Business.hr broj 863

»EKAJU DOZVOLE 8

Orco odustaje od tužbe protiv Hrvatske elni ovjek Orco grupe Jean-François Ott kaže da je lako našao zajedni ki jezik s ministrom poljoprivrede Petrom obankovi em jer se obojica bave proizvodnjom vina

INODUG JE SAD PROBIO 46 MLRD. 2

Hrvatska će od EBRD-a uzeti 350 milijuna eura kredita SRIJEDA 6/4/2011

BROJ 863 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

'STRATUS' ZA SVIJET 4-5 Na tržištu aplikacija za upravlja-

nje poslovanjem, ukupno vrijednom 10-ak milijardi dolara, veliko zanimanje izazvalo je rješenje tvrtke Fortempo koje omogu uje najam Microsoftova softvera umjesto kupnje skupe licencije

FOTOLIA

D O E T TRŽIŠ U D R A MILIJ A R A L DO Hrvatsku pamet prodavat e 200 stranih tvrtki BANKE MALE, GUBICI VELIKI

Karlovačka izgubila 83,2, Kovanica 48,5, a CB 41,7 mil. kn Karlova ka banka morala je smanjiti procijenjene vrijednosti nekretnina koje ima pod zalogom, a još nije uspjela do i do svježeg kapitala kako bi podignula adekvatnost na zakonom zahtijevanih 12 posto pa njezino poslovanje pod pove alom drži i HNB. Državna Croatia banka nastavlja gomilati gubitke, a Banka kovanica eka spas od strateškog partnera 6-7

info&stav 2-3

business.hr Srijeda 6/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

M. P.

Optimisti teĹĄko ama unato Hrvatski su gra ani optimisti u pogledu budu nosti i sretniji su od okoline u kojoj Ĺžive jer na njih utje e niz subjektivnih komponenti, pokazuje istraĹživanje kvalitete Ĺživota Nacionalni indeks sre e. U velja i su iskazali optimisti no gledanje na budu nost, bili su i dalje vrlo zadovoljni zdravljem, osobnim razvojem i socijalnom okolinom, radnom i ĹĄkolskom okolinom, neĹĄto manje pristupom osnovnim potrebama, a najmanje trenuta nom Ĺživotnom situacijom i drĹžavom.

Poligloti samo po vlastitoj ocjeni IstraĹživanje GfK o tome koliko hrvatski gra ani poznaju strane jezike pokazalo je da ih, prema vlastitoj ocjeni, 78 posto poznaje barem jedan strani jezik, no odli no govori i piĹĄe na stranom jeziku svega 15 posto gra ana, a dobro njih 24 posto. Ni jedan jezik ne zna 22 posto gra ana Hrvatske...

PROĹ LI VIKEND SLIKALI SE S JADRANKOM KOSOR, SADA U PRITVORU

Dobavlja i HV-a pali zbog 250.

Suvlasnici karlova ke tvrtke HS Produkt Marko Vukovi i Ivan Žap i ju er su uhi eni pod optuŞbom da im je njema ki Daimler na privatne ra une uplatio 250.000 eura kako bi preko njih u Hrvatskoj "sredio" posao nabave 210 vatrogasnih vozila za MUP 2003. godine.

U to vrijeme Vukovi i Žap i bili su suvlasnici IM Metala iz kojeg je kasnije nastao HS Produkt, tvrtka koja je s drŞavom sklapala unosne poslove, a najve i je opremanje Hrvatske vojske sa 50.000 puťaka vrijednih 320 milijuna kuna.

Upravo je s jednom takvom juriĹĄnom VHS puĹĄkom proĹĄlog tjedna na sajmu u Splitu ponosno pozirala i premijerka Jadranka Kosor.

Policija sumnji i bivĹĄe

suvlasnike IM Metala da su zajedno s tre eosumnji enim u toj aferi, inŞenjerom Tomicom Godecom, zlouporabom poloŞaja i ovlasti te pranjem novca ostvarili protupravnu imovinsku korist od 921.320 eura. Vukovi i Žap i su, prema navodima policije, kupili nekretnine i poslovne prostore na podru ju Karlovca koje su kasnije iznajmili tvrtki u svom vlasniťtvu, a spomenutu pozajmicu nikada nisu vratili.

Godec je, prema policijskoj prijavi, na ra un pruĹžanja konzultantskih usluga preko svoje tvrtke sa sjediĹĄtem u Americi primio od Daimlera 1,6 milijuna eura, iako konzultantske usluge nisu bile izvrĹĄene. Dio tog novca preba en je na privatne ra une Vukovi u i

PRIVEDENI Ivan Žap i uz Marka Vukovi a bio je suvlasnik IM Metala iz kojeg je kasnije nastao HS Produkt, tvrtka koja je s drŞavom sklapala unosne poslove, a najve i je opremanje Hrvatske vojske sa 50.000 puťaka vrijednih 320 milijuna kuna FOTO PUSI /CROPIX

Žap i u, prikazuju i to kao Godecovu kupnju poslovnog udjela u IM Metalu. No prijenos vlasni kog udjela temeljem spomenute nov ane transakcije nikad nije izvrťen.

Afera Daimler nastala je nakon ĹĄto su proĹĄle godine tijekom ameri ke istrage predstavnici te tvrtke pri-

znali da su mitom dolazili do velikih poslova u nizu zemalja, me u njima i u Hrvatskoj. Ozaljski IM Metal na ameri kom je sudu istaknut kao tvrtka kojoj je Daimler uplatio etiri milijuna eura mita za hrvatske drĹžavne duĹžnosnike da bi 2003. godine dobio 85 milijuna eura vrijedan posao

INODUG JE SADA PROBIO 46 MILIJARDI EURA

Hrvatska će od EBRD-a uzeti 350 mil. kredita Hrvatska e ove godine od Europske banke za obnovu i razvitak uzeti joť jedan kredit, ovaj put u visini od 350 milijuna eura, za projekte u energetici, Şeljeznicama i vodnom gospodarstvu, potrvrdila je na Ron Brown forumu u Dubrovniku Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRDovog ureda u Hrvatskoj.

Vlada e ovim zajmom financirati dio projeka-

ta iz svojeg programa gospodarskog oporavka, ime e inozemna zaduĹženost zemlje premaĹĄiti 46 milijardi eura, oko ega nas je alarmirala Hrvatska narodna banka u utorak. Naime, hrvatski inozemni dug u samo godinu dana uve an je za 1,2 milijarde eura pa ja na kraju 2010. godine iznosio 45,8 milijardi eura, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne

banke. Analiti ari srediĹĄnje banke napominju da je znatan dio tog rasta, oko 800 milijuna eura, rezultat me uvalutnih i drugih prilagodbi, a nova su koriĹĄtenja tijekom 2010. Ĺ efica ureda EBRD-a u Zagrebu izjavila je kako Hrvatska ima dobar okvir gospodarskih politika za ulaganje i dobar program poticaja, iako se s time ne slaĹžu ni ekonomisti doma-

ih banaka ni vode i diplomati u Hrvatskoj, poput ameri kog veleposlanika Jamesa Foleyja. Hargitai je dodatno ocijenila kako kod nas nema implementacije na terenu, gdje se ulaga i susre u s problemima s dobivanjem dozvola, problemima sa zemljiĹĄtima i katastrom, i nedostatkom transparentnosti na razli itim razinama vlasti. J. Jagi

BISER DANA

BROJKA

››

Danas se svi boje, svi govore o novim korupcijskim skandalima, ali u ovoj regiji nismo koruptivni sami po sebi, korupcija je uvezena iz razvijenih zemalja

17

milijuna eura vrijedan je ugovor ĹĄto ga je konzorcij na elu s Kon ar-InĹženjeringom potpisao s Elektroprivredom Hrvatske zajednice Herceg Bosne za revitalizaciju HE Rama

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, na Brown forumu u Dubrovniku

UVODNIK

U

50.000 ¤ Daimler nije jedini sumnjivi posao Žap i a i Vukovi a prodaje 210 vatrogasnih vozila MUP-u.

TadaĹĄnji ministar unutarnjih poslova, SDP-ovac Ĺ ime Lu in, jednako kao i joĹĄ dvojica ministara Vlade Ivice Ra ana koje se povezuje s aferom Daimler, Mato Crkvenac i Ljubo Jur i , opovrgnuli su da su primali mito.

"Dobro je da se ta pri a razvija i nadam se da e institucije sustava do kraja odraditi svoj posao", rekao je Lu in u izjavi za Hinu.

U sudskoj istrazi u Americi utvr eno je da je Daimler davao mito od 2003. do 2007. godine tako da bi hrvatsko pravosu e trebalo utvrditi kod kojih je duĹžnosnika Ra anove, ali kasnije i vlade Ive Sanadera, zavrĹĄio taj novac.

N. Cuglin

ta

Mario Duspara, mario.duspara@business.hr

Z

la kob koja u posljednje vrijeme prati doma ine Jadranke Kosor nije zaobiĹĄla ni aferom Daimler obiljeĹžene proizvo a e vatrogasnih kamiona. Posjetila je nedavno premijerka Ininu rafineriju u Urinju, a nedugo zatim njezin je doma in (glavni izvrĹĄni direktor Ine) Bojan Milkovi , uz kojega se veselo smjeĹĄkala, zavrĹĄio pred policijskim istraĹžiteljima.

POSJETILA JE prije nekoliko dana u Splitu i opskrbljiva e Hrvatske vojske, tvrtku HS Produkt iz Karlovca. Slikala se ĹĄiroko nasmijana s puĹĄkom VHS, oni su novinarima govorili o poslovnoj perspektivi tog oruĹžja koje bi trebalo biti uspjeĹĄno poput piĹĄtolja HS 2000, koji su (pod svojim i Springfieldovim brendom) prodali u milijun komada.

POTPUNO JE ZABORAVILA da su se imena gospode ve-

Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-ova ureda u Hrvatskoj FOTO ŽUPANOVI /CROPIX

zane uz proizvodnju puĹĄke koju je bez natje aja i jasnih kriterija kupila Hrvatska vojska prije samo godinu dana spominjala u neslavnoj kupnji 210 vatrogasnih kamiona.

Daimler, ije su kamione u Hr-

TKO PREMIJERKU ugosti, crno mu se piĹĄe FOTO IZMI /CROPIX

››

Nezgodno je ťto su uhi eni ljudi ujedno suvlasnici tvrtke koja Hrvatskoj vojsci mora isporu iti 20.000 "revolucionarnih" puťaka uzetih izravnom pogodbom bez usporedbe s konkurencijom vatsku progurali de ki iz Karlovca, "drukao" je svoje jatake iz cijelog svijeta u sklopu nagodbe nakon optuŞbe za korupciju na ameri kom trŞiťtu. Dobili su zbog toga ublaŞenu nov anu kaznu, a Hrvatska povod za istragu. Policija sada tereti bivťe suvlasnike ozaljske tvrtke IM Metal Ivana Žap i a i Marka Vukovi a da su na privatne ra une primili 250.000 eura od "tvrtke sa sjediťtem u Njema koj". Odmah nakon afere, koja je po ela proťle godine, IM Metal je ekspresno promijenio ime

u Flammifer.

Nezgodno je ĹĄto su uhi eni ljudi ujedno suvlasnici tvrtke koja Hrvatskoj vojsci mora isporu iti 20.000 "revolucionarnih" puĹĄaka. Ugovori vrijedni 200 milijuna kuna pompozno su potpisani proĹĄle godine, ali joĹĄ prije ĹĄest godina jedan je "kamiondĹžija", bivĹĄi ministar obrane Berislav Ron evi , rekao da je puĹĄka odli na i da ide u HV. Slikao se s prototipom u ruci i najavio da e je odmah poslati na testiranje u Afganistan, izazvavĹĄi podsmijeh javnosti.

MODEL PUĹ KE koji je pred-

stavljen Ron evi u te 2005. je po rije ima njezinih tvoraca, koji sada ame u pritvoru, gotovo 90 posto promijenjen. To nije smetalo da se vojska "uklju i" sa 4,5 milijuna kuna u razvoj posla, koji u startu koĹĄta 200 milijuna kuna, pa da se posao sklopi izravnom pogodbom bez ikakve relevantne usporedbe sa stranim modelima. MoĹžda emo sada dobiti joĹĄ poneki odgovor.

Tko li e sljede i ugostiti premijerku?

tema 4-5

'STRATUS' ZA SVIJET Na tržištu aplikacija za upravljanje poslovan zanimanje izazvalo je rješenje tvrtke Fortempo koje omogu ava najam

Na tržištu od milijardu tvrtki prodavat će hrv Hrvatska tvrtka Fortempo razvila je prvi i jedini program 'u oblaku' temeljen na Microsoft Dynamics NAV-u, softveru za upravljanje poslovanjem tvrtke. Doma a nadogradnja zanimljiva je jer e Microsoftov program približiti malim i srednjim tvrtkama koje ga nemaju novca kupiti, ali ga zbog Fortempove nadogradnje mogu unajmiti Hrvatsko informati ko rješenje Stratus, koje je razvila tvrtka Fortempo, privuklo je golemo zanima-

nje doma ih, ali i stranih kompanija, jer cilja na najbrže rastu i segment IT poslovanja - male i srednje tvrtke kojima su potrebna cjenovno prihvatljiva rješenja za upravljanje poslovanjem. Vjekoslav Babi , direktor i vlasnik Fortempa, kaže kako je ta mlada start-up tvrtka, specijalizirana za razvoj rješenja za Microsoft Dynamics NAV, Stratus razvila s tvrtkom Web-ideja, koja na hrvatskom tržištu ve godinama nastupa pod brendom Dizzy.

