Business.hr broj 855 by Business.hr

GORAN ŠARAVANJA, ZABA 26

Poželjni su što skoriji izbori U Zabi ne o ekuju kraj pregovora o ulasku u EU prije jeseni, ali izbori su svakako nužni kako bi se u 2012. ušlo s reformskim prora unom koji bi uklju ivao brojne prora unske rezove

BRZI TE»AJ, PUNA CIJENA 2

Škole stranih jezika Kosorici ne bi dale popust

PETAK/SUBOTA 25 i 26/3/2011

BROJ 855 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Todorić slama slovenski ponos s dodatnih NACIONALNI INTERES NA PRODAJU 4-5

Agrokor je za 20 milijuna eura podebljao ukupan iznos koji je spreman ponuditi za Mercator, a Laško je potvrdilo da je Konzum spreman širom otvoriti svoja vrata za slovenske artikle BIJEG OD TOKSI»NE IMOVINE

Austrijski Hypo na prodaju, RBI i Societe Generale spremno čekaju hrvatski Hypo? Spremnost austrijske vlade na prodaju nacionaliziranog Hypo Alpe-Adria-Banka signalizira izglednu prodaju i ostatka poslovanja izvan Austrije, a Raiffeisen Bank International i Societe Generale Splitska banka spremni su na nove akvizicije 6

info&stav 2-3

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

IAKO NAS SRAMOTI LOĹ IM ENGLESKIM, CIJENA KAO I OSTALIMA: 200 KN

Ĺ kole stranih jezika Kosorici dale popust U nedjelju, prilikom podjele lanskih iskaznica mladeĹži HDZ-a, premijerka Jadranka Kosor izjavila je kako ne e dopustiti da Hrvatska pocrveni. U srijedu Hrvatska uistinu nije pocrvenjela, ali se zato zacrvenjela nakon ĹĄto je premijerka ameri kom veleposlaniku Jamesu Foleyju na poraĹžavaju em engleskom poĹželjela dobrodoĹĄlicu u Hrvatsku i Ameriku. Iako nas premijerka svakodnevno podsje a da je za naĹĄu zemlju prioritet zatvaranje poglavlja 23, ve ina stanovnika Hrvatske zasigurno e se sloĹžiti da bi prioritet ipak trebalo biti, ako ne izvr-

JADRANKA KOSOR: "Velkam tu KroejĹĄa end velkam tu Amerika", rekla je premijerka ameri kom veleposlaniku Jamesu Foleyju

sno, onda barem osnovno poznavanje engleskog jezika. Zbog toga smo kontaktirali nekoliko ĹĄkola za strane jezike i pokuĹĄali dobiti informacije o cijeni individualnih te ajeva stranih jezika. Kako bi se u ĹĄto kra em roku sprije io joĹĄ jedan debakl, fokusirali smo se samo na intenzivne individualne te ajeve.

(Ne)umjesno pitanje

Zanimalo nas je koliko bi iznosila cijena usluge simultanog prevoditelja koji bi Kosoricu pratio prilikom sastanaka sa stranim duĹžnosnicima te bi li premijerki omogu ili odre eni popust

SNIMIO HRVOJE DOMINI

www.business.hr

ako bi odlu ila koristiti njihove usluge. Zanimljivo je da su gotovo sve ĹĄkole za strane jezike htjele prekinuti razgovor nakon ĹĄto smo im rekli da se tema lanka odnosi na Kosori ino nepoznavanje engleskog jezika.

"Pitanje vam je krajnje neumjesno i ne znam kako bih vam mogla odgovoriti na njega", izjavili su iz jedne zagreba ke ĹĄkole za strane jezike. Ipak, prije spominjanja premijerke, uspjeli smo doznati da cijena individualnoga

U NADI JE SPAS: KAKVA JE U NAS PERCEPCIJA NUKLEARKI

Hrvati masovno kupuju sol jer misle da ĹĄtiti od rad Pitanja preplaĹĄenih gra ana postavljena na okruglom stolu "Strah od zra enja i nuklearna energija: Jesmo li sigurni?", koji je odrĹžan u etvrtak u Zagrebu u organizaciji Zbora novinara za okoliĹĄ Hrvatskog novinarskog druĹĄtva, pokazala su da su otpor prema nuklearnim elektranama, uzrokovan ve inom nedovoljnom informiranoĹĄ u i nedostatkom informacija, ali i nepovjerenje u izjave nuklearnih stru njaka joĹĄ duboko ukorijenjeni u stanovniĹĄtvo Hrvatske.

Jednu od sudionica okruglog stola zanimalo je ĹĄto da odgovori kupcima koji dolaze u njezin du an i masovno kupuju velike koli ine soli tvrde i kako su uli da e ih ona zaĹĄtititi od zra enja. PokuĹĄaji zamjenika predsjednika Hrvatskog nuklearnog druĹĄtva i stru njaka za nuklearnu sigurnost Davora Grgi a i Dragana Kubelke iz DrĹžavnog zavoda za radioloĹĄku i nuklearnu sigurnost da objasne kako konzumacija obi ne kuhinjske soli ne e zaĹĄtititi od radijacije, jer to nije

isto ĹĄto i jodna profilaksa, odnosno uobi ajena mjera konzumacije tableta joda propisana stanovniĹĄtvu izloĹženom odre enim dozama radijacije kako bi se smanjile ĹĄtetne posljedice nakupljanja radioaktivnog joda u organizmu, te njihovi pokuĹĄaji da objasne osnove nuklearne energije, izazvali su suprotnu reakciju. Ve ina sudionika tribine njihov je potez shvatila kao nuklearno lobiranje i zalaganje za gradnju nuklearnih elektrana i u Hrvatskoj. Jednako su sum-

nji avi bili i prema tvrdnjama da oblak radioaktivnih estica, koji e ovih dana iz Japana sti i nad Europu, ne e imati nikakvih ĹĄtetnih posljedica . Grgi je, objaĹĄnjavaju i ĹĄto se dogodilo u japanskoj elektrani Fukushima, rekao kako je situacija tamo ozbiljna, ali da svijetu ne prijeti katastrofa kakva se 1986. dogodila u ernobilju. "Nuklearke su sigurni objekti, ali nisu apsolutno sigurni. No nuklearna se zajednica ve priprema za temeljitu analizu doga aja u Japa-

BISER DANA

BROJKA

››

Dugoro no je skromnije ono što je skuplje

KARDINAL JOSIP BOZANI prilikom otvorenja nove zgrada Hrvatske biskupske konferencije na zagreba kom Ksaveru vrijedne 16,5 milijuna eura

200 KN PO SATU

36,7

milijardi kuna iznosili su u sije nju nepodmireni nalozi za pla anje, što je pove anje 2,5 posto ili za 900 milijuna kuna u odnosu na mjesec prije, objavila je Fina

UVODNIK

rici ne bi Lov na Hypo je otvoren Javni natje aj?

Iz jedne druge poznate škole, koja je tako er izrazila želju ostati anonimna, rekli su nam da bi za premijerku cijena bila ista kao i za druge polaznike, oko 200 kuna (bez PDV-a) uz avansno pla anje dva semestra unaprijed, te da smatraju kako ne bi mogla poha ati intenzivni te aj jer se on odvija pet dana u tjednu po dva do tri sata. Tako er pretpostavljaju da bi u ovom slu aju Vlada kao nabavlja morala raspisati javni natje aj. Iva Bikanec

d radijacije nu, a saznanja do kojih e se do i dodatno e pove ati sigurnost nuklearnih objekata u svijetu", objasnio je. No Toni Vidan iz Zelene akcije na tu je konstataciju odgovorio kako znanstvenici i fizi ari ni nakon 50 godina upotrebe nuklearne tehnologije svijetu nisu uspjeli predo iti dovoljno uvjerljive dokaze o sigurnosti nuklearnih objekata, postavivši na kraju izlaganja pitanje: "Koliko e godina pro i do nove nuklearne katastrofe?". S. C. H. .

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

alo više od godine dana nakon što je austrijska Hypo AlpeAdria banka nacionalizirana zbog gubitka koji je bio premašio dvije milijarde eura, UniCreditova Bank Austria spremna je preuzeti poslovanje Hypa u Austriji, to nije u Koruškoj, gdje ima prevladavaju u poziciju. Ruku na srce, moglo se to i o ekivati. Naime, kad je austrijska država preuzela kontrolu nad bankom, najavljeno je da e u roku od najviše pet godina prodati banku i pokušati na njoj zaraditi. Bank Austria, preko koje UniCredit planira pove ati svoju prisutnost na austrijskom tržištu, nudi ne više od knjigovodstvene vrijednosti banke.

Kad se zbroje skandali koji Hypo prate u isto noj Europi, a posebice Hrvatskoj, ne udi da je austrijska država spremna prodati sve

Cernko izjavio je kako bi im poslovanje Hypa u Austriji baš dobro sjelo, ali ih ne zanima ništa drugo. Ni projektno financiranje, kojim se Hypo bavi u zapadnoj Europi, ni bankarstvo u isto noj Europi. Kad se zbroje svi skandali koji Hypo prate u isto noj Europi, a posebice Hrvatskoj, ne udi da je austrijska država spremna prodati sve.

Za njihovu nevoljkost da preuzmu sve postoji više razloga, a za Hrvatsku nije teško na i barem jedan. U Hrvatskoj je UniCredit preko Zabe najve a banka u zemlji: s aktivom od gotovo 100 milijardi kuna zauzima 24,2 posto tržišta, što bi preuzimanje vrlo vjerojatno u inilo gotovo nemogu im zbog toga što bi s Hypom imao ak 33,97 po-

PREDSJEDNIK UPRAVE Bank Austrije Willibald

FOTO SANDRO LENDLER

SNIMIO HRVOJE DOMINI

te aja iznosi 170 kuna (bez PDV-a) po satu. Kako bi se prilagodili korisnicima, škola održava te aj prema željama polaznika, što je idealno s obzirom na premijerkin obujam posla i nedostatak vremena.

››

sto tržišta, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke od 31. prosinca 2010. NO, RAIFFEISEN i Societe Generale Splitska banka ne bi imali problema s time da pove aju svoj udjel na hrvatskom tržištu. U Raiffeisenu se hvale svojom snagom da osnaže poziciju putem organskog rasta, ali ne bi propustili dobru priliku

za širenje putem preuzimanja, ako se takva prilika ukaže. U Splitskoj pak banci pojedina ne prilike ne žele komentirati, ali mogu a preuzimanja ne bi ni demantirali. U rje niku odnosa s javnoš u, sve osim rezolutnog "ne" više zna i "da" nego bilo što drugo. Svakako, lov na Hypo je otvoren, kako u Austriji, tako i u Hrvatskoj.

tema 4-5

NACIONALNI INTERES NA PRODAJU Agrokor je za 20 milijuna iznos koji je spreman ponuditi, a Laško je potvrdilo da im je Konzum

Todorić ponudio više i police u K Todorićeva taktika za ulazak u vlasništvo Mercatora vrlo je jasna: ponudit će sve što može kako bi odobrovoljio Slovence koji su se doslovce urotili protiv njega i već su u startu čak pojedini ministri njegov pokušaj okvalificirali kao neprijateljsko preuzimanje Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, odlučio je, čini se, po svaku cijenu, i svim nedaćama usprkos, kupiti udjel u slovenskom Mercatoru,

a ulog je navodno povisio za 20 milijuna eura. Todorić je sada, prema neslužbenim informacijama, Mercatorovu dionicu spreman

platiti 230 eura, što znači ukupno 202,1 milijun eura za udjel od 23,34 posto, koji prodaje Pivovarna Laško. U prvoj ponudi koju je poslao Agrokor je navodno za dionicu davao 206 eura, a i to je bilo daleko više od onog što su ponudila njegova dva konkurenta. Investicijski fond Mid Europa Partners navodno je ponudio 170 eura, a Warburg Pincus 165 eura za dionicu Mercatora. Kako su te ponude na razini cijene dionice na burzi, odmah je bilo jasno da ih Pivovarna neće razmatrati i da je u igri ostao samo hrvatski koncern.

Podrška Adrisa

Financijske mogućnosti (pre)zaduženog Agrokora znatno su poboljšane podrškom koju mu daje rovinjski Adris. Svojom najnovijom ponudom Ivica Todorić dignuo je cijenu cijelog Mercatora na 900 mi-

Dušan Zorko, čelni čovjek Pivovarne Laško, pozvao je Ivicu Todorića da dođe u Sloveniju na daljnje razgovore o komercijalnoj suradnji arhiva business.hr

lijuna eura, jer kada je posljednji put bio na prodaju, prije nešto više od godinu dana, tržišna mu je vrijednost bila oko 630 milijuna eura. Kako bi pokazao Slovencima da ima najbolje namjere, samo široka ruka puna eura vlasniku Agrokora neće biti dovoljna jer su hrvatski susjedi u strahu da će im njihove domaće proizvode Todorić maknuti s polica i zamijeniti ih svojima što bi, kažu u deželi, upropastilo slovensku poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Stoga je Agrokor pred Slovence izišao s novom ponudom: spreman je vrata Konzumovih trgovina, koje se reklamiraju pod sloganom „Kupujmo hrvatsko“, širom otvoriti za slovenske artikle. Iz Pivovarne Laško su za Slovensku tiskovnu agenciju (STA) potvrdili da im je iz Agrokora stiglo pismo o prijedlogu komercijalne suradnje i većoj zastupljenosti Laškog piva u Konzumovim trgovinama. Agrokor je na taj način otvoreno poka-

zao spremnost da svoju distribucijsku mrežu otvori i slovenskom proizvođaču piva. Čelni čovjek Pivovarne Laško Dušan Zorko pozvao je Ivicu Todorića da dođe u Sloveniju na daljnje razgovore o komercijalnoj suradnji, ali nije poznato kada bi se sastanak trebao održati.

Ministri u uroti

Todorićeva taktika za ulazak u vlasništvo Mercatora vrlo je jasna: ponudit će sve što može kako bi odobrovoljio Slovence koji su se doslovce urotili protiv njega i već su u startu čak pojedini ministri njegov pokušaj ulaska u Mercator okvalificirali kao neprijateljsko preuzimanje. Otvaranje Konzuma za slovensko pivo, a potom vjerojatno i za neke druge proizvode, Todorićev je odgovor svima u Sloveniji koji se boje da bi Agrokorovo preuzimanje Mercatora bilo udarac slovenskoj prehrambenoj industriji i poljoprivredi. Zaštita Mercatora postala je zaštita slovenskih na-

lijuna eura, odnosno 24 eura više po dionici podebljao ukupan onzum spreman širom otvoriti svoja vrata za slovenske artikle

dio 24 eura Konzumu

IVICA TODORI , vlasnik Agrokora, nada se da e novi uvjeti odobrovoljiti slovensku vladu i tamošnju javnost SNIMIO SAŠA ETKOVI

cionalnih interesa u koje se htio-ne htio, uklju io i slovenski premijer Borut Pahor. Najprije je bio planiran sastanak Pahora i Dušana Zorka, ali premijer se u zadnji as predomislio i ponovio kako se u prodaju Mercatora ne e miješati. No, nedavno se s Pahorom sastao elnik Dinersa u Sloveniji i jedan od najbogatijih Slovenaca, Tomaž Lovše. Premda zasad nije poznato o emu je taj dvojac razgovarao, pretpostavlja se kako je jedna od tema bila i eventualni ulazak Agrokora u Mercator. Lovše je, prema navodima slovenskog dnevnika Finance, prije radio za Agrokor. On pak odlu no demantira kako radi u korist Todori a. Prvi je korak u pomo i prezaduženoj Pivovarni Laško napravila državna Nova ljubljanska banka, koja je pivarima dala kredit od 10 milijuna eura kako bi se pripremili za sezonu. To je bio prvi signal da je javni pritisak upalio i da bi se prodaja Mercatora mogla

još jednom odgoditi. Pivovarna je dobila i moratorij na otplatu duga do lipnja, ali to nikako ne e riješiti njezin dug od 450 milijuna eura zbog kojeg se i prodaje udjel u Mercatoru.

Banke pritiš u

Dušan Zorko izjavio je kako je taj udjel najvrjedniji koji Pivovarna ima te da ga nikad ne bi prodavao da to od njih ne traže banke kako bi se PL rasteretio dužni kih obaveza. Zorko je isto tako ustvrdio kako prilikom odluke o prodaji udjela u Mercatoru ne e biti presudna cijena, ve to kako bi se novi kupac mogao postaviti prema proizvodima Pivovarne Laško budu i da kroz Mercatorovu mrežu trgovina ide polovina prodaje PL-a. Širom otvorena Konzumova vrata trebala bi smiriti strahove Pivovarne da e, eventualnim Agrokorovim preuzimanjem Mercatora, izgubiti prodaju u slovenskom lancu. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

tema 6-7

BIJEG OD TOKSI»NE IMOVINE Bank Austria nije zainteresiran a za imovinu koja ih zanima nisu spremni platiti više od njezine kn

Austrijski Hypo na pr Generale spremno če Spremnost austrijske vlade na prodaju nacionaliziranog Hypo Alpe-Adria-Banka signalizira izglednu prodaju i ostatka poslovanja izvan Austrije, a Raiffeisen Bank International i Societe Generale Splitska banka spremne su na nove akvizicije

WILLIBALD CERNKO, elnik Bank Austrije, kaže da e razmatrati samo potpuno o iš en austrijski portfelj Hypa ARHIVA BUSINESS.HR

Bank Austria, iz sastava talijanske bankarske grupacije UniCredit, iskazala je interes za kupnju austrijskog poslovanja nacionaliziranog konkurenta Hypo Alpe-Adria-Banka (HYPO), potvrdio je elnik Bank Austrije Willibald Cernko. Prodaja austrijskog poslovanja Hypa mogao bi biti samo prvi korak u prodaji ostalih podružnica banke, koju je lani nacionalizirala austrijska država nakon što je banka natukla gotovo dvije milijarde eura gubitka i došla na korak do bankrota.

