Business.hr broj 861 by Business.hr

ŠTEDNJA? MOŽDA NEKI DRUGI PUT 8

Ukinuli dva državna tijela, a nikoga nisu otpustili Svi djelatnici HFP-a (njih 150) i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (57 djelatnika) postali su zaposlenici Agencije za upravljanje državnom imovinom

50.000 EURA ZA 80.000 AGENCIJA 10

HTZ na tri rate dobio promociju u 31 zemlji

PONEDJELJAK 4/4/2011

BROJ 861 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

ŠUTIO PA TUŽIO 4-5 Bivši glavni direktor Croatia

Airlinesa Ivan Mišeti pokrenuo je sudski spor protiv nacionalne aviokompanije zbog toga što mu je, odlukom Vlade Ivice Ra ana, smanjena pla a još 2000. godine

Mišetić tuži CA za mil. kn

SLOVENSKI POU»AK

Slovence veći minimalac košta 17.000 radnih mjesta Dok u Hrvatskoj padaju pusta obe anja o zaštiti radni kih prava, Borutu Pahoru savjetnici preporu uju lakše i jeftinije dijeljenje otkaza mla im radnicima ako želi pove ati zaposlenost 6-7

info&stav

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Uvelike smanjen deficit Deficit teku eg ra una platne bilance Hrvatske u proĹĄloj je godini iznosio 654,3 milijuna eura, ĹĄto je ak 73,9 posto manji deficit teku eg ra una u odnosu na 2009. godinu, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Podaci za etvrto tromjese je proĹĄle godine pokazuju da je deficit teku eg ra una platne bilance iznosio 1,05 milijardi eura i u odnosu na posljednje tromjese je godine prije smanjen je za 31,3 posto.

Kako se ini, nema nikakve mogu nosti da pregovori Hrvatske i EU budu okon ani do kraja lipnja. Na sastanku u BudimpeĹĄti, gdje se razgovaralo o kohezijskoj politici EU, HTV-u su to potvrdili i trenuta no predsjedaju i Ma ari i idu i predsjedatelji Poljaci. Prema izjavama duĹžnosnika tih zemalja, ini se da hrvatska Vlada to zna ve neko vrijeme, ali mudro ĹĄuti.

TAJNA KUPNJA DIONICA

Zbog slova kog tajkuna hrvat nacionalni interes na ekanju Hrvatska agencija za nadzor finacijskog trĹžiĹĄta u prijavi DrĹžavnom odvjetniĹĄtvu optuĹžuje Mol da je po inio kazneno djelo manipulacije trĹžiĹĄtem jer je tajno kupovao dionice Ine na Zagreba koj burzi. Tu prijavu posjeduje Ve ernji list koji je u ju eraĹĄnjem broju naveo i da je Inine dionice kupovao i slova ki tajkun povezan s podzemljem i pranjem novca Mario Hoffman, a iako njega i Mol ne dovodi u izravnu vezu, ipak je u strukturi vlasniĹĄtva nad Inom izme u Vlade i Mola na stranu te kompanije dodao i Hoffmanove dionice. Naime, Vlada s mirovinskim fondovima posjeduje 48,89 posto dionica Ine, a na Molovih 47,25% pribrajaju se 1,61% tvrtke Convergex Global Markets, iza koje se preko nekoliko druĹĄtava i banaka dolazi do Hoffmanova imena, te udjeli ma arske OTP banke, Erste Investmenta Ltd. i ING banke pa Molov zbroj iznosi 49,05 dionica Ine, piĹĄe Ve ernji list.

Âťeka se kraj istrage

Unato najavama, Vlada na sjednici u subotu nije predloĹžila novi zakon o privatizaciji Ine kojim se Ĺželjelo sprije iti da neki dioni ar stekne viĹĄe od 49 posto udjela u toj naftnoj kompaniji, no bit e donesen tek kad zavrĹĄi Hanfina istraga u koju se uklju ilo i DrĹžavno odvjetniĹĄtvo. Hanfa, koja je

ARHIVA BUSINESS.HR

2-3

M. P.

Vlada lagala o kraju pregovora

ANTE SAMODOL optuĹžuje Mol za pokuĹĄaj ostvarivanja protupravne imovinske koristi

proĹĄlog tjedna prekinula trgovanje dionicom Ine, sumnja u manipulaciju cijenom dionice ili pranje novca, a trag vodi k Slova koj, Ma arskoj i Cipru. Hanfa vjeruje da Hoffman kupuju i Inine dionice pere prljavi novac ste en na

nezakonit na in. "Mislim da je vrijedno pri ekati i vidjeti tko zapravo stoji iza tih transakcija, ĹĄto je izvor novca i nakon toga donositi odluke koje e ĹĄtititi hrvatske nacionalne interese. Hrvatska zajedno s naĹĄim strateĹĄkim partnerom

Molom ima puno pravo znati ĹĄto se doga a s tim dionicama", rekao je ministar gospodarstva uro Popija nakon sjednice Vlade u subotu.

Posao preko Cipra

Ipak, ini se da Vladin stra-

PROZVANI ZBOG STANOVA

Ugovori nisu poslovna tajna Ina se o itovala o medijskim napisima vezanim uz prodaju stanova u njezinu vlasniĹĄtvu od 2002. do 2009.. "Svi stanovi koje je Ina prodala u tom razdoblju pa do danas prodani su na temelju op ih akata koje je donijela Uprava Ine kao tijelo koje je ovlaĹĄteno za njihovo donoĹĄenje", stoji u priop enju. Aktima je utvr eno pravo na popust prilikom kupnje stana, koje imaju isklju ivo najmoprimci stanova, odnosno sljede-

e kategorije: radnici i umirovljenici kompanije, pravni prednici Ine, radnici tvrtki k eri Ina grupe te sudionici Domovinskog rata koji su na taj na in dobili priliku rijeĹĄiti svoje stambeno pitanje, navodi se. Ina piĹĄe kako su trĹžiĹĄnu vrijednost svakog stana utvrdili ovlaĹĄteni sudski vjeĹĄtaci te je za svaki stan izra en elaborat o trĹžiĹĄnoj vrijednosti, a oni, kao ni ugovori, nisu poslovna tajna jer su ovjereni kod javnog biljeĹžnika.

BISER DANA

BROJKA

››

Kao što vidite, radimo i vikendom. Klju no je da mi radimo, svakodnevno i tijekom vikenda. I mi emo to initi i dalje bez obzira koliko SDP u tome ne sudjelovao JADRANKA KOSOR, premijerka, odgovaraju i na kritike koje joj je uputio predsjednik SDP-a Zoran Milanovi u vezi s izbornim zakonom i pregovorima s EU

468 milijuna kuna iznos je pristiglih ponuda devet banaka za tre u aukciju HBORa po modelu A+, na kojoj je bilo ponu eno 400 milijuna kuna, a prihva ene su ponude osam banaka; ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike kre e se u rasponu od 4,18 do 4,30 posto

UVODNIK

Ina žrtva na oltaru izbora

vatski nju

ARHIVA BUSINESS.HR

MARIO HOFFMAN povezivan je s pranjem novca

teški partner igra u mutnom jer se u Hanfinu izvješ u, prema pisanju Ve ernjeg lista, navodi kako, nakon provedene istrage o tome tko preko ameri kih brokera i tvrtki s Cipra kupuje dionice Ine, postoje i osnovane sumnje da je Mol preko povezanih osoba stjecao Inine dionice na burzi, ali je pritom prikrivao svoje vlasništvo nad njima. Time je, smatraju u Hanfi, Mol od javnosti sakrio namjeru za stjecanje više od 50 posto dionica Ine jer da je ta namjera bila poznata ulaga ima, utjecala bi na cijenu Inine dionice. To nije, Samodol optužuje Mol za pokušaj ostvarivanja protupravne imovinske koristi jer potajno kupuje dionice po cijeni nižoj od one po kojoj bi je ulaga i prodavali da su znali kako želi ste i kontrolni paket u Ini. Irena Habjanec

dje je tu Ina? Ho e li njezina i do sada kilava modernizacija postati još kilavija, sada nakon što je Kosori ina vlada najavila pa odgodila donošenje zakonske zabrane stjecanja ve inskog vlasništva u "nekad bilo sad se spominjalo" regionalnom naftnom lideru. Kako je Vlada u subotu odlu ila zatražiti od svih kompanija u djelomi nom ili ve inskom državnom vlasništvu, pa i od Ine, uplatu razmjernog dijela njihove prošlogodišnje dobiti u državnu blagajnu, samo bi nepopravljivi optimisti mogli o ekivati da e Mol samo vlastitim sredstvima ubrzati modernizaciju Ininih rafinerija i njezine maloprodajne mreže. PROTEKLIH DESETAK godina povuci-potegni partnerstva hrvatske države i Mola u Ini zna ajno su usporila razvoj hrvatske naftne kompanije. Njezine pozicije na regionalnom tržištu sve su slabije. Dijelom zbog sve ja e konkurencije, ali uglavnom i zbog Inina glavinjanja kojemu su uzrok vlasni ko-upravlja ka prava oko kojih se Hrvatska i Mol sve to vrijeme nadigravaju i me usobno glo u i trguju. Sad se u to vlasni koupravlja ko vrzino kolo upleo i završetak hrvatskih pregovora s EU. Zabranu stjecanja ve inskog vlasništva u Ini Vlada je u

FOTO SOPTA/CROPIX

ARHIVA BUSINESS.HR

Zoran Daskalovi zoran.daskalovic@business.hr

››

Sve je zapravo postalo toliko tupavo i nemušto te se i iz aviona vidi da su izbori umiješali prste i u pri u o vlasni kim odnosima u Ini. Ako je vlasništvo u Ini nacionalni interes Hrvatske, zašto su Ra anova, Sanaderova i Kosori ina vlada uop e prodavale prvo etvrtinu, pa zatim i gotovo polovinu njezina vlasništva uz davanje ve inskih upravlja kih prava Molu? ovo predizborno vrijeme obrazložila brigom za zaštitu nacionalnih interesa, a i prolongiranje zabrane do kraja istrage o eventualnim nezakonitostima u trgovanju Ininim dionicama na burzi opet je neslužbeno pojasnila šti enjem nacionalnih interesa, odnosno strahom da bi zabrana odgodila o ekivani lipanjski završetak pregovora s EU, što je, tako er, prvorazredni nacionalni interes. SVE JE TO ZAPRAVO postalo toliko tupavo i nemušto te se i iz aviona vidi da su izbori umi-

ješali prste i u pri u o vlasni kim odnosima u Ini. Ako je vlasništvo u Ini nacionalni interes Hrvatske, zašto su Ra anova, Sanaderova i Kosori ina vlada uop e prodavale prvo etvrtinu, pa zatim i gotovo polovinu njezina vlasništva uz davanje ve inskih upravlja kih prava Molu? Nije vrag da su o ekivali da e Mol kao manjinski vlasnik udarni ki ulagati i razvijati Inu kako bi oplodio svoj manjinski, a još više ve inski hrvatski kapital u njoj? Ako Vlada doista namjerava zabraniti pra-

vo stjecanja ve inskog vlasništva u Ini, morala bi istodobno iz državnih i paradržavnih fondova osigurati sredstva za njezinu modernizaciju razmjerno hrvatskom udjelu u njezinu vlasništvu, jer u suprotnome Mol e kao manjinski suvlasnik minimizirati ulaganja i modernizaciju Ine, pogotovo zato što i ostvarenu dobit mora preto iti u dividende, a ne u investicije. A Ina e i dalje zaostajati za konkurentima i polako odumirati. Je li i to u nacionalnom interesu?

tema 4-5

ŠUTIO PA TUŽIO Bivši glavni direktor CA Ivan Mišeti pokrenuo je što mu je, odlukom Vlade Ivice Ra ana, još 2000. smanjena pla a, a p

Mišetić zbog plać Airlines za pet m Croatia Airlines prošle je godine izgubio jedan milijunski sudski spor koji je, tako er zbog smanjenja pla e, pokrenuo bivši pomo nik glavnog direktora Ante Jerkovi . On je od bivše tvrtke navodno trebao dobiti etiri milijuna kuna, a sudskom odlukom u kona nici mu je dodijeljeno 1,18 milijuna Bivši glavni direktor Croatia Airlinesa (CA) Ivan Mišeti pokrenuo je sudski spor protiv nacionalne aviokompanije zato što mu je, odlukom Vlade Ivice Ra ana, smanjena pla a još 2000. godine. Na ime razlike u pla i i sa zateznim kamatama Mišeti u bi, kažu upu eni, bivša tvrtka mogla isplatiti oko pet milijuna kuna! Protiv Croatia Airlinesa Ivan Mišeti tužbu je podnio nakon što je otišao na novo radno mjesto glavnog tajnika u Atlantic grupi Emila Tedeschija. Ivana Mišeti a u vezi s tužbom kontaktirali smo telefonom, no kazao je samo: "Nemam komentara." U njegovoj bivšoj tvrtki, me utim, potvrdili su nam da je bivši predsjednik Uprave protiv CA pokrenuo sudski spor. "Ivan Mišeti je podnio zahtjev za naknadom razlike pla e, a spor datira iz vremena Vlade iz 2000. godine, odnosno njezine odluke o utvr ivanju pla a lanova tijela koja vode

poslove pravnih osoba u vlasništvu RH. Croatia Airlines o itovao se na taj zahtjev, a njegova osnovanost i rješenje u isklju ivoj su nadležnosti suda", stoji u odgovoru koji nam je stigao iz nacionalne aviokompanije.