Babi je jedan od najcjenjeniVJEKOSLAV BABI , direktor i suvlasnik tvrtke Fortempo, kaže da pregovaraju i s tvrtkama u SAD-u, Belgiji, Nizozemskoj, Norveškoj, Australiji, Novom Zelandu, Sloveniji i Kolumbiji SNIMIO DRAŽEN TOMI

jih stru njaka za Microsoft Dynamics platformu u svijetu, za koju je i razvio svoje Stratus rješenje. Kaže da su veliko zanimanje pokazali Microsoft te Hrvatski Telekom (HT), koji je kupnjom Combisa zakora io u IT vode, i s njim je ve potpisana suradnja. Cilj im je suradnja s HTovim ve inskim vlasnikom DT-om, koji bi Stratus mogao ponuditi kroz jednog od najve ih sistemskih integratora na svijetu, vlastitu tvrtku TSystems.

HT, u suradnji s Fortempom, nudit e poslovnim korisnicima ERP softver u cloudu, kaže Mirela Šešerko, operativna direktorica Sektora za informacijsko-komunikacijska rješenja za poslovne korisnike HT-a.

"Stratus Cloud idealan je za poduze a iz segmenta malih i srednjih poslovnih korisnika kojima nudi kvalitetno i pouzdano rješenje bez velikih inicijalnih ulaganja", objašnjava Mirela Šešerko.

Uložili u znanje

"Trenuta no smo u postupku potpisivanja ugovora sa SaaSplazom, koji je vode i ponu a cloud rješenja za Microsoft Dynamics NAV. SaaSplazi nudio bi Stratus krajnjim korisnicima putem više od 200 partnerskih tvrtki u svijetu", objašnjava Babi i dodaje da pregovaraju i s tvrtkama u SAD-u, Belgiji, Nizozemskoj, Norveškoj, Australiji, Novom Zelandu, Sloveniji i Kolumbiji koje žele nuditi to

rješenje na svojim tržištima.

I dok govori o ulaganju u razvoj vrijednom 60-ak tisu a eura, i to isklju ivo radom i znanjem te vlastitim novcem, a ne vanjskom investicijom ili kreditom, Babi napominje da je teško procijeniti potencijal njegova rješenja. Primjenjivo je u segmentu malih i srednjih poduzetnika u cijelom svijetu, a samo gruba procjena toga tržišta najve ih svjetskih analiti kih ku a otkriva kako je rije o potencijalu ve em od milijardu dolara.

Najam umjesto kupnje

"Stratus jer ERP sustav namijenjen primarno malim tvrtkama temeljen na Microsoft Dynamics NAVu. Rješenje donosi nov model na-

slovanjem, vrijednom ukupno 10-ak milijardi dolara, veliko a najam Microsoftova softvera umjesto kupnje skupe licencije

business.hr Srijeda 6/4/2011

du dolara 200 stranih rvatsku pamet

PRILAGO ENA RJEŠENJA

S Adactom u regiju

KREŠIMIR MLINARI , predsjednik Uprave Adacte ARHIVA BUSINESS.HR Tvrtka Adacta, vode i Microsoft Dynamics implementator u regiji, Fortempovo e rješenje nuditi prilago eno potrebama korisnika. Predsjednik Uprave Adacte Krešimir Mlinari objašnjava da se Stratus kao produkt uklapa u njihov portfelj jer omogu uje da globalno ERP rješenje Microsoft Dynamics NAV bude znatno dostupnije i manjim tvrtkama. Stratus svojim klijentima otvara i brojne mogu nosti korištenja novih poslovnih modela, a od kojih e neke Adacta u suradnji s Fortempom razviti i ponuditi kao ve gotova rješenja u cijeloj regiji, objašnjava Mlinari .

BROJKA

40,8

milijuna dolara, prema IDC-u, bilo je u 2009. vrijedno hrvatsko tržište poslovnih aplikacija poput ERP-a

bave i korištenja NAV-a tako da se NAV može koristiti u potpunosti u oblaku, koriste i isklju ivo web browser. Dolazi prilago en hrvatskim ra unovodstvenim praksama i zakonskim propisima, s unaprijed definiranim paketom postava koji omogu uje malim tvrtkama brzo

poslovanje, bez troškova implementacije", objašnjava Babi .

Uštede koje Stratus donosi po pitanju ukupnih troškova posjedovanja prili no su velike, jer osim gotovo potpune eliminacije troškova implementacije, rješenje se koristi u najmu, pa se trošak posjedovanja raspore uje na dugo razdoblje.

Zahvaljuju i naslanjanju na novi Microsoftov licencijski model te inovativnom korištenju tehni kih mogu nosti NAV-a za pristup izvana, vrijeme otplate rješenja je gotovo 10 godina.

U usporedbi s klasi nim ERPom, kod najma Stratusa nema inicijalnih troškova kupnje hardvera i licencija, a ti troškovi esto sežu i do nekoliko desetaka tisu a eura,

niti troškova implementacije, koji obi no iznose oko 1,5 puta vrijednost licencije. Nema ni negativna efekta amortizacije investicije jer se rješenje zahvaljuju i najmu porezno tretira kao trošak.

Niski troškovi

"Umjesto investicije u savjetovanje, konfiguraciju i dorade prilikom implementacije, tvrtke koje se žele prilagoditi standardnim procesima i postavama implementaciju mogu doslovno odraditi same. Umjesto investicije u skupi serverski hardver, Stratus se koristi u oblaku.

Umjesto nabave novih radnih stanica i operativnog sustava koji podržava najnovije tehni ke zahtjeve ERP-a, Stratus se koristi kroz obi -

ni browser, pri emu su podržani svi osnovni browseri: IE, Firefox, Chrome, Opera i Safari", isti e Babi .

Zahvaljuju i svim tim prednostima, osobito financijskim, Stratus je izuzetno povoljan za male tvrtke, objašnjava Babi .

"Stratus kao cloud aplikacija u Hrvatskoj ne e biti dostupna putem drugih ponu a a hostinga.

HT je tako er zainteresiran nuditi uslugu Stratus Client, putem kojega tvrtke koje ve koriste NAV mogu proširiti pristup NAV-u putem web-browsera te postoje oj implementaciji pristupati kroz browser, uz izuzetno niske dodatne troškove", isti e Babi .

Dražen Tomi

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

banke male, gubici veliki Novu fazu konsolidacije hrvatskog b godine mogla ubrzati kriza rezultata poslovanja koja nagriza kapitalan

Karlovačka izgubila 83,2, K 48,5, a Croatia banka 41,7 m Karlovačka banka morala je smanjiti procijenjene vrijednosti nekretnina koje ima pod zalogom, a još nije uspjela doći do svježeg kapitala kako bi podignula adekvatnost na zakonom zahtijevanih 12 posto pa njezino poslovanje pod povećalom drži i HNB. Državna Croatia banka nastavlja gomilati gubitke, a Banka kovanica čeka spas od strateškog partnera Tri male banke u Hrvatskoj u prošloj su godini zabilježile velike gubitke, otkrili su nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke.

Riječ je o Banci kovanica, Croatia banci i Karlovačkoj banci od kojih je najteže prošla potonja, koja je u odnosu na 2009. godinu u 2010. utrostručila gubitke pa je minus iznosio 83,2 milijuna kuna. U toj banci ističu da je riječ o nerevidiranim podacima. Čini se da su odluke o dodjeli kredita znatno utjecale na pad svih važnijih financijskih brojki te banke.

"Na rezultat poslovanja utjecalo je povećanje rezervacija za rizike u kreditnom portfelju s obzirom na kašnjenje u otplati kredita i s obzirom na smanjenje procjena založenih nekretnina, što je posljedica neaktivnog tržišta nekretnina", poručili su iz te banke. Osim toga, ta banka je pod prismotrom Hrvatske narodne banke jer ima najnižu stopu adekvatnosti kapitala, koji je na kraju prošle godine iznosio 7,9 posto, što je daleko od zakonski propisanih 12 posto.

Sandi Šola, predsjednik Uprave Karlovačke banke, koja je u 2010. godini utrostručila gubitke

"Poduzimaju se aktivnosti u naplati potraživanja i povećanju kapitala, što će donijeti kako smanjenje gubitka, tako i povećanje stope adekvatnosti kapitala na propisanu razinu", objasnili su u Karlovačkoj banci, koja još nije objavila godišnje rezultate poslovanja.

All star vlasnici

Karlovačka banka je prije pet godina pobudila interes kada su u nju vlasnički ušli tenisač Goran Ivanišević, nogometaš Dario Šimić i košarkaš Ivica Žurić od kojih je svaki uložio 19 milijuna kuna, što im je donijelo po 9 posto vlasničkog udjela. Žurić je nakon nekoga vremena izišao, a Šimić i Ivanišević smanjili su udjele pa ni jedan danas nema više od četiri posto. Jedan od dioničara je i Boris Vidić, suvlasnik City Expressa. Najveći dioničar je Sandi Šola, koji je ujedno predsjednik Uprave. On je sin bivše čelnice Partner banke Marije Šole i nećak Marijana Šarića, suvlasnika banke i vlasnika trgovačko-poslovnog centra Europatrade u Se-

Goran Ivanišević, Dario Šimić i Boris Vidić, dioničari Karlovačke banke koji nemaju puno razloga biti zadovoljni radom Uprave banke

svetama, gdje je Karlovačka banka 2006. otvorila prvu zagrebačku poslovnicu.

Tih je godina Karlovačka banka u medijima slovila kao jedna od najperspektivnijih malih banaka koja je uspjela brzo popraviti bilancu. Međutim, posljednje dvije godine rezultati su počeli blijedjeti, a rezultat je nagomilani gubitak i najava dokapitalizacije, koja se već dulje odgađa pa HNB pomno prati situaciju. Tržišna vrijednost Karlovač-

ke banke iznosi oko 85 milijuna eura, a nedavno je objavljeno da je za njezino preuzimanje zainteresirana OTP banka.

Državni gubitaš

Gubitke i dalje bilježi Croatia banka u većinski državnom vlasništvu. Ona je, doduše, u 2010. godini uspjela smanjiti gubitke za 12 milijuna kuna pa su na kraju prosinca prošle godine iznosili ukupno 41,7 milijuna kuna. Za tom se bankom

vuče dugi rep nezadovoljnih bivših dioničara kojima su dionice poništene u procesu restrukturiranja. Kako su upoznali javnost, oni su kupovali dionice kao uvjet da dobiju gotovinske kredite, a država ih je nakon restrukturiranja jednostavno razvlastila.

Banka kovanica u prošloj je godini više nego udvostručila gubitke u odnosu na godinu prije pa je minus na kraju 2010. iznosio 48,5 milijuna kuna. Njezi-

skog bankarskog sektora ove bi pitalanu adekvatnost banaka

2, Kovanica ,7 mil. kuna

ivan purgar, predsjednik Uprave Croatia banke

Miljan Todorović, suvlasnik i član Nadzornog odbora Podravske banke, koja je iskazala interes za preuzimanje varaždinske Banke kovanica

namjere u kojem su iznijeli interes za povezivanje.

Ni jedna ni druga strana nisu izričito priznale da rade na povezivanju, dodajući kako su sve opcije otvorene. Konsolidacija malih posto iznosila je kapitalna banaka, ali i cijelog bankaradekvatnost Karlovačke ban- skog sektora u Hrvatskoj, ke na kraju 2010. godine još je daleko od završetka, a u HNB-u su procijenili da će ove godine upravo male na vlasnica, talijanska ban- banke zahtijevati dodatnu ka Cassa di Risparmio della pozornost, što se vidi i iz poRepubblica San Marino, ta- slovanja te stope adekvatkođer je u problemima pa je nosti kapitala pojedinih. prije mjesec dana objavlje- Stoga bi se baš ove godine no kako ozbiljno razmatra trebala napokon iskristalimogućnost prodaje Banke zirati još uvijek nejasna pokovanica. Nije dugo čekala zicija u vezi s njihovom bupa se kao potencijalni kupac dućnosti. javila Podravska banka, koja Ante Pavić je Talijanima poslala pismo ante.pavic@business.hr

brojkA

7,9

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 6/4/2011

OBRTNIÂťKI FORUM

Ilegalce pozvati na prijavu djelatnosti

Zagreb. Predstavnici obrtnika i nadleĹžnih drĹžavnih tijela ju er su na Obrtni kom forumu na ZV-u raspravljali o problemima s kojima se obrtnici suo avaju te javnosti iznimno zanimljivom prijedlogu zakona o zabrani i sprije avanju obavljanja neregistriranih djelatnosti.

DrĹžavna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tihana Kralje-

vi istaknula je da se u javnosti mnogo raspravljalo o definicijama susjedske i obiteljske pomo i, no da su neke stvari, poput odredbe o 500 metara udaljenosti, morale biti ‘egzaktno utvr ene’.

"Ono ĹĄto je vaĹžno jest da se prijedlogom ovog zakona zabranjuje obavljanje neregistrirane djelatnosti, a pritom ne mislimo na susjede i vinograde nego na one koji djelatnost obavljaju trajno i dnevno, Ĺžive od nje, reklamiraju se i ne skrivaju", kazala je drĹžavna tajnica Kralji pozvavĹĄi sve koji se nisu regi-

strirali da to sada u ine.

Apelu se pridruĹžio i predsjednik Hrvatske obrtni ke komore (HOK) Dragutin Ranogajec, predloĹživĹĄi da se nakon donoĹĄenja zakona organizira kampanja u kojoj e se ‘ilegalce’ pozvati da prijave svoju djelatnost u odre enom roku.

"Nakon isteka roka od primjerice 60 dana trebali bi pozvati sve one koji imaju saznanja o ilegalnim djelatnostima da ih i prijave", kazao je Ranogajec, istaknuvĹĄi kako je upravo obrtniĹĄtvo najosjetljivije na neregistriranje.