"Austrija je prilikom nacionalizacije Hypo grupe rekla da je ne e držati dulje od tri godine, pa je sada pitanje ho e li je prodavati dio po dio ili e prona i strateškog partnera na razini Grupe. Problem bi im mogao biti prodati pojedina tržišta i teško je re i kako e se to realizirati", rekao je za Business.hr ekonomski analiti ar Damir Novotny.

Prisutne ambicije

Za poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj ve su prije interes neslužbeno iskazivale Raiffeisen i Erste banka,

rana za kupnju ogranaka HAAB-a u srednjoj i isto noj Europi, knjigovodstvene vrijednosti

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

prodaju, RBI i Societe ekaju hrvatski Hypo? prema informacijama ranije poznatima Business.hr-u. No, iz Erstea su ju er poslali svoj službeni stav: "Erste banka nije zainteresirana za kupnju Hypo banke u Hrvatskoj." Iz Splitske banke, još jedne s ambicijom pove anja udjela na doma em tržištu, proslijedili su nam odgovor prokurista banke Tomislava Krpana: "Societe Generale Splitska banka želi pove ati svoju prisutnost na tržištu. To prije svega provodimo kroz organski rast i širenje maloprodajne mreže. Isto tako, kontinuirano pratimo situaciju i prou avamo mogu e prilike za akviziciju, ali nismo u mogu nosti davati detaljnije komentare, potvrde ili demantije." Iz ureda za odnose s javnoš u Raiffeisen Internationala Peter Klopf nam je kazao kako Raiffeisen ima dovoljno snage za organski rast, pa nema potrebe za akvizicijama. "No, uvijek pratimo tržište i analiziramo relevantne podatke ako se neki konkurent na e na prodaji. Ako se pokaže dobra prilika za preuzimanje, Raiffeisen Bank International bio bi zainteresiran iskoristiti je", tvrdi Klopf.

DAMIR NOVOTNY, ekonomski analiti ar, smatra da se pojedine podružnice HAAB-a ne e lako prodati

TOMISLAV KRPAN, prokurist Societe Generale Splitske banke koja želi oja ati svoju prisutnost

Cernko je odlu no istaknuo da Bank Austria nije zainteresirana za kupnju ogranaka HAAB-a u srednjoj i isto noj Europi. Posve je jasan interes za kupnju austrijskog poslovanja koje je o iš eno od svih rizika, dok ostale internacionalne podružnice nisu. Naglasio je tako er kako smatra da u Bank Austria nisu spremni imovinu koja ih zanima platiti više od njezine knjigovodstvene vrijednosti.

na austrijska banka otvorena za proces prodaje, ali da je prerano za diskusije o pojedinostima. "U procesu smo razmatranja ponuda za prodaju banke", kazao je. Što je važnije, rekao je kako e sve podružnice Hypo banke u inozemstvu ostati pod okriljem Grupe, pa se ne moraju bojati mogu ih implikacija prilikom preuzimanja austrijskog poslovanja. Potvrda da su uistinu zainteresirani za Hypo došla je i iz samog UniCredita, na ijem je elu od jeseni prošle godine Federico Ghizzoni. Austrijsko poslovanje Hypa broji 60.000 klijena-

Prerano za pojedinosti

"Razmotrit emo u potpunosti o iš en austrijski portfelj Hypa. Ne znam ho e li do i do zaklju enja akvizicije", kazao je Cernko odgovaraju i na upit novinara na konferenciji za novinare u srijedu prilikom predstavljanja rezultata poslovanja. Glasnogovornik Hypo banke Dominic Kofner potvrdio je da je nacionalizira-

ta, ima bilancu od šest milijardi eura, od 40 milijardi eura cijele grupe, a obuhva a 20-ak ogranaka u mati noj pokrajini Koruškoj, uz po jednu podružnicu u Be u i Salzburgu, kazao je Kofner. Hypo je peta najve a banka u Hrvatskoj s tržišnim udjelom od 9,77 posto. U 2009. godini poslovala je sa 15 milijuna kuna neto dobiti i na kraju godine kontrolirala je imovinu vrijednu 40 milijardi kuna.

Novih 900 poslovnica

Izvršni direktor Hypo banke Gottwald Kranebitter u sije nju je kazao kako o ekuje da e Europska komisija krajem ove godine dovršiti postupak revizije pomo i koju je banka primila od austrijske države krajem 2009. kako bi izbjegla ste aj. Time bi bio otvoren put za prodaju ogranaka banke koji ne pripadaju osnovnom poslovanju te za fokusiranje grupe na jugoisto nu Europu. Ta šesta najve a austrijska banka angažirala je JP Morgan za savjetnika u procesu potencijalne prodaje, kazao je upu en izvor za austrijske medije.

Bank Austriji preuzimanje Hypa nije problem s obzirom na to da u Koruškoj ima tržišni udjel od 15 posto, a Hypo ima tek pet posto. Time bi se udjel popeo na 20 posto, ali Raiffeisen i Erste bi još uvijek imali daleko ve e udjele. Ina e, Bank Austrija do 2015. godine planira otvoriti 900 novih poslovnica u Turskoj, Rumunjskoj, Ma arskoj i Rusiji, a s nekih bi se tržišta mogli povu i. Krajem 2009. Austrija je nacionalizirala Hypo grupu otkupivši je po cijeni od jednog eura za dionicu. Tim su dogovorom bili zadovoljni i tadašnji vlasnici - Bayerische Landesbank (BLB), pokrajinska vlada Koruške i Grawe. No, iz Hypa nisu pobjegli besplatno. Njema ki BLB, koji je bio vlasnik 67 posto banke, uplatio je 825 milijuna eura za dokapitalizaciju, savezna pokrajina Koruška s udjelom 12,5 posto platila je 200 milijuna eura, a Grawe je uplatio 30 milijuna eura. Sama država Austrija uplatila je u temeljni kapital Hypa 450 milijuna eura. Nikola Su ec Josip Jagi

TOP 10 BANAKA PO UDJELU U AKTIVI U RH (%) ZAGREBA»KA BANKA d.d. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. SOCIÉTÉ GÉNÉRALE-SPLITSKA BANKA d.d. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. OTP BANKA HRVATSKA d.d. VOLKSBANK d.d. ME IMURSKA BANKA d.d.

24,20 17,05 12,73 10,17 9,77 6,76 3,71 3,22 1,95 0,74

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

REAGIRANJE: HĹ˝ HOLDING

'Sanacija Remonta pruga - ista'

Zagreb. Na lanak "Milijunski preizborni dar: Prislina sanacija Remonta i odrĹžavanja pruga", objavljen 23. oĹžujka, reagirala je Uprava HĹ˝ holdinga isti u i kako nije istina da se ta tvrtka, za koju je navedeno da je odavno trebala biti u ste aju zbog duga dobavlja ima koji prelazi 70 milijuna, spaĹĄava

novcem iz prora una. "Kao ĹĄto se vidi u izjavi Zlatka RogoĹžara, predsjednika Uprave HĹ˝ holdinga, rije je o vlastitim sredstvima te sredstvima koja su se naĹĄla na financijskom trĹžiĹĄtu tako da nema govora da sanacija ide na ĹĄtetu poreznih obveznika. Sredstva e biti vra ena na osnovi realizacije potpisanih i budu ih ugovora. Nije to no da je Remont i odrĹžavanje pruge u stopostotnom vlasniĹĄtvu HĹ˝ holdinga. HĹ˝ Infrastruktura stopostotni je vlasnik Remonta i odrĹžavanja pruga",

objaĹĄnjavaju. Neto na je, tvrde, konstatacija da se tvrtka sanira na ĹĄtetu ostalih tvrtki iz sustava Holdinga "jer je odluka o sanaciji, nakon niza sastanaka s predstavnicima sindikata, resornog ministarstva te HĹ˝ Infrastrukturom kao skupĹĄtinom druĹĄtva Remont i odrĹžavanje pruga, dobila podrĹĄku za provedbu plana restruktuiranja upravo zato ĹĄto e se zadrĹžati djelatnost i radna mjesta". Navode, nadalje, kako uspore uju i vrijednosti remonta pruge na nekoliko razli itih di-

onica, koje je proteklih nekoliko godina izvodilo druĹĄtvo Remont i odrĹžavanje pruga d.o.o., vrijednost jednog kilometra remonta pruge iznosi izme u milijun i 4,3 milijuna kuna, pa ne stoji tvrdnja da Remont i odrĹžavanje pruga za kilometar pruge traĹži 11 milijuna kuna, a na javnom natje aju za isti posao ima ponuda od 7,6 milijuna kuna. Navode, na kraju, kako nije navedeno na koje se to to no dionice odnose navedene vrijednosti remonta jednog kilometra pruge i ĹĄto sadrĹži svaka navedena vrijednost.

PopijaÄ?: NeÄ&#x2021;emo loviti Ä?istaÄ?ice

Svrha Zakona o zabrani i sprje avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti nije da drĹžava utjeruje porez, ve da se sprije i nelegalna konkurencija svim obrtnicima koji svoj posao obavljaju legalno, ustvrdili su ministar gospodarstva uro Popija i predsjednik Hrvatske obrtni ke komore (HOK) Dragutin Ranogajec nakon ju eraĹĄnjeg sastanka u Ministarstvu gospodarstva. "U prijedlogu zakona koji je upu en Vladi rije je o sprje avanju neregistrirane djelatnosti, a ne rada na crno. Ne emo loviti ista ice, niti to ima veze s branjem groĹž a. Odredba o 500 metara i tuma enja da susjed ne e mo i pomo i susjedu koji je izvan tog dosega izva ena je iz konteksta, jer je u zakonu cijeli niz drugih imbenika koji

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SPORNI ZAKON Rije je o sprje avanju neregistrirane djelatnosti, a ne rada na crno, rekao je ministar gospodarstva ustvrdivĹĄi da je odredba o 500 metara i susjedskoj pomo i izva ena iz konteksta su u korelaciji s tom odredbom", ustvrdio je Popija .

Ĺ to je pomo

Naglasio je da se zna ĹĄto je pomo , no kada je za to uzet novac, posrijedi je nekonkurentan rad prema svima onima koji registrirano obavljaju svoju djelatnost i pla aju doprinose i zaposlenike. Tako er, treba utvrditi plate li svi koji oglaĹĄavaju usluge porez nakon ĹĄto te usluge naplate. "Ako netko ima vinograd od nekoliko stotina okota, to je hobi, ne ubraja se u ekonomsku kategoriju i time se zakon ne bavi. No ako je u pitanju 10 hektara, ne e mu dolaziti prijatelji i ro aci, ve mora uzeti radnike", pojasnio je Popija . Ministar je ju er bio prili no slikovit pa je objasnio da inspektori ne e tr ati po

DRAGUTIN RANOGAJEC I URO POPIJAÂť, predsjednik Hrvatske obrtni ke komore i ministar gospodarstva, koji je brane i sporni zakon na ju eraĹĄnjoj presici bio vrlo slikovit

vinogradima, ve je u pitanju injenica da prema postoje em zakonu ne mogu kontrolirati neregistrirane prostore. "Inspektor moĹže u i kod mehani ara koji legalno posluje, ali ne i kod onog koji taj posao obavlja u susjedstvu, u prigodno ure enom prostoru, ali nije prijavljen. Sli na je situacija i u stolarskom segmentu, ne moĹže se kuhinja po mjeri i namjeĹĄtaj izra ivati u dnevnoj sobi, ljudi imaju za to ure ene prostore, a inspektori nemaju ovlasti ulaska", naveo je Popija . Dragutin Ranogajec re-

kao je da neregistriranih djelatnosti ima u svim segmentima, od proizvodnje do usluga, pa tako postoji i nelegalni catering koji posluĹžuje hranu u nekim vatrogasnim domovima.

Kazne i naru iteljima

DrĹžavna tajnica Tihana Kralji navela je da su za obavljanje neregistrirane djelatnosti predvi ene kazne od 20 do 50 tisu a kuna ako je u pitanju pravna osoba, odnosno od 10 do 30 tisu a kuna za pojedince. Zakon e po nov aniku udariti i naru itelje nelegalnih poslova i usluga, i to

u rasponu od 3 do 10 tisu a kuna. Ako pravna osoba oglaĹĄava djelatnost koja je neregistrirana, kazna je od 10 do 15 tisu a kuna, a fizi ku osobu taj prekrĹĄaj stoji od 5 do 10 tisu a kuna. Na sastanku je, me u ostalim, bilo rije i o problemima naplate, zakonu o obrtu te ĹĄkolovanju obrtnika. "Kadrovi koji izlaze iz srednjih ĹĄkola moraju biti spremni za trĹžiĹĄte rada, a ulaganjem u obrazovanje odupiremo se konkurenciji koja e sti i iz EU", naglasio je Ranogajec. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

doga aji

REGIONALIZACIJA

Za hrvatske regije 292 milijuna eura iz EU fondova

10-11 SNIMIO HRVOJE DOMINI

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

TRŽIŠNE NIŠE

BOŽIDAR PANKRETI , ministar regionalnog razvoja

Zagreb. Nakon što su osnovana Partnerska vije a za panonsku i jadransku Hrvatsku, po etkom rada Vije a sjeverozapadne Hrvatske naše je zakonodavstvo uskla eno s europskim u vezi s ispunjavanjem uvjeta za korištenje strukturnih fondova EU, re eno je ju er na prvoj sjednici Partnerskoga vije a sjeverozapadne Hrvatske, savjetodavnog

jala hrvatskih regija alocirana su 292 milijuna eura iz europskih kohezijskih fondova. Jedna od mjera bit e usmjerena na izgradnju tzv. vrste infrastrukture, tj. komunalne i socijalne infrastrukture (150 milijuna eura). Partnerska vije a trebala bi pomo i Hrvatskoj da što uspješnije povla i sredstva iz EU fondova, a kao uzor može nam poslužiti Poljska, koja je prethodno smanjila broj svojih vojvodstava sa 42 na 16, a etvrtina novca iz EU fondova ide izravno u vojvodstva, bez uplitanja središnje države. H

Britanski touropera milijun kuna u ponu

Jukić i Glavina u Upravi UHPA-e PRESTIGE HOLIDAYS U Upravni odbor Hrvatske udruge putni kih agencija (UHPA) prvi su put izabrani predstavnici velikih i malih doma ih turisti kih agencija. Velike e predstavljati predsjednik Uprave Atlasa Denis Juki , a male direktor splitske agencija Eklata Jurica Glavina. Na ju erašnjoj skupštini udruge sudjelovali su i predstavnici najve ih svjetskih udruženja putni kih agencija. Predsjednica European Travel Agents & Tour Operators Association (ECTAA) Irena Gueorguieva predstavila je svoje udruženje koje okuplja 80.000 agencija iz 25 zemlje EU, Švicarske i Norveške te dvije zemlje kandidatkinje za EU, me u kojima je i Hrvatska od 2000. Generalni tajnik ECTAA-e Michel de Blust govorio je o važnosti održavanja i isporuke visokokvalitetnih usluga u kontekstu zakonodavstva EU. Predsjednik American Society of Travel Agents (ASTA) Chris Russo govorio je o posebnim tržišnim nišama. ASTA je utjecajna udruga turisti kih profesionalaca u svijetu koja broji oko 10.000 lanica iz 140 zemalja. Uz putni ke agencije, njezini lanovi su i zra ni prijevoznici, hoteli, rent-acari, touroperatori. M. G.

tijela za poticanje razvoja statisti kih regija u Hrvatskoj. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankreti istaknuo je da se kroz razvoj statisti kih regija želi osigurati ravnomjerniji razvoj zemlje. Razvoj jedinica lokalne samouprave pratit e se uz pomo tzv. indeksa razvijenosti koji se izra unava uz pomo pet faktora - stope nezaposlenosti, dohotka po glavi stanovnika, prora unskih prihoda, op eg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti. Za ja anje razvojnog potenci-

Katalog koji nudi 23 mjesta za odmor i više od 70 hotela u Hrvatskoj na raspolaganju je u više od 3000 turisti kih agencija u Velikoj Britaniji Britanski touroperator Prestige Holidays lansirao je sredinom ožujka na britanskom tržištu specijaliziranu turisti ku ponudu za Hrvatsku pod nazivom Love Croatia X, a dosad su u izradu posebne brošure za Hrvatsku i promociju programa uložili 845.000 kuna. Direktor tvrtke John Dixon kaže kako im je istraživanje pokazalo da postoji potražnja za Hrvatskom, ali da je touroperatori nude u velikim brošurama zajedno s drugim destinacijama. U pomo su pozvali britansku novinarku i PR-ovku Juliju Berg, koja je prvi put u Hrvatskoj bila 1993. godine u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice. Otad je redovito posje ivala našu zemlju, proputovala Jadran uzduž i poprijeko te radila kao promotor

JOHN DIXON i JULIA BERG, direktor Prestige Holidaysa i novinarka koja im je pomogla dobrim poznavanjem Hrvatske ARHIVA BUSINESS.HR

Hrvatske u Velikoj Britaniji.

Poseban slogan

Osim što je njezino iskustvo poslužilo za izradu detaljne brošure, osmislila je i slogan za Hrvatsku Yesterday’s secret tomorrow’s holiday (Još ju er tajna, a sutra mjesto za odmor). Katalog programa Love Croatia X nudi 23 mjesta za odmor i više od 70 hotela u Hrvatskoj uz krstarenja, apartmane, mogu nost kombiniranja dviju destinacija i odmor skrojen po mjeri. "To je jedina brošura posve ena samo Hrvatskoj na raspolaganju u više od 3000 turisti kih agencija u Velikoj Britaniji", isti e Dixon, koji je nedavno i sam posjetio Hrvatsku. "Bio sam impresioniran prirodom, isto om i uslu-

gom. Prednost je i kratko a leta te nov ana isplativost s obzirom da smo izvan eurozone. Ali upoznat sam i s rastom cijena hrane i prijevoza u Hrvatskoj. Tako er, potrebno nam je više letova iz Veli-

ke Britanije za Hrvatsku", kaže Dixon.

