Business.hr broj 859

SU ENJE TRAJE 18

Usprkos negodovanju Jugobanke, PBZ dao dividendu

PRERIZI»NI SU BANKAMA 8

Mali proizvođači hrane ne mogu doći do kredita BOŽO PRKA, predsjednik Uprave PBZ-a

Na konferenciji DEG-a u ijoj su organizaciji sudjelovali RBA, Volksbank i Zaba, a govorilo se o financiranju malih poduze a u proizvodnji hrane, malih proizvo a a gotovo nije ni bilo

ETVRTAK 31/3/2011

BROJ 859 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

INTERVJU: BORIS SRUK 4-5 Glavni izvršni direktor

Medikol grupe najavljuje tužbu protiv Andrije Hebranga zbog klevete i iznošenja neistina te odbacuje naga anja da iza vlasništva Medikola stoji netko drugi, a ne obitelj Rajkovi

'Napadaju nas jer Shimadzu nije dobio posao' UPITNA POZICIJA

Slovenci klauzulom isključili Todorića iz bitke za Mercator Hrvatski koncern mogao bi se na i u nezavidnoj situaciji na regionalnom tržištu jer postoji realna opasnost da e bez novih akvizicija i širenja Konzum postati samo hrana nekoj ve oj ribi 6

info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Prosje na pla a sve manja

Kre e nova poduzetni ka zona

Prosje na mjese na ispla ena neto pla a po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za sije anj ove godine iznosila je 5342 kune, što je nominalno 2 posto manje, a realno 2,6 posto manje u odnosu na prosinac 2010. godine. U odnosu na sije anj prošle godine, prosje na mjese na neto pla a po zaposlenom u pravnim osobama za sije anj ove godine bila je nominalno viša za 1,6 posto, a realno je bila niže za 0,3 posto.

U Koprivni kom Ivancu ju er je potpisan ugovor o po etku prve faze ure enja op inske poduzetni ke zone, koji obuhva a izgradnju i pripremu na prva 32 hektara od ukupno 180 hektara koliko e ih imati ta zona. Prva faza izgradnje komunalne infrastrukture vrijedna je 5,1 milijun kuna, nakon ega slijedi izgradnja DTK mreže i nastavak ure enja zone.

etvrtak 31/3/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

MA ARSKA STRANA NE NAMJERAVA »AK NI PRIVREMENO PUSTITI UZDE K

Aldott koncentrira vlast

››

Bojan Milkovi na elu Odbora direktora Ine nije smetao Molu jer ga se u kompaniji doživljava ma arskim kadrom tervencije Inine Uprave, objavljene na Zagreba koj burzi, postalo je jasno da ma arska strana ne namjerava pustiti uzde kompanije iz svojih ruku, ak ni privremeno na 30 dana, jer e se "za nadzor nad sektorima direktno podre enima glavnom izvršnom direktoru kompanije" brinuti predsjednik Uprave Zoltan Aldott, a ne Šikonja ili neki od hrvatskih lanova Odbora direktora.

"Rije je o jako privremenom rješenju i to nije nešto zbog ega treba raditi problem. O zamjeni glavnog izvršnog direktora nije se sve vlasnike ni

pitalo, ali time nije ugrožen hrvatski interes u Ini. Milkovi je teoretski samo privremeno sprije en, a kad e se donositi kona no rješenje, sigurno e se pitati hrvatsku stranu", brani u razgovoru za Business.hr odluku Uprave Davor Štern. Štern priznaje da su odnosi izme u tri upravlja ka tijela Ine - NO-a, Uprave i Odbora direktora - "nemušto napravljeni", ali najavljuje promjene jer je NO inicirao redefiniranje pravila u korporativnom upravljanju nakon ega e "stvari sjesti na svoje mjesto". Naime, ugovo-

ZOLTAN ALDOTT ne vjeruje u potpunosti Želimiru Šikonji SNIMIO SAŠA ETKOVI

Prekju erašnja nominacija Želimira Šikonje za zamjenu utamni enoga glavnog direktora Ine Bojana Milkovi a, na prijedlog predsjednika Nadzornog odbora Ine Davora Šterna, te brzi demanti Uprave Ine u obliku priop enja poslanog u 10 sati nave er u kojem se Šikonji odobra-

va unaprje enje na mjesto direktora istraživanja i razvoja, ali ne i na poziciju glavnog izvršnog direktora Ine, još je jednom potvrdila unutarnje sukobe menadžmenta odanog hrvatskoj Vladi i zastupnika Molovih interesa u najve oj hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini. Iz kadrovske in-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

www.business.hr

DAVOR ŠTERN brani odluku o zamjeni, ali priznaje da su odnosi izme u upravlja kih tijela nemušto napravljeni

BISER DANA

BROJKA

››

201

Ne u dozvoliti da me se omalovažava, moju funkciju i grad Split, drugi po veli ini grad u državi. Nisam ja šteker da se nekom uvla im

tisu u radnih mjesta otvorili su privatni poslodavci u Sjedinjenim Državama u ožujku

ŽELJKO KERUM , splitski gradona elnik, kazao je za Slobodnu Dalmaciju upitan ljuti li se na premijerku Jadranku Kosor

UZDE KOMPANIJE

UVODNIK

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ast u Ini Kako je Hebrang

Darko Bani ek

postao zvižda

SNIMIO HRVOJE KNEZ

rom izme u Mola i Vlade propisano je da e se e revidirati i razmotriti struktura upravljanja Inom radi pove anja u inkovitosti postupka donošenja odluka, i to na dvogodišnjicu ili prije dvogodišnjice sklapanja dogovora.

"Predsjednik Uprave nije preuzeo funkciju glavnog izvršnog direktora, ve ga je Uprava kompanije jednoglasno ovlastila da u privremenom razdoblju od 30 dana nadzire rad sektora direktno podre enih glavnom izvršnom direktoru", objašnjava Ina Aldottovu ulogu u Odboru direktora. injenica da se Mol pri upravljanju Inom sve manje oslanja na hrvatske kadrove postala je jasna nakon što je Uprava ve inom glasova, odnosno dvostrukim glasom njezina predsjednika Aldotta, onemogu ila hrvatskim lanovima Uprave da uop e prisustvuju sjednicama Odbora izvršnih direktora Ine. Prema saznanjima Business.hr-a, Milkovi na elu Odbora direktora nije smetao Molu jer ga se u tvrtki doživljava ma arskim kadrom. No zato Šikonja, koji pripada hrvatskoj struji u Ini, nije prepoznat kao osoba od povjerenja i zbog toga je onemogu eno njegovo preuzimanje funkcije glavnog izvršnog direktora.

Maja Grbi maja.grbic@business.hr

N

akon HAC-ovaca, podravkaša i inovaca, došao je red i na raš iš avanje u zdravstvenom sektoru. Mediji ve nekoliko tjedana bruje o aferi privatne poliklinike Medikol kojoj je zahvaljuju i monopolisti kom položaju na tržištu i unosnim ugovorom s HZZO-om u 2009. godini iz državnog zavoda za zdravstveno osiguranje ispla eno 76 milijuna kuna, a prošle godine 110 milijuna kuna.

Istodobno se tridesetak uglednih lije nika usprotivilo dosadašnjoj zdravstvenoj politici koja zanemaruje javni sustav pod izlikom da nema novca za ulaganja, a privatnim se poliklinikama pla aju skupe usluge.

DOK SE u javnim bolnicama steže i ra una svaka uputnica i pretraga kako se ne bi prekora io limit potrošnje, privatnici dobivaju ugovore na maksimalne limite koje ne mogu ni ispuniti. U cijeloj je pri i kuriozitet što se kao jedan od glavnih zvižda a protiv Medikola digao i Andrija Hebrang kao radiolog.

Nekadašnji HDZ-ov ministar

zdravstva odjednom je veliki zagovornik javnog zdravstva iako se uz njega veže sli na afera Shimadzu, u kojoj je tvrtki svojih kumova omogu io da za javne bolnice nabavlja skupu opremu japanskog proizvo a a.

Medikol je, isti u njegovi elnici, izrastao na temelju vizije malog obiteljskog biznisa, koji je bio u pravom trenutku i prvi imao sjajnu ideju koju je, rekli bi zlobnici, ponudio na pravome mjestu. Ne emo se pitati kako je jedna obitelj uspjela u samo nekoliko godina zavrtjeti tako dobar biznis, i bi li te ra unice isplativosti bilo bez ‘male pomo i’ države.

U zemlji ima još puno poslovnih vizionara kojima e bankari vjerojatno vrlo rado zapljeskati, ali znamo da banke najviše vole one koje voli državna kasa.

PODUZETNICIMA e se ure aji isplatiti u pet godina nakon kojih e na njima zara ivati još toliko, a državi e nakon deset godina ostati ure en prostor (koji e tada vjerojatno trebati renovirati) i stari ure aj, za koji e možda ak morati platiti zbrinjavanje zbog zastarjele tehnologije. Zašto se netko na po etku nije pozabavio ra unicom i shvatio što je javnom zdravstvu isplativije?

››

Nekadašnji HDZ-ov ministar zdravstva odjednom je veliki zagovornik javnog zdravstva iako se uz njega veže sli na afera Shimadzu, u kojoj je tvrtki svojih kumova omogu io da za javne bolnice nabavlja skupu opremu japanskog proizvo a a

tema 4-5

INTERVJU: BORIS SRUK Glavni izvrĹĄni direktor Medikol grupe naj iznoĹĄenja neistina te odbacuje ĹĄpekulacije da iza vlasniĹĄtva Medikola

'Napadaju nas ›› jer Shimadzu nije dobio posao'

Od 9000 kuna koliko koĹĄta pretraga 83 do 84 posto odnosi se na troĹĄak koji uklju uje i otplatu leasinga

"Odre ene skupine ne Ĺžele mijenjati javni sustav jer im ne paĹĄe da po nu raditi viĹĄe nego dosad. etvero lije nika koji ovih dana pljuju po privatnom sektoru upravo otvaraju privatnu polikliniku" Posljednjih dana javnost je bombardirana pri om oko ugovora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i privatne poliklinike Medikol, koji je sklopljen po principu javno-privatnog partnerstva. U cijelu pri u uplela se i politika, a po nekim medijima provla i se pri a kako je rije o obra unu izme u bivĹĄeg i sadaĹĄnjeg ministra zdravstva Andrije Hebranga i Darka Milinovi a.

Kakav to no ugovor imate s HZZO-om i na koliko godina? Spominje se ugovor o javno-privatnom partnerstvu s HZZO-om te ugovori o zakupu poslovnog prostora u bolnicama na 10 godina.

- Prvu suradnju s HZZOom Medikol je po eo 2005. godine s ugovorom od 300.000 kuna. Ne postoji ugovor o javno-privatnom partnerstvu nego natje aj o specijalisti ko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaĹĄtiti, HZZO takve ima ugovore sa 267 poliklinika i privatnih ordinacija, a mi smo jedna od njih. Godine 2007. javili smo se na natje aj s PET/ CT ure ajima i sklopili prvi trogodiĹĄnji ugovor, a 2010. novi ugovor za 11.000 PET/ CT pregleda godiĹĄnje i on traje do 2012. godine. Drugo su ugovori o zakupu prostora u bolnicama koji tako er

imaju svoju proceduru jav- Dolaze li pacijenti privatno nog natje aja. ili islju ivo preko HZZO-a?

Jeste li prvo opremali pros- Pacijente isklju ivo uputor i kupovali ure aje ili ste uju specijalisti, pa je tako imali ugovor s HZZO-om? oko 91 posto PET/CT pre- Da bismo uop e po eli gleda proĹĄle godine pokrio raditi morali smo prvo ure- HZZO, a ostalo su stranci iz diti prostor i nabaviti opre- zemalja regije, BiH, Makemu. donije, Srbije, ije preglede Na temelju ega su onda refundira njihov zdravstvebanke dale kredite za naba- ni sustav. vu opreme?

Koliko prihoda dolazi od - Na temelju razvojnih HZZO-a, a koliko s trĹžiĹĄta? strategija koje je im Medi- Na trĹžiĹĄtu smo pristukol predstavio. ni sa 30 posto, a do 70 posto KaĹžete da vam se banke dolazi od ugovora s HZZOsad obra aju zbog mediom. Tendencija je da smo jskih napisa u novinama, trĹžiĹĄno orijentirani. RadiĹĄto vas pitaju? mo i mimo HZZO-a siste- Banke se nisu povu- matske preglede za privatkle, dapa e, kaĹžu da stoje iza nas. Pitaju nas je li sve u redu, ho e li se ovo odraziti na ugovor i povrat ulaganja, pitaju koliko u napisima ima istine.

Rije je o privatnom projektu, ali na temelju ugovora s HZZO-om trĹžiĹĄte je prakti ki osigurano, gdje je tu onda poduzetni ki rizik?

- To je djelomi no to no jer, primjerice, ako drĹžava ne otplati obveznice sljede i mjesec, pitanje je ho e li biti novca u drĹžavnoj riznici.

Dug drĹžave nama od 18 milijuna kuna odnosi se na dospjele, ali i na nedospjela dugovanja.

ANDRIJA HEBRANG

ne i drĹžavne tvrtke, drĹžavnu upravu, ministarstva. Medikol pruĹža 18 medicinskih djelatnosti, od ega je devet ugovoreno s HZZO-om.

S obzirom na to da ste proĹĄle godine obavili samo 6300 pretraga, je li odre eni maksimum (ili limit) od 11.000 pretraga na godinu precijenjen?

- S obzirom na 13.000 ljudi koji godiĹĄnje umiru od karcinoma i 20.000 no-

ORGANIZACIJA POSLA

Jedan ure aj na pola milijuna ljudi ZaĹĄto je u europskom zemljama prosjek samo tisu u pretraga na milijun stanovnika, kako tvrdi Hebrang.

Zna i li to da u Hrvatskoj imamo triput viĹĄe oboljelih od karcinoma?

- Nigdje se to tako ne ra una, neka Hebrang navede odakle mu taj podatak. Svjetska zdravstvena organizacija je prije predlagala jedan PET/CT ure aj na milijun stanovnika, a proĹĄle je godine obznanila da bi jedan ure aj trebao i i na pola milijuna ljudi. Hrvatska je me u top pet zemalja

po novootkrivenim tumorima. Nasmijalo me kad sam u novinama pro itao da bismo trebali imati ĹĄest pregleda dnevno na ure aju. Znate li kada bismo isplatili sve investicije kada bismo tako radili - za 15 godina. U javnim bolnicama u Europi ure aj se upotrebljava sa 30 do 50 posto mogu nosti, a u Medikolu 90 do 100 posto, stvar je organizacije posla. U nuklearnoj je medicini dozvoljeno na ure aju raditi do sedam sati dnevno. Bilo u javnom ili privatnom sektoru, ure aje e isplatiti dobra organizacija rada, a znamo kako se i koliko radi u javnom sustavu.

pe najavljuje tužbu protiv Andrije Hebranga zbog klevete i dikola stoji netko drugi, a ne obitelj Rajković

business.hr Četvrtak 31/3/2011

0

o osi

Snimio hrvoje dominić

i ga

vootkrivenih tumora svake godine to je minimum, a ne maksimum. Dosegnuli bismo taj broj pretraga da imamo svih pet uređaja, kao što smo predvidjeli ugovorom iz 2007. godine.

Koliko se dnevno pacijenata može pregledati na jednom uređaju?

- Uređaj može podnijeti do 30 pacijenata dnevno.

