Business.hr broj 862 by Business.hr

FINANCIJSKI PRESEDAN 6

NEMA INTERESA 19

Banke HGspotu otpisuju 50 mil. kuna kamata

Grci morali odustati od ZSE-a

Neuobi ajeni potez najve eg vjerovnika, Zagreba ke banke, upu uje na to da drugog izlaza vjerojatno nema i da u suprotnom HGspotu prijeti propast

UTORAK 5/4/2011

BROJ 862 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

POMORSKO-ZRA»NA OFENZIVA 4-5 Tvrtka European Coastal Airlines planira povezivati hrvatske otoke i gradove sa šest hidroaviona, svaki kapaciteta 19 sjedala, a sve što joj treba jesu more, koncesija na pomorsko dobro i dozvola Agencije za civilno zrakoplovstvo

FOTOLIA

Jadroliniji će konkurirati

HIDROAVIONI

info&stav 2-3

M. P.

Nove linije CA iz Dubrovnika

Hrvatska 4. najgore tržište nekretnina

Croatia Airlines tijekom turisti ke sezone uvodi linije iz Dubrovnika za Atenu, Veneciju i Beograd. Od 21. travnja do 23. listopada prometovat e na relaciji Dubrovnik - Atena triput tjedno. Izme u Dubrovnika i Venecije letjet e od 19. svibnja do 23. listopada. Letovi Dubrovnik - Beograd planirani su od 20. lipnja do 7. rujna

Prema istraživanju agencije Knight Frank, Hrvatska je etvrta na top listi najgorih svjetskih tržišta nekretnina, onih na kojima su cijene najviše pale u posljednjih godinu dana, prenosi Index.hr. Hrvatske su nekretnine u godinu dana izgubile 7,2 posto vrijednosti. Ispred nas su Irska (s godišnjim padom cijena nekretnina 10,8%), Litva (10,1%) i Ukrajina (7,8%).

business.hr Utorak 5/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

HRVATSKOJ I OVE GODINE POLA MILIJARDE EURA ZAJMOVA

EIB ne e financirati Pelješki Europska investicijska banka (EIB) lani je u hrvatsko gospodarstvo plasirala 511 milijuna eura vrijedne zajmove. Kao svojevrsni odgovor na gospodarsku krizu, u posljednje dvije godine poja ala je kreditiranje, pa je u 2009. plasirala 415 milijuna eura, a od 2001. godine EIB je u zemlju uložio 2,4 milijarde eura.

MATTHIAS KOLLATZ-AHNEN, potpredsjednik Europske investicijske banke: "Dugoro no gledano, BiH e tako er postati lanica Unije, pa e most izgubiti svrhu" SNIMIO HRVOJE DOMINI

Pitanje granice

Potpredsjednik EIB-a Matthias Kollatz-Ahnen kazao je kako je od 2001. najviše novca, ak 888 milijuna eura, potrošeno na posredovane zajmove. Osim toga, više od 800 milijuna eura otišlo je i na prometnu infrastrukturu, posebice autoceste, dok je 334 milijuna eura plasirano u gradsku i komunal-

nu infrastrukturu. "Iako je rano govoriti o rezultatima, mislimo da e ove godine razina zajmova ostati sli na kao i u 2010. godini, dakle oko pola milijarde eura. Tim novcem uglavnom e se financirati pro-

jekti koji razvijaju prometnu infrastrukturu - luke, željeznicu i zra ne luke, dok e dobar dio novca oti i i na financiranje ekoloških projekta u vezi s vodama i zbrinjavanjem otpadnih voda", rekao je Kollatz-Ahnen.

Financiranje Pelješkog mosta još nije u planu EIBa. Prema njihovu mišljenju, pitanje granice bilo bi bolje i isplativije riješiti regionalnim sporazumom. Ulaskom Hrvatske u Uniju, a zatim i u schengenski prostor, ukinule bi se unutarnje grani ne kontrole i nesmetan protok ljudi izme u Hrvatske i lanica, pa bi se zapravo granica Unije pomaknula na grani ne prijelaze izme u Hrvatske i BiH.

Petrokemiji 34 mil.

"Dugoro no gledano, BiH e tako er postati lanica Unije, pa e most izgubiti svrhu", kazao je potpredsjednik EIB-a. U 2010. banka je osigurala 200 milijuna eura za sufinanciranje hrvatskog na-

MEDIKOL GRUPA UZVRA A UDARAC

Rajković: Hebrang nas želi uništiti, a strane kompa "Iza napada na Medikol stoje Andrija Hebrang i Euromedica, globalna mreža privatnih poliklinika u svijetu, koja je prije etiri godine željela kupiti Medikol", tvrdi vlasnik i predsjednik Uprave Medikol grupe Ivan Rajkovi u pismu upu enom redakciji Business.hr-a. "Me u prozivateljima Medikola najistaknutiji je Andrija Hebrang, koji je godinama na istaknutim pozicijama izvla io novac iz zdravstvenog sustava ugovorom sa Shi-

madzuom, japanskim dobavlja em PET opreme upitne kvalitete koja se ne koristi u ostalim europskim zemljama. Postoje indicije da Hebrang stoji i iza osnivanja Dijagnostike 2000, privatne poliklinike za radiologiju, neurologiju i nuklearnu medicinu koju je 1995. osnovao s prijateljem Berislavom Tomcem. Upravo je Hebrang u više navrata odbio dati suglasnost Medikolu za po etak rada kada je prije 2000. dik-

tirao uvjete tko smije raditi, a tko ne, zbog ega smo i završili u ste aju i bili prisiljeni prodati obiteljsku ku u. Istodobno je davao zeleno svjetlo ostalim privatnim poliklinikama. Uništenjem Medikola Hebrang želi podijeliti vladaju u stranku kako bi na budu im parlamentarnim izborima osigurao vladaju u poziciju u zdravstvenom sustavu i nastavio iz njega izvla iti novac. Postoje i interesi kompanija koje žele kupiti našu

poliklinku. Jedna od njih je Euromedica, globalna mreža privatnih poliklinika u svijetu koja je željela kupiti Medikol prije etiri godine. Euromedica je nedavno prodala kliniku za dijalizu na Sv. Duhu Fresenius Medikalu za 76 miljuna eura. Tim novcem želi preuzeti neke privatne poliklinike, me u kojima je i poliklinika Medikol... Borili smo se s mnogim pokušajima preuzimanja i kra a poslovnih ideja. Nakon neuspjelih pregovora s

BISER DANA

BROJKA

››

Su enja se uop e ne bojim, im prije po ne, tim e prije završiti i tim e mi se prije neki morati ispri ati DAMIR POLAN»EC, bivši potpredsjednik Vlade, novinarima nakon izlaska s pripremnog ro išta na sudu u aferi Spice u kojoj je optuženik

4,3

milijuna dosegnuo je u Španjolskoj broj onih koji su podnijeli zahtjev za isplatu naknade za nezaposlene, što je nova rekordna razina, pokazali su podaci tamošnjega ministarstva rada

UVODNIK

ški most Bankari: Ajmo, fajrunt cionalnog udjela u provedbi projekata koji se financiraju iz pretpristupnih fondova Europske unije (IPA i ISPA). Banka je namijenila ukupno 61 milijun eura za sektor industrije i usluga 34 milijuna za modernizaciju i proširenje kemijske proizvodnje u Dina Petrokemiji i 27 milijuna eura za gradnju poslovnog centra u Splitu. Osim toga, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak odobreno je 250 milijuna eura kredita za financiranje malih i srednjih poduze a te tvrtki srednje tržišne kapitalizacije i jedinica lokalne samouprave. Taj je zajam bio nastavak sli nog zajma dogovorenog 2009., koji je uspješno proveden. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

ompanije kupiti Croatia osiguranjem o strateškom partnerstvu, CO je ukrao našu studiju i iskoristio je za vlastiti poslovni uspjeh. O ito je da su iza napada na Medikol politi ki i financijski interesi pojedinaca koji žele uništiti naš desetogodišnji trud i baciti nas na koljena", stoji u pismu. Iz Medikola je ju er stiglo i priop enje u kojem stoji da je posebno povjerenstvo Ministarstva zdravstva potvrdilo da nije bilo nepravilnosti u radu poliklinike. M. G.

JADRANKA KOSOR "Trenuta no nam se ini da se gospodarski rast u Hrvatskoj izgubio negdje na putu prema putu izlaska iz krize", kažu PBZovi ekonomisti izravno se referiraju i na slavni premijerkin citat

Josip Jagi josip.jagic@business.hr

raga Jadranka, vrijeme je da odeš. Bilo je zabavno dok je trajalo, dosta smo ti posudili, masno to naplatili, ali ti ne radiš ništa, a ako kredite samo uzimaš i ništa ne radiš kako bi te kredite vratila, prepusti stolac nekome tko e barem ne im pokazati da e smisliti na in kako vratiti te kredite. U jednu bi se re enicu tako dalo svesti ono što su Jadranki Kosor u posljednja dva tjedna poru ili makroekonomisti najve ih hrvatskih banaka. Da je tulum "Bujanje javnog duga 2008.-2011." gotov, znamo ve odavno, ali sad je nevoljkost zadnjega pijanca da se kona no pokupi dok su podovi ve odavno pometeni izazvala one koji pla aju party da nimalo suptilno pokažu prstom prema vratima. Prvi je bio Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagreba ke banke, koji je u svojoj analizi objavljenoj 24. ožujka rekao kako bi s ekonomskoga stajališta što skoriji izbori bili znatno bolji nego da ih se odga a. Ocijenio je, naime, da je Hrvatskoj potreban hitan reformski prora un koji bi omogu io strukturne reforme i ubrzanje gos-

SNIMIO SAŠA ETKOVI

››

Da je tulum "Bujanje javnog duga 2008.2011." gotov, znamo ve odavno, ali sad je nevoljkost zadnjega pijanca da se kona no pokupi izazvala one koji pla aju party da pokažu prstom prema vratima podarskog rasta. Sad mu se pridružila i Ivana Jovi , koja je s Markom Škrebom i Anom Lokin potpisala ju erašnji broj Tjednih analiza Privredne banke Zagreb. JOVI KAŽE kako je razloga za optimizam malo, a nastave li se negativna kretanja u industrijskoj proizvodnji, na tržištu rada i trgovini, može se o ekivati da e rast BDP-a biti manji od 1,4 posto, koliko su u PBZ-u prije predvidjeli za

ovu godinu. Dakle, najve e banke, glavni kreditori hrvatske države i ekonomije, nemaju više nimalo povjerenja u ovu vladu i žele da je zamijeni neka nova, koja e se usuditi stvarno provoditi bolne ekonomske reforme i rezove. Takva vlada mora imati izborni legitimitet, koji Jadranka Kosor, prisjetimo se, nema. Ni u stranci, a još manje ste en kroz parlamentarne izbore.

O tome koliko stvarno povjerenja u Vladin Program gospodarskog oporavka gaje u PBZ-ovu Uredu za ekonomska istraživanja i strateško planiranje govori i ova dražesna minijatura u kojoj se PBZovi ekonomisti izravno referiraju na slavni citat Jadranke Kosor: "Trenutno nam se ini da se gospodarski rast u Hrvatskoj izgubio negdje na putu prema putu izlaska iz krize".

tema 4-5

POMORSKO-ZRAČNA OFENZIVA Tvrtka European Coastal Airlines pla svaki kapaciteta 19 sjedala, a sve što joj treba jesu more, koncesija na pomor

'Jadroliniji će već ove godine konkurirati hid Njemačko-hrvatska kompanija jedino strahuje da zbog sporog odlučivanja lokalnih i središnjih vlasti u vezi s izgradnjom morskih luka za prihvat aviona neće uspjeti obaviti prvi let u 2011. kako planiraju, a napominju kako imaju potporu lokalnih vlasti te da se namjeravaju obratiti i HBOR-u, od kojega će zatražiti kredit od 10 milijuna eura za izgradnju infrastrukture

Jadrolinija bi uskoro mogla dobiti konkurenciju u prijevozu putnika Jadranskim morem, ali ne od neke brodske tvrtke, nego njemačko-hrvatskog poduzeća koje hidroavionima želi povezati hrvatske otoke s obalnim gradovima i Italijom. Klaus-Dieter Martin, generalni direktor European Coastal Airlinesa, planira povezivati otoke i gradove sa šest hidroa-

viona, svaki kapaciteta 19 sjedala. Sve što mu treba je more, koncesija na pomorsko dobro na kojemu bi radio aerodrome na vodi i dozvola Agencije za civilno zrakoplovstvo. "Za početak bismo zaposlili 125 osoba, a nakon nekog vremena udvostručili bismo flotu", rekao je za Business.hr Klaus-Dieter Martin. Karta od primjerice Splita do Korčule sta-

jat će najviše 45 eura, a put bi trajao 20 minuta.

Subvencije ruše cijenu

Uz Vladine subvencije kakve imaju trajektni prijevoznici, prosječna bi cijena pala na 15 do 18 eura, nada se Klaus-Dieter Martin. Cijela investicija vrijedna je 34 milijuna eura, a Klaus-Dieter kaže da imaju zatvorenu cijelu financijsku konstrukKlaus-Dieter Martin, generalni direktor European Coastal Airlinesa, kaže da imaju zatvorenu cijelu financijsku konstrukciju te da od hrvatske Vlade ne traže nikakav novac Snimio hrvoje dominić

ciju te da od hrvatske Vlade ne traže nikakav novac, osim da se ubrza dobivanje administrativnih dozvola. "Imamo potporu lokalnih vlasti, a još čekamo dodjeljivanje koncesija za izgradnju morskih luka za prihvat tih aviona, odnosno pontona koji će imati brojne sadržaje", objasnio je Klaus-Dieter, strahujući da zbog sporog odlučivanja lokalnih i središnjih vlasti neće uspjeti obaviti prvi let već ove godine. Za izgradnju infrastrukture planira se obratiti i HBOR-u, od kojega će zatražiti kredit od 10 milijuna eura. Financiraju ga, kaže, njemačke banke i nekolicina privatnih investitora. Prvi gradovi koji bi dobili hidroavionsku liniju uključuju Split, u kojemu bi bila baza kompanije, Zadar, Dubrovnik, Rijeku, Pulu, Korčulu, Hvar, Mali Lošinj i Rab, a kasnije bi se uključivali Vis, Lastovo, Brijuni, Krk i talijanske destinacije.