Bolje avioveze

Taj britanski touroperator posluje 22 godine, sura uje s British Airwaysom i dosad se orijentirao na hotele

BROJKA

600

tisu a kuna iznos je kojim e BICRO financirati istraĹživa ko-razvojne aktivnosti tvrtke Radionica Ĺželjezni kih vozila akovec

BLIĹ˝E VLASTI

Kamperi u pridruĹženom lanstvu HUP-a Zagreb. Kamping udruĹženje Hrvatske (KUH) postalo je pridruĹženi lan Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), priop eno je iz HUP-a. Sporazum o pridruĹženom lanstvu elnici dviju institucija potpisali su ju er. Dvije su udruge i dosad djelovale uskla eno, pa je HUP podupro stavove KUHa o turisti kom zemljiĹĄtu.

Najavljuje se kako e se suradnja KUH-a i HUP-a ostvarivati kroz redovite konzultacije radi usuglaĹĄavanja stavova o bitnim pitanjima vezanim uz poslovanje kampova te kroz zajedni ke nastupe prema partnerskim institucijama. U HUP-u isti u da je ulaskom KUH-a u pridruĹženo lanstvo oja ana grupacija udruga u turisti kom sektoru povezanih s HUP-ovom Udrugom ugostiteljstva i turizma. Dogovoreno je pokretanje interesnog udruĹživanja turisti kog gospodarstva u krovnu koordinaciju CROTurizam. H

PET MANIFESTACIJA

Na proljetnim sajmovima oko 160 izlaga a

Rijeka. Pet proljetnih sajmova sve ano je otvoreno ju er u Dvorani mladosti na rije kom Trsatu. Radi se o 15. sajmu graditeljstva, opreme, namjeĹĄtaja i ure enja "Dom i tehnika", 4. sajmu izvornih proizvoda "Zeleno i plavo", 13. sajmu lova i ribolova, 18. sajmu automobila i prate e industrije "Auto" te 10. saj-

mu obrtnika - proizvo a a za turizam. Na tim manifestacijama okupilo se oko 160 izlaga a koji predstavljaju svoje proizvode i usluge. Proljetne sajmove prati niz popratnih manifestacija, a tradicionalno se odrĹžavaju i me unarodna izloĹžba keramike "Keramika Rijeka 2011." te IzloĹžba inovacija na kojoj e biti predstavljeno oko 20 inovacija hrvatskih inovatora, uglavnom iz graditeljstva. Zainteresirani e rije ke proljetne sajmove mo i posjetiti do nedjelje 27. oĹžujka. H/B.hr

neÄ&#x2021;e se erator uloĹžio IdejaX utrkivati s drugima nudu Hrvatske NOVI FESTIVAL U ZAGREBU

SLAVEN FISCHER, predsjednik uprave HURA-e

SNIMIO HRVOJE DOMINI

POSEZONA I CIJELA 2010.

Promet ugostiteljstva pao jedan posto Za razliku od ĹĄpice sezone koja je donijela rast prometa od gotovo 5%, proĹĄlogodiĹĄnja posezona ugostiteljima je donijela 2,3 milijarde kuna, ĹĄto je na godiĹĄnjoj razini realno pad od jedan posto. Gledaju i cijelu 2010., po podacima DZS-a, ugostiteljstvo je ostvarilo 16,2 milijarde kuna, ĹĄto je tako er realno manje za jedan posto u odnosu na 2009. godinu. Od tog iznosa gotovo je polovina prihodovana u hotelima (7,39 milijardi kuna ili 45,61 posto). Taj rezultat predstavlja rast od 3,5 posto u odnosu na 2009. godinu Skupina u koju ulaze kampovi, apartmani, sobe za iznajmljivanje i drugi objekti za smjeĹĄtaj na razini cijele godine ostvarili su 1,74 milijarde kuna prometa (10,72% od cijelog ugostiteljstva) i rast od 5,6 posto. Na restorane i barove odnosi se 40-ak posto ukupnih prihoda u ugostiteljstvu. Restorani su prihodovali 3 milijarde kuna i pali na godiĹĄnjoj razini za 5,9 posto, a barovi su prihodovali 3,46 milijardi kuna, ĹĄto je pad od 0,1 posto. Na kvartalnoj razini kampovi i apartmani u posezoni pali su za 13,2 posto, a kod ugostitelja obrtnika najve i je pad bio u pruĹžanju smjeĹĄtaja (-19,9%).

s pet zvjezdica na Mediteranu, u Kanadi, Bermudama. Program za Hrvatsku nude u sklopu novog brenda Essentially Prestige, koji uklju uje ĹĄiru ponudu smjeĹĄtaja, tj. hotele s tri, etiri i pet zvjezdica,

apartmane i dr. Julia Berg tako er isti e da su potrebne bolje avionske veze s Hrvatskom. "Velika Britanija ima 61 milijun stanovnika, izvrstan izbor letova i pristup cijelom svijetu, i to mora biti temelj razmiĹĄljanja, ali joĹĄ ima dosta nerazumijevanja. Na relaciji London - Dubrovnik letjela sam viĹĄe od 70 puta i let nikad nije trajao tri sata, ali u a-

sopisima stoji da traje toliko. Isto tako, postoji mit da ljudi u Hrvatskoj ne govore engleski. Britanci su u anketi izjavili da bi nerado iznajmili automobil u Hrvatskoj iako su vozili u SAD-u, Ĺ panjolskoj, Francuskoj i Italiji. Sve je to stvar percepcije", rekla je Julia Berg. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

Na nacionalnom festivalu oglaĹĄavanja prezentirat e se i odabrati najbolji kreativni marketinĹĄki radovi u proĹĄloj godini Zagreb dobiva joĹĄ jedan nacionalni festival oglaĹĄavanja pod nazivom IdejaX, koji e se odrĹžati 26. i 27. svibnja na Zagreba kom velesajmu, a na njemu e se prezentirati i birati najbolji kreativni marketinĹĄki radovi u proĹĄloj godini. IdejuX organiziraju Hrvatsko udruĹženje za trĹžiĹĄno natjecanje i hrvatska podruĹžnica Europskog udruĹženja digitalnog i interaktivnog marketinga, Osim prezentacije i biranja najboljih radova, razmjenjivat e se ideje, iskustva i aktualni marketinĹĄki trendovi na europskoj i regionalnoj sceni. OdrĹžat e se i tri regionalne panel diskusije o stanju i trendovima u struci, izloĹžba radova te razne radionice. Autori radova u klasi nim medijima natjecat e se u kategorijama "Best on market" i "Best of Admaking" za nagra-

du X, a za nagradu Mixx mo i e se prijaviti agencije i web produkcijske ku e s digitalnim kampanjama. Na upit o tome koja je zapravo razlika izme u njihova i ostalih festivala oglaĹĄavanja, poput Vikend medija festivala, predsjednik uprave HURA-e Slaven Fischer istaknuo je da su oni inzistirali na tome da IdejaX bude sasvim novi projekt koji se ne utrkuje s postoje im doga ajima. "Weekend Media Festival regionalni je susret ĹĄire komunikacijske scene. Respektiramo i kolege iz Sudnjeg dana. Mi gradimo zasebnu sudbinu i nadamo se suradnji sa svima njima", izjavio je Fischer. Organizacijski odbor napomenuo je da danaĹĄnji festivali okupljaju od 250 do 300 sudionika, ali da oni zbog programa, interesa industrije i pristupa nih kotizacija o ekuju i oko 1000 sudionika jer e osim doma ih snaga na doga aju biti i regionalni sudionici. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

ISTRAĹ˝IVANJE

U farmaciji pla e 37% iznad prosjeka

Zagreb. Prosje na pla a u posljednjih godinu dana bila je 5909,85 kuna, pokazalo je istraĹživanje portala MojPosao u kojem je od oĹžujka proĹĄle do oĹžujka ove godine sudjelovalo 5000 ispitanika. U odnosu na izvjeĹĄtaj za 2010. porasla je jedan posto. I dalje su najbolje pla eni farmaceuti, 37% su iznad prosjeka. Slijedi IT - izra-

da i odrĹžavanje programskih rjeĹĄenja (28% ve e od prosjeka). NajniĹže su pla e u usluĹžnim djelatnostima (20% ispod prosjeka) te turizmu i ugostiteljstvu (17% ispod prosjeka). Najbolje pla ena struka su inĹženjeri informatike ije su pla e 20% iznad prosjeka, ĹĄto je neĹĄto manje u odnosu na prethodno razdoblje. NajloĹĄije su i dalje pla eni industrijski radnici te trgova ki posrednici i prodava i, koji imaju pla e 46% ispod prosjeka, te gra evinski radnici (49% is-

pod prosjeka). NajviĹĄe pla e su i dalje u privatnim tvrtkama u stranom vlasniĹĄtvu (25% iznad prosjeka), a najniĹže u privatnim tvrtkama u preteĹžno doma em vlasniĹĄtvu (19% ispod prosjeka) te u udrugama (21% ispod prosjeka). Kad je o pla i rije , pokazalo je istraĹživanje, viĹĄe se isplati raditi u velikim tvrtkama: one s manje od 20 zaposlenih imaju pla e 17% ispod prosjeka, dok su u velikim tvrtkama s viĹĄe od 200 zaposlenika pla e prosje no 9% ve e od prosjeka. B.hr

BROJKA

34% iznad prosjeka pla e su u Zagrebu, ĹĄto je neĹĄto viĹĄe nego proĹĄle godine kada je ta razlika iznosila 32%

Boom leĹžeÄ&#x2021;ih policajac Zagrebu - biznis ili prev Treba li Zagrebu uistinu toliko 'leĹže ih policajaca' ili na njihovu neracionalnom postavljanju netko jako dobro zara uje, dvojba je koja mu i mnoge. Istina je vjerojatno negdje na pola puta. etvrtina europskih nesre a doga a se na pjeĹĄa kim prijelazima, svake godine u Europi smrtno strada viĹĄe od 8000 pjeĹĄaka, a taj broj raste. Kako bi izbjegao takve brojke, Grad Zagreb svake godine objavljuje javni natje aj za nabavu i odrĹžavanje novih i postoje ih cestovnih izbo ina za smirivanje prometa, taktilnih povrĹĄina za slijepe i slabovidne osobe te elasti nih stupi a vrijedan oko 5,5 milijuna kuna plus PDV. Na njih se posljednjih godina, kako doznajemo od Davora Jelavi a, pro elnika Odjela za promet Grada Zagreba, javlja jedino tvrtka Cestodom.

Bez kriterija

Takav trĹžiĹĄni monopol uvijek je plodno tlo za brojne ĹĄpekulacije i sumnje, osobito kad ne postoje dovoljno jasni kriteriji prema kojima se postavljaju uspornici. Naime, 'leĹže eg policajca' u svojoj ulici moĹže zatraĹžiti svatko, a Odjel za promet Grada Zagreba ne odbija nikoga. Dovoljno je da osnovne ĹĄkole, dje ji vrti i, ustanove, bolnice ili gra ani upute dopis nadleĹžnim vije-

'TRAĹ˝ILI STE, POSTAVLJAMO' Zagreb na godinu daje gotovo 6 mil. kuna za odrĹžavanje i nabavu usporiva a prometa, a na natje aju posao uvijek dobiva ista tvrtka. Na HAK-ov komentar da je taj broj prevelik i da se postavljaju nestru no odgovaraju - najavom novih ima gradskih etvrti sa zahtjevom za pove anje sigurnosti prometa na pojedinim lokacijama. "Nakon donoĹĄenja zaklju ka, Vije e gradske etvrti proslje uje dopis Odjelu za promet koji, nakon prometno-sigurnosne analize, izdaje rjeĹĄenje o postavljanju

cin. Velik broj voza a, kaĹže, uspornike smatra opravdanima, ali priĹželjkuje njihovo ujedna eno postavljanje prema propisanim pravilima o njihovim dimenzijama i proceduri postavljanja. DAVOR JELAVI , pro elnik Odjela za promet Grada Zagreba, isti e da se zahtjevi za postavljanje uspornika u pravilu ne odbijaju

BROJKE

500

do 1000 kuna cijena je trakaste izbo ine po duĹžnome metru

6500 do 15.000 kuna cijena je 'jastuka' za smirivanje prometa

800 do 1200 kuna cijena je (de)montaĹže izbo ine

SNIMIO DARKO MARI

cestovnih izbo ina za smirivanje prometa", objaĹĄnjava Jelavi te dodaje da se zahtjevi vije a gradskih etvrti za postavljanjem uspornika u pravilu ne odbijaju. Ĺ toviĹĄe, nekad se postavljaju i suprotno Ĺželjama vije a, isklju ivo prema procjeni Odjela za promet Grada Zagreba. "U Zagrebu ima previĹĄe 'leĹže ih policajaca'. Posljedica je to nepostojanja preciznije razrade kriterija mjesta

i na ina njihova postavljanja, odnosno neadekvatne primjene i poĹĄtovanja odredaba lanka 100, 101 i 102 Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Njihova uporaba nije dopuĹĄtena na cestama kojima se eĹĄ e kre u vozila hitne pomo i. Smatram da bi trebala biti zabranjena i na cestama gradova kojima se kre u vozila javnog prijevoza", isti e savjetnik HAK-a Davor Lisi-

I ispred semafora

U HAK-u vjeruju da su procjene Odjela za promet Grada Zagreba ponekad napravljene bez prethodne kvalitetne analize opravdanosti i prometnog projekta. "Vjerojatno je to razlog zaĹĄto 'leĹže ih policajaca' ima i na mjestima gdje njihovo postavljanje nije opravdano, kao i da su postavljeni u nizu bez ikakve potrebe za tim. Pravilnik propisuje i kako konstrukcijski moraju izgledati ti usporiva i ovisno o ograni enju brzine. Tako za usporenje brzine na 50 km/h ĹĄirina izbo ine ne smije biti manja od 60 cm, a visina prelaziti 3 cm. Svjedoci smo da to esto nije tako pa se na mjestima gdje je brzina ograni ena na 50 km/h postavljaju uspornici koji mogu itekako oĹĄte-

INICIJATIVA

ini je konzorcij partnera Zdravi grad iz Splita, Slap iz Osijeka i Autonomni centar (ACT) iz akovca, ESCOOP - European Social Cooperatives iz Italije, Grupa 484 iz Srbije, ORT iz Makedonije i Little People of Kosovo iz Kosova, a pridružena institucija je UNDP - Project COAST. Cilj im je pružiti punu stru no-poslovnu podršku odabranim organizacijama civilnog društva i poduzetnicima te omogu iti demistifikaciju utjecaja organizacija civilnog društva na gospodarstvo. D. T.

Kako do eko-društvene ekonomije

Zagreb. Utemeljena je Inicijativa za regionalnu gospofarsko-društvenu suradnju ESENSEE (Eco Social Economy Network South and East Europe), regionalna mreža organizacija koja promi e kulturu društveno-gospodarske suradnje i napretka kroz na ela i vrijednosti eko-društvene ekonomije.

aca u eventiva? BROJKA

ARHIVA BUSINESS.HR

1000

titi vozilo ako bi ga prelazilo tom brzinom", objašnjavaju iz HAK-a. Dok oni dijele mišljenje voza a da je 'leže ih policajaca' u Zagrebu previše, Jelavi nas uvjerava da Odjel za promet svakodnevno zaprima nove zahtjeve za postavljanje. "Pove anjem broja motornih vozila i niskom kulturom voza a koji ne usporavaju vožnju u zonama pješa kih prijelaza o ekuje se pove anje broja zahtjeva za postavljanje cestovnih izbo ina do te

uspornika od asfalta ima u Zagrebu, a za njihovo su postavljanje odgovorne isklju ivo Zagreba ke ceste. Za održavanje ostalih nadležne su tvrtke koje su ih i postavile

mjere da ih neki gra ani traže i ispred pješa kih prijelaza sa semaforom zbog prolaska vozila kroz crveno svjetlo", isti e Jelavi , što zna i da ih uskoro možemo o ekivati još na cestama. Sve manji broj stradalih u prometu nakon postavljanja izbo ina opravdava re eno, ali i dalje je upitna opravdanost njihova broja. Posebice kad znamo da od tog posla u Zagrebu živi samo jedna tvrtka s nekoliko zaposlenih. Hrvoje Reljanovi

OGLAS

doga aji

NASTAVAK TRENDA

Pad gra evine u sije nju 8,3 posto

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

NA ZGRADE se odnosi 36,5 posto radnih sati u sije nju odra enih na novogradnjama SNIMIO SAŠA ETKOVI

Zagreb. Pad gra evinskih aktivnosti nastavljen je u sije nju ove godine, u kojem su u odnosu na prvi mjesec 2010. gra evinski radovi bili manji 8,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o fizi kom obujmu gra evinskih radova. Sije anj je bio 22. mjesec

zaredom u kojem je fizi ki obujam gra evinskih radova mjeren odra enim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini. Fizi ki obujam gra evinskih radova pada od po etka 2009. godine, a u posljednje dvije godine jedini mjesec u kojem nije bio zabilježen pad bio je ožujak 2009. godine. Prema vrstama gra evina, na zgradama je u sije nju odra eno 49 posto ukupnih sati rada, a na ostalim gra evinama 51 posto. Pre-

ma vrsti gradnje, na novim gra evinama odra eno je 60 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 40 posto. Kod ostalih gra evina udjel radnih sati na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju bio je 27,5 posto, a na novogradnji 23,5 posto. Kod zgrada je pak znatno ve i udjel radnih sati odra enih na novogradnjama (36,5 posto) nego na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju (12,5 posto). H

Osječki Werkos surađuje s Bechtelom na Kosovu »EKA SE TURSKA Osvoji li Bechtel projekt Marmaray, Werkos e raditi i na trasi podzemne željeznice dugoj 76 kilometara koja prolazi ispod i iznad zemlje spajaju i europski i azijski dio Istanbula Kao ve standardni izvo a kompleksnih geotehni kih radova na autocestama što ih u regiji gradi ameri ki gigant Bechtel, osje ki Werkos s njima sura uje i na Kosovu na dionicama od Morina pokraj Prizrena prema Prištini u dužini 102,8 kilometara. Na prve tri dionice od ukupno devet, duga ke 35 kilometara, stabilizira pokose (strme usjeke kojima prolazi trasa) ugra uju i u njih eli na sidra i mreže te ih u vrš uje mlaznim betonima i podgradnim konstrukcijama. "Zasad smo ugovorili stabiliziranje stotinjak tisu a etvornih metara pokosa u koji emo ugraditi minimalno 20.000 dužnih metara sidara. Taj emo posao završiti do lipnja, a vrijedan je približno milijun eura. Dogovorena cijena gotovo se u cijelosti odnosi na uložen rad, a naš partner Bechtel Enka Kosovo Project samostalno nabavlja materijale izravno od proizvo a a. Takvi su poslovi za nas visoko kvalitetni jer na njima maksimalno zapošljavamo radnike i opremu koju pritom amortiziramo. I na drugoj dionici o ekuje nas

približno toliko posla, pa smo ondje angažirani do 2013. godine", otkriva nam Sanda Bajtl, direktorica Inženjeringa i lanica Uprave Werkosa. Napominje i kako su za Bechtel, koji još radi u Albaniji, upravo obavili dodatni posao vrijedan 500.000 eura.