Od 9000 kuna po pretragi što je trošak a što zarada Medikola?

- Od 9000 kuna 83 do 84 posto odnosi se na trošak koji uključuje i otplatu leasinga. Svi su strojevi na leasing, a ostali se troškovi odnose na kadrove, izotope koji se od prošle godine proizvode u Hrvatskoj.

Koja je procjena otplate, nakon koliko godina se stroj isplati?

- Nakon pet do šest godina.

Bivši ministar Ljubičić kaže da će nakon deset godina stroj ostati državi, tj. bolnicama, kako je to uređeno ugovorom?

- Većinu opreme prebacit ćemo u novu polikliniku Medikol koja se gradi u Zagrebu. Uređaji nisu vlasništvo Medikola nego leasinga, a nakon deset godina bit će zastarjeli.

S obzirom na vaš monopolistički položaj u Hrvatskoj, jer jedini imate PET/CT uređaje, spekulira se da iza afere Medikol stoji sukob određenih grupa u hrvatskom zdravstvu, Hebranga i Milinovića?

- Ja vas pitam zašto se nitko nije javio na natječaj 2007. godine? Zašto se nije javila dr. Štern ili prof. He-

brang? Ali bit ću otvoren, tri dana nakon što je povjerenstvo Ministarstva zdravstva odobrilo pretragu PET/CT u Hrvatskoj, pojavili su se predstavnici Shimadzua iz Japana i nudili PET uređaje, ali su ih hrvatski liječnici odbili kao zastarjelu tehnologiju. Shimadzu ni danas ne proizvodi PET/CT uređaje.

Radiolozi kažu da su tražili uređaj, ali da je bivši ministar Ljubičić zabranio javnim bolnicama njihovu nabavu.

- Specijalisti nuklearne medicine glavni su nositelji i igrači kad je riječ o PET/ CT-u, radiolozi ne mogu sami čitati nalaze. Ravnatelji tvrde da nisu dobili takav zahtjev od 2006. godine naovomo.

Tko su proizvođači uređaja

u svijetu?

- Phillips, General Electric i Siemens.

Spekulira se da iza obitelji Rajković stoje neki drugi, pravi vlasnici.

- Vlasnici su obitelj Rajković sto posto, a iza projekta stoji prvih pet banaka i leasing društava. Sve su zadužnice i osobne garancije obitelji Rajković dane bankama i društvima, zato moramo dobro voditi posao.

Svatko si postavlja pitanje kako su jedan bivši ugostitelj i liječnica, koji su počeli s jednim polovnim uređajem za magnetnu rezonancu, mogli uložiti u ovako skupe uređaje i projekte, a država to nije mogla u javne bolnice?

- Obitelj Rajković je 1992. osnovala prvu zdravstvenu ordinaciju u Čakovcu i već

se tada mogao prepoznati njihov osjećaj za poduzetništvo. Uz dužno poštovanje, i Rajić je počeo kao vozač kamiona, Kerum kao trgovac, a Todorić kao cvjećar. Kako god sad zvali Rajkovića, taksist ili ugostitelj, ne želim karikirati, ali čovjek je imao viziju, intuiciju, znao je posložiti kockice i predložiti državi kako da uštedi i ne šalje više ljude na pretrage u inozemstvo.

Ugovor imate do 2012. godine, kao i svi. Što ako se 2013. osim vas na natječaju za ove preglede pojavi i neki novi igrač, također s vizijom?

- Neka dođu, mi smo otvoreni za konkurenciju, a prozivaju nas da smo dobili posao direktnom pogodbom. Samo tražimo da se to na partnerski način svima isplati, ali upostavljanje PET/CT-a je jako kompleksan posao.

Najavljujete tužbu protiv Hebranga.

- Tužit ćemo ga za klevetu i iznošenje neistina.

Zašto isplativi projekt u privatnom zdravstvu ne može biti jednako isplativ i u javnoj bolnici?

- Određene skupine ne žele mijenjati javni sustav jer im ne paše da počnu raditi 10 posto više nego dosad. Ima i onih koji intenzivno rade, ali šute. Četvero liječnika koji ovih dana pljuju po privatnom sektoru upravo otvaraju privatnu polikliniku.

Svi kažu da takav veliki ugovor kakav ima Medikol s HZZO-om nema nitko od privatnika?

- Treba pitati tko je otvorio kliniku Magdalenu kad je počela raditi. Također, moraš imati neki poduzetnički pothvat i staviti cijelu svoju imovinu na pladanj i reći: "Ja vjerujem u taj projekt." To je čisti jal.

Stječe se dojam da se gradnja nove bolnice financira zaradom u ovih nekoliko godina na temelju ugovora s HZZO-om?

- I ova se gradnja financira kreditima, i EBRD je zainteresiran za ulazak u projekt.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

tema 6-7

UPITNA POZICIJA H postoji realna opasnost

Slovenci Todorića Banke koje drže više od 50 posto prezadužene Pivovarne Laško navodno žele prodati sve svoje udjele, ali ne i Mercator.

Najave da na novom natječaju za prodaju Mercatora neće smjeti sudjelovati njegovi neposredni konkurenti iz igre automatski isključuju Agrokor Najave iz Slovenije da na novom natječaju za prodaju Mercatora neće smjeti sudjelovati njegovi neposredni konkurenti, čime se iz igre automatski isključuje Agrokor, dovode hrvatski koncern u nezavidnu poziciju na regionalnom tržištu jer postoji realna opasnost

da će bez novih akvizicija i širenja Konzum postati samo hrana nekoj većoj ribi.

"Konzum mora narasti na minimalno pet milijarda eura prihoda godišnje ili će ga u suprotnom preuzeti neki od velikih konkurenata. Sadašnja razina priho-

KRŠE I IZIGRAVAJU ZAKON

Agrokor mora prodati udjel u Unexu ili RTL-u Agrokor će morati vlasnički izaći iz marketinške agencije Unex u kojoj ima 50 posto ili RTL televizije u kojoj drži 13 posto jer RTL ima zakonom zabranjenu vlasničku strukturu, piše Tportal. Naime, televizija i marketinška agencija ne smiju imati istog vlasnika. Istini za volju, Vijeću za elektroničke medije na čijem je čelu Zdenko Ljevak trebale su četiri godine da se konačno odvaži dati takvo mišljenje, pa je RTL televiziji dan rok do 23. lipnja za usklađivanje vlasničke strukture sa zakonom. Naime, prema članku 60. Zakona o elektroničkim

medijima, pravna osoba čija je djelatnost prikupljanje, oblikovanje i posredovanje u prodaji oglasa (ili ima više od 10 posto vlasništva u takvoj tvrtki) ne može biti nakladnik ni dioničar nakladnika televizije jer je u tom slučaju riječ o nedopuštenoj vlasničkoj strukturi. Ne postupi li televizijski nakladnik u skladu sa zakonom, slijedi mu oduzimanje koncesije.

No to se RTL-u nije dogodilo u protekle četiri godine iako je u zakonskom prekršaju još od 2007. godine, kad je Agrokor preuzeo marketinšku agenciju Unex MPG. J. J.

JA Hrvatski koncern mogao bi se na i u nezavidnoj situaciji u regiji jer asnost da e bez novih akvizicija Konzum postati tek hrana za ve u ribu

business.hr etvrtak 31/3/2011

ci definitivno izbacili a iz igre za Mercator DUĹ AN ZORKO, direktor Pivovarne LaĹĄko, trebao se ju er sastati s bankarima vjerovnicima da se odustane od prodaje samo udjela Pivovarne u Mercatoru FOTO FINANCE

da ne osigurava Konzumu konkurentsku prednost na regionalnom trĹžiĹĄtu", ocjenjuje ekonomski analiti ar Damir Novotny.

S obzirom na to da su proĹĄle godine Konzumovi ukupni prihodi iznosili 12,71 milijardu kuna, prodaja bi trebala biti utrostru ena. Me utim, pitanje je gdje i kako ako je Mercator zavrĹĄena pri a, a vjerojatno jest.

Naime, regija ionako nije velika, ali je zato ve guĹžva u ĹĄesnaestercu.

Istok je preuzeo belgijski trgova ki lanac Delhaize, koji je kupio najve i srbijanski lanac Deltu Maxi Miroslava MiĹĄkovi a, juĹžno u Bosni i Hercegovini prilika za ĹĄirenje Todori nema,

a Slovenci mu sada zatvaraju i vrata zapada, i to u tijeku njegova tre eg pokuĹĄaja ulaska u Mercator, ovaj put preko udjela od 23,34 posto koji prodaje Pivovarna LaĹĄko. U Sloveniji se boje da bi "hrvatski tajkun" upropastio slovensku poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju.

NiĹĄta bez politike

Kako bi odobrovoljio susjede, Todori je spreman Konzum otvoriti slovenskim proizvodima, a prema nesluĹžbenim informacijama, svoju je ponudu za dionicu Mecatora povisio sa 206 na 230 eura. Slovenskim je politi arima, prema pisanju dnevnika Finance, Todori ak obe ao pomo i u otvaranju hrvatskog trĹžiĹĄta za njihove investicije u energetiku. Za Agrokor navodno radi i lobist TomaĹž LovĹĄe, blizak slovenskom DAMIR NOVOTNY, ekonomski analiti ar, smatra da sadaĹĄnja razina prihoda ne osigurava Konzumu konkurentsku prednost na regionalnom trĹžiĹĄtu SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ministru financija KriĹžani u, jednom od najve ih protivnika prodaje Mercatora Agrokoru.

Novotny, me utim, smatra da Todori ne bi trebao inzistirati na slovenskom lancu. Mercator je, kaĹže, ionako "preskupa roba", a Slovenija se do sada pokazala kao slijepa ulica (ne samo za hrvatskog poduzetnika) jer zbog velikog politi kog utjecaja slovenske vlade ne prolazi ni jedna ve a akvizicija neslovenskih investitora.

"Konzum priliku za ĹĄirenje treba traĹžiti u srediĹĄnjoj i isto noj Europi. Nezavisnih lanaca ima joĹĄ u Bugarskoj, Rumunjskoj, eĹĄkoj, Slova koj i Poljskoj. Agrokor ima know-how, ima i osigurane financije, ali problem je ĹĄto se ne zna pozicionirati u nabavnom lancu jer se oslanja isklju ivo na doma e dobavlja e", smatra Novotny.

Ako Konzumu ne uspije ni jedna akvizicija u Europi, izgledno je da e ga progutati konkurencija koja vreba - francuski Carrefour, britanski Tesco ili ak Delhaize.

NajviĹĄe drĹži NLB

Umjesto udruĹživanja s Konzumom, u Sloveniji su, prema pisanju tamoĹĄnjih medija, sve bliĹže odluci da se ve inski paket od 60 posto Mercatora proda nekome tko nije neposredan konkurent, a to, primjerice, onda isklju uje i Billu i Delhaize.

Direktor Pivovarne LaĹĄko DuĹĄan Zorko trebao se ju er sastati s bankarima vjerovnicima i razgovarati o tome da se odustane od prodaje samo udjela Pivovarne u Mercatoru te da se prodaju i udjeli banaka u tom lancu. Najve e imaju NLB

(10,75 %), UniCredit banka Slovenija (8%) i Nova KBM (5,24%). Me utim, prema nesluĹžbenim informacijama, banke koje drĹže viĹĄe od 50 posto prezaduĹžene Pivovarne LaĹĄko Ĺžele prodati i nju. NLB, koja drĹži etvrtinu PL-a, potvrdila je da planira prodaju kapitalnih udjela koji ne spadaju u njezinu osnovnu djelatnost.

Navodno je NLB ve pozvao investicijske banke da daju ponude za vo enje postupka prodaje Pivovarne.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 31/3/2011

GERILSKO PREUZIMANJE

Luku Zadar posredno kupila Katoli ka crkva

Zadar. Mariborski list Ve er objavio je da je krajnji vlasnik Luke Zadar. koji je do sada bio pomno sakriven od o iju hrvatske i slovenske javnosti, Katoli ka crkva, to nije prezaduĹžena Mariborska nadbiskupija. O Luci Zadar u ije moderniziranje pristaniĹĄne luke hrvatska Vlada kani uloĹžiti 263 milijuna

eura, slovenski mediji piĹĄu kao o krunskom investicijskom dragulju Mariborske nadbiskupije.

Klupko se po elo odmotavati kada je otkriveno da je vlasnica poduze a I. J. Storitve, ve inskog vlasnika Luke Zadar, Roza Mlakar Kukovi . Luka Zadar prodana je 2007. godine kada je kupac postao stanoviti Veljko Bubi iz Gornjeg Zemunika, odnosno njegova tvrtka Manus iji je temeljni kapital samo 20.000 kuna. Ve se tada po elo ĹĄpekulirati da iza te kupnje stoji netko drugi i mo niji, a on je potvrdio da je Luku kupio za-

hvaljuju i slovenskoj tvrtki s kojom je imao vjerovni ko-duĹžni ki odnos, pri emu je Manus zaloĹžio novoste eni ve inski udjel kao jamstvo vra anja uloĹženog novca. Manus nije u ugovornom roku vratio kratkoro ni kredit za 53,6 posto dionica Luke Zadar u iznosu od 130 milijuna kuna pa je ljubljanska tvrtka I. J. Storitve joĹĄ u kolovozu 2008. izvrĹĄila upis zaloĹžnog prava. Otkriveni dokumenti pokazuju da poslove Storitve financiraju holdinzi Zvon Ena i Zvon Dva, koje je osnovala Mariborska nadbiskupija i koje tre-

se velika afera u Sloveniji budu i da duguju oko 800 milijuna eura. Holdinzi su za tu operaciju novac posudili od Nove ljubljanske banke, koja se pojavljuje kao najve i vjerovnik.

Ve er piĹĄe da je klju ni ovjek gerilskog preuzimanja Luke Zadar bio Janko Jurca, Bubi ev poslovni partner koji ima dobre odnose sa zamjenikom predsjednika Uprave NLB-a Alojzom Jamnikom. Iz nadbiskupije su odbacili navode da su kupci Luke Zadar, a iz oba holdinga Zvon nisu htjeli niĹĄta komentirati. A. P.

Mali proizvoÄ‘aÄ?i hrane ne mogu doći do kredita PRERIZIÂťNI SU BANKAMA Na konferenciji DEG-a u ijoj su organizaciji sudjelovali RBA, Volksbank i Zaba, a govorilo se o financiranju malih poduze a u proizvodnji hrane, malih proizvo a a gotovo nije ni bilo Nedostatak kapitala i visok rizik pri otplati male i srednje poduzetnike onemogu ava u dobivanju kredita, dok su velikim kompanijama oni gotovo uvijek dostupni. Jedan je to od zaklju aka ju eraĹĄnje konferencije "Financiranje ulaganja u prehrambenoj industriji" odrĹžane u organizaciji Njema akog druĹĄtva za razvoj i ulaganje - DEG, u suradnji s Raiffeisen bankom, Volksbankom i Zagreba kom bankom. Me utim, u zagreba kom hotelu Esplanade nije bilo malih i srednjih, bankarskim krugovima "rizi nih" proizvo a a, ve su u dvorani sjedili predstavnici tridesetak velikih prehrambenih kompanija. Organizatori su, naime, zvali samo one s prihodom ve im od 10 milijuna eura godiĹĄnje.

"Mali poduzetnici najviĹĄe

e patiti i sljede ih godina pa se moraju usmjeriti na dobivanje kvalitetnog vlasni kog kapitala.