"Imamo zainteresirane talijanske agencije pa bismo letjeli i iz primjerice Ancone, Brindisija, Venecije, Trsta, ali i iz gradova iz unutrašnjosti poput Bologne", ističe Klaus-Dieter, dodajući da je i njemačka turistička agencija TUI zainteresirana za suradnju u dovođenju njemačkih turista na hrvatsku obalu pa ne sumnja da bi se njegovim projektom obogatila hrvatska turistička ponuda budući da tako planira dovoziti najmanje 100.000 turista godišnje iz Italije i Njemačke. Klaus-Dieter tvrdi da ima punu potporu premijerke Jadranke Kosor, ali da je naišao i na neke zapreke, pa je primjerice dobio načelnu suglasnost da unajmi danas prazne hangare u zrakoplovnoj bazi Divulje, koja mu se čini idealnom, ali mu je nedugo nakon toga stigla odbijenica. Ministarstvo prometa, veza i infrastrukture ponudilo mu je zračnu luku

nes planira povezivati hrvatske otoke i gradove sa šest hidroaviona, pomorsko dobro i dozvola Agencije za civilno zrakoplovstvo

business.hr Utorak 5/4/2011

brojke

e droavioni'

Resnik za bazu njegove kompanije. Klaus-Dieter se također nada skorašnjoj dozvoli Agencije za civilno zrakoplovstvo. Iz te agencije su potvrdili da je European Coastal Airlines u neslužbenim kontaktima s Agencijom za civilno zrakoplovstvo, pri čemu je iskazala namjeru za uspostavu takve vrste prometa. "Prije pokretanja bilo kakvog posla vezanog uz obavljanje

zračnog prijevoza na vodi potrebno je ishoditi sve potrebne dozvole od lokalne zajednice, odnosno općina i gradova. Nakon toga zainteresirana tvrtka podnosi zahtjev Agenciji za civilno zrakoplovstvo za uspostavu prometa na vodi", poručuju iz Agencije za civilno zrakoplovstvo.

EU dopušta iznimke

Njemačko-hrvatska tvrtka projekt je započela još

2001. godine, ali je negdje 2008. godine velika financijska kriza zaustavila realizaciju jer su banke u strahu stopirale ulaganja. Nakon što je došlo do oporavka, banke su opet spremne pratiti projekt pa se Klaus-Dieter nada da će ove godine profunkcionirati prva linija, ako dođe do bržeg administrativnog rješavanja dozvola. Prve promotivne letove kompanija je u Hrvatskoj

obavila 2002. godine. Povijest spajanja hrvatskih gradova i otoka hidroavionima je duga. Još 1921. počeli su prvi letovi hidroavionima kojima se prevozilo goste iz Trsta do njihova hotela u Portorožu. U travnju 1927. ustanovljena je hidroavionska linija Trst-Zadar, a potom i Ancona-Zadar. Međutim, tradicija hidroavionskog povezivanja u Europi nije snažno prisutna

minuta trajat će put od Splita do Korčule, a karta bi stajala najviše 45 eura

milijuna eura vrijedna je cijela investicija, a za početak bi posao dobilo 125 ljudi

PRVI GRADOVI koji bi dobili hidroavionsku liniju uključuju Split, u kojemu bi bila baza kompanije, Zadar, Dubrovnik, Rijeku, Pulu, Korčulu, Hvar, Mali Lošinj i Rab, a kasnije bi se uključivali Vis, Lastovo, Brijuni, Krk i talijanske destinacije

kao primjerice u Sjevernoj Americi, pa tako EU nema razrađenu problematiku hidroavionskog povezivanja kao što je slučaj s drugim prometnim i gospodarskim područjima. Klaus-Dieter Martin kaže da upravo zbog toga EU dopušta svakoj zemlji da radi izuzetke u svojim zakonodavstvima. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prije dvadesetak je dana donijelo Pravilnik o aerodromima na vodi u kojem se detaljno propisuje sve vezano uz takve aerodrome, od njihova projektiranja do održavanja. Time je Hrvatska regulirala i to prilično nepoznato područje u Europi, ali koje je, kako kažu upućeni, vrlo perspektivno i itekako isplativo u turističkoj zemlji s mnoštvom otoka. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

financijskI PRESEDAN Neuobičajeni potez najvećeg vjerovnika, upućuje na to da drugog izlaza vjerojatno nema i da u suprotnom HGs

Banke otpisuju HGspotu 50 milijuna kuna kamata Ukupne obveze HGspota vjerovnicima 31. prosinca 2010. iznosile su 225 milijuna kuna, a ukupan trošak kamata u 2009. i 2010. bio je 45 milijuna kuna. HGspotu će tako biti oprošteno oko 50 milijuna kuna uzmu li se u obzir kamate i u prvom polugodištu ove godine. To će se iznimno pozitivno odraziti na bilancu tvrtke pa će ukupni akumulirani gubitak biti gotovo prepolovljen Zagrebačka banka, kao najveći vjerovnik posrnulog HGspota, odlučila je otpisati kamate i reprogramirati kredite, što bi toj kompaniji za prodaju računala i elektroničke opreme omogućilo opstanak, ali i novi uzlet. Prema izvorima Bu-

siness.hr-a, očekuje se da će to učiniti i druge banke vjerovnici, a informacija o otpisu dijela duga trebala bi biti službeno objavljena u idućih desetak dana. To bi značilo da bi vjerovnici HGspotu oprostili oko 50 milijuna kuna, što bi bio svojevrsni presedan jer banke dosad nisu bile spremne na takav oblik pomoći hrvatskim tvrtkama zapalim u financijske poteškoće. U četvrtak je, naime, u prostorijama HGspota u Zagrebu održan sastanak Uprave i vjerovnika na kojem je Zagrebačka banka, na koju se odnosi oko 70 posto dugova, predložila otpis svih kamata obračunatih

Saša Lončar najveći je dioničar HGspota sa 25,12postotnim udjelom

arhiva business.hr

Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota, potvrdio je da su zatražili otpis kamata, ali da još ne može potvrditi konačnu odluku banaka

arhiva business.hr

do 30. lipnja 2011. godine. Ujedno je predloženo prolongiranje otplate svih dugova do 31. prosinca 2012. godine.

Spašavaju ulaganja

Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota, takvu informaciju nije htio ni potvrditi ni demantirati. "Ne mogu ni potvrditi ni opovrgnuti. Informacija je prerano objavljena. Tek smo u četvrtak održali sastanak i naravno da se želimo riješiti kamata, ali još ne možemo govoriti o isho-

du. Svatko ima svoj stav", kazao je kratko Prpić, osnivač HGspota, koji je kompaniju prodao, a kad je zapala u teškoće Zaba ga je imenovala savjetnikom Uprave. Pregovori vjerovnika i Uprave traju mjesecima, a ovaj neuobičajeni potez Zabe upućuje na to da drugog izlaza vjerojatno nema i da u suprotnom HGspotu prijeti propast. Time Zaba ujedno nastoji spasiti svoja dosadašnja ulaganja u posrnulu kompaniju, u čije je restrukturiranje uložila 50 milijuna kuna.

Iz Zagrebačke banke dobili smo dobili kratak odgovor da nisu u mogućnosti komentirati ni iznositi detalje poslovnog odnosa s pojedinim klijentom. Upućeni u pregovore kažu da je ovo ključan nastavak procesa restrukturiranja započetog krajem 2009. godine, kada je promijenjeno vodstvo kompanije. "Ovo je ključan trenutak za HGspot. Na korak smo do usuglašavanja svih vjerovnika i vjerujemo da će se kompanija u nadolazećim

vnika, Zagrebačke banke, m HGspotu prijeti propast

tu ata brojka

posto ukupnog duga HGspota odnosi se na Zagrebačku banku

postavit će se "normalan" odnos s dobavljačima, odnosno partnerske tvrtke ne bi trebale imati problema s naplatom svojih potraživanja pa se očekuje nastavak suradnje.

Raste atraktivnost

mjesecima potpuno oporaviti" kaže naš izvor. Ukupne obveze vjerovnicima 31. prosinca 2010. iznosile su 225 milijuna kuna, a ukupni trošak kamata u 2009. i 2010. bio je 45 milijuna kuna. HGspotu će tako biti oprošteno oko 50 milijuna kuna uzmu li se u obzir kamate i u prvom polugodištu ove godine. To će se iznimno pozitivno odraziti na bilancu tvrtke pa će ukupni akumulirani gubitak biti gotovo prepolovljen. Ovim potezom us-

"Osim toga, značajno će porasti atraktivnost kompanije, što otvara mogućnost da HGspot preuzme domaći ili strani ulagač", napominje osoba bliska Zagrebačkoj banci. Prošle je godine ta banka, prema nepotvrđenim informacijama, tražila kupca za HGspot. U četvrtak je, pak, agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody's napomenula da će "loši plasmani Zagrebačke banke rasti tijekom prve polovine ove godine" nakon čega je banka priopćila kako više neće koristiti usluge te agencije. Najveći dioničar HGspota je Saša Lončar sa 25,12postotnim udjelom. Dionica kompanije 4. ožujka pala je na povijesno najnižu razinu od 16,08 kuna. Prije godinu dana dionica je na Zagrebačkoj burzi koštala 33 kune. U petak je posljednja cijena iznosila 16,55 kuna, što je 2,65-postotni pad u odnosu na dan prije. Miho Dobrašin, Maja Grbić

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 5/4/2011

MONTMONTAŽAGREBEN

SREDIŠNJI IT DOGA AJ

Porinut policijski Otvorena brod 'Josip Jovi ' konferencija WinDays Kor ula. U brodogradilištu Montmontaža - Greben u Veloj Luci porinut je i kršten policijski ophodni brod, koji nosi ime prvoga poginuloga hrvatskog redarstvenika i prve žrtve Domovinskog rata Josipa Jovi a. Rije je o prvom i najve em brodu iz programa gradnje 29 plovila koje za potrebe MUP-a gradi 6 manjih brodogradilišta. H

Rovinj. Najve a hrvatska tehnološka konferencija otvorena je ju er u Rovinju, a bit e, kao i lani, dopunjena poslovnom konferencijom WinDays11 Business u etvrtak i petak uz više od stotinu predava a iz Hrvatske i svijeta. Održat e se gotovo 140 predavanja o aktualnim temama iz svijeta tehnologi-

je, uklju uju i i proizvode koji omogu avaju realizaciju "ra unalstva u oblaku" i na taj na in smanjuju troškove tvrtkama Konferencija je velikim dijelom obilježena "ra unalstvom u oblaku", temom koja dominira svijetom ra unalstva, ali je ujedno neizmjerno važna za razvoj poslovanja i novih poslovnih modela. Ra unalstvo u oblaku omogu uje tvrtkama da umjesto ulaganja u vlastite hardverske i softverske resurse smjeste dio svojeg informacijskog sustava na iznajmljenu infrastrukturu i tako efektivno

plate samo onaj dio hardvera i softvera koji zaista koriste i koji im je zaista potreban. Na otvaranju Microsoft WinDaysa11 nagra ena su najbolja rješenja nezavisnih hrvatskih softverskih tvrtki. Nagradu za rješenje s najve om poslovnom vrijednoš u dobila je tvrtka Applicon X, rješenje s najve om poslovnom vrijednoš u za male tvrtke ima tvrtka Fortempo, dok je najinovativnijim rješenjem proglašeno ono tvrtke Ager Preeo. Marin Frankovi dobio je nagradu zajednice za poseban doprinos. D. T.

Rješenje za neisplatu plaća do 20. travnja GSV GANJA ROK Tripartitno povjerenstvo trebalo bi se sastati ve danas. Sindikati više ne inzistiraju na jamstvenom fondu Goru i problem neisplate pla a dominirao je i ju erašnjom sjednicom Gospodarsko-socijalnog vije a (GSV). Kao što je ju er ponovila i premijerka Jadranka Kosor, taj bi problem trebao biti riješen do 20. travnja, što je i rok koji su sindikati postavili Vladi. Prema premijerkinim rije ima, neisplata pla a je "neprihvatljiva i nedopustiva, jer ljudi koji rade moraju biti za to pla eni". Iako Kosor nakon sastanka nije detaljnije obrazlagala kako kani riješiti taj problem, poznato je da bi konkretne

mjere trebale obuhvatiti izradu zakonskoga prijedloga koji e regulirati to podru je kako bi poslodavci koji ne ispla uju pla e za to snosili posljedice. Usto, 15. travnja o ekuje se dovršavanje izrade popisa tvrtki koje ne ispla uju pla e, kao i utvr ivanje to nog broja radnika koji su pogo eni tim problemom.

Samo(hvala)

Kako doznajemo, tripartitno povjerenstvo koje je Vlada osnovala za rješenje tog problema trebalo bi se sastati

ve danas te detaljnije razmotriti problem. Po svemu sude i, sindikati više ne inzistiraju na rješenju koje bi uklju ivalo izradu jamstvenog fonda za isplatu neispla enih pla a, koji su predložili na prethodnoj sjednici GSVa, jer su ga druga dva socijalna partnera ocijenila nerealnim. I predsjednik SSSH Mladen Novosel je nakon ju erašnje sjednice ustvrdio kako je jamstveni fond samo jedno od mogu ih rješenja, a ako Vlada ima kvalitetnije rješenje, sindikati od nje o ekuju da ga i predloži.

MATKO BOLAN»A NA »ELU GSV-a

Vrijeme je za 'update' gospodarskog programa Predsjedanje GSV-om u idu ih godinu dana preuzeo je predstavnik poslodavaca Matko Bolan a, predsjednik Uprave Plive, koji je najavio da e jedan od prioriteta biti ja anje socijalnog dijaloga. "Prošlo je godinu dana od donošenja Vladina Gospodarskog programa, koji je dobar temelj, ali na žalost nije dao dovoljno efekata. Vrijeme je za 'update' tog programa, ponajprije na tragu rješavanja dvaju najve ih problema - nezaposlenosti i gospodarskoga rasta. Pritisak je da se ide u promjene bez obzira na izbornu godinu, a mjere, ak i radikalni potezi, bit e nužni ma koliko god bili teški i nepopularni", rekao je za Business.hr novoizabrani prvi ovjek GSV-a, najavivši kako e svoje prijedloge uskoro dati i poslodavci i sindikati.

PREMIJERKA Kosor socijalnim je partnerima poru ila da "izborna godina ne smije biti izgubljena godina" PONGRA I /CROPIX

U uvodnom dijelu sjednice premijerka je socijalnim partnerima predo ila što je Vlada dosad napravila u provedbi programa socijalnog oporavka, ustvrdivši kako "izborna godina ne smije biti izgubljena godina" te da "Vlada svoj program treba nastaviti dosljedno provoditi".

Spora provedba

Bilo je rije i o promjenama u sustavu javne nabave i racionalizaciji javne uprave, što je, kako je re eno, rezultiralo i odre enim uštedama, kao i o ukidanju HFP-a, o reorganizaciji lokalne samouprave, pa se tako moglo uti da je Vlada odustala od tog pitanja jer nije mogla posti i politi -

ki konsenzus. Najavljena je i posebna sjednica GSV-a o funkcioniranju financijskog sustava uz sudjelovanje predstavnika HNB-a, HUBa i poslovnih banaka. Sindikati pozdravljaju sve poduzete mjere, ali one se, ocjenjuju, ne provode dovoljno brzo. "Rezultati tih mjera ne utje u na životni standard gra ana. Zapreke poduzetni kim ulaganjima još nisu uklonjene, a tu se mišljenja sindikata i poslodavaca nimalo ne razlikuju jer i jedni i drugi dobro znamo da je to vitalan problem", rekao je predsjednik HUS-a Ozren Matijaševi . Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji

PR AGENCIJE

MARINA ÂťULI FISCHER, izvrĹĄna partnerica

8. MJESEC ZAREDOM NIZAK RAST

Maloprodaja u veljaÄ?i porasla 0,8% Vrlo niske stope rasta o ekuju se i u idu ih nekoliko mjeseci, odnosno do Uskrsa i po etka predsezone, kada e zbog sezonskog zapoĹĄljavanja zaposlenost porasti Promet od trgovine na malo u velja i je porastao na godiĹĄnjoj razini 0,8 posto realno, odnosno 3,8 posto nominalno, pokazuju prve, ju er objavljene procjene DrĹžavnog zavoda za statistiku. Stopa rasta, iako pozitivna, i dalje je suviĹĄe niska da bi upu ivala na oporavak i time na znatniji rast osobne potroĹĄnje, isti u u Direkciji za ekonomska istraĹživanja Raiffeisen Consultinga. Velja a je time postala osmi mjesec zaredom u kojem se biljeĹži konstantan rast, ali od srpnja proĹĄle godine stope rasta trgovine na malo vrlo su blage.

