Business.hr broj 858

PROTEKCIJA STRANE ROBE 8

Proizvođači tjestenine zaratili s Todorićem Franjo Kova evi , direktor akova ke tvrtke Tjesteninka, izravno je optužio Konzum da malim proizvo a ima tjestenine ne dopušta ulazak na svoje police

NAJJEFTINIJE OD 2002. 18

Trezorci cijenom dosegnuli dno, slijedi skuplje zaduživanje države SRIJEDA 30/3/2011

BROJ 858 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

OTPISANI ZAMJENA ZA OTPISANOG 4-5 Predsjednik

Nadzornog odbora Ine Davor Štern potvrdio je za Business.hr da bi na mjesto uhi enoga glavnog izvršnog direktora Bojana Milkovi a trebao biti imenovan Želimir Šikonja, dosadašnji direktor Inina Sektora istraživanja i proizvodnje u jugoisto noj Europi

Želimir Šikonja umjesto Bojana Milkovića VIŠE NITKO NIJE IZNENA EN

Industrijska proizvodnja pala 4,1%, bez rasta izvoza nema nam pomoći Industrijska proizvodnja, nakon iznena uju eg sije anjskog pada od 6,7 posto na godišnjoj razini, i u velja i je u odnosu na isti lanjski mjesec zabilježila novi veliki minus 6

info&stav 2-3

M. P.

Gra evina pala 63 posto

HRT dobiva zaštitnika potroša a

Poduzetnici gra evinari u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci prošle godine ostvarili bruto dobit od 816 milijuna kuna, što je za 63,2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju podaci Fine. Tako su u prvih devet lanjskih mjeseci ostvarili 816 milijuna kuna bruto dobiti u usporedbi sa 2,2 milijarde kuna u istom razdoblju godinu prije.

Programsko vije e HRT-a raspisalo je natje aj za povjerenika za korisnike usluga HRT-a kojemu bi se gledatelji ubudu e mogli obratiti pritužbama i zatražiti zaštitu svojih gledateljskih prava. Zakon predvi a da ta osoba dobiva naknadu u visini prosje ne neto pla e na HRTu, odnosno 6400 kuna. business.hr Srijeda 30/3/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ODBACILI I NAVODE O PRETJERANOM ZRA»ENJU

Medikol: Nemamo sazna da smo pod istragom Usk

BORIS SRUK, potpredsjednik Uprave Medikol grupe

Potpredsjednik Uprave Medikol grupe Boris Sruk na ju erašnjoj izvanrednoj konferenciji za novinare rekao je kako nemaju nikakvih saznanja o tome da Uskok istražuje Medikol. Smatra da se Medikol napada u medijima jer su jedni od rijetkih koji gradnjom novog centra i bolnice ulažu u hrvatsko zdravstvo i nove tehnologije. Jutarnji list ju er je objavio da Uskok ve dva mjeseca istražuje poslovanje Medikola zbog sumnje u korupcijsku spregu izme u države i te privatne poliklinike. Prema ugovoru s Ministarstvom zdravstva i tadašnjim ministrom zdravstva Nevenom Ljubi i em, Medikol je od 2007. do danas po modelu javno-privat-

nog partnerstva u tri bolnice - u KBC-u Sestara milosrdnica te u rije kom i splitskom KBC-u - postavio tri PET-CT ure aja za dijagnostiku tumorskih bolesti. S HZZO-om je ugovorio 11.000 pregleda godišnje, no radiolozi, s obzirom na tako velik broj pregleda, upozoravaju kako postoji mogu nost da su pacijenti dovedeni u opasnost zbog nepotrebnog prekomjernog zra enja. Sve pretrage PET-CT-om u poliklinici Medikol rade se prema smjernicama europskog i ameri kog društva za nuklearnu medicinu, indikacije bolesti odobrili su Hrvatsko nuklearno društvo te Povjerenstvo ministarstva zdravstva za nuklearnu medicinu, a za pacijente nema

ARHIVA B.HR

KAKO ODOBROVOLJITI SLOVENCE

Laško je iniciralo sastanak s Agrokorom Predstavnici Konzuma, na elu s predsjednikom Uprave Darkom Knezom, u ponedjeljak su u Pivovarni Laško u Sloveniji razgovarali o komercijalnoj suradnji, objavila je slovenska tiskovna agencija STA. Prema neslužbenim informacijama, nije se razgovaralo o još nezavršenom postupku prikupljanja ponuda za kupnju gotovo

etvrtine dionica Mercatora u vlasništvu Laškog, gdje konkurira i Agrokor, nego je sastanak održan na inicijativu Pivovarne Laško.

Rije je o mogu nostima produbljene komercijalne suradnje nakon što je kao jedna od rezervi za mogu i ulazak Agrokora u vlasni ku strukturu najve eg slovenskog trgova kog lan-

ca iz Laškog izre ena i bojazan da bi tako došlo do pada plasmana slovenskog piva i bezalkoholnih pi a kojih je malo u Konzumovim trgovinama, a plasiraju se najviše preko Mercatorove mreže.

U slovenskom tisku posljednjih su se dana pojavile informacije da je Agrokor svoju ponudu Pivovarni Laško za otkup njezinih dionica

u Mercatoru spreman podi i s prvotno ponu enih 206 eura po dionici na 230 eura, a Konzum je kako bi "odobrovoljio" slovenske proizvo a e, posebno Pivovarnu Laško, zadnjih dana pove ao udjel slovenskih proizvoda na svojim policama te sklopio predugovore o kupnji ve ih koli ina slovenskog piva.

B.hr, H

BISER DANA

BROJKA

››

Split se ovom izložbom uvrštava na svjetsku mapu središta industrije vojne opreme i naoružanja DAVOR BOŽINOVI , ministar obrane, prilikom otvaranja Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe i konferencije u splitskoj Spaladium areni

600 milijuna dolara koštala je prvi tjedan ameri ke porezne obveznike intervencija u Libiji

UVODNIK

znanja Kupujmo hrvatsko, Uskoka kupujmo maglu

SNIMIO SAŠA ETKOVI

DARKO KNEZ, predsjednik Uprave Konzuma

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

H

rvatska je država sitih ljudi, mogao bi glasiti novi turisti ki slogan. Gra ani Hrvatske svaki dan doru kuju, ru aju i ve eraju nacionalni interes, po injao bi svaki dokumentarac o posjetu ovoj egzoti noj zemlji. Doduše, bljutavo je to jelo, ali u nedostatku kvalitetnijih namirnica dobro do e želucu, organu toliko primitivnom da nije u stanju ni kruljiti u ritmu himne. Zadnje pakiranje nacionalnog interesa kojim politi ka kasta kani nahraniti narod jest Ina. "Ne emo dopustiti prodaju nacionalnog resursa Ine, pa emo zakonom ograni iti svakoga kome padne na pamet kupiti više od polovine te kompanije", nekako tako su politi ki mo nici razgovarali u Banskim dvorima.

Netko im je trebao prije toga re i da je ta ista Ina prodana prije dulje vremena, a prije dvije godine dodatnim je ugovorom u vrš ena dominacija Ma ara u toj kompaniji. Valjda vladaju ima nitko

FOTOLIA

nikakve opasnosti od prekomjerna zra enja, ustvrdili su elnici Medikola. Pro elnica Odjela nuklearne medicine u Medikolu Antonija Balenovi kazala je kako su njihovi PET-CT ure aji me u najsigurnijima, što pokazuju i podaci koji se vode o pacijentima i koji su dostupni svima.

Dodala je kako pacijente na pretragu mogu uputiti samo specijalisti internisti, onkolozi, gastroenterolozi, ginekolozi i hematolozi te da su to puno puta inili i oni lije nici koji u javnosti prozivaju Medikol. Tako er je re eno da je Medikol lani obavio 6000 pretraga PET-CT-om, a me u tim pacijentima više od 90 posto bilo je temeljem uputnice HZZO-a. H/B.hr

››

Sezona kuhanja nacionalnih interesa tek je po ela. "Ve era za 4,4 milijuna" postat e sve napetija kako se budu približavali izbori.

Vladaju a stranka ima najviše iskustva u optuživanju za izdaju nacionalnih interesa, samo su se sastojci mijenjali: od Domovine do Europske unije nije želio kvariti zabavu.

PREMA pravnoj definiciji, ugovor je pravni posao zaklju en suglasnim o itovanjem volja dviju ili više osoba. Suglasno o itovanje volja ukratko bi zna ilo da nitko nikoga nije silio ni na što.

Odluka da se zaštiti nešto ega si se dobrovoljno odrekao ve davno prije zaslužuje besplatno opušteno ležanje na mekom kau u i bolno suo avanje sa svojim djetinjstvom i kompliciranim odnosima s roditeljima. Osim to-

ga, zašto bi telekomunikacije bile manji nacionalni interes po živote gra ana? To nikada ne emo saznati jer ugovor o prodaji tog dijela sasvim nenacionalnog interesa nikada nismo vidjeli. Valjda bi štetilo nacionalnim interesima kada bismo dobili kompletan uvid.

A SEZONA KUHANJA nacionalnih interesa tek je po ela. "Ve era za 4,4 milijuna" postat e sve napetija kako se budu približavali izbori. Vladaju a stranka ima

najviše iskustva u optuživanju za izdaju nacionalnih interesa, samo su se sastojci mijenjali: od Domovine do Europske unije. I svi u tom politi kom loncu spremni su trgovati, kako i prili i državi sazdanoj na trgovini, prodaji i kupnji, a trguje se svime od mandata do tvrtki i beneficija. Svima ipak najbolje ide isti hrvatski proizvod, na ijem bi pakiranju trebala stajati hrvatska zastavica i slogan: "Kupujmo hrvatsko, kupujmo maglu."

tema 4-5

BESMISLEN I POPULISTIČKI TRIK Pokušaj Vlade da zakonskim i nju natpolovičnog vlasništva u Ini došao je prekasno i više nema osno

Nekad 'samoposlu danas nacionalni in Iako je Ina već jako dugo strateški važna kompanija, političke elite u posljednjih dvadeset godina nisu se tako ponašale prema njoj, već im je ponajprije služila kao samoposluga i tvrtka za uhljebljenje različitih podobnih kadrova Ina je postala važno pitanje u predizbornoj kampanji, komentirao je Igor Dekanić, redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu i bivši savjetnik za unutarnju politiku predsjednika Stjepana Mesića, najnovija događanja oko Ine po kojima Vlada zakonskim i podzakonskim aktima kani spriječiti Mol u preuzimanju natpolovičnog vlasništva u domaćoj naftnoj kompaniji.

Nakon što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u ponedjeljak stopirala trgovanje Ininom dionicom zbog tajanstvenog kupca s Cipra, iz Banskih je dvora procurila vijest da Vlada sprema odredbu kojom će onemogućiti Molovo većinsko preuzimanje Ine, što znači da postoji sumnja da iza ciparskog kupca stoji Mol. Dekanić smatra da je takav pokušaj zaštite Ine došao prekasno.

"Jasno je da je Ina strateški važna kompanija, ali je i činjenica da se političke elite u posljednjih dvadeset godina nisu tako ponašale prema njoj, već im je služila kao samoposluga i tvrtka za

OTPISANI ZAMJENA

Želimir Šikonja u

Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a: "Ina je poduzeće od nacionalnog interesa"

Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a: "Mađari su sami otvorili mogućnost zaštite"

uhljebljenje kadrova", kaže Dekanić.

Vlada navodno želi zaštititi nacionalne interese, a na njih se poziva i Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a.

"Trenutačno je bitno zaštititi nacionalni interes, a Ina je poduzeće od takvog interesa", kaže Kosor, dodajući da je HSLS u ponedjeljak predložio donošenje uredbe koja bi trajala sljedeće dvije godine, do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kada će država trebati smanjiti svoj udjel, koji danas iznosi 44,84 posto i samo je 2,32 posto manji od mađarskog Mola. Kosor kaže da bi u suprotnom došlo do gašenja rafinerije u Sisku, rasta cijena energenata i otpušta-

Igor Dekanić, redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu: "Ovo je postalo važno pitanje u predizbornoj kampanji"

nja radnika. Na pitanje što bi se trebalo promijeniti s obzirom na prekratko razdoblje od dvije godine, odgovara kako se nada da će buduća Vlada do tada donijeti energetsku strategiju.

Borislav Škegro, savjetnik premijerke Jadranke Kosor i bivši ministar financija, smatra da svaka vlada koja smatra da je nešto od nacionalnog interesa ima pravo proglasiti ga i zaštititi. "Stvar je samo u tome što ima uporište u stvarnosti, a što je percepcija javnosti.

Bojim se da je ovdje posrijedi potonje", kaže Škegro.

Iako će Vladin protuargument u slučaju nezadovoljstva Europske komisije biti kako je Mađarska prije

tri i pol godine isto napravila u vezi s Molom, činjenica je da je Mađarska tada već bila član EU, a Hrvatska je u osjetljivoj fazi završetka pregovora u kojoj se svaki potez gleda pod povećalom.

Regulirana materija

Branko Grčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Splitu i ekonomski strateg SDP-a, tvrdi da su do njega došli signali kako bi Europska komisija mogla smatrati da bi zaštita Ine bila protivna europskim propisima o slobodnom kretanju kapitala.

"Primjeri državne zaštite Mola otvaraju mogućnost i drugima da to naprave", uvjeren je Grčić. Kaže

Predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern potvrdio je u utorak za Business. hr da bi na mjesto uhićenoga glavnog izvršnog direktora Bojana Milkovića privremeno mogao biti imenovan Želimir Šikonja. Konačnu odluku o njegovu imenovanju Uprava Ine donijet će u utorak ili srijedu. Dan prije Štern je novinarima potvrdio kako Milković, unatoč uhićenju, zasad neće biti smijenjen, već će zadržati funkciju sve dok mu se ne dokaže krivnja ili mu se ne odredi još dulji pritvor. Želimir Šikonja direktor je Inina Sektora istraživanja i proizvodnje u jugoistočnoj Europi, a njegovo se ime nedavno spominjalo u kontekstu pregovora Ine s norveškom tvrtkom Statoil o istraživanju potencijalnih le-

da je SDP prije četiri mjeseca tražio izmjene Zakona o Ini, čime bi se svaku stranu spriječilo da preuzme više od 50 posto, što su u vladajućoj koaliciji tada odbili. Štoviše, premijerka Kosor kazala je tada da bi ograničavanje stjecanja dionica bilo suprotno pravnoj stečevini Europske unije, Lisabonskom ugovoru, kao i sporazumu o Stabilizaciji i pridruživanju.

Iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odgovorili su na upit Business.hra da je tržište preuzimanja dioničkih društava, kao i trgovanje dionicama u najširem smislu, visoko regulirana materija.

"Ta su područja uređena

skim i podzakonskim aktima spriječi mađarski Mol u preuzimama osnove, smatra većina naših sugovornika

luga', interes

AMJENA ZA OTPISANOG

onja umjesto Bojana Milkovića Želimir Šikonja direktor je Inina Sektora istraživanja i proizvodnje u jugoistočnoj Europi Snimio hrvoje dominić

žišta nafte i plina u Jadranu. Naime, Šikonja je, kako su nedavno objavili mediji, trebao voditi pregovore Ine i Statoila o mogućoj suradnji u istraživanju, ali Mol je umjesto Šikonje naprasno imenovao "svojeg" čovjeka, direk-

tora Sektora međunarodnog istraživanja i proizvodnje nafte i plina Ine Andrasa Kiralyja. Ina je, međutim, takve tvrdnje demantirala i objavila kako su u pregovorima sa Statoilom Šikonja i Kiraly sudjelovali zajedno. S. C. H.

posebnim propisima za čiju je provedbu nadležna Hanfa kao sektorski regulator.

Stoga opisanu situaciju u granicama podataka i činjenica koje ste naveli ne mogu smjestiti u kontekst propisa o zaštiti tržišnog natjecanja Hrvatske ili EU", odgovorio je Mladen Cerovac, zamjenik predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

Kosor napominje da neće doći do reakcije, dodajući da Hrvatska neće na koljenima u EU. Grčić smatra da je gospodarenje energetskim sektorom iznimno važno jer povećanje cijena energenata izravno utječe na industriju koja u tom slučaju prima najveći udar, čime se uništa-

va jezgra hrvatskoga gospodarstva. Na pitanje zašto je onda cijena energije dosad rasla usprkos državnoj kontroli odgovara da je razlog tome loše vođenje energetske politike.

business.hr Srijeda 30/3/2011

SILENZIO STAMPA

Mol šuti o zabrani prodaje i o optužbama da stoji iza tajanstvenog kupca Mađarski Mol nema nikakav službeni komentar na Hanfinu odluku o zabrani trgovanja Ininim dionicama od ponedjeljka, a sličan smo odgovor od glasnogovornika Domokosa Szollara dobili i na pitanje je li Mol doista, kako se to navodi u hrvatskoj javnosti, angažirao treće osobe i posrednike za kupnju Ininih dionica u njegovo ime. „Nemamo običaj komentirati događaje na tržištu vrijednosnica ni špekulacije“, odgovor je koji smo dobili iz mađarskog sjedišta.

Na pitanje kako Mol gleda na zasad još neslužbenu najavu prema kojoj Vlada posebnom uredbom namjerava onemogućiti stjecanje više od 50 posto dionica Ine sve do trenutka dok Hrvatska ne uđe u Europsku uniju, Domokos je odgovorio jednako kratko: "Zašto bismo komentirali špekulacije?" Ostalo je tako nepoznato namjerava li i kako Mol odgovoriti na poteze hrvatske strane i kako gleda pokušaje hrvatske Vlade da zadrži preostale dionice Ine te spriječi Mađare da "osvoje" većinski paket i pravo strateškog odlučivanja u toj kompaniji. S. C. H.

››

Nemamo običaj komentirati događaje na tržištu vrijednosnica ni špekulacije Domokos Szollar, glasnogovornik Mola Snimio saša Ćetković

Neispunjena obveza

Davor Štern, predsjednik Nadzornog odbora Ine, ne vidi ništa sporno u Vladinu pokušaju da spriječi Mol u preuzimanju. "Ono što je Hanfa napravila u cilju je zaštite tržišta i digniteta Zagrebačke burze. Sasvim je legitiman potez ako Vlada smatra da je potrebno dodatno zaštititi neko područje", kaže Štern.

Dragan Kovačević, HNSov ekonomski strateg, sma-

Dragan Kovačević, HNS-ov ekonomski strateg: "Tvrtku je trebalo ranije zaštititi"

tra da je Inu trebalo ranije zaštititi. "Kada ste već došli u situaciju da s jedne strane imate strateškog partnera, a s druge državu, onda se treba držati ugovora. Temelj za dobru suradnju mora biti ravnopravna tržišna utakmica i zaštita kako strateš-

Borislav Škegro, savjetnik premijerke: "Za ovo nema uporišta u stvarnosti"

kog partnera tako i države", smatra Kovačević.

Upravljački ugovor donesen je 2009. godine, a Vlada je njegovim potpisivanjem prepustila Molu upravljačka prava nad Inom. Usput se nije držala ni obveze o otkupu plinskog biznisa koju je

potpisala u tom istom ugovoru.

Sve u svemu, Hrvatsku očekuje burna predizborna godina u kojoj je Ina očito samo prva na redu tema za privlačenje birača.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

VIŠE NITKO NIJE IZNENAĐEN Industrijska proizvodnja, nako dišnjoj razini, i u veljači je u odnosu na isti lanjski mjesec zabiljež

Industrijska proizv bez reformi nema Vodeći ljudi domaćih kompanija u prerađivačkoj industriji ne čude se više lošim statistikama i dosadilo im je i žaliti se Vladi, koja u predizbornoj godini očito ne planira učiniti ništa kako bi im omogućila oživljavanje proizvodnje Članice HUP-ove Croindustrije nije iznenadio podatak da je industrijska proizvodnja i u veljači pala na godišnjoj razini za 4,1 posto. Direktor Croindustrije Siniša Županić za Business. hr kaže kako je i izvršni odbor HUP-ove industrijske udruge nedavno konstatirao da Vladine mjere gospodarskog oporavka nisu donijele nikakva napretka industrijskom sektoru. Štoviše, članice udruge

tvrde da su svi pokazatelji na početku ove godine lošiji nego prije godinu dana. Pritom ne očekuju da će im krenuti nabolje sve dok se ne poduzmu oštrije mjere u zaštiti i poticanju industrije. Dodatno ih, dodaje Županić, brine to što u izbornoj godini očito neće biti oštrijih reformskih rezova koji bi uklonili ili barem ublažili ključne probleme zbog kojih domaća industriji i dalje tone. Više im se gotovo i ne da ponavljati što

››

Brine nas što u izbornoj godini očito neće biti oštrijih reformskih rezova koji bi uklonili ili barem ublažili ključne probleme Siniša Županić, direktor Croindustrije

››

Oporavak inozemne potražnje ne uspijeva potaknuti oporavak domaćeg realnog sektora jer hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja u Raiffeisen Consultingu Snimio saša Ćetković

ih sve muči i što bi kreatori ekonomske politike trebali poduzeti kako bi industrijska proizvodnja oživjela i krenula uzlaznom putanjom.

Lošiji scenarij

I dok vladajuće političke elite "zabavljaju" pučanstvo prekrajanjem izbornih jedinica uoči sljedećih parlamentarnih izbora, Državni zavod za statistiku objavio je da je industrijska proizvodnja, nakon iznenađujućeg siječanjskog pada od 6,7 posto na godišnjoj razini, i u veljači u odnosu na isti lanjski mjesec pala za 4,1 posto, a u odnosu na ovogodišnji loš siječanj porasla samo 1,9 posto. U Hini-

Snimio saša Ćetković

noj anketi koja je prethodila DZS-ovoj objavi statističkih pokazatelja o industrijskoj proizvodnju u veljači, dvoje analitičara prognoziralo je rast od 1 do 2 posto, a dvoje pad od 2,5 do 4,4 posto.

Optimističniji analitičari računali su da će snažnija inozemna potražnja i s njom povezan rast izvoza u veljači stabilizirati domaću industrijsku proizvodnju i lagano je podići nakon neočekivano lošeg siječnja. Ostvarile su se, međutim, "padajuće" prognoze makroekonomistice RBA Zrinke Živković Matijević, koja je najavila 4,4-postotni pad, odnosno makroekonomista SC - Splitske

banke Zdeslava Šantića, koji je najavio pad od 2,5 posto. Šantić za Business.hr kaže i da je njihova prognoza da će na razini cijele ove godine industrijska proizvodnja u odnosu na lanjsku godinu pasti za oko 2,5 posto.

Početak godine ukazuje na intenzivne procese restrukturiranja industrije, objašnjava Šantić, pa je očito da će za dio industrije ovo biti godina oporavka, ali i da će dio i dalje stagnirati ili odlaziti u stečaj. To pak znači da će se u dijelu industrije i dalje gubiti radna mjesta. Pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji Šantić očekuje tek u drugoj polovini godine,

, nakon iznenađujućeg siječanjskog pada od 6,7 posto na gobilježila novi veliki minus

business.hr Srijeda 30/3/2011

zvodnja pala 4,1%, a nam pomoći brojka

25

posto pala je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju

zvodnje nije mogao izbjeći.

Podsjeća i da prema podacima DZS-a najveći godišnji pad prema kategorijama GIG-a i dalje bilježi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, koja je pala 25 posto ("utješno" je što je njezin udjel u ukupnoj proizvodnju razmjerno mali).

Međutim, godišnji su pad zabilježile i sve ostale kategorije GIG-a, osim intermedijarnih proizvoda, ali i sva tri glavna područja prema NKD-u. Rudarstvo i vađenje te opskrba energijom pali su za 5,5 posto, a prerađivačka industrija za 3,2 posto.

Iscrpljene zalihe

uz ostalo i zbog utjecaja turističke sezone na prerađivačku industriju i oporavka domaće potražnje.

Moguć pad i BDP-a

Slaže se s ocjenama Croindustrije da su izostale bilo kakve značajnije Vladine mjere koje bi pomogle prerađivačkom sektoru. "U rigidnom poslovnom okruženju, kakvo je hrvatsko, poduzeća se nisu mogla brzo prilagoditi kriznim uvjetima i zato se sama tako sporo oporavljaju ili propadaju. Zbog pada industrijske proizvodnje u prva dva ovogodišnja mjeseca moguće je i da će BDP biti negativan u prvom tromje-

sečju", zaključuje Šantić.

Zrinka Živković Matijević u svojoj analizi zaključuje da pad industrijske proizvodnje u veljači potvrđuje činjenicu da samo oporavak inozemne potražnje ne uspijeva potaknuti oporavak domaćeg realnog sektora, jer hrvatsko gospodarstvo nije izvozno orijentirano pa su ograničeni učinci oporavka razvijenih zemalja na njegov oporavak. Kako je istodobno domaća potražnja još uvijek razmjerno slaba, čemu pridonose nepovoljna kretanja na tržištu rada i visoka razina potrošačkog pesimizma, Živković Matijević sugerira da se pad industrijske proi-

››

Industrijska proizvodnja će i na godišnjoj razini pasti oko dva i pol posto Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG - Splitske banke

Snimio saša Ćetković

Makroekonomistica RBA ističe i da su u veljači za 7,5 posto pale i industrijske zalihe, i to nakon što je u siječnju prekinut njihov 19mjesečni pad. Zaključuje da dugotrajan i razmjerno snažan pad zaliha industrijskih proizvoda upućuje na to da su te zalihe vjerojatno gotovo iscrpljene. I Zrinka Živković Matijević očekuje da će pozitivna kretanja biti izraženija u drugoj polovini godine, kada će se i domaća potražnja početi oporavljati.

Istodobno, za razliku od Šantića, koji očekuje 2,5-postotni pad industrijske proizvodnje u ovoj godini u odnosu na 2010. godinu, Živković Matijević prognozira njezin ovogodišnji rast od 2,3 posto.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

doga aji

USKORO U ZATVORU?

Presuda Kutli stigla i u BiH

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 30/3/2011

KUTLE je dobio 2 godine i 8 mjeseci zatvora FOTO NACIONAL

Sarajevo. Damir Alagi , odvjetnik Miroslava Kutle, potvrdio je da je u Ministarstvo pravde BiH dostavljen predmet vezan uz njegova klijenta i presudu u slu aju Gradski podrum kojom je Kutle osu en na dvije godine i osam mjeseci zatvora. Kazao je i kako smatra da takva presuda nikad ne bi bila donesena u BiH. B.hr

SPORAZUM

više od 1100 poštanskih ureda diljem Hrvatske. Gra ani e tako u poštanskim uredima mo i obaviti sve usluge koje banka nudi u svojem portfelju, a puni spektar usluga bit e dostupan od svibnja ove godine. Tako e poštanski uredi gra anima, me u ostalim, nuditi uplatu i isplatu novca, otvaranje teku ih ra una i žiro-ra una, oro enje depozita, ugovaranje stambene i drugih oblika štednje te zaprimanje zahtjeva za kredite i karti no poslovanje. H/B.hr

Na šalterima pošte mogu e usluge banaka

Zagreb. Hrvatska poštanska banka (HPB) i Hrvatska pošta (HP) sklopile su ugovor o strateškom partnerstvu i eksternalizaciji dijela poslova iz domene platnih i ostalih usluga banke. Ta suradnja omogu it e izgradnju najve e distribucijske mreže za bankarske usluge i proizvode koja e obuhvatiti

Proizvođači tjestenine zaratili s Todorićem

Ju erašnja izborna skupština Grupacije proizvo a a tjestenine HGK na vidjelo je iznijela brojne teško e s kojima se susre u, o emu su prili no gorljivo govorili nakon uvodnog i protokolarnog dijela.

Franjo Kova evi , direktor akova ke tvrtke Tjesteninka, izravno je optužio Konzum da malim proizvo a ima tjestenine ne dopušta ulazak na svoje police. "Naš najve i konkurent i problem jest gru-

pacija gospodina Todori a.

Ja se to ne u sramiti izre i.

Jedino Konzum u svojoj ponudi ima 90 posto strane tjestenine, što je sramota, dok drugi trgova ki lanci drže ve inu doma ih proizvoda. O pla anju da i ne govorim, tako bi uništio sve male proizvo a e", iznio je Kova evi .

Iz Agrokora ju er nismo dobili komentar na tu izravnu optužbu.

"U trgova kim lancima nas se briše kao da netko

NEPOVOLJNA BILANCA

Izvoz samo 2,5 mil. USD Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno tjestenine u vrijednosti 24,4 milijuna dolara, pri emu je 80 posto stiglo iz Italije. Istodobno je izvoz iznosio samo 2,5 milijuna dolara, i to 61 posto u BiH, a u manjim postocima i u ostale zemlje u okruženju.

sku." Božica Markovi potvrdila je da prema Sporazumu o stabilizaciji nema carina na izvoz tjestenine pa ga je zamolila, kao i sve okupljene, da dostave takve primjere.