Specijalizacijom trebaju podi i produktivnost ili se povezati s velikim sustavom pa tako rijeĹĄiti plasman robe i osiguranje kapitala, odnosno rijeĹĄiti problem nelikvidnosti", naglasio je Anton Star evi , glavni ekonomist RBA.

Najosjetljiviji sektor

U joĹĄ nepovoljnijem poloĹžaju su obiteljska gospodarstva koja se moraju financirati iz nekomercijalnih izvora, dodao je.

Sektor poljoprivredne i prehrambene proizvodnje najosjetljiviji je na trĹžiĹĄne udare pa bi krediti trebali imati duĹže rokove financiranja, smatra Miljenko Rospaher, lan Uprave Gavrilovi a.

BROJKA

432,69

milijuna eura iznosila su strana ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju u Hrvatskoj od 1993. do 2009., prema ministru poljoprivrede Petru obankovi u

ili likvidnost, ve nedostatak zrelih projekata spremnih za financiranje, pa smatra da za nedavno oslobo enih 6,3 milijarde kuna nema projekta u koje bi se ta sredstva mogla konstantno plasirati.

ANTON STARÂťEVI , glavni ekonomist RBA, kaĹže da mali poduzetnici specijalizacijom trebaju podi i produktivnost ili se povezati s velikim sustavom SNIMIO DARKO MARI

Naglasio je da je nelikvidnost najopasnija za nove poduzetni ke pothvate te naveo da banke gotovo jedine mogu financirati njihove razvojne projekte jer s odre enim programima nisu mogli aplicirati za sredstva iz EU fondova. "Primjerice, nismo mogli aplicirati za IPARD jer je kapacitet ograni en na 40 tisu a pili a, ĹĄto je na razini obiteljskog gospodarstva, a proizvodnja pura nije obuhva ena ni jednom mjerom", naveo je Rospaher.

"NaĹĄa kompanija imala bi znatno viĹĄi kreditni rejting, no zbog rizika drĹžave to nismo u mogu nosti", rekla je Mirjam Marasovi ur i , direktorica za strategije Agrokora, pojasnivĹĄi da su ograni eni cijenom kapitala kojim se financira drĹžava.

Milivoj GoldĹĄtajn, lan Uprave Zabe, izjavio je da je banka proĹĄle godine zabiljeĹžila rast plasmana u poljoprivrednoprehrambeni sektor od 10 posto te naglasio da glavni problem nije cijena kapitala

'Nema igre banaka'

"Nema govora da bi banke bile vlasnici bilo ega, to bi bilo najgore ĹĄto bi im se moglo dogoditi", rekao je GoldĹĄtajn, komentiraju i, kako je rekao, napise u tisku, a zapravo izjavu Nadana VidoĹĄevi a prema kojoj Todori u pokuĹĄaju preuzimanja Mercatora, kao i Tedeschi ranije s Drogom Kolinskom, zapravo igra igru koju diktiraju banke.

Franz Josef Flosbach, direktor DEG-a za Europu, Bliski istok i srednju Aziju, napomenuo je da je najmanji iznos koji daju komercijalnim bankama 5 milijuna eura, koje one u manjim iznosima plasiraju krajnjim korisnicima.

Irena Habjanec

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 31/3/2011

HFP

U prodaji Sloga i Uljanik Tesu Po etna cijena za poĹžeĹĄku Slogu iznosi 2,98 milijuna kuna, a za pulski Uljanik Tesu 9,18 milijuna kuna Hrvatski fond za privatizaciju ju er je objavio javne natje aje za prodaju udjela iz drĹžavnog portfelja u tvrtkama Sloga IMK iz PoĹžege i Uljanik Tesu iz Pule te gra evinska zemljiĹĄta i jedan poslovni prostor.

Za 52,85 posto ili 49.721 dionicu Sloge IMK, koja se bavi proizvodnjom koĹžne odje e i odjevnih predmeta, po etna cijena ponude iznosi 2,98 milijuna kuna, a rok za podnoĹĄenje ponuda je 30. svibnja. Temeljni kapital druĹĄtva koje zapoĹĄljava 298 radnika iznosi 11,29 milijuna kuna. Za 100-postotni udjel u Uljaniku Tesu, gdje se proizvode elektri ni strojevi i aparati, uz temeljni kapital od 36,73 milijuna kuna i 130 zaposlenih radnika po etna cijena je 9,18 milijuna kuna, a rok za ponudu je 16. svibnja.

Do 29. travnja traĹže se kupci i za gra evinsko zemljiĹĄte u Sisku po etne cijene 2,67 milijuna kuna, tri zemljiĹĄta u Matuljima po etnih cijena 551.448 kuna, 253.820 kuna i dva milijuna kuna, zemljiĹĄte u KneĹževim dvorima po etne cijene 44.500 kuna te poslovni prostor u Osijeku po etnecijene 5026 kuna. I. Bikanec

Za autoceste 3,05 milijardi kuna u 2011.

Zagreb. Ukupne investicije u nove i sagra ene dionice autocesta u Hrvatskoj u 2011. godini planirane su u iznosu od 3,05 milijardi kuna, objavila je Udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). To je 23 posto viĹĄe od ulaganja ostvarenih u 2010. godini. Planirane investicije koncesionara u nove di-

onice autocesta iznose 2,58 milijardi kuna, ĹĄto je u odnosu na ostvarene investicije proĹĄle godine viĹĄe za 20,4 posto. Ulaganja u sagra ene dionice planirana su u iznosu od 467,9 milijuna kuna, ĹĄto je za 39,5 posto viĹĄe nego proĹĄle godine. U 2010. u gradnju novih dionica autocesta investirano je 2,14 milijardi kuna, ĹĄto je znatno manje u odnosu na 2009. godinu, u kojoj je uloĹženo 4,96 milijardi kuna. U sagra ene dionice proĹĄle je godine uloĹženo 335,4 milijuna kuna pa je ukupan iznos in-

vesticija u autoceste tijekom 2010. bio 2,48 milijardi kuna.

NajviĹĄe su u nove dionice investirale Hrvatske autoceste (HAC), 1,07 milijardi kuna.

Ukupan prihodi od naplate cestarine na autocestama u Hrvatskoj tijekom 2010. godine bez PDV-a iznosio je 1,98 milijardi kuna. Godinu prije napla eno je 1,99 milijardi kuna cestarine. HAC je lani naplatio 1,23 milijarde kuna, ARZ 447,2 milijuna kuna, Bina Istra 135 milijun kuna, a AZM 166,9 milijuna kuna cestarine, bez PDV-a. H

BROJKA

1,8

posto porasla je u drugom polugodiĹĄtu 2010. prosje na cijena etvornog metra novih stanova koje su u drugom polugodiĹĄtu 2010. u Hrvatskoj prodavala trgova ka druĹĄtva i druge pravne osobe bez Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) i iznosila je 11.829 kuna

Vehar: Sindikati se bave Ribić: KritiÄ?ari ne razumi KAO ROGOVI U VRE I Jadranko Vehar upozorava da se vode i ljudi najve ih sindikata poput Vilima Ribi a i KreĹĄimira Severa uzalud bave gospodarskom politikom, a ne zaĹĄtitom radnika te s lanovima sedam sindikata izlazi u petak na prosvjede

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

10-11

INVESTICIJE

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

JADRANKO VEHAR kaĹže da je program "Nova slika Hrvatske", koji su sindikati uputili Vladi, promaĹĄen

VILIM RIBI smatra kako oni koji kritiziraju nemaju pravu predodĹžbu o trudu koji se ulaĹže kako bi se zaĹĄtitili radnici

Jesu li sindikati u Hrvatskoj izgubili dah i inventivnost, kao ĹĄto to ovih dana tvrde neki od elnika manjih sindikata koji time prakti ki kritiziraju i svoje sindikalne srediĹĄnjice u kojima se nalaze? injenica je da se u posljednjih mjesec dana, ve inom iza zatvorenih vrata, odvija dijalog izme u sindikata, Vlade i poslodavaca, a ishod mu je realno teĹĄko predvidjeti. Istodobno ima i onih koji smatraju da je vrijeme za pregovore odavno proĹĄlo te kako su se sindikalne srediĹĄnjice treba-

50.000 lanova, trebalo sudjelovati u novim prosvjedima koji e ovaj put biti sindikalnog karaktera. Osim navedenih dvaju sindikata, u prosvjedima bi trebali sudjelovati i Radni ki sindikat HZMO-a, Cestarski sindikat, Sindikat hrvatskih zaĹĄtitara i uvara, Sindikat zaposlenika u socijalnoj skrbi te Sindikat zdravstva i socijalne skrbi.

Predsjednik Republi kog sindikata radnika Hrvatske Jadranko Vehar otprilike je saĹžeo stav svih sedam sindikata ustvrdivĹĄi kako

le aktivnije odrediti prema valu prosvjeda koji je upravo u tom razdoblju zahvatio zemlju. Sve eĹĄ i disonantni tonovi na sindikalnoj sceni urodili su sudjelovanjem nekih manjih sindikata, poput Preporoda ili Republi kog sindikata radnika Hrvatske, na tim prosvjedima.

Osobno profiliranje

Ve se moĹže govoriti i o otvorenim razmimoilaĹženjima na dijelu sindikalne scene budu i da bi ovog petka ak sedam sindikata, koji okupljaju oko

su srediĹĄnjice orijentirane samo na profiliranje vlastite osobnosti, ali ne i na interese radnika.

Odnosi se to i na program "Nova slika Hrvatske", koji su sindikalne srediĹĄnjice nedavno uputile Vladi, a za koju Vehar, ali i drugi elnici neposluĹĄnih sindikata, tvrde da je promaĹĄeni potez jer posao sindikata nije kreiranje gospodarske strategije nego zaĹĄtita prava radnika. elnici sindikalnih srediĹĄnjica nisu ostali duĹžni na te izjave.

Vilim Ribi , predsjednik

TRANSADRIA

Imenovan novi Nadzorni odbor

Dvosatni ĹĄtrajk upozorenja 11. travnja

Zagreb. Na glavnoj skupĹĄtini Hrvatske poĹĄtanske banke odrĹžanoj ju er usvojene su odluke o opozivu dosadaĹĄnjih i odabiru novih lanova Nadzornog odbora. Nakon provedenog javnog natje aja u novi Nadzorni odbor banke izabrani su: Damir Kaufman, Anita Pavkovi , KreĹĄimir Bra i , Dario ori , Mario Mikuli , DraĹžen Kobas i Marin Palada. B.hr

FOTO Ĺ UVAR/CROPIX

HPB

DAMIR KAUFMAN iz Ministarstva financija

Rijeka. Radnici Transadrije odrĹžat e 11. travnja dvosatni ĹĄtrajk upozorenja jer im od kolovoza proĹĄle godine nisu ispla ene pla e, najavio je ju er povjerenik Sindikata pomoraca Hrvatske u toj tvrtki Radoslav Karinja.

U toj tvrtki traje obvezni postupak mirenja s poslodavcem, a ĹĄtrajk e se odrĹžati OGLAS

ve sobom umiju naĹĄ rad Matice hrvatskih sindikata, tako smatra kako oni koji kritiziraju nemaju pravu predodĹžbu o trudu koji sindikalne srediĹĄnjice trenuta no ulaĹžu kako bi pove ale zaĹĄtitu radni kih prava.

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

Fokus na pla ama

"Na sjednici GSV-a izaĹĄli smo s ak 128 prijedloga, a trenuta no smo fokusirani na problematiku neisplate pla a i doprinosa na vrijeme, za ĹĄto traĹžimo i kaznenu odgovornost. Slijedi i cijeli niz drugih pitanja, a jedno od njih bit e i mijenjanje poreznog sustava, gdje emo zatraĹžiti da se viĹĄe oporezuju kapital i imovina, a da se s druge strane porezno rasterete rad i proizvodnja", kaĹže Ribi , koji tvrdi kako prosvjedi dolaze u obzir samo ako se njihov program ne shvati ozbiljno, za ĹĄto Vlada ima rok do 20. travnja.

Mladen Novosel, prvi ovjek SSSH, tako er smatra kako treba iskoristiti vrijeme za pregovore, ĹĄto bi po njegovu miĹĄljenju bolje bilo napraviti s ovom vladom

BROJKA

50

tisu a ljudi iz sedam sindikata trebalo bi u petak iza i na prosvjede

nego nekom budu om jer e pred izbore morati raditi odre ene ustupke. Novosel isti e i posebnu situaciju SSSH kao sindikalne srediĹĄnjice iz realnog sektora, koja nije ista kao i sindikata iji je poslodavac drĹžava i koji imaju ve i interes za eventualnu promjenu vlasti.

"Nije nam cilj izlazak na ulicu po svaku cijenu, nego rjeĹĄavanje problema. Uostalom, ni izlazak nekih sindikata na Facebook prosvjede nije im pove ao brojnost", tvrdi Novosel.

Za razliku od nekih drugih sindikalnih elnika, predsjednik HUS-a Ozren MatijaĹĄevi uo ljivo je pomirljiv prema sindikatima koji su odlu ili sudjelovati u prosvjedima iako trenuta no smatra da nije pravi trenutak za njih.

On tvrdi kako se ne smije stvarati jaz izme u sindikata i prosvjednika te kako treba o uvati jedinstvo sindikata, ali i da se ovog trenutka vodi intenzivan socijalni dijalog.

"Sukobe ne treba otvarati, ali budite uvjereni da emo, ako ne postignemo dogovor, odgovoriti svim mjerama, poput prosvjeda i generalnog ĹĄtrajka. Stoga pri ekajmo 20. travnja nakon ega emo vidjeti kako emo dalje djelovati", najavljuje MatijaĹĄevi , zaklju uju i kako nije vrijeme za nadmetanja i podmetanjima na sindikalnoj sceni.

Branimir Kova

ako mirenje ne uspije.

"Ako pak poslodavac ne ispuni zahtjev za isplatom pla a, zakazat emo novi ĹĄtrajk", rekao je Karinja, isti u i kako se za ĹĄtrajk izjasnila ve ina radnika, od kojih je najve i dio u lanjen u sindikat.