Predsezona okida

"Posebno su blage uzme li se u obzir dugotrajnost negativnih kretanja prije toga i injenica da su tijekom cijele 2009. stope pada bile dvoznamenkaste. Rast je tako posljedica uglavnom baznog u inka, a doma a je potraĹžnja i dalje slaba zbog nepovoljnih kretanja na trĹžiĹĄtu rada i potroĹĄa kog pesimizma", smatraju u Raiffeisen Consultingu. Predvi aju da e se sli na kretanja, dakle vrlo niske stope rasta, nastaviti i u idu ih nekoliko mjeseci,

odnosno do Uskrsa i po etka predsezone, kada e zbog sezonskog zapoĹĄljavanja porasti zaposlenost. "Tijekom predsezone i glavnog dijela turisti ke sezone o ekujemo neĹĄto intenzivniji rast trgovine na malo, emu bi trebala pridonijeti i ve a potroĹĄnja turista nego lani. S druge strane, doma a potraĹžnja tijekom cijele godine vjerojatno e biti slaba zbog visoke nezaposlenosti, neizvjesnosti stanovniĹĄtva u ostvarivanje budu ih dohodaka i potroĹĄa kog pesimizma", navode u Raiffeisen Consultingu.

Realan rast 2%

O ekuju da e realna stopa rasta u trgovini na malo biti pozitivna te da e pridonijeti rastu osobne potroĹĄnje i BDP-a. Nakon realnog pada u razdoblju od 2008. do 2010. (redom -0,5%, -15,3%, -1,9%), za cijelu 2011. o ekuju realan rast maloprodaje od 2 posto. Preduvjet za zamjetniji oporavak trgovine na malo ipak je oporavak trĹžiĹĄta rada, zaklju uju u Raiffeisen Consultingu. DZS e za desetak dana objaviti kona ne podatke za trgovinu na malo u velja i, koji e vjerojatno pokazati da se potroĹĄa i i dalje ponaĹĄaju racionalno zadovoljavaju i osnovne Ĺživotne potrebe, a kupnju luksuznih dobara odga aju, smatraju u Raiffeisen Consultingu. I. H.

log komunikacije, nastale restrukturiranjem Pleon Dialoga, u 2010. su ostvarile ukupan prihod od 4,6 mil. kn. "Vratili su nam se neki klijenti, uĹĄli smo u nove niĹĄe i produbili ekspertizu u lifestyle komunikacijama", izjavila je izvrĹĄna partnerica Marina uli Fischer. Pleon servisira klijente Ketchum mreĹže, a Dialog lokalne. B.hr

Zagreb. Vetropack StraĹža, tvornica stakla iz Huma na Sutli, u proĹĄloj je godini ostvarila ukupni prihod od 668 milijuna kuna te neto dobit od 25 milijuna kuna. LoĹĄiji je to rezultat nego 2009., a na to su najviĹĄe utjecali pove anje cijene plina i velike negativne te ajne razlike, isti u iz Vetropack StraĹže.

Za energetske projekte 15 mil. ZOJA CRNEÂťKI, direktorica Sektora za industriju pri HGK

KAKO DO FINANCIJERA HBOR i EBRD spremni su financirati izme u 35 i 75 posto ukupnih troĹĄkova. Prvi su dosad dali dva milijuna eura za projekte, a potonji 400 mil. eura Perspektive razvoja energetskog sektora kao vaĹžnog dijela gospodarstva i mogu nosti financiranja energetskih projekata putem banaka i fondova rizi nog kapitala bile su glavne teme skupa odrĹžanog u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je, uz stru njake, okupio znatan broj potencijalnih investitora u energetske projekte. Financiranje projekata, ali i proizvodnih djelatnosti opreme za energetska postrojenja, klju no je za provo enje Strategije energetskog razvoja Hrvatske, istaknuto je na sku-

pu. Direktorica Sektora za industriju pri HGK Zoja Crne ki upozorila je kako je, s obzirom na loĹĄe stanje gospodarstva, upravo ulaganje u sektor energetike iznimno vaĹžno za budu nost Hrvatske. Pozvala je gospodarstvenike da se ĹĄto viĹĄe uklju e u energetske projekte, u koje e idu ih godina biti investirano oko 15 milijuna eura.

Ponuda kredita

Hrvatska banke za obnovu i razvitak (HBOR), Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) i Me unarodna financijska orga-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

SNIMIO TOMISLAV MARI

> nacionalno > lokalno > svijet

Utorak 5/4/2011

Zbog pada potraĹžnje dio kapaciteta plasirali su na udaljenija trĹžiĹĄta zapadne Europe, na kojima je, zbog ve ih transportnih troĹĄkova, postignuta manja marĹža. U 2010. prodali su 941 milijun komada staklenih spremnika, od ega je viĹĄe od 60 posto zavrĹĄilo u izvozu. Na tri je staklarske pe i proizvedeno rekordnih 231,6 tisu a tona stakla. Napominju kako su lani u gradnju mosta koji je povezao tvorni ki krug sa skladiĹĄtem u slovenskom Rogacu investirali viĹĄe od 33 milijuna kuna. H

Prihod Pleona i U 2010. dobit Dialoga 4,6 mil. kn Vetropack StraĹže 25 mil. kn Agencije Pleon Partner i Dia-

business.hr

LOĹ IJE NEGO 2009.

nizacija (IFC), koja posluje u sastavu Svjetske banke, razvile su vlastite programe kreditiranja projekata gradnje energetskih projekata, ve inom onih koji se odnose na obnovljive izvore energije i poboljĹĄanje energetske u inkovitosti. HBOR i EBRD pritom nude realizaciju kredita izravno ili pak putem poslovnih banaka i investicijskih fondova, a spremni su financirati izme u 35 i 75 posto ukupnih troĹĄkova projekta, uz tehni ku podrĹĄku investitorima i spremnost na bespovratno financiranje dijela troĹĄkova pripreme dokumentacije i studija izvodljivosti. HBOR je, prema rije ima Hrvoja Su i a, dosad financijski potpomogao 15 energetskih projekata s ukupno dva milijuna eura, dok je EBRD, kako je to istaknuo voditelji njihova zagreba kog ureda Josip Vukovi , u Hrvatsku dosad plasirao oko 400 milijuna eura isklju ivo za financiranje projekata iz podru ja energetike.

IFC daje 75 posto

IFC pak s oko 75 posto ukupnih sredstava investiranih u energetske projekte financira razvoj obnovljivih izvora energije (hidroelektrane, vjetroelektrane, sun ani kolektori, fotonaponske elije...). Sandra Cari Herceg

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 5/4/2011

11 PRVI PUT

Na sajmu u Mostaru 22 hrvatska obrtnika

Zagreb. Hrvatska obrtni ka komora (HOK) etvrtu godinu zaredom organizira zajedni ki nastup hrvatskih obrtnika i prezentaciju komore na Me unarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru, od 5. do 9. travnja, na kojem e se predstaviti i 22 hrvatska obrtnika, od kojih 11 prvi put. Na ĹĄtandu HOKa predstavit e se obrtnici koji

se bave strojnom obradom metala, proizvodnjom opreme za poljoprivredu, gra evinske opreme, proizvodnjom plasti nih i PVC elektroormari a, proizvodnjom proizvoda od lima, opreme za ugostiteljstvo, preradom plasti nih masa, obradom drveta, tekstilnom proizvodnjom, kao i obrtnici koji se bave izradom suvenira, turizmom i tradicijskim obrtima. ProĹĄle godine na gospodarskom sajmu u Mostaru predstavila su se 704 izlaga a iz 40 zemalja, a obiĹĄlo ga je oko 60 tisu a posjetitelja. H

SAJAM

Drvoprera iva i u Moskvu Zagreb. U organizaciji HGK osam hrvatskih drvoprera iva kih tvrtki predstavit e se na me unarodnom specijaliziranom sajmu graditeljstva "MosBuild 2011", koji e se odrĹžati od 5. do 8. travnja u Moskvi. Tako e se ruskom trĹžiĹĄtu predstaviti tvrtke PoĹžgaj, Pan parket, Drvoproizvod, PPS Galekovi , Pana, Lokve, Proizvodnja Javor i Spa va. H

BROJKA

34,5

posto, uz ukupno upu ena 154 zahtjeva, pao je lani u Hrvatskoj broj zahtjeva za registracijom me unarodnog Ĺžiga, pokazalo je izvjeĹĄ e Svjetske organizacije za zaĹĄtitu intelektualne imovine

HAKOM i mali operateri protiv HT-a OPTIÂťKA MREĹ˝A HT Ĺželi da i drugi operateri dijele rizik ulaganja i to tako da bi bili obvezni uzeti odre eni broj priklju aka na odre eno razdoblje te da im se rabati postupno mijenjaju Nakon konzultacija s ostalim telekom operaterima, proĹĄlog tjedna zaklju eno je da je posljednji prijedlog Hrvatskog Telekoma u vezi s regulacijom svjetlovodne pristupne infrastrukture neprihvatljiv, isti u iz Hrvatske agencije za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije (HAKOM), na ijem je elu kao predsjednik Vije a Miljenko KrviĹĄek. Pozvali su stoga predstavnike HT-a na novi krug pregovora, a u pozivu su predloĹžena poboljĹĄanja prijedloga HT-a, objaĹĄnjavaju u HAKOM-u. U regulatoru se nadaju da e posti i dogovor s najja im doma im telekom operaterom, ali malo je vjerojatno da e HT tek tako popustiti HAKOMu i ostalim operaterima koji

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

sada djeluju udruĹženo. Naime, predsjednik Uprave i glavni izvrĹĄni direktor HT-a Ivica Mudrini ve je nekoliko puta isticao da ulaganja u optiku ne e biti na ĹĄtetu HT-a.

Ulaganja po korisniku

Kako tvrdi izvor Business. hr-a s telekomunikacijskog trĹžiĹĄta, o ekivana je to reakcija jer HT ne Ĺželi popustiti i sniziti najavljene veleprodajne cijene. Me utim, naĹĄ izvor upozorava da HT Ĺželi osigurati svoje ulaganje jer je rije o velikom novcu koji se ne e brzo vratiti, pogotovo ne ako se opti ka infrastruktura mora iznajmljivati ostalim telekomima po mnogo niĹžoj cijeni od one koja je realna na osnovi visine ulaganja po korisniku.

Ostali operateri u Hrvatskoj ne slaĹžu se s dvostrukom podjelom rizika

Prema dostupnim informacija, HT je predloĹžio na in regulacije svjetlovodne pristupne infrastrukture u kojem e biti tri regulatorne faze uvo enja nove svjetlovodne pristupne infrastrukture, i to tako da e se razlikovati prava operatera s obzirom na injenicu jesu li dosad ulagali u izdvojenu lokalnu petlju. HT bi prema navedenom prijedlogu ponudio uslugu bitstream pristupa (usluga preko infrastrukture drugog operatera), a uslugu izdvajanja pojedine svjetlovodne niti ponudio bi tek nakon ĹĄto po ne gradnja sukladno Pravilniku o svjetlovodnim distribucijskim mreĹžama, odnosno u drugoj fazi regulatornog modela.

Nastavak razgovora

Veleprodajnu cijenu HT bi odredio metodom maloprodajna cijena minus postotak X od maloprodajne cijene, koji bi bio razli it u sve tri faze, ime bi dijelio rizik ulaganja s drugim operate-

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave i glavni tehni ki direktor HT-a, ne Ĺželi popustiti i sniziti najavljene veleprodajne cijene koriĹĄtenja opti ke mreĹže SNIMIO HRVOJE DOMINI

rima. Rizik ulaganja dijelio bi se i tako da operateri ne bi od HT-a kupovali svaki pojedini priklju ak, ve bi bili obvezni uzeti odre eni broj priklju aka na odre eno razdoblje ime bi na sebe preuzeli odre eni rizik ulaganja. Ostali operateri ne slaĹžu se s iznosom postotka X, dvostrukom podjelom rizika (postotak X i blokovi pristupa) te s kasnim uvo enjem usluge izdvojene

svjetlovodne niti zbog koje bi im postalo upitno ulaganje u kolokacije u centralama HT-a, pojaĹĄnjavaju iz HAKOM-a. Dodaju da e HT-om pokuĹĄati nastaviti razgovarati kako bi se zaklju ilo je li mogu e pribliĹžiti zahtjeve HT-a i alternativnih operatera, uzimaju i u obzir potrebu za ulaganjima kao i zaĹĄtitu odrĹživog trĹžiĹĄnog natjecanja. DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

karijere, znanje i posao

FRANŠIZA DONOSI NOVAC Franšizno poslovanje smatra se agregatom zapošljavanja pa ga u ova krizna vremena mnoge zemlje poti u s obzirom na to da je put u sigurnije poduzetništvo koje otvara nova radna mjesta, pridonosi rastu, izvozu i konkurentnosti, što se na kraju pozitivno odražava na državnu blagajnu. No u Hrvatskoj franšizno poslovanje nije naišlo na kontinuiranu konstruktivnu podršku institucija, banaka i razvojnih agencija

Utorak 5/4/2011

FOTOLIA

Doma i poduzetnici

nedovoljno koriste franšizno poslovanje

arhiva business.hr

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 5/4/2011

o neslužbenim podacima Hrvatske FIP udruge, u Hrvatskoj ima 170, a vjerojatno i više stranih franšiza, a od toga je samo 15 posto domaćih, ističe Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje. Taj postotak u drugim zemljama iznosi između 50 i 85 posto i rijetko je niži. To znači, dodaje Kukec, da domaći poduzetnici nisu prepoznali taj učinkovit način širenja poslovanja, a time su sami sebi oduzeli platformu rasta koja u sinergiji s drugim poduzetnicima omogućuje brz rast poslovanja, nacionalno i internacionalno. "Franšizno poslovanje nije samo uvoz stranih brendova u zemlju, već mnogo više od toga. Ono je oruđe za širenje i rast domaćih uspješnih poslovnih koncepata te lakši izvoz u regiju i šire. Hrvatska udruga za franšizno poslovanje u posljednjih osam godina mnogo radi na edukaciji, razumijevanju, savjetovanju o franšiznom poslovanju. No, bez jače potpore institucija i banaka potencijal ovog unosnog načina poslovanja u Hrvatskoj neće biti iskorišten", upozorava Kukec.

