,31% 0,00% 0,71% 0,00% 0,56%

NEPOZNATI DOBRO»INITELJI VOLE KALAMAZOO

Ameri ko sveu ilište Western Michigan dobilo je anonimnu donaciju od 100 milijuna dolara koja je namijenjena za pokretanje medicinskog fakulteta.

Sveu ilište smješteno u gradu ekstravagantnog imena Kalamazoo smatra da je ta donacija sedmi najve i gotovinski dar koji je ikad dobilo ameri ko sveu ilište u državnom vlasništvu, piše Wall Street Journal. Rektor Western Michigana John Dunn izjavio je kako iza donacije stoje strastveni individualci koji su privrženi Kalamazo-

ou, sveu ilištu i saveznoj državi Michigan.

Vrtoglava donacija sveu ilištu nije prvi slu aj kojim je grad Kalamazoo zaintrigirao ameri ku javnost: prije šest godina pažnju su privukli anonimni donatori koji su stvorili Kalamazoo Promise, organizaciju koja pokriva troškove fakultetskih školarina u enicima državnih škola u Kalamazoou. Od svog osnivanja ta je organizacija, iji su donatori i dalje anonimni, ispisala ekove vrijedne više od 20 milijuna dolara.

Nikolina Rivosechi

ARHIVA BUSINESS.HR

Anonimni donatori američkom sveučilištu 'servirali' 100 mil. USD

SVEU»ILIŠTE Western Michigan izdašnu e donaciju iskoristiti za pokretanje medicinskog fakulteta

FASHONISTI NE POSUSTAJU

ARHIVA SAŠA ETKOVI

Vlasnik Zare u zadnjem kvartalu zaradio 553 milijuna eura

JAPANSKE i ameri ke ljubitelje Zare razveselit e pokretanje on-line du ana, a dioni are 33 posto ve a dividenda

Španjolski Inditex, vlasnik niza modnih brendova me u kojima je najpoznatija Zara, u etvrtom je tromjese ju ostvario neto dobit od 553 milijuna eura, što je 14 posto više nego godinu dana prije.

Cijelu je godinu grupacija završila s dobiti od 1,73 milijarde eura, dok je u 2009. ona iznosila 1,31 milijardu eura, a prodaja joj je sko ila 13 posto i dosegnula 12,5 milijardi eura. Bloomberg isti e da je Inditex time nadmašio konkurentski H&M, ija je prodaja iznosila 11,2 milijarde eura.

Kompanija tijekom ove godine planira Zarinu on-line trgovinu proširiti na Sjedinjene Ameri ke Države i Japan, što e sigurno razveseliti modne entuzijaste, kao i injenica da bi u drugom polugodištu trebali startati i internetski du ani drugih Inditexovih brendova, konkretno Bershke, Massima Duttija, Oyshoa, Pull&Beara, Stradivariusa i Uterquea. Dioni are e pak razveseliti najava da e dividenda ove godine iznositi 1,60 eura po dionici, što je tre inu više nego lani. N. R.

Koliko je Amerikanaca prošli tjedan prvi put tražilo pomo za nezaposlene, doznajte na...

ARHIVA BUSINESS.HR

13-godišnjak postao poduzetnik prodaju i svije e s mirisom slanine i pizze

www.business.hr

UKRATKO...

Umrla Elizabeth Taylor Legendarna ameri ka glumica i dvostruka oskarovka Elizabeth Taylor umrla je u srijedu u 79. godini. Prema nekima najljepša glumica svih vremena, glumila je u nizu slavnih filmova poput „Diva“ i „Ma ke na vru em limenom krovu“.

Mari od Uefe traži milijun eura Nogometni sudac Bruno Mari , koji se lani našao u središtu kladioni arske afere koju je istraživala UEFA, najavio je da e od te organizacije tražiti milijun eura odšteta ako u 10 dana ne iznesu dokaze protiv njega.

Carla Bruni tuži list Le Midi Libre Francuska prva dama Carla BruniSarkozy tuži francuski dnevnik Le Midi Libre zato što je objavio dio pjesme s njezina novog albuma.

www.business.hr