Prema njegovim rije ima, uprava kompanije nije poĹĄtovala obe anje o isplati zaostalih pla a do kraja velja e, a u sindikatu su nezadovoljni zbog nedostatka komunikacije izme u sindikata i uprave. H

VLADA POPUSTILA

P elari e ipak dobiti 18 milijuna kuna

Zagreb. Na ju eraĹĄnjem sastanku u Ministarstvu poljoprivrede predstavnici p elarske industrije i hrvatske Vlade, predvo eni ministrom poljoprivrede Petrom obankovi em, uspjeli su se dogovoriti o potporama. Tako e potpore u visini od 18 milijuna kuna za 2011./2012. biti ispla ene kako je i prvotno dogovarano. B.hr

doga aji

IMENOVANJE

Mladen Pejnovi na elu GP Zagreb-Opskrbe

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 31/3/2011

MLADEN PEJNOVI ima dugogodišnje me unarodno iskustvo ARHIVA BUSINESS.HR

Zagreb. Za novog direktora Gradske plinare Zagreb Opskrba, tvrtke k eri Zagreba kog holdinga, imenovan je Mladen Pejnovi , diplomirani ekonomist s dugogodišnjim me unarodnim iskustvom. Dosad je bio direktor tvrtke Nova-international Zagreb, a od 2004. do 2007. bio je potpredsjed-

NAJVE E SVEU»ILIŠTE

nik korporacije Golden Telekom u Moskvi te prvi zamjenik generalnog direktora Sovintela Moskva. Tako er, prihva ena je odluka o opozivu dosadašnjih lanova Nadzornog odbora tvrtke i imenovani su novi, a ine ga isklju ivo lanovi menadžmenta Zagreba kog holdinga, i to: Branimir Deli , Vlasta Pavi , Alenka Košiša i in-Šain, Mirka Jozi , Renata Dogan i Igor Ra enovi . Oni za svoj rad u Nadzornom odboru ne e primati naknadu. B.hr

Osigurano 12.410 mjesta za brucoše Zagreb. Senat Sveu ilišta u Zagrebu donio je odluku o kvotama i participacijama za prvu godinu preddiplomskih, integriranih i stru nih studija u akademskoj 2011./2012. Njome je osigurano 12.410 mjesta za upis studenata u prvu godinu. Od ukupnoga broja mjesta 10.646 predvi eno je za redovite, a 1355 za izvanredne studente. H

PRVI U REGIJI Projekt, vrijedan oko 16,4 milijuna kuna, preko BICRO programa razvoja tehnologijske infrastrukture dobit e financijsku potporu u iznosu ve em od 7 milijuna kuna, Brodarski institut e pridonijeti sa 30-ak posto sredstava, a ostatak e se financirati iz prihoda centra

ARHIVA BUSINESS.HR

Hrvatska dobiva centar za ekološke tehnologije

VLADIMIR KOROMAN, glavni direktor Brodarskog instituta, i Dalibor Marijanovi , direktor BICRO-a, potpisali su ugovor o sufinanciranju projekta kojim e se riješiti problemi zbrinjavanja organskog otpada i proizvodnje ekološki prihvatljivog bioplina

Brodarski institut iz Zagreba i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske (BICRO) potpisali su u srijedu ugovor o financiranju Centra kompetencije za eko tehnologije, istraživa ko-razvojnog centra iji je zadatak primjena napredne tehnologije obrade otpada i biomase procesom anaerobne digestije, kojim bi se na suvremen na in riješili problemi zbrinjavanja organskog otpada i proizvodnje ekološki prihvatljivog bioplina.

Skupa istraživanja

Centar kompetencije za eko tehnologije, koji e biti pokrenut temeljem tog ugovora, prvi je takav

centar u Hrvatskoj i regiji, a njegovi potencijalni korisnici su svi županijski i regionalni centri za gospodarenje otpadom, poduze a koja upravljaju ure ajima za pro iš avanje otpadnih voda, sto arske i peradarske farme te prehrambena industrija.

Projekt, koji je vrijedan oko 16,4 milijuna kuna, preko BICRO programa razvoja tehnologijske infrastrukture dobit e financijsku potporu u iznosu ve em od sedam milijuna kuna, Brodarski institut e pridonijeti sa 30-ak posto potrebnih sredstava, a preostali dio financirat e se iz prihoda centra. Budu i centri kompetencije

e, u suradnji sa zainteresiranim poduze ima, zajedni ki razvijati projekte i provoditi dugoro na, strateška istraživanja koja su u pravilu preskupa i neisplativa ako se provode samostalno, ali su klju na za podizanje konkurentnosti tih tvrtki na tržištima, i koja e pridonijeti implementaciji znanstvenih dostignu a na tržištu.

Ti e projekti, kako je naglasio direktor BICRO-a Dalibor Marijanovi , omogu iti još bolju suradnju i povezivanje znanosti s gospodarstvom te e poduzetnicima osigurati niz kvalitetnih usluga u što kra em vremenu, ime se omogu ava zadovoljavanje

konkretne potrebe tržišta i uspješna komercijalizacija rezultata istraživanja.

Glavni direktor Brodarskog instituta Vladimir Koroman dodao je da e osnivanje Centra kompetencije za eko tehnologije omogu iti znanstvenicima i stru njacima Brodarskog instituta da stave svoje znanje u službu konkretnih gospodarskih projekata.

Pod supervizijom

Projektom Centra kompetencije za eko tehnologije Brodarski institut e tako er pove ati svoje kompetencije na podru ju biološke obrade otpadnih materijala.

Institut e osigurati prostor za smještaj ureda, laboratorija i mobilnog pilot-postrojenja centra, koje e se premještati na lokacije potencijalnih kupaca, a sva ispitivanja koja e se provoditi u sklopu centra verificirat e se u spomenutom postrojenju.

Centar e sljede ih pet godina raditi pod supervizijom BICRO-a, nakon ega bi, prema planovima, trebao zaživjeti kao samostalan projekt koji e se dobrim dijelom financirati iz istraživanja koja bude provodio.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja

PAZI, SNIMA SE Posljednjih se godina nerijetko doga a zloupotreba off the record razgovora pa ne udi što sve više gospodarstvenika izbjegava komunikaciju sa sedmom silom. Kada se na to i odlu e, rijetko se pripremaju za javni nastup. U tome im mogu pomo i medijski treninzi kojima se u Hrvatskoj bave mnogi, pa je ponuda velika i raznovrsna, kako po kvaliteti tako i po iskustvu i cijenama

etvrtak 31/3/2011

Komuniciranje s medijima umjetnost ili znanost?

S MEDIJIMA postupajte kao s psima uvarima - ostanite mirni, dajte im da vam ponjuše ruku, ali nikada, nikada im ne okre ite le a, kaže poznata izreka medijskog trenera Chrisa Rayana FOTOLIA

V

e ina naših menadžera uglavnom smatra da su njihove prezentacijske vještine i vještine javnog nastupa na zadovoljavaju oj

razini te da istup u medijima mogu obaviti bez ve ih problema. No svakodnevna praksa pokazuje da to baš i nije tako, isti e Ankica Mami , medijska trenerica i direktorica agen-

cije IM&C. "U krizna vremena, kad se svaki javni nastup gleda iz mnogo kutova, kad se svakoj osobi i izgovorenoj re enici pripisuju razli iti razlozi i konteksti, kad

se svakog dovodi u vezu sa svakim, jer je okružje jednostavno takvo, znanja i iskustva koja su se dosad inila dovoljnima to više nisu. Uzmemo li pritom u obzir injenice da

se i u sasvim normalnim okolnostima 70 posto našeg komunikacijskog truda pogrešno razumije, pogrešno tuma i, odbacuje, iskrivljuje ili ne uje, odnosno ako znamo da u raz-

ISTRAŽIVANJA

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 31/3/2011

govoru dviju osoba zapravo istodobno govori šest osoba, postaje jasno kolika je važnost kvalitetnog medijskog nastupa", napominje Mamić.

Ozana Bašić, također medijska trenerica, smatra da je domaći poslovni svijet sve više svjestan važnosti medijskog treninga. Kaže kako je svim menadžere važno prodati svoje proizvode i znati tko stoji iza njih pa sve više shvaćaju da nije dovoljan marketing, već i imidž koji stvaraju u javnosti.

S njom se slaže i Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za odnose s javnošću, koja smatra da menadžeri u Hrvatskoj shvaćaju važnost prisutnosti u medijima i pozitivne medijske reputacije tvrtke. No napominje kako zanemaruju činjenicu da medijski nastup nije talent s kojim se pojedinac rađa, nego da je riječ o specifičnim vještinama koje treba naučiti.

"Svijest o potrebi obuke ili treninga vještina medijskog nastupa veća je kod menadžera koji upravljaju tvrtkama koje su više medijski eksponirane. Drugi faktor koji utječe na spremnost menadžera da usvoji vještine medijskog nastupa jest osobnost.

Zatvoreni, introvertirani pojedinci izbjegavat će medijske nastupe, a oni ekstrovertirani bit će im skloniji", zaključuje.

Strah od medija

Odluka o pohađanju medijskog treninga i treninga javnog nastupa često je uvjetovana poslovnom odnosno komunikacijskom politikom tvrtke, ali sve je

Hrvati najčešće kupuju u supermarketima, a mjesečno na hranu, piće i ostale svakodnevne proizvode potroše oko dvije tisuće kuna

Hrvati najčešće kupuju u Konzumu

Istraživanje GfK-a pokazalo je da ljudi najviše kupuju u trgovini koja im je najbliža te ima najveću ponudu. Vodeće mjesto drži Konzum (66 posto), potom Kaufland, Lidl, dm i Plodine (od 30 do 35 posto). Sličan je poredak trgovina i kad je riječ o percepciji ostavljenog novca u pojedinim trgovinama, ali ovaj su put Plodine na trećem, a Lidl

češće, kaže Ankica Mamić.

Potiču je i sami menadžeri koji žele poboljšati svoje komunikacijske vještine.

No, potiču li kompanije u Hrvatskoj skupine menadžera da steknu potrebne vještine i onda među njima biraju najkompetentnije za svoje predstavnike? Mamić kaže kako to ovisi o kompaniji.

"Poticaj je svakako snažniji u kompanijama s razvijenijom komunikacijskom infrastrukturom, implementiranom i uistinu razvijenom funkcijom odnosa s javnostima, u onima čije su dionice na burzi, koje posluju u regionalnim i internacionalnim okvirima ili pak u onima koje su svojom djelatnošću svakodnevno izložene javnosti", ističe medijska trenerica.

"Vrlo je važno za kompaniju da 'ljudsko lice' koje je predstavlja bude kompetentno, u prvom redu vjerodostojno, ugodno, da ima šarm i smisao za humor, što nam svima uvijek dobro dođe", smatra Branka Kuzmanović iz Hauska & Partnera. Ona smatra da poslovni ljudi još uvijek nedovoljno razumiju svijet medija pa ih većina na medijski nastup većina gleda s puno rezerve, kao na nužno zlo, umjesto da ga prihvati kao priliku za povećanje međusobnog razumijevanja.

Stalni zahtjevi medija za komentar i strah od efekta loših vijesti na učinak kompanije i njezinih dionica i na ovom području stavljaju neke nove zahtjeve.

"Strah od medija proizlazi iz činjenice da kompanije opravdano smatraju kako

arhiva b.hr

na četvrtome mjestu. Hrvati najčešće kupuju u supermarketima, tek onda u hipermarketima. Male trgovine iz godine u godinu gube kupce. Građanima je prilikom odabira trgovine najvažnija blizina mjestu stano-

vanja ili poslu, širina ponuđenog asortimana, vrijednost dobivena za novac te prihvatljivost cijena. Mjesečno se na hranu, piće i ostale svakodnevne proizvode potroši oko 2000 kuna.

S. H. B.

MARKETING

Vindija predstavila novi spot Na male ekrane stigao je najnoviji spot za Vindijin krovni brend ‘Z Bregov. Jednominuta animacija proizašla je iz produkcije zagrebačkog studija Luminus, poznate radionice hvaljenih animacija i višestrukih dobitnika Emmyja. "Zemlja zdravlja" novi je slogan za mlijeka ‘Z Bregov, ali i naziv ani-

Ozana Bašić, medijska trenerica arhiva business.hr

Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za odnose s javnošću snimio saša ćetković

mediji ne nalaze uvijek dovoljno vremena da se detaljno upoznaju s temom koju obrađuju pa se nerazumijevanje cjelovite slike pretoči u nekvalitetan tekst koji može loše utjecati na poslovanje. Stoga bi same kompanije trebale uključivati medije u svoj rad kroz pojedinačne razgovore, brifinge, posjete u različitim fazama poslovnog ciklusa, a ne samo u posebnim prilikama kada se nečim žele pohvaliti ili kad nastane kriza", objaš-

njava Kuzmanović.

Bašić pak napominje kako je posljednjih godina vidljiv napredak u transparentnosti poslovanja većine kompanija čije dionice kotiraju na burzi. Donesen je kodeks korporativnog ponašanja, profiliraju se posebne struke glasnogovornika koji imaju potreban znanja o tržištu kapitala i utjecaju kako dobrih tako i loših informacija na učinak kompanija i njezinih dionica. "Rukovodstva takvih kompanija, vođena

stranim iskustvima, pokazuju potreban stupanj suradnje s medijima sve u nastojanju sprječavanja štetnih utjecaja dezinformacija ili loših informacija na njihovo poslovanje.

Zakonska rješenja su takva da daju točno definirane rokove za objavu informacija. Svi se vode poznatom poslovicom "bolje spriječiti nego liječiti". Iz osobnog iskustva vidljiv je napredak u spremnosti komuniciranja s medijima", zaključuje.

Treneri sve traženiji

Trening za svoj menadžment najčešće organiziraju telekomunikacijska industrija, financijski sektor, jedinice državne i lokalne uprave i samouprave te privatni poduzetnici.

No edukacija u medijskom nastupu trebala bi biti obveza i za sve članove uprava i izvršne direktore u kompanijama. Potreba za medijskim treninzima u osnovi bi trebala biti pro-

miranog spota. Priča nas vodi kroz bajkovitu "Zemlju zdravlja", gdje nastaje kalcij nužan za zdrav rast i razvoj svakog djeteta. Koliko je projekt bio zahtjevan, ali i perfektno odrađen, dokazuje činjenica da se jednominutni spot izrađivao

čak šest mjeseci. "Tri mjeseca otišlo je na pretprodukcijsku fazu, a tri mjeseca se izrađivala sama animacija", objasnio je tvorac poetičnog teksta i priče o "Zemlji zdravlja", scenarist i kreativni direktor Renato Grgić. S. H. B. Jednominutni animirani spot izrađivao se čak šest mjeseci arhiva b.hr

Branka Kuzmanović, Hauska&Partneri arhiva b.hr

porcionalna potrebi da se o kompaniji ili organizaciji piše dobro. Jer dobar glas je rezultat onog što radite, ali i onog što drugi govore o vama, ističe Mamić. Ako to stavimo u trenutačnu stvarnost, možemo reći da je potreba za medijskim trenerima gotovo u ovisnosti o kriznim situacijama. "Većina ljude traži liječničku pomoć kad shvati da nema druge, pa mnogi menadžeri danas traže podršku medijskih trenera iz istih razloga", objašnjava Mamić.

"Ovakve su radionice uobičajena praksa u Europi i svijetu. Njihovo pohađanje je imperativ, a svjesnost o potrebi savladavanja ovih znanja je na znatno višoj razini nego kod nas. Prema posljednjim istraživanjima, u SAD-u 90 od 100 najboljih menadžera redovno pohađa komunikacijske treninge. Isto tako, same kompanije potiču skupine viših menadžera da steknu potrebne ko-

munikacijske vještine i potom među njima biraju najkompetentnije. Što se tiče europske prakse, treninzi su često dio standardnog paketa usavršavanja za menadžment", objašnjava Aleksandra Kolarić.

"Medijskim treninzima danas se u Hrvatskoj bave mnogi, pa je ponuda velika i raznovrsna, kako po kvaliteti, iskustvu, tako i po cijenama. Potražnja je manja od ponude, ali za kvalitetnim stručnjacima uvijek postoji potražnja. Što se tiče mojeg temeljnog savjeta u sklopu medijskog treninga, on glasi: nema tu genijalnosti, magije i čarolije. Nema genijalnog nastupa bez izvrsne pripreme. 90% uspjeha je u pripremi", ističe Kolarić.

Korisni trikovi

Medijski trening uvijek se sastoji od teoretskog dijela u kojem se sudionicima objašnjavaju pravila funkcioniranja medijske scene, stvaranja vijesti i specifičnosti hrvatske medijske scene, objašnjava Kolarić te dodaje da je veći dio treninga posvećen praktičnim vježbama, od oblikovanja poruke, radijskog nastupa, do izjava za TV i TV intervjua. Praktični dio se prilagođava potrebi svakog korisnika, pa može sadržavati i simulaciju cijele konferencije.