Vjekoslav Visković bit će partner od povjerenja u građevinskom sektoru

primatelja franšiza. Budući da ne postoji registar, nemamo kontrolu nad time tko sve daje franšizu, a to znači da ne znamo ni je li to u skladu s etičkim kodeksom Europske franšizne federacije, čiji smo član, te ispunjava li ta franšiza osnovne uvjete franšizibilnosti i repliciranja uspjeha, pa bi registar bio u interesu svih. Vjerujem da bi nam u realizacije projekta mnogo pomogla Hrvatska gospodarska komora, od koje ćemo i krenuti", objašnjava Kukec. "Problem je i što banke ne prave razliku između poduzetnika koji posao započinju samostalno i poduzetnika koji posao započinju kupujući franšizu", objašnjava Mirela Alpeza, voditeljica Centra za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek. Naime, u svijetu postoje banke koje imaju odjele za franšizno poslovanje u sklopu kojih rade i franšizni brokeri. Kod nas banke čak ne žele prepoznati franšizno poslovanje kao sigurniji način ulaska u poduzetniš-

KARIJERE

Vjekoslav Visković prešao u Rockwool Od 1. travnja Vjekoslav Visković novi je direktor prodaje u tvrtki Rockwool Adriatic. Bit će usmjeren na daljnje jačanje i razvijanje prodajne mreže u regiji, a u cilju Rockwoolove misije - bit će partner od povjerenja u građevinskom sektoru. Očekuje se da će Rockwool dodatno osnažiti poziciju na tržištu izolacijskih materijala .Visković dolazi iz

Mirela Alpeza, voditeljica Centra za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek arhiva b.hr

tvo, ako ništa drugo onda kao potpuno provjerljiv i mjerljiv projekt u usporedbi s projekcijom poslovnog plana za poslovanje koje se tek treba stvoriti. Alpeza kaže da je kupnja franšize sigurniji način započinjanja posla i ti poslovi imaju veću stopu preživljavanja, o čemu govore i podaci Američke gospodarske komore. Naime,

stopa preživljavanja poduzetnika koji su samostalno ušli u poduzetništvo ili onih koji su ušli kupnjom franšize kaže kako nakon prve godine poslovanja korisnik franšize ima 97 posto šanse za uspjeh, a samostalna tvrtka 62 posto. Nakon pet godina taj isti korisnik franšize ima čak 92 posto, a samostalno poduzeće slabašnih 23 posto

OD 2012.

Novi termin državne mature Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, najavio je u ponedjeljak da će se od iduće godine državna matura polagati nakon završetka školske godine, priopćila je Agencija za odgoj i obrazovanje. Rezultati testova znat će se do 15. lipnja pa kasniji početak državne mature ni na koji način neće utjecati na upise na visokoškolske ustanove. H

za uspjeh. U Hrvatskoj ne postoji zakon o franšizi. Ugovor o franšizi je neimenovan i neuređen, objašnjava Alpeza, te dodaje da je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (48/95, 89/98) tražio obvezno podnošenje ugovora o franšizi na ocjenu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u roku 30 dana od dana kada je ugovor sklopljen, a ta se obveza prestala primjenjivati 1. listopada 2003. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja. Tijekom 2006. godine Centar za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek proveo je u suradnji s američkim konzultantom za franšizno poslovanje prof. Ilan Alonom istraživanje o temi "Perspektive razvoja franšiznog poslovanja u Hrvatskoj” među bankarima, konzultantima i odvjetnicima i njime su otkrivene prepreke razvoja takvog poslovanja u Hrvatskoj. Neke od njih su nepoznavanje instituta franšize među poduzetnicima i njezinih mogućnosti,

iskustva u franšiznom poslovanju

Glavni problem najčešće je financiranje

Podrške niotkuda

U Hrvatskoj ne postoji jedinstveno mjesto na kojem se registriraju davatelji franšiznog poslovanja. Stoga je jedna od ovogodišnjih akcija Hrvatske udruge za franšizno poslovanje projekt prijavljen na natječaj Krizni fond Soroš fondacije, odnosno stvaranje registara franšiza u nas. Registracija franšiza bila bi besplatna, ali obavezna. "Svakodnevno imamo desetak poziva zainteresiranih

Holcima, gdje je poslovni put započeo 2004. godine. Jedan od važnijih projekata koji je vodio bila je gradnja tvornice betona u industrijskoj zoni Kukuljanovo. Istaknuti dio njegova rada u Holcimu bio je razvoj proizvodnih linija namijenjenih za uporabu izvan građevinskog sektora - Vivacal, Agrocal i Inducal. Aktivno je sudjelovao i u brendiranju mineralnih agregata u vrećama te njihovu plasmanu na hrvatsko tržište. S. H. B.

Andrija Čolak i Denis Polić, osnivači lanca Surf n Fries arhiva business.hr

"Najčešći problemi bile su neadekvatne lokacije koje smo morali odbijati te nerazumijevanje što znači poslovati pod istim standardom kvalitete", rekao je Andrija Čolak, jedan od osnivača trenutačno najbrže rastućeg franšiznog lanca "pommes frites” barova u Hrvatskoj. Kaže kako u Hrvatskoj prosječan ugostitelj razmišlja poput trgovca, odnosno želi kupiti za što manje i prodati za što više, dok je u njihovu sustavu na prvome mjestu standard kvalitete koji se mora platiti da bi se moglo poslovati. Ulaskom u franšizno poslovanje, smatra Čolak, gubite mogućnost 100-postotnog samostalnog odlučivanja o vašem poslu, ali zato dobivate sigurnost, definirane troškove, podršku i uigrani sustav koji je prebolio sve dječje bolesti. Ističe da je osim standardnih stvari, poput dobrog proizvoda, cijene, promocije usluge, za uspjeh franšize najvažnija standardizacija poslovanja.

OGLAS

nedostatak prakse i povjerenja, nepoznavanje područja s pravne i ekonomske strane, nepostojanje zakonske regulative i franšiznog poslovanja te nedostatak konzultanata i malo dobrih primjera franšiznog poslovanja u Hrvatskoj.

Kina predvodnik

Po istraživanjima, franšizni sektor, unatoč recesiji, još uvijek generira više od 50 posto svjetske maloprodaje. Vodstvo po broju franšiznih brendova u zemlji od SAD-a (2200 brendova) su preuzeli Kina sa 4000 i Južna Koreja sa 2500 brendova. Na ljestvici koja je obuhvatila podatke iz 40 zemalja svijeta Hrvatska se sa svojih 170 brendova nalazi na 36. mjestu ispred Češke, Kolumbije, Slovenije i Hong Konga. S obzirom na rast broja franšiza od 1 posto u posljednje dvije godine, nalazimo se na 8. mjestu u Europi. U Europi je najviše radnih mjesta, oko 453.000, u franšiznom poslovanju otvoreno u Velikoj Britaniji, u Njemačkoj taj sektor zapo-

šljava 452.000 ljudi, u Poljskoj oko 350.000, u Turskoj 252.000. Prema neslužbenim podacima Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, kod nas je zaposleno samo 16.500 osoba, što jest važna brojka ako imamo u vidu da smo na začelju u Europi po broju franšiznih brendova. Istraživanja pokazuje da, primjerice, u Italiji 96 posto svih franšiznih brendova čine nacionalni brendovi i mnogi od njih su izvozni - u Velikoj Britaniji 89 posto, u Francuskoj 89 posto, u Poljskoj 73 posto i Sloveniji 48 posto. Hrvatska se u tome nalazi na zadnjem mjestu sa svojih jedva 19 posto vlastitih brendova. Egipatska vlada potporama i olakšicama podupire taj sektor. Poljska je mnogo uložila uz pomoć USAID-a u popularizaciju, edukaciju i savjetovanje u tom sektoru. Njemačka, Finska, Francuska i druge zemlje imaju posebne programe promocije i popularizacije tog sektora, a Velika Britanija uz vrlo agresivnu promociju ima ra-

Robert Bilić, vlasnik tvrtke Singarama arhiva business.hr

Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje arhiva business.hr

zvijenu i posebnu školu za školovanje kadrova za rad u franšiznom sektoru.

Uvjeti davanje franšize

"Pozitivne strane za davatelja franšize su brže širenje poslovanja uz manje novca i manji rizik. Ako pak franšiza nije dobro projektirana,

postoji mogućnost da interesi dviju strana u tom ugovornom odnosu nisu dobro balansirani pa se jedna strana razvija na štetu druge, što dugoročno dovodi do nezadovoljstva i prekida ugovornog odnosa", objašnjava Mirela Alpeza. No, da biste dobili franši-

U franšizno poslovanje Robert Bilić ušao je prije 15 godina kada je postao prvi McDonald’s franšizer u Hrvatskoj. Krajem 2007.godine izišao je iz te franšize i uzeo franšizu Signarama, koja se bavi izradom svih vrsta reklama i printom velikog formata, a postoji na 850 lokacija u 52 zemlje. Kao glavni problem u franšiznom poslovanju s kojim se susretao navodi financiranje jer banke, kaže, nemaju sluha za podršku franšiznih startup biznisa. Za uspjeh u takvom poslovanju kaže da je najvažnije slijediti poslovni model davatelja franšize, komuniciranje s njim, biti uporan i imati dovoljno novca. "Poželjno je da davatelj ima što više franšiznih jedinica. Franšize se mogu naći u vrijednosti od nekoliko tisuća dolara do nekoliko milijuna. Kada nađete odgovarajuću franšizu, vodite računa da imate novca i za 'working kapital', što je u stvari novac potreban za razdoblje dok ne postanete profitabilni. Dio franšizera propadne, ali ih je neusporedivo manje od onih koji samostalno krenu", zaključuje Bilić.

zu, morate ispuniti određene uvjete. Kukec objašnjava kako neke franšize imaju čvrste kriterije kada je riječ o primateljima franšize. Neki žele velike renomirane tvrtke, neki jake master primaoce koji bi dalje prodavali njihovu franšizu, a neki male poduzetnike. Nadalje, financije nisu glavni uvjet za dobivanje franšize. Kukec tvrdi da je selekcija najvažniji faktor za uspjeh cijelog sustava. "Vrlo je bitan faktor ‘lik i djelo’ potencijalnog primatelja franšize, ima li podršku obitelji i menadžersko iskustvo. Kaže se da je idealan franšizoprimac muškarac u srednjim godinama, oženjen, s obitelji koja podržava njegov izbor te iskustvom srednjeg menadžmenta, komunikativan, spreman slijediti sustav te da nije previše ekonomski neovisan", ističe Kukec. U Hrvatskoj su najtraženije franšizne ponude modnih marki. To je, kaže Kukec, ciljana skupina ulagača koji računaju na poznati brend. Posrijedi su uglavnom franšize distribucije, a slijede ih franšize iz wellnessa/fitnessa. Najuspješnija po broju prodajnih mjesta je franšiza Fornetti peciva koja ima oko 500 franšizoprimaca. Tu su i franšize kurirskih službi i rent-a-cara te cijeli niz novinskih franšiza te one kvizova i televizijskih showova. Poželite li se pridružiti tom popisu, educirajte se o prednostima i izazovima koje nosi ulazak u franšizno poslovanje, poručuju naši sugovornici, jer franšiza, među ostalim, znači najsigurniji biznis za početnike. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

Širenje poslovanja s bogatim iskustvom u me-

Tvrtka Pavletić otvara ured u Londonu

business.hr Utorak 5/4/2011

Bračni par PAVLETIĆ, vlasnici tvrtke Pavletić arhiva Business.HR

EDUKACIJA

Želite studirati u SAD-u? Institut za razvoj obrazovanja zna kako! Institut za razvoj obrazovanja organizira besplatna savjetovanja u Zagrebu o studiju u SADu s američkim studentima Institut za razvoj obrazovanja poziva sve zainteresirane na savjetovanja o mogućnostima studiranja u SAD-u, a održat će ih bivše studentice američkih sveučilišta. Kroz obrazovna predavanja i radionice Michele Doyle (University of WisconsinMadison) i Jessica Kuntz

(Georgetown University) podijelit će svoja iskustva studiranja u SAD-u te strategije za izbor i prijavu na najbolja američka sveučilišta s hrvatskim srednjoškolcima i studentima. IRO je jedini ovlašteni EducationUSA centar u Hrvatskoj koji djeluje uz potporu State Departmenta te već više od 10 godina hrvatskim studentima pruža besplatne, potpune i nepristrane informacije o mogućnostima studiranja u SAD-u. S. H. B.

OBRAZOVNA SAVJETOVANJA

Termini održavanja

Predavanja će se u malim grupama održavati u Institutu za razvoj obrazovanja, Preradovićeva 33, prema sljedećem rasporedu: četvrtak, 7. travnja 2011., od 18.30 do 19.30 sati - radionica "Izbor sveučilišta za studij u SAD-u" (Michele Doyle, alumna Sveučilišta u Wisconsinu-Madison); četvrtak, 14. travnja 2011., od 18.30 do 19.30 sati - savjetovanje "Vodič kroz upis na studij u inozemstvu" (Sandra Dobrić, obrazovna savjetnica u Institutu za razvoj obrazovanja); utorak, 19. travnja 2011., od 18.30 do 19.30 sati - radionica "Pisanje motivacijskog pisma za prijavu na američka sveučilišta" (Jessica Kuntz, alumna Sveučilišta Georgetown). Radionice i predavanja održat će se na engleskom jeziku, osim savjetovanja "Vodič kroz upis na studij u inozemstvu" koji će biti na hrvatskom jeziku. Ulaz na sva događanja je slobodan uz obaveznu prethodnu predbilježbu na iro@iro.hr najkasnije do 17 sati dan prije održavanja pojedinog događanja.

Inovativna hrvatska tvrtka Pavletić vjeruje u svoj patentirani proizvod Biocrystal®, prvu podlogu za madrace s kristalima, i odlučila je proširiti poslovanje na još jedno važno svjetsko tržište, Veliku Britaniju. Kako ističu iz tvrtke, angažirali su etabliranu menadžericu

renih sudjelovanjem na tom sajmu dogovor je suradnje s najvećim europskim proizvođačem jastuka, pokrivača i zaštita za madrace, koji drži 55 posto tržišta proizvoda za zdravo i kvalitetno spavanje. Kao prvi korak njihove suradnje, tvrtka Pavletić užurbano traži dobavljače i proizvođače perja koji bi im mogli priskrbiti 20.000 kilograma guščjeg perja mjesečno. To je ujedno sjajna prilika za domaće peradare koji će je zacijelo znati dobro iskoristiti. S. H. B.

Studenti prava "uveli" Hrvatsku u Europsku uniju POVIJESNI ZNAČAJ Prvi put u povijesti u natjecanju iz europskog prava "European Law Moot Court" pobijedila je ekipa iz države koja nije članica EU - studenti zagrebačkog Pravnog fakulteta

a svjetskom natjecanju iz prava Europske unije "European Law Moot Court", čije je finale održano 1. travnja pred Europskim sudom pravde u Luxembourgu, pobijedili su studenti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ta je pobjeda od povijesnog značaja za cijelu Europsku uniju, i to iz dva razloga: prvi put u povijesti u natjecanju iz europskog prava pobijedila je ekipa studenata iz države koja nije članica Europske unije (2005. godine pobijedila je ekipa s Harvarda, ali su članovi ekipe bili diplomirani pravnici iz EU na postdiplomskom studiju na Harvardu) i prvi put u povijesti ista je ekipa pobijedila u dvije kategorije natjecanja i osvojila nagrade Best Team (najbolji tim) u zastupanju stranaka pred Sudom i Best Advocate General (najbolji nezavisni odvjetnik) koji savjetuje Sud kako presuditi.