FRANJO KOVA»EVI , direktor akova ke tvrtke Tjesteninka, izravno je optužio Konzum da malim proizvo a ima tjestenine ne dopušta ulazak na svoje police

Teško protiv Talijana

ARHIVA BUSINESS.HR

PROTEKCIJA Grupacija proizvo a a tjestenine HGK optužila je Konzum da u svojoj ponudi ima 90 posto strane tjestenine, dok drugi trgova ki lanci drže ve inu doma ih proizvoda, a nisu zadovoljni ni rokom pla anja

uzme gumicu i olovku", slikovit i ogor en bio je i Ivan Raguž iz tvrtke Ragusa, koja posluje u Nedeliš u.

Kao najve e probleme doma ih proizvo a a tjestenine naveo je niske cijene uvoznih proizvoda, pri emu je, kako je naglasio, od 80 posto uvoza gotovo sve po 2,99 kuna, a požalio se i na brojne administrativne barijere.

Nezadovoljni i HGK-om

Iskazao je i nezadovoljstvo radom HGK, osobito nakon što je Božica Markovi , direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, navela da Grupacija ne e

imati utjecaja na cijene, odnosno na poslovne odnose proizvo a a s trgova kim lancima i dobavlja ima.

"Ne trebamo vas za pregovore po trgova kim lancima, da ne znamo raditi ne bismo ni bili danas ovdje.

No morate nam omogu iti da se uklone nepotrebne administrativne barijere koje nam otežavaju poslovanje", rekao je Raguž.

Ispri ao je i primjer kako je dogovorio izvoz tisu u tona tjestenine Englezima.

"Iako carina za izvoz tjestenine nema, ispalo je da odredba o pla anju carine još uvijek stoji pa smo robu morali cariniti u Ma arskoj da bismo je izvezli u Engle-

"Ne možete nas stavljati na police trgovina, ali možete nas staviti u bolnice, vrti e, škole, vojsku i ostale državne institucije koje mi pla amo, a ne možemo se tamo probiti jer oni uzimaju talijansku tjesteninu", nadovezao se i Franjo Kova evi .

Božica Markovi na to je odgovorila da se jedino kroz odgovornu javnu nabavu dio uvoza može supstituirati doma im proizvodima te da se na kvalitetu doma e tjestenine može ukazati kroz identifikaciju prema potroša ima i odgovornim javnim tijelima i ministarstvima.

Za predsjednika Grupacije, kojoj je cilj stvaranje brenda Hrvatska tjestenina i ukazivanje potroša ima da postoji kvalitetna doma a tjestenina, izabran je Zoran Šimuni , direktor tvrtke Naše klasje, a potpredsjednica je Dora Ravni , direktorica tvrtke PIK Rijeka.

Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

4,9

posto niže su prosje ne tražene cijene nekretnina u Hrvatakoj u ožujku u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u odnosu na velja u cijene su pale za 0,5 posto

business.hr Srijeda 30/3/2011

TOP STIPENDIJE

Više od milijun Zagreb uvodi kuna za studente turisti ku Zagreb. Predstavnica NCL gru- parkirnu kartu pe Sina Karli i predstavnici hrvatskih tvrtki - Ine, Vipneta, Erste Card Cluba, Janafa, HPB-a Tankerske plovidbe i Turisthotela potpisali su ugovor kojim je osigurano 1.080.000 kuna za Top stipendije. Ukupno se dodjeljuje 27 stipendija, studenti sveu ilišta natje u se za 24 stipendije, a studenti veleu ilišta i visokih škola za tri stipendije. B.hr

TRUSTED BRANDS 2011.

Od svih brendova Hrvati su najviše odani njemačkoj Nivei GORAN MILETI , glavni urednik mjese nika Reader's Digest Hrvatska, kaže da je doma im potroša ima najvažnija tradicija ARHIVA BUSINESS.HR

Me u nagra enim brendovima neki su pobjednici ve peti put, a u pet godina samo je 55 pobjednika.

Me u višestrukim dobitnicima devet je doma ih brendova, a to su Dukat, Franck, Konzum, Ina, Gavrilovi , Kraš, Generalturist, Cedevita i Croatia osiguranje.

Najuspješniji brend u pet godina istraživanja je Nivea, koja je i ove godine pobijedila u tri kategorije Hrvatski potroša i prilikom izbora marke proizvoda na prvo mjesto stavljaju tradiciju i godinama su vjerni istim brendovima, pokazalo je istraživanje povjerenja u robne marke - Trusted brands 2011., koje je proveo asopis Reader's Digest u 16 zemalja Europe uklju uju i i Hrvatsku. U Hrvatskoj se nagrada dodjeljuje petu go-

dinu zaredom i ove ju je godine osvojio 21 doma i i 13 stranih brendova u 35 kategorija proizvoda i usluga.

"Potroša i u Europi kao najvažniji kriterij pri odabiru proizvoda navode kvalitetu, a hrvatskim je potroša ima na prvome mjestu tradicija", istaknuo je predstavljaju i rezultate u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja podupire projekt, glavni urednik mjese nika Reader's Digest Hrvatska Goran Mileti .

Odska u od ostalih

Me u nagra enim brendovima neki su pobjednici ve peti put, a u pet godina samo je 55 pobjednika. Me u višestrukim dobitnicima devet je doma ih brendova, a to su: Dukat, Franck, Konzum, Ina, Gavrilovi , Kraš, Generalturist, Cedevita i Croatia osiguranje. Najuspješniji brend u pet godina istraživanja je Nivea, koja je i ove godine pobijedila u tri kategorije. "Zamjetno je da se u nekim kategorijama, kao što su prehrambeni pro-

BANDI EVI MANEVRI

izvodi u kojima prednja e doma i brendovi, situacija ne mijenja iz godine u godinu i pobjednici odska u od ostalih. No, to nije slu aj kod banaka i automobila", objašnjava voditelj projekta Trusted Brands Hrvatska Boro Vulin.

Slabo vjerujemo u EU

Istraživanje mjeri i razinu povjerenja u razli ite institucije i zanimanja, a ove je godine fokus bio na stavovima gra ana prema Europskoj uniji i euru. Prema istraživanju, od svih institucija Hrvati najmanje vjeruju Vladi, 7 posto, a najviše povjerenja imaju u instituciju braka. Hrvati i Rumunji najmanje vjeruju svojim vladama u cijeloj Europi.

Nisko je povjerenje u Europsku uniju u 16 zemalja obuhva enih istraživanjem (37 posto), a u Hrvatskoj je i nešto niže od toga te iznosi 35 posto. Istodobno, Hrvati imaju malo više povjerenja u euro u odnosu na neke zemlje iz eurozone (52 posto), od kojih velik dio obuhva enih istraživanjem želi vratiti svoju nacionalnu valutu (43 posto). Obiteljski asopis Reader's Digest Hrvatska od 2006. izdaje Mozaik kniga, a trenuta no broji blizu 35.000 pretplatnika. M. P.

Zagreb. Zagreba kom gradona elniku Milanu Bandi u nije ju er prošao zahtjev u Gradskoj skupštini da mu se odobri neograni eno izdavanje povlaštenih parkirnih karata koje su, prema gradskoj odluci koja je uslijedila nakon afere sa švercom karata u Zagrebparkingu, limitirane na ukupno 400 komada. Umjesto toga, Odbor

za komunalno gospodarstvo predložio je da se uvede turisti ka parkirališna karta koju bi mogli koristiti svi koji dolaze u jednodnevne posjete Zagrebu.

Zaklju eno je da se bilo kakva nova odluka vezana uz politiku parkiranja prvo mora usuglasiti sa Zagrebparkingom. Od gradona elnika su zatraženi i podaci o broju izdanih povlaštenih parkirnih karata i broju podnesenih zahtjeva. Bandi je ve i broj karata zatražio jer su, pojašnjavaju u gradskoj upravi, zahtjevi za njih puno ve i od dopuštenog. N. C.

Promet zagre Student servi RECESIJA UDARILA U 2010. godini preko studentskih ugovora ispla eno je oko 440 milijuna kuna, a u odnosu na godinu prije lani je bilo 30,6 posto manje narudžbi poslodavaca za studente

FOTO ŠIMUNOVI /CROPIX

doga aji

NIKO VIDOVI , ravnatelj Studentskog centra Zagreba kog sveu ilišta, mora dizati cijene zbog manjih prihoda

USKORO U POGONU

Krško e proraditi do kraja tjedna

Krško. Ponovno pokretanje nuklearke Krško može se o ekivati krajem ovog tjedna, najavila je ju er na svojim web-stranicama slovenska uprava za nuklearnu sigurnost. Inspekcija u Krškom provjerava kako se odvijaju pripreme za ponovno uklju enje i otklanjanje teško a koje su konstatirane nakon automatskog isklju ivanja nuklearke prošle srijede. H

BROJKA

257,8

tisu a zahtjeva za azil zaprimila je prošle godine Europska unija, a najve i broj zahtjeva (20.600) podnijeli su državljani Afganistana

grebačkog rvisa pao 12% Promet zagreba kog Student servisa u 2010. godini pao je za 11,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježen pad od 17 posto.

Promet im je tako pao drugu godinu zaredom nakon desetak godina kontinuiranog rasta.

Od studentskog rada na podru ju koje pokriva Zagreba ko sveu ilište najviše se moglo zaraditi 2008. godine, kada je, prema rije ima ravnatelja zagreba kog SC-a Nike Vidovi a, ostvaren bruto iznos od 600 milijuna kuna.

FOTO ŠIMUNOVI /CROPIX

Davanja 17,5 posto

S obzirom na dvogodišnji pad, to zna i da je u 2010. godini preko studentskih ugovora ispla eno oko 440 milijuna kuna. Recesija je smanjila obujam posla i za studente, iako je njihov rad poslodavcu najpovoljniji. Na neto iznos studentskog honorara pla a se još 17,5 posto davanja, od ega se 12 posto odnosi na proviziju SS-u za posredovanje u zapošljavanju, pet posto je za mirovinsko i 0,5 posto za zdravstveno osiguranje.

Padom prometa smanjeni su i prihodi zagreba kog SCa, zbog ega se najavljivalo poskupljenje obroka u studentskim menzama. Osim toga, prema pisanju Novog lista krajem prošle godine, SC je nagomilao dugove dobavlja ima u iznosu od 20 milijuna kuna. Ravnatelj Vidovi je

tada kazao da zbog pada prometa Student servisa jednostavno nisu ostvarili planirane prihode, a dobavlja ima je poru io da se strpe dok pro e recesija.

Zagreb pola prometa

Studentski servisi djeluju i u Karlovcu, Varaždinu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Dubrovniku, ali se u glavnome gradu obi no ostvaruje više od polovine prometa od ukupnog studentskog rada u zemlji.

Podaci zagreba kog SS-a govore i o smanjenju narudžbi poslodavaca, a broj lanova stagnira. U 2010. godini bilo je 2776 narudžbi poslodavaca za 10.600 studenata pa je servis studentima izdao 10.200 pojedina nih uputnica. To je 30,6 posto manje narudžbi u odnosu na prethodnu godinu, što se odrazilo i na pad izdanih ugovora, kojih je manje osam posto.

"Pritom je izdano sedam posto manje ra una i oko 6,7 posto manje pojedina nih isplata", kaže voditelj SS-a Tomislav Jurki , dodaju i kako su u prošloj godini imali 180 zahtjeva studenata za pomo i pri naplati potraživanja, a godinu prije bilo ih je 240.

Student servis okuplja 32.520 lanova, a mjese no ih je u prosjeku radilo 10.463, što je oko 6,4 posto manje nego 2009. godine.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 30/3/2011

JEFTINIJE DOZVOLE

Manje naknade za cestovne prijevoznike

Zagreb. Ministar mora, prometa i infrastrukture BoĹžidar Kalmeta donio je odluku kojom e se od 1. travnja 2011. smanjiti visina naknade za strane dozvole i za postupak njihove raspodjele. Naknada za koriĹĄtenje CEMT dozvole, koja vrijedi na teritoriju Austrije, smanjena je etiri puta i sada

iznosi 250 kuna mjese no, a ona koja vrijedi na teritoriju Italije pojeftinila je za 100 kuna pa sada iznosi 150 kuna mjese no. Naknada za koriĹĄtenje CEMT dozvole, koja ne vrijedi ni na teritoriju Austrije ni Italije, nije se mijenjala i iznosi 125 kn mjese no. Smanjene su i naknade za koriĹĄtenje dnevnika putovanja sa 200 na 100 kuna te za koriĹĄtenje pojedina ne dozvole sa 25 na 5 kuna, a pojeftinila je i raspodjela pojedina ne dozvole sa 7,5 na 5 kuna. B.hr

KONFERENCIJA

Otvoren Project Management Excellence Day

BOŽIDAR KALMETA, ministar mora, prometa i infrastrukture SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Konferencija Project Management Excellence Day 2011. International po ela je ju er u zagreba kom hotelu Antunovi . Trodnevni forum okuplja viĹĄe od 80 voditelja projekata, projektnih inĹženjera i direktora tvrtki. Partneri konferencije su Hrvatska udruga poslodavaca i Udruga za projektni menadĹžment. B.hr

Sindikati se viťe boje buduće nego ove vlade PROZVANI POSLODAVCI Pored Styrije, sindikati su se dotaknuli Telekoma Austrije, Coca-Cole te posebice Deutsche Telekoma jer je, kaŞu, HT drŞavni rekorder po otpuťtanju

JADRANKO VEHAR, predsjednik Republi kog sindikata radnika Hrvatske, kaĹže da ni jedna od triju strana, odnosno Vlada, poslodavci i sindikati, ne pokazuje Ĺželju za promjenama i napretkom SNIMIO HRVOJE DOMINI

"Kao sindikati moramo podrĹžati kolege iz Ve ernjeg lista kako bi se izborili za svoje zahtjeve i ne smijemo dopustiti procese koje diktiraju me unarodne kompanije poput Styrije.

No, osim Styrije tu su Deutsche Telekom, Telekom Austrije i Coca Cola, samo neke od stranih kompanija koje kontinuirano otpuĹĄtaju radnike i smanjuju njihova radna i materijalna prava", kazao je ju er Jadranko Vehar, predsjednik Republi kog sindikata radnika Hrvatske na konferenciji za novinare.