Kao osnovne probleme obrtniĹĄtva naveo je nelikvidnost, blokade i zatvaranje obrta; od 2003. nepodmirene obveze narasle su s 2,2 na 6,3 milijarde kuna, dok se broj insolventnih obrtnika popeo na 42.139 u ovoj godini. Istaknut je i problem nelojalne konkurencije koja obuhva a gotovo sve djelatnosti, a rasprava se povela i oko ujedna avanja prava obrtnika i trgova kih druĹĄtava.

"Potrebno je uvesti red kako bi obrtnici imali jednaka prava kao i trgova ka druĹĄtva", zaklju io je Ranogajec. B. Star i

Orco odustaje od tuŞbe protiv Hrvatske EKAJU DOZVOLE elni ovjek Orco grupe, Jean-François Ott, kaŞe da je lako naťao zajedni ki jezik s ministrom poljoprivrede Petrom obankovi em jer se obojica bave proizvodnjom vina

JEANFRANÇOIS OTT, predsjednik Uprave Orco grupe, smatra da je nedavno postignuti dogovor s hrvatskom Vladom zapravo ‘mirovni sporazum’ SNIMIO

Jean-François Ott, predsjednik Uprave Orco grupe, ponovno je u Hrvatskoj, prvi put nakon ťto je u sije nju zavrťio na obavijesnom razgovoru u zagreba koj policiji. Ju er se prvo susreo s ministrom Petrom obankovi em, a zatim s novinarima, najavivťi kako ga poslijepodne o ekuje i razgovor s bankama o reprogramu kredita Sun anog Hvara.

Otpis kamata

Sredinom oĹžujka hrvatska Vlada i Orco potpisali su sporazum kojim su dva glavna dioni ara Sun anog Hvara svoje pozajmice kompaniji pretvorili u vlasni ke udjele i otpisali kamate na pozajmice. SmanjivĹĄi time zaduĹženost druĹĄtva za 63,4 milijuna kuna, ostvareni su preduvjeti da se s bankama dogovori restrukturiranje financiranja, isti e Ott. Prema svemu sude i, Orco odustaje od svoje tuĹžbe protiv Hrvatske jer je za Otta postignuti dogovor ujedno "mirovni sporazum".

" obankovi je potvrdio kako e se osobno zaloĹžiti da se rijeĹĄe vlasni ki sporovi s Gradom i Crkvom.

Kad dobijemo dozvole, po et emo obnovu preostalih hotela u skladu s mogu nostima financiranja", kazao

je Ott, dodavĹĄi kako nema nikakvih kontakata s hvarskim gradona elnikom Pjerinom Bebi em.

Pori e nepravilnosti

Nije Ĺželio previĹĄe komentirati ĹĄto se doga alo na poli-

SAĹ A ETKOVI

ciji prije tri mjeseca. Istraga se, prema njegovim saznanjima, vodi na temelju anonimne dojave. Osim njega ispitani su joĹĄ neki direktori

Sun anog Hvara, ali je uvjeren da nije bilo nepravilnosti u poslovanju.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

HTJELI STE ELITNI TURIZAM, EVO VAM GA

"Sad moĹžete brĹže u i u Europsku uniju" Orco je prije pet mjeseci predlagao pretvaranje vlasni kih pozajmica u temeljni kapital Sun anog Hvara. ZaĹĄto je tek sad to prihva eno?

- Mogu samo re i da je obankovi razuman pregovara . Obojica se bavimo vinima i znamo da ponekad treba dosta vremena da bi se napravilo dobro vino. Neke e boce biti loĹĄe, nekad e se dogoditi neĹĄto loĹĄe; kiĹĄa ili bolesti, ali stalno moraĹĄ iznova pokuĹĄavati.

Kolika su ukupna ulaganja u Sun ani Hvar i dugovanja?

- Orco je uloĹžio prvo 400 milijuna kuna kroz dokapitalizaciju plus joĹĄ 60 milijuna kuna te je kompanija digla kredite u iznosu od 395 milijuna kuna. Sve zajedno u hotele je uloĹženo gotovo 800 milijuna kuna, od

ega gotovo 500 milijuna kuna dolazi direktno iz Orca.

I ĹĄto ste napravili sa svim tim novcem, 800 milijuna kuna za tri hotela?

- Razumijem da je to novinarsko pitanje, ali kad ste zadnji put bili u Hvaru? Odite i pogledajte ĹĄto se sve napravilo, pogledajte bazene, konferencijske sale i opremu. Novac je uloĹžen u nekretnine, i to za sljede ih stotinu godina, jer Orco je tu da ostane. MoĹžda vam zvu i puno, ali nikad stvari ne radimo polovi no. To su ulaganja za budu nost.

Ne mislite li da su se vaĹĄi menadĹžeri ipak malo zaigrali sa svim tim skupim stvarima?

- Ne mogu ja re i novinarima da paze i pro-

vjere ĹĄto drugi novinari piĹĄu, ali sve ĹĄto se radilo u Sun anom Hvaru transparentno je i podlijeĹže reviziji. Novac nije negdje samo izletio, to je pogreĹĄna percepcija. Investirao sam viĹĄe od dvije milijarde eura u Ĺživotu; ili radimo kako treba ili uop e ne radimo. Ne moĹžete privu i vrhunsku klijentelu bez pravih ulaganja. Isticali ste da Ĺželite elitni turizam, morate znati ĹĄto Ĺželite i biti dosljedni.

S obzirom na vaĹĄe dobre politi ke veze u EU, imate li neke naznake kad bi Hrvatska mogla zavrĹĄiti pristupne pregovore?

Je li to mogu e u lipnju?

- Mogu e je, sad stvari mogu i i vrlo brzo.

Postojala je tako er Ĺželja da se vidi kako se odvija situacija s Orcom. Kad se vratim u Pariz, govorit u pozitivno o ovome ĹĄto se ovdje doga a.

U OŽUJKU

Prodaja automobila porasla 15%

10-11

ARHIVA BUSINESS.HR

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 6/4/2011

RENAULT je u oĹžujku prodao 420 automobila

PROBLEMI S DOZVOLAMA

Avenue Mall se otvara, a pristupna cesta nije gotova Âťepinska cesta, kojom na dan pro e 20-ak tisu a vozila, s pruĹžnim prijelazom pred kojim se 36 puta na dan zaustavlja promet, morat e podnijeti dodatnih nekoliko tisu a vozila na putu za Avenue Mall Osje ki Avenue Mall napokon e, iz tre eg pokuĹĄaja, sutra za V.I.P. uzvanike, a u petak i za ostale gra ane otvoriti viĹĄe od 60 milijuna eura vrijedan objekt udaljen manje od tri kilometra od srediĹĄta grada. Premda bi investitor, GTC nekretnine, tim inom rado ozna io kraj poro ajnih muka u kojima su, najviĹĄe zbog nesre enih vlasni kih odnosa na dijelu pristupne ceste, prekora ili ugovoren rok otvorenja, one bi mogle postati joĹĄ neugodnije.

RaskriĹžje s jednom od najprometnijih Ĺžupanijskih cesta u zemlji, s koje vodi jedini put prema Avenue Mallu, nije proĹĄireno zbog sudske zabrane raspolaganja zemljiĹĄnom esticom njezina suvlasnika Kajetana Ĺ epera.

Dok sud ne dopusti intervenciju, epinska e cesta uz 20-ak tisu a vozila dnevno i pruĹžnim prijelazom, pred kojim se 36 puta na dan zaustavlja promet, morati podnijeti dodatnih nekoliko tisu a vozila na putu za Avenue Mall.

Kako da e to stvoriti prometne epove, izolirati industrijsku zonu i onemogu iti hitne intervencije u prigradskim naseljima, gradske sluĹžbe odbile su izdati uporabnu dozvolu dok se raskriĹžje ne obnovi. No, Ministarstvo graditeljstva poniĹĄtilo ju je i zatraĹžilo novu, ustvrdivĹĄi kako se za objekt moĹže izdati uporabna dozvola, jer ga treba promatrati odvojeno od raskriĹžja.

Stoga je Grad ju er izdao uporabnu dozvolu za prvi dio gra evine (njezine zajedni ke dijelove), dok su u drugom i tre em dijelu utvr eni nedostaci na sigurnosnoj ogradi u kinodvoranama i dokumentaciji.

"Tamo su projektanti i naĹĄi kolege koji to rjeĹĄavaju. Brzina otklanjanja nedostataka ovisi o investitoru, ali objekt se moĹže otvoriti i s prvom fazom uporabne dozvole", rekao nam je Krunoslav Ple aĹĄ, pro elnik gradskog Odjela. Gradona elnik KreĹĄimir Bubalo o ekuje prometne probleme na Ĺžupanijskoj cesti prema Avenue Mallu, ali nada se da e policija uspjeĹĄno usmjeravati promet, a Grad je me u prioritete uvrstio gradnju podvoĹžnjaka ispod Ĺželjezni ke pruge i proĹĄirenje ceste.

Goran Flauder

Zagreb. Tijekom oĹžujka u Hrvatskoj je registrirano 3836 novih putni kih automobila, ĹĄto je 14,9 posto viĹĄe nego u velja i, a 11,9 posto viĹĄe nego u oĹžujku proĹĄle godine, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova koje prenosi agencija Promocija Plus.

U prva tri ovogodiĹĄnja mjeseca prodano je 10.488 vozila, ili

16,7 posto viĹĄe nego u istom lanjskom razdoblju.

Prema markama, najviĹĄe novih automobila u oĹžujku je prodao Renault - 420, ĹĄto je trĹžiĹĄni udjel od 10,9 posto. Sa 394 prodana automobila i trĹžiĹĄnim udjelom od 10,3 posto slijedi Opel, a na tre em mjestu je Volkswagen sa 388 automobila i udjelom od 10,1 posto. Hrvatski kupci tijekom oĹžujka kupili su 321 novu Ĺ kodu i 300 novih Chevroleta.

Renault vodi i u poretku za prva tri mjeseca sa 1160 automobila i udjelom na trĹžiĹĄtu

od 11 posto. S udjelom od 10 posto i 1050 automobila slijedi Ĺ koda, a Opel je tre i sa 1012 automobila i udjelom od 9,6 posto. Me u prvih pet su i Volkswagen (997 automobila) i Peugeot (800).

Po markama, Ĺ koda Octavia je najprodavanija u oĹžujku sa 255 komada i u prva tri mjeseca sa 852 prodana automobila. Dobru pro u tijekom prva tri ovogodiĹĄnja mjeseca imali su i Opel Astra, Renault Megane, Volkswagen Golf, Renault Clio, Volkswagen Polo itd. H

'Bolje porez n nego gaĹĄenje SVI NA DOBITKU "PodrĹžavamo posebnu mjeru naplate poreznog duga i zbog toga ĹĄto umjesto zatezne kamate propisuje trĹžiĹĄnu od oko 8,3 posto", kaĹže predsjednik Vije a lanica HUP-a Poduzetnici su i dosad mogli zatraĹžiti i dobiti odgodu naplate poreznog duga, ali po nepovoljnijim uvjetima od onih koje je Vlada proĹĄle subote predloĹžila zakonom o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Osim toga, postupak odlu ivanja i donoĹĄenja rjeĹĄenja o reprogramiranju poreznog duga objektivizira se i centralizira u Ministarstvu financija.

ObrazlaĹžu i predloĹženi zakon, ministrica financija Martina Dali naglasila je da se mogu noĹĄ u reprogramiranja poreznog duga ponajprije nastoji poduprijeti kontinuitet i odrĹživost punjenja prora una, a potom i poduzetnicima olakĹĄati svladavanje posljedica gospodarske krize. Za razliku od svojega prethodnika Ivana Ĺ ukera, koji je u svibnju 2009. uputom o odgodi naplate poreznog duga poduzetnicima omogu io obra unsko i jednokratno reprogramiranje poreznog duga ne smanjuju i im 14-postotnu stopu zate-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

IVAN MILOLOŽA, predsjednik Vije a lanica HUP-a

zne kamate, ministrica Dali predlaĹže da se na reprogramiranu glavnicu poreznog duga primjenjuje kamatna stopa od oko 8,3 posto (prosje ne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija plus 5 posto).

Kvalifikacijski uvjet

Predsjednik Vije a lanica HUP-a Ivan MiloloĹža u komentaru za Business.hr kaĹže

da je "u svakom slu aju bolje tako pokuĹĄati naplatiti porez nego da se jednokratnim blokadama i ovrhama gase tvrtke zbog poreznih dugova".

MiloloĹža vjeruje da se porezi i doprinosi uglavnom nisu pla ali zato ĹĄto se u uvjetima krize nisu mogli, a ne zato ĹĄto se nisu htjeli pla ati. Usto, predloĹženi zakon podrĹžava i zbog toga ĹĄto umjesto zatezne kamate na porezni dug

AUTOZUBAK

Kre e serijska proizvodnja Crobusa

Zagreb. Tvrtka AZ Crobus uspješno je završila proizvodnju nulte serije autobusa Crobus te o ekuje po etak serijske proizvodnje, najavili su elnici Auto Zubaka na predstavljanju Crobusa u sklopu sajma Zagreb Transport Show. U Auto Zubaku o ekuju tehni ki pregled objekta u Sesvetskom Kraljevcu, ime bi uklonili zadnju

administrativnu prepreku. Puštanje u rad prve faze tvornice o ekuje se u svibnju, a druga faza u planu je za po etak 2012. Rad tvornice u punom kapacitetu o ekuje se 2013. Godišnje bi trebalo biti proizvedeno izme u 300 i 350 Crobusa, uz 350 radnih mjesta. Ove godine Auto Zubak u proizvodnji autobusa planira otvoriti 100 novih radnih mjesta u tvornici i oko 40 kod kooperanata. Dosad je u razvoj Crobusa uloženo 120 milijuna kuna, a ove godine u planu je dodatnih 40 milijuna kuna. H

BROJKA

15

milijuna eura uložit e Kraš u proširenje proizvodnih kapaciteta osje ke Karoline, što e omogu iti otvaranje 60 novih radnih mjesta, istaknuto je ju er na sastanku lanova Uprave Kraša s elnicima osje ke gradske uprave

ROLAND BERGER

vanja, stoji u analizi "Vrijeme je za novi rast - vrijeme je za osvajanje tržišta", koju je u utorak predstavio marketinški stru njak Lars Luck, partner u konzultantskoj ku i Roland Berger. Smatra zastarjelim tradicionalni pristup u kojem se tvrtke najprije usmjeravaju na rast, a tek potom razmišljaju o ekonomiziranju poslovanja. Napomenuo je da se kompanije iz tradicionalne sfere još mu e s prilagodbom na modele koje je uspostavio svijet internetskog poslovanja. A. P.