Nije htio nagodbu

Ra anova je vlada pla e predsjednicima i lanovima uprava tvrtki u ve inskom državnom vlasništvu ograni ila na tada oko 16.000 kuna (maksimalni koeficijent 5,0 puta prosje na pla a u RH u prethodnoj godini). Me utim, Ustavni sud je 2006. pobio takvu odluku Vlade ocijenivši da se odre ivanje visine pla a predsjednika i lanova uprava državnih tvrtki mora provoditi prema Zakonu o trgova kim društvima, a ne odlukama Vlade. Croatia Airlines prošle je godine izgubio jedan milijunski sudski spor, koji je tako er zbog smanjenja pla e pokrenuo bivši pomo -

Me utim, osobe s kojima smo razgovarali u CA smatraju da e iznos koji e kompanija u slu aju gubitka spora morati isplatiti bivšem glavnom direktoru, koji je imao menadžerski ugovor, biti daleko ve i, i to za dvostruko dulje razdoblje, od šest godina. Mišeti je ina e posljednjih nekoliko godina bio me u najbolje pla enim direktori-

nik glavnog direktora Ante Jerkovi . Premda se u tvrtki govori kako bi Jerkovi trebao dobiti ak etiri milijuna kuna, iz Uprave CA to opovrgavaju. "Kada je rije o sudskom sporu s gospodinom Jerkovi em, unato tome što je kompanija nastojala umanjiti štetu i predlagala nagodbu, na temelju sudske odluke bivšem je zaposleniku tvrtke za naknadu u razlici pla e te pripadaju e kamate ispla en gotovo etverostruko manji iznos od navedenih etiri milijuna kuna", odgovorili su iz Croatia Airlinesa. Prema njihovim navodima, izgubljeni sudski spor nije financijsko optere enje za poslovanje tvrtke budu i da iznosi 0,078 posto troškova koje je kompanija ostvarila u 2010. godini. To zna i da CA bivšem Mišeti evu pomo niku, Anti Jerkovi u, treba isplatiti 1,18 milijuna kuna.

Za gubitak spora s Antom Jerkovi em dio sindikalista kao glavnog krivca proziva upravo Ivana Mišeti a, koji nije, nakon što je Jerkovi u smanjena pla a, inzistirao na potpisivanju novog ugovora o radu, ve je Jerkovi i dalje radio na istom radnome mjestu sa starim ugovorom, ali za nižu pla u

enuo je sudski spor protiv nacionalne aviokompanije zbog toga a, a posljednjih godina imao je neto pla u oko 40.000 kuna

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

aće tuži Croatia milijuna kuna ma državnih poduze a s neto pla om od oko 40.000 kuna. Zbog toga što kompanija gubi milijunske sporove osobito se ljute sindikati koji djeluju u CA. Njihovi predstavnici s kojima smo razgovarali isti u da su se zaposlenici prošle godine odrekli pet posto pla e, a sada ispada da e dio tog novca biti potrošen na namirivanje bivših zaposlenika, odnosno na sudske spo-

rove. Uz to, za gubitak spora s Antom Jerkovi em dio sindikalista kao glavnog krivca proziva upravo Ivana Mišeti a, koji, kažu, nije nakon što je Jerkovi u smanjena pla a inzistirao na potpisivanju novog ugovora o radu, ve je Jerkovi i dalje radio na istom radnome mjestu sa starim ugovorom, ali za nižu pla u. Jerkovi je nakon razlaza s Mišeti em i CA bio direktor Ugostiteljstva Zra ne luke Zagreb, ali je smijenjen 2009. godine.

Sindikati žele istragu

Zbog donošenja za kompaniju štetnih odluka i nesavjesnog poslovanja neki od sindikata u Croatia Airlinesu razmatraju mogu nost da od Državnog odvjetništva zatraže po-

BROJKA

posto pla e odrekli su se prošle godine zaposlenici Croatia Airlinesa

kretanje istražnog postupka protiv Ivana Mišeti a. On je bio jedan od najdugovje nijih direktora u državnim poduze ima, a na elu Croatia Airlinesa uspio se održati i za SDP-ove vlasti. Glavni direktor CA bio je od 1997. godine, ali u jesen prošle godine odlu io je oti i. Osim dobre ponude od Tedeschija, Mišeti je, nakon odlaska Ive Sanadera iju je podršku uživao, iskoristio priliku da se povu e iz kompanije, koja je od 2008. godine tonula u sve ve e probleme i gubila stotine milijuna kuna. Naslijedio ga je Sre ko Šimunovi , koji je bio Mišeti eva desna ruka i izvršni direktor za marketing i nabavu. Tvrtka je prošlu godinu završila sa 159 milijuna kuna gubitka, što je ipak napredak u odnosu na 2009., kada je minus iznosio gotovo 200 milijuna kuna. Lani je Croatia Airlinesu broj putnika pao 6,6 posto, a za loše je rezultate, osim globalne

krize zrakoplovstva i vulkanskog pepela, Uprava okrivila i kabinsko osoblje koje je štrajkalo u špici sezone. Propali su pregovori sindikata i Uprave o novom kolektivnom ugovoru, a tvrtku ove godine o ekuje i restrukturiranje. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

tema 6-7

slovenski poučak Poticanjem privremenog zapošljavanja i fleksib 1995. Slovenija je povećala zaposlenost, a podizanje minimalca poslat će

Slovence veći minim košta 17.000 radnih Štrajk većine stalno zaposlenih novinara Uprava Večernjeg lista nastoji slomiti redovnim izdavanjem novina uz pomoć honorarnih i slobodnih novinara, odnosno novinara registriranih poreznih obveznika koji su autorskim ugovorima regulirali suradnju s Večernjakom. Štrajkaši najavljuju da će štrajk trajati sve dok Večernjakova uprava ne potpiše novi kolektivni ugovor ili ne produlji primjenu dosadašnjeg koji je potpisan 1996. godine, kad je Večernji list bio u državnom vlasništvu. Styrijina uprava Večernjaka u nekoliko posljednjih godina smanjivala je broj stalno zaposlenih novinara, a povećavala broj honoraraca i RPO-ovaca. Sličan su proces pokrenule i druge privatne kompanije u Hrvatskoj, koje sve više novih radnika zapošljavaju na određeno vrijeme kako bi smanjile eventualne troškove otkazivanja ugovora o radu. Styria i drugi medijski izdavači pribjegli su zapošljavanju honoraraca i slobodnih novinara, s kojima ugovore o suradnji mogu prekinuti preko noći i bez troškova.

Okrvavljeni nosovi

Umjesto da honorarni i autorski ugovori budu izuzeci, odnosno dodatak stalno zaposlenima, u Večernjem listu su postali uvjerljivo većinski način ugovaranja radnog odnosa jer su vlasnicima jeftiniji, ali i "fleksibilniji" jer ih mogu lako i besplatno raskidati. Styrijini direktori sada su im dodali novu "kvalitetu" - sprečavanje i razbijanje štrajka stalno zaposlenih novinara. Ako će na kraju zbog štrajka svi poslovno i egzistencijalno ovisni o Večernjaku pretrpjeti štetu, zašto su, umjesto da pronađu kompromisno rješenje u gra-

nicama radnog zakonodavstva, ušli u ring iz kojega će svi izaći krvavoga nosa? Vjerojatno je puno toga ovisilo i o pregovaračkim kapacitetima večernjakovaca, ali još više o (ne)fleskibilnosti hrvatskog radnog zakonodavstva.

Promijenjeni odnosi

Dobar primjer Hrvatskoj u pitanju slične (ne)fleksibilnosti trebala bi biti susjedna Slovenija. Pogotovo analiza tamošnjeg Ureda za makroekonomske analize i razvoj (Umar) slovenske vlade na čelu s Borutom Pahorom, koja govori o fleksibilnosti tržišta rada u toj zemlji. Autorice Urška Lušina i Arjana Brezigar Masten ističu da su se odnosi na slovenskom tržištu rada u razdoblju tranzicije znatno promijenili. Pritom su se u razdoblju od 1995. do 2009. bitno poboljšali jer je Slovenija brojnim promjenama zakona povećala fleksibilnost tržišta rada. Zbog toga je 2009. godine imala najmanju stopu nezaposlenosti među zemljama srednje i istočne Europe, ali i natprosječnu zaposlenost među članicama EU. No svjetska ekonomska kriza i u Sloveniji je pokrenula negativne procese - rast nezaposlenosti te stagnaciju i pad zaposlenosti. Autorice Umarove analize, uz ostalo, navode da njihov rad pridonosi boljem razumijevanju odluka koje donose poslodavci glede zapošljavanja zbog pritiska rasta minimalne plaće, konkurencije drugih poduzeća te budućih reformi tržišta rada i mjera fiskalne politike koje će Slovenija morati poduzeti. Primjerice, izračunale su da će zbog prošlogodišnjeg povećanja minimalne plaće na 562 eura neto u kratkom roku bez posla ostati 5151 radnik, a dugoročno njih 17.169.

Dok u Hrvatskoj padaju pusta obećanja o zaštiti radničkih prava, Borutu Pahoru savjetnici preporučuju lakše i jeftinije dijeljenje otkaza mlađim radnicima ako želi povećati zaposlenost

Autorice su u zaključcima izdvojile tri najbitnija dugoročna problema na slovenskom tržištu rada: nužnost povećanja sudjelovanja starijih osoba na tržištu rada, povećanje stupnja radne aktivnosti mladih i suzbijanje

rastućeg dualizma na tržištu rada. Slovenija među članicama EU ima najniži stupanj radne aktivnosti starijih osoba jer ima prenisku dobnu granicu za odlazak u mirovinu i muškaraca (60,5 godina) i žena (56,9 godina), a s

druge strane i stupanj radne aktivnosti mladih između 15 i 24 godine je ispod prosjeka EU. Razlog je visoka uključenost mladih u školovanje, ali i dugotrajno studiranje te drugi faktori koji utječi na zapošljavanje mladih, a rezultirali

vlada rh stoji po strani

Puno priče i malo djela O nefleksibilnosti na hrvatskom tržištu rada godinama se puno priča, a malo se radi na njezinu labavljenju. Poduzetnici i poslodavci traže liberalizaciju tržišta rada, domaće sindikalne organiazcije ne žele ni čuti za promjene Zakona o radu koje će smanjiti stečena prava stalno zaposlenih radnika, pa ni za one koje bi olakšale otkaze ugovora o radu i smanjile njihove troškove, a država se kao treći socijalni

partner "mudro" drži po strani i ništa ne čini kako bi se pronašlo kompromisno rješenje. I tako će biti sve dok se sukobi i štrajkovi, poput ovog aktualnog događanja u Večernjem listu, ne počnu kao zaraza širiti i po drugim kompanijama u privatnom, ali i u javnom sektoru. A vrlo je izgledno da će se to događati ako zakonodavac i Vlada uskoro ne zasuču rukave i počnu fleksibilizirati tržište rada.

fleksibilnijim zakonima nakon slat će mnoge na burzu

imalac h mjesta brojka

posto mladih u Sloveniji zaposleno je na određeno vrijeme

borut pahor, slovenski premijer

su i sve većim problemom dualizma na tržištu rada. Fleksibilizacija tržišta rada, naime, u prošlom je desetljeću povećala privremeno zapošljavanje i zapošljavanje na određeno vrijeme, a smanjila zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Uspostavilo se tržište rada na kojemu su neka radna mjesta bolje zaštićena od drugih, zbog čega su i pojedine skupine radnika slabije zaštićene i izloženije gospodarskim turbulencijama. Pritom je najvažnije da su mladi radnici manje zaštićeni od starijih, odnosno 37 posto mladih je zaposleno na kraće radno vrijeme, a čak 67 posto ih je zaposleno na određeno vrijeme. Starije skupine radnika uglavnom su zapo-

slene na neodređeno vrijeme, a rjeđe i na skraćeno radno vrijeme. Autorice analize ne zagovaraju veću zaštitu mladih radnika jer bi to smanjilo fleksibilnost tržišta rada, nego liberalizaciju zakonske zaštite stalno zaposlenih, od lakšeg otpuštanja do snižavanja troškova otkaza. Teško da je u Hrvatskoj stanje na tržištu rada bolje od slovenskog, o čemu svjedoče i štrajk u Večernjem listu i sukobi koje je potaknuo u trokutu između vlasnika i menadžera, većine stalno zaposlenih i honoraraca i RPOovaca, pa i rješenja vjerojatno ne mogu biti bitno drukčija od onih koja se nameću Sloveniji. Zoran Daskalović