Odjek natjecanja

Na natjecanju je sudjelovala 71 studentska ekipa iz Europske unije i čitavog svijeta, a

arhiva business.hr

> karijere > znanje > posao

đunarodnoj prodaji na području Amerike, Australije i Velike Britanije koja će voditi englesko tržište iz ureda u Londonu. S već uhodanim i uspješnim izvozom u Ameriku, Njemačku, Austriju, Belgiju i Nizozemsku, tvrtka Pavletić iskoristila je plodonosne temelje poslovnih kontakata ostvarenih na najvećem međunarodnom sajmu za dom i tekstil Heimtextil 2011. održanom ove godine u Frankfurtu. Jedan od uspješnih rezultata ostva-

Izvrsnost hrvatskih studenata u području europskog prava mogla bi se pozitivno odraziti na analize kojima se utvrđuje je li Hrvatska spremna za članstvo u Europskoj uniji

pobjeda u finalu ostvarena je u sučeljavanju sa studentima prava iz Belgije i Sjedinjenih Američkih Država. Članovi Europskog suda pravde iskazali su oduševljenje znanjem, argumentacijom i govorništvom hrvatskih studenata Vedrana Barišića, Ane Bobić, Vande Jakir, Ivane Kordić, Branke Marušić i Ivana Zrinjskog. Studentima je ponuđen staž u Europskom sudu, i to u kabinetima sudaca i nezavisnih odvjetnika. Nastavnicima i studentima Pravnog fakulteta čestitali su profesori s Oxforda, sveučilišta u New Yorku, Michiganu i Edinburghu, European University Institutea, Florencea, Uni-

versitäta Heidelberg i drugih vrhunskih sveučilišta.

Spremni za ulazak u EU?

Izvrsnost hrvatskih studenata u području europskog prava mogla bi se pozitivno odraziti na analize kojima se utvrđuje je li Hrvatska spremna za članstvo u Europskoj uniji, ističu profesori fakulteta i dodaju kako je bitno naglasiti da nije riječ o slučajnom uspjehu nego o kontinuiranoj kvaliteti. Naime timovi Pravnog fakulteta u Zagrebu tri su puta u posljednjih pet godina bili viceprvaci na tom natjecanju (2006., 2008. i 2010. godine), a ove godine su dvostruki prvaci. S. H. B.

dogaaji 17

business.hr Utorak 5/4/2011

regija/svijet

Vivendi dokupio udjel u SFR-u Jean Bernard Lévy, izvršni direktor Vivendija, već dugo želi imati stopostotno vlasništvo u kompaniji

BIJEG OD KONKURENCIJE Vodafone će prodati udjel u SFR-u prije nego što na tržište dođe pružatelj usluga širokopojasnog interneta Illiad, koji će uslugom Free Mobile imati najniže cijene u Francuskoj, zemlji s najvišim cijenama u Europi ka, koja već posjeduje 56 posto dionica SFR-a, sada povećanjem profita moći isplatiti dividende dioničarima.

arhiva business.hr

ponedjeljak je došlo do porasta cijena dionica Vodafonea nakon što je taj britanski div mobilne telefonije Vivendiju odlučio za 7,02 milijarde funti prodati 44 posto udjela u SFRu, drugom po redu najvećem mobilnom operateru u Francuskoj. Od neto prihoda Vodafone će četiri milijarde funti vratiti dioničarima preko otkupa duga, a ostatak će se iskoristiti za smanjenje razine duga. Izvršni direktor Vivendija Jean Bernard Lévy izjavio je da će ta najveća europska medijska tvrt-

Cijena 200 mil. eura

Lévyjeva dugogodišnja ambicija bila je da osigura stopostotni udjel u SFRu, a s obzirom na postojeći udjel, Levy je bio i jedini potencijalni kupac. Cijena akvizicije uključuje iznos od 200 milijuna eura u dividendi SFR-a. Novac za preostale dionice SFR-a Vivendi je prikupio prodajom 20postotnog udjela u NBC Universal Entertainment Groupu, koji je za 3,8 milijardi dolara kupio General

Electric. Tvrtka tako veliku akviziciju nije imala od 2009. godine kada je za 4,2 milijarde dolara kupila brazilskog telefonskog operatera GVT.

Nastavak suradnje

Za Vodafone je to treća velika prodaja otkako se na mjestu izvršnog direktora nalazi Vittorio Colao. U 2010. je za 6,5 milijardi dolara prodan udjel od 3,2 posto u China Mobileu

te za 3,1 milijardu dolara udjel u japanskom Softbanku. Vodafone će tako prodati udjel u SFR-u prije nego što na tržište dođe pružatelj usluga širokopojasnog interneta Illiad koji će uslugom Free Mobile imati najniže cijene u Francuskoj, zemlji s najvišim cijenama u cijeloj Europi. Iz Vivendija kažu da će dvije tvrtke nastaviti suradnju kroz sljedeće tri

godine, u što je uključen i ugovor o roamingu koji dopušta korisnicima Vodafonea da koriste mobilnu mrežu SFR-a kada putuju Francuskom. Dionice Vodafonea, koje su prošle godine porasle više od 15 posto, u ponedjeljak su skočile za 1,7 posto, dok su dionice Vivendija pale prilikom početka trgovanja na Pariškoj burzi, no ubrzo su se oporavile skočivši za 0,2 posto. I. B.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 5/4/2011

TEÂťAJ

PAKET POMO I

Kuna je na te ajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvr enoj u ponedjeljak u odnosu na te ajnicu s kraja proĹĄlog tjedna oja ala prema euru za 0,16 posto. Srednji te aj eura na te ajnoj listi HNB-a u ponedjeljak je iznosio 7,371053 kune. Kuna je oja ala i prema ameri kom dolaru, i to za 0,50 posto, te prema ĹĄvicarskom franku, za 0,67 posto. H

Irski ministar financija Michael Noonan pokuĹĄat e ovoga tjedna ishoditi niĹžu kamatu na paket pomo i Europske unije (EU) i Me unarodnog monetarnog fonda (MMF), objavio je Irish Times. Noonan e zatraĹžiti niĹžu kamatu na neformalnom sastanku ministara financija Europske unije u BudimpeĹĄti od 7. do 9. travnja, piĹĄe list, pozivaju i se na izvore iz ministarstva financija. Ta

Kuna prema eura ja a 0,16%

ZAĹ TITA ULAGAÂťA?!

Hanfa opet blokirala Inu

ANTE SAMODOL, predsjednik Uprave Hanfe, moĹže o ekivati skoru tuĹžbu od slova kog biznismena Marija Hoffmana SNIMIO SAĹ A ETKOVI

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u ponedjeljak je objavila joĹĄ jednu blokadu trgovine dionicama Ine zbog novih saznanja o mogu im kupcima koji bi, navodno, trebali biti povezani s Molom iako su im dokazi za to, prema dosad poznatom, tek indicije Hanfa je u ponedjeljak ujutro donijela novo rjeĹĄenje kojim je na joĹĄ pet trgovinskih dana obustavila trgovinu dionicom Ine, na veliku radost preostalih malih ulaga a koji bi htjeli prodati svoje dionice Ine po cijeni oko etiri tisu e kuna, zadnjim realiziranim prije Hanfine blokade. U obrazloĹženju rjeĹĄenja piĹĄe da je Hanfa u me uvremenu prikupila odre ene podatke o investitorima, pa je radi zaĹĄtite ulaga a i osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja na ure enom trĹžiĹĄtu ocijenila kako do kraja 8. travnja treba produljiti privreme-

nu obustavu trgovanja dionicama Ine. Hanfa je 28. oĹžujka objavila i priop enje u kojem je navela da je raspoloĹžive podatke o investitorima i tijeku trgovanja dionicama Ine "dostavila drugim sluĹžbenim tijelima u Hrvatskoj na postupanje iz njihove ovlasti i nadleĹžnosti" te da "saznanja iz dnevne obrade podataka o trgovanju, kao i dodatne informacije od inozemnih regulatora mogu utjecati na daljnje postupanje Agencije u smislu obustave trgovanja".

Vlada zna bolje

Kao jednog od kupaca dionica Hanfa je prokazala Slovaka Marija Hoffmana, kojeg su okrivili da je kupnjom dionica Ine prao novac ste en na nezakonit na in. Hoffmana je Hanfa uz svojoj prijavi, u kojoj se navodno poziva na izvjeĹĄ u britanskog parlamenta, opisala kao privatizacijskog tajkuna s vezama u podzemlju, a utvrdila je da su dionice u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna kupljene za tri tvrtke s Cipra koje se povezuju s PoĹĄtava bankom, koja je u suvlasniĹĄtvu Hoffmanove tvrtke Istrokapital. Hoffman je preko svoje glasnogovornice Ve ernjem listu poru io kako e tuĹžiti Hanfu jer s Molom nije ni u kakvoj vezi te da ne kupuje dionice Ine. No, u Vladi su, sude i prema anonimnim izjavama, sigurni da se iza Hoffmana skriva Mol iako Hanfina prijava to ni na koji na in ne dokazuje. J. Jagi

Irska traĹži niĹžu kamatu

je informacija objavljena nakon ĹĄto je irska srediĹĄnja banka u etvrtak objavila da etiri zajmodavca moraju prikupiti dodatne 24 milijarde eura kapitala kako bi odoljeli eventualnoj novoj krizi. Trenuta no nova vlada na elu s premijerom Endom Kennyem pla a prosje nu kamatu od 5,8 posto za me unarodnu financijsku pomo . elnici eurozone zasad ne Ĺžele Dublinu dati iste uvjete kakvi su zadani Gr koj, kojoj je proĹĄlog mjeseca sniĹžena kamata za jedan postotni bod i produljen joj je rok otplate. H

BROJKA

milijarde eura potrebne su irskim bankama da ne odu u bankrot

ECB se igra sud Portugala, Gr k NA PREKRETNICI Guverner Europske srediĹĄnje banke naĹĄao se na meti kritika ekonomista koji smatraju da je prerano podizanje kamatnih stopa opasno za prezaduĹžene zemlje Unije, neovisno o rizicima inflacije Nakon ĹĄto je inflacija u eurozoni u oĹžujku sko ila na najviĹĄu razinu u posljednjih 29 mjeseci o i financijske javnosti uperene su u elnika Europske srediĹĄnje banke Jean-Claudea Tricheta od kojeg se o ekuje podizanje referentne kamatne stope s rekordno niske razine od jedan posto, no s velikim rizicima za gospodarstva prezaduĹženih zemalja.

Borba s inflacijom

Iako se ta mjera u posljednje vrijeme esto spominjala u kontekstu borbe s rastu om inflacijom, podizanje kamate moglo bi naĹĄtetiti najugroĹženijim lanicama poput Ĺ panjolske, Gr ke, Portugala i Irske, upozoravaju analiti ari.

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Te zemlje bore se s velikim prora unskim deficitima, javnim dugom i visokom stopom nezaposlenosti, a pove anje kamatne stope utjecat e i na rast cijene njihova zaduĹživanja. Tijekom vikenda najglasniji su bili oni koji su tvrdili da je postroĹžavanje monetarne politike ECB-a prije onog Federalnih rezervi ili Bank of England preuranjeno i potencijalno opasno. IĹĄ ekivani sastanak Tricheta i njegovih kolega odrĹžat e se u etvrtak u Frankfurtu, mjesec dana nakon ĹĄto je elnik ECB-a signalizirao pove anje kamate u borbi s inflacijom.

Kamata ide na 1,25%

O ekuje se da e Europska

srediĹĄnja banka referentnu kamatnu stopu podi i s dosadaĹĄnjih jedan na 1,25 posto. U me uvremenu je prinos na referentne desetogodiĹĄnje njema ke obveznice porastao osmi dan zaredom, dosegnuvĹĄi najviĹĄu razinu u posljednjih 15 mjeseci. ECB bi podizanjem kamate prioritetom odredio cjenovnu stabilnost, dok bi potpora gospodarskom rastu ostala u drugom planu, a tako er bi prestigao Federalne rezerve u iniciranju povla enja kriznih mjera. Gr ki ministar financija Giorgos Papakonstantinou upozorio je kako njegova zemlja, zajedno s ostatkom periferije, prolazi kroz "bolno ekonomsko restrukturira-

Zemlje PIGS-a bore se s velikim prora unskim deficitima, javnim dugom i visokom stopom nezaposlenosti, a pove anje kamatne stope utjecat e na rast cijene njihova zaduĹživanja

TREZORCI

NEMA INTERESA

Aukcija trezorskih zapisa, koja je prema godišnjem kalendaru izdavanja planirana za 5. travnja, ne e se održati, priop eno je iznenada iz Ministarstva financija u ponedjeljak. O datumu sljede e aukcije Ministarstvo financija e naknadno izvijestiti ulaga e. Na posljednjoj aukciji, koja je održana 29. ožujka, prikupljeno je 529,5 milijuna kuna. B. St.

Ponuda bivšeg direktora Atenske burze Vasiliosa Margarisa za preuzimanje udjela od barem 25 posto u Zagreba koj burzi istekla je 31. ožujka i Emex, odnosno Emerging Markets Partners, povla i svoju ponudu, stoji u objavi koju je Vasilios Margaris poslao Business.hr-u. Naime, klijent za kojeg su Grci radili izdao im je narudžbu "fill or kill", prema kojoj je trebalo zadovolji-

Otkazana aukcija

Grci morali odustati od ZSE-a

VASILIOS MARGARIS, predsjednik partner u Emexu, koji je dao ponudu za preuzimanje udjela u ZSE-u ARHIVA B.HR

ti odre eni prag, u ovom slu aju 25 posto dionica ZSE-a, ili e odustati od ponude. Emex je za ZSE nudio 2800 kuna po dionici. U objavi stoji kako zahvaljuju svim vlasnicima dionica ZSE-a koji su pokazali interes za suradnju s njima, a nisu u potpunosti zatvorili vrata ni budu oj suradnji. Na kraju su zaželjeli uspjeh i svijetlu budu nost svim dioni arima ZSE-a. Da su uspjeli, morali bi za preuzimanje tražiti dozvolu Hanfe, koja mora odobriti svako stjecanje udjela u ZSE-u ve e od deset posto. J. J.