Razmišljanje tvrtki treba se modernizirati

Zagreb. Hrvatske tvrtke koje žele iskoristiti potencijal oporavka svjetskog gospodarstva suo it e se s potpuno novim pravilima na tržištu - više nema neograni enog rasta na temelju jeftinog financiranja pa su konkurenti usredoto eni na pomnu analizu kupaca, uz stalnu brigu o troškovima koje nosi svaki rast poslo-

i poslodavci odustali z na rate Vlada od jamstvenog fonda je tvrtke' SINDIKATI LJUTI ZBOG NEODLU»NOSTI

Objektivniji kriteriji?

Krupna novost je i da e o zahtjevu u kona nici odlu ivati Ministarstvo financija, donose i rješenje o reprogramira-

nju poreznog duga na zahtjev poduzetnika, a ne kao dosad razli ite razine odlu ivanja u Poreznoj upravi, ponajprije ovisno o iznosu poreznog duga, a esto i o brojnim drugim razlozima, pa i o "lijepim o ima" i drugim subjektivnim kriterijima. I Ivan Miloloža smatra da je "seljenje" odlu ivanja o zahtjevima poduzetnika u Ministarstvo financija puno kvalitetnije rješenje, jer osim što e objektivizirati postupak odlu ivanja, vjerojatno e ga i ubrzati, što je i te kako bitno za tvrtke koje su zbog poreznih dugova blokirane ili im blokade vise nad glavom.

Predloženi zakon, zaklju uje Miloloža, trebao bi pomo i prije svega tvrtkama koje su zbog krize upale u teško e zbog kojih jedno vrijeme nisu mogle uredno pla ati svoje obveze, pa i poreze i doprinose, što ih je uz visoke zatezne kamate, blokade ra una i ovrhe dodatno guralo u propast. Reprogramiranje poreznog duga uz povoljnije uvjete takvim bi tvrtkama moglo stvoriti prostora da do u do zraka, zbog ega Miloloža i pozdravlja predloženi zakon, vjeruju i da e biti dio paketa i drugih mjera bez kojih se hrvatsko gospodarstvo ne e skoro i lako oporavati.

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

Iako se o ekivalo da e se ju er održati sjednica tripartitnog povjerenstva Gospodarsko-socijalnog vije a, na kojoj je trebao biti rije i o usuglašavanju rješenja za neisplatu pla a kojim su sindikati uvjetovali socijalni mir, to se nije dogodilo. Nakon sjednice GSV-a po etkom tjedna, kada je i sama premijerka naglasila kako je praksa neisplate pla a „neprihvatljiva i nedopustiva“, to je za udilo sindikate, pogotovo jer su rokovi

koje su postavili vladaju ima ve opasno blizu.

Naime, povjerenstvo se ju er trebalo pozabaviti analizom broja tvrtki koje neispla uju pla e i to nim podacima o broju radnika koji su pogo eni tim problemom. Podsjetimo, rok koji su sindikati postavili za objavu tog popisa jest 15. travnja, a rok dokad o ekuju da se dovrši i usuglasi cjelovito zakonsko rješenje koje bi sankcioniralo poslodavce koji ne ispla uju pla e je do 20. travnja. Stoga su u sindikatima iznena eni gubljenjem dragocjenog vremena.

Upravo su na neodržanom sastanku trebali podastrijeti svoje prijedloge, a budu i da se to nije dogodilo, uputit emo i službeni protest", kaže Ozren Matijaševi , predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS).

»ekaju bolji prijedlog

Neodržani sastanak

"Treba vidjeti što su napravila tri ministarstva koja su bila zadužena za izradu rješenja, a rije je o ministarstvima pravosu a, gospodarstva i financija.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

propisuje tržišnu kamatu od oko 8,3 posto koja nije pretjerana, pa poduzetnicima, uz obro nu 30-mjese nu otplatu, i tako olakšava pla anje poreznih dugova.

Temeljni kvalifikacijski uvjet za dobivanje rješenja o repogramiranju poreznog duga nastalog do 31. prosinca prošle godine uredno je izvršavanje poreznih obveza u 2011. Ako žele dobiti rješenje o reprogramiranju poreznog duga, poduzetnici su, dakle, u ovoj godini morali uredno pla ati poreze i doprinose, ili ih pak moraju jednokratno uplatiti kod podnošenja zahtjeva za reprogramiranje naplate poreznog duga.

Upravo bi taj uvjet najviše trebao pridonijeti kontinuiranom i održivom punjenju prora una. Istodobno je uredno pla anje poreza i doprinosa u ovoj godini uvjerljivije jamstvo da je porezni dužnik "isplivao" iz teško a i da e uredno vratiti dug nego što je bila dosadašnja obveza da kod podnošenja zahtjeva za reprogramiranje duga jednokratno uplati 20 posto iznosa svojega poreznog duga.

Kao razlozi protiv osnivanja fonda iz kojeg bi se ispla ivali radnici koji ne primaju pla e spominjala se i mogu a neustavnost, a mogle su se uti i primjedbe, mahom od poslodavaca, da bi osnivanje takvog fonda bilo svojevrsni povratak u socijalizam

OZREN MATIJAŠEVI , predsjednik HUS-a, najavio je da e uputiti službeni protest zbog odugovla enja

Kako doznajemo, ini se da je najve i problem zahtjev sindikata o ustrojavanju posebnog jamstvenog fonda iz kojeg bi se ispla ivali radnici koji ne primaju pla e, a s tim se, kako je sada sve jasnije, ne slažu ni Vlada ni poslodavci. Kao razlozi protiv osnivanja takvog fonda spominjala se i mogu a neustavnost, a mogle su se uti i primjedbe, mahom od poslodavaca, kako bi osnivanje takvog fonda bilo svojevrstan povratak u socijalizam.

Sindikati, po svemu sude i, nisu odustali od navedenog prijedloga, a jedino što bi ih moglo razuvjeriti jest neki drugi, kako kažu, kvalitetniji prijedlog.

No takvog prijedloga zasad nema pa je po svemu sude i to glavni razlog zašto ju er nije održan sastanak tripartitnog povjerenstva, ime su Vlada i zadužena ministarstva dobili dodatno vrijeme za izradu prijedloga koji bi zadovoljio sva tri socijalna partnera.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji > nacionalno > lokalno > svijet

Srijeda 6/4/2011

BROWNOV FORUM

Zagreb. Alexis Louf postao je novi financijski direktor, a Laurent Sorieul novi generalni direktor divizije proizvoda široke potrošnje L’Oreala Adria.

Jerome Girre, dosadašnji financijski direktor, postao je financijski direktor L’Oreala u Gr koj, a dosadašnji direktor divizije proizvoda široke potrošnje Teo Novakovi nastavit e karijeru u L’Orealu u Ma arskoj, priop ili sui z L’Oreala Adria. B.hr

Dubrovnik. Vlada je donijela odluku da se od ove godine utemelji godišnja nagrada Ron Brown za osobni doprinos u razvoju gospodarske suradnje izme u Hrvatske i SAD-a, a prvi laureati su Pliva i sisa ki CMC koji su nagradu dobili za iznimne izvozne rezultate u SAD, otkrila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor na

Novi direktori L’Oreala Adria

12

business.hr

KADROVI

ALEXIS LOUF, novi financijski direktor L’Oreala Adria ARHIVA BUSINESS.HR

Plivi i CMC-u nagrada za izvoz u SAD

po etku dvodnevne Me unarodne konferencije "Brownov forum: trgovina i ulaganje izme u SAD i jugoisto ne Europe“. "U Hrvatsku treba ulagati zato što jam i jednaka prava i stranim i doma im ulaga ima, zato što daje nov ane potpore i zato što e ulaskom u EU omogu iti puno bolje uvjete svima koji žele u njoj poslovati", rekla je Kosor.

Konferencija se održava u znak sje anja na 15. godišnjicu pogibije ameri kog trgovinskog izaslanstva na elu s ministrom Ronom Brownom. H

Nakon devet godina Proplin se vraća kući OBRNUTI PROCES Proces integracije Proplina u mati nu kompaniju Inu, prema najavama, trebao bi biti dovršen do po etka listopada ove godine, a najavljeno je, me u ostalim, postavljanje novih instalacija za opskrbu autoplinom na Ininim crpkama Hrvatska naftna kompanija Ina objavila je ju er odluku Uprave o poslovnom restrukturiranju tvrtke k eri Proplin, ija e se djelatnost ponovno, nakon devet godina samostalnog rada, integrirati u mati nu tvrtku. Proplin je prije devet godina izdvojen iz Ine nakon ega je organizirao samostalno poslovanje u okviru kojega su zadržani prodaja autoplina, ukapljenog naftnog plina (UNP) u bocama i malim spremnicima za ku anstva te veleprodaja i industrijska prodaja UNP-a.

Redizajn lokacija

U priop enju koje je Ina objavila tim povodom navodi se da je odluka o restrukturiranju potaknuta promjenama u tržišnim uvjetima u posljednjih nekoliko godina te sve ve om potrebom da se osigura stabilno i profitabilno po-

slovanje tog segmenta poslovanja Ina grupe.

Pritom se kao jedan od prvih koraka najavljuje optimizacija nabave, racionalizacija skladišta te sustava punjenja boca i distribucijske mreže, redizajn Proplinovih prodajnih mjesta u skladu s Ininim standardima te postavljanje novih instalacija za opskrbu autoplinom na Ininim benzinskim crpkama. Proces integracije Proplina u mati nu kompaniju, prema najavama, trebao bi biti dovršen do po etka listopada ove godine.

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott objasnio je da e ponovno integriranje Proplina u mati nu kompaniju "oja ati ulogu UNP poslovanja u Ini te omogu iti znatna unapre enja u u inkovitosti i kvaliteti pružanja usluge kupcima".

BROJKA

498

milijuna kuna prošle je godine uprihodio Proplin od prodaje robe i usluga

Trenuta no u Ini postoji osam tvrtki k eri koje u Hrvatskoj posluju relativno samostalno, u skladu sa Zakonom o trgova kim društvima. Proplin je samo prošle godine od prodaje robe i usluga uprihodio 498 milijuna kuna.

Neutemeljena odluka

Prema saznanjima do kojih smo došli, Ina je još prije 15-ak godina, na preporuku i savjet inozemnih konzultanata, po ela proces restrukturiranja kompanije u sklopu kojega su neke od djelatnosti izdvo-

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, kaže da e ponovno integriranje Proplina u mati nu kompaniju oja ati ulogu UNP poslovanja u Ini SNIMIO SAŠA ETKOVI

jene u zasebne tvrtke i one su po ele poslovati na tržištu s odre enom dozom samostalnosti. Taj je proces dovršen (Proplin je izdvojen 2002. godine), ali Mol sada donosi obrnutu i, po mišljenju neovisnih stru njaka, neutemelje-

nu odluku i vra a segment prodaje autoplina i UNP-a pod okrilje matice.Stvarni motivi tog Molova postupka bit e vrlo vjerojatno poznati tek sljede ih godina.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 6/4/2011

FOTOLIA

DIGITALIZACIJA POSLOVANJA

Pravilnik o PDV-u usporava prihva anje e-ra una

sunce umjesto struje

tv platforma

Samsungov prozirni LCD zaslon SES Astra povećala kapacitete > e-račun > windays 11 > cisco expo

14-15 business.hr Srijeda 6/4/2011

Samsung je ožujku počeo proizvoditi prozirni LCD zaslon veličine 22 inča, a dostupan je u dvije verzije - jedna podržava crno-bijeli prikaz, a druga u boji - a imaju omjer kontrasta od 500:1 i WSXGA (1680*1050).

Za razliku od konvencionalnih LCD zaslona koji koriste jedinicu za pozadinsko osvjetljenje (BLU - Back Light Unit) i podržavaju transparentnost do 5%, Samsungov prozirni LCD za-

slon može se pohvaliti najboljim postotkom - više od 20% za crno-bijeli model i više od 15% za model u boji. Ujedno podržava visok postotak prozirnosti, pa se kroz njega može gledati kao kroz staklo, te troši 90% manje energije u odnosu na uobičajene LCD zaslone jer koristi ambijentalno svijetlo poput Sunčeve svijetlosti, što smanjuje ovisnost o potrošnji struje.

SES Astra, dio tvrtke SES, potpisala je ugovor sa slovačkim telekomunikacijskim i TV operaterom Towercom za korištenje još jednog transpondera na njezinoj orbitalnoj poziciji 23,5 stupnjeva istočno. Towercom će 1. lipnja 2011. početi koristiti dodatni kapacitet čime će povećati Skylinkovu lepezu proizvoda u Slovačkoj i Češkoj.