OGLAS

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

VLADINA ODLUKA

Porezni dug mo i e se platiti na rate Zagreb. Porezni obveznici koji su na kraju proĹĄle godine imali porezni dug koji je bio posljedica gospodarske krize, a uredno su podmirivali svoje obveze u 2011. godini, mo i e obro no otplatiti taj dug na rok od 30 mjeseci i uz kamatu od pet posto iznad kamate na jednogodiĹĄnje trezorske zapise, ĹĄto bi bila kamata od

8,3 posto, predloĹžila je Vlada zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Obro na otplata duga odobravala bi se poduzetnicima koji su u 2011. uredno platili svoje porezne obveze ili e ih u trenutku podnoĹĄenja zahtjeva jednokratno platiti, kazala je ministrica financija Martina Dali . Poduzetnici koji ispunjavaju taj uvjet zahtjev e mo i podnijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog zakona. H

POÂťINJE GRADNJA

Umjesto ceste tunel od 25 milijuna kuna FOTO RAVLI /CROPIX

doga aji

GROMADA na cesti je teĹža od 1000 tona

Zagreb. Hrvatske ceste objavile su da ovaj tjedan po inje gradnja tunela u predjelu Stupica na drĹžavnoj cesti D512 Makarska-Vrgorac jer je zbog odrona kamenja na toj cesti onemogu en promet. Prema ranije iznesenim procjenama, tunel na predjelu Stupica koĹĄtat e oko 25 milijuna kuna. B.hr

Ukinuli dva drĹžavna tijela, a nikoga nisu otpustili Ĺ TEDNJA? MOĹ˝DA NEKI DRUGI PUT Svi djelatnici HFP-a (njih 150) i SrediĹĄnjeg drĹžavnog ureda za upravljanje drĹžavnom imovinom (57 djelatnika) postali su zaposlenici AUDIO-a PETAR ÂťOBANKOVI , predsjednik Upravnog vije a novoosnovane agencije, nije znao ni otprilike re i kada e biti gotov registar drĹžavne imovine SNIMIO HRVOJE DOMINI

U prostorijama svjeĹže raspuĹĄtenog Fonda za privatizaciju (HFP) ju er je predstavljena novoustrojena Agencija za upravljanje drĹžavnom imovinom (AUDIO), institucija koja e zamijeniti Fond, ali i SrediĹĄnji drĹžavni ured za upravljanje drĹžavnom imovinom. No, pretvaranje dviju agencija u jednu ne e imati osobit utjecaj na drĹžavni prora un. Naime, ravnatelj AUDIO-a Vedran Duvnjak, ina e donedavni prvi ovjek HFP-a, kazao je kako su svi djelatnici HFP-a (njih 150) i SrediĹĄnjeg drĹžavnog ureda za

upravljanje drĹžavnom imovinom (57 djelatnika) postali zaposlenici AUDIO-a. Kako je istaknuto na predstavljanju, zahvaljuju i novom Zakonu o upravljanju drĹžavnom imovinom Agencija e imati znatno ĹĄiri djelokrug, kao i mogu nosti preustroja drĹžavnog imovinskog portfelja.

Ve a dobit od prodaje

"Pred nama je zahtjevan posao. Prvi put imamo mogu nost restrukturiranja i konsolidacije trgova kih druĹĄtava u ve inskom vlasniĹĄtvu drĹžave.

Ta mogu nost dosad nije postojala, a njezino je uvo enje dijelom i ekonomska mjera.

Naime, postoji ekonomska opravdanost da se prije prodaje neka druĹĄtva restrukturiraju i konsolidiraju, a i drĹžava e na taj na in ostvariti ve u dobit njihovom prodajom", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar obankovi , koji je ujedno i predsjednik Upravnog vije a novoosnovane agencije.

Ve e mogu nosti

obankovi je istakao kako pokretanje te agencije zna i definitivan odlazak u povijest HFP-a, koji je, kako je kazao, imao i odre enih negativnih konotacija, kao i cijeli proces privatizacije. Prema njegovim rije ima, tada nije bilo dovoljno iskustva s tranzicijom, ali danas, kada je ste eno veliko iskustvo u tranzicijskim procesima, te donesen novi zakon, AUDIO ima ve e mogu nosti za kvalitetniji rad. Kako je re eno, osim uvrijeĹženih jav-

nih ponuda, drĹžavna imovina e se prodavati i putem javnih nadmetanja, elektroni kih draĹžbi i javnog prikupljanja ponuda. "Prvi put ustrojit emo i registar drĹžavne imovine, koji emo objaviti na internetskim stranicama Agencije pa e u potpunosti biti dostupan javnosti. Istovremeno, registar e biti povezan s drugim javnim registrima poput, primjerice, katastra", najavio je obankovi , koji je na novinarsko pitanje ĹĄto e biti prioriteti u radu nove agencije odgovorio kako e uz izradu navedenog registra to svakako biti manjinski paketi, jer je drĹžavni interes rijeĹĄiti se takvih udjela, kao i pitanje turisti kog portfelja. obankovi nije znao re i kada e to no biti zgotovljen najavljeni registar drĹžavne imovine. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

ÂťIME UPRAVLJA AUDIO

Sve osim ĹĄuma i poljoprivredne zemlje Na predstavljanju je spomenuto kako AUDIO upravlja cjelokupnom drĹžavnom imovinom osim ĹĄuma i poljoprivrednog zemljiĹĄta kojima i dalje upravljaju Hrvatske ĹĄume, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Potpredsjednik Vlade Petar obankovi dao je i podatke o trgova kim druĹĄtvima u drĹžavnom portfelju i njihovoj nominalnoj vrijednosti. Agencija tako upravlja sa 56 druĹĄtava s drĹžavnim udjelom ve im od 50 posto (uku-

pne nominalne vrijednosti 10,72 milijarde kuna), 30 druĹĄtava s udjelom izme u 25 i 49,99 posto (783 milijuna kuna) te sa 346 druĹĄtava s udjelom do 24,99 posto (1,1 milijardu kuna). Rezervirani portfelj za vlasnike imovine oduzete u bivĹĄoj Jugoslaviji obuhva a 223 trgova ka druĹĄtva nominalne vrijednosti 558 milijuna kuna, a tu je i 15 strateĹĄkih druĹĄtava s nominalnom vrijednoĹĄ u ve om od 130,9 milijardi kuna.

doga aji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

U PRVA tri mjeseca 26.107 turista SNIMIO SAŠA ETKOVI

DUBROVNIK

U 2010.

Više turista, ali manje no enja

Ve a proizvodnja vo a i povr a

Dubrovnik. Na podru ju Dubrovnika u prva tri mjeseca ove godine boravilo je ukupno 26.107 turista, što je jedan posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, priop eno je iz dubrova ke Turisti ke zajednice. Ostvareno je ukupno 69.344 no enja, što je pak etiri posto manje nego u prva tri mjeseca 2010. H

Zagreb U Hrvatskoj je lani pove ana ukupna proizvodnja važnijih vrsta povr a, vo a i grož a, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Od povr a je tako u 2010. najviše porasla proizvodnja mrkve 19 posto, na 12.999 tona. Proizvodnja dinja lani je pove ana šest posto, na 4.039 tona, a sala-

te (sve vrste) pet posto, na 8,2 tisu e tona. Podaci o proizvodnji vo a pokazuju da je lani proizvedeno 106,8 tisu a tona jabuka, što je 14 posto više nego u godini prije. Proizvodnja mandarina pove ana je 48 posto, na 55,4 tisu e tona. Proizvodnja oraha pove ana je 20 posto, na 8,6 tisu a tona. Smanjenje prihoda pak statistika bilježi za bijeli kupus 45 posto, raj ice 10 posto, lubenice 52 posto, paprike 48 posto te kruške, breskve i nektarine 12 posto. H

50.000 EURA ZA 80.000 AGENCIJA Temeljem potpisanog ugovora ECTAA proglašava Hrvatsku destinacijom godine te e ju u svim vizualima i komunikaciji prema lanicama i javnosti isticati kao preporu enu destinaciju za 2011./2012. godinu Predstavnici turisti kog sektora osigurali su dodatni marketinški alat kojim e promovirati Hrvatsku u europskim zemljama, i to me u samim putni kim agencijama i touroperatorima. Direktor Hrvatske turisti ke zajednice (HTZ) Niko Buli u petak je potpisao ugovor o marketinškoj suradnji s predsjednicom Europskog udruženja nacionalnih udruga putni kih agencija i touroperatora (ECTAA) Irenom Gueorguievom. Temeljem ugovora europsko udruženje proglašava Hrvatsku destinacijom godine te e u svim svojim vizualima i komunikaciji prema lanicama i javnosti isticati

Hrvatsku kao preporu enu destinaciju za 2011./2012. godinu.

Do travnja 2012.

Pritom u HTZ-u isti u da ECTAA okuplja 80.000 putni kih agencija iz 31 zemlje, a Hrvatska je lanica od 2000. godine. HTZ takvu marketinšku kampanju pla a 50.000 eura u tri rate, a Niko Buli je uvjeren da njezin kona an u inak vrijedi puno više od tog iznosa. HTZ e ujedno na vlastitim promotivnim materijalima uz logo Hrvatske mo i isticati da ju je ECTAA proglasila odredištem godine. Ugovor je potpisan na razdoblje od 1. travnja ove do

NIKO BULI , direktor HTZ-a (na slici s predsjednicom ECTAA-e Irenom Gueorguievom), smatra da kona an u inak kampanje vrijedi puno više od dogovorenog iznosa

31. ožujka 2012. godine, a do njega je došlo na inicijativu Udruge hrvatskih putni kih agencija (UHPA). "Lobiranjem smo došli do potpisa važnog za hrvatski turizam jer njime dobivamo mogu nost komuniciranja kroz ECTAA-ine kanale distribucije", kazao je predsjednik UHPA-e Boris Žgomba.

BROJKA

posto rast je no enja koji je Hrvatska zabilježila u organiziranom prometu u 2010.

Hrvatska e se imati priliku prezentirati na sastanku lanica ECTAA-e krajem svibnja i krajem godine na sastanku koji bi se trebao održati u Dubrovniku. Gueorguieva kaže da ECTAA zastupa putni ku industriju ispred institucija EU, a isticanje destinacije godine dio je nove politike usmjerene na segmentirani marketing i promoviranje specifi nih niša i proizvoda u turizmu. Svake godine isti u jedno odredište, a lani je to bio Cipar.