CIJENE U INDUSTRIJI

Eurozona skuplja 0,8 posto

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvo a ima u eurozoni i Europskoj uniji u velja i su porasle za 0,8 posto u odnosu na mjesec prije, objavio je europski ured za statistiku Eurostat. Time je rast proizvo a kih cijena usporen na mjese noj razini u usporedbi sa sije njem, kada su one u eurozoni porasle za 1,3 posto, a u EU za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. H

udbinom 'Rast se izgubio na putu prema putu r ke i Irske izlaska iz krize' PBZ ANALIZE

DZS je korigirao prvu procjenu pada BDP-a u etvrtom kvartalu prošle godine sa -0,7 posto na -0,6 posto, što je ukupnu godišnju stopu pada u 2010. smanjilo sa -1,4 posto na -1,2 posto, upozoravaju u PBZ-u

JEAN-CLAUDE TRICHET, guverner Europske središnje banke (ECB), u etvrtak bi u Frankfurtu trebao sa svojim kolegama iz odbora guvernera ECB-a dogovoriti novu visinu klju ne kamatne stope ECB-a, ali i ho e li je uop e podizati ARHIVA B.HR

nje", piše Financial Times.

Još novca za banke

Gr ki je politi ki vrh u smanjenju javnoga duga pribjegao i prodaji odnosno iznajmljivanju državne zemlje i otoka. S kakvim se poteško ama zemlje eurozone nose najbolje su ilustrirali prošlotjedni rezultati testova izdržljivosti irskih banaka koji su pokazali kako su tim institucijama potrebne dodatne 24 milijarde eura kapitala. Standard & Poor's prošloga je tjedna Irskoj snizio kreditni rejting za je-

dan stupanj, na BBB+, zbog rastu e zabrinutosti u vezi s restrukturiranjem dugova u budu nosti. Na potrebu obuzdavanja inflacije europski elnici upozoravaju otkako je u prosincu prošle godine stopa premašila ciljanih dva posto, a cijene hrane i nafte nastavile rasti. Inflacija je u eurozoni u velja i iznosila 2,4 posto, a u ožujku 2,6 posto. Osim što je zbog rata u Libiji sko ila cijena energije, poskupljenje bilježe i hrana, alkohol i duhanski proizvodi. Biljana Star i

"S obzirom na to da je pad BDP-a u 2010. uglavnom u skladu s našom ocjenom o padu od 1,5 posto te da trenuta no raspolažemo s vrlo malo pokazatelja za 2011. godinu, za sada ostajemo pri ocjeni da e ova godina rezultirati blagim rastom BDP-a od 1,4 posto. Moramo naglasiti da nam raspoloživi podaci ne ulijevaju optimizam i trenuta no nam se ini da se gospodarski rast u Hrvatskoj izgubio negdje na putu prema putu izlaska iz krize. Naime, industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine zabilježila je pad od 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani", tvrdi analiti arka PBZa Ivana Jovi u analizi.

Bez pomo i izvana

Negativno kretanje industrijske proizvodnje potvr uje o ekivanja PBZ-a da oporavak inozemne potražnje ne e povu i ukupnu industriju s obzirom na malu orijentiranost na izvoz i injenicu da je tijekom krize vjerojatno došlo

MARKO ŠKREB, glavni ekonomist PBZa, u kojem ne o ekuju nikakve pomake Vladine ekonomske politike u ovoj godini SNIMIO H. DOMINI

i do gubitka dijela izvoznog tržišta koje se preorijentiralo na cijenom ili kvalitetom konkurentnije proizvo a e. Istodobno, doma a potražnja i dalje je potisnuta, o emu svjedo i kretanje prometa u trgovini na malo koja zapravo grebe po dnu (sije anj 2011. +0,2 posto u odnosu na sije anj 2010., ali -9,2 posto i -21,9 posto u odnosu na sije anj 2009. odnosno 2008. godine). Najve i utjecaj na doma u potražnju zasigurno imaju kretanja na tržištu rada, iji zna ajniji oporavak, osim sezonskih lomova, u PBZ-u ne o ekuju tijekom ove godine, što samo po sebi prejudicira i spor i nestabilan oporavak doma e potražnje, stoji u analizi. Tako er, nastavljeno je i smanjivanje izdanih odo-

brenja za gra enje, što pokazuje da e 2011. za gra evinsku aktivnost i dalje biti, najblaže re eno, izazovna godina. Sve u svemu, velika vjerojatnost novog pada BDP-a u prvom kvartalu 2011., najavljuje Jovi , koja ne isklju uje promjenu projekcije rasta BDP-a nadolje.

Tre a izgubljena bitka

"S obzirom na to da se Hrvatska iz krize izvla i daleko sporije i nestabilnije od drugih usporedivih zemalja, ostaje nam nada e ova turbulentna vremena iskoristiti za provo enje posljednjih 15-ak godina uporno odga anih strukturnih reformi, iako smo svjesni da je predizborna godina unaprijed izgubljena bitka… tre a u nizu od po etka krize", zaklju uje Jovi . B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Jedan od najve ih dnevnih dobitnika bila je dionica HGspota, koja je porasla 20,91 posto, na 20,01 kunu. HGspot je lansirala grupa banaka, predvo ena Zagreba kom bankom, koja je odlu ila nakon viĹĄemjese nih pregovora otpisati kamate i prolongirati otplatu kredita posrnulom HGspotu, ĹĄto e toj kompaniji za trgovinu ra unalima i elektroni kom opremom omogu iti novi zalet.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Kon ar - elektroindustrija Dom holding Ericsson Nikola Tesla Atlantska plovidba d.d. Dalekovod KraĹĄ, prehrambena industrija Belje Podravka prehrambena industrija d.d. HGspot Institut IGH Uljanik plovidba Zagreba ka banka Adris grupa uro akovi holding Tisak Tehnika Konzum EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Turisthotel Atlantic grupa Luka Rijeka Vupik Fima validus Ingra KaĹĄtelanski staklenici Jadranski naftovod Transadria Petrokemija Finvest Corp AD Plastik Viro tvornica ĹĄe era d.d. Ledo Jadroplov d.d. akove ki mlinovi Adris grupa Tankerska plovidba Hidroelektra niskogradnja Kon ar Viadukt Karlova ka banka Medika Croatia osiguranje d.d. Vaba d.d. banka VaraĹždin Koka HUP - Zagreb Kon ar Riviera Pore Metalska industrija VaraĹždin Magma d.d. Zvijezda SN holding Veterina d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Rabac, ugostiteljstvo i turizam RIZ-odaĹĄilja i Kutjevo Solaris Sun ani Hvar Chromos agro Dioki d.d. Laguna Novigrad Istraturist Umag d.d. IPK Kandit Jadroagent Valamar grupa Privredna banka Zagreb Plava laguna Zlatni rat Proficio Luka Plo e BrodogradiliĹĄte Viktor Lenac d.d. Ĺ˝itnjak Mlinar mlinsko-pekarska industrija OT-optima telekom d.d. Uljanik d.d. Hoteli Podgora Pounje trikotaĹža akovĹĄtina

+ Titulu dnevnoga gubitnika osvojila je dionica Dom holdinga. Tom je dionicom ostvaren promet od dva milijuna kuna, pri emu joj je cijena pala 6,21 posto. Zadnja cijena Dom holdinga iznosila je samo 54,4 kuna, a tijekom trgovinskog dana vlasnika je u rasponu cijene od 52,8 do 58 kuna promijenilo neĹĄto viĹĄe od 37.000 dionica.

Redovan promet: 16.697.409,02 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

288.10 545.00 52.80 1,635.50 699.99 240.00 435.00 90.05 316.03 17.66 1,861.80 607.00 257.00 267.00 41.15 162.92 1,300.00 204.25 745.00 880.00 783.11 212.00 65.82 9.60 13.21 3,750.00 3,080.05 1,206.00 141.90 153.00 126.00 446.00 6,001.00 146.00 3,650.01 319.90 1,364.24 140.00 1,163.03 255.00 68.01 7,000.02 5,950.00 76.00 235.00 1,300.01 1,275.02 205.36 2,800.00 22.00 3,525.88 146.63 60.01 26.27 17.70 105.02 110.00 31.50 225.05 52.98 411.01 69.50 9.70 273.99 131.31 587.00 52.05 625.01 1,710.00 60.04 14.50 1,300.00 11.00 138.00 637.00 33.49 95.00 26.50 0.84 8.90

293.00 552.00 58.00 1,644.50 722.00 249.97 460.00 92.99 320.01 21.50 1,880.00 612.00 265.00 270.00 42.40 167.48 1,317.00 206.01 745.00 920.00 792.00 215.00 70.96 10.51 13.50 3,800.01 3,130.00 1,600.00 144.70 188.01 131.98 470.00 6,001.01 148.10 3,650.01 319.90 1,400.00 143.01 1,198.88 262.50 75.11 7,200.00 6,000.00 84.98 240.00 1,300.01 1,300.00 205.44 2,800.00 22.11 3,550.01 148.00 64.30 26.30 17.70 105.02 110.00 31.50 225.05 53.00 411.01 69.51 9.70 273.99 141.10 587.00 54.00 633.10 1,710.00 60.04 14.96 1,300.00 11.00 138.00 637.00 33.50 95.00 26.50 0.84 8.90

289.00 551.00 54.40 1,640.01 714.93 247.99 460.00 90.86 316.03 20.01 1,861.80 609.00 257.00 267.00 41.15 163.32 1,300.00 204.25 745.00 910.00 792.00 212.00 70.92 9.68 13.48 3,800.00 3,130.00 1,600.00 142.50 160.00 131.98 446.00 6,001.00 146.25 3,650.01 319.90 1,400.00 140.00 1,163.03 260.00 68.01 7,000.02 6,000.00 84.97 240.00 1,300.01 1,275.02 205.36 2,800.00 22.00 3,550.01 148.00 64.30 26.30 17.70 105.02 110.00 31.50 225.05 52.98 411.01 69.50 9.70 273.99 131.31 587.00 54.00 625.01 1,710.00 60.04 14.96 1,300.00 11.00 138.00 637.00 33.49 95.00 26.50 0.84 8.90

-1.21% 0.18% -6.21% -0.03% -0.84% -0.40% 0.00% -1.58% -1.55% 20.91% -3.48% -0.49% -2.28% 0.00% -0.60% -2.20% -1.29% -0.85% 0.00% 1.11% 0.13% -1.40% 6.79% 6.61% 0.15% -1.30% 0.61% 35.59% -1.72% 1.90% 1.91% -3.04% 0.02% -2.50% 0.00% 0.00% -0.71% -3.45% -1.44% 2.56% -2.90% 2.94% 0.00% 11.80% 10.09% -2.91% -2.67% -6.65% 27.27% 0.00% -1.71% 0.94% 4.89% -6.04% -0.95% -3.65% 2.33% 23.53% -2.58% -1.87% 2.74% -3.47% 0.83% -0.36% -17.92% -6.83% 1.68% -2.20% -2.29% 0.07% 15.79% -1.89% 10.00% -13.75% 0.00% -1.35% -5.94% 0.00% 0.00% 9.47%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,76 %

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

9,920 5,204 37,392 794 1,255 3,063 1,522 7,348 1,119 15,932 167 431 898 772 4,275 1,047 130 741 195 160 179 628 1,876 12,663 8,499 30 34 74 701 523 662 169 11 410 15 169 31 282 33 143 464 3 3 194 60 10 10 58 4 483 3 70 118 251 350 50 45 150 20 82 10 51 302 10 20 4 43 3 1 28 90 1 80 5 1 14 4 2 52 1

2,880,075.43 2,862,248.65 2,049,849.62 1,302,563.05 885,024.61 742,191.46 693,333.89 667,948.09 356,578.94 316,573.32 311,402.84 262,584.27 233,172.14 206,332.50 178,329.06 173,352.86 170,260.00 151,901.43 145,275.00 145,210.00 141,014.25 133,390.75 128,675.64 128,495.12 113,903.76 113,441.01 106,270.13 101,105.44 100,370.47 84,181.41 84,018.00 76,246.29 66,011.06 60,108.62 54,750.15 54,063.10 43,364.24 40,003.61 39,059.29 36,655.00 32,328.82 21,200.04 17,900.00 16,465.24 14,205.00 13,000.10 12,800.20 11,912.89 11,200.00 10,641.95 10,615.93 10,346.30 7,214.82 6,596.50 6,195.00 5,251.00 4,950.00 4,725.00 4,501.00 4,344.86 4,110.10 3,544.70 2,929.40 2,739.90 2,639.78 2,348.00 2,286.90 1,891.21 1,710.00 1,681.12 1,337.20 1,300.00 880.00 690.00 637.00 468.98 380.00 53.00 43.68 8.90

23,665.79 1,417.24 406.22 2,183.92 997.70 568.84 631.87 746.46 1,712.88 6.60 295.24 353.22 16,460.44 1,811.35 133.21 389.78 246.30 4,637.06 330.97 359.23 2,640.77 1,267.86 106.77 26.15 101.10 431.65 2,325.11 46.01 476.11 98.84 554.26 618.45 1,321.24 239.36 383.25 3,076.13 876.94 87.34 71.44 118.77 91.08 211.36 1,845.59 149.99 216.77 612.79 247.59 750.29 42.05 107.23 355.91 402.56 118.62 88.01 8.96 106.30 41.16 180.38 139.02 387.34 49.53 280.92 151.29 1,280.90 93.90 65.07 339.96 11,921.92 934.20 33.16 58.54 289.40 152.29 28.38 124.48 94.44 212.44 9.71 2.24 9.38

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 430.00 27.87 1,181.00 690.05 217.00 339.99 54.00 240.00 15.10 1,106.00 533.13 200.00 242.21 22.36 135.00 871.01 145.00 740.00 543.15 657.10 161.54 41.77 5.00 12.45 612.00 2,332.01 700.00 105.50 85.00 80.21 290.00 4,720.12 124.01 2,950.00 286.07 1,140.00 120.00 909.99 190.00 53.00 6,200.00 4,502.00 54.00 183.12 1,115.16 975.00 140.00 1,771.00 21.00 2,851.00 130.58 55.56 15.15 17.00 65.10 98.00 23.11 166.55 25.00 295.05 60.20 8.80 250.10 131.31 515.00 28.00 461.06 1,345.00 30.05 11.50 1,160.03 9.00 76.10 637.00 25.00 61.11 20.06 0.60 5.11

332.84 594.99 63.89 1,777.00 1,044.18 390.00 497.02 118.99 355.00 39.95 2,900.00 675.00 289.98 318.99 52.00 267.90 1,649.98 225.50 745.00 1,105.00 829.99 267.02 137.00 29.01 39.35 4,990.00 3,520.00 3,197.00 184.73 188.01 146.00 507.77 6,900.00 190.30 4,000.00 373.00 1,615.00 239.00 2,198.00 349.94 86.88 8,250.00 6,299.00 95.00 269.99 1,682.99 2,450.00 259.65 3,130.00 69.90 4,400.00 245.00 78.13 34.96 24.00 118.90 150.00 32.50 295.00 78.00 441.50 121.87 10.70 395.00 270.00 711.99 62.00 708.00 1,800.00 81.50 15.09 2,093.00 11.65 163.85 637.00 44.80 144.99 33.89 0.99 19.90

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,00 250,00 104,90 0,71 9,80 173,00 17,50 5,17 14,03 38,60 2,80 80,15 9,40 4,37 12,10

59,99 250,05 104,90 0,73 10,00 176,50 17,50 5,22 14,40 40,50 2,96 83,30 9,55 4,55 12,20

59,50 250,00 104,90 0,73 9,85 176,50 17,50 5,21 14,11 40,50 2,85 80,16 9,55 4,54 12,20