S novim ugovorom Towercom

koristi četiri transpondera na Astrinoj orbitalnoj poziciji 23,5 stupnjeva istočno orbitalne pozicije za slovačko i češko tržište. Od ponovnog pokretanja 2008. godine, Skylink se razvio u vodeću TV platformu u Slovačkoj i Češkoj, nudeći satelitski prijem velikog broja digitalnih i HD televizijskih programa. Dosad je Skylink u Slovačkoj i Češkoj distribuirao 1,3 milijuna smart kartica.

Informatika i e-račun gener

fotolia

intervju: SAŠA GALINEC, podravka Glavni problem u široj primjeni e-računa u gospodarstvu i prema građanstvu jest pravilnik o PDV-u koji ne priznaje račun poslan telekomunikacijskim uređajem. To je rezidua zapreka uvođenju e-računa kao ravnopravnog papirnatom

H

rvatska je dovoljno rano prepoznala potrebu reguliranja pitanja koja se tiču elektroničke razmjene podataka i dokumenata između raznih dionika (G2C, B2B, B2G) te se počela pripremati za uklanjanje zakonskih prepreka i regulacije brojnih otvorenih pitanja koja se tu pojavljuju, objašnjava direktor IT sektora Podravke Dario Galinec. On pretpostavlja da su promjene potaknute i procesom pristupanja Europskoj uniji, u kojoj se e-račun naveliko primjenjuje. Što se tiče e-računa, za to je 2008. osnovano i posebno Povjerenstvo za eRačun, čiji je Galinec član, što smatra važnim kako bi se ukinule prepreke na putu njegova uvođenja jer je riječ o sustavu koji donosi brojne uštede u poslovanju.

Kakva je u Hrvatskoj situacija s uvođenjem eračuna? Koje su prepreke, što je učinjeno?

- Možda široj javnosti nije poznato, ali zakonom je već regulirana mogućnost primanja i slanja e-računa, ali samo između sudionika koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost. Naime, glavni problem u široj primjeni u gospodarstvu i prema građanstvu jest pravilnik o PDV-u koji ne priznaje račun poslan telekomunikacijskim uređajem.

Ta je rezidua zapreka uvođenju e-računa kao ravnopravnog papirnatom. Prema meni dostupnim informacijama, napravljen je i poslan

na usvajanje novi prijedlog pravilnika o PDV-u u kojem će ta barijera biti ukinuta.

Očekujem da će se to uskoro i dogoditi. Promatrano s pozicije gospodarstva, stvari se razvijaju sporije nego što se očekivalo, a postoje i neka otvorena pitanja, poput arhive, uloge informacijskih posrednika, eventualnih sudskih sporova i načina njihova rješavanja, dodataka uz račun, itd. Račun je dokument koji nastaje u procesu prodaje/ kupnje robe ili usluga između dvije poslovne strane.

Ako na taj odnos gledamo procesno, a smatram da je samo tako ispravno gledati na stvari u domeni automatizacije i informatizacije, onda dokument ima ulogu objekta u priči, a proces subjekta. Račun je i posljednji dokument koji se šalje u sklopu kupoprodajnog odnosa na relaciji kupac-dobavljač. Taj odnos počinje narudžbenicom, a završava fakturom. Teško je očekivati da će dva poslovna subjekta razmjenjivati e-račun prije e-narudžbe. Procjenjujem stoga da će uvođenje e-računa dodatno potaknuti razmjenu e-narudžbi.

Koliko e-račun prihvaćaju poduzetnici, je li bolja situacija kod velikih ili malih?

- Mislim da tu postoji velika razlika između velikih tvrtki i ostalih. Velike tvrtke imaju svoje IT odjele, manje ili više integrirane poslovno-informacijske sustave te stručnjake koji rade na tome, a manje i srednje tvrtke u pravilu to sve nemaju. Pitanje je i svjesnosti

OGLAS

nerator su ušteda tvrtkama o značenju i ulozi informatike u samom poslovanju, načinu na koji ona može poboljšati poslovanje, smanjiti troškove ili omogućiti nove načine poslovanja. Velike će tvrtke prve prihvatiti e-račun jer im on donosi izravne uštede u poslovanju i onda na neki način širiti to u lancu kupacdobavljač prema drugim velikim tvrtkama, a na posljetku i prema malim i srednjim tvrtkama, čiji će izlaz biti u pronalaženju vanjskih partnera, tzv. informacijskih posrednika, koji će umjesto njih obavljati prilagodbu sustava za primanje i slanje e-računa.

Kakva je situacija u Podravki, s kime najbolje surađujete?

- Podravka, kao visoko

internacionalizirana kompanija, šalje e-račune od 2007., i to svojim kupcima u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Radimo to za ukupno 15 velikih kupaca i vani je to najnormalnija stvar, zakonski je uređena i tehnički dobro definirana. Za razmjenu e-računa koristimo se uslugama informacijskih posrednika, čija je uloga osim same razmjene i prilagodba formata te arhiviranje e-računa. U Hrvatskoj smo, kao pioniri elektroničke razmjene poruke, zajedno s Konzumom počeli slati e-račune u veljači 2010. godine.

Naravno, paralelno šaljemo i papirnate račune, ali smo sve interne procese prilagodili elektroničkom načinu slanja i primanja pa ćemo čim nam to zakon omogući jednostavno prestati

Dario Galinec, direktor IT sektora Podravke

printati i slati papir.

Važno je istaknuti da uza samu razmjenu poruka, u ovom slučaju govorimo o eračunu, valja posložiti i interne procese u kojima taj račun nastaje ili će biti zaprimljen.

Mi većinu (a uskoro ćemo i sve) naših ulaznih računa skeniramo i pretvaramo u elektronički format te cijeli proces likvidature i verifikacije odrađujemo elektronički. Bez tog procesa bilo bi nam vrlo teško prilagoditi se primanju e-računa.

Kolike uštede ostvaruje Podravka?

- Moram još jednom naglasiti da na e-račun ne treba gledati samo u kontekstu papira koji šaljete ili više ne šaljete, troška štampanja toga papira i poštarine koju plaćate, već stvar treba sagledati s procesne razine. Optimizacije u cijelom procesu nastajanja ili primanja računa mogu donijeti znatne uštede. Usudio bih se tvrditi da je ušteda na papiru i poštarini čak i manji dio od ukupnih ušteda. Što sektor malih i srednjih tvrtki, ali i IT mogu učiniti da se uvođenje računa ubrza?

- Dok postoje zakonske prepreke, ne mogu učiniti puno, ali kad se one riješe, trebat će se aktivno uključiti. Mislim da SMB sektor neće biti predvodnik vala korištenja eračuna, nego će to biti velike tvrtke i građani. Od IT industrije očekujem pojavu specijaliziranih tvrtki koje će se baviti posredništvom. Osim

Podravke i Konzuma koji su počeli razmjenjivati e-račune, svjedočimo i mnogim drugim primjerima pojave e-računa (paralelno s papirnatim), gdje su inicijativu preuzele Fina i poslovne banke koje integriraju e-račune u svoje internetsko bankarstva. Bivši vlasnik Iskona Damir Sabol osnovao je tvrtku Računi.hr koja se bavi razvojem i uvođenjem e-računa. Dakle, puno se toga već događa na tržištu i vjerujem da će nakon uklanjanja zakonodavnih prepreka uslijediti eksponencijalni rast broja e-računa, kako u G2C, tako i B2B segmentu.

Kakva je tu uloga države?

- Uloga države je stvaranje, odnosno prilagodba zakonodavnog okvira koji će omogućiti primjenu e-računa te definiranje ostalih nužnih tehničkih stvari vezanih uz e-račun, kao što su format, pitanje digitalnog potpisivanja, registra korisnika e-računa, arhive, načina rješavanja sudskih sporova, uloge informacijskih posrednika, itd.

Izuzetno je važno voditi brigu i o kompatibilnosti s međunarodnim standardima vezanim uz primanje/slanje e-računa.

Kako osigurati sigurnost podataka, čuvanje podataka...?

- Sigurnost podataka aktualno je pitanje svih elektroničkih sustava i o njemu svaka organizacija vodi brigu na svoj način. Po pitanju odnosa između poslovnih subjekata, oni sigurnost rješavaju međusobnim ugovorom ili pri-

hvaćanjem određenih tehnologija u koje imaju povjerenje.

Glavnina poruka koje se danas elektronički razmjenjuju u svijetu koristi EDI standard koji jamči sigurnost partnerima. U nekim se zemljama e-računi dodatno digitalno potpisuju naprednim elektroničkim potpisom, čime se jamči identifikacija, nepromjenjivost i neporecivost dokumenta. Dakle, EDI ili napredni elektroničkih potpis neki su od primjera kojima se jamči sigurnost, ali naravno nisu jedini.

O kakvim je zapravo financijskim investicijama riječ u velikim tvrtkama koje već imaju ERP, a što je s malim i srednjim tvrtkama koje ERP nemaju?

- Smatram da su investicije, kakve god one bile, puno manje od ušteda koje uvođenje e-računa pruža tvrtkama, uz uvjet da su spremne prilagoditi poslovne procese novonastalim okolnostima.

Elektronička razmjena poruka rast će u Hrvatskoj i država je prepoznala upravo e-račun kao dokument kojim će povećati svjesnost i vizibilnost, kako kod građana tako i kod poslovnih subjekata, da smo debelo u informacijskom dobu i da je vrijeme da prigrlimo koristi koje nam ono pruža. Informatika, neovisno o veličini organizacije, postaje važan generator ušteda, štedi vrijeme, unapređuje procese te omogućuje nove načine poslovanja.

Dražen Tomić drazen.tomic@business.hr

> e-račun > windays 11 > cisco expo

16-17 business.hr Srijeda 6/4/2011

Suradnja s HT-om za lakše, brže i zanimljivije surfanje portalom Jedan od tri najčitanija portala, onaj Hrvatskog Telekom, prvi u Hrvatskoj koristi sve prednosti novog Microsoftova Internet Explorera 9 kako bi čitateljima ponudio lakše, brže i zanimljivije surfanje portalom, rekao je Kristijan Kramarić, voditelj grupe proizvoda klijentskog softvera

u Microsoftu Hrvatska.

Prema njegovim riječima, veliki broj inovacija u novom Exploreru odnosi se upravo na niz alata koji su namijenjeni razvojnim inženjerima i dizajnerima web stranica jer im omogućuje brze promjene koda stranica.

"Posljednjih nekoliko tjeda-

na surađivali smo s HT-om kako bismo mu pomogli u prilagodbi portala novom Internet Exploreru, što u konačnici, među ostalim, omogućuje izravnu pretragu portala iz web-preglednika, kao i pretragu telefonskog imenika, a sadržaj portala može se pratiti i putem web isječaka", objasnio je Kramarić.

Napomenuo je da će surađivati i s drugim najvažnijim domaćim portalima, ne želeći precizirati o kojim je portalima riječ. D. T.

snimio dražen tomić

Explorer 9

kristijan kramarić, voditelj grupe proizvoda klijentskog softvera u Microsoftu Hrvatska

IT oblaci omogućuju malim tvrtkama razvoj, rast i uštede

N

arhiva business.hr

WINDAYS 11 Najveća ovogodišnja tehnološka konferencija, koja se u Rovinju održava od 4. do 8. travnja, privući će više od 1500 posjetitelja, a glavne će joj teme biti računalstvo u oblaku i platforme za cloud, kao što su Windows Azure i SQL Azure

ajveća ovogodišnja petodnevna tehnološka konferencija Microsoft WinDays 2011., koja se u Rovinju održava od 4. do 8. travnja pod pokroviteljstvom predsjednik RH dr.

Ive Josipovića, privući će više od 1500 posjetitelja. Glavne će joj teme biti računalstvo u oblaku (cloud computing) i najnovije Microsoftove tehnologije, kao što su platforme za cloud Windows Azure i SQL Azure, osnove na kojima brojni Microsoftovi partneri u svijetu, među kojima je i gotovo tisuću tvrtki iz Hrvatske, mogu graditi aplikacijska rješenja za svoje korisnike.

Osim tehnološke konferencije, zadnja dva dana bit će obilježena posebnom poslovnom konferencijom koja treba dati odgovore što i gdje ulagati, kako pokrenuti vlastito poslovanje. Budući da male tvrtke ili one koje su tek poče-

le poslovati sada kroz koncept računalstva u oblaku imaju pristup kvalitetnim, brzim i pouzdanim resursima, ta će promjena modela računalstva pogodovati razvoju novih poslovnih modela. Tvrtke će se uz primjenu računalstva u oblaku moći fokusirati na primarnu djelatnost ili proizvod, a uz lakše prilagođavanje računalnih resursa stvarnim potrebama poslovanja i budućem rastu tvrtke to će dovesti i do povećanja njihove konkurentnosti.

Potpuna platforma

Microsoft nudi potpunu platformu za razvoj i primjenu rješenja i aplikacija smještenih u oblaku, pa će se posjetitelji ovogodišnje Microsoft WinDays 11 konferencije na nizu predavanja moći upoznati s njezinim pojedinim dijelovima.

“Informatički stručnjaci sada uistinu postaju ključni ljudi u razvoju poslovanja tvrtke ili u načinu na koji pojedina organizacija radi.

Računalstvo u oblaku stvara Marko prilike tvrtkama svih veličina Makovac, da informatičke resurse bolje direktor kon- iskoriste u smjeru stvaranja ferencinovih poslovnih prilika”, je Microsoft naglasio je na otvaranju konWinDays11 ferencije Marko Makovac, te direktor direktor konferencije Microposlovanja soft WinDays11 te direktor i marketinposlovanja i marketinga Miga Microsofta crosofta Hrvatska.

Hrvatska “Ono što me uistinu veseli

jest to da Hrvatska već ima tvrtke i stručnjake koji su počeli razvijati i implementirati takva rješenja i aplikacije kod svojih korisnika, što znači da je tehnologija računalstva u oblaku na raspolaganju i hrvatskim tvrtkama kao nešto što im može olakšati rast i razvoj, ali i smanjiti troškove”, zaključio je Makovac.