Nijemci i dalje prednja e

Prošle je godine Hrvatska zabilježila 9-postotni rast no enja u organiziranom

prometu. Najve i broj organiziranih no enja ostvarili su turisti iz Njema ke (25,4 %), Italije (9,2%), Poljske (7,4%), eške (7 %) i Slovenije (6,3%). Doma i su turisti u organizaciji putni kih agencija u Hrvatskoj prosje no boravili etiri dana, a stranci su ostajali dvostruko dulje - najdulje su boravili Rusi (deset dana) i Poljaci (devet dana). Najviše turista na organiziranim putovanjima boravi u hotelima, a sljede i najpopularniji izbor je privatni smještaj. Prošle je godine u Hrvatskoj djelovalo 899 putni kih agencija s više od 4000 zaposlenih. Maja Grbi maja.grbic@business.hr

SNIMIO SAŠA ETKOVI

Na tri rate dobili promociju u 31 zemlji

Snimio saša Ćetković

doga aji

HĹ˝ INFRASTRUKTURA

U minusu 19 milijuna kuna

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

BUSINESS PROGRAM

Startala nova nacionalna televizija U utorak bi s emitiranjem trebala zapo eti i Sportska televizija u vlasniĹĄtvu Hrvatskog olimpijskog odbora U petak je u 20 sati s emitiranjem zapo eo Kapital Network, prvi nacionalni specijalizirani poslovni televizijski program. Naime, odlukom Vije a za elektroni ke medije od 17. prosinca 2010. godine, ve inom je glasova Kapital Networku dodijeljena dozvola za 15-godiĹĄnje emitiranje te je iskoriĹĄten zakonski rok od 90 dana za tehni ku i programsku pripremu. Taj se program u pojedinim dijelovima Hrvatske i regije po eo emitirati 2006. godine, a na podru ju zemlje moglo ga je pratiti oko pola milijuna ku anstava. Ta televizija ponajprije donosi informacije iz svijeta gospodarstva te se obra a poslovnim ljudima i ljudima koje svijet gospodarstva zanima. Tako er, u utorak 5. travnja s emitiranjem bi trebala zapo eti joĹĄ jedna nacionalna televizija, Sportska TV, koja je u stopostotnom vlasniĹĄtvu Hrvatskog olimpijskog odbora. Kao ĹĄto joj i ime kaĹže, bavit e se isklju ivo sportskim doga ajima. Na navedenoj sjednici Vije a za elektroni ke medije nacionalnu konscesiju dobio je i CMC, specijalizirani glazbeni kanal, koji je s nacionalnim emitiranjem zapo eo 28. oĹžujka. B.hr

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

> nacionalno > lokalno > svijet

MIHAELA TOMURAD SUĹ AC vodit e odnose s javnoĹĄ u HĹ˝-a

Zagreb. HĹ˝ Infrastruktura je u 2010. zabiljeĹžila gubitak od 19 milijuna kuna. Prema kona nim nerevidiranim rezultatima, HĹ˝ Infrastruktura je u 2010. ostvarila 1,45 milijardi kuna prihoda, pozitivan EBITDA od 41 milijun kuna, ali je u financijskim izvjeĹĄtajima za 2010. morala umanjiti vrijednost svojih ulaganja u ovisno druĹĄtvo Proreg

u visini od 19 milijuna kuna. Tako er, na mjesto ĹĄefice Korporativnih komunikacija krovne tvrtke HĹ˝ holdinga imenovana je Mihaela Tomurad SuĹĄac, koja e na tom mjestu zamijeniti Vlatku Ĺ kori . Mihaela Tomurad SuĹĄac ro ena je 1982. godine, a diplomirala je na Fakultetu politi kih znanosti, na odsjeku novinarstvo. Od listopada 2005. do imenovanja u HĹ˝ radila je u Informativnome programu Nove TV kao novinarka. H/B.hr

BROJKA

31,7

kuna iznosila je prosje na mjese na ispla ena neto pla a po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za sije anj ove godine, ĹĄto je u odnosu na prethodni mjesec viĹĄe 6,2 posto

Za mjesec dana Sava dobiva svoj atlas TRAĹ˝E SE INVESTITORI Savska regija u okviru etiri drĹžave obuhva a 940 kilometara rije nog toka i priobalja, predstavlja trĹžiĹĄte od oko 6,9 milijuna stanovnika i 140.000 tvrtki, a godiĹĄnje je oko milijun plovila na rijeci Savi Atlas rijeke Save za nauti ki turizam, informativnopromidĹžbena publikacija, javnosti e biti predstavljen u idu ih mjesec dana, najavljeno je na sjednici foruma predsjednika projekta Ekonomska regija u slivu rijeke Save (ERUSRS) koja je u petak odrĹžana u Hrvatskoj gospodarskoj komori. "Atlas promovira nauti ki turizam na Savi kako bi se privukli novi investitori te potaknuo razvoj turizma i ukupnog poduzetniĹĄtva na tom podru ju", istaknuo je Zlatan FrĂśhlich, predsjednik Komore Zagreb, koja ove godine predsjeda projektom.

OdrĹživi razvoj

ERUSRS je projekt temeljen na Protokolu o regionalnoj suradnji 17 gospodarskih komora s podru ja sliva rijeke Save iz Hrvatske,

Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, a potpisan je u travnju 2007. godine. Savska regija u etiri drĹžave obuhva a 940 kilometara rije nog toka i priobalja, predstavlja trĹžiĹĄte od oko 6,9 milijuna stanovnika i 140.000 tvrtki, a godiĹĄnje je oko milijun plovila na rijeci Savi.

Na viĹĄe jezika

Kako je istaknuto, glavni ciljevi projekta ERUSRS su: ubrzati gospodarski i odrĹživi razvoj savske regije, poboljĹĄati ekonomske odnose, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, uspostaviti bolje veze na podru ju turizma, zaĹĄtite okoliĹĄa i znanosti, promovirati obnovu i razvoj plovidbe rijekom Savom te nauti ki turizam, kao i ja ati prekograni nu i me uregionalnu suradnju.

ZLATAN FRĂ&#x2013;HLICH, predsjednik Komore Zagreb, koja ove godine predsjeda projektom ERUSRS SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Atlas, jedan od projekata ERUSRS-a, bit e tiskan na nekoliko jezika. U formi nauti ko-turisti kog vodi a sadrĹžavat e informacije o turisti koj ponudi, poduzetni kim potencijalima, kulturno-povijesnoj baĹĄtini i svim destinacijama na podru ju sliva Save te nauti ke karte cijelog toka Save, pojasnio je FrĂśhlich. Projekt je podrĹžala i Me-

unarodna komisija za sliv rijeke Save, iji savjetnik Goran Ĺ ukalo smatra da je atlas dobra osnova za razvoj turisti kog i gospodarskog potencijala u slivu Save. "Savska komisija je tijelo koje su osnovale etiri drĹžave kako bi uredile pitanje odrĹživog razvoja u spomenutom slivu", naveo je Ĺ ukalo. I. Habjanec

moja lisnica

PUTUJTE OPUŠTENO Od nakita do fotografske i videoopreme, osiguravaju e ku e spremne su pokriti nastalu štetu za gotovo sve, a cijena premije ovisi o trajanju putovanja, ali i odabiru odredišta i broju osoba koje putuju

FOTOLIA

Ponedjeljak 4/4/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Idete na putovanje? Možete osigurati gotovo sve

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > putna osiguranja > krediti

14-15

7,38

kuna iznosio je u petak te aj eura; kuna je pala 0,07 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,21

kuna iznosio je u petak te aj ameri kog dolara; dolar je oja ao 0,04 posto prema kuni

5,65

kuna iznosio je u petak te aj švicarskog franka; franak je oslabio 0,89 posto prema kuni

8,36

kuna iznosio je u petak te aj britanske funte; funta je pala 0,37 posto

96,91

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezni kog indeksa Crobis, u tjednu je porastao 0,18 posto

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

Odlazak na odmor ili na poslovni put nosi rizike koje su osiguravaju e ku e odavno prepoznale i kojima su prilagodile ponude, bilo da je rije o neugodnostima poput izgubljenog kov ega bilo o ozbiljnijim slu ajevima narušavanja zdravlja. Ponude osiguravaju ih ku a obuhva aju gotovo sve; od osnovnoga putnoga zdravstvenog osiguranja do osiguranja skupe fotografske opreme ili sportskih rekvizita, a cijena police ovisi i o trajanju putovanja, broju osoba koje putuju te odredištu i vrsti osiguranja. Osim zdravstvenog osiguranja i onog od nesretnog slu aja, mogu se ugovoriti osiguranje privatne odgovornosti, osiguranje prtljage, osiguranje otkaza putovanja, ovisno o potrebama osiguranika. "Premija za etvero lanu obitelj za putovanje u Europu tijekom osam dana sa zdravstvenim osiguranjem od 40.000 eura iznosi 40,9 eura ili 300tinjak kuna", poru uju iz Grawe osiguranja. Maksimalno pokri e u

Croatia osiguranju obuhva a osigurani iznos od 30.000 eura za slu aj smrti zbog bolesti ili nezgode. "Tomu smo dodali i osiguranje od posljedica nezgode od 60.000 kuna i 120.000 kuna za trajni invaliditet, kao i maksimalni iznos za osiguranje prtljage od 10.000 kuna. Ako je pak vrjednija, primjerice fotografska oprema, navedeni iznos može se pove ati", kažu iz ove osiguravaju e ku e.

Treba pripaziti: nakit, fotografska oprema ili prenosivo ra unalo nisu osigurani ako su predani kao prtljaga

Zaklju avajte sobe!

Kad je rije o osiguranju nakita, fotoopreme i prenosivih osobnih ra unala, iz Allianza javljaju da postoje odre ena ograni enja. "Osiguranje se može provesti ako se navedeni predmeti nose sa sobom i do tre ine ugovorenog iznosa. Ako su predani u kov egu, nisu osigurani", napominju u Allianzu te dodaju kako novac, vrijednosni papiri, putne karte i dokumenti nisu osigurani, a sportska je oprema osigurana samo za prijevoza do odredišta i natrag te u turisti kom smještaju u

315 KN PREMIJE ZA 9000 Stranka je sklopila policu putnoga zdravstvenog osiguranja za cijelu obitelj radi osmodnevnog putovanja u Austriju na skijanje. No, dogodio se nesretan slu aj. Njihova k i, 16-godišnja djevojka, sudarila se s drugim skijašem na stazi. Zbog toga su nastali troškovi hitnog prijevoza u bolnicu helikopterom, bolni kog lije enja te sanitetskog prijevoza u Hrvatsku, što je naposljetku iznosilo više od 9000 eura. Sve troškove podmirilo je osiguranje, i to po polici putnoga zdravstvenoga osiguranja koju je stranka platila 315 kuna za cijelu obitelj.

FOTOLIA

Primjer iz prakse

Osiguravaju e ku e upozoravaju da nije isplativo osiguranje stana ili ku e samo tijekom putovanja

STAMBENI KREDITI

Niže kamate u Erste i RBA Erste banka od 15. travnja ove godine smanjuje kamatnu stopu na nove stambene i adaptacijske kredite u redovnoj ponudi, priopćili su iz banke. Za nove standardne stambene kredite kamatna stopa smanjuje se za 0,25 postotnih bodova (p.b.), za stambene kredite s ostatkom vrijednosti 0,15 p.b., za nove adaptacijske kredite 0,45 p.b., a za nove

zaključanoj prostoriji, ali ne i dok se upotrebljava. Na primjeru osiguranja fotografske opreme u Graweu kažu da pojedinačna vrijednost uređaja mora biti veća od 364 eura te da oprema mora stalno biti pod nadzorom. Iz Baslera pak javljaju kako takvu opremu od loma (pad, razbijanje, krađa i slični rizici) osiguravaju samo ako ugovaratelj ima i osiguranje od drugih rizika kao što su požar, provalna krađa, lom stakla i slično. Za one koji često putuju osiguravatelji nude putno osiguranje na dulje razdoblje, najčešće na godinu dana i s neograničenim brojem putovanja. Cijena takve usluge u Croatia osiguranju iznosi 75 eura. I dok su neki u ponudu uveli dodatne usluge poput pomoći za prevladavanje jezičnih barijera, iz osiguravajućih kuća koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a upozoravaju da nije isplativo osiguranje stana ili kuće samo tijekom putovanja.

fotolia

Ugovori i kod agencija

"Zbog visokog faktora rizika premija u tom slučaju iznosi gotovo kao i godišnja", kažu iz Croatije. Ugovaranje putnog osiguranja poprilično je jednostavno i može se obaviti u poslovnicama osiguravajućih kuća, u putničkim agencijama ili pak putem interneta. Nužno je dati podatke o tome kome treba osiguranje, kamo se putuje i koliko će trajati, kao i osobne podatke osiguranika. Biljana Starčić

plasmane tzv. stambenih ekokredita bit će niža 0,6 postotnih bodova. Ovisno o odabranom modelu i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta, kamatna stopa za nove standardne stambene kredite u redovnoj ponudi iznosit će između 6,2 i 7,25 posto. Novi stambeni krediti s ostatkom vrijednosti imat će kamatnu stopu u rasponu od 6,2 do 6,95 posto. Slično su najavili i u Raiffeisen banci, gdje su od 1. travnja snizili kamatne stope na nove stambene kredite s va-

lutnom klauzulom u eurima za 0,25 postotnih bodova, a od 1. lipnja će za prosječno 0,25 postotnih bodova sniziti i kamate na stambene kredite u otplati s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima. Od 1. travnja 2011. godine RBA snižava kamatne stope na nove stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima za 0,25 postotnih bodova. Kamatna stopa na nove stambene kredite za kupnju i izgradnju iznosit će 6,25 posto (EKS 6,48 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u

RBA te 6,75 posto (EKS 7,07 posto) za ostale klijente. Kamatna stopa za stambene kredite za adaptaciju iznosit će 6,75 posto (EKS 7,10 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u RBA te 7,25 posto (EKS 7,78 posto) za ostale klijente, navodi se u priopćenju. Iz RBA su izvijestili i da će od 1. lipnja 2011. sniziti kamatne stope na stambene kredite u otplati s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima za prosječno 0,25 postotnih bodova. B.hr

brojke

0,25

posto snižava kamatu za stambene kredite s ostatkom vrijednosti Erste banka

6,48

posto iznosi kamata na nove stambene kredite za kupnju i izgradnju u RBA

50 MILIJUNA GUBITKA GODIŠNJE

Pazite na prijevare u osiguranju Na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom "Prijevare i kako ih uočiti", na kojemu su sudjelovali predstavnici hrvatskih osiguravajućih kuća, istaknuto je kako zbog prijevara osiguranja gube i do 50 milijuna kuna godišnje. One su najčešće u autoosiguranjima, a osiguravatelji OGLAS

su istaknuli važnost anganžmana svih osiguravatelja i državnih institucija kao i regionalne suradnje. Naglašeno je da postoje brojne metode koje se suradnjom osiguravatelja, MUP-a i HUO-a unaprjeđuju i nadograđuju radi učinkovite borbe protiv "ove štetne poja-

ve", ali i strožeg kažnjavanja počinitelja. Hrvatski ured za osiguranje najavio je pokretanje niza aktivnosti radi sprječavanja prijevara u osiguranju, unaprjeđenja postojeće baze i informacijskog sustava koji olakšava otkrivanje mogućih prijevara. B. St.