Vehar je upozorio kako sindikalni pokret u Hrvatskoj gubi dah i inventivnost, kao ĹĄto ga gubi i gospodarstvo, ĹĄto u kona nici slabi poloĹžaj radnika. ak i dokument pod nazivom "Nova slika Hrvatske", koji su izradile sindikalne srediĹĄnjice, prema Veharovim rije ima ne pokazuje Ĺželju za promjenama i napretkom te ni jedna od triju strana - Vlada, poslodavci i sindikati - ne

daje konkretne programe.

Sindikati se ne bave interesima radnika, a poslodavci se istodobno ne drĹže temeljnih eti kih normi, tvrdi predsjednik RSRH-a.

Manje otpremnine

"Ne bojimo se ove, nego budu e vlade, a sindikati su potpuno nepripremljeni i ne odgovaraju na ono ĹĄto traĹže radnici. Posebice je teĹĄka situacija u HT-u, gdje Deutsche Telekom izvla i veliku dobit koja se ne oporezuje u Hrvatskoj, umjesto da se ta dobit reinvestira i time osigura posao za budu e radnike", kazao je Vehar, koji je ustvrdio da su pri e o Hrvatskom telekomu kao jednom od najpoĹželjnijih poslodavaca u drĹžavi samo bajka budu i da je ta tvrtka rekorder po otpuĹĄtanjima.

Na presici je re eno kako se ove godine o ekuje otkaz za 350 radnika, a idu e godine taj bi broj mogao narasti na ak 500.

Trenuta no u HT-u radi 5900 radnika, ne ra unaju i 1300 studenata, a prema

procjeni sindikata o ekuje se da e se taj broj smanjiti na oko 5000 radnika. Za takvo ĹĄto, smatraju, nema razloga jer je samo broj prekovremenih sati u HTu dovoljan za zaposlenost ak 300 radnika.

HT je pak demantirao Veharove tvrdnje o otpuĹĄtanjima kazavĹĄi da ih ne e biti. " ude nas njegove rije i, ali vjerujemo da je to dio sindikalne predizborne kampanje uo i izbora za Radni ko vije e HT-a", poru ili su iz te kompanije. Dodali su da je na snazi Kolektivni ugovor koji do 2012. garantira visoku razinu materijalnih i drugih radni kih prava.

Nisu dorasli trĹžiĹĄtu

Vehar je istaknuo i da dio poslovodstva, a posebice onaj koji se bavi prodajom i marketingom, nije dorastao trĹžiĹĄnim izazovima te da e cijeli teret nesnalaĹženja na telekomunikacijskom trĹžiĹĄtu na kraju snositi - radnici.

U RSRH-u najavljuju odgovaraju e poteze ako s Upravom ne dogovore nastavak pregovora o kolektivnom ugovoru, a istaknuli su i da su se pridruĹžili aktualnim prosvjedima protiv Vlade.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 30/3/2011

FOTOLIA FOTOLIA

PORAZNI PODACI MCAFEEA

Svaku etvrtu korporaciju oštetili su cyber kriminalci

sap

> cyber kriminal > it brandovi > BI

14-15 business.hr Srijeda 30/3/2011

U izložbenom prostoru tvrtke MOTO-RIS u Zagrebu održan je prošli tjedan SAP Human Capital Management dan na kojem je sudjelovalo više od 100 uzvanika iz cijele Hrvatske.

Predavanja i radionice održali su vrhunski stručnjaci iz SAPovih partnerskih tvrtki, KING ICT-a, Siemensa i S&T-a. Kako bi tvrtke uspješno konkurirale na tržištu, potrebno je sve resurse tvrtke, uključujući i za-

poslenike, pravilno rasporediti sukladno poslovnim ciljevima - glavni je zaključak SAP HCM dana. Raspoređivanje zaposlenika, procesa i strategija vezanih uz ljudske potencijale preduvjet je poslovnog uspjeha.

Stoga je potrebno preobraziti tradicionalne HR funkcije u sveobuhvatan program za upravljanje ljudskim kapitalom. Sudionici SAP HCM dana mogli su na predavanjima doznati kako

arhiva business.hr

Upravljanje ljudskim kapitalom

mario semialjac iz SAP-a predstavio je ERP HCM povećati vrijednost zaposlenika i rasporediti njihove vještine, aktivnosti i znanja sukladno poslovnim ciljevima i strategi-

jama. Alati koji osiguravaju nesmetano maksimiziranje tih vrijednosti sadržani su u rješenju SAP ERP HCM, koje osim tradicionalne funkcije praćenja i obračuna plaća pruža alate za upravljanje, mjerenje i nagrađivanje rezultata zaposlenika i timova. Iskorištavanjem tih integriranih HCM alata može se dobiti uvid u kontrolu vezanu uz sve HCM procese, a njihovom se prilagodbom može znatno poboljšati produktivnost zaposlenika na poslovima koji tvrtki dodaju stvarnu vrijednost. G. K.

Hakeri sve uspješnije pljačk RAČUNALNA NESIGURNOST Tvrtka McAfee, specijalizirana za proizvodnju programa za računalnu sigurnost, u suradnji sa SAIC-om istražila je razinu nesigurnosti u dijelovima računalnih sustava i paketima podataka te došla do podatka da je svaka četvrta tvrtka iskusila hakerske napade s neželjenim posljedicama istoku. Tvrtka specijalizirana za proizvodnju programa za računalnu sigurnost, McAfee, istražila je u suradnji sa SAICom razinu nesigurnosti u dijelovima računalnih sustava i paketima podataka. Prema rezultatima tog istraživanja, svaka četvrta tvrtka iskusila je hakerske napade s neželjenim posljedicama.

Zaštita korporativnih podataka sve je više ugrožena razvojem pametnih mobitela,

kao i sve većom dostupnošću prijenosnih računala zaposlenicima s visokim ovlaštenjima pristupa podacima tvrtke koji ih koriste on-line vezom s računalnim sustavom tvrtke.

Takav način pristupa povjerljivim informacijama tvrtke mnogo je izloženiji krađi od korištenja podataka u fizičkoj mreži unutar tvrtke. Čak 62 posto ispitanih IT stručnjaka složilo se kako je to veliki izazov za sigurnosnu zaštitu.

Prepametni mobiteli

Teškoćama u obrani od takvih kradljivaca pridonosi i razvoj mobilne telefonije, odnosno pametni mobiteli, kao i broj prijenosnih računala kojima se zaposlenici s visokim ovlaštenjem u nekoj tvrtki služe

›› FOTOLIA

Prema novoj studiji tvrtke McAfee i Science Applications International Corporationa (SAIC), cyber kriminalci sve se više preorijentiraju s krađe osobnih podataka na "plaćeničku" krađu korporativnih podataka globalnih tvrtki. Istraživanje je rezultat informacija dobivenih od tisuću IT stručnjaka za računalnu sigurnost u SAD-u, Velikoj Britaniji, Japanu, Kini, Indiji, Brazilu i na Bliskom

daleko od zaštite koju uživaju spojeni na mrežu korporacije.

Na meti hakera najčešće su podaci o poslovnim tajnama, izvješća o razvoju te izvorni kodovi programa informatičkih tvrtki. Cyber kriminalci ciljano traže ono što im na-

ručuju klijenti, upozorili su iz McAfeea. Prije su maliciozno nastrojeni informatičari do povjerljivih podataka tvrtki dolazili podvaljivanjem virusa i trojana koji su djelovali tako da u pakete podataka uvrštavaju i korporativne informacije iz računalnih susta-

Zaštita korporativnih podataka sve je ugroženija razvojem pametnih mobitela, ali i seljenjem korporacijskih podataka s vlastitih zaštićenih poslužitelje u podatkovne oblake

OGLAS

čkaju korporacije Novi VNX uređaji za ZA MALE I SREDNJE TVRTKE

pohranu podataka

va tvrtki, a sada se cyber kriminalci ciljano usmjeravaju prema određenim podacima za koje postoji tržište.

Takvim se upadima teško ulazi u trag jer nekada samo kopiraju podatke iz računalnih sustava tvrtki ne ostavljajući pritom poseban uočljiv trag.

Suočeni s gubitkom

Poseban će izazov biti zaštita podataka u oblacima jer razvojem cloud computinga tvrtke sve manje čuvaju podatke na svojim zaštićenim serverima. Cloud computing

olakšava pristup podacima tvrtke i zaposlenicima, čini pohranjivanje i korištenje tih podataka jeftinijima, ali i lakše dostupnim kriminalcima zbog diskutabilnih kanala kojima se ti podaci u nekim slučajevima prenose. Tvrtke će, savjetuju iz McAfeea, morati detaljnije kontrolirati tko sve ima pristup određenim podacima ili se, u protivnome, suočiti s eventualnim gubitkom povjerenja klijenata i privlačenje pozornosti regulatornih agencija.

Potpredsjednik i glavni direktor za tehnologiju sigur-

nosti McAfeea Simon Hunt podsjetio je na visokosofisticirani hakerski napad koji su nazvali Operacija Aurora, a ugrozio je podatke Googlea i još najmanje 30 tvrtki. Napad je potekao iz Kine. Čak i ne toliko sofisticirani hakerski napad nazvan NightDragon infiltrirao se u neke od najvećih svjetskih tvrtki i naizgled najzaštićenijih korporacija u svijetu, upozorio je Hunt dodavši kako kriminalci na meti sve više imaju intelektualni kapital tvrtki i u napadima su sve uspješniji.

Gorden Knezović

Korporacija EMC, vodeći svjetski pružatelj rješenja u segmentu računalne infrastrukture, u suradnji s tvrtkom Recro predstavila je korisnicima i partnerima novu liniju VNX uređaja za pohranu podataka. Okupljenim predstavnicima partnerskih tvrtki, klijentima i stručnjacima za infrastrukturna IT rješenja na početku konferencije obratio se Ranko Zec, EMC-ov channel manager za Hrvatsku.

Uz kratak pregled 41 novog rješenja koje je EMC lansirao u siječnju, Zec se osvrnuo i na trenutačno stanje na hrvatskom IT tržištu, po-

arhiva business.hr

cYber kriminalci sve se više preorijentiraju s krađe osobnih podataka na "plaćeničku" krađu korporativnih podataka globalnih tvrtki

FOTOLIA

VNX serija uređaja osmišljena je kao robusna platforma za konsolidaciju različitih oblika sustava za skladištenje podataka, uključujući podatkovne poslužitelje ili pojedinačne jedinice

Ranko Zec, EMC-ov channel manager za Hrvatsku

sebice tržištu sustava za pohranu i skladištenje podataka, te poziciju koju EMC na njima zauzima uvođenjem ove linije proizvoda namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. U nastavku programa okupljenima su se obratili EMC-evi tehnički stručnjaci Žaneta Findrik Noethig i Blaženko Blažević predstavljajući tehničke karakteristike obiju linije proizvoda te primjere u njihovoj konkretnoj primjeni.

"S obzirom na to da su VNX rješenja cijenom i karakteristikama prilagođena potrebama malih i srednje velikih tvrtki, jako dobro odgovaraju hrvatskom tržištu koje većinom čine baš takva poduzeća. Stoga očekujemo da će u relativno kratkom roku postati široko prihvaćen", istaknuo je Ranko Zec, EMC-ov channel manager za Hrvatsku, napominjući kako VNX rješenja korisnicima jamče pouzdanost i funkcionalnosti istovjetne onima u velikim sustavima.

VNX serija uređaja osmišljena je kao robusna platforma za konsolidaciju različitih oblika sustava za skladištenje podataka. Uz podršku za višestruke komunikacijske protokole i datotečne sustave, VNX omogućuje nesmetano pristupanje i korištenje podataka u svim operacijskim okolinama. G. K.

SATELITSKA TEHNOLOGIJA

Astra doseže 135 milijuna ku anstava > cyber kriminal > it brandovi > BI

16-17 business.hr Srijeda 30/3/2011

SES ASTRA objavila je da je proširila svoj tehni ki domet u Europi i sada stiže do 135 milijuna TV ku anstava u Europi i Sjevernoj Africi preko svoje satelitske flote, što je više od polovine svih TV ku anstava u tim regijama.

SES ASTRA Satellite Monitor, godišnje istraživanje tržišta koje mjeri TV pokrivenost u 35 zemalja, poka-

zuje stalan rast ASTRA-e na svim platformama i distribucijskim modelima, od satelitskog prijema (Direct-to-Home, DTH) do High Definitiona (HD) i IPTV-a (TV preko DSL-a).

Prema tom istraživanju, ASTRA je i dalje pokreta digitalizacije i najvažnija HD platforma u Europi.

SES ASTRA sada opskrbljuje 16 od 20 milijuna

HDTV ku anstava koji primaju HD signal izravno sa satelita.

U rastu em segmentu IPTV-a - televizije prenošene na internetskom protokolu (IP) preko telekomunikacijskih mreža - SES ASTRA tako er zauzima vode u poziciju kao tehni ki dobavlja .

Najnovije analize tržišta pokazuju da ASTRA sateliti šalju signal - preko network

head-end platformi - u gotovo 10 od 12 milijuna IPTV ku anstava.

Sateliti ine najve u digitalnu infrastrukturu s postotkom digitalizacije od 95 posto, opskrbljuju i tako 75 milijuna digitalnih domova u usporedbi sa 29 milijuna ku anstava s digitalnim kabelskim programom i postotkom digitalizacije od 42 posto.

Gotovo svako drugo digitalno TV ku anstvo danas signal dobiva preko satelita. G. K.

Ime Google vrijedi 44,2 milijarde ameri kih dolara Top 10 brendova Vrijednost (USD $ Millions) Rating

GOOGLOEOV VODE I TIM Dr. Eric Schmidt, predsjednik odbora, Larry Page, suosniva i predsjednik zadužen za proizvode, i Sergey Brin, suosniva i predsjednik zadužen za tehnologije ARHIVA BUSINESS.HR

STRU»NO MIŠLJENJE Na listi najvrjednijih globalnih brendova koju je objavila ameri ka tvrtka Brand Finance me u prvih deset našlo se pet kompanija iz IT svijeta

Google je, prema podacima koje je prikupila i objavila tvrtka Brand Finance, najvrjedniji globalni brend, vrijedan ak 44,2 milijarde ameri kih dolara. To je 23 posto više od njegove lani procijenjene vrijednosti, kada je Brand Finance vrijednost tog brenda procijenio na 36 milijardi dolara. Google je svoj brend oja ao i nekomercijalnim aktivnostima od kojih su najistaknutije pomo unesre enima nakon prirodnih katastrofa na Novom Zelandu i u Japanu.