Sudionici konferencije će se, osim s Azure platformom, moći upoznati i s mnogim drugim proizvodima i tehnologijama koje koriste prednosti cloud koncepta.

Niz predavanja bit će posvećen web inačici alata za produktivnost, Officeu 365, koja postojeće iskustvo rada s uredskim aplikacijama prilagođava dobu clouda i korištenju preko weba, kao i obnovljenim poslovnim rješenjima iz obitelji Microsoft Dynamics - Dynamics NAV 2009 R2 i Dynamics CRM 2011.

Partnerstvo s Nokijom

Krajnji će korisnici pristupati novoj generaciji aplikacija u oblaku korištenjem rješenja kao što su najbrži i najsigurniji internetski preglednik, Microsoft Internet Explorer 9, te posve nova mobilna platforma iz Microsofta - Windows Phone 7, koja će se, zahvaljujući i globalnom strateškom partnerstvu s Nokijom, uskoro naći u velikom broju mobilnih uređaja.

Dražen Tomić

OGLAS

Kolaboracija i virtualizacija bez granica CISCO EXPO Rastom upotrebe pametnih telefona i mobilni internet postaje sve ugroženiji, a i izborom mobilnog uređaja koji će koristiti djelatnici mogu mrežu tvrtke u kojoj rade učiniti ranjivom, ističu u Ciscu i predlažu rješenja tog problema

N

etom završena Cisco Expo konferencija bila je pomalo uvertira ovotjednim Windaysima i u svjetlu novih mrežnih tehnologija pokušala je dati odgovore na pitanja vezana uz slogan "Kolaboracija i virtualizacija bez granica" te sve češću temu cyber kriminal koji ne bira žrtve.

Jedno od vrlo zanimljivih rješenja namijenjeno malim i srednjim tvrtkama, ali i kućnim korisnicima jest Cisco umi Telepresence, prvo kućno HD video rješenje bez obzira na to nalaze li se korisnici u susjedstvu ili na drugom kraju svijeta. Koristeći HD televizijske prijemnike i širokopojasni internet

Cisco umi pruža jasnu, prirodnu i živopisnu video komunikaciju, kao da se prijatelji i obitelji nalaze u istoj prostoriji. Jedina prepreka korištenju Cisco umi su brzine ADSL-a i za njega će zaista biti potrebna kvalitetna optička infrastruktura.

Rast cyber kriminala

Rastom upotrebe pametnih telefona i mobilni internet postaje sve ugroženiji. Bilo je zanimljivo čuti od stručnjaka da ljudi većinom danas sami biraju mobilne uređaje koje će koristiti, ali tim mogu mrežu tvrtke u kojoj rade učiniti ranjivom.

Taj problem rješava platforma Cisco AnyConnect Secure Mobility, objašnjava Goran Peteh, sistemski

Ivo Josipović, hrvatski predsjednik, i Ana Blažinić, direktorica Cisca Hrvatska, na otvaranju desete konferencije Cisco Expo snimio dražen tomić

inženjer u Ciscu Hrvatska. Usto, raste zanimanje cyber kriminalaca za pranje novca i prijevare putem društvenih mreža, za što još ne postoje konkretne mogućnosti borbe.

Nezaobilazna tema svakako je i računalstvo u oblaku (cloud computing), za koje u Ciscu imaju rješenje. Kada se tome doda i količina podataka koji kolaju mobilnim mrežama, a udvostručava se svake godine, jasno je da su potrebna nova rješenja.

Jedno od njih je Ciscova infrastruktura za mobilni internet (Cisco Mobile Internet Network), koja omogućuje bržu implementaciju svih usluga te brže stjecanje dobiti od poslovnih operacija.

Zeleni IT, iako je pomalo

pao u drugi plan, i dalje je vrlo važan, a Cisco tu nudi inicijativu Cisco EnergyWise, odnosno sklop tehnologija koje smanjuju upotrebu energije u mreži i ostalim informatičkim postrojenjima u tvrtki.

Javna nabava

Na Expu je održan i tradicionalni okrugli stol čiji su se sudionici — predstavnici Vlade, lokalne samouprave, poduzetnika i tvrtke Cisco Systems — pozabavili temama i problemima suradnje ICT sektora i javne uprave.

Preciznije, transparentnošću i javnom nabavom te aspektima hrvatskog pristupanja Europskoj uniji bitnima za domaću ICT industriju.

S tehnološke strane vrlo

je zanimljiva bila prezentacija Hrvatskog Telekoma o implementaciji IPv6, novog internetskog protokola. Pokazane su mogućnosti proširenja usluge pristupa internetu za poslovne korisnike, NetPro, čime se uz IPv4 pruža i IPv6 pristup. Usluga je testirana s korisnikom i ujedno partnerom, tvrtkom RecroNet. U izloženom casestudyju prikazan je način uvođenja usluge u korisničku mrežu i omogućavanje IPv6 pristupa za standardne servise (web, web proxy, dns..) s minimalnim promjenama i utjecajem na postojeće IPv4 postavke mrežne opreme i servisa.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

investor

SILA ZAKONA

Quaestus se uskla uje sa zahtjevima Hanfe

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

Quaestus Nekretnine objavile su na stranicama Zagreba ke burze kako su na kraju ipak uskladile svoje ra unovodstvene politike sa zahtjevima iz rješenja Hanfe od 13. sije nja ove godine. Nove ra unovodstvene politike retrogradno se primjenjuju od 1. sije nja ove godine.

Quaestus Invest, koji upravlja Quaestus Nekretninama, pod-

business.hr Srijeda 6/4/2011

nio je potkraj velja e tužbu protiv rješenja Hanfe od 18. sije nja. Hanfa je Quaestusu naredila da smanje ulaganja u "tvrtke koje poslovanje baziraju na nekretninama kao platformi za ostvarenje poslovne strategije", i to tako da ve 30. lipnja udjel takve imovine u ukupnoj imovini fonda ne iznosi više od 90 posto. Istim rješenjem Hanfa je Quaestus Investu zabranila raspolaganje imovinom Quaestus Nekretnina "tako da se imovina fonda predvi ena za ulaganje u nekretnine koristi za dokapitalizaciju". B.hr

DIVIDENDA

Jadroagent dijeli 60 kn po dionici

BORISLAV ŠKREGRO, vlasnik Quaestusa SNIMIO S. ETKOVI

Dioni ari Jadroagenta izglasali su prijedloge Uprave prema kojima e se neto dobit od 6,4 milijuna kuna iz 2010. godine, zajedno sa 240.000 kuna iz prethodno zadržane dobiti, podijeliti dioni arima u ukupnoj vrijednosti od 6,65 milijuna kuna. Visina dividende po dionici iznosit e 60 kuna. Tražbina za isplatu dividende dospijeva na dan 6. travnja 2011. godine. B.hr

Najbolji i najgori fond u tromjese ju ulagali u A JAPANSKI I KINESKI SINDROMI Ersteov Total East dioni ki fond u prva tri mjeseca ove godine zabilježio je prinos od 10,3 posto, a najlošije je prošao Iliri in Azijski tigar u kojemu je prinos pao 13,76 posto Visoka volatilnost obilježila je prvi kvartal na Dalekom istoku Fond

Prinos u 1Q

Imovina

Dobitnici

Erste Total East VB Crobex 10 HPB Dioni ki OTP Meridian 20 A1

10,30% 8,38% 7,79% 6,49% 6,18%

85.45 8.2 21.8 20.64 10.6

Gubitnici

Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC MP BRIC HR MP MENA HR Ilirka Gold

-13,76% -7,89% -7,57% -7,53% -5,83%

5.67 31.07 7.68 6.19 4.76

*vrijednost imovine u milijunima kuna

Izvor: portofolio.hr

Kriza u Japanu neke je doma e fond menadžere bacila u posvemašnje brige, a drugi su je sasvim solidno kapitalizirali. U prvom ovogodišnjem kvartalu najbolji dioni ki fond bio je Ersteov Total East, koji je zabilježio prinos od 10,3 posto. Istodobno je najlošije prošao Iliri in Azijski tigar u kojem je prinos pao 13,76 posto.

Miroslav Juriši , lan Uprave Erste Investa, objasnio je kako se solidan prinos fonda u dosadašnjem dijelu godine može objasniti na dva na ina: kvalitetnom alokacijom po tržištima i ispravnim odluka o trgovanju za takti ki dio portfelja.

Disperzija ulaganja

"Kriza u Japanu nije nas omela, upravo suprotno. U trenutku eskalacije fond je raspolagao zna ajnim rezervama likvidnosti koje su ve prije ciljano odvojene za izlaz na globalna tržišta kada se za to ukaže povoljna prilika. Kratkotrajni i nagli pad cijena omogu io nam je razmjerno povoljan ulaz u nekoliko sektora koji profitiraju od aktualne monetarne politike i faze ekonomskog ciklusa. Tim globalnim iskorakom postigli

smo još neke zacrtane ciljeve - ve u diversifikaciju i disperziju uloženog, bolju likvidnost, a samim time i ve u fleksibilnost u budu nosti", rekao je Juriši .

Dobro i u Hrvatskoj

Takti ki dio portfelja sastoji se od približno 30 posto imovine uložene globalno, najviše u sektore koji mogu profitirati od aktualnih trendova (rast cijena sirovina, inflacija, ekonomski oporavak, rast zna aja tržišta u razvoju). Ve i dio portfelja, koji obuhva a nešto manje od 60 posto imovine, investiran je u najbolje regionalne kompanije.

Drugi najuspješniji dioni ki fond bio je Volksbankov Crobex 10. Taj je osam milijun kuna vrijedan fond ostvario 8,38 posto prinosa po udjela, a sa po više od šest posto prinosa mogu se pohvaliti i u HPB Dioni kom, OTP Meridianu i A1. S druge strane, što zbog nemira u arapskom svijetu, što zbog viših stopa rasta na razvijenim tržištima, sasvim o ekivano našli su se fondovi orijentirani na BRIC i sjevernu Afriku. Ilirka Bric, MP Bric i MP Mena pali su oko sedam posto, a pet posto

MIROSLAV JURIŠI , lan Uprave Erste Investa, rekao je kako je japanska katastrofa omogu ila i razmjerno povoljan ulazak u nekoliko sektora koji profitiraju od aktualne monetarne politike i faze ekonomskog ciklusa SNIMIO HRVOJE KNEZ

pala je vrijednost i u Ilika Goldu.

Najve i investicijski fondovi, oni u vlasništvu banaka, ostvarili su razli ite prinose. Najbolje je prošao Raiffeisen C. Europe sa 5,35 posto, dok je 181 milijun kuna vrijedan portfelj ZB Trenda pao 2,67 posto.

Najve i dioni ki fond i dalje je ZB Aktiv s portfeljem ve im od milijardu kuna i prinosom od dva posto u prvom tromjese ju.

Pobjednik u konkurenciji mješovitih fondova bio

CRNI LABUDOVI

MMF: Istrošila se paradigma globalizacije Izvršni direktor Me unarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss Kahn osvrnuo se u svom posljednjem istupu na zbivanja u recentnoj krizi te proces globalnoga gospodarskog oporavka, koji je i dalje neujedna en i ranjiv na opasnosti s kojima se suo ava svijet.

"Svjetska ekonomija nastavlja

se oporavljati, ali neujedna enim tempom me u zemljama i unutar samih zemalja", kazao je Strauss Kahn, isti u i kako je rast u razvijenim gospodarstvima još uvijek prenizak, a nezaposlenost raste.

Istodobno tržišta u nastajanju bujaju i pove ava se rizik od pregrijavanja, dok se nerazvijene zemlje suo avaju s visokim cijenama hrane i goriva.

"Crni labudovi još uvijek plivaju globalnim gospodarskim jezerom", upozorio je šef MMF-a te se osvrnuo na aktualna zbivanja u Japanu, Europi

d u prvom u Aziji

i na Bliskom istoku, nove potencijalne prijetnje svjetskoj gospodarskoj stabilnosti.

Neodgodivim prioritetom Kahn naziva umanjivanje patnje japanskog naroda te ponovnu izgradnju onoga što je uništeno u tragediji koja je pogodila tu zemlju. Što se zbivanja na Bliskom istoku ti e, isti u se opasnosti od bujanja cijena i rasta troškova posu ivanja.

Me unarodna zajednica pripravna je zemljama pogo enim politi kim nemirima pružiti pomo sada, ali i u

Kina podigla kamatu na 3,25% Dok se u Europskoj uniji s odlukom o podizanju kamatnih stopa eka etvrtak, kineska središnja banka u utorak je etvrti put od prošlogodišnjeg listopada pove ala kamatne stope kako bi obuzdala tvrdokorno visoku inflaciju

OGLAS

Odli ni obvezni ki

Prvi kvartal bio je vrlo uspješan za obvezni ke fondove me u kojima nema gubitnika. Najslabiji je bio ZB bond sa 0,79

posto prinosa, a najve i je prinos postigao HBP Obvezni ki - 2,46 posto. Gubitnika, naravno, nema ni me u nov anim fondovima iji su prinosi ionako skromni i iznose izme u 0,04 posto (Platinum cash) i 0,89 posto (OTP nov ani). Naravno, treba zapamtiti da prinosi u dosadašnjem dijelu godine nisu jamstvo ili indikator kako e se fondovi ponašati u ostatku godine.