59,43 250,01 104,90 0,72 9,95 174,56 17,50 5,20 14,31 40,16 2,89 80,29 9,52 4,53 12,10

37,01 0,47 83,08 0,07 1,61 0,74 0,46 6,11 36,00

37,99 0,51 83,51 0,07 1,65 0,80 0,49 6,20 36,26

37,57 0,51 83,08 0,07 1,61 0,80 0,49 6,16 36,00

0,37 0,48 0,75 0,07 1,61 0,79 0,48 6,17 0,36

34,21 5,80 34,21 37,14 890,00 81,00 87,50 90,00 43,50 40,50 22,60 4,15

35,50 5,80 35,99 38,00 890,00 81,00 87,50 90,00 43,50 40,50 22,60 4,15

35,00 5,80 35,99 37,26 890,00 81,00 87,50 90,00 43,50 40,50 22,60 4,15

35,38 5,80 35,92 37,96 890,00 81,00 87,50 90,00 43,50 40,50 22,60 4,15

521,00 520,00 1.800,00 685,00 15.000,00 980,00 4.010,00 3.000,00 5.000,00 8.850,00 5.000,00 1.128,00 1.001,00 7.500,00 7.801,00

543,00 551,00 1.944,00 700,00 15.000,00 1.000,00 4.060,00 3.050,00 5.000,00 8.964,00 5.050,00 1.128,00 1.020,00 7.600,00 8.200,00

531,00 542,00 1.877,00 700,00 15.000,00 992,00 4.037,00 3.027,00 5.000,00 8.913,00 5.041,00 1.128,00 1.004,00 7.504,00 7.914,00

528,77 537,84 1.835,90 699,99 15.000,00 992,15 4.036,97 3.027,04 5.000,00 8.912,74 5.041,49 1.128,00 1.004,11 7.503,90 7.914,01

3.845,00 4.350,00 560,00 40.615,00 3.031,00 575,00 90,00 6.800,00 214,00 250,00 310,00

3.850,00 4.351,00 560,00 40.616,00 3.050,00 575,00 90,00 6.800,00 214,00 250,00 310,00

3.849,99 4.350,29 560,00 40.615,58 3.036,71 575,00 90,00 6.800,00 214,00 250,00 310,00

3.849,99 4.350,29 560,00 40.615,58 3.036,71 575,00 55,35 6.800,00 214,00 250,00 310,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG ZTOG NF1N KBMR MELR ZVTG KDIR LKPG KDHR IEKG TLSG INDGL INDDY GRVG

KRKA PETROL ZITO NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD ID LUKA KOPER KD GROUP INTEREUROPA TELEKOM SLOVENIJE INFOND GLOBAL INFOND DYNAMIC GORENJE

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 BIRAC AD ZVORNIK TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE R I TE GACKO AD GACKO ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C DUF HERBOS-INVEST DD MOSTAR FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO

Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Dunav osiguranje a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Jubmes a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Sacen a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Vino župa a.d. Aleksandrovac

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE REPLEK SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 SKOPSKI PAZAR SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE Gradina - D.M.R. a.d. Užice

286.562,09 19.751,25 18.042,80 17.956,86 15.793,55 11.521,00 10.027,50 9.628,91 8.615,67 6.867,06 5.870,56 5.620,99 4.523,49 3.514,83 3.218,70

1,49 % 78773 6,88 % 39565 -2,26 % 24013 20,00 % 256153 -2,42 % 9154 7,84 % 14936 8,89 % 20115 -0,32 % 1262 -0,11 % 19660

29.262,01 18.855,06 18.032,96 16.906,10 14.766,64 11.864,64 9.676,15 7.786,62 7.102,91

-2,75 % 96885 10,27 % 377366 0,00 % 55349 -4,22 % 52349 48,33 % 1620 0,00 % 11063 0,57 % 6692 0,00 % 4236 0,90 % 3065 0,25 % 2674 1,35 % 2002 2,47 % 7208

3.427.472,60 2.188.722,80 1.987.994,52 1.987.290,22 1.441.800,00 896.103,00 585.550,00 381.240,00 133.327,50 108.297,00 45.245,20 29.913,20

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK TEL REPL MTUR GRNT RMDEN06 SPAZ STB RZUS GRDN

4822 79 172 25092 1588 66 573 1851 602 171 2028 70 475 775 266

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AERO NIIS DNOS TIGR JMBN ENHL AIKB MTBN CCHS AGBN UNBN SCEN SJPT FITO VINZ

-0,83 % 0,00 % -0,57 % 0,69 % -2,74 % -0,28 % -0,06 % 0,17 % -1,33 % 0,00 % -4,97 % 0,01 % 0,95 % 2,02 % 0,16 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E HRBFRK2 FBIHK1D FBIHK1C HBINRK1 FBIHKK FBIHKJ FBIHKI FBIHK1A FBIHK1B BHTSR MIGFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RTEU-R-A RSDS-O-C BIRA-R-A TLKM-R-A HETR-R-A RITE-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-D

Oznaka

Utorak 5/4/2011

3,71 % 128523 67.958.849,00 8,18 % 84180 45.275.520,00 -1,21 % 14189 26.049.642,00 0,00 % 10500 7.349.865,00 -6,22 % 394 5.910.000,00 -0,70 % 3733 3.703.706,00 -0,57 % 877 3.540.425,00 -0,03 % 775 2.345.955,00 0,00 % 405 2.025.000,00 -0,57 % 157 1.399.300,00 -4,87 % 241 1.215.000,00 20,00 % 1005 1.133.640,00 -0,99 % 670 672.755,00 -0,50 % 77 577.800,00 -3,49 % 73 577.723,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,06 % -0,05 % 0,00 % 0,04 % 0,30 % -1,40 % 1,12 % -0,58 % -2,73 % 0,00 % 0,00 %

20435 78.674.533,00 383 1.666.160,00 1793 1.004.080,00 12 487.387,00 143 434.250,00 724 416.300,00 5010 277.323,34 25 170.000,00 600 128.400,00 499 124.750,00 398 123.380,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

business.hr

Nis +8,18% BH Telecom Sarajevo +1,35% IK banka Zenica +1,35% Gorenje +0,16% Kom. banka Skopje +0,06%

Intereuropa -4,97% Nov. kred. ban. Maribor -2,72% Telekom Srpske -2,42% Krka -0,83% AIK banka Niš -0,57%

Aerodrom Nikola Tesla

Fabrika duhana Sarajevo

Titulu pobjednice dana u ponedjeljak je u Beogradu ponijela dionica Aerodroma Nikola Tesla, koja je osim rasta vrijednosti zabilježila i najve i promet od gotovo 68 milijuna dinara. Cijena te dionice porasla je 3,71 posto, na zadnjih zabilježenih 531 dinar, a tijekom dana kretala se u rasponu od 521 do 543 dinara. Vrijednost NIS-ove dionice tako er je sko ila, i to više od osam posto, na zadnjih zabilježenih 542 dinara.

Samo je 77 dionica sarajevske Fabrike duhana u ponedjeljak promijenilo vlasnika pa se sa 5800 konvertibilnih maraka prometa ta dionica našla pri dnu popisa najtrgovanijijih izdanja Sarajevske burze. Vrijednost dionice pala je 1,32 posto, na 75 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila najviša cijena te dionice postignuta tijekom dana. Sarajevski indeks SASX10 pao je 0,72 posto, zaklju ivši dan na 1089,69 bodova.

+3,71 -1,32

REGIONALNI INDEKSI -0,55% BIRS +1,33% 827,27 1.155,98 Belex15 +1,01% FIRS +1,58% 775,82 2.164,72 Belexline +0,39% MBI10 -0,26% 1.442,89 2.569,83 SASX10 MONEX20 -0,72% 12,934.81 -0,26% 1.089,69 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,10% Stanje ponedjeljak 4. travnja 2011. 1.070,91 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,52% 2.881,94 +1,29% BUX +0,29% 23.635,69 +0,60% +0,56% 2.914,01 +0,02% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,22% ponedjeljak 4. travnja 2011.

FTSE100 6.019,35

DAX 7.175,78

CAC40 4.051,76

MICEX 1,847.53

AMERI»KI INDEKSI +0,46% S&P500 +0,50% 12.376,72 1.332,41 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,31% petak 1. travnja 2011. 2.789,60 DJIA

investor 22

DIONI»KI

Ime fonda

+ NFD Aureus US Algorithm 148,0982

15,10

KD Nova Europa

7,6874

14,67

KD Energija

11,4375

14,66

PBZ I-Stock

72,4510

11,55

112,4111

10,63

ST Global Equity

44,7491

-13,17

FIMA Equity

76,0599

-12,26

C-Zenit

51,2808

-11,38

KD Victoria

14,4602

-9,50

NFD Aureus New Europe 118,5939

-8,99

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

106,7200 13,1911 7,6874 72,4510 168,1075 59,2100 97,2149 107,8100 95,4955 106,4200 73,8624 53,6067 5480,3500 320,6833 117,0584 118,5939 51,2808 46,3395 344,3792 10,9512 110,1830 82,6823 51,3717 94,1800 14,2028 11,4375 27,7466 35,5700 89,2474 66,6500

1,38 0,98 0,84 0,81 0,77 0,75 0,73 0,66 0,61 0,61 0,50 0,49 0,49 0,47 0,47 0,39 0,37 0,32 0,27 0,26 0,22 0,20 0,16 0,09 0,09 0,05 0,00 0,00 -0,01 -0,10

2,55 1,50 5,07 4,11 -1,99 -3,80 0,11 2,56 6,49 -0,17 1,38 -13,62 -1,49 0,36 4,27 -3,13 2,39 -0,40 -6,76 -2,81 -7,89 -2,57 5,33 4,95 0,24 4,94 -4,07 9,38 5,06 6,59

ZB euroaktiv KD Prvi izbor KD Nova Europa PBZ I-Stock Ilirika JIE Raiffeisen Emerging M. HPB WAV DJE Raiffeisen World OTP meridian 20 ZB BRIC+ HPB Titan Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity MP-Global HR OTP Europa Plus NFD Aureus New Europe C-Zenit AC Rusija MP-Bric HR AC G Dynamic EM Ilirika BRIC Platinum Blue Chip HPB Dynamic Erste Adriatic Equity Platinum Global Opportunity KD Energija NFD Aureus BRIC Erste Total East PBZ Equity fond Raiffeisen C. Europe

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,6700

7,92

Allianz Portfolio

117,6053

7,90

PBZ Global fond

110,5828

5,55

Erste Balanced

126,6000

4,83

ZB global

148,9400

3,47

ST Balanced

169,7200

-10,13

ICF Balanced

120,0831

-8,05

5,6679

-5,53

NFD Aureus E.M.B.

79,7811

-4,85

ST Aggressive

66,6205

-4,71

5,78 9,39 21,36 15,44 5,67 5,85 10,17 9,83 13,62 8,63 9,42 -11,21 -2,27 10,63 8,85 -2,53 10,52 11,02 -0,53 1,33 -3,44 4,31 3,41 10,38 10,67 19,17 -1,94 17,86 12,57 9,84

0,48 6,09 14,67 11,55 -2,58 -1,76 10,44 4,59 3,99 N/A 6,89 -6,01 -7,58 8,29 9,13 -8,99 -11,38 -0,27 -2,03 -0,62 3,84 -1,79 0,41 0,11 8,00 14,66 -4,42 8,05 3,21 -1,42

0,95 3,46 -7,31 -8,32 8,41 -14,77 -0,79 1,01 -1,56 N/A -7,88 -14,91 -15,07 -7,46 9,72 7,35 -19,30 -17,26 -4,78 4,48 8,16 -5,70 -13,50 -1,09 -8,16 13,22 -13,69 -25,58 -2,02 -6,59

2,55 1,50 5,07 4,11 -1,99 -3,80 0,11 2,56 6,49 -0,17 1,38 -13,62 -1,36 0,00 4,27 -3,13 2,39 -0,40 -7,31 -2,81 -7,89 -2,57 5,33 4,95 0,24 4,94 -4,07 9,38 5,06 6,59

253,327 5,755 22,932 249,216 93,944 25,251 15,150 48,736 20,648 122,399 9,813 5,624 6,015 5,068 10,208 9,890 6,020 10,798 7,688 14,708 30,813 8,378 20,855 228,555 10,570 10,038 8,908 83,455 371,118 208,517

6,91 8,14 3,46 3,71 6,43 3,28 3,58 7,50 2,93 0,96 3,69 3,86 3,68 2,85 1,70 2,41 3,12 4,06 3,06 2,08 1,24 3,24 4,59 5,47 3,53 1,08 4,00 3,50 5,57 5,95

01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011 01.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

VB CROBEX10

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced Erste Balanced AC G Balanced EM KD Balanced C-Premium Allianz Portfolio PBZ Global fond HPB Global Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced ST Aggressive HI-balanced Agram Trust NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global ICF Balanced ST Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

116,8932 152,2356 126,6000 11,0541 8,3792 5,6679 117,6053 110,5828 103,3410 109,6700 156,9400 66,6205 10,1601 70,6405 79,7811 148,9400 120,0831 169,7200

0,78 0,71 0,40 0,27 0,19 0,18 0,08 0,03 0,02 0,02 -0,01 -0,04 -0,05 -0,11 -0,22 -0,23 -0,41 -0,57

8,63 0,35 3,63 -1,71 0,07 1,34 2,12 5,87 5,63 1,20 1,12 2,13 -0,62 1,01 -5,99 0,91 6,18 -0,59

7,18 6,17 9,31 1,80 4,38 5,82 7,14 11,12 4,69 2,11 3,07 4,98 3,76 3,58 -3,33 4,51 3,41 -1,21

3,11 2,13 4,83 0,12 -0,43 -5,53 7,90 5,55 -3,02 7,92 1,13 -4,71 1,61 -1,31 -4,85 3,47 -8,05 -10,13

2,99 8,44 0,24 4,95 -3,34 -12,75 8,96 5,65 0,60 9,07 5,38 -7,08 0,18 -0,91 -4,68 4,17 2,38 6,64

8,63 0,35 3,63 -1,71 0,07 1,34 2,11 5,87 5,63 1,20 1,12 2,13 -0,92 1,01 -5,99 0,91 6,18 -0,59

40,677 42,958 105,774 14,801 7,074 12,905 7,944 309,980 93,796 221,392 312,974 2,727 71,423 15,875 14,014 730,624 16,640 11,217

5,30 5,19 10,20 2,08 5,21 4,16 1,89 9,55 5,49 1,07 8,59 5,53 9,10 2,73 4,71 9,75 8,92 8,23

01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 31.03.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011

160,3700 11,5749 132,7100 165,1569 127,7168 177,4200 131,0943 129,2544

0,39 0,08 0,08 0,07 0,04 0,03 0,03 -0,08

0,79 1,77 1,83 1,99 2,56 1,71 1,18 1,87

0,43 2,29 1,72 3,54 1,76 1,98 1,38 2,26

2,67 4,52 5,39 7,86 4,53 5,60 3,48 3,52

4,96 1,62 4,48 8,11 4,55 6,69 4,53 4,96

0,79 1,80 1,83 1,99 2,56 1,71 1,18 1,87

198,173 7,838 302,632 58,867 20,227 527,131 145,004 16,828

9,75 9,10 7,83 6,43 5,49 8,85 8,06 5,30

01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

140,6376 163,8892 118,0541 133,2117 126,6442 146,2400 139,4900 139,8069 136,2768 133,1565 11,4278 10,7586 109,2072 100,4539 125,0461 123,5183 106,5000 102,5967