Microsoft drugi

Pri utvr ivanju vrijednosti brenda Brand Finance prvo utvr uje sve relevantne fi-

nancijske pokazatelje vezane uz brend, zatim odnos tržišne identifikacije brenda s prihodima, snagu brenda skalom od 1 do 100, geografsku prisutnost... Opisne ocjene vrijednosti brenda Brand Financea su AAA za iznimno jak brend, AA za vrlo jak, BBB-B za prosje an, CCC-C za slab i DDD-D za nedostatan brend.

Iza Googlea je Microsoft, koji je zahvaljuju i uspješnom izdanju Windowsa 7 pove ao svoju vrijednost sa 33,6 na 42,8 milijardi dolara.

Od ostalih tehnoloških tvrtki IBM je etvrti globalni brend, Vadafone je peti, a Apple je s prošlogodišnjeg 20 mjesta postao osmi globalni brend zahvaljuju i 45-postotnom

rastu vrijednosti tržišnog imena, na 29,5 milijardi dolara. Apple je napredovao 12 mjesta zahvaljuju i inovativnom dizajnu svojih proizvoda, odanosti potroša a te dobrom marketingu.

Pad Nokije

Me u najve im je gubitnicima Nokia s padom vrijednosti svojega brenda s prošlogodišnjih 19,8 na sadašnjih 9,6 milijardi dolara. Nokija je pretrpjela velik pad vrijednosti brenda u borbi s Appleom na tržištu smartphonea, a novo partnerstvo s Microsoftom može joj pomo i u vra anju izgubljenog ugleda.

Veliki napredak ostvario je Vadafone, koji je postao naj-

44,294 42,805 36,220 36,157 30,674 30,619 30,504 29,543 28,944 28,884

AAA+ AAA+ AA AA+ AAA+ AAAAA+ AAA AA+ AA+

vrjedniji brend u Velikoj Britaniji te je, nakon što je HSBC s prošlogodišnje 8. ove godine pao na 11. poziciju, jedini britanski brend u top 10 globalnih brendova. Vodafone je svoju vrijednost u posljednjih godinu dana uspio pove ati za šest posto prije svega investicijama u Africi i Australiji.

Facebook je ušao u Brand Finance 500 brendova jer mu je vrijednost procijenjena na 3,7 milijardi dolara.

Direktor Brand Financea David Haigh ustvrdio je kako nije iznena enje što je pet od prvih deset globalnih brendova iz tehnološke industrije jer ona doživljava nagle promjene.

Gorden Knezovi

CTIA WIRELESS 2011.

Ericssonov predsjednik i generalni direktor Hans Vestberg prošli je tjedan na me unarodnom skupu CTIA Wireless 2011. u Orlandu, u SAD-u, naglasio snagu umreženog društva u razvoju kreativnosti i transformaciji života, poslovanja i društva. U obra anju tijekom konferencije Wireless Health Day Vestberg je istaknuo dobrobiti koje mobilnost, širokopojasni

pristup i cloud computing donose zdravstvenoj skrbi i drugim industrijama. "Današnje bolnice u radu koriste tisu e sustava, ra unala i drugih ure aja koji esto ne mogu komunicirati me usobno ili razmjenjivati informacije", kazao je Vestberg i dodao da bi me uoperativnost i standardi mogli riješiti problem fragmentiranosti sustava. Dr. Patrick Soon-Shiong, elni

ARHIVA BUSINESS.HR

Beži na budu nost zdravstva

HANS VESTBERG, predsjednik i direktor Ericssona

ovjek Instituta za unaprje enje zdravlja, istaknuo je da e beži ne tehnologije biti klju ne za sva postignu a u zdravstvenoj skrbi u 21. stolje u. Dodao je da bolje i brže upravljanje podacima o pacijentu i analitika, smjernice dostupne u stvarnom vremenu za osiguravatelje primarne zdravstvene skrbi, pra enje kroni nih bolesti i brza reakcija koja može preduhitriti ozbiljna medicinska stanja, kao i mnoge druge, postaju realnost. "Beži na e tehnologija uskoro postati integralna u cijelom spektru zdravstvene skrbi". G. K.

Kada cilj (ne) opravdava sredstvo

FOTOLIA

POSLOVNA INTELIGENCIJA Ako nemate jasnu viziju što želite, umjesto da vi modelirate rješenje, ono e modelirati vas

ulaganje u data warehouse sustav, s obzirom na situaciju u podacima, ne bi opravdao uloženi novac. Rezultiralo je to minornim ulaganjem u infrastrukturu u toj etapi projekta te brzi prelaskom na sljede u etapu projekta, koja se svodila na razvoj analiti kih modela pa se uštedjelo mnogo novca, a cilj je postignut.

planiranja kampanji, da za to ne postoji ve neko gotovo rješenje.

Izbor platforme

Ako za planiranje u kampanji koristite standardizirano OLAP rješenje (BI rješenje) sa isklju ivo unaprijed definiranim vrijednostima atributa, a pritom u sustav niste ugradili specifi nosti vezane uz vaše poslovanje, niti ste u obzir uzeli specifi nosti ciljanih tržišnih segmenata, tada od takvog rješenja ne ete imati pretjerane koristi.

Osobno sam imao priliku sudjelovati u projektu koji se u inicijalnoj etapi svodio na izbor platforme za data warehouse (skladište podataka, op.a.). Nakon gotovo dvomjese ne potrage za adekvatnom platformom, otkriveno je da se gotovo 90 posto podataka

Definiranje ciljeva SNIMIO HRVOJE DOMINI

adekvatnog softvera koji 'rješava' navedene ili sli ne probleme. Ako nemate jasnu viziju što zapravo želite, umjesto da vi modelirate rješenje koje e vas dovesti do željenog cilja, postoje e softversko rješenje modelirat e vas.

Sve to i ne bi bilo tako loše uz uvjet da sustav koji implementirate u kona nici rješava vaše probleme. Vjerojatno ete se pitati što je to toliko specifi no i karakteristi no za moje poslovanje, primjerice u domeni

FOTOLIA

Put od 1000 kilometara po inje… kupnjom softvera, a mnogima je prva asocijacija kada uju termin Business Intelligence projekt - softversko rješenje.

Iskustvo pokazuje da je potraga za adekvatnim softverom glavna (ponekad i jedina) u ve ini hrvatskih tvrtki vezana uz implementaciju Business Intelligence sustava. Bilo da je rije o sustavima za detekciju prijevara, sustavima koji bi trebali ublažiti trendove prekida ugovornih odnosa, sustavima za planiranje marketinških kampanja ili ne eg sli nog ve ina se energije fokusira na izbor

PLANIRANJE SUSTAVA bitan je preduvjet za uspješnu primjenu BI alata

PROF. GORAN KLEPAC, doktor znanosti i specijalist za poslovnu inteligenciju

nalazi u središnjoj bazi podataka (core sustav). Detaljnijom analizom raspoloživosti podataka i projektnih zahtjeva otkriveno je da su podaci dovoljno dobro strukturirani i zadovoljavaju e kvalitete pa je donesen zaklju ak da

Stoga prilikom implementacije valja definirati ciljeve, primjerice, ako je rije o sustavu za planiranje u kampanji. Uo eni problemi u poslovanju koji smanjuju prodaju i nisu u skladu s ciljevima kompanije morali bi biti inicijator implementacije odre enog tipa BI sustava.

Na taj na in dolazimo do situacije u kojoj tvrtka postavlja jasne i nedvosmislene ciljeve poput želje za pove anjem prodaje pove anjem cross selling faktora, za što pri donošenju odluka mogu pomo i BI rješenja.

Piše prof. dr. sc. Goran Klepac

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 30/3/2011

PRPI I CVITKOVI

JOĹ JEDAN U NIZU

UNATOÂť AZTN-u

Badel 1862 zaposlio je novu direktoricu marketinga i inovacija Marijanu Prpi te novog direktora nabave i logistike Hrvoja Cvitkovi a. Prpi je od 1999. do 2010. radila na nekoliko vode ih pozicija u HT-u i T-Mobileu, a proĹĄle godine osnovala je tvrtku Honestas.

Cvitkovi je prije Badela 1862 od 1994. bio zaposlen u KraĹĄu, gdje je 2001. doĹĄao na mjesto direktora doma e prodaje. B.hr

Tvrtka Hoteli OmiĹĄalj objavila je na internetskim stranicama Zagreba ke burze kako je nad njom 25. oĹžujka pokrenut ste ajni postupak. Prvo ro iĹĄte u ste ajnom postupku zakazano je za 25. svibnja u 10 sati. Najve i pojedina ni vlasnik Hotela OmiĹĄalj je Hrvatski fond za privatizaciju sa 15,63 posto dionica, a drĹžava drĹži i 4,59 posto preko Ministarstva financija. B.hr

Zagreba ka Gradska skupĹĄtina donijela je ju er odluku o smanjenju potraĹživanja Grada od Obrtni ko-ĹĄtedne banke u likvidaciji kojom se odri e gotovo 10 milijuna kuna kako bi s ostalim vjerovnicima pokuĹĄao spasiti banku od ste aja. SkupĹĄtina je pristala na takav prijedlog gradona elnika Milana Bandi a samo pod uvjetom da se za takvu vrstu potpore dobije odobrenje

Novi kadrovi u Badelu 1862

Otvoren ste aj Hotela OmiĹĄalj

Zagreb spaĹĄava Obrtni ku banku

Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN).

"Odustajanje od dijela od ukupno 26 milijuna kuna, koliko depozita ima Grad, dovelo bi do toga da banka nema minus ve i od svog kapitala.

Sli ne odluke joĹĄ trebaju donijeti HOK, Zagreba ka Ĺžupanija...

Tako se otvara mogu nost da banku netko kupi. No ishod je neizvjestan i moja je procjena da od toga ne e biti niĹĄta, ali nas niĹĄta ne koĹĄta da probamo", kazao je pro elnik za financije Slavko Koji . N. C.

Trezorci cijenom dosegn slijedi skuplje zaduĹživanj NAJJEFTINIJE OD 2002.

Interes ulaga a za trezorske zapise Ministarstva financija ne udi, jer banke imaju znatnu koli inu novca koju ne mogu plasirati u kredite pa se zadovoljavaju i takvim ulaganjima Ju eraĹĄnju je aukciju trezorskih zapisa obiljeĹžio velik interes ulaga a za kunske jednogodiĹĄnje trezorce te najniĹži prinos na to izdanje od kraja 2002. godine. Upisano je trezorskih zapisa u vrijednosti od 500 milijuna kuna i etiri milijuna eura.

Prilikom najave aukcije analiti ari su zamijetili kako je rije o jednom od najmanjih iznosa u posljednjih nekoliko aukcija - planirani iznos

kunskog izdanja bio je 400 milijuna kuna. "Ĺ to se ti e kunskih papira, dospijeva 518 milijuna kuna, a najavljeno je 400 milijuna kuna. Budu i da je to najmanji najavljeni iznos u nekoliko posljednjih aukcija, a o ekujemo jednaku ili ve u potraĹžnju od prethodnih, prinosi bi mogli zabiljeĹžiti daljnji pad", glasile su prognoze RBA analiti ara.

Dobra potraĹžnja

Ukupan iznos pristiglih ponuda na aukciji kunskih tre-

zoraca s rokom dospije a od godinu dana bio je na razini od 1,024 milijarde kune, dok je ostvareni iznos emisije bio 500 milijuna kuna. Jedinstvena prodajna cijena iznosila je 96,814 kuna uz kamatnu stopu od 3,3 posto, dok je udjel nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 22,4 posto.

"U cijeloj je pri i zanimljiva kamata od 3,3 posto, jer ako uzmemo o ekivanu inflaciju koja e do kraja godine iznositi 3,6 posto, Hrvatska je s tim prinosom uĹĄla u blagi

negativan teritorij", kazao je ekonomski analiti ar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stoji i dodao da je Hrvatska po javnim financijama bliĹža Bugarskoj i Ma arskoj negoli eĹĄkoj, koja tako er ima negativan prinos.

"Daljnji pad prinosa nije odrĹživ iako uvijek ima mjesta za neke anomalije", prognozirao je Stoji referiraju i se na poja an interes investitora zbog nedostatka kreditne aktivnosti u privatnom sektoru. Na aukciji u eurima prikupljeno je etiri milijuna

eura, odnosno 29,53 milijuna kuna, koliki je bio i iznos pristiglih ponuda. Planirani iznos tog izdanja bio je pet milijuna eura.

Rekordno niski prinosi

Rok dospije a je kao i kod kunskog izdanja godinu dana, a ostvarena jedinstvena prodajna cijena iznosila je 97,236 kuna uz kamatu od 2,85 posto. Udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu te emisije nije bilo.

"O ekivano, i posljednja aukcija trezorskih zapisa

ERSTE

Strani ulaga i ne hrle u Hrvatsku

Trošak osiguranja hrvatskog duga od defaulta putem credit default swapova (CDS) upola je niži od portugalskog unato injenici da je Portugal lanica eurozone s boljim kreditnim rejtingom od Hrvatske. Sli na je situacija i s CDSovima Ma arske i Rumunjske iako su te dvije zemlje primile pomo MMF-a, pokazuje najnovije istraživanje Erste Groupa. Prinos hrvatskih CDS-ova

iznad referentnog pokazatelja iznosio je tako 258 bodova, a portugalski je dosegnuo ak 557 bodova. Ruku na srce, hrvatski CDS-ovi su ne tako davno bili na sli nim razinama. Juraj Kotian iz makroekonomskih istraživanja Erste Groupa pita se jesu li ulaga i po eli ignorirati ocjene bonitetnih agencija poput S&Pa, Fitcha i Moody'sa, emu su dokaz niže premije rizika zemalja poput Slova ke s rejtingom A+ u donosu na Španjolsku s rejtingom AA ili Italiju s rejtingom AA-. No, optimi-

gnuli dno, anje države

zam onih koji se klade na bankrot zemalja kupnjom i prodajom CDS-ova nije se proširio i na ostale ulaga e koji su u Hrvatskoj trebali ostaviti svoj novac. Kako pokazuje dio analize koji se odnosi na Hrvatsku, a priredio ga je makroekonomski analiti ar Erste banke u Hrvatskoj Alen Kova , 2010. godina donijela je odre enu stabilizaciju na strani reinvestirane dobiti, a nedostatak bilo kakvih zna ajnih greenfield ulaganja te kroni na slabost, vidljiva i u razdoblju prije krize, i dalje su

bila je popra ena solidnim interesom investitora, što je istodobno odraz visoke likvidnosti sustava (više od 5 milijardi kuna) i nedostatka atraktivnijih ulaganja. Posljedi no, unato visokim potrebama države za refinanciranjem, prinosi na jednogodišnje kunske trezorske zapise pao je na najnižu razinu od kraja 2002. godine", komentirala je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živkovi Matijevi . Kazala je i da je interes za trezorske zapise uz valutnu klauzulu i dalje relativno nizak, što je posljedica injenice da uz stabilan te aj kune u odno-

su na euro te kratkoro ne državne vrijednosnice nude niži povrat odnosno prinos u usporedbi s istim dospije em kunskih trezoraca.