Radili i na Dalmatini

S Bechtelom rade ve cijelo desetlje e, još od gradnje Dalmatine na dionicama do tunela Sv. Rok. Budu i da oni ugovaraju poslove u Rumunjskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a izgledni su i poslovi u Turskoj, za specijalizirane geotehni ke radove od Werkosa redovito traže ponude.

Disperzija djelatnosti

SANDA BAJTL, lanica Uprave Werkosa, kaže da njezina tvrtka, rade i na inozemnim gradilištima, obi no angažira lokalne kooperante koji na terenu ve imaju angažiranu infrastrukturu ARHIVA BUSINESS.HR

Ovih su im dana tako poslali upit za ugradnju opreme za zaštitu od buke na projektu Marmaray u Turskoj na trasi podzemne željeznice dužine 76 kilometara, koja prolazi

ispod i iznad zemlje spajaju i europski i azijski dio Istanbula. Pobijedi li Bechtel na tom natje aju, Werkos o ekuje još jedan iznimno važan izvozni angažman. Na inozemnim

PRAVNI RIZICI

Doma e tržište i dalje umrtvljeno "Naša pravna služba pomno izu ava pravnu situaciju u zemljama u kojima radimo. Vodimo ra una o tomu gdje moramo biti posebno oprezni, jer posrijedi je mnoštvo zakona od kojih se esto svi ne provode u praksi pa u pripremi posla u pravilu angažiramo i lokalne odvjetni ke urede. Kapital je danas vrlo skup i kao poduzetnici preuzimamo velike rizike, pa nam nije lako financirati sve inicijative. Ne

gradilištima Werkos obi no angažira lokalne kooperante koji na terenu ve imaju angažiranu infrastrukturu, što im je mnogo jednostavnije nego da pojedina no zapošljavaju radnike.

promijeni li se nešto u tom sustavu, malo e tvrtki preživjeti takve uvjete poslovanja, jer na doma em se tržištu i dalje ne doga a ništa bitno što bi pokrenulo ve e poslovanje", smatra Sanda Bajtl, koja je 2008. godine ponijela i titulu "Mladi menadžer" u izboru Crome-Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika, kao najuspješnija menadžerica na doma oj poslovnoj sceni.

Prošle su godine znatno smanjeni gra evinski poslovi u zemlji, što su na poslovnim rezultatima osjetili i u Werkosu. Zbog toga intenzivno rade na pove anju inozemnog angažmana, koji je dosad predstavljao 10-15 posto ukupnog prihoda, a ostvarenu dobit u pravilu su ulagali u otvaranje novih tržišta i tamošnje osnivanje tvrtki. Kako bi i na doma em tržištu dosko ili krizi u gra evinskom sektoru, širili su posao u razli itim djelatnostima. Tako se sada više bave zaštitom od buke, ure enjem odlagališta otpada i gra evinskih jama. Mnogo su uložili u gradnju dviju proizvodnih hala u Industrijskoj zoni u Osijeku, gdje su u tijeku završni radovi na 3400 etvornih metara. Ondje su smjestili proizvodnju šatora, ležajeva i opreme za vojsku i civilnu zaštitu te sredstava za sustavnu zaštitu od poplave i od zasljepljivanja na autocestama, što im je patentirani izvozni proizvod koji su upravo ugradili na dionici u Bosni i Hercegovini. Goran Flauder

business plus

GOSPODARSTVO NAKON KATASTROFE Koliko Japan, koji

se posljednja dva desetlje a bori s neuvjerljivim gospodarskim rastom, ima snage za financiranje obnove? Najgori je scenarij dužni ka kriza kakva još nije zabilježena u svijetu, ve a i od one u Gr koj i Irskoj. Javni dug popeo se na 200% BDP-a. Olakotne su okolnosti što se država gotovo u cijelosti zadužila na doma em tržištu te što bi vlada bez otpora mogla uvesti poseban porez

Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

Dužnička kriza

prijetnja gora od Fukushime

Nuklearna energija u svijetu Broj planiranih nuklearnih elektrana

Nuklearni reaktori u upotrebi > analiza > portret > znanje i biznis > web trgovina

16-17 business.hr

23,5% SAD

14 Vijetnam

Ostatak svijeta 39,1

Druk ije od Katrine

Bloomberg BusinessWeek i Newsweek posvetili su specijalne priloge tragediji koja je pogodila Japan nastoje i sagledati njezine posljedice na gospodarstvo i ljude, kao i izazove s kojima bi se ta zemlja mogla susresti u nadola-

V. Britanija 13

Italija 10

Japan 12,4 Rusija 7,2 Južna Koreja 4,7 Postotak ukupnog broja reaktora u svijetu

Kina

Rusija 44

Indija 58

Pos

PREMIJER NAOTO KAN Zbog situacije u Fukushimi oja at e nepovjerenje prema nuklearnim elektranama me u stanovništvom pa e morati donijeti tešku odluku što u initi s ostalim, sve starijim nuklearnim reaktorima ARHIVA BUSINESS.HR

ze em razdoblju. Prema jednoj teoriji, lekcija koja se može nau iti iz prirodnih katastrofa jest da se za gospodarstvo treba ponajmanje brinuti. Uobi ajeno je da prirodne katastrofe uzrokuju kratkoro no smanjenje proizvodnje zbog uništenih tvornica i prekidanja prometnih veza, no ve nakon nekoliko mjeseci one djeluju poput pake-

160

Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

Iz Japana koji se od 11.ožujka, kada su sjeveroistok te zemlje pogodili razorni potres i tsunami, bori s prijetnjom nuklearne katastrofe u etvrtak stiže jedna dobra i nekoliko loših vijesti. U reaktoru 1 nuklearne centrale Fukushima djelomi no je uspostavljena opskrba elektri nom energijom, nužnom za hla enje reaktora, ali je situacija prema ocjeni Me unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i dalje ozbiljna. Istodobno, najnovije informacije o broju stradalih govore da je u potresu i tsunamiju poginulo i nestalo više od 25.000 osoba, a japanska središnja banka Bank of Japan (BoJ) procijenila je izravnu štetu za to tre e po veli ini gospodarstvo na svijetu na 310 milijardi dolara, što tu prirodnu katastrofu ini najskupljom na svijetu. Centrala Fukushima Daiichi ima šest reaktora ija je opskrba elektri nom energijom prekinuta nakon potresa i tsunamija, što je rezultiralo prekidom rada sustava za hla enje reaktora pa je došlo do niza radioaktivnih istjecanja. Pedeset radnika izložilo se zra enju u smrtonosnim dozama ne bi li sprije ili ono najgore - taljenje jezgri i nuklearnu katastrofu.

Ukrajina 22 SAD 32

Francuska 13,1

UAE 14

Japan 13

ta poticaja za razvoj gospodarstva. To se dogodilo nakon uragana Katrina u SAD-u 2005. godine te nakon posljednjeg velikog potresa u Japanu koji je razorio Kobe 1995. i odnio 6500 života. Kada krene obnova, pove ava se potrošnja, otvaraju se radna mjesta, rastu prihodi i ja a op a gospodarska aktivnost. Osiguranje pokriva dio, a država i privatne

investicije ostalo. Ono što katastrofu koja je zadesila Japan ini druk ijom od spomenutih jest to što se njezine posljedice ne e mo i sagledati sve dok se nuklearna prijetnja ne stavi pod kontrolu. Pitanje koje mnogi sada postavljaju jest koliko Japan, koji se posljednja dva desetlje a bori s neuvjerljivim gospodarskim rastom, pritisnut velikim

javnim dugom, ima snage za financiranje obnove.

Pad indeksa

BDP se u posljednjem kvartalu 2010. smanjio za 1,3 posto pa je BoJ upumpao 28 bilijuna jena (346 milijardi

ija 10

Ovisnost o nuklearnoj energiji

Potrošnja nuklearne energije

29,5%

SAD 20,2

76,2%

SAD

Francuska 16

10,8 Japan

Njema�ka 6,0 Rusija 5,6 Postotak ukupne potrošnje u svijetu

Litva

Japan 28,9

75,2 Francuska 34,7 Švedska 34,8 Južna Koreja 35,9 Bugarska

Slova�ka 53,5

37,9 Slovenija

Belgija 51,7 Energija koju proizvedu nuk. centrale kao postotak ukupne energije

39,5 Švicarska 48,6 Ukrajina

IZVOR: SVJETSKA NUKLEARNA ORGANIZACIJA/NEWSWEEK

IZRAVNA ŠTETA za japansko gospodarstvo procijenjena je na 310 milijardi dolara ARHIVA BUSINESS.HR

dolara) u financijski sustav. Od katastrofe BoJ je udvostru io program otkupa vrijednosnica na 10 bilijuna jena i pokrenuo program kojim je kroz pozajmice uz 0,1 posto kamate financijskim institucijama sta-

vio na raspolaganje 30 bilijuna jena. BoJ je pokušao poduprijeti cijene dionica dok panika ne splasne, ali je unato tome 15. ožujka indeks Nikkei 225 pao gotovo 11 posto, prije nego što su ga sljede i dan lovci na dobru

priliku podignuli za 5,7 posto. Topix, indeks 1669 japanskih kompanija, strmoglavio se u prva dva dana trgovanja nakon potresa zabilježivši najporazniji rezultat od 1987. godine. No, koliko god bilo teško

u danima nakon katastrofe, to je ništa u usporedbi s najgorim scenarijem dužni kom krizom kakva još nije zabilježena u svijetu, ve om i od one u Gr koj i Irskoj. Jednom od najve ih slabosti Japana, naime,

smatra se javni dug koji se popeo na 200% BDP-a. Olakotna je okolnost što se gotovo u cijelosti, oko 95 posto, država zadužila na doma em tržištu pa nema bojazni da bi se mogla zadužiti još. Tako er, smatra se da bi bez problema vlada mogla uvesti poseban porez jer je japanski narod spreman podnijeti svoj dio žrtve za obnovu zemlje.

Politi ke posljedice

Japan eka i druga vrsta posljedica, a to su politi ke i psihološke koje bi se prema nekima mogle pokazati važnijima od pitanja kako e katastrofa utjecati na gospodarstvo. Demokratska stranka Japana (DSJ) 2009. je u povijesnoj pobjedi prvi put od 1955. s vlasti istisnula Liberalnu demokratsku stranku. Otad se DSJ doživljava kao razo aranje zbog neefikasnosti i podijeljenosti, a sadašnji premijer Naoto Kan drugi je po redu od stupanja na vlast te stranke. Iako prevladava mišljenje da se vlada dosad dobro nosila s krizom i otvoreno izvještavala javnost o svim aspektima nesre e, o ekuje se da e zabrinutost zbog sigurnosti otvoriti mnoga neugodna pitanja. Izvjesno je da e zbog situacije u nuklearki Fukushima oja ati nepovjerenje prema nuklearnim elektranama me u stanovništvom i vlada bi se mogla na i u situaciji da mora donijeti tešku odluku što u initi s ostalim, sve starijim nuklearnim reaktorima. Odgovoriti na rastu i otpor prema nuklearnoj energiji gašenjem nuklearnih reaktora produljilo bi i poja alo nestašice struje budu i da nuklearne elektrane namiruju 30 posto potreba zemlje za elektri nom energijom. U tom bi slu aju trpjeli gospodarstvo i oporavak. Od po etka tragedije mediji su izvještavali i o nevjerojatno dostojanstvenom ponašanju Japanaca unato stradanjima i velikoj volji da pomognu i podnesu svoj dio tereta u krizi. Teško je, me utim, o ekivati podršku javnosti u ne emu što se doživljava kao prijetnja sigurnosti i životu u ime bržeg oporavka gospodarstva zemlje. Margareta Podnar

> analiza > portret > znanje i biznis > web trgovina

18-19 business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

IVAN KOMAK, OSJE»KA PIVOVARA Samouvjerenost i ustrajnost u provedbi vlastitih zamisli, bez obzira na cijenu, pomogle su mu u dugogodišnjoj pravosudnoj borbi za Pivovaru, ali u natezanju s Nezavisnim sindikatom Osje ke pivovare (SNOP) pokazale su se štetnima. Oni koji su mu prodajom dionica omogu ili upravljanje Pivovarom i zapošljavanje djece, rodbine i prijatelja, po eli su mu raditi o glavi, pa je na temelju njihove prijave i završio u pritvoru

Poduzetnik svojeglavos

SNIMIO G. FLAUDER

Ivan Komak, predsjednik Uprave Osje ke pivovare, i troje od pet lanova Nadzornog odbora - Komakov sin Ivica i k i Andreja te snahin brat Domagoj Njegovan - završili su 22. ožujka u jednomjese nom pritvoru; oni kako ne bi utjecali na svjedoke, a on i kako ne bi ponovio kazneno djelo pranja novca za koje je optužen. Nakon što se ispitaju svjedoci, njih bi troje moglo biti pušteno, ali Komaku je izvjesno i zadržavanje do kraja istrage. A budu i da ona ne e mo i završiti bez me unarodne pravne pomo i iz Slova ke i Slovenije, gdje je Komak kao donedavni ve inski vlasnik prodao

Osje ku pivovaru, u pritvoru bi mogao ostati i sljede ih pola godine.

Ignorirao upozorenja

Komaka se tereti za nezakonitu isplatu predujma dividende za 2009. i 2010., a troje lanova NO-a za potpisivanje odluke kojom su mu to dopustili. Kako je Zakonom o trgova kim društvima zabranjeno ispla ivati predujam dividende u društvu koje prethodne godine nije ostvarilo dobit, a Osje ka je pivovara 2008. iskazala gubitak, Komak je sebi 2009. nezakonito isplatio 1.350.000 kuna. Sli no je u inio i 2010., a iako je tada Pivovara ostvarila dobit, nije smio isplatiti više od 50 posto iznosa dividende. Isplativši više od 4,5 milijuna kuna, u inio je upravo to, smatra istražni sudac. Na nezakonitost isplata Komaku ukazali su jedan od odvjetnika društva i šefica knjigovodstva, kojoj je prije isplate potpisao potvrdu da je na to upozoren. Unato tome, proveo je svoju i odluku Nadzornog odbora, a odvjetniku je nedavno otkazao suradnju. Najve i dio novca Osje ka pivovara isplatila je tvrtki u vlasništvu Komakove supruge Anice, a on je potom zatvorio bankarski kredit za kupnju dionica Pivovare.

Zbog toga mu je, a radi osiguranja isplate u slu aju oduzimanja protuzakonito ste ene imovinske koristi od 5,886.400 kuna, Sud odredio zabranu otu enja i optere enja 47.662 dionica Osje ke pivovare i obiteljske ku e s dvorištem u Jelisavcu, nedaleko od Našica.

Podigao tvrtku

Bolji poznavatelji Ivana Komaka upravo e u tom potezu prepoznati jednu od njegovih temeljnih karakternih crta: svojeglavost, samouvjerenost i ustrajnost u provedbi vlastitih zamisli, bez obzira na cijenu. Najbolje ih je pokazao uporno vode i sudsku bitku protiv HFP-a i bivšeg vlasnika Pivovare Josipa Guci a, ija je privatizacija pravomo no kona no poništena 2009. godine nakon 17 godina su enja i nebrojenih pritisaka, prijetnji i nemoralnih ponuda Komaku da odustane od tužbe. "Znao sam da sam u pravu i uzdao sam se u Boga i pravdu", esto je isticao Komak govore i o "križnom putu" koji je morao prije i do priznavanja udjela u vlasništvu nad Pivovarom ste enog nakon njezine privatizacije 1992., pri emu joj je vrijednost procijenjena na nerealno niskih 5,2 milijuna DEM.