0,04 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,04

0,48 0,68 0,76 0,50 0,56 0,88 0,58 0,83 0,63 0,68 0,84 0,67 0,59 N/A 0,33 0,87 0,86 0,04

0,96 1,29 1,59 1,05 1,11 1,77 1,41 1,48 1,46 1,40 1,48 1,44 1,34 N/A 0,58 1,45 1,45 0,67

2,07 2,28 3,26 2,38 3,00 3,48 3,29 2,59 3,03 3,03 3,21 3,11 2,93 N/A 1,65 2,74 3,51 1,81

3,24 4,73 5,00 6,23 4,32 4,80 4,34 4,56 4,36 5,35 5,46 4,08 4,77 N/A 3,81 4,09 4,23 1,54

0,48 0,68 0,76 0,50 0,56 0,88 0,58 0,83 0,63 0,68 0,84 0,67 0,60 0,46 0,33 0,87 0,86 0,04

137,921 2228,048 206,457 1127,311 496,065 1081,337 883,292 104,359 34,644 309,135 125,131 28,610 189,522 5,002 41,673 135,795 509,885 7,225

10,69 10,69 3,41 12,01 8,69 8,10 7,83 7,52 7,25 5,49 2,51 1,83 1,89 0,18 5,97 5,27 1,52 1,67

01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 01.04.2011 31.03.2011 01.04.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

165,1569

7,86

Raiffeisen Bonds

177,4200

5,60

Erste Bond

132,7100

5,39

HPB Obvezni ki

127,7168

4,53

HI-conservative

11,5749

4,52

ZB bond

160,3700

2,67

PBZ Bond fond

131,0943

3,48

OTP euro obvezni ki

129,2544

3,52

HI-conservative

11,5749

4,52

HPB Obvezni ki

127,7168

4,53

ZB bond HI-conservative Erste Bond Capital One HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI ZB europlus ZB plus VB Cash PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond Erste Euro-Money Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 5/4/2011

NEGATIVNI IZGLEDI

Pesimizam japanskih tvrtki raste Japansko poslovno povjerenje palo je nakon prošlomjese nog tsunamija jer su potroša i smanjili potrošnju, a prekidi u opskrbi strujom ometaju proizvodnju, što ugrožava tre e po veli ini svjetsko gospodarstvo. Pozorno pra eno istraživanje središnje japanske banke o poslovnom raspolože-

nju pokazalo je da je glavni indeks za velike proizvo a e pao na šest bodova nakon potresa i tsunamija 11. ožujka prema sedam bodova zabilježenih prije katastrofe. Sumorno raspoloženje vladalo je i me u neproizvodnim kompanijama, uklju uju i robne ku e. Tako je indeks raspoloženja me u velikim ne-proizvo a ima za sljede a tri mjeseca pao na minus etiri boda sa sedam bodova. Velike robne ku e izvijestile su o oštrom padu prodaje u ožujku. B.hr

NAFTA

Barel nadomak 120 dolara

Cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak na londonskom tržištu prema 120 dolara za barel, dok su na ameri kom tržištu dosegnule najvišu razinu u dvije i pol godine nakon što su nemiri na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi zadržali fokus na opskrbi u uvjetima poja ane potražnje zbog snažnijeg gospodarskog rasta. Cijene barela sirove nafte porasle su na londonskom trži-

štu za 1,05 dolara, na 119,75 dolara, najvišu razinu od 24. velja e, da bi se potom stabilizirale na 119,30 dolara. Na ameri kom su tržištu bile više 40 centi i iznosile su 108,34 dolara za barel, nakon što su nakratko dotaknule 108,78 dolara, najvišu razinu od rujna 2008. Komentari iranskog ministra nafte da nema potrebe da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) održi izvanredni sastanak podržali su cijene. Iran trenuta no predsjeda naftnim kartelom. H

HGspot porastao impresivnih 20 % BEZ INE NEMA PROMETA Daljnja suspenzija trgovanja dionicama Ine zavila je u crno Zagreba ku burzu, na kojoj je ostvaren redovan promet dionicama od samo 16 milijuna kuna S produljenjem obustave trgovanja dionicom Ine te u nedostatku poticajnih korporativnih vijesti, na Zagreba koj se burzi u ponedjeljak slabo trgovalo, a cijene najlikvidnijih izdanja završile su u minusu. Crobex je pao 0,76 posto, na 2251,81 bod, a Crobex 10 pao je 0,44 posto, na 1252,87 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 16,6 milijuna kuna, a samo su etiri

dionice ušle u milijunaški klub. "Sentiment na burzi blago je negativan, obujam trgovanja slab, a ve ina najlikvidnijih izdanja bilježi pad cijene. Takvoj situaciji na tržištu dionica dijelom je pridonijelo i produljenje obustave trgovanja dionicom Ine do kraja ovoga tjedna", rekao je za Hinu Davor Špoljar, analiti ar u investicijskom društvu Er-

ste vrijednosni papiri. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odlu ila je da se obustava trgovanja dionicama Ine produlji i na ovaj tjedan. Hanfa je još prošloga tjedna obustavila trgovanje dionicama Ine jer je utvrdila trgovanje nepoznatih inozemnih investitora pa je zatražila relevantne podatke od nadležnih stranih regulatora.

Pad Dom holdinga

Titulu dnevnoga gubitnika osvojila je dionica Dom holdinga. Tom je dionicom ostvaren promet od dva milijuna kuna, pri emu joj je cijena pala 6,21 posto. Zadnja cijena Dom holdinga iznosila je samo 54,4 kuna, a tijekom trgovinskog dana vlasnika je u rasponu cijene od 52,8 do 58

kuna promijenilo nešto više od 37.000 dionica. Jedan od najve ih dnevnih dobitnika bila je dionica HGspota, koja je porasla 20,91 posto, na 20,01 kunu. HGspot je lansirala grupa banaka, predvo ena Zagreba kom bankom, koja je odlu ila nakon višemjese nih pregovora otpisati kamate i prolongirati otplatu kredita posrnulom HGspotu, što e toj kompaniji za trgovinu ra unalima i elektroni kom opremom omogu iti novi zalet. Titulu najlikvidnije dionice uzeo je HT, koji je pao 1,21 posto, na 289 kuna, uz 2,88 milijuna kuna prometa.

Rast trgovine na malo

Državni zavod za statistiku objavio je u ponedjeljak da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi

REGIJA

Skok u Beogradu i Banjoj Luci Novi tjedan rastom vrijednosti zapo ela su dva od pet regijskih indeksa - beogradski BELEX 15 rastao je 1,01 posto, na 775,82 bodova, a banjalu ki BIRS bio je u plusu od 1,33 posto zaklju ivši dan na 1155,98 bodova.

Najviše su posla beogradski brokeri imali s dionicom Aerodroma Nikola Tesla, iji je promet iznosio 67,9 milijuna dinara uz skok cijene od 3,71 posto, na 531 dinar. Na popisu najtrgovanijih slijedila je dionica Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo

u iznosu od 45,3 milijuna dinara. Najlikvidnija je u Ljubljani bila dionica farmaceutske kompanije Krke, kojom je ostvareno 286.562 eura prometa, a cijena joj je pala 0,83 posto, na zadnjih zabilježenih 59,5 eura. U ponedjeljak je samo 66 dio-

nica Mercatora promijenilo vlasnika pa je promet tom dionicom iznosio 11.521 eura, dok joj je vrijednost pala 0,28 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prošloga tjedna. Posljednja cijena zabilježena u ponedjeljak bila je na razini od 176,5 eura. B. St.

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke, iji je otpis kamata lansirao dionicu HGspota za 20 posto SNIMIO HRVOJE DOMINI

poslovni subjekti koji se bave tom djelatnoš u bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u velja i nominalno porastao za 3,8, a realno za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je osmi mjesec zaredom da potrošnja raste, i to nešto brže nego u sije nju, kada je rast iznosio skromnih 0,2 posto. Nikola Su ec

BROJKE

0,55 0,72 posto pao je slovenski SBITOP

posto pao je sarajevski SASX-10

Mnogi e zaraditi na histeriji oko kraljevskog vjen anja Od kraljevskog vjen anja profitirat e mnogi, od medija, suvenirnica, do slasti ara. Slasti arka koja Ĺživi pod sretnom zvijezdom svakako je Fiona Cairns, koja je i sluĹžbeno dobila ugovor za izradu glavne svadbene torte. Na vjen anju e zaraditi i tvrtka Comcast, koja je

ak pokrenula poseban TV kanal koji â&#x20AC;&#x17E;pokrivaâ&#x20AC;&#x153; doga aj. Na njemu se mogu doznati sve novosti o vjen anju, kao i specijalne BBC-jeve reportaĹže, retrospektive vjen anja Lady Di i princa Charlesa i sli no. U opticaj je puĹĄtena posebna edicija poĹĄtanskih markica koje krase

likovi princa Williama i njegove zaru nice Kate Middleton. Markice su izdane u dvije edicije u vrijednosti od 1 i 1,10 britanskih funti. Povijesno-genealoĹĄko druĹĄtvo iz New Englanda ak je izdalo knjigu o podrijetlu Kate Middleton u kojoj kao jednog od njezinih predaka na-

vode i Georgea Washingtona, a stoji 29,95 dolara. Internetskom servisu Links London porasla je posje enost, a time i prodaja, nakon ĹĄto je u svoj asortiman uklju io nauĹĄnice koje Kate nosi na portretu snimljenom na dan kada su ona i princ objavili zaruke. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria +35,59% MIV +27,27% Kutjevo +23,53% Proficio +15,79% akovĹĄtina +12,94%

GUBITNICI DANA (ZSE) IPK Kandit -17,92% Ĺ˝itnjak -13,75% Jadroagent -6,83% Riviera Pore -6,65% Uljanik -5,94%

INDEKSI CROX Mirex

28 Raste

9 Nema promjene

41 Pada

Vrijed. 1,332.38 161,20

Prom. 0,54% 0,05%

Sirova nafta 106,72 Prirodni plin 4,30 Zlato 1.428,31 Srebro 37,78 Goveda 120,62 Kava 296,88

2,35% 1,06% 0,25% 0,36% 5,81% 1,09%

TKO NAJVIĹ E VARA?

UKRATKO...

ARHIVA BUSINESS.HR

UtajivaÄ?i poreza najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e slobodni muĹĄkarci mlaÄ&#x2018;i od 45 godina

U SAD-u na porezima najviĹĄe varaju slobodni muĹĄkarci mla i od 45 godina, pokazalo je istraĹživanje DDB Worldwide Communications Groupa. Ĺ ezdeset i etiri posto ljudi koji su u istraĹživanju priznali da izbjega-

vaju pla anje poreza bili su slobodni muĹĄkarci, a 55 posto ih je bilo mla e od 45 godina. Nesposobnost upravljanja novcem jedna je od karakteristika poreznih neplatiĹĄa. etrdeset i dva posto ispitani-

ka izjasnilo se, naime, kako ih od financijske katastrofe dijeli samo jedna zakaĹĄnjela ili nedobivena pla a. Malo je vjerojatno da e oni koji izbjegavaju pla anje poreza uĹĄtedjeti novac jer ih 45 posto za sebe kaĹžu da su ve i potroĹĄa i nego ĹĄtediĹĄe.James Lou, analiti ar iz DDB-a, kaĹže kako je istraĹživanje pokazalo da nema velike razlike u prihodima izme u oni koji varaju na porezu i onih koji to ne ine. Nije iznena enje da su ono koji varaju na porezu skloniji sumnjivom ponaĹĄanju. Njihova sklonost prijevari ne staje na varanju porezne sluĹžbe, nego je koriste u razli-

itim situacijama. IstraĹživanje je tako pokazalo da su varalice na porezu u ve em postotku sklonije initi sljede e: potroĹĄiti novac namijenjen djeci, raditi na crno dok primaju naknadu za nezaposlene, zadrĹžati ve i ostatak novca koji im je blagajnica u du anu zabunom dala, zatraĹžiti prijatelja da im glumi bivĹĄeg ĹĄefa i napiĹĄe referencu za idu i posao, lagati o prihodima kako bi dobili besplatnu drĹžavnu pomo , lagati da su naĹĄli neĹĄto u hrani kako bi od restorana dobili besplatno jelo, krasti, zadrĹžati nov anicu koju su naĹĄli na podu, itd. B.hr

SVE SAMO NE NACIONALIZACIJA

rij po kojem bi Japan na sebe preuzeo dio obveza za ĹĄtetu nastalu nakon havarije elektrane Fukushima. Tako er je mogu e da bi drĹžava na sebe preuzela samo nuklearni posao Tepcoa, dok e kompanija i dalje ostati u privatnim rukama. Tepco je pogodila katastrofa, ali joĹĄ je vaĹžniji gubitak povjerenja ulaga a u vodstvo tvrtke nakon prvotnog ne-

ARHIVA BUSINESS.HR

Nakon nuklearne katastrofe drĹžava spaĹĄava Tepco od financijske propasti Tokyo Electric Power Co., tvrtka koja 'upravlja' havarijom na obalama Tihog oceana nakon katastrofalnog potresa i tsunamija, bit e spaĹĄena financijskom injekcijom Japana. DrĹžava Ĺželi pove ati kontrolu nad kompanijom, ali istodobno ne Ĺželi preuzeti viĹĄe od 50 posto dionica. Me u opcijama koje se razmatraju jest kupnja dionica, ali to nije vjerojatno, kao i scena-

snalaĹženja u borbi s nuklearnom krizom. Od po etka krize Tepco je izgubio 80 posto vri-

jednosti, odnosno izbrisano je oko 32 milijarde dolara trĹžiĹĄne kapitalizacije. D. B.

Ho e li se na ZSE-u nastaviti pad cijena dionica i slab obujam trgovanja, pratite na...

www.business.hr

Obama i rekord Politi ki komentatori o ekuju da e Barack Obama, koji je u ponedjeljak krenuo u kampanju za reizbor 2012., skupiti milijardu dolara, ĹĄto je dosad nezabiljeĹženo u ameri kim predsjedni kim utrkama. Dylan u Kini Bob Dylan, iji su koncerti predvi eni lani otkazani zbog zabrane kineskih vlasti, ovog e tjedna odrĹžati koncerte u Pekingu i Ĺ angaju, ĹĄto e biti najve i doga aji na kineskoj sceni nakon nastupa Rolling Stonesa 2006. Izbjegavanje suda Talijanski premijer Silvio Berlusconi u srijedu ne e biti prisutan na su enju u â&#x20AC;&#x153;slu aju Rubyâ&#x20AC;? u kojem ga se tereti za pla eni seks s maloljetnicom, a isto tako nije nazo io ni sasluĹĄanju u ponedjeljak u okviru drugog procesa koji se protiv njega vodi.