Ozana Bašić na medijskim treninzima primjenjuje nekoliko metoda, od koje je najučinkovitija metoda simulacije press konferencija i uzimanja izjava.

"To je zapravo simulacija moguće stvarne situacije i tu se može najviše steći

EDUKACIJA

Izložba multimedijskih radova prikazuje 184 rada koje je izradilo 400 učenika

Zajedno za sigurniji internet Kako bi pridonijeli podizanju razine svijesti šire javnosti o potrebi sigurne i odgovorne uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije, Središnji državni ured za e-Hrvatsku i zajednica Suradnici u učenju organizirali su multimedijsku izložbu "Zajedno za sigurniji internet". Na izložbi su predstavljeni radovi učenika osnovnih i srednjih škola koji

sigurnosti u nastupu, tu se mogu primijeniti svi trikovi koje koristimo na predavanju. Polaznici sami uviđaju što dobro rade i što moraju popraviti, jer su prisiljeni gledati sebe, ali vide i druge kako to rade, a razmjena iskustava iz njihove svakodnevne prakse također pridonosi krajnjem rezultatu treninga", detaljna je Bašić.

U IM&C agenciji medijski trening obično počinje rečenicom Abrahama Lincolna: "Kad bih imao 9 sati na raspolaganju za rušenje stabla, uložio bih 6 sati za brušenje svoje sjekire.”

Drugim riječima, kod savjetovanja svojih učenika naglasak stavljaju na brušenje svih potrebnih komunikacijskih alata. Mamić kaže kako temeljita priprema, mnogo vježbe i brojne analize donose veću sigurnost i opuštenost, a time i uvjerljivost.

arhiva b.hr

su u sklopu akcije "Sigurniji internet za djecu" zajednice Suradnici u učenju, okupljene oko portala ucitelji.hr i digitalnog časopisa Pogled kroz prozor, svojim radovima upozorili vršnjake na moguće opasnosti na inter-

novinar želi. Našim klijentima stoga bez kompromisno savjetujemo: nema off the record razgovora", zaključuje Mamić.

Bašič pak naglašava kako je važno što češće pozivati novinare na jednomjesečne brifinge jer postoje uprave koje biraju s kojim novinarima žele, a s kojima ne žele surađivati, što je dugoročno loš potez, posebno ako je riječ o javnim upravama i državnim institucijama.

"Novinari koji traže ljude koji im daju ono što žele, i na način na koji to žele, dugoročno će vam uzvratiti tako da

netu te ih savjetovali kako se primjereno, odgovorno i sigurno ponašati na internetu. Akcija "Sigurniji internet za djecu" trajala je tijekom siječnja, veljače i ožujka ove godine i obuhvatila je roditelje, učitelje i učenike. S. H. B.

vas javnost percipira u boljem svjetlu. Na taj način vi i vaši proizvodi i usluge dobivate više prostora u medijima, javnost se navikava na vaše ime u novinama i na vaše lice na ekranu.

Dugoročno, vaš posao će od toga imati koristi. Dva dobra primjera svakako su guverner Željko Rohatinski i poduzetnik Emil Tedeschi", zaključuje.

Sanja Hrvojević Beganović sanja.Hrvojevic@business.hr

Off the record razgovori

Neki medijski treneri smatraju da poslovni ljudi nikad ništa ne bi trebali reći novinarima off the record.

Praksa u Hrvatskoj nerijetko potvrđuje zloupotrebu tog povjerenja. "Upravo zato jer misle da mogu i znaju sami, mnogi poslovni ljudi često upadnu u tu zamku. Kažu: "Ma mi se već jako dobro poznajemo, nema tu problema." Razgovor krene, prođu mnoge teme, ali se uvijek vrati u središte interesa. Pritom zaboravljaju na izazov novinarske profesije, na ono što svaki

Ankica Mamić, medijska trenerica i direktorica agencije IM&C arhiva business.hr

SURADNJA

Filmovi 20th Century Fox Film Corporationa u kinodistribuciju pod okriljem Blitz film i videa kreću od 1. travnja

Stižu filmske megauspješnice > mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 31/3/2011

Tvrtka Blitz film i video distribucija sklopila je ekskluzivni ugovor sa 20th Century Fox Film Corporationom o kinodistribuciji filmova te kompanije za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije i Albanije. Filmovi 20th Century Fox Film Corporationa u kinodistribuciju pod okriljem Blitz film i videa kreću od 1.

arhiva b.hr

travnja. Očekuje nas mnogo filmskih hitova, od kojih izdvajamo Rio 3D, Water For Elephants, Whats Your Number, Rise Of The Apes

te nove nastavke svjetskih megauspješnica X Man i Ice Age. "Izuzetno smo ponosni što smo sa 20th Century Fox Film Corporationom,

jednim od naj­starijih i najvećih hollywoodskih studija, uspjeli dogovoriti suradnju. Namjera nam je svim ljubiteljima sedme umjetnosti omogućiti uživanje u prvoklasnim filmovima, a usto potičemo razvoj zabavne industrije u Hrvatskoj i regiji.

Sigurni smo da će suradnja biti uspješna i da će pridonijeti našem zajedničkom cilju", izjavio je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave Blitz film i video distribucije. S. H. B.

Alumniportal Deutschland 44 tisuće kuna - nova društvena mreža najboljem startUPweb projektu Internet PRIJAVE U TIJEKU

Drugačiji, ugodan, izbirljiv, obazriv, sebičan, pohlepan, prilagodljiv, agilan i umjeren, u niši - deset je pravila uspješnih start-up projekata prema poznatom blogeru Evanu Williamsu.

Ako ona krase i opisuju projekt koji ste osmislili, velika je vjerojatnost da će članovi žirija upravo vaš poslovni projekt proglasiti pobjednikom natječaja startUPweb 2011., koji dobiva nagrade u protuvrijednosti od 44.000 kuna, ističu organizatori i partneri projekta.

Više je od 40.000 razloga zašto se ove godine treba prijaviti na natječaj startUPweb.

Nagradni fond i pomoć u organizaciji osigurali su BICRO, Institut za elektroničko poslovanje, CRANE-Croatian Business Angel Network, Logit internet usluge, Escape, Business Coaching by Goran Blagus i Marketing odjel, a pobjednici projekta bit će proglašeni na trećem sajmu Web::Industrija 2011-Be-

Seen s edukativnim predavanjima i besplatnim ulazom za sve, koji će se održati 5. i 6. svibnja u zagrebačkom Hypo centru i VMD zgradi. Osim najboljeg, utješne nagrade osvojit će i dva odlična projekta, a svi ostali koji budu sudjelovali u natječaju na samom sajmu moći će se upoznati i razmijeniti iskustva.

Prijava projekta

Kako biste privukli pozornost investitora iz udruge CRANE (tzv. Investitori-anđeli) ili pak bili predstavljeni instituciji BICRO, ali i drugoj publici te privukli medije do svog projekta, prvo trebate prijaviti svoj poslovni start-up projekt. Natječaj traje do 28. travnja nakon čega će žiri u sastavu Davor Maričić (Institut za elektroničko poslovanje), Miroslav Varga (Escape), Dalibor Marijanović (BICRO), Mihovil Barančić (CRANE) odlučiti o dva odlična i jednom najboljem koji će osvojiti nagradne BETA i ALFA pakete. S. H. B.

Zahvaljujući novoj besplatnoj društvenoj mreži svi registrirani članovi mogu prezentirati svoje projekte

U

mrežavanje postaje sve važnije u akademskom i poslovnom svijetu, a dokaz tomu je Alumniportal Deutschland, nova društvena mreža odnedavno prisutna i u Hrvatskoj. Alumniportal Deutschland zajednički je projekt njemačkih organizacija u području razvojno-političke, gospodarske, kulturne i znanstvene suradnje - zaklade Alexander von Humboldt, CIM-a (Centar za međunarodne migracije i razvoj), DAAD-a (Njemačka služba za akademsku razmjenu), Goethe instituta i GIZ-a (Njemačko društvo za međunarodnu suradnju).

Razmjena znanja

Projekt je namijenjen alumnijima (bivšim stipendi-

Ova društvena mreža svojevrsna je platforma za razmjenu mišljenja, iskustava i znanja iz raznih znanstvenih i stručnih područja arhiva business.hr

stima njemačkih zaklada, studentima i učiteljima njemačkog jezika i drugima koji su o svom trošku studirali i usavršavali se ili radili u Njemačkoj), tvrtkama, zakladama, sveučilištima, znanstvenim i drugim institucijama radi umrežavanja, njegovanja kontakata, zapošljavanja i korištenja potencijala alumnija u zemljama iz kojih potječu. Ujedno je svojevrsna platforma za razmjenu mišljenja, iskustava i znanja iz raznih znanstvenih i stručnih područja.

Portal za sve

Zahvaljujući ovom besplatnom globalnom portalu svi registrirani članovi na njemu mogu prezentirati svoje projekte. Bivši stipendisti predstavljaju sebe i svoje vještine, poduzeća svoju dje-

latnost i ponudu posla, sveučilišta studijske programe i projekte, a zaklade projekte i mogućnosti stipendiranja. Na portalu se, osim toga, mogu pretraživati konferencije, radionice, događanja, seminari te mogućnosti studiranja i daljnjeg usavršavanja u Njemačkoj i drugdje u svijetu. Također, može se vježbati i obnavljati njemački jezik jer portal nudi tekstove, vježbe i zadatke na njemačkom jeziku te oglašava tečajeve njemačkog jezika.

U povodu uvođenja ove društvene mreže u Hrvatskoj, jučer je u Goethe institutu u Zagrebu održan susret alumnija u sklopu kojeg su se predstavili i Klub hrvatskih humboldtovaca te hrvatski DAAD klub. S. H. B.

investor

CISCO EXPO

Mudrini : Kune u optiku, a ne dioni arima

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 31/3/2011

SURADNJA

HNB i NBS u programu ECB-a Iz Europske srediĹĄnje banke predstavili su program suradnje s Narodnom bankom Srbije vrijedan 2,5 milijuna eura kojemu e cilj biti poboljĹĄanje monetarne i financijske stabilnosti te zemlje.

Europska unija za ovaj je program izdvojila 2,5 milijuna eura iz predpristupne pomo i, a njime e se, me u ostalim, pokriti podru ja poput liberalizacije toka kapitala, upravljanja deviznim rezervama i monetarnih operacija.

U provo enje programa bit e uklju eni stru njaci iz ECB-a, ali i velikog broja nacionalnih banaka, a trajat e do sije nja 2013. godine.

Suradnja Hrvatske narodne banke s ESB-om po ela je joĹĄ proĹĄle godine i to, kako nam kaĹžu, u okviru Programa odgovora na krizu, koji je zasad jedini program tehni ke suradnje financiran novcem Europske unije u kojem HNB sura uje s Europskom srediĹĄnjom bankom.

"Navedeni program po eo se provoditi po etkom 2010. godine kao program tehni ke pomo i u podru ju makrobonitetnog i mikrobonitetnog nadzora za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za Europsku uniju. Cilj mu je oja ati otpornost financijskih sustava u tim zemljama u srednjem roku kroz uskla ivanje sustava nadzora s novousvojenim me unarodnim i EU standardima", kazali su nam iz HNB-a.

Biljana Star i

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a ARHIVA B.HR

Na otvorenju desete Cisco Expo konferencije, koja se od 30. oĹžujka do 1. travnja odrĹžava u splitskom hotelu Le MĂŠridien Lav, predsjednik Uprave i glavni izvrĹĄni direktor HT-a Ivica Mudrini kazao je kako ne Ĺželi vra ati kune dioni arima, ve ih Ĺželi ulagati u opti ku infrastrukturu, ali to ne moĹže zbog loĹĄe zakonske regulative. "Mo-

Ĺžemo uloĹžiti milijarde u opti ku infrastrukturu, ali ne ulaĹžemo ne zato ĹĄto ne Ĺželimo, ve zato ĹĄto regulativa to ne dopuĹĄta", istaknuo je. Kazao je kako o toj temi ne e previĹĄe govoriti jer ne Ĺželi napadati HAKOM, ali nastavio je nabrajati da su time izgubljena radna mjesta te kako opti ka mreĹža pove ava BDP. Predsjednik drĹžave Ivo Josipovi upozorio je pak da je ozbiljna civilizacijska dilema gdje je ovjekovo mjesto u razvoju tehnologije. "Koristim internet za komunikaciju i dnevno dobivam 250-300 poruka, ĹĄto dokazuje

da sam svakome dostupan putem internetom. ViĹĄe od 90 posto ljudi koji mu se javljaju nikad nisam sreo." Direktorica Cisca u Hrvatskoj Ana BlaĹžini istaknula je kako ICT moĹže smanjiti troĹĄkove, kako se pametnim i novim na inima primjene tehnologija mogu pove ati produktivnost i smanjiti troĹĄkovi poslovanja te na mnoge druge na ine utjecati na rad tvrtki i druĹĄtva.

Cisco Expo ove godine nudi 50ak predavanja i 10-ak tehni kih demo radionica 'World of Solutions' koje se bave najnovijim mreĹžnim tehnologijama. D. T.

PBZ podijelio dividend usprkos negodovanju J SU ENJE TRAJE Jugobanka je optuĹžila PBZ da u slu aju isplate dividende nije ispunio zakonsku obvezu osiguranja novca ako izgubi sudski spori u kojemu ta srpska banka potraĹžuje 10,2 milijuna ameri kih dolara te 90 milijuna tadaĹĄnjih hrvatskih dinara plus pripadaju e kamate na ime akreditiva i kredita koje je ta banka dala Ini prije viĹĄe od dva desetlje a

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner Hrvatske narodne banke, kaŞe da mu nije poznata sudbina imovine glavnih filijala Jugobanke u Rijeci i Splitu SNIMIO H. DOMINI

Dioni ari Privredne banke Zagreb u utorak su na glavnoj skupĹĄtini odlu ili da se svim dioni arima koji su 29. oĹžujka bili evidentirani u depozitoriju SrediĹĄnjeg klirinĹĄkog depozitarnog druĹĄtva isplati dividenda od 15,85 kuna po dionici.

Me utim, da na podjelu dividende padne sjena, pobrinula se Jugobanka, koja je optuĹžila PBZ da u slu aju isplate dividende nije ispunio zakonsku obvezu osiguranja novca ako izgubi sudski spor.

Naime, Jugobanka ve dulje vodi spor s PBZ-om u kojemu ta srpska banka po-

BOŽO PRKA, predsjednik Uprave PBZ-a, gdje procjenjuju da objektivno ne postoji mogu nost financijskoga gubitka za banku jer zahtjevi protustranke nemaju pravnog temelja SNIMIO SNIMIO HRVOJE HRVOJE DOMINI DOMINI

traĹžuje 10,2 milijuna ameri kih dolara te 90 milijuna tadaĹĄnjih hrvatskih dinara plus pripadaju e kamate na ime akreditiva i kredita koje je ta banka dala Ini prije viĹĄe od dva desetlje a.

PBZ je 2002. godine potpisao nagodbu s Inom kojom je doma a naftna kompanija duĹžna vratiti samo 1,8 milijuna kuna zbog ega u beogradskoj banci smatraju da su znatno oĹĄte eni postupanjem PBZ-a. Jugobanka predbacuje da PBZ nije napla ivao potraĹživanja, ĹĄto je trebao u initi kao likvidator Jugobankine podruĹžnice u Rijeci.