Ukupan iznos upisanih kunskih zapisa nakon ovotjedne aukcije na razini je od 14,79 milijardi kuna, od ega je 982 milijuna kuna s rokom dospije a od 91 dan, 2,08 milijardi kuna s rokom dospije a od tri mjeseca te 11,72 milijarde kuna s dospije em od godinu dana.

Ukupan iznos trezorskih zapisa izraženih u eurima s dospije em od godinu dana na razini je od 1,15 milijardi eura.

Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

bi pokrila fiskalni deficit. Na ra unu finaciranja ostale investicije zabilježile su snažan rast u zadnjem tromjese ju 2008. i prvom tromjese ju 2009. zahvaljuju i ubrizgavanju likvidnosti u podružnice stranih banaka u stresnom razdoblju. Nakon toga trendovi su ublaženi, u skladu sa znatnim usporavanjem stvaranja duga banaka i privatnih kompanija. Me utim, rizici refinanciranja inozemnog duga nisu se ostvarili pa su devizne rezerve ostale stabilne. B.hr

PRIJETE IM GOLEME ODŠTETE

Japan nacionalizira nuklearni TEPCO Japan je objavio da ne isklju uje mogu nost nacionalizacije tvrtke TEPCO s obzirom na havariju u nuklearnoj elektrani u Fukushimi, isti u i da zasad to ipak ne planira.

Tokyo Electric Power Co. našao se na udaru kritike zbog postupaka tijekom nuklearne krize u Fukushimi, najve oj u svi-

HRVOJE STOJI , direktor Direkcije ekonomskih istraživanja Hypo banke, kaže da je kamata od 3,3 posto zna ajna, jer ako inflacija do kraja godine dosegne 3,6 posto, s tim je prinosom ušla u blagi negativan teritorij SNIMIO SAŠA ETKOVI

prepreka oporavku izravnih stranih ulaganja.

Unato tromim trendovima, s obzirom na dodatno prilago avanje na teku em ra unu platne bilance, stabilizirao se omjer neto izravnih stranih ulaganja i deficita platne bilance (nakon po etnog pogoršanja). Priljev vlasni kih stranih ulaganja nije imao ve i utjecaj na ra un zaduživanja. Stabilizacijom tržišta Vlada je intenzivirala izdavanje obveznica i uspjela povu i novac s tržišta dužni kih vrijednosnih papira kako

jetu od ernobila, i vjerojatno e biti prisiljen platiti poveliku naknadu za štetu. Dnevni list Yomiuri Shimbun izvijestio je kako vlada ispituje mogu nost preuzimanja ve inskog udjela u TEPCO-u, a time i odgovornosti za isplatu naknada za štetu povezanu s krizom u nuklearnoj elektrani. U slu aju preuzimanja kontrole nad tvrt-

kom, vlada bi se pobrinula i da TEPCO ima dovoljno kapitala kako bi osigurao stabilnu opskrbu elektri nom energijom, piše Yomiuri Shimbun. TEPCO je jedna od najve ih tvrtki u svijetu za opskrbu elektri nom energijom i opskrbljuje 44,6 milijuna potroša a u regiji Kanto, na otoku Honshu, uklju uju i i Tokio. B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

U utorak na Zagreba koj burzi nije bilo objavljenih vijesti koje bi iĹĄle u prilog rastu cijene dionice IGH. A rastom cijene od 7,37 posto IGH je svakako zasluĹžio titulu dobitne dionice dana. Protrgovano je samo 247 dionica, a ukupan je promet iznosio neĹĄto viĹĄe od 485 tisu a kuna. Posljednja i najviĹĄa cijena u utorak iznosila je 2040 kuna, a najniĹža realizirana iznosila je 1898,50 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dom holding uro akovi holding Institut IGH Belje Ericsson Nikola Tesla Kon ar - elektroindustrija Dalekovod Jadroplov d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Tisak Ingra Vupik KraĹĄ, prehrambena industrija EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Adris grupa Privredna banka Zagreb KaĹĄtelanski staklenici Jadranski naftovod Tehnika akove ki mlinovi Tankerska plovidba Atlantska plovidba d.d.

Uljanik plovidba Prehrambeno-industrijski kombinat Hidroelektra niskogradnja Atlantic grupa Luka Rijeka Istraturist Umag d.d.

AD Plastik Petrokemija Luka Plo e Arenaturis Valamar grupa Ledo Dioki d.d.

Konzum Kon ar Dukat Plava laguna Rabac, ugostiteljstvo i turizam Slatinska banka PPK Karlova ka mesna industrija Sun ani Hvar Jadranska banka Veterina d.d.

Turisthotel Karlova ka banka Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Solaris Riviera Pore Auto Hrvatska Nava banka OT-optima telekom d.d.

Franck prehrambena industrija HUP - Zagreb Fima validus Kon ar Finvest Corp Proficio Maistra Viadukt Slavonski zatvoreni investicijski fond Hrvatska poĹĄtanska banka HGspot Adris grupa Kutjevo Koka Pounje trikotaĹža Zve evo, prehrambena industrija Jadranka akovĹĄtina Lav evi BrodogradiliĹĄte Viktor Lenac d.d.

IPK Kandit Atlas nekretnine

+ Ulaga i koji ekaju rasplet situacije s ponudom Valamara za Dom holding u utorak nisu bili previĹĄe optimisti ni. Tako je cijena Dom holdinga na burzi u utorak pala za 2,90 posto i time se ponovno sve viĹĄe pribliĹžava razini od 45 kuna, koliko iznosi i ponuda Valamara za preuzimanje. Ukupan promet dionicom dosegnuo je 1,15 milijuna kuna, sasvim dovoljno za drugo mjesto na top-listi najlikvidnijih.

Redovan promet: 10.681.708,73 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

293.02 58.90 43.02 1,898.50 95.80 1,640.00 553.05 256.00 150.01 322.50 165.54 13.61 70.00 417.01 745.00 268.00 644.00 3,617.00 3,150.00 1,320.00 3,650.00 1,375.00 730.14 612.65 280.00 145.00 790.00 210.31 268.00 133.00 142.01 1,302.36 55.06 55.00 6,037.02 68.00 217.55 1,251.00 667.90 1,710.00 109.00 109.00 483.15 41.03 2,095.00 61.35 900.78 83.96 451.00 231.00 202.01 365.02 49.94 31.10 860.00 1,300.01 10.10 1,159.01 152.00 12.90 63.01 252.03 26.21 2,021.00 16.95 310.00 24.83 239.99 0.84 116.65 375.00 7.92 201.96 9.00 159.98 37.97

294.99 61.00 45.50 2,040.00 97.05 1,645.00 555.00 260.00 154.99 325.00 172.00 13.88 76.89 423.06 745.00 269.50 645.00 3,730.02 3,150.00 1,360.00 3,650.00 1,400.00 732.07 618.00 280.00 149.94 797.00 219.00 276.99 134.00 145.00 1,326.13 57.00 55.11 6,037.22 74.11 219.23 1,252.00 667.90 1,710.00 110.00 109.15 483.15 52.00 2,096.00 63.89 900.78 83.96 451.00 231.00 203.01 365.02 49.94 32.50 860.00 1,300.01 10.38 1,160.00 152.00 12.90 64.03 254.07 26.21 2,021.00 16.95 310.00 24.83 239.99 0.84 116.65 375.00 8.98 201.96 9.00 159.98 37.97

293.22 59.23 44.20 2,040.00 95.84 1,645.00 553.51 256.50 154.99 325.00 170.00 13.85 70.00 417.55 745.00 268.00 645.00 3,650.00 3,150.00 1,323.03 3,650.00 1,400.00 731.00 613.01 280.00 149.94 790.13 219.00 268.00 134.00 142.18 1,302.36 56.00 55.00 6,037.02 68.00 217.55 1,251.00 667.90 1,710.00 109.00 109.00 483.15 41.03 2,095.00 61.35 900.78 83.96 451.00 231.00 203.01 365.02 49.94 32.50 860.00 1,300.01 10.10 1,159.01 152.00 12.90 63.01 254.07 26.21 2,021.00 16.95 310.00 24.83 239.99 0.84 116.65 375.00 7.92 201.96 9.00 159.98 37.97

-0.37% -2.90% 0.02% 7.37% -0.48% 0.30% -0.10% -0.19% 3.33% 0.92% 1.92% -0.14% -3.30% -1.30% 0.00% -0.56% 0.47% -1.40% 1.25% -2.00% 1.39% -0.07% -0.96% 0.04% 0.01% 3.41% -0.49% 3.15% -1.83% 0.75% -1.61% -1.79% -1.75% -3.51% -0.07% -5.56% 0.72% 0.08% 0.20% -1.16% -8.33% -0.95% 0.03% -27.01% -2.56% 0.23% 0.03% -0.76% 0.00% 5.00% -11.73% 1.11% 18.90% 4.87% 1.06% 0.00% 1.00% -0.85% -3.18% -4.44% -8.01% 0.82% 0.31% -12.51% 5.87% 0.00% -21.40% 9.09% 6.33% -2.79% 0.93% 1.54% 0.98% -10.00% -0.62% 0.08%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,10%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

14,345 19,306 20,345 247 4,699 259 748 1,475 1,441 611 849 10,142 1,595 230 105 289 104 18 19 42 15 36 65 69 149 251 44 160 120 225 202 20 456 470 4 350 94 15 28 10 150 146 30 280 5 166 11 113 21 41 42 20 142 218 7 4 500 4 27 316 50 9 80 1 100 5 50 5 1,404 4 1 36 1 20 1 2

4,212,192.69 1,153,745.21 900,817.51 485,460.25 453,226.08 425,381.64 414,126.20 378,516.98 222,220.46 197,681.95 143,271.97 139,150.38 115,432.50 96,397.04 78,225.00 77,671.00 66,980.00 66,847.01 59,850.00 56,186.95 54,750.00 50,275.00 47,532.17 42,307.60 41,720.00 36,429.58 34,854.55 33,894.11 32,269.90 30,008.20 28,946.31 26,398.54 25,901.48 25,870.00 24,148.29 24,120.24 20,565.62 18,773.00 18,701.20 17,100.00 16,450.00 15,922.40 14,494.50 12,592.20 10,476.00 10,289.73 9,908.58 9,487.48 9,471.00 9,471.00 8,505.52 7,300.40 7,091.48 6,945.00 6,020.00 5,200.04 5,089.20 4,639.01 4,104.00 4,076.40 3,187.22 2,278.49 2,096.80 2,021.00 1,695.00 1,550.00 1,241.50 1,199.95 1,179.36 466.60 375.00 317.98 201.96 180.00 159.98 75.94

24,011.36 442.28 143.08 323.50 787.37 2,190.56 1,423.69 588.36 253.67 1,761.50 405.72 103.88 105.38 573.56 330.97 1,818.14 12,303.23 414.61 2,339.96 250.66 383.25 876.94 1,020.13 355.55 65.37 93.54 2,634.53 1,309.72 1,252.90 562.74 475.04 289.92 122.22 346.26 1,329.17 274.86 4,939.01 242.93 2,003.70 934.20 110.33 100.17 46.45 299.97 250.61 113.18 355.59 112.44 625.39 142.69 741.70 182.51 21.32 91.65 367.37 612.79 27.29 71.20 93.90 50.48 689.60 116.06 87.71 1,202.16 5.59 2,980.93 142.19 216.76 2.24 35.91 124.68 8.34 96.58 124.60 114.40 126.66

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 27.87 22.36 1,106.00 54.00 1,181.00 430.00 217.00 124.01 240.00 135.00 12.45 41.77 339.99 740.00 242.21 461.06 612.00 2,332.01 871.01 2,950.00 1,140.00 690.05 533.13 178.00 120.00 657.10 161.54 250.10 80.21 105.50 1,160.03 33.03 28.00 4,720.12 60.20 145.00 975.00 276.00 1,345.00 65.10 98.00 318.25 25.00 2,000.00 55.56 543.15 53.00 290.00 166.55 140.00 302.00 39.00 25.00 655.38 1,115.16 5.00 909.99 85.00 11.50 51.00 190.00 15.15 1,355.00 15.10 286.07 23.11 183.12 0.60 84.32 350.00 5.11 161.10 9.00 145.11 20.83

332.84 63.89 52.00 2,900.00 118.99 1,777.00 594.99 390.00 190.30 355.00 267.90 39.35 137.00 497.02 745.00 318.99 708.00 4,990.00 3,520.00 1,649.98 4,000.00 1,615.00 1,044.18 675.00 280.14 239.00 829.99 267.02 395.00 146.00 184.73 2,093.00 75.31 62.00 6,900.00 125.90 225.50 2,450.00 675.00 1,800.00 118.90 132.37 500.00 78.00 3,100.00 78.13 1,105.00 86.88 507.77 295.00 259.65 519.00 94.99 44.80 944.00 1,682.99 29.01 2,198.00 157.00 15.09 74.95 349.94 34.96 2,750.50 39.95 373.00 32.50 269.99 1.00 164.00 444.00 19.90 275.00 11.65 270.00 46.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

60,20 174,55 250,20 10,02 0,70 16,72 9,40 12,00 38,33 0,70 7,20 5,15 4,44 80,00 13,00

61,10 179,95 253,00 10,07 0,72 17,00 9,46 12,10 40,49 0,71 7,35 5,20 4,53 82,00 13,00

60,48 176,00 250,20 10,03 0,71 17,00 9,45 12,10 40,49 0,71 7,35 5,18 4,44 80,00 13,00

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG KBMR NF1N ZVTG INDGL GRVG KDHR PBGS POSR KDIR INDDY TLSG LKPG

KRKA MERCATOR PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL GORENJE KD GROUP PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK POZAVAROVALNICA SAVA KD ID INFOND DYNAMIC TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE ZIF VB FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF MI GROUP DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A SOLANA DD TUZLA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO SOKO RKT D.D. MOSTAR BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO METALNO DD ZENICA