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

DOMINIQUE STRAUSS KAHN, izvršni direktor Me unarodnog monetarnog fonda ARHIVA B.HR

BORBA PROTIV INFLACIJE

No, na devaluaciju juan

je OTP uravnoteženi, koji je u tri mjeseca svojim lanovima zaradio osam posto prinosa. Po više od pet posto prinosa kapitalizirali su i HPB Globa, IFC Balanced te PBZ Global. Najgore je, pak, s minusom od pet posto, prošao NFD Aureus EM Balanced.

godinama koje dolaze. Europa je po vi enju MMF-a prošla kroz teško razdoblje provo enja reformi, ali potrebno je u initi još više.

"Europi treba sveobuhvatno tješenje utemeljeno na paneuropskoj solidarnosti kako bi se nosila s problemima u financijskom sektoru i prezaduženoš u pojedinih zemalja", kaže Kahn, dodaju i kako je napredak dosad bio djelomi an i pojedina an, što je najve i rizik za zemlje zahva ene krizom, kao i za ukupan oporavak. B. St.

renmimbija i dalje se monetarne vlasti ne odlu uju i inzistiraju na o uvanju izvozno poticajnog te aja.

Tako e kamatne stope na jednogodišnje depozite od 6. travnja biti ve e za etvrtinu postotnog boda, na 3,25 posto, a u istom e omjeru porasti i kamate na jednogodišnje pozajmice

koje e tako iznositi 6,31 posto, objavila je Narodna banka Kine.

U razdoblju od listopada prošle godine banka je u šest navrata podizala i razinu obveznih rezervi za banke slijede i objavu kineskih elnika da je kontrola inflacije njihov najvažniji zadatak u ovoj godini. B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Hoteli Rabac bili su u utorak izdanje s najve om stopom dnevnog rasta na Zagreba koj burzi. Osim toga, promet tom dionicom bio je daleko iznad njezina prosjeka te je iznosio 90.475 kuna, pri emu je protrgovano sa 729 dionica u 13 transakcija. Veliki rast u utorak pogurao je cijenu na 130 kuna po dionici, ĹĄto je razina koju su Hoteli Rabac posljednji put zabiljeĹžili u listopadu 2008. godine.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Kon ar - elektroindustrija Dom holding Belje Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Dalekovod Podravka prehrambena industrija d.d.

Fima validus HGspot Viro tvornica ĹĄe era d.d.

KraĹĄ, prehrambena industrija Atlantska plovidba d.d.

Ingra Hidroelektra niskogradnja Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat.

Institut IGH EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Metalska industrija VaraĹždin AD Plastik Tisak KaĹĄtelanski staklenici Rabac, ugostiteljstvo i turizam Ledo Konzum Istraturist Umag d.d.

Tankerska plovidba Vupik Finvest Corp Croatia osiguranje d.d.

Luka Plo e Zagreba ka banka Plava laguna Slatinska banka Transadria Jadranski naftovod Privredna banka Zagreb uro akovi holding Petrokemija Tehnika Uljanik plovidba Chromos agro HUP - Zagreb Kon ar Dioki d.d.

Karlova ka banka Luka Rijeka Slobodna Dalmacija LoĹĄinjska plovidba Jadroplov d.d.

Zve evo, prehrambena industrija Adriatic Croatia International Club d.d.

Riviera Pore Zlatni otok Turisthotel Fima proprius d.d.

Maistra Dubrovnik - Babin kuk Valamar grupa BrodogradiliĹĄte Viktor Lenac d.d.

Lav evi OT-optima telekom d.d.

Tekstilpromet Solaris Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

IPK Kandit Žitnjak Jadranska banka Viadukt Kon ar - elektri ni aparati RIZ-odaťilja i Sun ani Hvar HTP Kor ula Magma d.d.

Hoteli Podgora

+ Nakon ĹĄto je u ponedjeljak dionica HGspota zabiljeĹžila snaĹžan rast cijene zbog euforije izazvane vijeĹĄ u da su banke odlu ile oprostiti dio duga toj posrnuloj tvrtki, u utorak je zabiljeĹžena rasprodaja te dionice. Takav tijek doga aja nije ni udan ako se na umu ima da je dan ranije cijena sko ila za viĹĄe od 20 posto pa je o ito da je dio ulaga a odlu io iskoristiti po etnu poziciju od ponedjeljka, zbog ega je cijena opet pala ispod 19 kuna.

Redovan promet: 15.243.508,11 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

287.01 265.51 545.34 53.51 92.00 1,630.01 770.00 241.50 311.06 9.98 17.91 435.00 438.00 704.02 13.28 130.00 400.00 1,820.00 745.00 2,800.00 125.24 164.00 3,755.99 117.00 5,920.10 206.66 255.32 1,400.00 68.20 156.00 6,000.00 1,270.00 255.00 1,710.00 110.00 1,302.00 3,080.00 610.00 41.00 144.00 1,300.01 610.00 415.03 1,300.00 1,165.57 67.16 72.50 212.00 30.00 150.00 145.00 116.77 2,930.89 210.00 110.00 910.00 21.00 67.95 90.00 50.11 11.75 202.98 32.00 360.00 227.00 17.01 147.00 138.00 2,170.05 250.52 730.00 135.00 52.87 75.20 24.41 26.50

290.00 270.00 564.00 59.40 95.70 1,640.00 795.00 248.00 319.99 11.48 21.00 449.99 460.00 714.90 13.60 140.00 400.00 1,890.00 745.00 2,800.00 131.98 170.00 3,870.00 130.00 6,017.00 218.90 274.95 1,400.01 73.70 169.00 6,000.00 1,276.00 256.00 1,710.00 113.90 1,939.98 3,080.90 625.01 41.80 145.00 1,305.00 610.00 415.03 1,349.00 1,190.00 73.60 76.99 212.01 30.50 150.00 148.99 118.00 3,020.00 210.00 110.00 910.00 21.00 67.95 90.00 52.11 11.99 204.97 33.50 360.00 227.00 17.35 147.00 138.00 2,170.05 253.50 730.00 135.00 52.87 75.20 24.41 26.50

288.00 267.00 551.00 59.40 93.00 1,630.01 780.00 247.99 313.14 10.47 18.99 436.00 445.01 707.00 13.52 136.00 400.00 1,890.00 745.00 2,800.00 130.00 167.00 3,770.00 130.00 6,000.00 216.00 274.90 1,400.00 69.00 160.00 6,000.00 1,270.00 255.00 1,710.00 110.00 1,400.02 3,080.00 610.00 41.65 145.00 1,300.01 610.00 415.03 1,349.00 1,165.57 67.16 72.50 212.01 30.01 150.00 145.23 116.77 3,020.00 210.00 110.00 910.00 21.00 67.95 90.00 52.11 11.96 204.97 32.00 360.00 227.00 17.35 147.00 138.00 2,170.05 250.52 730.00 135.00 52.87 75.20 24.41 26.50

-0.35% 0.00% 0.00% 9.19% 2.36% -0.61% -1.52% 0.00% -0.91% 8.16% -5.10% -2.24% -3.26% -1.11% 0.30% -2.86% 0.00% 1.51% 0.00% 0.00% -1.50% 2.25% -0.79% 23.79% -0.02% 5.75% 0.33% 0.00% -2.71% 0.00% 0.00% -2.31% -0.78% 0.00% -2.59% -12.50% -1.60% -2.40% 1.22% 1.75% 0.00% 0.16% 0.98% 3.77% 0.22% -3.37% 6.60% 0.00% 0.00% 0.00% -0.70% -3.50% 2.37% 2.26% 8.89% 0.00% 5.00% -0.06% 35.01% -3.50% 8.73% -0.01% -4.45% -20.00% 0.87% -1.98% 11.95% 0.00% 2.21% -3.65% -17.79% 22.73% -0.21% -0.53% 10.95% 0.00%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,20 %

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

11,728 11,705 2,705 15,274 5,254 219 440 1,329 946 18,757 10,003 433 416 267 13,596 1,239 400 87 210 51 992 556 24 729 15 356 268 48 933 412 10 47 225 32 433 31 14 64 939 246 27 43 58 17 18 271 236 77 523 100 97 116 4 50 90 10 366 100 71 126 360 19 113 10 14 162 18 16 1 6 2 10 25 14 2 1

3,382,454.30 3,125,086.54 1,490,096.60 864,086.53 489,251.53 358,685.24 343,803.10 324,902.31 298,488.18 199,837.25 192,291.54 191,208.68 189,631.39 189,075.45 182,364.56 164,032.61 160,000.00 159,688.53 156,450.00 142,800.00 126,309.28 92,696.80 91,343.96 90,475.70 89,937.10 76,636.00 71,018.34 67,200.01 65,696.44 65,345.18 60,000.00 59,798.60 57,543.00 54,720.00 48,928.70 47,617.08 43,124.40 39,710.17 38,794.38 35,570.00 35,220.03 26,230.00 24,071.74 22,392.97 21,395.55 18,553.71 17,181.84 16,324.42 15,745.44 15,000.00 14,181.40 13,632.14 11,990.89 10,500.00 9,900.00 9,100.00 7,686.00 6,795.00 6,390.00 6,377.36 4,286.43 3,876.52 3,680.50 3,600.00 3,178.00 2,757.50 2,646.00 2,208.00 2,170.05 1,512.06 1,460.00 1,350.00 1,321.75 1,052.80 48.82 26.50

23,583.90 1,811.35 1,417.24 443.55 764.04 2,170.60 2,600.75 568.84 1,697.22 28.29 6.27 604.59 611.28 986.63 101.40 84.85 84.25 299.72 330.97 42.05 545.95 398.56 428.25 131.59 1,321.02 4,903.82 1,285.16 876.94 103.88 98.84 1,845.59 282.72 16,332.34 934.20 101.09 40.26 2,287.97 11,635.61 134.82 484.46 246.30 353.80 50.00 635.89 71.60 271.46 97.09 1,267.92 156.69 99.36 237.69 35.94 335.40 767.24 39.33 359.23 42.07 743.67 158.85 328.07 165.58 98.02 90.24 29.46 140.22 8.78 105.12 28.38 259.59 114.44 28.63 50.51 386.53 32.14 118.98 9.71

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 242.21 430.00 27.87 54.00 1,181.00 657.10 217.00 240.00 5.00 15.10 290.00 339.99 690.05 12.45 120.00 390.00 1,106.00 740.00 1,771.00 80.21 135.00 612.00 65.10 4,720.12 145.00 250.10 1,140.00 41.77 85.00 4,502.00 1,160.03 200.00 1,345.00 98.00 700.00 2,332.01 461.06 22.36 105.50 871.01 533.13 295.05 1,115.16 909.99 60.20 53.00 161.54 20.01 121.00 124.01 84.32 2,200.00 140.00 50.00 543.15 17.01 51.00 52.00 28.00 9.00 161.10 25.00 331.00 166.55 17.00 131.31 76.10 2,000.00 190.00 701.00 98.00 25.00 57.00 21.00 20.06

332.84 318.99 594.99 63.89 118.99 1,777.00 829.99 390.00 355.00 29.01 39.95 507.77 497.02 1,044.18 39.35 239.00 400.00 2,900.00 745.00 3,130.00 146.00 267.90 4,990.00 130.00 6,900.00 225.50 395.00 1,615.00 137.00 188.01 6,299.00 2,093.00 289.98 1,800.00 132.37 3,197.00 3,520.00 708.00 52.00 184.73 1,649.98 675.00 441.50 1,682.99 2,198.00 121.87 86.88 267.02 60.00 173.00 190.30 164.00 3,517.00 259.65 150.00 1,105.00 25.95 74.95 165.00 62.00 11.99 275.00 44.80 600.01 295.00 24.00 270.00 163.85 3,100.00 349.94 888.00 150.00 78.00 120.00 69.90 33.89

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,30 5,25 250,00 173,10 12,01 1,58 17,20 105,00 0,72 80,06 53,00 40,00 420,00 9,40 0,72

59,90 5,44 250,10 177,85 12,10 1,58 17,23 105,00 0,73 81,09 53,00 40,50 420,10 9,56 0,72

59,65 5,40 250,00 173,30 12,10 1,58 17,23 105,00 0,72 80,50 53,00 40,50 420,00 9,56 0,72

59,60 5,39 250,00 174,12 12,10 1,58 17,21 105,00 0,72 80,58 53,00 40,32 420,07 9,47 0,72

37,01 1,60 0,05 0,20 83,20 12,00 36,20 5,02 4,80

37,10 1,62 0,05 0,20 83,20 12,00 36,50 5,10 4,80

37,01 1,62 0,05 0,20 83,20 12,00 36,21 5,10 4,80

0,37 1,62 0,05 0,20 0,75 12,00 0,36 5,09 4,80

38,00 87,50 93,00 97,00 43,50 40,50 35,00 34,52 13,89 100,00 74,50 55,00

38,00 87,50 93,00 97,00 43,50 40,50 35,00 34,52 14,00 100,00 75,01 55,00

38,00 87,50 93,00 97,00 43,50 40,50 35,00 34,52 13,95 100,00 75,00 55,00

38,00 87,50 93,00 97,00 43,50 40,50 35,00 34,52 13,98 100,00 74,99 55,00

1,99 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -2,75 % -1,37 % 1,09 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

527,00 4.004,00 504,00 960,00 1.000,00 5.000,00 7.000,00 8.800,00 74,54 2.600,00 3.255,00 82,01 78,90 87,03 8.000,00

542,00 4.090,00 539,00 980,00 1.010,00 5.000,00 7.510,00 8.850,00 74,60 2.600,00 3.255,00 83,30 78,91 87,31 8.000,00

535,00 4.036,00 531,00 965,00 1.008,00 5.000,00 7.442,00 8.803,00 74,56 2.600,00 3.255,00 82,68 78,91 87,30 8.000,00

534,60 4.035,77 532,17 965,33 1.007,90 5.000,00 7.442,02 8.802,78 74,56 2.600,00 3.255,00 83,24 78,90 87,14 8.000,00