Ĺ˝ELJKO ANI , PREDSJEDNIK SNOP-a:

'Nesretan je ovjek, zlopamtilo' Komak je nesretan ovjek jer se bavi poslom za koji nije spreman, a to si ne e priznati. Nagao je, zlopamtilo i osvetoljubiv. Ne moĹže mu se niĹĄta vjerovati, brzo mijenja miĹĄljenja i ne poĹĄtuje dana obe anja ako mu se ne svi a naĹĄa reakcija, pa smo izgubili povjerenje u njega. Dok mu nismo prodali dio-

nice, bio je drag i kulturan, a nakon ĹĄto je preuzeo Pivovaru, po ele su uvrede i maltretiranja. U posljednje vrijeme baĹĄ i ne komuniciramo, jer je i prije ĹĄtrajka rekao da nas ne priznaje i ne e s nama razgovarati. Nas koji ga znamo otprije ne podnosi, jer je svjestan toga da nam nikad ne e predstavljati autoritet.

ik kojeg je ost stajala slobode Nevjerojatnim propustom HFP-a, koji nakon odluke o poniĹĄtenju naknadne, etiri puta viĹĄe procjene i privatizacije koja je potom slijedila, nije izradio novu realnu procjenu u zakonskom roku, vrijednost Pivovare ostala je na toj mizernoj razini, a Komak vlasnik 35 posto dionica. Potom je od malih dioni ara, zaposlenika, kupio preostale dionice i stekao ve inski paket od 89,44 posto vlasniĹĄtva tvrtke. Pivovaru je preuzeo ve na SkupĹĄtini druĹĄtva, na Badnjak 2006. godine. Gubitak od 9,5 milijuna kuna znatno je smanjio 2008., a ve 2009. ostvario je dobit od 1,3 milijuna. S

agencijom Bruketa&Ĺ˝ini pokrenuo je Ĺžestoku nacionalnu kampanju promoviraju i "prvu hrvatsku pivovaru iz 1697. godine" s novim dizajnom boce, etikete i nosiljke. Koliko god su mu karakterne osobine pomogle u pravosudnoj borbi za Pivovaru, u natezanju s Nezavisnim sindikatom Osje ke pivovare (SNOP, lanom HUS-a) pokazale su se ĹĄtetnima.

Fiktivne prodaje?!

Oni koji su mu prodajom dionica omogu ili upravljanje Pivovarom i zapoĹĄljavanje djece, rodbine i prijatelja, po eli su mu raditi o glavi, pa je na temelju njihove prijave i

zavrĹĄio u pritvoru. Svjesni kako bi ih se direktor i ve inski vlasnik rado rijeĹĄio, zaboravljaju i pritom da je i sam po eo kao jedan od njih - voza , u sindikatu su po eli traĹžiti priznavanje prava na suglasnost pri utvr ivanju sistematizacije (kataloga) radnih mjesta. Kako je Komak odbio takvu odredbu uvrstiti u kolektivni ugovor, tuma e i to isklju ivim pravom Uprave, dakle svojim, usput najavljuju i proglaĹĄenje viĹĄkom do stotine radnika, ĹĄto ini polovicu ukupno zaposlenih, po eli su se nizati ĹĄtrajkovi, a sindikat je traĹžio provjeru njegova vlasni kog udjela. Temeljem toga HFP

Ĺ IMO OREĹ KOVI , SINDIKAT PPDIV-a: Prije Komaka barem je desetak direktora trebalo biti u pritvoru jer ne ispla uju pla e, poreze i doprinose, prebacuju novac izme u druĹĄtava, nezakonito vade kapital i bogate se, a protiv njih DORH nije niĹĄta poduzimao. Komak je drĹžavi platio sve, ispunjavao sve obveze prema radnicima, uspjeĹĄno je vodio tvrtku i vjerujem u njegovu nevinost. Bilanca kojom raspolaĹže DORH nije ona kojom raspolaĹže Pivovara. On je za mene Ĺžrtva igara u kojima su sudjelovali SNOP i HUS. Sada je velika opasnost da ljudi ostanu bez posla i pitam se je li to bio cilj i kako ih nije sramota.

SNIMIO GORAN FLAUDER

'On je Ĺžrtva igara SNOP-a i HUS-a'

je lani podigao tuĹžbu zbog neosnovanog upisa dionica u registar te od Komaka i 33 mala dioni ara zatraĹžio povrat 48 posto dionica tvornice. "Platit u HFP-u sve ĹĄto mi dokaĹžu da im dugujem, ali neka i oni meni plate svoje dugove za 17 godina mukotrpne borbe za vlasniĹĄtvo nad dionicama koje sam platio, a kojima nisam mogao raspolagati zbog njihova nezakonita rada", rekao je tada Komak i prije nego ĹĄto je Sud odlu io o HFP-ovu zahtjevu za zabranu raspolaganja dionicama, prodao ih je tvrtki Kasija sa sjediĹĄtem u Jelisavcu, u ku i do njegove. Vlasnik te tvrtke je njegov ne ak, slova ki drĹžavljanin Andrej Kandere, a jedina lanica Uprave Komakova supruga. Samo mjesec dana poslije, Kandare je prodao Pivovaru slovenskom Ditta tradeu, iji je vlasnik bio predsjednik NO-a Pivovare. Nakon njegove iznenadne smrti tvrtku je preuzela obitelj, pa elnike SNOP-a sve navodi na zaklju ak da su obje prodaje bile fiktivne kako bi oteĹžale sudski postupak. U me uvremenu, nezadovoljan odlukama osje kih sudova zbog "utjecaja lokalnih politi kih struktura", Komak je preselio sjediĹĄte Osje ke pivovare u Vinkovce, nadaju i se da e ondje

u su enjima zbog ĹĄtrajkova imati bolji tretman. Komak je nekoliko puta optuĹživao i Branimira GlavaĹĄa da iz Hercegovine upravlja napadima na njega, ali nakon ĹĄto je navodno provjerio informacije i utvrdio da to nije tako, ljetos mu se ispri ao.

NezaĹĄti eni konzul

Kao po asni konzul Republike Slova ke u Osijeku i jedan od najistaknutijih vo a slova ke manjine, Ivan Komak precijenio je svoj utjecaj i smatrao da mu se nitko ne e usuditi oduzeti dionice, a kamoli ga pritvoriti. Ni u primisli mu nije bilo da bi se u pritvoru mogla na i i njegova djeca, supruga na obavijesnom razgovoru, a imovina sudski blokirana. Svijet koji je gradio gotovo dva desetlje a sruĹĄio se kao kula od karata, iako njegovi odvjetnici tvrde da su DrĹžavnom odvjetniĹĄtvu davno predali svu dokumentaciju te da nisu utvr ene nepravilnosti. Tvrdi to i Ĺ imo OreĹĄkovi , predsjednik PPDIV-a, manjinskog sindikata u Pivovari, koji s Upravom ima idili ne odnose, a kojega predsjednik HUS-a Ozren MatijaĹĄevi optuĹžuje da je "Komakov sindikat", kupljen kako bi konkurirao SNOP-u. Goran Flauder

> analiza > portret > znanje i biznis > web trgovina

20-21 business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

MED KAO LIJEK Nov na in deklariranja proizvoda od propolisa, jedan od rezultata istraživa ko-razvojnoga projekta u koji je dosad uložila milijun i pol kuna, zagreba ka p elarska tvrtka PIP nije zatvorila drugim tvrtkama nego ih je pozvala na njihovo korištenje kako bi promovirali zdravstvenu u inkovitost takvih proizvoda i oja ali doma e p elarstvo. Tako po njihovu receptu proizvode od propolisa deklarira i slovenski Medex

PIP svoj propolis ponudio i konkurenc Zagreba ka p elarska tvrtka PIP dovršenje novog proizvodno-poslovnog objekta u Pisarovini, u koji je dosad uloženo oko sedam milijuna kuna od ukupno planiranih 30 milijuna, planira u prvoj polovini 2012. godine. To je, kaže osniva i vlasnik tvrtke Ivan Bra i , završni korak PIP-a u preuzimanju uloge regionalnoga lidera. A na tom putu ozbiljno ra unaju na istraživanje i razvoj. PIP je, naime, prije godinu

i pol krenuo u istraživa korazvojni projekt Farmakol - farmakologija u apiterapiji. Rije je o vrednovanju, kvantifikaciji i standardizaciji flavonoida, farmakoloških, biološko aktivnih tvari propolisa. U tehnološkom smislu to zna i pro iš avanje propolisa, u ve oj koli ini s razli itog podru ja Hrvatske, od stranih primjesa i voska te dobivanje suhoga ekstrakta propolisa. Kemijska karakterizacija i stan-

dardizacija propolisa preduvjeti su njegove primjene u suvremenoj medicini.

Suradnja

U taj istraživa ko-razvojni projekt PIP je dosad uložio 1,5 milijuna kuna uz angažiranje svojih djelatnika i resursa tvrtke. Znanstveni dio rade sa stru njacima s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u Zagrebu. Na projektu je stalno angažirano 10 stru njaka, od ega e-

Planirana godišnja proizvodnja 15 proizvoda iz prve faze projekta Farmakol - farmakologija u apiterapiji - iznosi 300.000 komada proizvoda u vrijednosti oko 15 milijuna kuna, a drugu i tre u fazu financirali bi iz dobiti

tvero iz PIP-a. Dosad su registrirali 11 novih proizvoda, a do lipnja e ih biti još etiri, pa e u prvoj fazi projekta biti registrirano 15 proizvoda iz projekta Farmakol. "Projekt ima tri faze. Prva je istraživanje ukupnih flavonoida u propolisu i razvoj komercijalnih proizvoda. Proizvode farmakološkoga oblika u pastilama razvili smo s rije kom tvrtkom Jadran Galenski labaratorij", objasnio nam je Bra i , dodavši kako u drugoj fazi projekta planiraju vrednovati, mjeriti i standardizirati pojedine flavonoide i na osnovi tih saznanja stvoriti komercijalne proizvode.

Potpora kao marketing

U tre oj fazi planiraju analizirati druge p elinje proizvode kao što su mati na mlije , p elinji otrov i sam med kako bi znanstveno povezali u inke apiterapije, fitoterapije i mineraloterapije i dobili proizvode po na elima famakognozije sa statusom prirodnog lijeka.

Planirana godišnja proizvodnja 15 proizvoda iz prve faze projekta iznosi 300.000 komada proizvoda u vrijednosti oko 15 milijuna kuna te bi drugu i tre u fazu projekta financirali iz dobiti. Prvu fazu projekta podržalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa kroz ve e porezno priznate troškove. "Ta nam je podrška najviše zna ila za marketinške svrhe, predstavljanje i bolje razumijevanje projekta", isti e Bra i . Njihov na in deklariranja proizvoda od propolisa prihvatio je i slovenski Medex. Naime, PIP znanja koja je financirao nije "zatvorio" za konkurenciju nego ju je pozvao na njihovo korištenje kako bi na tržištu bili izvrsni proizvodi koji ja aju povjerenje u taj oblik uvanja zdravlja ovjeka, a pritom i ja ali hrvatsko p elarstvo.

Crno tržište

Bra i upozorava kako se u poslovanju suo avaju s kon-

IVAN BRA»I , osniva i suvlasnik zagreba ke p elarske tvrtke PIP

kurencijom crnog tržišta, gdje državni prora un godišnje gubi oko 40 milijuna kuna, a kod proizvoda iz grupe apiterapije, odnosno prodaje u ljekarnama i drogerijama, suo avaju se s nelojalnom konkurencijom - nekvalitetnim proizvodima. Požalio nam se i na neprimjeren odnos nekih tr-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

nciji gova kih lanaca u prodaji njihovih proizvoda. Neki, tvrdi, sve obveze proizvo a a uvjetuju nizom kaznenih mjera, a u ugovoru nemaju ni jednu svoju obvezu, ak ni obvezu pla anja, a kamoli kaznenu mjeru za svoje propuste. Gorden Knezovi

gorden.knezovic@business.hr

INSPEKCIJA I REGULATIVA

Što je sladilo, a što zasla iva ? Ivan Bra i , osniva i suvlasnik PIP-a, kaže kako zbog neznanja ili nerazumijevanja administracije i loših podzakonskih propisa imaju problema s nazivom mednog sladila, jednog od svojih proizvoda. Naime, sladilo i zasla iva termini su u našim propisima rezervirani za aditive prehrambenim proizvodima, pa se ne mogu koristiti u nazivu proizvoda. Proizvod tvrtke PIP zove se

OGLAS

Coffeemed, medno sladilo za kavu i mlijeko. Specifi an je jer je zamjena za še er u crnoj kavi, a može se koristiti i kao zasla iva u druge svrhe, primjerice, s mlijekom. 'Problem na tržištu je što nema sustava kontrole kvalitete, prije svega nema dovoljne koordinacije razli itih inspekcijskih službi, caruju siva zona i nekvalitetni proizvodi', tvrdi Bra i .

Mark Zuckerberg osnivač i većinski vlasnik Facebooka

> analiza > portret > znanje i biznis > web trgovina arhiva business.hr

22-23 business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

Najbrže rastući biznis na meti Googlea i Facebooka Nagli trend rasta broja stranica za grupnu kupnju u Hrvatskoj pokazao je da i u našoj zemlji postoji prostor za širenje trgovačkih poslovnih modela na webu. To se, doduše, događa na pomalo čudan način: dok je u svijetu web trgovina odavno etablirana, a stranice za grupnu kupnju pojava su relativno novijeg datuma, u Hrvatskoj se upravo kroz potonji model popularizira kupnja putem weba. Naravno da web trgovine postoje i u našoj zemlji, no teško je dosad bilo koja tvrtka iz tog sektora ostvarila neki prihodovniji on-line poslovni model. Uglavnom je riječ o zauzimanju pozicija za budućnost, kada se očekuje bum on-line trgovine u našoj zemlji. Grupna kupnja pokazala je kako se taj bum može dogoditi i sada, čak i u jeku gospodarske krize. Pokazuju to i podaci koje je ovih dana objavio Business.hr o tome kako KupiMe, kao vodeći domaći servis za grupnu kupnju, samo u Hrvatskoj mjesečno radi oko dva milijuna kuna prometa, a na nekim od regionalnih tržišta, poput onog

GRUPNA KUPNJA Sve je više analitičara koji procjenjuju da bi grupna kupnja za koju godinu popularnošću mogla nadmašiti čak i društvene mreže. Hrvatske tvrtke koje trenutačno bilježe uzlet u regiji dobro su prepoznale da veliki svjetski igrači trenutačno nisu zainteresirani za ulazak na mala lokalna tržišta pa su iskoristile priliku. Na domaćem tržištu realno nema previše prostora za velik broj servisa, pa će u najboljem slučaju na kraju cijele priče opstati tri ili najviše četiri u Srbiji, još po milijun kuna. Naravno, nije riječ o zaradi, budući da prema uspostavljenom poslovnom modelu 30 do 50 posto novca završava u rukama servisa za grupnu kupnju, a preostali iznos ide davatelju usluge, ali ipak je riječ o respektabilnim rezultatima s obzirom na opseg domaćeg i regionalnog tržišta.

proizvoda, a skupi li se određeni broj kupaca, ponuda se ostvaruje, ako se ne skupi - propada. Sami korisnici, zainteresirani da određeni proizvod dobiju po nižoj cijeni, obavljaju značajan marketing šireći informacije putem maila ili društvenih mreža. Ako se skupi dovoljna količina kupaca, svi

Velika ulaganja

Groupon je prošle godine uprihodio 350 milijuna dolara, a ove se godine očekuje i IPO te tvrtke vrijedan čak 25 milijardi dolara

Uspjehu grupne kupnje u Hrvatskoj sigurno je kumovala i činjenica kako se njome ostvaruju znatne uštede. Poslovni model je jednostavan. Korisnici svakodnevno dobivaju informacije o dnevnim sniženjima određenih

ostvaruju interes: kupci dobivaju proizvod po nižoj cijeni, prodavači zarađuju na količini prodanih proizvoda, a servis za grupnu kupnju dobiva proviziju. No, kako to obično biva u Hrvatskoj, kada se uspostavi neki uspješan poslovni model, običaj je da se pojavi niz manjih tvrtki koje ga poku-

šavaju kopirati. Uz KupiMe i Kolektivu, za koje nitko ne dvoji da su dva vodeća servisa za grupnu kupnju, niknulo je više od desetak drugih servisa, čak i agregatora, stranica koje ujedinjuju ponudu svih ovih servisa. No, procjena je da na domaćem tržištu realno nema previše prostora za velik broj servisa pa će

u najboljem slučaju na kraju cijele priče opstati tri ili najviše četiri. Stoga je trenutačno iznimno jaka borba za te pozicije, a neki od najzapaženijih pretendenata su servisi poput TrebamTo, Ponuda dana, Povoljno i Grupnjak.