0,67 37,03 0,95 1,58 4,99 7,13 4,40 3,40 1,47

0,68 37,20 0,95 1,60 5,05 7,20 4,87 3,76 1,47

0,68 37,04 0,95 1,60 5,05 7,20 4,87 3,76 1,47

0,67 0,37 0,95 1,60 5,03 7,19 4,72 3,69 1,47

36,51 40,04 34,00 35,00 3,85 75,00 43,11 21,50 5,54 6,00 13,89 8,00

38,90 41,60 34,01 35,00 3,95 77,06 43,11 22,90 5,64 6,00 13,90 8,00

38,00 40,04 34,01 35,00 3,95 75,00 43,11 22,90 5,55 6,00 13,90 8,00

38,02 41,51 34,00 35,00 3,95 75,82 43,11 22,61 5,57 6,00 13,90 8,00

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Imlek a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Sacen a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Univerzal banka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Vital a.d. Vrbas Energoprojekt Entel a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Šajkaška fabrika šecera a.d. Žabalj

477,00 471,00 964,00 2.350,00 2.198,00 8.900,00 940,00 3.972,00 4.360,00 6.800,00 900,00 2.500,00 6.900,00 7.600,00 959,00

480,00 482,00 980,00 2.390,00 2.200,00 9.000,00 940,00 4.000,00 5.250,00 6.800,00 990,00 2.500,00 7.001,00 7.700,00 959,00

478,00 478,00 978,00 2.350,00 2.200,00 8.997,00 940,00 4.000,00 4.760,00 6.800,00 985,00 2.500,00 6.997,00 7.651,00 959,00

478,22 478,08 977,33 2.350,10 2.199,70 8.997,40 940,00 3.999,70 4.758,39 6.800,00 981,50 2.500,00 6.985,92 7.650,72 959,00

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ZUM SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE

269.278,63 64.669,35 52.402,10 36.610,07 17.462,07 15.678,58 9.272,44 9.180,59 8.355,41 7.659,67 7.212,90 6.978,65 6.469,36 5.689,54 5.486,00

88,30 560,00 3.800,00 870,00 190,00 88,00 1.511,00 4.302,00 582,00 3.149,00 3.621,00

89,00 565,00 3.840,00 870,00 192,00 89,00 1.511,00 4.350,00 588,00 3.150,00 3.650,00

88,48 563,04 3.812,26 870,00 191,02 88,43 1.511,00 4.347,30 585,50 3.149,76 3.645,67

54,43 563,04 3.812,26 870,00 191,02 54,40 1.511,00 4.347,30 585,50 3.149,76 3.645,67

1,49 % -0,11 % 0,11 % 0,63 % 1,00 % 0,00 % 9,93 % 10,26 % 0,00 %

59639 86432 18000 7871 1320 818 805 628 1368

40.154,52 32.040,09 17.131,15 12.573,60 6.646,80 5.884,70 3.802,22 2.319,36 2.010,96

0,00 % 2226195 84.638.704,82 -2,34 % 21242 881.729,68 3,06 % 4455 151.492,96 0,00 % 3242 113.470,00 1,28 % 22433 88.511,95 -1,96 % 979 74.226,36 -0,21 % 1424 61.388,64 4,09 % 1163 26.298,70 -3,48 % 2127 11.854,66 -45,45 % 1691 10.146,00 -0,71 % 568 7.894,86 0,00 % 830 6.640,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN08 TEL KMB TTK STIL RMDEN09 ZUMS ALK GRNT SBT TPLF

4447 365 209 3644 24688 928 982 762 211 10718 984 1347 1446 71 422

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO ENHL MTLC IMLK AGBN SCEN AIKB UNBN JESV VITL EPEN TGAS FITO SJKS

-0,84 % -1,62 % -0,12 % -1,62 % -1,81 % 1,49 % 0,01 % -1,63 % 1,23 % 0,00 % 0,14 % -0,59 % -1,99 % -2,44 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1B FBIHK1E FBIHK1D MIGFRK2 FDSSR FBIHK1A SOLTRK3 BIGFRK3 SRKTR BSNLR METZRK2

Promet

valuta: EUR - euro 60,55 177,18 250,73 10,05 0,71 16,89 9,44 12,05 39,60 0,71 7,33 5,18 4,47 80,13 13,00

BANJALU KA BURZA HEDR-R-A RSRS-O-C NOVB-R-E TLKM-R-A BLBP-R-A KRIP-R-A JHKP-R-A VBIP-R-A TRZN-R-A

+

Oznaka

Srijeda 30/3/2011

-0,21 % -0,21 % 0,82 % 0,00 % -0,05 % 0,46 % 0,00 % -0,50 % 4,50 % -1,35 % 18,67 % 0,00 % 0,11 % -1,28 % 12,82 %

34001 16.260.014,00 15557 7.437.526,00 7490 7.320.195,00 2080 4.888.200,00 2175 4.784.350,00 250 2.249.350,00 2000 1.880.000,00 375 1.499.888,00 279 1.327.591,00 194 1.319.200,00 1309 1.284.780,00 509 1.272.500,00 181 1.264.451,00 138 1.055.800,00 1050 1.006.950,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,58 % 0,70 % -0,03 % 5,20 % -2,54 % 0,45 % 0,00 % 0,20 % -0,59 % -0,60 % -0,97 %

99700 4262 457 1019 2661 8978 300 89 515 86 67

5.426.309,64 2.399.680,00 1.742.205,00 886.530,00 508.312,00 488.394,68 453.300,00 386.910,00 301.530,00 270.879,00 244.260,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Univerzal banka +4,5% Zavarovalnica Triglav +1,49% Makedonski telekom +0,7% Pozavarovalnica Sava +0,14% Nova banka Banja Luka +0,11%

Still Kraljevo Gorenje Krka Bosnalijek Imlek

+

Powered by

business.hr

-2,54% -1,63% -0,84% -0,71% -0,05%

Telekom Srpske

Mercator

Osim što joj je cijena rasla 0,63 posto, na 1,6 konvertibilnih maraka, dionica Telekoma Srpske bila je u utorak druga najtrgovanija na Banjalu koj burzi sa 12.600 konvertibilnih maraka prometa. Posljednja zabilježena cijena bila je ujedno najviša postignuta tijekom dana, a najniža cijena po kojoj se trgovalo tom dionicom iznosila je 1,58 KM. Banjalu ki indeks BIRS bio je jedan od rijetkih regijskih koji su dan zaklju ili u plusu, i to od 0,71 posto.

S prometom od gotovo 65.000 eura dionica slovenskog trgova kog lanca bila je u utorak druga na popisu najlikvidnjih izdanja Ljubljanske burze, a cijena joj je umanjena 1,62 posto, na zadnjih zabilježenih 176 eura.

Tijekom dana iz susjedne države stigle su vijesti o posjetu predstavnika Konzuma Pivovarni Laško kojoj Agrokor za udjel u Mercatoru nudi 230 eura, i to radi produbljivanja komercijalne suradnje.

Odluka o daljnjem postupku natje aja o ekuje se sredinom travnja.

+0,63 -1,62

REGIONALNI INDEKSI -1,15% BIRS +0,71% 831,52 1.090,91 Belex15 +0,03% FIRS -0,61% 756,61 2.104,88 Belexline +0,11% MBI10 -1,13% 1.415,64 2.755,85 SASX10 MONEX20 -0,05% 12,678.42 -1,15% 1.093,30 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,04% Stanje utorak 29. ožujka 2011.

1.077,79 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,33% -0,27% 2.813,76 BUX -0,70% 22.653,62 -1,64% ATX 0,00% -0,32% 2.889,83 Stanje indeksa na zatvaranju u -1,19% utorak 29. ožujka 2011.

FTSE100 5.904,06

DAX 6.902,07

CAC40 3.970,11

MICEX 1,789.41

AMERI»KI INDEKSI +0,70% S&P500 -0,30% 12.170,56 1.310,19 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,50% ponedjeljak 28. ožujka 2011.

2.730,68 DJIA

investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+

PBZ I-Stock KD Energija

7,6116

16,90

70,9887

12,43

11,1801

12,04

VB CROBEX10

112,1442

10,78

HPB WAV DJE

95,9318

9,78

ST Global Equity

45,2946

-12,38

FIMA Equity

76,4131

-11,66

C-Zenit

50,6524

-11,47

KD Victoria

14,4096

-8,68

NFD Aureus New Europe 118,4340

-8,30

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,6600

8,18

Allianz Portfolio

117,3904

8,13

PBZ Global fond

109,9708

5,60

ZB global

148,2700

4,72

Erste Balanced

125,7500

4,52

ST Balanced

170,6275

-9,33

ICF Balanced

118,6872

-8,82

5,6249

-5,77

ST Aggressive HPB Global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn

kn

kn kn $ kn kn

kn

kn kn kn kn kn

kn kn kn

kn kn kn

441,5926 45,2946 81,6138 46,3140 7,6116 116,1153 10,8469 50,6487 8,3846 50,6524 76,4131 14,1939 14,4096 11,1801 165,5205 64,0622 95,9318 12,8927 5423,3600 91,1531 78,7780 314,8885 106,9900 118,4340 48,2155 336,3284 95,2003 105,7800 89,8200 77,4000

1,54 1,22 0,64 0,23 0,22 0,14 0,12 0,02 -0,04 -0,05 -0,10 -0,10 -0,12 -0,13 -0,18 -0,19 -0,21 -0,22 -0,24 -0,25 -0,25 -0,26 -0,27 -0,27 -0,28 -0,29 -0,30 -0,32 -0,34 -0,36

-10,22 -2,99 -5,52 0,06 3,99 3,23 -3,37 6,20 -3,21 1,41 1,26 -0,03 4,89 2,52 -3,21 3,63 -1,60 -0,77 -2,46 10,13 3,61 -2,79 0,81 -3,36 -3,53 -7,94 7,02 2,49 8,48 5,91

MP-Mena HR ST Global Equity Platinum Blue Chip AC Rusija KD Nova Europa OTP Europa Plus AC G Dynamic EM HPB Dynamic HI-growth C-Zenit FIMA Equity Platinum Global Opportunity KD Victoria KD Energija Ilirika JIE Prospectus JIE HPB WAV DJE KD Prvi izbor Poba Ico Equity HPB Dioni ki Capital Two MP-Global HR Raiffeisen World NFD Aureus New Europe VB High Equity MP-Bric HR OTP meridian 20 ZB aktiv A1 Raiffeisen HR dionice

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

67,3837

-3,87

102,5169

-3,34

-2,62 -2,10 1,14 11,32 21,64 7,23 0,24 1,70 2,69 8,40 -2,28 11,16 6,41 16,59 4,85 14,39 8,30 6,44 -3,72 10,53 14,01 7,17 7,41 -2,49 -0,72 -1,81 13,55 7,25 11,14 11,67

4,56 -12,38 -4,73 2,28 16,90 9,46 -1,17 -0,35 -1,79 -11,47 -11,66 9,54 -8,68 12,04 -2,66 -1,56 9,78 5,23 -7,82 0,29 6,92 6,74 4,23 -8,30 -2,83 -3,44 4,28 8,18 5,46 4,48

3,29 -7,31 -6,10 -17,30 -7,60 9,26 4,02 -13,79 -1,92 -19,68 -3,87 -8,22 3,12 10,98 8,16 -10,16 -1,16 3,18 -15,35 -1,68 -5,85 -8,08 0,91 7,32 -18,86 -5,54 -1,67 1,19 -3,69 -9,58

-9,67 -2,61 -3,82 -0,45 4,03 3,43 -3,73 3,85 -2,99 1,13 0,70 0,18 2,92 2,58 -3,50 3,07 -1,21 -0,80 -2,39 8,94 3,53 -1,81 1,78 -3,26 -3,05 -9,48 6,16 1,73 7,30 4,64

6,196 13,056 8,378 10,798 22,248 10,208 14,708 20,512 66,921 6,020 18,513 10,570 69,822 9,932 93,571 26,674 14,916 5,819 5,952 20,297 8,299 5,937 48,736 9,890 13,142 7,688 20,648 513,518 10,601 16,427

3,06 10,43 3,22 4,05 3,45 1,69 2,07 4,58 9,09 3,11 6,82 3,51 11,89 1,07 6,42 4,16 3,57 8,13 3,67 5,48 3,94 2,84 7,49 2,40 3,49 3,05 2,92 4,76 2,86 2,55

28.03.2011 28.03.2011 25.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 25.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ST Aggressive ST Balanced KD Balanced OTP uravnoteženi Allianz Portfolio AC G Balanced EM C-Premium HI-balanced ICF Balanced HPB Global Raiffeisen Prestige Agram Trust Ilirika JIE Balanced ZB global Raiffeisen Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Erste Balanced PBZ Global fond

kn kn kn kn kn

kn

kn kn

kn

kn

kn

67,3837 170,6275 8,3347 117,2041 117,3904 10,9607 5,6249 10,0772 118,6872 102,5169 109,6600 70,2267 149,2478 148,2700 156,4300 79,1680 125,7500 109,9708

1,01 0,33 0,22 0,12 0,08 0,05 0,03 -0,05 -0,08 -0,11 -0,11 -0,12 -0,17 -0,26 -0,29 -0,32 -0,47 -0,67

3,19 0,08 0,71 10,35 2,12 -2,23 0,82 -1,80 7,33 6,97 1,27 2,18 -1,36 1,02 1,58 -6,04 3,83 5,95

6,57 0,19 3,37 7,64 6,29 0,87 4,69 2,85 2,18 3,56 2,09 3,70 4,67 3,72 2,23 -3,58 8,08 10,60

-3,87 -9,33 -0,28 3,26 8,13 -0,27 -5,77 1,19 -8,82 -3,34 8,18 -1,03 1,15 4,72 1,10 -1,40 4,52 5,60

-6,90 6,72 -3,45 3,05 8,91 4,54 -12,94 0,09 2,25 0,45 9,16 -1,13 8,04 4,13 5,35 -4,85 0,17 5,59

3,30 -0,06 -0,46 8,92 1,92 -2,54 0,57 -1,73 4,94 4,79 1,19 0,42 -1,62 0,46 0,79 -6,72 2,93 5,29

2,764 11,406 7,074 40,677 7,944 14,801 12,905 71,423 12,293 93,134 221,392 14,254 42,724 730,624 312,974 14,469 105,774 309,980