Hrvoje pauković, direktor HUO-a snimio h. dominić

Tjedni pregled KRAŠ

NAJBOLJIH 5 FONDOVA NFD Aureus US Algorithm MP-Mena HR KD Energija NFD Aureus BRIC MP-Bric HR

9,26%

16-17

DOM HOLDING

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> putno osiguranje > krediti

5,00%

NAJGORIH 5 FONDOVA 6,71 4,21 2,82 2,64 2,60

Agram Trust A1 Ilirika Gold ST Aggressive Erste Total East

-0,84 -0,80 -0,68 -0,61 -0,53

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom za mlade

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

ZARA ENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1.265

11.265

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1.119

11.119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

11,3 MLRD. DOLARA

Nasdaq OMX dao protuponudu za NYSE Nasdaq OMX i Intercontinental Exchange odlu ili su dati protuponudu na ponudu Deutsche Börsea za spajanje s NYSE Euronextom. Nasdaq OMX i Intercontinental Exchange ICE tako nude 42,50 dolara po dionici, što je premija od 19 posto u odnosu na ponudu DB-a, ime je NYSE Euronext procijenjen na 11,3 milijarde dolara.

Dioni ari NYSE Euronexta dobili bi 12,24 dolara u gotovini, 0,4069 dionica Nasdaq OMXa i 0,1436 dionica ICE-a za svaku dionicu NYSE Euronexta. ICE bi tako preuzeo NYSE Euronextov posao s futures ugovorima, a Nasdaq OMX zadržao bi ostale poslove Euronexta u New Yorku, Parizu, Bruxellesu, Amsterdamu i Lisabonu, kao i njihov ameri ki posao s opcijskim ugovorima. Nasdaq OMX i NYSE Euronext spojili bi trgovinu, izlistavanja, opcije i tržišne tehnologije dviju kompanija kako bi stvorili vode u global-

nu burzu, kojoj bi sjedište bilo u New Yorku, a bila bi prisutna u ak 16 zemalja. Glavni izvršni direktor Nasdaq OMX-a Robert Greifeld izjavio je kako je u proteklih pet godina ak 90 posto od sto najboljih novih globalnih kompanija odlu ilo ne izlistati se u Sjedinjenim Državama, ime je ameri kim ulaga ima otežano ulaganje u te tvrtke. Kako tvrdi Greifeld, spajanje bi trebao omogu iti pove anje transparentosti i otvaranje novih radnih mjesta, a u Europi bi se Pariz i London u vrstili kao financijska središta. B.hr

POVE ALI UDJEL

Velebit ima više od 5% Slatinske

Velebit osiguranje objavilo je u petak na internetskim stranicama Zagreba ke burze da je stjecanjem 4000 redovnih dionica Slatinske banke prešlo prag od pet posto u njezinome temeljnom kapitalu. Stjecanjem novih dionica Velebit osiguranje došlo je do udjela od 5,19 posto u banci. Slatinskom bankom prošlog se tjedna trgovalo po cijenama izme u 109 i 112 kuna. B.hr

Zaba raskinula suradnju s Moody'som POSLJEDNJE ZBOGOM Zaba je prekinula suradnju s Moody'som jer su u toj banci procijenili da im njihove ocjene ne trebaju jer ih i bez njih imaju dovoljno Zagreba ka banka odlu ila je da više ne e koristiti uslugu agencije za rejting Moody's, objavili su u petak iz najve e hrvatske banke. U skladu s odlukom Zagreba ke banke, agencija Moody's je ju er objavila da obustavlja pra enje rejtinga Zagreba ke banke, stoji u obavijesti Zagreba ke banke.

S&P - negativni izgledi

Moody's je, naime, dan prije na svojim službenim stranicama objavio da povla i rejtinge Zagreba ke banke iz "vlastitih poslovnih razloga". Iz Zagreba ke banke su objasnili da je odluka o prestanku korištenja usluge rejtinga donesena u smislu racionaliziranja i uskla ivanja broja rejtinga s potrebama banke. Tako er se isti e da je

Zagreba ka banka, ina e jedina poslovna banka u Hrvatskoj koja - kao stvar vlastite odluke i procjene o potrebi rejtinga - ima direktni rejting najja ih rejting agencija, preciziraju i da e zadržati usluge Standard & Poor's i Fitch Ratings. U svojoj objavi od 31. ožuj-

ka 2011. Moody’s naglašava kako je rejting Zagreba ke banke potvr en prije obustave pra enja rejtinga, uz to što je potvr en kao rejting s izgledom da se održi kao stabilan. U prosincu su potvr ene ocjene pa tako rejting financijske snage (BSFR - Bank Financial Strength Rating) Zagre-

››

Moody's predvi a da e nenaplativi zajmovi Zagreba ke banke nastaviti rasti u najmanju ruku u prvoj polovini ove godine FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke SNIMIO SAŠA ETKOVI

ba ke banke nosi ocjenu D+, globalni rejting depozita u lokalnoj valuti (Global Local Currency Depo-

KREDITNE OCJENE

Agencije kasne s procjenom rizika Agencije za rejting ve su nekoliko puta od izbijanja svjetske financijske krize naišle na kritike elnika zemalja Europske unije, jer su neke njihove prognoze, ali i promjene rejtinga, ugrožavale pojedine zemlje, a time i eurozonu pa je pri-

je godinu dana zapo ela žustra rasprava u EU i njezino planiranje osnivanja vlastite europske agencije za rejting. Osim toga, agencije esto kasne za promjenama u stvarnosti, pa je tako Fitch nedavno Portugalu srezao rejting sa A+ na A- uz

negativnu recenziju. S druge strane, Portugal se zadužuje po mnogo skupljoj cijeni od, primjerice, Hrvatske, ija je kreditna ocjena korak do junka, jer ulaga i smatraju da Portugalu prijeti mnogo ve i rizik od bankrota nego Hrvatskoj.

sit Rating) ocjenu Baa2, a rejting depozita u stranoj valuti (Foreign Currency Deposit Rating) nosi ocjenu Ba1. U prosincu prošle godine kreditna agencija S&P smanjila je dugoro ni kreditni rejting Zagreba ke banke sa BBB na BBB-, ime ga je uskladila sa sniženim rejtingom Republike Hrvatske.

Stabilna prognoza

Nekoliko dana prije isto je napravio i Moody's, koji je Zabi snizio dugoro ni globalni rejting za depozite u lokalnoj valuti sa Baa1 na Baa2, uz stabilnu pro-

1,645 MLRD. EURA

Portugal izdao nove obveznice

Dugovima pritisnut Portugal uspio se u petak zadužiti za dodatnih 1,645 milijardi eura aukcijom obveznica unato bojaznima vezanim uz njegovu kreditnu sposobnost. Pritom Lisabon mora pla ati visoke kamate kako bi dobio novac. Tako je vladina agencija za dugove objavila da e na obveznice koje dospijevaju na naplatu u lipnju idu e godine pla ati kamatu od 5,8 posto. Na pret-

hodnoj sli noj aukciji kamata je iznosila 3,2 posto. Velika optere enost dugovima i slab gospodarski rast obeshrabrili su ulaga e i uznemirili 17- lanu eurozonu. Prinos na portugalske 10-godišnje obveznice porastao je tako na neodrživih 8,43 posto, otprilike na istu razinu koja je prošle godine prisilila Gr ku i Irsku da zatraže pomo . Posljednjih su dana tako agencije snizile kreditni rejting Portugala ve tre i put, s time da ga je Standard & Poor's snizio na samo jednu razinu iznad bezvrijednog statusa. B.hr

BROJKA

8,43

posto dosegao je prinos na portugalske obveznice, što je rekordno visoka razina

NISU TISKARA NOVCA

ECB prestaje otkupljivati obveznice?

Europska središnja banka (ECB) trebala bi prekinuti aktualnu praksu otkupa državnih dužni kih papira zato što su rizici postali preveliki, upozorio je u petak dužnosnik banke Nout Wellink. "Možemo jednostavno nastaviti tiskati novac. To nije dobro. No, moramo ukinuti aktualnu mjeru otkupa državnih obveznica jer su rizici pre-

veliki", prenosi izjave toga lana Upravnog vije a ECB-a nizozemski Het Financieele Dagbald. "Otkupljujemo dužni ke papire od banaka, privatnog sektora i država. To nije naša zada a. Krenu li stvari nizbrdo, pad vrijednosti i i e na naš ra un", dodao je. Wellinkove izjave uslijedile su samo dan nakon što je upozorio da inflacija ja a i da su dosegnute granice labave monetarne politike. "Zalažem se za brzi završetak takve ECBove podrške", kazao je Wellink, ujedno guverner nizozemske središnje banke. B.hr

NAKON ICF-a I FINESE

Hita napokon preuzima brokerske poslove Auctora Hita vrijednosnice ušle su u posljednju fazu pripajanja brokerskog posla Auctora, pa e se Auctor baviti samo upravljanjem portfeljima

BROJKA

5,9

posto iznosio je udjel nenaplativih zajmova Zabe u 2010. godini

gnozu, navode i kao glavni razlog slabiju kvalitetu imovine banke. U agenciji su tada naveli da je udjel nenaplativih zajmova u ukupnom kreditnom volumenu pove an s etiri posto u 2008. na 5,9 posto u prošloj godini. Moody's predvi a da e nenaplativi zajmovi Zagreba ke banke nastaviti rasti u najmanju ruku u prvoj polovini ove godine, iako snažna kapitalizacija banke jam i dobar tampon za apsorpciju o ekivanih pritisaka na kvalitetu imovine. Ante Pavi ante.pavic@business.hr

Gotovo godinu dana nakon prvih najava, zagreba ke brokerske ku e Hita vrijednosnice, u vlasništvu Ivana Tadina, i Auctor potpisale su sporazum o prijenosu dijela poslovanja, ime u posljednju fazu ulazi prebacivanje brokerskog dijela biznisa Auctora na Hita vrijednosnice. Tako Hita utvr uje svoju poziciju najve ega privatnog retail brokera u zemlji. S druge strane, Auctor e se više koncentrirati na upravljanje portfeljem i pomo ne usluge, pa e te dvije djelatnosti biti osnova njegova strateškog razvoja.

O ekuju ve inu klijenata

Klijenti Auctora, u skladu s njihovim zahtjevima, bit e preba eni Hita vrijednosnicama, a Hita e naloge izvršavati i za Auctor. U Hiti o ekuju kako e ve ina klijenata Auctora potpisati ugovore s Hita vrijednosnicama. Kako stoji u objavi koju su potpisali Ivan Tadin u ime Hita vrijednosnica i predsjednica Uprave Auctora Ružica Va i ,

IVAN TADIN, Hita vrijednosnice, zadovoljan je po etkom nove poslovne godine na ZSE-u SNIMIO HRVOJE DOMINI

poslovna suradnja sklopljena je radi podizanja kvalitete investicijskih usluga i aktivnosti, razine konkurentnosti i racionalizacije poslovanja obaju investicijskih društava. Da podsjetimo, Hita vrijednosnice ve su na sebe preuzele brokerski dio poslovanja ICF brokera i Finese capital, pa je Auctor tre e društvo koje brokersko poslovanje prebacuje na Hitu.

Nastavak konsolidacije

Tadin je na pitanje o mogu im otpuštanjima kao posljedici spajanja i konsolidacije rekao kako ne preuzima zaposlenike Auctora, a u Auctoru trenuta no ima zaposlenih

18 brokera, od kojih devet žena. Kad postupak preuzimanja poslovanja bude završen, Auctor e prestati biti lanom Burze, kao i u prethodna dva slu aja Finese i ICF brokera. Iz Hite su za Business.hr komentirali kako se može MARIJAN PALI , lan Uprave Auctora SNIMIO SAŠA ETKOVI

o ekivati da e se val konsolidacije u brokerskom poslovanju u Hrvatskoj nastaviti, a izrazili su i zadovoljstvo poslovanjem brokerske ku e ove godine nakon negativnoga prošlogodišnjeg rezultata. Josip Jagi

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Najviša

Zadnja

Koli ina

Promet

365 dana Najniža Najviša

292.50

294.61

292.55

-0.83%

7,681

2,255,716.16

23,956.49

253.10

332.84

1,645.00

1,640.50

-0.15%

474

778,737.89

2,184.57

1,181.00

1,777.00

Adris grupa

266.61

275.00

267.00

-2.91%

2,678

718,538.52

1,811.35

242.21

318.99

Atlantska plovidba d.d.