Lokalne reference

Ono što se često zanemaruje, a na to upozoravaju iz većih i uspješnijih servisa, činjenica je da su za taj poslovni model potrebna i velika ulaganja te kako nije riječ o igri za one koji na brzinu žele okrenuti novac. Uostalom, to je sasvim jasno i kada se pogleda pozadina dvaju najjačih servisa: Kolektiva je osnovana inozemnim kapitalom, a KupiMe je osnovala domaća tvrtka Moving Bord, koja je već imala razvijeno internacionalno poslovanje s posve drukčijim biznisom. Ono što je zajedničko obama servisima jest mogućnost značajnih ulaganja koja će pratiti rast, a prema informacijama koje smo dobili u prosjeku iznosi oko impresivnih 25 posto mjesečno. Svaki takav brzorastući biznis traži velika ulaganja u kratkim razdobljima, što u slučaju web servisa ima još veću težinu s obzirom na tehnološku infrastrukturu koja mora biti u stanju izdržati nagli rast poslovanja. Tu su i ulaganja za nastup na regionalnom tržištu, što prate i značajni reorganizacijski zahvati ako se želi uspjeti

na tom tržištu. Naime, tvrtke za grupnu kupnju koje trenutačno bilježe uzlet u regiji dobro su prepoznale da veliki svjetski igrači trenutačno nisu zainteresirani za ulazak na mala lokalna tržišta pa su iskoristile priliku. To, naravno, ne znači da se takvo što jednog dana neće dogoditi, a tada je sasvim moguće da će jedan od poslovnih modela njihova ulaska na lokalna tržišta biti i preuzimanje. Groupon, kao najuspješniji takav servis na svijetu, trenutačno posluje u 27 zemalja na ukupno 250 lokalnih tržišta koja se stalno proširuju. Sam poslovni model grupne kupnje usko je vezan uz malo i srednje poduzetništvo u nekoj lokalnoj zajednici te njihove proizvode i/ili usluge, a s takvim poslovnim modelom potrebno je dobro poznavanje lokalnog tržišta. Groupon je počeo s čikaškom regijom u SAD-u prije nepune tri godine, da bi se ubrzo proširio na Boston, New York i Toronto, a danas osim sjevernoameričkog pokriva i tržišta u Europi, Aziji i Južnoj Americi. Ta tvrtka ima više od 50 milijuna registriranih korisnika, a samo je prošle godine prihodovala 350 milijuna dolara. Ono što je važnije jesu trendovi rasta i širenja, pa se tako ove godine očekuje i IPO te tvrtke vrijedan čak 25 milijardi dolara. Podaci su bez sumnje impresivni, pogotovo kad se uzmu u obzir i drugi servisi

brojka

zemalja svijeta odnosno 250 lokalnih tržišta pokriva servis Groupon

FOTOLIA

poput Living Sociala, koji je prvi počeo s grupnom kupnjom, ili Foursquarea, koji je taj model prilagodio pametnim telefonima. Stoga sve više analitičara procjenjuje da bi grupna kupnja za koju godinu po popularnosti mogla nadmašiti čak i društvene mreže.

Neuspjela preuzimanja

Uviđaju to i drugi veliki online igrači. Poznato je kako je Google krajem prošle godine bio i te kako zainteresiran za kupnju Groupona, kada je za akviziciju nudio između pet i šest milijardi dolara. Osnivači Groupona, međutim, tu su ponudu glatko odbili, kao što je nekoć slične ponude odbijao i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg pravilno predviđajući kako vrijeme pravog rasta i ekspanzije, ali i povećanja vrijednosti tvrtke, tek dolazi. Kada već ne

uspijevaju s preuzimanjima, etablirane tvrtke odlučile su uspostaviti vlastite servise. Google se odlučio na izradu vlastitog servisa Google Offers, usko povezanog s drugim servisima te tvrtke poput Google Places. Za ulazak na područje grupne kupnje priprema se i Facebook. Ta društvena mreža već testira svoje rješenje za grupnu kupnju u nekoliko američkih gradova, a nedavno je uvela i mogućnost plaćanja za virtualna dobra u raznim društvenim igrama. Uvedeno tehnološko rješenje lako se može primijeniti i na kupnju materijalnih dobara, a takvo što ne bi trebalo čuditi. Ipak je riječ o prilici da ta kompanija dodatno kapitalizira svoju impresivnu bazu s više od 600 milijuna korisnika diljem svijeta. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

tema 24-25

USKORO SE PALI ALARM Idući mjesec Lisabonu na naplatu stiže traženje pomoći međunarodne zajednice

Za spas Portugala treba Prinosi na 10-godišnje portugalske obveznice dosegnuli su 7,7 posto, a portugalski parlament odbio je predložene mjere štednje koje su uključivale rezanje prava nezaposlenih i povećanje cijena javnog prijevoza Sve je izgledniji scenarij prema kojem će se Portugal za financijsku pomoć obratiti međunarodnoj zajednici i tako se pridružiti posrnulim članicama eurozone, Grčkoj i Irskoj. Nakon ostavke vlade, financijski su se problemi te zemlje produbili. Prinosi na 10-godišnje portugalske obveznice dosegnuli su 7,7 posto u srijedu, a zaduživanje stoga postalo preskupo, ostavljajući jedini izlaz u fondu spasa. Portugalski je parlament, naime, u srijedu odbacio predloženi program štednje dosadašnjeg premijera Joséa Sócratesa gurnuvši zemlju na korak do posezanja za sredstvima iz europskog fonda spasa koje su već dobili Grčka i Irska.

U najgorem trenutku

Prinosi na petogodišnje, trogodišnje i dvogodišnje

državne obveznice također su na rekordnim razinama, a indeks glavne lisabonske burze na vrijednosti izgubio je jedan posto. Politička je kriza portugalske troškove osiguranja od bankrota vinula na najviše razine u posljednja dva mjeseca, a zbog širenja krize na ostale europske zemlje jača zabrinutost. "Ova kriza javila se u najgorem trenutku", kazao je sada već bivši premijer Sócrates koji je dao ostavku nakon što je parlament odbio predloženi plan. Portugal je već povisio poreze i uveo niz mjera štednje kako bi uvjerio investitore u stabilnost zemlje. Sócrates je ostavku podnio netom prije dvodnevnog summita europskih čelnika. Pojavile su spekulacije o tome kako će Portugal već ovaj tje-

dan zatražiti pomoć, što je opovrgnuto iz samog Međunarodnoga monetarnog fonda. Iz MMF-a poručili su kako nisu dobili takav zahtjev. "Pitanje je postoji li itko

u Portugalu ovlašten da zatraži pomoć Europske unije i MMF-a", izjavio je za Reuters neimenovani dužnosnik EU. Sócrates, koji je u posljednjih godinu dana donio tri paketa

mjera štednje, žestoko se protivio primanju vanjske pomoći. "Oni koji misle kako vanjski paket pomoći ne nosi lošije mjere štednje od predloženih ili su ob-

Portugalski premijer José Sócrates nije bio sklon pomoći MMF-a i Europske unije pa je u srijedu podnio ostavku arhiva business.hr

u stiže 4,5 milijardi eura duga, što bi mogao biti okidač za

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

ebat će 70 milijardi eura

Ako se vlada ne uspije formirati, predsjednik će biti prisiljen raspustiti parlament te raspisati prijevremene izbore u 55 dana.

Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da će se povjerenje ulagača vratiti nakon dobivanja vanjske pomoći

Oprez sa Španjolskom

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

manuti ili nemaju pojma o čemu govore", kazao je nakon ostavke portugalskim medijima. Sócrates i portugalski ministar financija Fernando Teixeira dos Santos obećali su rezanje proračunskog deficita na 4,6 posto u ovoj godini. Proračunski manjak te dr-

žave lani je bio sedam posto, a 2009. godine na razini od 9,3 posto BDP-a. Nove mjere štednje koje parlament nije odobrio trebale su pripomoći uvjeravanju ulagača u to da će se ostvariti ciljani deficit, a uključivale su nepopularno rezanje prava neza-

poslenih i povećanje cijena javnog prijevoza. Nakon što je Sócrates dao ostavku na mjesto premijera, portugalski predsjednik Aníbal Cavaco Silva sazvao je predstavnike političkih stranaka kako bi se dogovorili o sastavljanju nove vlade.

Idući mjesec Lisabonu na naplatu stiže 4,5 milijardi eura duga, što bi mogao biti okidač za traženje pomoći čiji iznos analitičari procjenjuju na 60-80 milijardi eura. "Tržište nije presnažno reagiralo na političku krizu jer se smatra da Portugal nema izbora nego zatražiti pomoć Europske unije i MeđunarodnogA monetarnog fonda", smatra glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. "Nakon dobivanja pomoći vratit će se povjerenje ulagača u Portugal", smatra ekonomist te dodaje da je iznos potreban Portugalu 70 milijar-

di eura. Kina, koja je u prošlosti kupovala portugalski državni dug, smatra da opasnosti koje proizlaze iz europske dužničke krize još nisu otklonjene i da svjetske gospodarske prognoze nisu jasne. Ova je zemlja od početka krize povećala ulaganje u obveznice europskih dražva, a procjenjuje se da je četvrtina kineskih devizih rezervi vrijedna 2850 milijardi dolara uložena u imovinu u eurima. Politička kriza u Portugalu usmjerila je oprez ulagača i na Španjolsku, zemlju koja se spominje kao iduća u redu za dobivanje sredstava iz fonda spasa. "Španjolska je znatno veće gospodarstvo i takav potez unio bi puno više nervoze na financijska tržišta", zaključio je Šantić. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

investor 26 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

TE»AJ

PREMIJE RASLE 3,7%

Kuna oslabila 0,1% prema euru Dobit Baslerova Kuna je ju er na listi HNB-a vlasnika 436,7 oslabila prema euru za 0,10 mil. franaka posto te je srednji te aj tako iznosio 7,378951 kunu. Kuna je oslabila i prema ameri kom dolaru za 0,66 posto, a oja ala prema britanskoj funti za 0,08 posto te prema švicarskom franku za 0,53 posto. Srednji te aj iznosio je 5,224406 kuna, funte 8,451439 kuna, a franka 5,739248 kuna. H

Baloise grupa, u ijem je vlasništvu i Basler osiguranje Zagreb, ostvarila je uspješne poslovne rezultate u 2010. Dobit je porasla za 3,7 posto, na 436,7 milijuna švicarskih franaka. Premijski volumen je porastao za 3,7 posto, dok je ukupna solventnost

ak 224 posto. Nakon što je u Basler osiguranju Zagreb završio proces integracije, ta lanica Baloise grupe usmjerila je svoj fokus na reorganizaciju i optimizaciju poslovanja. Rezultati su znatno su bolji u usporedbi s proteklom godinom. Zadržana je tržišna pozicija na polju neživotnih osiguranja uz zna ajan rast u osiguranjima motornih vozila, dok je na podru ju životnih osiguranja naglasak na poboljšanju i proširenju prodajnih kanala. B.hr

BROJKA

3,44 posto vlastitih dionica drži trezor Kraša nakon novog dokupa 309 komada objavljenog u etvrtak na internetskim stranicama ZSE-a

Šaravanja: Hrvatskoj trebaju što skoriji izbori KOSOR U NEMILOSTI NAJVE EGA KREDITORA U Zabi kažu da su izbori nužni kako bi se u 2012. ušlo s reformskim prora unom

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Glavni ekonomist Zagreba ke banke Goran Šaravanja u najnovijoj makroekonomskoj analizi ocijenio je kako bi što skoriji izbori u Hrvatskoj bili znatno bolji od njihova odga anja. "Ako situaciju promatramo isklju ivo u kontekstu ekonomske politike, što brži izbori bili bi poželjni jer bi to omogu ilo da se u 2012. u e s reformskim prora unom, a ne privremenim", rekao je Šaravanja. "To je poželjnije zbog raspoloženja

››

doma ih i stranih investitora, odnosno dinamiziranja razvojnih projekata", stoji u makroekonomskoj analizi glavnog ekonomista najve e hrvatske banke.

Kraj ipak na jesen

"Prema svemu sude i, svibanj e otkriti kada emo ove godine završiti pregovore s EU o punopravnom lanstvu. Tada e se još jednom objaviti mišljenje Europske komisije o napretku u ispunjavanju uvjeta za zatvaranje poglavlja 23 o pravosu u i temeljnim pravima", rekao je Šaravanja i dodao da e se pregovori najvjerojatnije završiti na jesen iako bi se to moglo dogoditi u lipnju. Premda

je bilo osnovane zabrinutosti za investicijski kreditni rejting Hrvatske po etkom ožujka, jedna od tri najve ih bonitetnih ku a Fitch potvrdila je BBB- rejting s negativnim izgledom. Fitch je, me utim, jasno dao do znanja kako e u 2012. biti nužno baviti se smanjenjem fiskalnog deficita ako Hrvatska želi osigurati investicijski kreditni rejting u srednjem roku. "Ako se izabrana vlada nakon izbora ne uhvati u koštac s prora unskim deficitom i ozbiljno ne pokrene strukturne reforme koje e Hrvatskoj osigurati brži gospodarski rast, izvjestan je gubitak investicijskoga kreditnog rejtinga tijekom 2012.", komentirao

Ako situaciju promatramo isklju ivo u kontekstu ekonomske politike, što brži izbori bili bi poželjni zbog raspoloženja doma ih i stranih investitora, odnosno dinamiziranja razvojnih projekata GORAN ŠARAVANJA, glavni ekonomist Zabe

je Šaravanja. On procjenjuje da e prosje na inflacija ove godine biti 2,5 posto, što je rast od 0,2 posto u odnosu na prethodnu prognozu, a kretanje cijena hrane u ostatku godine lako bi moglo pogoršati tu projekciju.

Inflacija na 2,5 posto

U skladu s postupnim oporavkom ekonomske aktivnosti, visokom nezaposlenoš u i niskim rastom realnih primanja, u Zabi i dalje o ekuju relativno nizak deficit teku eg ra una platne bilance od 3,2 posto BDP-a, unato injenici da e viša cijena nafte utjecati na uvoz robe. "Evidentno je da e se otpuštanjem 850 milijuna eura devizne likvidnosti banaka potaknuti kreditna aktivnost", tvrdi Šaravanja. Budu i da se država zadužila kod doma ih banaka da bi refinancirala dospijelu euroobveznicu od 750 milijuna eura glavnice i 50 milijuna eura kamate, otpuštanje devizne likvidnosti osigurat e da privatni sektor na doma em tržištu ima adekvatan pristup kreditima ove godine", komentirao je nedavnu odluku guvernera Rohatinskog da smanji omjer devizne pokrivenosti inozemne pasive likvidnom deviznom aktivom sa 20 posto na 17 posto. J. J. / B.hr

investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE

Dom holing nastavio je s rastom dionice i u etvrtak. Njegova cijena raste od po etka tjedna, a u etvrtak je zabilježena i najve a dnevna stopa rasta od 8,54 posto. Time je dionica dogurala nadomak 60 kuna, što je ujedno najviša razina od listopada 2008. godine. Osim toga, ne treba zanemariti i da je ukupan promet Dom holdingom u etvrtak na Zagreba koj burzi dosegao 2,2 milijuna kuna.

CROBEX: +0,91%

Oznaka

Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

292.20

297.80

1.29%

17,030

5,020,969.55

24,386.41

253.10

332.84

785.00 4,001.01 56.70 1,625.00 729.48 51.00 96.85 269.00 260.10 224.00 266.50 39.55 1,302.00 3,700.00 1,799.99 171.00 13.62 132.21 1,400.00 144.51 219.00 61.95 618.00 3,130.05 78.50 271.16 75.50 1,364.96 150.14 440.00 423.13 6,030.01 64.00 320.20 206.00 150.00 143.33 150.03 851.00 558.00 71.50 251.00 637.00 450.00 505.00 3,681.00 9.85 2,049.99 120.00 150.20 65.15 740.54 31.30 1,350.00 26.13 108.00 1,169.00 225.00 60.00 902.10 36.00 679.00 26.00 24.99 141.00 24.44 208.00 16.50 14.00

800.00 4,015.00 61.69 1,636.00 737.00 56.00 99.20 272.00 263.00 230.00 269.99 41.20 1,350.00 3,800.00 1,833.00 176.00 13.99 133.95 1,400.00 148.98 224.00 62.00 625.00 3,149.99 78.50 289.00 78.93 1,376.00 151.01 448.00 423.14 6,342.00 67.46 320.30 209.99 155.65 148.00 155.00 861.01 560.00 73.00 260.00 637.00 450.00 505.00 3,681.02 10.86 2,049.99 120.00 150.20 74.20 740.54 32.88 1,350.00 26.13 108.00 1,169.00 225.00 60.00 902.10 37.60 679.00 26.00 24.99 141.00 24.44 216.00 16.50 14.00

800.00 4,015.00 59.99 1,636.00 736.91 52.81 97.44 272.00 263.00 230.00 269.94 40.00 1,302.00 3,700.00 1,832.00 173.51 13.74 133.80 1,400.00 146.00 221.00 62.00 620.10 3,149.99 78.50 289.00 75.51 1,364.96 151.00 448.00 423.13 6,030.01 65.00 320.22 209.99 155.65 143.33 155.00 851.00 558.00 73.00 260.00 637.00 450.00 505.00 3,681.02 10.23 2,049.99 120.00 150.20 65.15 740.54 32.88 1,350.00 26.13 108.00 1,169.00 225.00 60.00 902.10 37.60 679.00 26.00 24.99 141.00 24.44 216.00 16.50 14.00

0.88% 0.37% 8.54% 0.55% 1.85% 5.62% -0.45% 1.83% 1.15% 8.24% 0.72% -0.30% 0.00% -3.27% 1.78% -0.40% 0.96% 1.37% 2.94% 1.03% -1.23% -3.88% 0.83% 1.44% 20.77% 2.20% -1.31% 3.02% 0.67% 0.00% 0.05% -1.15% 8.33% -1.46% 2.43% -0.22% 0.23% 2.65% 2.77% 0.72% -2.00% 0.39% 0.00% 0.00% 0.80% 0.03% -6.06% 0.00% 4.35% 0.87% -1.29% 13.92% 6.55% 0.00% 0.38% 0.78% 0.02% -2.19% -39.99% -1.95% -0.11% -0.15% 0.00% 24.95% 0.57% 6.26% 4.85% 0.00% 14.75%

4,945 708 36,883 765 1,012 9,652 4,874 1,455 1,401 1,353 1,021 5,850 176 56 114 1,040 10,330 950 80 699 425 1,395 136 26 885 243 854 37 301 88 90 5 441 80 103 123 121 115 20 29 214 57 23 30 22 3 1,086 5 84 62 126 10 231 4 160 36 3 15 48 3 63 2 50 50 8 41 4 40 30