5,52 8,22 5,20 5,29 1,88 2,07 4,15 9,09 8,91 5,48 1,05 2,72 5,18 9,74 8,58 4,70 10,19 9,54

28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011

kn

177,2900 11,5569 164,8749 159,7600 132,5200 130,9432 127,3595 128,8609

0,06 0,04 0,04 0,03 0,03 0,01 -0,02 -0,04

1,67 1,80 1,89 0,42 1,75 1,23 3,28 1,53

1,73 1,86 3,15 0,00 1,49 1,13 1,33 1,86

5,67 4,55 7,83 2,44 5,75 3,85 4,48 3,26

6,69 1,61 8,10 4,93 4,47 4,52 4,51 4,91

1,63 1,64 1,81 0,41 1,69 1,06 2,27 1,56

527,131 7,838 67,985 198,173 302,632 145,004 20,025 16,828

8,84 9,09 6,42 9,74 7,82 8,05 5,48 5,29

28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn kn kn $ kn

106,4800 133,1788 163,8107 140,5594 126,6093 146,1700 136,2116 133,1185 123,4676 118,0122 11,4038 10,7555 100,4244 139,4600 139,6649 109,1765 125,0427 102,7109

0,05 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,05

0,86 0,50 0,65 0,43 0,55 0,86 0,60 0,68 0,87 0,75 0,65 0,67 N/A 0,58 0,77 0,59 0,33 0,09

1,45 1,05 1,26 0,91 1,09 1,75 1,44 1,40 1,42 1,59 1,30 1,44 N/A 1,41 1,39 1,34 0,59 0,84

3,56 2,41 2,27 2,06 3,01 3,50 3,04 3,07 2,74 3,27 3,05 3,14 N/A 3,30 2,54 2,94 1,73 1,74

4,24 6,23 4,73 3,24 4,32 4,81 4,36 5,36 4,09 5,00 5,39 4,09 N/A 4,34 4,55 4,78 3,82 1,63

0,84 0,48 0,63 0,43 0,54 0,83 0,58 0,65 0,83 0,72 0,63 0,64 0,43 0,56 0,73 0,57 0,33 0,16

509,885 1127,311 2228,048 137,921 496,065 1081,337 43,137 253,105 135,795 206,457 135,423 50,413 5,002 883,292 104,359 189,522 41,673 7,225

1,51 12,00 10,68 10,68 8,68 8,09 7,24 5,48 5,26 3,40 2,50 1,82 0,17 7,82 7,51 1,88 5,96 1,65

28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 28.03.2011 25.03.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

164,8749

7,83

Erste Bond

132,5200

5,75

Raiffeisen Bonds

177,2900

5,67

HI-conservative

11,5569

4,55

HPB Obvezni ki

127,3595

4,48

ZB bond

159,7600

2,44

OTP euro obvezni ki

128,8609

3,26

PBZ Bond fond

130,9432

3,85

HPB Obvezni ki

127,3595

4,48

HI-conservative

11,5569

4,55

Raiffeisen Bonds HI-conservative Capital One ZB bond Erste Bond PBZ Bond fond HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Certus Cash Erste Money HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash

+

investor

PORAZNA ANKETA

Grci ne e mo i otplatiti dugove

23

Gr ka e se vjerojatno na i u situaciji da viĹĄe ne e mo i otpla ivati dugove, ocjenjuje ve ina europskih ekonomista u anketi ije rezultate prenose europski mediji.

Gotovo dvije tre ine sudionika ankete koju je proveo BBC World Service, odnosno njih 25 od ukupno 38, prognozira da Gr ka ne e mo i podmirivati dugove.

Prognosti ari koje BBC an-

> ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 30/3/2011

ketira uvaĹženi su stru njaci za podru je eurozone, a svaka tri mjeseca anketira ih Europska srediĹĄnja banka (ECB).

NajvaĹžnije su poruke ankete o ekivanja da e najmanje jedna drĹžava lanica do i u situaciju da viĹĄe ne moĹže podmirivati svoje obveze, ali da e unato tome eurozona opstati. ViĹĄe od tre ine, ili 14 sudionika ankete, kazalo je da e se sli no dogoditi i Irskoj, ĹĄto e dodatno oteĹžati duĹžni ku krizu Europske unije. B.hr

Ulaga i sve rje i na Zagreba koj burzi DVA MILIJUNAĹ A U druĹĄtvu milijunaĹĄa naĹĄle su se samo dvije dionice; HT-ovom dionicom trgovalo se u iznosu od 4,2 milijuna kuna, a dionica Dom holdinga naĹĄla se na drugome mjestu najlikvidnijih sa 1,15 milijuna kuna prometa Pad industrijske proizvodnje u velja i nije pretjerano uzdrmao indekse Zagreba ke burze, koji su u utorak bili u blagom minusu, dok je redovan promet dionicama bio neĹĄto niĹži od zabiljeĹženog na po etku tjedna i iznosio mrĹĄavih 10,68 milijuna kuna.

Crobexova vrijednost umanjena je za 0,1 posto, na 2278,58 bodova, dok je

Crobex 10 u utorak pao za 0,19 posto, spustivĹĄi se na 1265,47 bodova.

Slaba likvidnost

"Investitori kao da su nestali s doma eg trĹžiĹĄta dionica.

Indeksi stagniraju uz izrazito niske promete. Zbog slabe likvidnosti vjerojatno e izostati reakcija trĹžiĹĄta na loĹĄiji od o ekivanja podatak o industrijskoj proizvodnji",

rekla je za Hinu tijekom dana brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos Danijela SporiĹĄ.

U druĹĄtvu milijunaĹĄa naĹĄle su se dvije dionice; HTovom dionicom trgovalo se u iznosu od 4,2 milijuna kuna, dok joj je cijena umanjena za 0,37 posto u odnosu na ponedjeljak te je iznosila 293,22 kune, dok se dionica Dom holdinga naĹĄla na drugom mjestu najlikvidnijih sa 1,15 milijuna kuna prometa.

Ulaga i koji ekaju rasplet situacije s ponudom Valamara za Dom holding u utorak nisu bili previĹĄe optimisti ni pa je cijena Dom holdinga na burzi u utorak pala za 2,90 posto i time se ponovno pribliĹžila razini od 45 kuna, koliko iznosi i ponuda Valamara za preuzi-

manje.

Rast Instituta IGH

Drugi dan zaredom dionica uro akovi holdinga naĹĄla se na visokom tre em mjestu po likvidnosti s prometom od 900.817 kuna, dok joj je cijena blago porasla na 44,2 kune.

Iz te su kompanije u ponedjeljak izvijestili o potpisivanju memoranduma o razumijevanju s finskom Patrijom prema kojemu e dvije kompanije dogovoriti suradnju na tre im trĹžiĹĄtima.

Iako tijekom dana nije bilo posebnih obavijesti iz IGH, cijena dionice te kompanije sko ila je za 7,37 posto, na 2040 kuna, a u jednom trenutku naĹĄla se i u pozitivnoj blokadi.

Promet tom dionicom iznosio je 485.460 kuna, ĹĄto

REGIJA

Prometom od 269.300 eura istaknula se dionica

Krke ija je cijena umanjena za 0,84 posto, na 60,48 eura. Mercator je potonuo za 1,62 posto, na 176 eura, dok je promet dionicom tog trgova kog lanca iznosio 64.700 eura, ĹĄto je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih

izdanja u Ljubljani.

Ukupan promet na Sarajevskoj burzi iznosio je u utorak 1,1 milijun konvertibilnih maraka, a vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 0,05 posto, na 1093,3 boda. Najlikvidnija dionica bila je ona Fabrike duhana

SNIMIO HRVOJE DOMINI

je bilo dovoljno da IGH u utorak zauzme etvrto mjesto po visini prometa. Ĺ to se ostatka gra evinskog sektora ti e, rastom cijene dionice mogla se pohvaliti i Hidroelektra, ija je posljednja zabiljeĹžena cijena iznosila 149,94 kune, ĹĄto je porast od 3,41 posto u odnosu na ponedjeljak, dok su dionice Tehnike, Dalekovoda i Ingre zabiljeĹžile pad vrijednosti. Biljana Star i

BROJKE

Novi minus za Mercator Negativan trend nastavljen je na Ljubljanskoj burzi drugi dan zaredom.

Indeks SBI TOP pao je 1,15 posto, zaklju ivĹĄi dan na 831,52 boda.

JURE RADI , predsjednik Uprave Instituta IGH, ija je dionica najviĹĄe rasla u gra evinskom sektoru

Sarajevo sa 74.226 konvertibilnih maraka prometa, no cijena joj je pala za 1,96 posto, na 75 KM. Dionicom Bosnalijeka trgovalo se u iznosu od samo 7900 konvertibilnih maraka, a cijena joj je spuĹĄtena za 0,71 posto, na 13,9 KM. B. St.

0,03 0,71 posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je banjalu ki BIRS

Na internetu se traĹži kupac za vojni brod britanske mornarice stranice edisposals.com koju poput svojevrsnog 'vojnog eBaya' vodi ministarstvo iji godiĹĄnji prora un doseĹže 14 milijardi funti, a zainteresirani pojedinci i organizacije trebaju dostaviti svoje prijedloge do 13. lipnja.

Ark Royal odigrao je vaĹžnu DOBITNICI DANA (ZSE) Jadroplov +3,33% Podravka +0,92% PBZ +0,47% Ericsson NT +0,30% uro akovi holding +0,02% 22 Raste

Brod se prodaje na stranici Edisposals.com, a rok je 13. lipnja

ulogu prilikom intervencije NATO-a u ratu u Bosni i Hercegovini, a pod zastavom mornarice sudjelovao je i u invaziji na Irak 2003. godine, no zbog vladine odluke o rezanju drĹžavnog prora una prestao se koristiti po etkom ove godine. I. B. GUBITNICI DANA (ZSE) Vupik Belje HT Dalekovod Kon ar elektroindustrija

-3,30% -0,48% -0,37% -0,19% -0,10% 50 Pada

28 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Britansko Ministarstvo obrane putem internetske aukcije pokuĹĄava unov iti vojni brod koji je rashodovala ratna mornarica.

Nosa zrakoplova Ark Royal, koji je u prisutnosti kraljice lansiran 1981. godine, prodaje se putem aukcijske web

Vrijed.

1,350,84 160,72

Prom.

0,06% 0,11%

Sirova nafta 103,98 Prirodni plin 4,34 Zlato 1,419,94 Srebro 37,13 Goveda 114,00 Kava 298,69

1,35% 4,35% 0,66% 0,50% 0,00% 1,83%

I PREDSJEDNIK ME U JOBSOVIM SLJEDBENICIMA

Obami iPad, Appleu besplatna reklama

BARACK OBAMA priznao je da ima iPad, ali ne zna se koju verziju ni je li ga kupio ili dobio ARHIVA BUSINESS.HR

Me u milijune oboĹžavatelja iPada moĹže se upisati i ameri ki predsjednik Barack Obama, koji je u ponedjeljak potvrdio da posjeduje tu spravicu, ĹĄto e sigurno pridonijeti popularnosti najnovijeg proizvoda iz tvornice Stevea Jobsa.

Obama je na sastanku u gradskoj vije nici u Washingtonu, koji je organizirala televizija Univision, na voditeljevo pitanje odgovorio kako ima iPad, a tijekom nastupa ĹĄalio se s tim da ima vlastito ra unalo, javlja MarketWatch.

"Jorge, ja sam predsjednik Sjedinjenih DrĹžava", rekao je Obama voditelju Jorgeu Ramosu. "MisliĹĄ li da moram posu ivati ne iji kompjutor?", pitao je Obama smiju i se.

Obamu nitko nije pitao ima li iPad ili iPad 2 te je li ga sam kupio ili mu ga je Apple darovao.

Neovisno o tome, saznanje da Obama ima iPad moglo bi tom tabletu pomo i isto kao ĹĄto je Obamino koriĹĄtenje BlackBerryja tijekom predsjedni ke kampanje tom smartphoneu donijelo veliku popularnost.

Obama je i prilikom ovog nastupa spomenuo BlackBerry rekavĹĄi kako ga nije ponio da mu slu ajno ne bi zazvonio, ĹĄto bi bilo jako neugodno, ali da ga obi no nosi sa sobom.

Nikolina Rivosechi

ŽIVOT NA VISOKOJ NOZI

Hotel Ritz-Carlton, nakon privremenog zatvaranja 2008. godine, u utorak se sa stilom vratio u Hong Kong, i to na vrhu nebodera visokog 490 metara, ime je postao najviĹĄi hotel na svijetu.

Posjetitelji e na zadnjih 16 katova nebodera uĹživati i u najviĹĄem baru na svijetu, bazenu na zadnjem katu sa 19metarskim LCD ekranom te najve oj plesnoj dvorani od

930 etvornih metara. Osim ĹĄto je najviĹĄi, u Hong Kongu e biti i jedan od najskupljih s obzirom na to da cijena no enja u jednoj od 312 soba iznosi oko 770 dolara, a predsjedni ki apartman doseĹže ak 13.000 dolara.

Ipak, titulu najviĹĄeg hotela izgubit e 2014. godine, kada se planira otvorenje J-Hotela na vrhu Ĺ angajskog tornja u kontinentalnoj Kini. I. B.

ARHIVA BUSINESS.HR

Otvoren najviĹĄi hotel na svijetu koji nudi pogled sa 490 m

RITZ-CARLTON bit e jedan od najskupljih hotela u Hong Kongu

Ho e li burza bez Ine nastaviti s rekordno niskom likvidnoĹĄ u, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO...

Pala sirijska vlada Sirijska vlada pod vodstvom premijera Mohamada NadĹžija Otrija podnijela je ostavku predsjedniku drĹžave BaĹĄaru al-Asadu, koji ju je prihvatio. Nova vlada imat e zadatak liberalizirati medije i uvesti politi ki pluralizam.

Princ Harry pjeĹĄa i na Sjeverni pol Princ Harry doputovao je na norveĹĄki arhipelag Svalbard, u srediĹĄtu Arktika, polaziĹĄta ekspedicije na Sjeverni pol u sklopu dobrotvorne akcije u korist udruge Hodanje s ranjenicima koja pomaĹže vojnicima ozlije enim u ratovima.

Berlusconi zaradio 40 milijuna eura Talijanski premijer Silvio Berlusconi najbogatiji je politi ar Italije sa 40,89 milijuna eura prihoda koje je prijavio za 2009. godinu. Godinu dana prije Berlusconi je prijavio 23,05 milijuna eura prihoda.

www.business.hr