Likvidator je bila rije ka Riadria, koja je kasnije fuzionirana u sustav PBZ-a, a u sporovima je nastupala u ime i za ra un Jugobanke, koja sada traĹži cjelokupni iznos. Iz PBZ-a su izjavili da u potpunosti poĹĄtuju sve zakonske i ostale propise, pa tako i u dijelu pra enja i procjene rizika iz sudskih sporova.

Adekvatno postupili

"Banka je provela postupak adekvatne procjene rizika i donijela odluku o rezerviranju novca kako je to predvi eno odlukom Hrvatske narodne banke",

REZULTATI 2010.

Hypo zaradio 227,13 mil. kuna

MARKUS FERSTL, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Hypo banka objavila je u srijedu rezultate poslovanja u 2010. godini prema kojima je neto dobit iznosila 227,13 milijuna kuna, 50 posto viĹĄe od dobiti ostvarene u 2009. godini. Banka je i u 2010. godini nastavila biljeĹžiti rekordno visoke rezervacije za gubitke, pa su i 2010. godine oni premaĹĄili pola milijarde kuna - dosegnuli su 511,51 milijun kuna ili 24,4 posto manje od

ndu u Jugobanke Jugobanka i PBZ ve dulje vode spor, a na jednom od ro iĹĄta BoĹžo Prka, predsjednik Uprave PBZa, ustvrdio je da Hrvatska ima golema potraĹživanja od Jugobanke, a da je Ina izgubila znatan novac zbog diskriminiraju eg poloĹžaja. Mladen Dragi evi , odvjetnik koji zastupa Jugobanku, smatra da je nenapla ivanjem potraĹživanja Jugobanke oĹĄte en drĹžavni prora un jer bi u slu aju naplate taj novac iĹĄao u drĹžavnu kasu iz koje su se ispla ivale ĹĄtediĹĄe.

Rohatinski ne zna

kazali su iz PBZ-a. Hrvatska narodna banka nije odgovorila na upit o za Jugobanku spornoj isplati dividende. Iz PBZ-a naglaĹĄavaju i da sudski spor ne mogu detaljnije komentirati jer je u tijeku, ali i da procjenjuju kako objektivno ne postoji mogu nost financijskog gubitka za banku jer zahtjevi protustranke nemaju pravnog temelja i ne mogu proiste i iz primjene mjerodavnih hrvatskih propisa. "S tim bi i protustranka trebala biti upoznata jer je zastupa odvjetnik iz Hrvatske", kazali su iz PBZ-a.

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, tako er je na jednom od ro iťta u svjedo enju naveo da se u Beogradu vodi spor zbog potraŞivanja od Jugobanke vrijednih ukupno 58 milijuna eura. Dodao je tada da HNB od Jugobanke nije naplatio nijedno potraŞivanje te da je propalo 4 milijarde njema kih maraka ťtednje, koje su vratili porezni obveznici Hrvatske. Kazao je i da mu nije poznata sudbina imovine glavnih filijala Jugobanke u Rijeci i Splitu. U travnju se o ekuje sudsko suo avanje Rohatinskog i Prke u vezi s likvidacijom Jugobanke.

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

gotovo 677 milijuna iz 2009. godine. U objavi banke stoji da su te rezervacije bile neminovne zbog oteĹžanih uvjeta poslovanja. Neto kamatni prihod i dalje su najve a stavka prihoda i iznosio je 1,03 milijarde kuna, a drugi najve i iznos odnosi se neto prihode od provizija i naknada, koji su iznosili 286,8 milijuna kuna, ĹĄto je blagi pad, ali je u skladu s planovima banke, trĹžiĹĄnim kretanjima i padom kamatnih stopa i na strani aktive i na strani pasive za gra ane i za poduze a, stoji u objavi

banke. ViĹĄe od ĹĄest posto pao je neto kamatni prihod, a neto prihod od provizija i naknada je pao 11,52 posto. Operativni troĹĄkovi pali su etiri posto, a omjer prihoda i rashoda iznosio je 45,05 posto.

Ukupan neto kreditni portfelj iznosio je 28,47 milijardi kuna, ĹĄto je rast 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Osobito velik rast ostvaren je u segmentu depozita stanovniĹĄtva, koji su na kraju godine iznosili 10,5 milijardi kuna, ĹĄto je u usporedbi sa 2009. godinom rast od 19,34 posto. B.hr

BROJKA

511,51

milijuna kuna rezervirala je Hypo banka za gubitke u 2010. godini, 24,4 posto manje nego u 2009.

EURO NA 117,28 JENA

Jen najniĹži prema euru u 10 mjeseci Jen je u srijedu oslabio na me unarodnim trĹžiĹĄtima valuta, skliznuvĹĄi na najniĹžu razinu u 10 mjeseci prema euru pod utjecajem razlike izme u popustljive japanske monetarne politike i izjava duĹžnosnika eurozone i Sjedinjenih DrĹžava koji ovih dana ukazuju na potrebu podizanja kamatnjaka.

OGLAS

Euro je tako prema jenu posko io na 117,28 jena, najviĹĄu razinu od svibnja 2010.

Europska jedinstvena valuta ujedno je oslabila prema dolaru za 0,2 posto, spustivĹĄi se na 1,4082 dolara.

Dolar je prema jenu oja ao na 83,19 jena, dosegnuvĹĄi najviĹĄu razinu od 11. oĹžujka.

Nedavni komentari duĹžnosnika ameri ke srediĹĄnje

banke Fed i ECB-a signaliziraju skoro podizanje kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni i u suprotnosti su sa stajaliĹĄtem koje je zauzeo Bank of Japan, najavljuju i da e joĹĄ neko vrijeme zadrĹžati kamatne stope nadomak nule kako bi podupro tre e svjetsko gospodarstvo u oporavku od posljedica devastiraju eg potresa i tsunamija. B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica prehrambeno-industrijskog kombinata iz Rijeke jedno je od ve ih izena enja dana na Zagreba koj burzi.

Uz promet od 970.500 kuna, cijena joj je porasla viĹĄe od sedam posto. Ostvaren je jedan od najve ih prometa tom dionicom u posljednjih pet godina. Protrgovano je s ukupno 3235 dionica po prosje noj cijeni od 300 kuna. Ta je cijena ujedno bila posljednja koju je u srijedu zabiljeĹžila dionica prehrambenog kombinata.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. uro akovi holding Podravka prehrambena industrija d.d.

Prehrambeno-industrijski kombinat Atlantic grupa Ericsson Nikola Tesla Institut IGH Atlantska plovidba d.d.

Uljanik plovidba Dukat Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Dom holding Dalekovod Ingra Luka Plo e Tehnika Adris grupa Privredna banka Zagreb Belje KaĹĄtelanski staklenici AD Plastik Kon ar Luka Rijeka Vupik Elektroprojekt, projekt., konz. i inĹž. d.d.

Tisak Jadransko osiguranje Petrokemija HUP - Zagreb Kon ar - elektroindustrija Fima validus KraĹĄ, prehrambena industrija Turisthotel Riviera Pore Auto Hrvatska Sun ani Hvar Ledo Jadroplov d.d.

Liburnia Riviera Hoteli Dioki d.d.

Slatinska banka Arenaturis OT-optima telekom d.d.

Tankerska plovidba Jadranski naftovod Karlova ka banka Kon ar Rabac, ugostiteljstvo i turizam Veterina d.d.

Istraturist Umag d.d.

Konzum Croatia osiguranje d.d.

Adriatic Croatia International Club d.d.

Vaba d.d. banka VaraĹždin Euroherc osiguranje Proficio Jadroagent HTP Kor ula Atlas nekretnine BrodogradiliĹĄte Viktor Lenac d.d.

Metalska industrija VaraĹždin Lucidus dioni ko Valamar grupa Hidroelektra niskogradnja Koka Hoteli Podgora Fima proprius d.d.

Hrvatska poĹĄtanska banka TEP-tvornice elektrotehn.t proizvoda Zve evo, prehrambena industrija Magma d.d.

Viadukt Transadria Nava banka Lav evi Maistra Žitnjak Pounje trikotaŞa

+ Nakon ĹĄto je dionica uro akovi holdinga posljednjih nekoliko dana rasla po znatnim stopama, u srijedu je nastupilo ispuhivanje entuzijazma ulaga a pa je dionica pala za 3,94 posto uz veliki promet od 3,1 milijun kuna. Tolika likvidnost dovela je uru akovi a u srijedu na drugo mjesto po kriteriju veli ine prometa.

Me utim, prodava i su u srijedu ipak bili brojniji, ĹĄto s obzirom na prethodni rast i nije bilo neo ekivano.

Redovan promet: 16.079.420,16 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

293.50 41.61 324.00 300.00 791.02 1,641.00 1,960.00 730.00 607.09 650.00 460.00 58.75 255.01 13.61 1,300.00 1,320.00 272.00 642.00 96.49 3,680.00 129.18 1,250.05 217.99 70.00 878.96 165.83 3,000.50 144.90 1,300.01 553.20 9.80 416.80 900.01 203.21 365.02 47.50 6,035.00 152.02 2,049.99 66.74 109.06 59.00 32.88 1,400.00 3,150.01 78.00 1,141.06 109.00 61.30 273.80 216.90 6,200.00 2,950.00 76.65 4,850.00 12.85 700.00 77.00 37.95 9.00 1,771.00 18.05 53.11 144.04 235.00 26.50 20.00 2,000.00 30.00 116.85 21.00 255.01 1,180.00 58.99 202.00 68.10 160.00 0.84

296.70 46.58 329.00 300.00 799.97 1,645.00 2,124.90 740.00 617.00 650.00 467.50 60.40 259.00 13.95 1,325.00 1,360.00 273.70 642.01 97.48 3,800.00 133.00 1,275.00 220.97 70.55 878.96 168.10 3,000.50 145.00 1,300.01 553.83 10.40 420.00 900.01 210.00 367.01 56.00 6,037.02 153.00 2,050.00 69.98 112.93 63.95 32.95 1,400.00 3,150.01 78.00 1,141.06 109.00 64.50 276.99 216.90 6,200.00 2,950.00 76.65 4,850.00 12.85 700.00 78.50 37.95 9.00 1,771.00 18.05 53.11 144.05 240.02 26.50 20.00 2,000.00 30.00 116.85 21.00 255.01 1,180.00 58.99 202.00 68.38 160.00 0.84

296.00 42.46 328.99 300.00 799.95 1,644.99 1,982.00 738.00 617.00 650.00 467.00 60.00 259.00 13.85 1,325.00 1,320.00 273.39 642.00 96.56 3,780.00 133.00 1,275.00 220.90 70.00 878.96 166.53 3,000.50 145.00 1,300.01 553.20 9.80 418.65 900.01 203.21 365.02 56.00 6,035.00 152.02 2,050.00 69.98 112.93 60.00 32.95 1,400.00 3,150.01 78.00 1,141.06 109.00 64.50 276.99 216.90 6,200.00 2,950.00 76.65 4,850.00 12.85 700.00 78.50 37.95 9.00 1,771.00 18.05 53.11 144.04 240.00 26.50 20.00 2,000.00 30.00 116.85 21.00 255.01 1,180.00 58.99 202.00 68.38 160.00 0.84

0.95% -3.94% 1.23% 7.14% 1.24% 0.00% -2.84% 0.96% 0.65% -2.68% 3.55% 1.30% 0.97% 0.00% 1.74% -0.23% 2.01% -0.47% 0.75% 3.56% -0.75% 1.92% 0.87% 0.00% 9.80% -2.04% -0.02% 1.98% 0.00% -0.06% -2.97% 0.26% -0.09% 0.10% 0.00% 36.49% -0.03% -1.92% 0.00% 2.91% 3.61% 7.14% 1.38% 0.00% 0.00% -7.10% -1.55% 0.00% 5.13% 3.35% -0.30% 0.00% -7.20% -0.40% 0.00% -0.39% -1.68% 6.08% -0.05% 0.00% -24.64% 6.05% -3.44% -3.93% 0.00% -0.41% 10.13% -1.04% -11.76% 0.17% -14.00% 0.37% 18.00% 18.12% 0.02% 8.52% 6.67% 0.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,63%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

12,752 72,013 3,630 3,235 1,146 526 332 589 670 568 754 5,576 1,233 13,607 121 110 516 210 1,307 32 737 59 271 714 57 294 15 298 30 64 2,930 69 32 136 75 508 4 150 10 246 149 269 454 9 3 110 7 67 115 26 30 1 2 71 1 362 6 50 98 399 2 151 50 17 10 90 100 1 50 12 61 5 1 20 5 11 3 100

3,766,914.46 3,197,396.28 1,182,740.43 970,500.00 915,736.13 865,225.07 673,774.56 431,602.14 409,418.52 369,200.00 350,050.60 334,347.57 316,074.98 186,765.62 157,987.84 145,591.45 140,883.73 134,820.50 126,238.27 120,427.55 96,504.52 74,518.58 59,515.46 50,112.52 50,100.72 49,040.96 45,007.50 43,201.72 39,000.30 35,429.75 28,969.67 28,851.81 28,800.32 27,841.09 27,515.40 24,878.20 24,146.06 22,913.30 20,499.91 16,748.81 16,594.37 16,098.00 14,948.79 12,600.00 9,450.03 8,580.00 7,987.42 7,303.00 7,209.50 7,154.29 6,507.00 6,200.00 5,900.00 5,442.15 4,850.00 4,651.70 4,200.00 3,895.00 3,719.10 3,591.00 3,542.00 2,725.55 2,655.50 2,448.78 2,395.10 2,385.00 2,000.00 2,000.00 1,500.00 1,402.20 1,281.00 1,275.05 1,180.00 1,179.80 1,010.00 751.90 480.00 84.00

24,239.01 137.45 1,783.13 70.04 2,667.27 2,190.55 314.31 1,029.89 357.86 1,950.00 647.57 448.03 594.01 103.88 294.96 250.09 1,854.71 12,246.00 793.29 429.38 558.54 247.59 1,321.09 105.38 78.93 397.44 375.06 484.46 612.79 1,422.90 26.48 575.07 355.28 742.43 182.51 409.41 1,328.73 248.81 620.41 282.86 103.78 130.95 92.92 876.94 2,339.97 104.46 70.09 110.33 118.99 1,294.93 4,924.25 54.25 327.63 135.30 1,479.30 50.28 77.59 33.55 126.59 124.60 26.60 45.69 334.36 89.86 216.77 9.71 40.06 1,189.67 11.34 35.97 102.36 116.49 33.93 25.19 96.60 748.37 32.90 2.24

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 22.36 240.00 178.00 657.10 1,181.00 1,106.00 690.05 533.13 276.00 290.00 27.87 217.00 12.45 1,160.03 871.01 242.21 461.06 54.00 612.00 80.21 975.00 161.54 41.77 650.00 135.00 2,486.50 105.50 1,115.16 430.00 5.00 339.99 543.15 140.00 302.00 25.00 4,720.12 124.01 1,878.84 60.20 98.00 33.03 25.00 1,140.00 2,332.01 53.00 909.99 65.10 55.56 250.10 145.00 4,599.99 2,200.00 54.00 3,000.00 11.50 515.00 57.00 21.00 9.00 1,771.00 14.03 28.00 120.00 183.12 20.06 17.01 1,355.00 13.05 84.32 21.00 190.00 700.00 39.00 161.10 51.00 76.10 0.60