720.00

727.01

721.00

-0.83%

977

706,706.23

1,006.17

690.05

1,044.18

Dalekovod

245.37

253.86

248.99

-1.19%

2,737

680,639.28

571.14

217.00

390.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

321.01

325.03

321.01

-1.23%

1,493

483,864.28

1,739.88

240.00

355.00

Kraš, prehrambena industrija

448.49

460.00

2.47%

1,004

459,535.35

631.87

339.99

497.02

Dom holding

57.78

59.21

58.00

-2.29%

7,579

442,781.03

433.10

27.87

63.89

uro akovi holding

41.40

42.90

41.40

-1.41%

8,316

349,719.64

134.01

22.36

52.00

Belje

92.32

94.60

92.32

-1.94%

3,539

330,864.29

758.45

54.00

118.99

Ingra

13.10

13.55

13.46

-1.90%

22,572

301,742.97

100.95

12.45

39.35

Petrokemija

144.16

152.99

145.00

-2.28%

1,830

267,965.77

484.46

105.50

184.73

Viro tvornica še era d.d.

460.00

470.00

460.00

-1.50%

554

258,349.45

637.87

290.00

507.77

Adris grupa

319.88

319.90

3.19%

565

180,742.50

3,076.13

286.07

373.00

Institut IGH

1,875.00

1,932.00

1,929.00

-1.08%

161,981.58

305.90

1,106.00

2,900.00

Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat.

400.00

2.56%

375

150,000.00

84.25

390.00

400.00

Kon ar - elektroindustrija

550.00

555.01

550.00

-0.90%

221

122,351.97

1,414.67

430.00

594.99

Atlantic grupa

789.00

795.00

791.00

-1.00%

149

118,152.00

2,637.43

657.10

829.99

Kon ar

1,294.00

1,310.00

0.85%

113,387.99

254.39

975.00

2,450.00

Metalska industrija Varaždin

2,200.00

-18.52%

110,000.00

33.04

1,771.00

3,130.00

Ledo

6,000.00

6,100.00

6,000.00

-1.64%

102,307.40

1,321.02

4,720.12

6,900.00

Privredna banka Zagreb

639.10

652.00

639.10

-1.66%

144

92,444.80

12,190.68

461.06

708.00

AD Plastik

129.51

130.02

129.51

-3.35%

595

77,312.65

543.89

80.21

146.00

Tisak

166.14

168.64

167.00

-1.67%

446

74,392.74

398.56

135.00

267.90

1,179.89

1,180.00

2.77%

74,338.96

72.49

909.99

2,198.00

Kon ar Uljanik plovidba Kaštelanski staklenici Vupik

612.00

612.50

612.00

-0.65%

111

67,946.00

354.96

533.13

675.00

3,850.01

3,940.00

3,850.01

-1.28%

62,144.02

437.33

612.00

4,990.00

65.66

66.44

66.41

-4.43%

810

53,434.21

99.98

41.77

137.00

146.62

148.02

146.62

-2.25%

232

34,224.28

398.81

130.58

245.00

76.00

-2.56%

450

34,200.00

134.16

54.00

95.00

1,310.00

1,325.00

0.38%

29,041.80

294.96

1,160.03

2,093.00

262.01

263.00

-0.75%

107

28,068.76

16,844.73

200.00

289.98

16.55

17.43

16.55

-2.65%

1,351

23,078.52

5.46

15.10

39.95

9.01

9.60

9.08

0.67%

2,139

19,557.31

24.53

5.00

29.01

253.50

-0.59%

19,519.50

115.80

190.00

349.94

Jadranski naftovod

3,111.00

0.00%

18,666.00

2,310.99

2,332.01

3,520.00

Lošinjska plovidba

150.00

-6.25%

120

18,000.00

99.36

121.00

173.00

Turisthotel

900.00

0.00%

18,000.00

355.28

543.15

1,105.00

Luka Rijeka

SN holding Vaba d.d. banka Varaždin Luka Plo e

Zagreba ka banka HGspot Fima validus Viadukt

214.85

217.70

215.00

-2.71%

16,224.90

1,285.80

161.54

267.02

Dioki d.d.

72.00

73.60

72.00

-0.96%

220

16,019.20

291.03

60.20

121.87

Saponia

150.00

-3.57%

106

15,900.00

98.78

105.25

189.38

Jadroplov d.d.

150.00

-1.32%

13,500.00

245.50

124.01

190.30

Chromos agro

400.03

-3.61%

13,200.99

48.20

295.05

441.50

Croatia osiguranje d.d.

6,200.00

0.00%

12,400.00

54.25

4,599.99

6,290.00

Dubrovnik - Babin kuk

66.66

2.55%

186

12,398.76

117.66

52.00

165.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

26.26

27.99

6.79%

411

10,950.29

93.67

15.15

34.96

218.00

220.00

218.00

-5.22%

9,392.00

196.90

183.12

269.99

Koka Veterina d.d.

Metalska industrija Varaždin u petak je zabilježila najve i dnevni pad cijene na Zagreba koj burzi. Ukupan promet iznosio je više od 100.000 kuna, što je iznadprosje na likvidnost kada je rije o ovoj dionici kojom se prili no rijetko trguje. Protrgovano je ukupno 50 komada dionica varaždinske metalne industrije, a pritom je cijena pala na razinu od 2200 kuna. Dan prije cijena je sko ila 52,46 posto.

Najniža

CROBEX: -0,94% Trž. kap. (mil kn)

1,640.00

Ericsson Nikola Tesla

Dionica Kraša u petak je zabilježila rast cijene 2,47 posto, ime je dogurala na 460 kuna. Ukupno su protrgovane 1004 dionice, pri emu je dosegnut ukupan promet u vrijednosti od 459.535 kuna. Zahvaljuju i snažnom pritisku kupaca, cijena je završila na 460 kuna. Prethodni je dan cijena snažno rasla po stopi od 7,77 posto, što je prouzro ilo rast cijene Kraša na tjednoj razini.

Redovan promet: 10.064.312,45 Kn Promjene Cijene

61.30

-1.13%

125

7,662.50

113.09

55.56

78.13

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

109.00

0.00%

6,976.00

110.33

65.10

118.90

Imunološki zavod

120.00

-14.30%

6,600.00

27.03

51.52

215.00

Riviera Pore

219.99

8.26%

6,379.71

803.74

140.00

259.65

Arenaturis

56.13

56.14

56.13

-6.45%

113

6,343.62

122.50

33.03

75.31

Split tours

120.00

-6.25%

6,000.00

38.21

110.00

128.00

Slobodna Dalmacija

30.01

-0.69%

191

5,731.91

156.69

20.01

60.00

Istraturist Umag d.d.

273.00

274.99

-0.72%

5,479.70

1,285.58

250.10

395.00

Sun ani Hvar Konzum HUP - Zagreb

53.99

54.88

53.99

7.98%

4,382.39

394.72

25.00

78.00

206.01

1.33%

4,120.20

4,677.02

145.00

225.50

1,338.99

3.00%

4,016.97

631.17

1,115.16

1,682.99

Valamar grupa

53.11

-1.01%

2,655.50

334.36

28.00

62.00

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

17.87

5.12%

140

2,501.80

9.04

17.00

24.00

2,000.00

0.00%

2,000.00

1,189.67

1,355.00

2,750.50

Hrvatska poštanska banka Magma d.d.

22.00

23.00

22.00

4.76%

1,506.00

107.23

21.00

69.90

Jadroagent

630.00

-0.16%

1,260.00

69.83

515.00

711.99

akovština

7.65

8.13

2.65%

129

1,017.06

8.57

5.11

19.90

Pounje trikotaža

0.84

0.00%

300

252.00

2.24

0.60

0.99

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,50 173,00 12,00 250,00 0,72 13,50 0,71 10,00 5,15 38,51 15,30 80,15 174,00 17,20 59,11

60,00 177,00 12,25 252,90 0,72 14,37 0,72 10,20 5,21 40,50 16,00 82,58 174,00 17,51 61,00

60,00 177,00 12,18 250,00 0,72 14,30 0,72 10,13 5,20 40,50 16,00 80,15 174,00 17,51 61,00

59,89 176,67 12,21 250,07 0,72 14,17 0,71 10,12 5,20 40,37 15,88 80,34 174,00 17,49 60,22

81,66 37,02 0,42 1,63 0,74 0,20 36,03 0,06 7,50

85,00 37,10 0,48 1,65 0,74 0,20 36,10 0,06 7,50

85,00 37,02 0,48 1,65 0,74 0,20 36,04 0,06 7,50

0,76 0,37 0,43 1,65 0,74 0,20 0,36 0,05 7,50

35,99 3,70 35,99 100,00 76,00 43,11 5,40 25,60 10,42 5,00 41,90 22,00

35,99 3,95 35,99 100,00 76,08 43,11 5,65 25,61 10,43 5,20 42,00 23,00

35,99 3,95 35,99 100,00 76,00 43,11 5,40 25,60 10,42 5,00 42,00 23,00

35,99 3,95 35,99 100,00 76,01 43,11 5,45 25,60 10,42 5,03 41,95 22,82

499,00 483,00 960,00 8.750,00 5.000,00 7.500,00 4.000,00 12.200,00 633,00 19.400,00 3.000,00 1.010,00 6.800,00 1.900,00 9.500,00

523,00 520,00 1.000,00 9.000,00 5.000,00 7.650,00 4.070,00 12.200,00 633,00 19.650,00 3.030,00 1.025,00 6.850,00 1.970,00 9.550,00

501,00 512,00 999,00 8.964,00 5.000,00 7.542,00 4.060,00 12.200,00 633,00 19.464,00 3.028,00 1.014,00 6.833,00 1.966,00 9.536,00

500,54 511,48 998,80 8.963,54 5.000,00 7.542,24 4.056,85 12.200,00 633,00 19.464,29 3.027,74 1.014,33 6.833,33 1.966,11 9.536,27

92,70 3.815,00 558,00 4.350,00 25.500,00 6.290,00 581,00 87,00 3.650,00 94,00 6.780,00

92,70 3.851,00 561,00 4.357,00 25.750,00 6.290,00 585,00 88,00 3.650,00 94,00 6.900,00

92,70 3.847,50 559,75 4.352,45 25.552,08 6.290,00 583,14 87,08 3.650,00 94,00 6.840,00

57,02 3.847,50 559,75 4.352,45 25.552,08 6.290,00 583,14 53,56 3.650,00 57,81 6.840,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR GRVG PETG PBGS LKPG NF1N KBMR KDIR KDHR AELG TLSG TCRG ZVTG SAVA

KRKA MERCATOR GORENJE PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD ID KD GROUP AERODROM LJUBLJANA TELEKOM SLOVENIJE TERME CATEZ ZAVAROVALNICA TRIGLAV SAVA

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE RAFINERIJA ULJA AD MODRICA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 BIRAC AD ZVORNIK ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D ZIF BONUS DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOR BANKA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ JP HT DD MOSTAR ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO RMU BANOVICI DD BANOVICI SOLANA DD TUZLA

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun AIK banka a.d. Niš Montinvest a.d. Beograd BB Trade a.d. Žitište Bambi Banat a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno DIN Fabrika duvana a.d. Niš Alfa plam a.d. Vranje

R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TEKSTIL SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 SKOPSKI PAZAR SKOPJE

282.584,34 199.813,30 65.267,94 28.258,70 27.734,07 18.504,60 16.953,08 13.871,52 10.627,54 8.640,14 6.511,48 5.704,16 5.220,00 3.603,07 3.071,16

2,29 % 102668 -0,22 % 99900 20,00 % 85748 1,85 % 20411 1,65 % 35335 5,79 % 89635 -1,34 % 28300 19,57 % 142823 4,31 % 1000

78.455,17 37.008,93 36.720,63 33.621,45 26.152,90 18.016,64 10.201,69 7.855,26 7.500,00

2,83 % 53000 7,92 % 189479 -0,03 % 15800 0,00 % 500 -6,17 % 335 -0,90 % 430 -4,42 % 3339 0,00 % 600 -2,62 % 1279 -2,15 % 1905 -12,48 % 189 4,55 % 342

1.907.470,00 748.366,55 568.642,00 50.000,00 25.465,47 18.537,30 18.196,12 15.361,00 13.328,18 9.591,29 7.929,10 7.805,88