3,923,480.98 2,835,706.62 2,196,058.83 1,246,940.88 739,804.09 522,261.69 477,718.01 393,889.47 366,352.12 309,465.00 274,166.03 236,497.77 235,988.64 208,597.30 206,499.28 180,988.50 143,146.63 125,846.83 112,000.00 102,187.70 93,733.08 86,456.40 84,089.09 81,540.82 69,472.50 68,873.70 65,170.56 50,766.60 45,417.27 38,751.37 38,081.88 31,084.02 28,588.28 25,619.30 21,417.50 18,834.56 17,801.30 17,566.56 17,131.03 16,220.00 15,377.72 14,657.05 14,651.00 13,500.00 11,110.00 11,043.03 10,975.47 10,249.95 10,080.00 9,312.40 8,592.85 7,405.40 7,310.94 5,400.00 4,180.80 3,888.00 3,507.00 3,375.00 2,880.00 2,706.30 2,340.40 1,358.00 1,300.00 1,249.50 1,128.00 1,002.04 841.90 660.00 420.00

2,667.44 40,150.00 447.96 2,178.58 1,028.37 332.47 800.52 1,845.28 603.27 840.31 17,289.22 129.48 246.68 420.29 290.52 414.01 103.05 561.90 876.94 487.80 1,321.68 114.38 359.66 2,339.96 105.13 1,351.07 113.68 303.86 247.14 621.23 581.22 1,327.63 475.21 1,735.59 4,767.37 103.11 89.42 421.60 363.52 1,435.24 295.07 118.77 124.48 44.70 228.46 369.05 27.64 620.41 36.94 92.79 49.00 30.65 92.72 636.36 87.44 99.25 71.81 138.99 68.86 356.11 125.43 12,951.77 47.84 8.37 29.00 119.12 103.29 5.45 54.78

657.10 1,625.00 27.87 1,181.00 690.05 28.00 54.00 242.21 217.00 140.00 200.00 22.36 871.01 612.00 1,106.00 135.00 12.45 80.21 1,140.00 105.50 161.54 55.56 533.13 2,332.01 53.00 250.10 41.77 1,160.03 124.01 290.00 339.99 4,720.12 25.00 240.00 145.00 121.00 120.00 117.51 655.38 430.00 60.20 190.00 637.00 252.16 292.00 2,851.00 5.00 1,780.00 84.32 85.00 57.03 551.00 25.00 1,115.16 15.15 98.00 909.99 166.55 20.00 543.15 20.83 461.06 25.00 15.17 76.10 23.00 161.10 15.10 11.50

829.99 4,050.00 61.69 1,777.00 1,044.18 56.00 118.99 318.99 390.00 259.65 289.98 52.00 1,649.98 4,990.00 2,900.00 269.00 39.35 146.00 1,615.00 184.73 267.02 78.13 675.00 3,520.00 78.50 395.00 139.95 2,093.00 190.30 507.77 497.02 6,900.00 78.00 355.00 225.50 173.00 239.00 245.00 944.00 594.99 125.90 349.94 637.00 1,000.00 598.00 4,400.00 29.01 2,890.00 164.00 153.01 99.99 1,003.00 44.80 1,682.99 34.96 132.37 2,198.00 295.00 188.00 1,105.00 46.99 708.00 33.00 58.50 163.85 69.90 275.00 39.95 15.49

Atlantic grupa Ina-industrija nafte d.d. Dom holding Ericsson Nikola Tesla Atlantska plovidba d.d. Valamar grupa Belje Adris grupa Dalekovod Riviera Pore Zagreba ka banka uro akovi holding Tehnika Kaštelanski staklenici Institut IGH Tisak Ingra AD Plastik Tankerska plovidba Petrokemija Luka Rijeka Veterina d.d. Uljanik plovidba Jadranski naftovod Karlova ka banka Istraturist Umag d.d. Vupik Luka Plo e Jadroplov d.d. Viro tvornica še era d.d. Kraš, prehrambena industrija Ledo Sun ani Hvar Podravka prehrambena industrija d.d. Konzum Lošinjska plovidba Hidroelektra niskogradnja SN holding Franck prehrambena industrija Kon ar - elektroindustrija Dioki d.d. Viadukt Mlinar mlinsko-pekarska industrija Brodomerkur trgovina i usluge Industrogradnja d.d. Zvijezda Fima validus Liburnia Riviera Hoteli Zve evo, prehrambena industrija Finvest Corp Badel 1862 Agrome imurje OT-optima telekom d.d. HUP - Zagreb Slavonski zatvoreni investicijski fond Slatinska banka Kon ar Solaris Hotel Excelsior d.d. Turisthotel Atlas nekretnine Privredna banka Zagreb TLM tvornica lakih metala Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Žitnjak Magma d.d. Lav evi HGspot Proficio

+ Cijena Generine dionice u etvrtak je zabilježila najve u stopu dana na Zagreba koj burzi. Padom od 3,88 posto Genera se spustila na najnižu ovogodišnju razinu od 62 kune. Ukupno je protrgovano sa 1395 dionica u sedam transakcija, što je bilo dovoljno za ukupni promet od 86.456 kuna. Više od Genere u etvrtak je pala samo dionica hotela Excelsior stopom od 39,99 posto, ali uza zanemariv promet.

Redovan promet: 20.967.081,78 Kn Promjene Cijene

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,51 168,60 300,00 11,89 77,30 225,10 0,69 9,50 12,03 16,20 38,11 7,44 0,71 14,00 35,99

61,00 176,00 305,00 12,34 80,60 233,95 0,70 10,00 12,60 16,51 39,99 7,79 0,71 14,00 35,99

61,00 176,00 300,00 12,10 80,60 233,95 0,70 9,90 12,60 16,51 39,99 7,79 0,71 14,00 35,99

60,74 172,29 301,14 12,08 80,10 228,79 0,70 9,88 12,48 16,50 39,80 7,48 0,71 14,00 35,99

37,03 37,48 85,15 36,00 0,67 1,62 0,80 0,38 1,05

37,60 37,50 85,15 36,40 0,67 1,68 0,80 0,38 1,05

37,10 37,50 85,15 36,40 0,67 1,62 0,80 0,38 1,05

37,28 37,50 85,15 36,10 0,67 1,67 0,80 0,38 1,05

33,00 3,90 42,60 40,12 100,00 34,13 30,00 25,50 38,00 22,00 5,86 79,01

35,00 4,10 43,00 40,12 100,00 35,00 30,03 25,50 38,00 22,49 5,99 80,00

33,51 3,90 43,00 40,12 100,00 35,00 30,03 25,50 38,00 22,00 5,99 79,01

33,51 4,10 42,96 40,12 100,00 34,63 30,01 25,50 38,00 22,20 5,97 79,86

32.000,00 472,00 1.009,00 483,00 1.500,00 8.710,00 4.056,00 250,00 10.003,00 6.800,00 78,10 2.200,00 3.015,00 7.800,00 74,20

32.500,00 480,00 1.031,00 489,00 1.500,00 9.000,00 4.099,00 250,00 10.500,00 6.801,00 78,20 2.207,00 3.050,00 7.800,00 74,20

32.500,00 477,00 1.020,00 487,00 1.500,00 8.927,00 4.078,00 250,00 10.243,00 6.801,00 78,20 2.201,00 3.050,00 7.800,00 74,20

32.499,66 476,68 1.019,99 486,65 1.500,00 8.927,16 4.076,90 250,00 10.243,05 6.800,73 78,10 2.201,29 3.048,41 7.800,00 74,20

3.850,00 89,90 590,00 1.899,00 4.300,00 555,00 88,90 3.000,00 3.650,00 1.200,00 58.000,00

3.850,00 90,00 590,00 1.900,00 4.350,00 559,00 89,00 3.000,00 3.700,00 1.200,00 58.000,00

3.850,00 90,00 590,00 1.900,00 4.350,00 557,00 89,00 3.000,00 3.650,00 1.200,00 58.000,00

3.850,00 90,00 590,00 1.899,96 4.349,00 557,92 88,91 3.000,00 3.697,78 1.200,00 58.000,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SALR GRVG TLSG PETG NF1N KBMR LKPG ZVTG KDHR POSR PBGS IALG DATR

KRKA MERCATOR SALUS GORENJE TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP POZAVAROVALNICA SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ISKRA AVTOELEKTRIKA DATALAB TEHNOLOGIJE

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE VITAMINKA AD BANJA LUKA PALAS AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF MI GROUP DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BOR BANKA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D SIPOREX D.D. TUZLA TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Jugocentar a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Univerzal a.d. Kanjiža Alfa plam a.d. Vranje Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2015K Imlek a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2016K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 SLAVEJ SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TRGOTEKSTIL ZAED. SLUZ. SKOPJE FERSPED SKOPJE

1.431.040,88 141.449,05 135.514,00 99.081,86 86.345,80 80.077,25 64.348,99 49.941,73 14.236,90 13.430,48 11.940,79 11.788,00 11.000,40 10.136,00 8.313,69

0,19 % 137106 1,35 % 76075 -0,99 % 20938 0,00 % 45394 -8,08 % 89582 -3,57 % 22001 12,39 % 10000 0,00 % 16741 0,00 % 5000

5.111.119,10 2.852.567,30 1.782.870,70 1.638.755,60 60.109,52 36.674,15 7.980,00 6.395,06 5.250,00

0,03 % 21670 1,04 % 135283 1,06 % 3769 0,22 % 3288 0,00 % 1250 -1,41 % 2890 0,10 % 2700 2,00 % 2150 -1,30 % 1100 -2,18 % 1430 3,99 % 5160 0,23 % 168

726.173,29 554.503,70 161.915,80 131.914,56 125.000,00 100.085,99 81.027,39 54.825,00 41.800,00 31.747,64 30.821,08 13.416,24

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB RMDEN08 GRNT RADE ALK TEL RMDEN09 SLAV TPLF TSZS FERS

23562 821 450 8199 1078 350 91959 5056 1141 814 300 1575 15450 724 231

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA KMBN NIIS SJPT AERO JGCN AGBN AIKB UNVK ALFA JESV A2015 IMLK MTBN FITO A2016

0,83 % 3,59 % -3,23 % 1,77 % 3,33 % 2,16 % 0,43 % 2,47 % 0,00 % 1,23 % 0,23 % 4,70 % 0,85 % 0,00 % -0,03 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E MIGFRK2 FBIHK1A FBIHK1B BORBRK3 FBIHK1D SPRXRK1 TCMKR FBIHK1C BHTSR BIGFRK3 FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-B RSDS-O-C RSRS-O-D HEDR-R-A TLKM-R-A HETR-R-A VITA-R-A HPAL-R-A

Oznaka

Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

4,84 % 0,63 % 1,19 % -0,20 % 0,00 % 0,52 % -0,12 % 0,00 % 1,09 % 0,01 % 0,13 % -3,80 % 1,16 % -2,46 % 0,00 %

1485 48.262.000,00 89477 42.652.199,00 23405 23.872.900,00 14112 6.867.667,00 4154 6.231.000,00 489 4.365.380,00 809 3.298.209,00 13164 3.291.000,00 249 2.550.520,00 343 2.332.650,00 21826 1.704.635,60 730 1.606.945,00 315 960.250,00 100 780.000,00 8761 650.066,20

valuta: MKD - makedonski denar 0,08 % 1,20 % 0,00 % 2,70 % 1,27 % 0,28 % 0,49 % 0,00 % -0,60 % 0,00 % 0,00 %

2070 17546 930 260 100 480 2664 70 45 125 2

7.969.500,00 1.579.111,10 548.700,00 493.990,00 434.900,00 267.800,00 236.857,60 210.000,00 166.400,00 150.000,00 116.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Komerc. ban. Beograd Telekom Slovenije Petrol Gorenje Tržnica Banja Luka

+4,84% +3,33% +2,16% +1,77% +0,69%

Mercator

Telekom Srpske Makpetrol Bosnalijek Aik banka Nova banka

business.hr

-3,57% -1,37% -0,5% -0,12% -0,11%

BH Telecom Sarajevo

+3,59 -2,18 Vijest o Agrokorovoj spremnosti za pla anje 24 eura više cijene za dionicu Mercatora Pivovarni Laško vinula je cijenu te dionice na Ljubljanskoj burzi na 176 eura, što je rast 3,59 posto u odnosu na zadnju zabilježenu cijenu prethodnog trgovinskog dana. Promet od 141.500 eura bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja, ime se Mercator pozicionirao iza Krke, kojom se trgovalo u iznosu od 1,5 milijuna eura. Slovenski indeks SBITOP bio je u plusu 2,22 posto.

Posljednja zabilježena cijena dionice BH Telecoma iznosila je u etvrtak 22 konvertibilne marke, što je pad 2,18 posto u odnosu na cijenu te dionice u srijedu. Ova je cijena ujedno bila najniža po kojoj se dionicom BH Telecoma trgovalo u etvrtak na Sarajevskoj burzi, a najviša je iznosila 22,49 konvertibilnih maraka. Promet je iznosio 31.800 konvertibilnih maraka. Oba sarajevska indeksa bila su u blagom minusu.

REGIONALNI INDEKSI +2,22% BIRS +0,31% 821,30 1.090,36 Belex15 +0,66% FIRS +1,53% 764,59 2.071,82 Belexline +0,51% MBI10 +0,09% 1.422,76 2.603,46 SASX10 MONEX20 -0,03% 13,002.80 -0,01% 1.109,81 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,09% Stanje petak 25. ožujka 2011. 1.091,93 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,61% +1,96% 2.774,31 BUX +2,58% 22.789,33 +1,64% +1,52% 2.878,15 +1,45% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,92% petak 25. ožujka 2011.

FTSE100 5.876,93

DAX 6.931,88

CAC40

3.958,76

MICEX 1,786.81

AMERI»KI INDEKSI +0,56% S&P500 +0,34% 12.086,02 1.298,22 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,59% etvrtak 24. ožujka 2011. 2.699,77 DJIA

investor 30 DIONI»KI

Ime fonda

PBZ I-Stock VB CROBEX10

7,4192

15,62

70,7124

12,76

111,7866

10,35

11,0110

10,34

NFD Aureus US Algorithm 139,3787

9,80

KD Energija

C-Zenit

50,3441

-12,79

FIMA Equity

75,9670

-12,47

ST Global Equity

44,9759

-12,45

KD Victoria

14,2732

-9,81

5389,9800

-8,87

Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,5400

8,13

Allianz Portfolio

116,9088

7,92

PBZ Global fond

110,6093

6,95

Erste Balanced

126,0500

4,61

ZB global

147,5000

4,40

ICF Balanced

117,3823

-9,91

ST Balanced

170,9588

-8,84

5,6303

-6,08

NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

50,8235 96,7961 52,0493 107,1648 102,4000 114,5989 45,3476 70,7124 79,8470 330,7528 44,9759 88,6600 104,3000 10,8031 162,9796 7,4192 14,2732 94,6177 57,1700 93,7564 12,6912 50,3441 11,0110 93,7138 5389,9800 105,5200 131,0800 14,2007 73,1213 35,5600

2,15 1,71 1,33 0,91 0,75 0,60 0,56 0,54 0,46 0,46 0,41 0,37 0,36 0,31 0,30 0,28 0,22 0,22 0,21 0,19 0,18 0,18 0,18 0,16 0,13 0,12 0,12 0,11 0,09 0,06

7,21 -2,21 -16,84 -11,18 -3,61 1,15 -2,57 2,21 -7,40 -10,43 -3,82 6,87 -2,07 -3,98 -4,76 1,10 3,54 -3,23 -6,46 -4,48 -2,90 0,96 0,51 5,13 -2,79 -1,19 -3,81 0,00 1,56 8,88

HPB Dynamic Ilirika Gold Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC ZB BRIC+ OTP Europa Plus AC Rusija PBZ I-Stock Platinum Blue Chip MP-Bric HR ST Global Equity A1 ZB euroaktiv AC G Dynamic EM Ilirika JIE KD Nova Europa KD Victoria HPB WAV DJE Raiffeisen Emerging M. NFD Aureus Global Developed KD Prvi izbor C-Zenit KD Energija OTP meridian 20 Poba Ico Equity Raiffeisen World ZB trend Platinum Global Opportunity HPB Titan Erste Total East

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

78,8510

-3,38

66,8879

-3,26

1,89 N/A -13,57 -4,72 5,50 6,98 8,60 14,24 -0,16 -0,65 0,45 9,80 3,25 -0,29 3,19 18,71 5,09 7,48 2,92 3,26 5,18 7,33 16,56 12,30 -3,90 6,97 3,31 12,82 7,89 16,82

-0,29 N/A -7,47 4,41 N/A 8,61 1,50 12,76 -6,77 -5,46 -12,45 3,48 0,13 -0,48 -3,81 15,62 -9,81 9,04 -2,84 -4,06 4,13 -12,79 10,34 3,25 -8,87 3,65 1,45 8,84 7,22 7,63

-13,77 N/A -15,65 5,87 N/A 8,48 -17,77 -8,98 -6,75 -6,08 -7,38 -4,14 0,61 3,83 7,92 -8,32 3,04 -1,54 -15,77 -1,21 2,98 -19,90 9,52 -2,21 -15,55 0,72 3,27 -8,22 -8,18 -25,72

4,21 -3,27 -16,13 -10,42 -3,94 2,08 -2,53 1,61 -5,91 -10,98 -3,29 5,91 0,22 -4,12 -4,98 1,40 1,95 -2,57 -7,12 -3,93 -2,35 0,52 1,03 4,51 -2,99 0,38 -3,47 0,22 0,36 9,35

20,512 4,888 5,511 30,140 122,399 10,208 10,798 249,216 8,378 7,688 13,056 10,601 253,327 14,708 91,928 22,248 69,822 14,916 25,251 58,168 5,819 6,020 9,932 20,648 5,916 48,736 181,008 10,570 10,314 83,455