332.84 52.00 355.00 300.00 829.99 1,777.00 2,900.00 1,044.18 675.00 675.00 507.77 63.89 390.00 39.35 2,093.00 1,649.98 318.99 708.00 118.99 4,990.00 146.00 2,450.00 267.02 137.00 990.00 267.90 3,401.00 184.73 1,682.99 594.99 29.01 497.02 1,105.00 259.65 519.00 78.00 6,900.00 190.30 2,890.00 125.90 132.37 75.31 44.80 1,615.00 3,520.00 86.88 2,198.00 118.90 78.13 395.00 225.50 6,290.00 3,517.00 95.00 6,644.00 15.09 711.99 120.00 46.99 11.65 3,130.00 21.99 62.00 239.00 269.99 33.89 25.95 2,750.50 34.90 164.00 69.90 349.94 3,290.00 94.99 275.00 74.95 163.85 0.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,75 173,05 11,90 245,00 0,70 9,85 80,00 13,00 5,16 0,72 17,05 40,20 9,31 15,00 7,80

60,43 179,90 12,10 255,00 0,72 10,39 81,95 13,50 5,25 0,72 17,25 40,50 9,50 15,90 7,80

60,20 179,90 12,09 255,00 0,72 10,39 81,95 13,50 5,25 0,72 17,25 40,50 9,39 15,85 7,80

60,09 176,96 12,04 252,14 0,71 10,24 81,07 13,45 5,18 0,72 17,14 40,29 9,43 15,74 7,80

1,59 0,35 37,08 36,00 0,69 6,06 10,50 0,48 0,04

1,65 0,35 37,20 36,30 0,69 6,12 10,80 0,48 0,04

1,65 0,35 37,14 36,12 0,69 6,12 10,80 0,48 0,04

1,65 0,35 0,37 0,36 0,69 6,06 10,77 0,48 0,04

37,01 34,00 43,11 40,30 3,95 25,50 5,70 35,00 75,00 13,90 22,40 75,00

38,90 35,00 43,50 40,40 3,95 25,60 5,75 35,00 75,00 13,90 22,41 75,00

38,90 35,00 43,50 40,40 3,95 25,60 5,75 35,00 75,00 13,90 22,40 75,00

38,71 34,93 43,37 40,37 3,95 25,51 5,75 35,00 75,00 13,90 22,40 75,00

2,37 % 2,91 % 0,90 % 0,90 % 0,00 % 0,39 % 3,60 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,81 % 0,00 %

479,00 477,00 6.800,00 3.975,00 9.000,00 78,30 74,01 6.900,00 83,00 87,00 7.600,00 3.250,00 966,00 2.201,00 1.099,00

485,00 485,00 6.898,00 4.050,00 9.000,00 83,01 80,67 7.100,00 88,00 90,71 7.799,00 3.250,00 990,00 2.215,00 1.100,00

482,00 479,00 6.858,00 4.013,00 9.000,00 81,28 78,25 7.058,00 86,08 89,59 7.784,00 3.250,00 985,00 2.208,00 1.100,00

480,87 478,31 6.857,67 4.013,19 9.000,00 81,16 78,03 7.057,79 85,87 89,48 7.746,66 3.250,00 984,75 2.207,76 1.099,76

0,84 % 0,21 % 0,85 % 0,33 % 0,03 % 3,54 % 5,46 % 0,87 % 3,52 % 2,98 % 1,74 % -7,14 % 0,72 % 0,36 % 0,00 %

560,00 6.989,00 4.350,00 88,50 3.810,00 585,00 3.621,00 191,00 870,00 3.020,00 25.500,00

560,00 6.989,00 4.351,00 88,50 3.820,00 589,00 3.651,00 192,00 870,00 3.030,00 25.500,00

560,00 6.989,00 4.350,18 88,50 3.817,09 586,95 3.648,86 191,94 870,00 3.027,67 25.500,00

560,00 6.989,00 4.350,18 54,45 3.817,09 586,95 3.648,86 191,94 870,00 3.027,67 25.500,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR GRVG PETG NF1N KBMR TLSG LKPG KDIR PBGS ZVTG KDHR INDGL AELG POSR

KRKA MERCATOR GORENJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER KD ID PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP INFOND GLOBAL AERODROM LJUBLJANA POZAVAROVALNICA SAVA

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA METAL AD GRADISKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC BIRAC AD ZVORNIK

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B ZIF MI GROUP DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Messer Tehnogas a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Napred GP a.d. N. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd

MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TTK BANKA AD SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE MAKPETROL SKOPJE

516.925,84 150.768,25 108.678,03 90.519,00 24.013,61 21.471,00 21.321,00 20.790,48 14.396,69 11.435,04 10.438,45 8.460,87 6.138,45 4.062,85 2.628,60

3,13 % 37478 9,38 % 134000 0,27 % 70600 0,33 % 45735 1,47 % 8000 0,33 % 595 2,86 % 330 0,00 % 4620 18,18 % 38888

61.709,75 46.900,00 26.231,44 16.509,33 5.520,00 3.608,10 3.555,00 2.217,60 1.516,63

16409 14230 2113 1843 10572 1250 3500 551 200 602 285 78

635.253,81 497.056,66 91.635,09 74.394,50 41.759,40 31.890,00 20.111,90 19.285,00 15.000,00 8.367,80 6.384,35 5.850,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TEL SPAZ ALK RMDEN09 KMB GRNT TPLF STIL TTK MTUR MPT

8602 852 9030 359 33790 2097 263 1546 2777 15882 609 210 651 258 337

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO JESV AIKB AGBN A2015 A2016 TGAS A2014 A2013 FITO NPRD ENHL IMLK TLFN

-0,46 % 2,22 % -0,08 % 1,92 % 1,84 % 3,54 % 2,44 % 3,85 % 1,35 % 0,70 % 1,47 % 0,02 % -0,65 % 2,26 % 6,12 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1A FBIHK1B MIGFRK2 TCMKR BIGFRK3 FBIHK1D FDSSR BSNLR BHTSR IKBZRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A METL-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D HEDR-R-A ZPTP-R-A EINP-R-A DEST-R-A BIRA-R-A

+

Oznaka

etvrtak 31/3/2011

45828 22.037.141,00 20500 9.805.430,00 735 5.040.388,00 1224 4.912.150,00 539 4.851.000,00 30565 2.480.713,95 27165 2.119.745,78 231 1.630.350,00 17808 1.529.236,76 16870 1.509.550,35 188 1.456.373,00 416 1.352.000,00 1152 1.134.430,00 492 1.086.219,00 860 945.790,00

valuta: MKD - makedonski denar -0,54 % 0,00 % 0,07 % 0,08 % 0,13 % 0,25 % 0,09 % 0,48 % 0,00 % 0,25 % -1,92 %

4876 260 300 15310 178 1140 110 2074 321 43 5

2.730.560,00 1.817.140,00 1.305.055,00 833.600,72 679.442,00 669.120,00 401.375,00 398.078,00 279.270,00 130.190,00 127.500,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Elektroprivreda BiH Telekom Slovenije Mecator Petrol Nis

+4,52% +2,44% +2,22% +1,92% +0,84%

Telekom Srpske

+

Powered by

business.hr

Alfa plam -3,91% Makpetrol -1,92% Nova banka Banja Luka -0,21% Krka -0,46% Gorenje -0,08%

Makedonski telekom

+3,13 -0,54 Dionica banjalu kog teleoperatera bila je u srijedu uvjerljivo najtrgovanije izdanje sa 61.700 konvertibilnih maraka prometa, a titulu pobjednice dana ta je dionica zaslužila rastom ocijene od 3,13 posto. Zadnja zabilježena cijena po kojoj se Telekomom Srpske trgovalo na Banjalu koj burzi iznosila je tako 1,65 konvertibilnih maraka. Banjalu ki indeks BIRS zabilježio je najve i rast vrijednosti u regiji i dan je zaklju io plusom od 1,94 posto, popevši se na 1112,2 bodova.

Dionica Makedonskog telekoma bila je u srijedu najtrgovanija na skopskom tržištu kapitala s prometom od 2,7 milijuna denara, ali cijena joj je umanjena u odnosu na utorak 0,54 posto i iznosila je 560 denara.

Ta je cijena ujedno bila jedina po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana. Makedonski indeks MBI 10 jedini je u regiji dan zaklju io minusom, iako blagim. Vrijednost mu je pala 0,08 posto, na 2571,6 bodova.

REGIONALNI INDEKSI +1,37% BIRS +1,94% 842,90 1.112,10 Belex15 +0,63% FIRS +0,12% 761,39 2.107,40 Belexline +0,57% MBI10 -0,08% 1.423,66 2.571,60 SASX10 MONEX20 +1,07% 12,677.50 -0,01% 1.105,05 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,29% Stanje srijedu 30. ožujka 2011.

1.080,92 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,98% 2.824,54 +0,38% 5.961,97 DAX BUX +2,24% 22.913,05 +1,15% 7.056,63 CAC40 +0,95% 2.917,18 +1,38% ATX 4.024,99 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u +1,46% srijedu 30. ožujka 2011.

1,814.18 FTSE100

AMERI»KI INDEKSI +0,89% S&P500 +0,71% 12.279,01 1.319,44 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,96% utorak 29. ožujka 2011.

2.756,89 DJIA

investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+

KD Energija

7,5763

15,12

11,3240

13,48

NFD Aureus US Algorithm 144,2465

11,25

PBZ I-Stock

70,9440

11,09

111,9664

10,57

VB CROBEX10

ST Global Equity

45,0505

-12,84

C-Zenit

50,6875

-11,97

FIMA Equity

76,4443

-11,72

KD Victoria

14,4169

-8,76

NFD Aureus New Europe 117,7294

-8,69

+ MJEŠOVITI

+

udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,6600

8,18

Allianz Portfolio

117,5020

8,17

PBZ Global fond

109,9722

5,49

ZB global

148,6100

4,52

Erste Balanced

125,7300

4,50

ST Balanced

170,7791

-9,25

ICF Balanced

119,2385

-8,43

5,6226

-6,00

ST Aggressive HPB Global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn

kn

kn

kn

kn

kn kn

kn kn kn kn

144,2465 51,3302 11,3240 446,9435 95,4609 81,7867 27,2790 338,8860 58,2600 104,1100 52,6703 48,5036 108,4846 12,9490 94,7656 315,9042 107,3200 131,8900 73,0395 66,6100 105,6100 116,3769 105,9800 5433,3000 96,0629 50,6875 14,4169 76,4443 77,4100 8,3846

2,37 1,35 1,29 1,21 0,95 0,82 0,80 0,76 0,64 0,61 0,60 0,60 0,54 0,44 0,33 0,32 0,31 0,31 0,30 0,29 0,27 0,23 0,19 0,18 0,14 0,07 0,05 0,04 0,01 -0,04

-2,48 7,47 3,49 -8,90 -2,44 -4,54 -5,16 -7,32 -4,87 -1,88 -14,60 -3,34 -8,77 -0,87 -5,41 -1,94 1,00 -3,14 1,23 7,26 0,01 3,18 2,48 -2,24 -1,77 1,39 4,44 1,37 5,39 -3,21

NFD Aureus US Algorithm HPB Dynamic KD Energija MP-Mena HR NFD Aureus Global Developed Platinum Blue Chip NFD Aureus BRIC MP-Bric HR Raiffeisen Emerging M. ZB BRIC+ Ilirika Azijski tigar VB High Equity Ilirika BRIC KD Prvi izbor Ilirika Gold MP-Global HR Raiffeisen World ZB trend HPB Titan Raiffeisen C. Europe ZB euroaktiv OTP Europa Plus ZB aktiv Poba Ico Equity HPB WAV DJE C-Zenit KD Victoria FIMA Equity Raiffeisen HR dionice HI-growth

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

67,0355

-4,26

103,0997

-2,73

22,53 3,16 17,74 -1,76 4,02 2,60 -3,64 -1,89 4,24 6,14 -13,08 -0,13 -4,91 6,98 N/A 7,41 8,03 3,17 7,30 9,20 3,39 7,52 7,32 -3,70 8,67 8,51 6,15 -2,28 11,27 2,69

11,25 0,73 13,48 5,23 -2,27 -4,52 -4,41 -3,23 -1,99 N/A -6,85 -2,39 4,12 5,01 N/A 6,57 4,70 1,48 6,45 -0,70 0,64 9,65 7,78 -7,80 9,65 -11,97 -8,76 -11,72 4,65 -1,79

16,02 -13,53 12,28 3,69 -0,87 -6,03 -14,08 -5,30 -15,22 N/A -15,33 -18,71 6,86 3,23 N/A -7,97 0,95 3,34 -8,17 -6,61 0,79 9,39 1,23 -15,30 -1,12 -19,64 3,12 -3,86 -9,56 -1,92

-1,85 5,25 3,90 -8,57 -2,19 -3,62 -5,68 -8,79 -5,35 -2,34 -15,13 -2,47 -9,31 -0,36 -5,30 -1,49 2,09 -2,87 0,25 6,52 1,48 3,66 1,92 -2,21 -1,08 1,20 2,97 0,74 4,65 -2,99

28,573 20,512 9,932 6,196 58,168 8,378 8,801 7,688 25,251 122,399 5,581 13,142 30,578 5,819 4,804 5,937 48,736 181,008 10,314 208,517 253,327 10,208 513,518 5,963 14,916 6,020 69,822 18,520 16,427 66,921

2,47 4,59 1,08 3,06 5,33 3,24 3,99 3,05 3,27 0,96 3,85 3,49 1,23 8,13 0,42 2,84 7,49 8,42 3,68 5,95 6,90 1,69 4,76 3,67 3,57 3,11 11,89 6,83 2,55 9,09

29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 28.03.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced HPB Global ICF Balanced Raiffeisen Balanced ZB global Allianz Portfolio ST Balanced Ilirika JIE Balanced PBZ Global fond Erste Balanced C-Premium HI-balanced KD Balanced Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM Agram Trust ST Aggressive OTP uravnoteženi

kn kn kn

kn kn

kn

kn

kn

kn kn kn

79,6542 103,0997 119,2385 156,9100 148,6100 117,5020 170,7791 149,3125 109,9722 125,7300 5,6226 10,0772 8,3265 109,6600 10,9355 70,0326 67,0355 116,1523

0,61 0,57 0,46 0,31 0,23 0,10 0,09 0,04 0,00 -0,02 -0,04 -0,05 -0,10 -0,11 -0,23 -0,28 -0,52 -0,90

-5,92 7,45 7,66 1,63 0,96 2,03 0,14 -1,51 5,89 3,43 0,77 -1,80 0,61 1,27 -2,55 1,55 2,54 9,07

-2,90 4,13 2,45 2,50 3,86 6,56 0,27 4,17 10,26 7,90 4,67 2,85 3,43 2,09 0,65 3,13 5,90 6,73

-2,38 -2,73 -8,43 1,51 4,52 8,17 -9,25 1,10 5,49 4,50 -6,00 1,19 -0,59 8,18 -0,56 -1,25 -4,26 2,06

-4,72 0,56 2,30 5,39 4,15 8,95 6,73 8,05 5,59 0,17 -12,95 0,09 -3,46 9,16 4,42 -1,23 -6,99 2,87

-6,14 5,39 5,43 1,10 0,69 2,02 0,03 -1,58 5,29 2,91 0,53 -1,73 -0,56 1,19 -2,76 0,15 2,76 7,95

14,469 93,134 12,293 312,974 730,624 7,944 11,406 42,707 309,980 105,774 12,905 71,423 7,074 221,392 14,801 14,254 2,764 40,677