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN04 KMB TEL ALK MPT TKST GRNT RMDEN09 TPLF RMDEN03 SPAZ

4718 1131 5344 113 38623 1306 23770 1370 2043 214 410 71 30 206 51

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO ENHL AGBN CCHS FITO AIKB MOIN BBTR BMBI MTBN SJPT JESV DINNPB ALFA

0,00 % 1,14 % 1,50 % -1,38 % -0,56 % 2,14 % 0,00 % -0,30 % -0,17 % 0,00 % 1,01 % -1,05 % 0,00 % 0,06 % 1,33 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D BNSFRK2 FBIHK1E BORBRK3 FDSSR FBIHK1A BIGFRK3 TCMKR HTKMR ENISR RMUBR SOLTRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-C RTEU-R-A TLKM-R-A HETR-R-A RFUM-R-A RSRS-O-D BIRA-R-A KRIP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 4/4/2011

2,24 % 469331 234.917.777,00 2,81 % 145210 74.272.305,00 1,42 % 36170 36.126.621,00 0,02 % 591 5.297.450,00 0,00 % 1000 5.000.000,00 -3,11 % 464 3.499.600,00 0,94 % 531 2.154.185,00 5,03 % 130 1.586.000,00 0,00 % 2191 1.386.903,00 2,90 % 70 1.362.500,00 -0,07 % 391 1.183.845,00 0,30 % 1116 1.131.997,00 -0,97 % 150 1.025.000,00 4,02 % 395 776.613,00 -0,39 % 79 753.365,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,76 % 209998 11.973.064,32 0,80 % 1780 6.848.548,00 -0,04 % 7631 4.271.420,00 0,05 % 200 870.490,00 0,20 % 24 613.250,00 0,00 % 95 597.550,00 -0,65 % 935 545.235,00 -1,60 % 7643 409.367,43 0,03 % 99 361.350,00 0,21 % 5366 310.233,68 -2,13 % 30 205.200,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Aerodrom Nikola Tesla +2,81% Luka Koper +2,14% Gorenje +1,5% Mercator +1,14% Alkaloid +0,05%

NIS

business.hr

Fabrika duhana Sarajevo -6,17% Šipad komerc -3,03% Energoinvest Sarajevo -2,15% Telekom Slovenije -1,05% Maked. telekom Skopje -0,04%

Petrol

+2,24 -1,38 Pozitivna serija dionice Naftne industrije Srbije nastavljena je i posljednjeg dana u tjednu, kada se sa 234,9 milijuna dinara našla na prvome mjestu popisa najtrgovanijih izdanja, a cijena joj je porasla 2,24 posto, na posljednju zabilježenu od 501 dinar. Prihod kompanije porastao je u prošloj godini 43 posto u odnosu na 2009., na 169,8 milijardi dinara, a dobit je bila na razini 16,7 milijardi dinara.

Jedan od ve ih minusa na Ljubljanskoj burzi zabilježila je u petak dionica slovenske naftne kompanije Petrola, ija je cijena pala 1,38 posto, na 250 eura. Zadnja zabilježena ujedno je bila i najniža cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo u petak, a najviša je bila na razini od 252,9 eura. Ukupno je 113 dionica promijenilo vlasnika pa je promet Petrolovom dionicom iznosio 28.258 eura. Slovenski indeks SBITOP pao je u petak 0,06 posto, a na tjednoj razini 2,41 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,06% BIRS +1,93% 831,87 1.140,76 Belex15 +1,21% FIRS +1,26% 768,06 2.131,07 Belexline +0,86% MBI10 +0,19% 1.437,30 2.576,59 SASX10 MONEX20 -0,62% 12,968.20 +1,62% 1.097,60 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,70% Stanje petak 1. travnja 2011. 1.072,01 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,77% 2.845,33 +1,19% BUX +1,46% 23.494,98 +2,15% +0,43% 2.897,84 +1,15% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +1,47% petak 1. travnja 2011.

FTSE100 5.988,40

DAX 7.155,34

CAC40 4.051,11

MICEX 1,840.31

AMERI»KI INDEKSI -0,25% S&P500 -0,18% 12.319,73 1.325,83 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,15% etvrtak 31. ožujka 2011. 2.781,07 DJIA

investor 22

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

roteklog su tjedna od ukupno 93 fonda njih 73 zabilježila porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -0,80 posto do +6,71 posto, a 27 fondova zabilježilo je rast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je fond NFD Aureus US Algorithm kojem je vrijednost porasla za 6,71 posto, a slijedi ga MP Mena HR s porastom od 4,21 posto. Najve i gubitnik kod dioni kih fondova bio je fond Alternative A1 kojem je vrijednost smanjena za 0,80 posto, a slijedi ga Ilirika Gold s padom od 0,68 posto. Kod mješovitih fondova najve i dobitnik je ICF Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 2,43 posto, a slijedi ga Ilirika JIE Balanced s porastom od 1,23 posto. Najve i pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond ST Aggressive kojem je vrijednost smanjena za 0,61 posto, a iza njega je ST Balanced s padom od 0,45 posto. Najve i dobitnik kod obvezni kih fondova je OTP euro obvezni ki (+0,40 posto), a slijedi ga Erste Bond (+0,17 posto). Kod obvezni kih fondova ni jedan fond protekloga tjedna nije imao pad vrijednosti. Nov ani fondovi imali su tako er uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio HI-cash s porastom od 0,13 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je HPB Dioni ki kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 9,38 posto. Kod mješovitih fondova je vode i OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 7,80 posto. Kod obvezni kih odnosno nov anih fonova najuspješniji su HPB Obvezni ki (+2,51 posto) i Raiffeisen Cash (+0,87 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn

14,6426 148,5117 452,8433 27,7478 109,9415 105,7800 71,8666 53,3450 8,5117 58,7700 11,4316 46,3395 73,4926 166,8207 91,2779 10,9512 95,6259 343,4537 319,1961 82,5134 96,0263 7,6230 89,2800 132,5900 94,1800 14,1906 51,2888 13,0636 5453,7400 35,5700

2,21 1,00 0,84 0,76 0,74 0,69 0,58 0,51 0,48 0,46 0,41 0,32 0,32 0,30 0,29 0,26 0,26 0,25 0,22 0,14 0,12 0,12 0,12 0,11 0,09 0,03 0,02 0,01 0,00 0,00

4,59 1,06 -7,37 -4,06 -8,10 -0,77 3,27 -14,04 -1,52 -4,52 4,89 -0,40 0,87 -2,74 10,11 -2,81 -4,44 -7,56 -0,46 -2,76 -1,61 4,19 6,65 -2,36 4,95 0,15 5,16 0,52 -1,84 9,38

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

11,90 2,47 3,07 4,00 1,24 0,96 3,71 3,86 9,10 3,28 1,08 4,06 3,69 6,43 5,49 2,08 0,42 3,05 2,85 3,24 5,33 3,46 2,87 8,43 5,47 3,53 4,59 8,13 3,68 3,50

31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 30.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011

DIONI KI FONDOVI KD Victoria NFD Aureus US Algorithm MP-Mena HR NFD Aureus BRIC Ilirika BRIC ZB BRIC+ PBZ I-Stock Ilirika Azijski tigar HI-growth Raiffeisen Emerging M. KD Energija AC Rusija HPB Titan Ilirika JIE HPB Dioni ki AC G Dynamic EM Ilirika Gold MP-Bric HR MP-Global HR Platinum Blue Chip NFD Aureus Global Developed KD Nova Europa A1 ZB trend Erste Adriatic Equity Platinum Global Opportunity HPB Dynamic KD Prvi izbor Poba Ico Equity Erste Total East

8,25 28,62 0,72 -1,93 -3,65 7,97 14,51 -11,64 4,24 5,06 19,11 11,02 8,87 4,87 11,16 1,33 N/A -0,80 10,12 4,09 5,40 20,35 10,34 4,85 10,38 10,58 3,25 8,33 -2,75 17,86

-8,42 16,43 6,72 -2,66 5,26 N/A 12,10 -5,40 -0,63 -1,34 14,60 -0,27 7,14 -2,79 0,11 -0,62 N/A -0,82 8,63 -1,84 -0,94 15,53 4,65 2,09 0,11 8,43 0,44 6,03 -7,97 8,05

3,26 17,36 4,13 -13,70 7,99 N/A -8,53 -15,03 -1,76 -14,97 13,20 -17,26 -8,01 8,28 -1,65 4,48 N/A -4,87 -7,62 -5,76 -0,76 -7,54 -3,88 3,41 -1,09 -8,19 -13,53 3,34 -15,19 -25,58

4,59 1,06 -7,37 -4,06 -8,10 -0,77 3,27 -14,04 -1,52 -4,52 4,89 -0,40 0,87 -2,74 9,09 -2,81 -4,44 -7,56 -0,46 -2,76 -1,61 4,19 6,65 -2,36 4,95 0,15 5,16 0,52 -1,84 9,38

70,250 28,573 6,196 8,908 30,813 122,399 249,216 5,624 66,921 25,251 10,038 10,798 9,813 93,944 21,805 14,708 4,835 7,688 5,068 8,378 56,515 22,932 10,604 181,008 228,555 10,570 20,855 5,755 5,986 83,455

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced Ilirika JIE Balanced Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced AC G Balanced EM HI-balanced Agram Trust C-Premium HPB Global ZB global PBZ Global fond OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige KD Balanced Allianz Portfolio ST Balanced ST Aggressive

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

120,5722 151,1558 126,6000 79,9539 11,0541 10,1656 70,1305 5,6575 103,1802 149,2800 110,5479 115,9918 156,9500 109,6500 8,3631 117,5160 170,6972 66,6502

0,83 0,57 0,40 0,37 0,27 0,22 0,14 0,12 0,08 0,07 0,04 -0,01 -0,03 -0,03 -0,08 -0,13 -0,17 -0,48

6,61 -0,37 3,63 -5,79 -1,71 -0,86 0,65 1,16 8,32 1,15 5,84 7,80 1,13 1,18 -0,12 2,03 -0,02 2,17

3,83 5,42 9,31 -3,12 1,80 3,82 2,55 5,62 4,28 4,75 11,08 6,35 3,07 2,09 4,18 7,06 -0,64 5,02

-7,63 1,75 4,83 -1,35 0,12 1,88 -1,16 -5,51 -2,90 4,68 5,57 2,44 1,34 8,09 -0,33 8,03 -9,49 -4,70

2,43 8,30 0,24 -4,64 4,95 0,18 -1,18 -12,80 0,57 4,20 5,64 2,84 5,39 9,08 -3,38 8,93 6,72 -7,08

6,61 -0,37 3,63 -5,79 -1,71 -0,86 0,29 1,16 5,47 1,15 5,84 7,80 1,13 1,18 -0,12 2,03 -0,02 2,17

16,640 42,958 105,774 14,014 14,801 71,423 15,875 12,905 93,796 730,624 309,980 40,677 312,974 221,392 7,074 7,944 11,406 2,764

8,92 5,19 10,20 4,71 2,08 9,10 2,72 4,16 5,49 9,75 9,55 5,30 8,59 1,06 5,21 1,89 8,22 5,53

31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 30.03.2011 31.03.2011 30.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011

132,7100 127,7175 159,7500 165,0332 177,3700 129,3579 11,5652 131,0559

0,08 0,05 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00

1,83 3,41 0,40 1,91 1,68 1,95 1,71 1,15

1,72 1,82 0,04 3,46 1,95 2,34 2,20 1,35

5,39 4,54 2,30 7,80 5,59 3,59 4,40 3,50

4,48 4,56 4,92 8,10 6,69 4,98 1,61 4,52

1,83 2,56 0,40 1,91 1,68 1,95 1,71 1,15

302,632 20,227 198,173 58,623 527,131 16,828 7,838 145,004

7,83 5,49 9,75 6,43 8,85 5,30 9,10 8,06

31.03.2011 30.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

11,4260 139,7974 136,2655 118,0541 133,2038 163,8556 140,5798 126,6344 146,2300 139,4900 133,1472 123,5126 10,7570 109,1996 100,4473 125,0456 106,5000 102,6335

0,19 0,07 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,03

0,83 0,83 0,62 0,76 0,50 0,66 0,44 0,56 0,87 0,58 0,67 0,86 0,67 0,59 N/A 0,33 0,86 0,08

1,48 1,48 1,45 1,59 1,04 1,27 0,91 1,10 1,76 1,41 1,39 1,44 1,43 1,33 N/A 0,58 1,45 0,71

3,21 2,59 3,03 3,26 2,39 2,27 2,03 3,01 3,50 3,29 3,03 2,74 3,12 2,94 N/A 1,65 3,51 1,87

5,46 4,56 4,36 5,00 6,23 4,73 3,24 4,32 4,81 4,34 5,35 4,09 4,09 4,77 N/A 3,82 4,23 1,57

0,83 0,83 0,62 0,76 0,50 0,66 0,44 0,56 0,87 0,58 0,67 0,86 0,66 0,59 0,45 0,33 0,86 0,08