4,57 0,40 3,84 1,21 0,94 1,67 4,04 3,68 3,22 3,03 10,42 2,84 6,89 2,05 6,41 3,44 11,87 3,55 3,26 5,31 8,11 3,09 1,06 2,90 3,66 7,47 8,41 3,50 3,67 3,48

23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust ST Aggressive HPB Global Ilirika JIE Balanced AC G Balanced EM ZB global ST Balanced C-Premium ICF Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio KD Balanced Raiffeisen Prestige HI-balanced Erste Balanced PBZ Global fond OTP uravnoteženi NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

70,7212 66,8879 102,5396 148,1687 10,9282 147,5000 170,9588 5,6303 117,3823 156,1100 116,9088 8,2751 109,5400 10,0089 126,0500 110,6093 115,1274 78,8510

0,72 0,51 0,49 0,40 0,38 0,16 0,16 0,13 0,11 0,10 0,05 -0,03 -0,05 -0,07 -0,17 -0,17 -0,24 -0,34

4,36 2,39 7,21 -2,13 -2,70 0,46 0,29 0,78 5,98 1,13 1,72 0,44 1,09 -2,62 4,00 6,93 7,37 -6,79

3,94 8,72 4,56 3,98 0,47 3,52 3,71 4,57 1,58 1,78 6,13 3,06 1,84 2,34 8,51 11,38 6,00 -3,68

-0,14 -3,26 -2,99 0,56 0,52 4,40 -8,84 -6,08 -9,91 0,44 7,92 -0,60 8,13 0,42 4,61 6,95 2,18 -3,38

-0,88 -7,05 0,46 7,91 4,41 4,08 6,76 -12,96 2,13 5,33 8,74 -3,59 9,15 0,01 0,20 5,66 2,71 -4,95

1,13 2,54 4,82 -2,34 -2,83 -0,06 0,13 0,67 3,79 0,59 1,50 -1,17 1,08 -2,39 3,18 5,90 6,99 -7,09

14,254 2,764 93,134 42,351 14,801 730,624 11,406 12,905 12,293 312,974 7,944 7,074 221,392 71,423 105,774 309,980 40,677 14,469

2,70 5,50 5,47 5,16 2,06 9,72 8,20 4,14 8,89 8,57 1,87 5,18 1,04 9,08 10,18 9,53 5,27 4,68

23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011

127,4615 11,5548 159,6600 177,0300 164,7020 131,0214 132,3700 128,7190

0,08 0,07 0,05 0,04 0,04 0,02 0,00 -0,03

3,42 1,98 0,36 1,60 1,87 1,35 1,70 1,64

1,47 1,82 0,01 1,68 3,23 1,25 1,53 1,92

4,52 4,58 2,42 5,67 7,85 4,04 5,66 3,07

4,54 1,61 4,93 6,68 8,10 4,53 4,46 4,90

2,35 1,62 0,35 1,48 1,70 1,12 1,57 1,45

20,025 7,838 198,173 527,131 65,915 145,004 302,632 16,828

5,47 9,08 9,72 8,83 6,41 8,04 7,81 5,27

23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

133,1386 163,7550 140,5190 126,5690 146,1000 139,4200 139,6082 136,1564 133,0719 123,4387 117,9695 11,3999 10,7513 109,1393 106,4200 100,3989 125,0282

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,49 0,65 0,42 0,55 0,86 0,60 0,76 0,60 0,68 0,89 0,76 0,66 0,67 0,59 0,82 N/A 0,33

1,05 1,26 0,91 1,09 1,76 1,43 1,39 1,45 1,41 1,42 1,60 1,30 1,44 1,35 1,46 N/A 0,59

2,41 2,25 2,08 3,02 3,48 3,30 2,53 3,03 3,06 2,74 3,26 3,04 3,13 2,97 3,62 N/A 1,74

6,24 4,73 3,24 4,32 4,81 4,35 4,55 4,36 5,36 4,09 5,01 5,41 4,10 4,80 4,24 N/A 3,83

0,45 0,60 0,40 0,50 0,78 0,53 0,69 0,54 0,62 0,80 0,68 0,60 0,60 0,54 0,79 0,40 0,31

1127,311 2228,048 137,921 496,065 1081,337 883,292 104,359 43,137 253,105 135,795 206,457 135,423 50,413 189,522 509,885 5,002 41,673

11,98 10,67 10,67 8,67 8,08 7,81 7,50 7,22 5,47 5,25 3,38 2,49 1,80 1,87 1,50 0,16 5,95

23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011 23.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

164,7020

7,85

Raiffeisen Bonds

177,0300

5,67

Erste Bond

132,3700

5,66

HI-conservative

11,5548

4,58

HPB Obvezni ki

127,4615

4,52

ZB bond

159,6600

2,42

OTP euro obvezni ki

128,7190

3,07

PBZ Bond fond

131,0214

4,04

HPB Obvezni ki

127,4615

4,52

HI-conservative

11,5548

4,58

HPB Obvezni ki HI-conservative ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond Erste Bond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 25/3/2011 Subota 26/3/2011

28,4 MIL. KN

FAKTOR LIBIJE

UmaĹĄki Istraturist najavio je putem Zagreba ke burze odrĹžavanje glavne skupĹĄtine kompanije za 6. svibnja. Na skupĹĄtini e se, me u ostalim, odlu ivati o pokrivanju gubitka kompanije koji je proĹĄle godine iznosio 28,4 milijuna kuna, a predlaĹže se pokrivanje iz zadrĹžane dobiti druĹĄtva. Tako er e se dati razrjeĹĄnica lanovima Uprave i Nadzornog odbora kompanije. B. St.

Cijene nafte porasle su u etvrtak na me unarodnim trĹžiĹĄtima jer je zabrinutost zbog nestabilnosti na Bliskom istoku potisnula u drugi plan strahovanja za zdravlje gospodarstva eurozone nakon ostavke portugalskog premijera. Cijene barela sirove nafte za isporuke u svibnju porasle su na londonskom trĹžiĹĄtu za 18 centi, na 115,73 dolara za barel. Na ameri kom su trĹžiĹĄtu bile u plu-

Istraturist pokriva gubitak

Nafta u Londonu 115,73 dolara

su 68 centi i iznosile su 105,43 dolara za barel, poduprte velikim padom zaliha benzina u SAD-u. " as prevladavaju faktori koji podupiru cijene nafte, as oni koji ih pritiĹĄ uâ&#x20AC;?, tuma i Carsten Fritsch, analiti ar Commerzbanka. â&#x20AC;&#x153;Pritom su najvaĹžniji imbenici i dalje zbivanja u Libiji i na Bliskom istoku", dodaje. Zrakoplovi zapadnih sila nastavili su akcije u Libiji, ali zasad nisu uspjeli zaustaviti napade oruĹžanih snaga libijskog elnika Moamera Gadafija na gradove pod kontrolom pobunjenika. B.hr

BROJKA

105,43 dolara iznosila je u etvrtak cijena nafte na trĹžiĹĄtu u New Yorku

Crobex nadomak 2300 bodova SVI MILIJUNAĹ I U PLUSU Iako je trgovinski dan bio poprili no spor i nezanimljiv, cijene najlikvidnijih izdanja poput HT-a i Atlantica solidno su porasle JoĹĄ jedan u nizu letargi nih trgovinskih dana na Zagreba koj burzi rezultirao je skromnim prometom i blagim rastom indeksa. Crobex je porastao 0,91 posto, na 2294,67 bodova, dok je Crobex 10 sko io 0,85 posto, na 1274,75 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je samo 20 milijuna kuna, a viĹĄe od 15 milijuna potroĹĄeno je na pet dionica s prometom ve im od milijun kuna "Uz blagi rast indeksa, ponajviĹĄe pod utjecajem pozitivnog kretanja na europskim burzama, u najve em fokusu investito-

ra bile su dionice Atlantic grupe, HT-a, Dom holdinga i Ine. Obujam trgovanja bio je slab, ĹĄto upu uje na oprez investitora", rekao je za Hinu Tamas Nagy, voditelj trgovanja u investicijskom druĹĄtvu Abacus brokeri.

Genera na 62 kune

Najlikvidniju poziciju u etvrtak osvojio je HT s prometom od pet milijuna kuna i rastom cijene od 1,29 posto, ime je dionica zavrĹĄila na 297,8 kuna. Tijekom dana vlasnika je promijenilo viĹĄe od 17.000 dionica po cijenama izme-

u 292,2 i 297,8 kuna. Gotovo etiri milijuna kuna potroĹĄeno je i na Atlantic grupu, ija je dionica oja ala jedan posto, na okruglih 800 kuna. S prometom od 2,8 milijuna kuna moĹže se pohvaliti i Ina, ija je dionica poskupjela 0,37 posto, na 4015 kuna, koliko joj je iznosio i dnevni maksimum. Posljednji u druĹĄtvu milijunaĹĄa bio je Ericsson, ija je dionica porasla pola posto, na 1636 kuna. Cijena Generine dionice u etvrtak je zabiljeĹžila najve u stopu pada na Zagreba koj burzi. Padom od 3,88

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, ija je dionica u petak zahvaljuju i ve em interesu ulaga a sko ila na 800 kuna SNIMIO HRVOJE KNEZ

posto Genera se spustila na najniĹžu ovogodiĹĄnju razinu od 62 kune. Ukupno se trgovalo sa 1395 dionica u sedam transakcija, ĹĄto je bilo dovoljno za ukupni promet od 86.456 kuna. ViĹĄe od Genere u etvrtak je pala samo dionica Excelsa nekretnina, ak 39,99 posto, ali uza zanemariv promet.

Skok Dom holdinga

Dom holding nastavio je biljeĹžiti rast cijene dionice

REGIJA

Mercator digao slovenski SBI TOP Slovenski indeks SBI TOP uzletio je u etvrtak 2,22 posto, na 821,3 boda, a rastom cijene od 3,59 posto najviĹĄe mu je pripomogla dionica Mercatora Tijekom dana mediji su izvijestili kako je Agrokor Ivice

Todori a za dionicu tog trgova kog lanca Pivovarni LaĹĄko umjesto prvotno ponu enih 206 spreman platiti 230 eura. Po prometu od 141.500 eura ta je dionica bila druga najtrgovanija u Ljubljani, a posljednja joj je zabiljeĹžena cijena

iznosila 176 eura. Krka je bila najlikvidnija s gotovo 1,5 milijuna eura prometa, a cijena joj je porasla na 61 euro. SnaĹžan rast cijene biljeĹži i Telekom Slovenije, koji se ponovno vratio na razine iznad 80,6 eura.

Pozitivan trend nastavio se i u Banjoj Luci, iji je indeks BIRS porastao 0,31 posto, na 1090,36 bodova. No cijena Telekoma Srpske umanjena je 3,57 u odnosu na onu prethodnoga dana i iznosila je 1,62 konvertibilne marke. B. St.

i u etvrtak, koja raste od po etka tjedna, a u etvrtak je zabiljeĹžena i najve a dnevna stopa rasta od 8,54 posto. Time je dionica dogurala nadomak 60 kuna, ĹĄto je ujedno najviĹĄa razina od listopada 2008. godine. Osim toga, ne treba zanemariti i da je ukupan promet Dom holdingom u etvrtak na Zagreba koj burzi dosegao 2,2 milijuna kuna. Nikola Su ec

BROJKE

0,66 0,03 posto rastao je beogradski indeks BELEX 15

posto pao je sarajevski indeks SASX-10

iPhone preĹživio pad sa 300 metara Pripadnik ameri kih zra nih snaga Ron Walker neoprezno se nagnuo kroz vrata zrakoplova koji je letio 300-tinjak metara iznad zemlje, pri emu mu je iz dĹžepa ispao njegov dragocjeni iPhone 4. Walker se pripremao na skok

DOBITNICI DANA (ZSE) Elektropromet +24,95% Karlova ka banka +20,77% Agrome imurje +13,92% Sun ani Hvar +8,33% Riviera Pore +8,24% 45 Raste

padobranom kada mu je iskliznula dragocjena igra kica. Ne primijetivĹĄi to, ponosni je vlasnik mislio da ga je izgubio zauvijek. No, njegov je prijatelj upotrijebio aplikaciju â&#x20AC;&#x2DC;Na i moj iPhoneâ&#x20AC;&#x2122;, koja je pokazala kako se mobitel nalazi ispod drveta u

GUBITNICI DANA (ZSE) Hotel Excelsior -39,99% Validus -6,06% KaĹĄtelanski staklenici -3,27% Solaris -2,19% Dioki -2% 7 Nema promjene

18 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Sjevernoj Karolini, pokraj mjesta iznad kojeg su letjeli. Bez ijedne ogrebotine iPhone je funkcionirao. U trenutku pada bio je obloĹžen futrolom od plastike s nekoliko metalnih dijelova. B.hr

Vrijed. 1,359 160,19

Prom. 1,27% 0,19%

Sirova nafta 105,25 Prirodni plin 4,21 Zlato 1.437,03 Srebro 37,34 Goveda 113,00 Kava 300,75

1,20% 3,06% 0,67% 2,75% 0,00% 1,13%

I SKUPI SE SPORT MOĹ˝E ISPLATITI

Golfski turnir Walesu donio 82 mil. ÂŁ Ekonomija najmanjeg dijela Velike Britanije - Walesa - proĹĄle je godine poticaj od ak 82,4 milijuna funti dobila od jednog - golfskog turnira. Lani je u gradu Newportu odrĹžano najpoznatije mom adsko natjecanje u golfu Ryder Cup, a za odrĹžavanja jednotjednog turnira Wales je posjetilo 244.000 ljudi, pokazala je studija IFM Sports Marketing Surveysa. Golf je ina e sport koji se povezuje s viĹĄim standardom, a slijedom toga oni koji ga prate vjerojatno troĹĄe viĹĄe od obi nih turista. No podatak da je tijekom

turnira u jugoisto nom Walesu ostavljeno ak 74,6, a u samom Newportu 28,3 milijuna funti pomalo je zastraĹĄuju i, ali i nesumnjivo vrijedan divljenja. Studija je otkrila i da je 69 posto gledatelja Ryder Cupa na natjecanje stiglo izvan Walesa, od ega sedam posto iz Sjedinjenih Ameri kih DrĹžava i Kanade, javlja BBC News. Jedno prijaĹĄnje istraĹživanje pokazalo je da je Ryder Cup zaradu od golfskog turizma u Walesu lani pove ao za 21 posto te da se ona pribliĹžila vrijednosti od 42 milijuna funti. Nikolina Rivosechi

TIJEKOM RYDER CUPA u jugoisto nom je Walesu ostavljeno 74,6, a u Newportu 28,3 milijuna funti ARHIVA BUSINESS.HR

BEZ HORMONA SRE E IZGUBILI INTERES ZA Ĺ˝ENKE

Znanstvenici uz pomoÄ&#x2021; hormona pretvorili miĹĄeve u â&#x20AC;&#x2DC;homoseksualceâ&#x20AC;&#x2122; Kineski znanstvenici tvrde kako su otkrili da grupa miĹĄeva posebno uzgojenih da ne proizvode serotonin, poznat i kao hormon sre e, izgubi Ĺželju za parenjem sa suprotnim

spolom. Kada im je dan izbor da se pare ili sa Ĺženskim ili muĹĄkim spolom, miĹĄevi nisu izrazili zanimanje ni za jedno ni za drugo. No, kada su im u kavez puĹĄteni samo muĹžjaci, po eli su slati tzv. pozive na parenje i pokuĹĄavali se pariti s istim spolom. Kada je pokus ponovljen s drugom grupom miĹĄeva, koji su tako er uzgojeni bez gena potrebnih za proizvodnju se-

rotonina, situacija se ponovila. No, kada je istim miĹĄevima serotonin umjetno dodan u mozgove, vratila im se Ĺželja za parenjem sa Ĺženkama. Znanstvenici tvrde kako je to prvi put da su se neurotransmiteri u mozgu pokazali kao vaĹžni u seksualnom izboru sisavaca. Autori pokusa ipak poru uju kako bi bilo opasno iz njihova istraĹživanja izvoditi zaklju ke o ljudskoj prirodi.

Ho e li se nastaviti pozitivna kretanja na europskim burzama, pratite na...

Serotonin je poznata neurotransmiterska kemikalija, koja regulira funkcije poput fine miĹĄi ne kontrakcije, regulacije temperature, apetita, osje aja boli, ponaĹĄanja, krvnog tlaka i disanja. Kada je u ravnoteĹži, daje osje aj zadovoljstva i mentalne opuĹĄtenosti, a promjene njegove koncentracije unutar mozga mogu dovesti do razli itih poreme aja ponaĹĄanja. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Stefani pomaĹže Japanu Popularna pjeva ica i zaljubljenica u Japan Gwen Stefani donirala je milijun dolara toj zemlji uniĹĄtenoj tsunamijem i potresima, a organizirat e i humanitarnu aukcija od koje e cijeli iznos i i Japanu. Putinu pada popularnost Popularnost ruskog premijera Vladimira Putina, koja je u velja i iznosila 73 posto, pala je u oĹžujku na 69 posto, ĹĄto je najniĹže u posljednjih gotovo ĹĄest godina. Popularnost predsjednika Dmitrija Medvedeva pala je na 66 posto, ĹĄto je tri posto manje nego u velja i. Odbijena tuĹžba Zagreba ki Ĺ˝upanijski sud odbacio je tuĹžbu koju su etiri udruge podnijele protiv izvrĹĄnog dopredsjednika Dinama Zdravka Mami a, tvrde i da nije nikoga diskriminirao kad je izjavio da â&#x20AC;&#x2DC;gay nogometaĹĄi ne mogu igrati za reprezentacijuâ&#x20AC;&#x2122;.