4,70 5,48 8,91 8,59 9,74 1,88 8,22 5,18 9,55 10,19 4,16 9,09 5,20 1,05 2,07 2,72 5,52 5,29

29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 28.03.2011 29.03.2011 28.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011

kn

129,6480 127,6474 132,6100 164,9780 177,3800 11,5569 130,9996 159,7200

0,61 0,23 0,07 0,06 0,05 0,04 0,04 -0,03

2,30 3,55 1,78 1,91 1,71 1,80 1,28 0,43

2,49 1,70 1,55 3,36 1,90 1,86 1,25 -0,08

3,83 4,61 5,73 7,79 5,70 4,55 3,85 2,36

5,03 4,55 4,48 8,10 6,70 1,61 4,52 4,93

2,18 2,50 1,76 1,88 1,69 1,64 1,11 0,38

16,828 20,025 302,632 58,527 527,131 7,838 145,004 198,173

5,29 5,48 7,82 6,42 8,84 9,09 8,05 9,74

29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 28.03.2011 29.03.2011 29.03.2011

kn kn kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn

kn

$

102,7014 146,2000 133,1872 163,8226 126,6173 139,4700 139,6649 136,2249 133,1293 123,4769 118,0234 11,4049 10,7563 109,1840 106,4900 100,4343 140,5656 125,0427

0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,05 0,87 0,50 0,65 0,55 0,58 0,77 0,61 0,68 0,87 0,75 0,66 0,67 0,59 0,86 N/A 0,43 0,33

0,78 1,76 1,04 1,27 1,10 1,41 1,39 1,44 1,40 1,42 1,59 1,30 1,44 1,34 1,45 N/A 0,91 0,59

1,74 3,49 2,40 2,25 3,01 3,28 2,54 3,02 3,04 2,72 3,24 3,03 3,12 2,94 3,53 N/A 2,04 1,69

1,61 4,81 6,23 4,73 4,32 4,34 4,55 4,36 5,36 4,09 5,00 5,39 4,09 4,78 4,24 N/A 3,24 3,82

0,15 0,85 0,48 0,64 0,54 0,57 0,73 0,59 0,66 0,83 0,73 0,64 0,65 0,58 0,85 0,44 0,43 0,33

7,225 1081,337 1127,311 2228,048 496,065 883,292 104,359 43,137 253,105 135,795 206,457 135,423 50,413 189,522 509,885 5,002 137,921 41,673

1,67 8,09 12,00 10,68 8,68 7,82 7,51 7,24 5,48 5,27 3,40 2,50 1,82 1,88 1,52 0,18 10,68 5,96

29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 28.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011 29.03.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

164,9780

7,79

Erste Bond

132,6100

5,73

Raiffeisen Bonds

177,3800

5,70

HPB Obvezni ki

127,6474

4,61

HI-conservative

11,5569

4,55

ZB bond

159,7200

2,36

OTP euro obvezni ki

129,6480

3,83

PBZ Bond fond

130,9996

3,85

HI-conservative

11,5569

4,55

HPB Obvezni ki

127,6474

4,61

OTP euro obvezni ki HPB Obvezni ki Erste Bond Capital One Raiffeisen Bonds HI-conservative PBZ Bond fond ZB bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash Raiffeisen Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

BROJKA

20

kuna dividende po dionici planira isplatiti KraĹĄ iz dobiti ostvarene 2008. i 2009. godine, a proĹĄlogodiĹĄnjih e 26 milijuna kuna dobiti rasporediti u zadrĹžanu dobit

business.hr etvrtak 31/3/2011

SKOK IZVOZA

J. Koreja proĹĄle godine rasla 6,2%

Gospodarstvo JuĹžne Koreje poraslo je u 2010. za 6,2 posto, po najviĹĄoj stopi u osam godina, objavila je u srijedu srediĹĄnja korejska banka, blago revidiravĹĄi naviĹĄe raniju procjenu o rastu u visini 6,1 posto. Banka je povisila i podatak za 2009., na 0,3 posto, s prije procijenjenih 0,2 posto. "Rast korejskoga gospodarstva ubrzan je proĹĄle godine zahvaljuju i oĹĄtrom skoku korporativnih ula-

ganja, pove anom izvozu i ve em rastu osobne potroĹĄnje", priop ila je banka Bank of Korea. "Doprinos doma e potraĹžnje ukupnom rastu oĹĄtro je porastao u 2010., ukazuju i na samoodrĹživ oporavak u privatnom sektoru", izjavio je Kim Young-Bae, generalni direktor odjela gospodarske statistike.

U usporedbi s godinom prije gospodarstvo je u posljednjem tromjese ju poraslo za 4,7 posto, u odnosu na prognoziranih 4,8 posto. SrediĹĄnja banka o ekuje da e se u 2011. rast usporiti na 4,5 posto. B.hr

BROJKA

0,8

posto rast e ĹĄpanjolsko gospodarstvo u 2011. godini, ra una ĹĄpanjolska srediĹĄnja banka, dok u vladi o ekuju rast od 1,3 posto

Europski plusovi oĹživjeli Crobexe PRELIJEVANJE OPTIMIZMA Analiti ari smatraju da se pozitivan sentiment s europskih trĹžiĹĄta prelio u srijedu i na doma e trĹžiĹĄte kapitala Pozitivni efekti sa svjetskih trĹžiĹĄta kapitala prelili su se i na Zagreba ku burzu, iji su indeksi nakon dvodnevnog minusa u srijedu zabiljeĹžili porast vrijednosti, a redovan promet dionicama bio je najviĹĄi u ovom tjednu i iznosio 16,08 milijuna kuna.

Crobex 10 ja i 0,83%

Crobex je porastao za 0,63 posto, zaklju ivĹĄi dan na 2292,97 bodova, dok je Crobex 10 bio u neĹĄto ve em plusu od 0,83 posto i

popeo se na 1275,92 boda.

"Pozitivan sentiment s europskih trĹžiĹĄta prelio se danas i na doma e trĹžiĹĄte pa su cijene ve ine dionica u plusu", istaknuo je za Hinu Stjepan La a, glavni analiti ar u druĹĄtvu za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest, dodavĹĄi da o snazi pozitivnog sentimenta na europskim trĹžiĹĄtima najbolje govori injenica da investitori ne reagiraju na podatak o najviĹĄem prinosu na portugalske petogodiĹĄnje dr-

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave Podravke, ija je dionica bila jedna od najlikvidnijih na Zagreba koj burzi u srijedu

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Ĺžavne obveznice od osnutka eurozone.

HT ne razo arava

Milijunski iznosi utroĹĄeni su na tri dionice; najlikvidnija je tradicionalno bila dionica HT-a s prometom od 3,7 milijuna kuna, a u fokusu investitora naĹĄle su se i dionice uro akovi holdinga i Podravke.

Nakon ĹĄto je dionica uro akovi holdinga posljednjih nekoliko dana rasla po znatnim stopa-

ma, u srijedu je nastupilo ispuhivanje entuzijazma ulaga a pa je dionica pala 3,94 posto uz veliki promet od 3,1 milijun kuna.

Tolika likvidnost dovela je uru akovi a u srijedu na drugo mjesto po kriteriju veli ine prometa. Me utim, prodava i su u srijedu ipak bili brojniji, ĹĄto s obzirom na prethodni rast i nije bilo neo ekivano.

Jedno od ve ih iznena enja dana svakako je bila dionica Prehrambeno-industrijskog kombinata iz

REGIJA

Jo-jo efekt preuzimanja Mercatora Nakon najnovijeg razvoja doga aja prema kojemu je izgledno da do prodaje 23,4 posto Mercatora koje drĹži Pivovarna LaĹĄko ne e ni do i, nego e se na prodaju ponuditi 60 posto dionica slovenskog trgova kog lanca, cijena dionice

Mercatora na Ljubljanskoj je burzi sko ila za 2,22 posto, na 179,9 eura.

U novom krugu prodaje dionice ne e mo i kupiti Mercatorovi izravni konkurenti, me u kojima je i Agrokor koji je za spomenuti udjel ponudio cijenu od 230

eura po dionici. Promet tom dionicom iznosio je u srijedu 150.800 eura, ĹĄto je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih. Prva je tradicionalno bila Krka, dok je uz njih jedina s prometom ve im od 100.000 eura bila dionica Gorenja. Vrijednost

slovenskog indeksa SBI TOP porasla je za 1,37 posto, na 842,9 bodova. Na Beogradskoj burzi najviĹĄe se trgovalo dionicom Naftne industrije Srbije, koja je zabiljeĹžila 22,03 milijuna dinara prometa, dok joj je cijena porasla za 0,84 posto, na 482 dinara. B. St.

Rijeke koja je porasla viĹĄe od sedam posto. Ostvareni promet od 970.500 kuna bio je dovoljan za etvrto mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja i jedan od najve ih u posljednjih pet godina.

Protrgovano je s ukupno 3235 dionica po prosje noj cijeni od 300 kuna.

Ta je cijena ujedno bila posljednja koju je u srijedu zabiljeĹžila dionica prehrambenog kombinata.

Biljana Star i biljana.starcic@business.hr

BROJKE

0,63 0,99

posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je sarajevski SAX-10

Bol koju osje ate kada vas netko odbije na razgovoru za posao doista je stvarna, otkrili su znanstvenici. Pojedini dijelovi mozga koji reagiraju na tjelesnu bol preklapaju se s onima koji reagiraju na socijalno odbijanje, pokazala je nova

studija, koja je u istraĹživanju koristila slike mozga ljudi koji su upravo prolazili kroz ljubavne prekide.

Kako na odbijanja u ljubavi, mozak reagira i na ona druga odbijanja, pa tako bol osje amo i kada nas nesu eni poslodavac otpra-

vi ku i sa: "NaĹžalost, traĹžimo druk iji kadar."

Profesor psihologije sa sveu iliĹĄta u Michiganu Ethan Kross izjavio je kako je istraĹživanje dalo novo zna enje ideji da odbijanje "boli", ĹĄto se dosad koristilo samo kao metafora. Ko-

autor studije Edward Smith, ina e profesor na sveu iliĹĄtu Columbia, objasnio je kako psiholoĹĄki i druĹĄtveni doga aji mogu utjecati na dijelove mozga za koje su znanstvenici dosad mislili da percipiraju samo fizi ku bol. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Sun ani Hvar +36,49% Nava banka +18,12% Transadria +18% Fima proprius +10,13% Elektroprojekt +9,8%

GUBITNICI DANA (ZSE) MIV -24,64% Magma -14% TEP -11,76% ACI -7,2% Karlova ka banka -7,1%

INDEKSI CROX Mirex

36 Raste

31 Nema promjene

26 Pada

Vrijed.

1,361,36 160,72

Prom.

0,78% 0,11%

Sirova nafta 104,79 Prirodni plin 4,28 Zlato 1,418,18 Srebro 37,04 Goveda 114,00 Kava 295,29

0,78% 1,47% 0,12% 0,23% 0,00% 1,14%

I ŽENE VIŠE PLA ENE U MUŠKIM POSLOVIMA

Žene u SAD-u zarade 81 cent na svaki dolar koji zarade muťkarci

ARHIVA BUSINESS.HR

Prema izvjeť u "Žene na poslu", koji je u oŞujku objavio Ured za statistiku rada SAD-a, Şene su zaradile 81 cent na svaki dolar koji su u 2010. godini zaradili muťkarci. To je 76 centi viťe nego 2000. godine.

Najnovija izvjeĹĄ a upu uju i na to da mlade, urbane Ĺžene sada zara uju osam posto viĹĄe od svojih muĹĄkih kolega, vjerojatno zbog njihove sve ve e obrazovanosti, piĹĄe Forbes. Zanimljivo je pak da muĹĄkarci u SAD-u i dalje zara uju viĹĄe od Ĺžena u gotovo svakom podru ju zanimanja. Samo je 15 zanimanja u kojima Ĺžene zara uju samo neĹĄto viĹĄe od muĹĄkaraca.

Forbes iznena uju om smatra

injenicu da se pokazalo kako Ĺžene viĹĄe zara uju na poslovima u kojima dominira ja i spol, primjerice gra evina. Sektor u kojem Ĺžene zara uju znatno viĹĄe od muĹĄkaraca je i ugostiteljstvo, to nije konobarenje, a dio toga pripisuje se pretpostavci da njeĹžniji spol prima ve e napojnice. Zanimljivo je da pekarice zara uju ak 104 posto viĹĄe od pekara.

Sve u svemu, muťkarci u SAD-u i dalje zara uju viťe od Şena. Muťkarci drŞe i ve inu vode ih pozicija u Americi. Žene, primjerice, ine samo tri posto od ukupnog broja izvrťnih direktora u 1000 najve ih ameri kih kompanija. B.hr

NOVA ZANIMACIJA NEKRETNINSKOG MILIJARDERA

Nekretninski milijarder Donald Trump o ito ne moĹže besposleno sjediti pa je novu zanimaciju pronaĹĄao u gradnji golfskog resorta u Ĺ kotskoj vrijednog viĹĄe od milijardu funti, odnosno oko devet milijardi kuna.

Trump International Golf Links Scotland bit e smjeĹĄten u okrugu Aberdeenshire na sjeveroistoku Ĺ kotske, i to na samoj obali Sjevernog mora, a imat e dva golfska terena sa 18 rupa, piĹĄe CNNMoney. Naravno, Trump ne bi bio Trump kada na zemljiĹĄtu od 1400 juta-

ra ne bi planirao gradnju niza luksuznih nekretnina. U ovom slu aju to su hotel sa pet zvjezdica i 450 soba te rezidencijalni kompleks sa 950 apartmana, 500 ku a i 36 vila. Ambiciozni biznismen nada se da e teren, na kojem bi sam Trump i svi oni koji su dovoljno bogati da plate lanstvo u njegovom klubu trebali mo i igrati ve idu e godine, za kada se o ekuje zavrĹĄetak gradnje, jednom prilikom ugostiti i poznato natje- DONALD TRUMP i oni dovoljno bogati da canje Open Championship, odnosno plate lanstvo u njegovu klubu na novim e terenima mo i igrati idu e godine British Open. Nikolina Rivosechi

Jesu li turisti i u drugom mjesecu ove godine voljeli posje ivati Hrvatsku, doznajte na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Trump za milijardu funti gradi golf resort u Ĺ kotskoj

ARHIVA BUSINESS.HR

Znanost dokazala da odbijenica za posao - doista boli

www.business.hr

UKRATKO...

Whitman postaje savjetnica za rizi na ulaganja BivĹĄa glavna izvrĹĄna direktorica eBaya Meg Whitman, koja je proĹĄle godine izgubila utrku za guvernera Kalifornije, postat e savjetnica kalifornijske tvrtke za rizi na ulaganja Kleiner Perkins Caufield & Byers.

Le Carre ne Ĺželi Bookera Britanski pisac John le Carre, najpoznatiji po ĹĄpijunskim romanima kao ĹĄto su "De ko, dama, kralj, ĹĄpijun" i "Smileyjevi ljudi", ne Ĺželi biti u uĹžem izboru za uglednu knjiĹževnu nagradu Man Booker.

Momci s Madisona vra aju se dogodine Peta sezona serije "Momci s Madisona", koja prati Ĺživote zaposlenika fiktivne marketinĹĄke agencije u New Yorku 60-ih godina, u Sjedinjenim se Ameri kim DrĹžavama ne e po eti emitirati prije oĹžujka 2012.

www.business.hr