125,131 104,359 43,137 206,457 1127,311 2228,048 137,921 496,065 1081,337 883,292 309,135 135,795 28,610 189,522 5,002 41,673 509,885 7,225

2,51 7,52 7,25 3,41 12,01 10,69 10,69 8,69 8,10 7,83 5,49 5,27 1,82 1,89 0,18 5,97 1,52 1,67

30.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 30.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011 31.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI Erste Bond HPB Obvezni ki ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds OTP euro obvezni ki HI-conservative PBZ Bond fond

NOV ANI FONDOVI Agram Cash HI-cash ST Cash VB Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HPB Nov ani OTP nov ani fond Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 4/4/2011

ZAĹ TITA ULAGAÂťA

Brokeri traĹže bolji model uplata u Fond zaĹĄtite

ProĹĄlog je etvrtak u Hrvatskoj gospodarskoj komori odrĹžan sastanak koordinacije investicijskih druĹĄtava koja se bavi mogu noĹĄ u promjena modela uplate u fond za zaĹĄtitu ulaga a, doznaje Business.hr od predsjednika i lanova uprava nekoliko hrvatskih privatnih investicijskih druĹĄtava. U srediĹĄtu rasprave naĹĄlo se

pitanje redefiniranja uplata u Fond zaĹĄtite ulaga a kojim upravlja SrediĹĄnje depozitarno klirinĹĄko druĹĄtvo. Naime, brokerske ku e i investicijska druĹĄtva nisu zadovoljni na inom naplate prema kojem se ne moĹže utvrditi koliki je tzv. ĹĄti eni dio koji bi se trebao uzeti kao osnova naplate iz druĹĄtva. DruĹĄtva Ĺžele da se izradi izra un prema kojem bi uplate bile pravednije, ali jedini na in na koji bi taj model mogao biti pravedniji bilo bi otkrivanje koliko konkretno koja brokerska ku a ima klijenata, ĹĄto je brojka

koju brokeri skrivaju kao zmija noge. Ni me u brokerskim ku ama ne postoji joĹĄ konsenzus od tome treba li uop e mijenjati model, jer su neki od sudionika sastanka radne grupe izjavili kako je model dobar i ne bi ga trebalo mijenjati unato tome ĹĄto njime nisu zadovoljne ni banke, ni ve i dio privatnih brokerskih ku a. Podsjetimo, Fond za zaĹĄtitu ulaga a ulaga e ĹĄtiti od gubitka u visine do 150.000 kuna, a za ostali mogu i gubitak trebaju tuĹžiti investicijsko druĹĄtvo. B.hr

BROJKA

150

tisu a kuna iznosi od gubitka zaĹĄti eni dio imovine koji pokriva Fond za zaĹĄtitu ulaga a

Bez Ine ulaga i izbjegavali trgovati na ZSE-u SKROMNOST NIJE VRLINA Ukupan tjedni promet dionicama na Zagreba koj burzi iznosio je samo 63 milijuna kuna, ĹĄto se osim oprezom na Zagreba koj burzi moĹže objasniti i Hanfinom zabranom trgovanja Ininom dionicom Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u petak su zabiljeĹžili neĹĄto ve i dnevni pad vrijednosti nego prethodnih dana. Crobex je pao 0,94 posto, dok je Crobex 10 vrijednosti smanjio 1,03 posto. Time je Crobex na tjednoj razini pao 1,44 posto, a Crobex 10 izgubio je neĹĄto viĹĄe smanjivĹĄi vrijednost 1,59 posto. Uku-

pan redovni promet u petak je iznosio neĹĄto viĹĄe od 10 milijuna kuna, a na tjednoj je razini bio jednako skroman i u pet trgovinskih dana dosegao je samo 63,2 milijuna kuna.

Kriza u Europi

Analiti ari smatraju da je do malog prometa na Zagreba koj burzi doĹĄlo zbog

velikog opreza uzrokovanog doga ajima na europskim burzama, gdje su ulaga i pod dojmom financijske krize u Irskoj i Portugalu. Osim toga, ne treba smetnuti s uma ni Hanfinu zabranu trgovanjem Ininom dionicom. Na Zagreba koj je burzi samo dionica HT-a dosegla promet ve i od milijun kuna. Tom se dionicom na tjednoj razini trgovalo u vrijednosti etvrtine ukupnog tjednog prometa, odnosno 15,8 milijuna kuna. Cijena telekomunikacijske dionice pala je 1,5 posto na tjednoj razini. Sljede e najlikvidnije izdanje proĹĄloga je tjedna bio uro akovi , kojim se u pet dana trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 5,8 milijuna kuna. Njegova je cijena u tom razdoblju narasla 0,98 posto,

ime se odrĹžao iznad cjenovne razine od 41 kune. Za iznena enje tjedna pobrinulo se izdanje Viktora Lenca, koji se smjestio na tre e mjesto po kriteriju likvidnosti s ukupnim prometom od 4,8 milijuna kuna. Njegova je cijena na kraju tjedna ostala nepromijenjena na 10 kuna. Gotovo cjelokupni tjedni promet Viktor Lenac ostvario je u etvrtak.

Dom holding pao 5%

Dom holding proĹĄloga je tjedna zabiljeĹžio znatan pad cijene od pet posto, uz ukupan tjedni promet od 3,2 milijuna kuna. Gra evinski je sektor proĹĄloga tjedna predvodio Institut IGH, koji je uz ukupan promet od 1,9 milijuna kuna rastao 3,99 posto. Ta je dionica i jedna od rijetkih u sektoru koja je zabi-

REGIJA

Tjedni je dobitnik banjaluÄ?ki BIRS Kao tjedni pobjednik me u regionalnim indeksima istaknuo se banjalu ki BIRS, ija je vrijednost u sedam dana porasla za 4,24 posto, na 1140,76 bodova zabiljeĹžnih u petak. Dnevni rast tog indeksa na

kraju tjedna iznosio je 1,93 posto, a najtrgovanija je dionica bila ona Rudnika i termoelektrane Ugljevik, kojom se u petak trgovalo u iznosu od 36.720 konvertibilnih maraka, a cijena joj je porasla 20 posto, na 0,48 KM. Saga o Mercatoru nasta-

vila se i u petak kada su iz Pivovarne LaĹĄko javili da nastavljaju s prodajom svog udjela. Dionica te kompanije bila je u petak druga na popisu najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze, s prometom od gotovo 200.000 eura, a cijena joj je porasla za 1,14

posto, na 177 eura. Najtrgovanija je ponovno bila Krka sa 282.600 eura prometa, a cijena je ostala na razini kao i prethodnog dana. Iznosila je 60 eura. U petak je SBITOP bio u blagome minusu 0,06 posto. Biljana Star i

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HT-a, ija je dionica ostvarila etvrtinu ukupnog tjednog dioni kog prometa na Zagreba koj burzi SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ljeĹžila rast cijene. Po veli ini prometa pratila ju je dionica Dalekovoda, koja je, me utim, pala po velikoj stopi od 6,01 posto. Ingra je uz manji promet pala 3,99 posto, a Tehnika je rasla 0,84 posto. Ante Pavi

BROJKE

0,91 0,79

posto porastao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX-10

Da osvoji brzi internet, grad promijenio ime u Google i - izgubio Kako bi pobijedio u Googleovu projektu za najbržu internetsku vezu, glavni kansaški grad Topeka prošle je godine na mjesec dana promijenio ime u Google, no pretraživa ki div u srijedu je izabrao susjedni Kansas City. Mijenjanje imena Tope-

ki o ito nije pomoglo, pa e tako Kansas City do 2012. godine dobiti internetsku vezu 100 puta bržu od prosjeka u SAD-u. Drugi su gradovi tako er pokušali na bizaran na in privu i Googleovu pozornost, pa je tako gradona elnik

GUBITNICI DANA (ZSE) Imunološki zavod Arenaturist Lošinjska plovidba Koka Vupik

DOBITNICI DANA (ZSE) Riviera Pore +8,26% Sun ani Hvar +7,98% Slavonski ZIF +6,79% ZIF Breza +5,12% Magma +4,76% 16 Raste

TOPEKA je promijenila ime na mjesec dana

jednog floridskog grada plivao s morskim psima, a gradona elnik grada u Minnesoti sko io je u zamrznuto jezero. Gradona elnik Topeke izjavio je da ne žali što je promijenio ime grada jer je projekt ionako shvatio kao zabavu. I. B.

6 Nema promjene

-14,3% -6,45% -6,25% -5,22% -4,43% 45 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,339,67 161,12

Prom. 1,18% 0,04%

Sirova nafta 06,72 Prirodni plin 4,30 Zlato 1,431,89 Srebro 37,64 Goveda 120,62 Kava 296,88

2,35% 1,06% 0,66% 0,57% 5,81% 1,09%

www.business.hr

IZBOR OMILJENOG ŠEFA

UKRATKO...

Direktor Googlea po omiljenosti pretekao čak i Stevea Jobsa

ARHIVA BUSINESS.HR

ERIC SCHMIDT

Ericu Schmidtu ovo je bio posljednji tjedan koji je odradio kao glavni izvršni direktor Googlea, a sude i prema anketi web-stranice Glassdoor.com, otišao je s "utješnom nagradom"'. Ta stranica najmanje 65 puta na godinu istražuje raspoloženje me u zaposlenicima tehnoloških kompanija, a Schmidt je u posljednjoj analizi dobio ak 96 posto pozitivnih ocjena. Eric Schmidt sporazumno je odstupio sa svog mjesta u Appleovu upravnom odboru. Googleu se pridružio

Zapatero odlazi iz politike Španjolski je premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero na skupštini svoje Španjolske socijalisti ke stranke izjavio da se ne e kandidirati na idu im op im izborima, koji e se održati 2012. godine.

2001., a u UO-u Applea našao se 2006. godine. Drugi po omiljenosti me u zaposlenicima tehnoloških kompanija Appleov je direktor Steve Jobs (92 posto pozitivnih ocjena), koji je nedavno zbog bolesti privremeno odstupio s te pozicije. Tre e mjesto sa 90 posto pozitivnih ocjena zauzima Paul Otellini, direktor u Intelu. Steve Ballmer, sa samo 40 posto pozitivnih ocjena, me u zaposlenicima tehnoloških kompanija prošao je najlošije. B.hr

Penelope Cruz na Stazi slavnih Glumica Penelope Cruz, nagra ena Oscarom za sporednu ulogu u filmu "Vicky Cristina Barcelona", postala je prva španjolska glumica koja je dobila zvijezdu na hollywoodskom Walk of Fameu.

I BOGATI PLA»U

Mnogi se pitaju zašto zvijezde koje leže na milijunima izbjegavaju pla anje poreza. "Ako možemo mi, zašto ne bi i oni?" No valja imati na umu da uz sav sjaj i glamur dolazi i ve a pažnja poreznih službenika. Ameri ka stranica koja se bavi temama vo enja osobnih financija Wallet Pop piše kako postoji nekoliko razloga zašto zvijezde esto upadaju u nevolju zbog nepla anja poreza. Jedan od njih

su pogrešno izabrani financijski savjetnici. Ako vjeruju pogrešnim ljudima koji loše vode njihove financije, zvijezde se slobodno mogu pozdraviti sa svojom imovinom. Na svojoj su to koži osjetili glumci Nicolas Cage i Wesley Snipes koje su financijski stru njaci doveli gotovo do bankrota. Kao drugi razlog Wallet Pop navodi injenicu da su poznate osobe najve e mete poreznih stru njaka. Kon-

stantno su pod pove alom. Svojim stilom života zvijezde privla e pozornost kako medija tako i nadležnih financijskih tijela. Nestalna primanja tako er su jedan od razloga zašto zvijezde izbjegavaju pla anje poreza. Mnogi zaboravljaju da je slava prolazna i da zvijezde po etkom godine mogu zaraditi golem novac i moraju ga znati rasporediti do sljede e prilike za zaradu. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Zašto zvijezde izbjegavaju plaćanje poreza?

AMERI»KOG GLUMCA Nicolasa Cagea pogrešni financijski savjeti doveli su gotovo do bankrota

Kako e se, nakon Hanfine blokade koja je trajala cijeli tjedan, trgovati Inom, pratite na...

Travolta kao mafijaš Ameri ki glumac John Travolta u filmu redatelja Nicka Cassavetesa "Gotti: tri naraštaja" glumit e Johna Gottija starijeg, kuma obitelji Gambino, jedne od najve ih mafijaških obitelji u New Yorku.