-1,29 % -0,02 % 0,00 % -2,72 % 0,40 % 0,00 % -0,83 % -1,23 % -6,89 % 0,00 % 0,00 % -0,74 % -1,84 % 0,31 % 0,00 %

3.589,00 4.300,00 500,00 558,00 3.500,00 575,00 190,00 88,00 24.800,00 200,00 125,00

3.700,00 4.330,00 500,00 560,00 3.520,00 580,00 192,00 88,00 25.000,00 210,00 125,00

3.626,67 4.303,75 500,00 559,98 3.503,18 576,43 190,55 88,00 24.838,54 203,86 125,00

3.626,67 4.303,75 500,00 559,98 3.503,18 576,43 190,55 54,13 24.838,54 203,86 125,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KDIR PETG MELR GRVG TRSG ZVTG ZTOG NF1N TLSG MAPG KDHR HDOG INDGL PBGS

KRKA KD ID PETROL MERCATOR GORENJE TRIGLAV NALOZBE ZAVAROVALNICA TRIGLAV ZITO NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE MARINA PORTOROZ KD GROUP HELIOS INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZELJEZNICE RS AD DOBOJ RAFINERIJA NAFTE AD BROD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA TGT AD LAKTASI

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BOR BANKA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO UNIVERZALPROMET DD TUZLA

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Energoprojekt industrija a.d. Beograd Napred GP a.d. N. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Pekabeta a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE OHRIDSKA PASTRMKA OHRID MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

439.621,34 107.362,69 60.251,10 32.213,45 31.253,85 29.264,76 19.863,30 15.750,00 11.982,55 10.476,08 10.176,00 7.258,70 6.301,00 3.418,21 1.968,01

-1,49 % 111332 0,62 % 17882 4,55 % 417607 34,90 % 81500 0,14 % 20197 0,17 % 804 0,58 % 21695 1,80 % 1071 -2,24 % 1103

41.284,96 28.937,54 19.820,68 16.381,50 15.123,51 9.648,00 7.892,86 5.453,22 5.294,40

51799 5076 4242 2019 2347 2047 1799 1807 3393 300 339 368

1.968.362,00 444.150,00 394.506,00 195.843,00 102.094,50 82.903,50 62.965,00 62.377,64 47.418,17 30.000,00 25.422,58 20.240,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK OHPR TEL TNB GRNT STIL RMDEN08 MPT STB RZLE

7376 19904 241 185 2583 18522 1154 150 16660 130 192 180 15 361 2722

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB AERO ENHL SJPT CCHS FITO AGBN A2016 EPIN NPRD A2014 A2015 A2013 PKBT

0,25 % 3,65 % 0,00 % -1,81 % -0,82 % 0,00 % -1,54 % 0,10 % -0,69 % 0,42 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,08 % -0,28 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHKE FBIHKD FBIHKC FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E BSNLR BORBRK3 FDSSR UVZPR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C TLKM-R-A ZERS-R-A RNAF-R-A RSDS-O-C EINP-R-A RSRS-O-D BLBP-R-A TGTN-R-A

+

Oznaka

Srijeda 6/4/2011

38043 20.337.853,00 3764 15.190.643,00 22452 11.948.301,00 9864 9.522.003,00 2406 2.425.000,00 481 2.405.000,00 314 2.336.794,00 190 1.672.528,00 20243 1.509.219,72 563 1.463.800,00 401 1.305.255,00 14354 1.194.807,13 14883 1.174.308,80 13050 1.137.219,40 102 816.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -5,80 % -1,07 % -58,33 % -0,00 % -1,32 % 0,25 % -0,76 % -0,54 % -2,79 % -4,74 % -2,34 %

663 400 3027 1302 185 870 2512 8000 13 1010 1600

2.404.480,00 1.721.500,00 1.513.500,00 729.100,00 648.088,00 501.490,00 478.658,00 433.023,36 322.901,00 205.900,00 200.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Željeznice Doboj Bosanlijek Telekom Slovenije Garant Futog Krka

+4,55% +1,09% +0,42% +0,25% +0,25%

Telekom Srpske

Energoprojekt holding Mercator Zavarovalnica Triglav Gorenje BH Telecom Saraejvo

+

Powered by

business.hr

-2,75% -1,81% -1,54% -0,82% -0,44%

NIS

+0,62 -1,29 Osim što joj je cijena u utorak porasla 0,62 posto, popevši se na zadnjih zabilježenih 1,62 konvertibilne marke, ta je dionica na Banjalu koj burzi bila najtrgovanija s gotovo 29.000 konvertibilnih maraka prometa.

Posljednja cijena ujedno je bila najve a po kojoj se trgovalo dionicom banjalu kog Telekoma tijekom dana, dok je najniža bila na razini od 1,6 konvertibilnih maraka. BIRS je bio u plusu 1,42 posto, a indeks FIRS rastao je 0,85 posto.

Dionica Naftne industrije Srbije izgubila je u utorak na vrijednosti 1,29 posto pa joj je posljednja zabilježena cijena iznosila 542 dinara.

Promet od 20,4 milijuna dinara osigurao joj je prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Beogradske burze, a slijedile su dionice AIK banke i Aerodroma Nikole Tesle.

Uprava kompanije u utorak je najavila da u idu ih deset godina namjerava pove ati proizvodnju nafte za 300 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,43% BIRS +1,42% 823,72 1.172,36 Belex15 -0,22% FIRS +0,85% 774,09 2.183,13 Belexline -0,12% MBI10 -1,14% 1.441,11 2.718,82 SASX10 MONEX20 -0,75% 12,934.81 -0,26% 1.081,55 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,18% Stanje utorak 5. travnja 2011.

1.068,95 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,13% -0,33% 2.878,20 BUX -0,41% 23.528,99 -0,45% ATX -0,60% -0,29% 2.896,67 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,34% utorak 5. travnja 2011.

FTSE100 5.999,56

DAX 7.146,17

CAC40

4.039,85

MICEX 1,845.69

AMERI»KI INDEKSI +0,19% S&P500 +0,08% 12.400,03 1.333,87 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,24% ponedjeljak 4. travnja 2011.

2.795,85 DJIA

investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+ 7,7811

16,02

NFD Aureus US Algorithm 148,2445

15,88

KD Energija

11,5167

15,46

PBZ I-Stock

72,8492

12,02

HPB WAV DJE

97,5985

10,86

ST Global Equity

44,8261

-13,03

FIMA Equity

75,6622

-12,50

C-Zenit

51,3253

-11,28

NFD Aureus New Europe 118,7502

-8,91

KD Victoria

-8,26

14,6618

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn

kn

kn kn

kn

kn kn

kn

kn kn

kn kn kn

28,1699 14,6618 348,8317 7,7811 107,6700 36,2800 111,3666 59,7700 46,7421 454,4209 169,4528 54,0195 94,9115 11,5167 72,8492 8,5630 106,5400 97,5985 13,2408 48,9797 74,1348 132,6300 5496,7700 82,8852 95,9394 321,3091 10,9762 44,8261 118,7502 148,2445

1,53 1,39 1,29 1,22 1,17 1,14 1,07 0,95 0,88 0,84 0,80 0,77 0,72 0,69 0,55 0,52 0,49 0,39 0,38 0,38 0,37 0,36 0,32 0,25 0,21 0,20 0,18 0,17 0,13 0,10

-4,32 3,82 -7,57 4,87 -0,30 11,80 -7,97 -4,03 0,20 -8,25 -3,34 -13,76 -3,44 4,88 2,97 -1,55 2,16 -0,15 0,98 -2,08 2,02 -2,80 -2,72 -3,00 -3,54 -0,42 -2,42 -1,96 -3,15 2,21

NFD Aureus BRIC KD Victoria MP-Bric HR KD Nova Europa ZB BRIC+ Erste Total East Ilirika BRIC Raiffeisen Emerging M. AC Rusija MP-Mena HR Ilirika JIE Ilirika Azijski tigar Ilirika Gold KD Energija PBZ I-Stock HI-growth ZB aktiv HPB WAV DJE KD Prvi izbor VB High Equity HPB Titan ZB trend Poba Ico Equity Platinum Blue Chip NFD Aureus Global Developed MP-Global HR AC G Dynamic EM ST Global Equity NFD Aureus New Europe NFD Aureus US Algorithm

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,6900

7,94

Allianz Portfolio

117,2836

7,58

PBZ Global fond

110,3847

5,33

Erste Balanced

126,1000

4,06

ZB global

149,4700

3,92

ST Balanced

169,5645

-10,22

ICF Balanced

119,2149

-8,71

5,6726

-5,48

ST Aggressive

66,6658

-4,67

NFD Aureus E. M. B.

80,3576

-3,95

-0,20 9,46 0,28 21,87 9,97 20,41 -2,81 7,13 12,68 0,68 6,01 -11,20 N/A 20,79 15,78 5,41 8,54 11,31 9,94 1,22 10,42 5,94 -1,84 5,27 6,29 12,18 1,72 -2,81 -3,60 30,81

-2,44 -8,26 -0,22 16,02 N/A 9,87 4,88 -0,71 -0,63 6,97 -1,81 -5,40 N/A 15,46 12,02 -0,42 7,20 10,86 6,45 -1,91 7,39 1,61 -7,29 -1,30 -3,23 8,92 -0,44 -13,03 -8,91 15,88

-13,34 3,27 -4,37 -6,97 N/A -25,09 9,04 -14,49 -17,04 4,23 8,53 -14,72 N/A 13,83 -8,17 -1,69 1,34 -0,68 3,51 -18,41 -7,77 3,40 -14,97 -5,61 -0,77 -7,38 4,57 -7,39 7,38 17,19

-2,60 4,72 -6,11 6,35 1,00 11,56 -6,90 -2,89 0,47 -7,05 -1,20 -12,95 -5,15 5,67 4,69 -0,92 2,46 0,50 1,88 -1,51 1,76 -2,33 -1,06 -2,33 -1,69 0,20 -2,59 -3,61 -3,00 0,87

8,908 70,250 7,688 22,932 122,399 83,455 31,541 25,251 10,798 6,196 95,284 5,723 4,815 10,038 249,216 66,921 513,518 15,150 5,755 13,142 9,813 181,008 6,033 8,192 56,515 5,068 14,708 12,958 9,890 28,573

4,01 11,91 3,07 3,47 0,97 3,51 1,25 3,29 4,07 3,08 6,44 3,87 0,44 1,09 3,72 9,11 4,78 3,59 8,15 3,51 3,70 8,44 3,69 3,25 5,35 2,86 2,09 10,45 2,42 2,48

04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global HI-balanced AC G Balanced EM C-Premium ST Aggressive Raiffeisen Prestige ST Balanced KD Balanced PBZ Global fond HPB Global Erste Balanced Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio Agram Trust ICF Balanced OTP uravnoteženi

kn

kn kn

kn kn kn kn

kn kn kn kn

80,3576 153,2076 149,4700 10,1845 11,0587 5,6726 66,6658 109,6900 169,5645 8,3661 110,3847 103,1508 126,1000 156,5400 117,2836 70,3480 119,2149 115,9831

0,72 0,64 0,36 0,13 0,09 0,08 0,07 0,02 -0,09 -0,16 -0,18 -0,18 -0,25 -0,25 -0,31 -0,41 -0,76 -0,78

-7,44 0,27 1,18 -1,17 -1,51 1,27 0,41 1,20 -1,82 -1,57 5,20 5,79 2,22 0,29 1,37 0,62 5,66 6,87

-2,15 7,07 5,28 4,28 1,98 6,19 6,11 2,09 -0,46 4,45 11,02 6,01 9,05 3,07 6,93 3,97 5,02 7,37

-3,95 2,79 3,92 1,90 0,10 -5,48 -4,67 7,94 -10,22 -0,68 5,33 -3,23 4,06 0,87 7,58 -1,75 -8,71 2,29

-4,53 8,56 4,21 0,20 4,94 -12,71 -7,06 9,02 6,62 -3,36 5,62 0,57 0,20 5,35 8,76 -1,06 2,30 2,83

-5,31 0,99 1,27 -0,68 -1,67 1,43 2,20 1,22 -0,69 -0,08 5,68 5,44 3,22 0,86 1,83 0,60 5,41 7,79

14,014 43,768 730,624 71,423 14,801 12,905 2,727 221,392 11,217 7,074 309,980 93,796 105,774 312,974 7,944 15,875 16,640 39,949

4,72 5,20 9,76 9,11 2,09 4,17 5,54 1,07 8,24 5,22 9,56 5,50 10,21 8,60 1,90 2,73 8,93 5,31

04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011

kn

160,7100 133,4600 177,5800 131,1718 165,2512 11,5801 127,7712 129,2910

0,21 0,21 0,09 0,06 0,06 0,05 0,04 0,03

0,86 2,27 1,77 1,21 2,03 1,78 2,46 2,02

0,59 2,32 2,08 1,57 3,52 2,33 2,73 2,57

2,88 5,96 5,70 3,55 7,89 4,52 4,49 3,54

4,98 4,55 6,70 4,53 8,11 1,62 4,56 4,96

1,01 2,41 1,80 1,24 2,04 1,85 2,60 1,90

198,173 302,632 527,131 145,004 58,901 7,838 20,227 17,717

9,76 7,84 8,86 8,07 6,44 9,11 5,50 5,31

04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011

kn

kn kn

kn kn kn kn kn kn

kn kn kn $ kn

123,5838 10,7613 133,2355 163,9292 140,6670 126,6668 146,2700 139,5300 136,3085 133,1835 118,0906 11,4300 106,5300 100,4700 139,8449 109,2303 125,0523 102,5890

0,05 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 -0,01

0,89 0,66 0,50 0,68 0,49 0,56 0,88 0,58 0,63 0,67 0,75 0,84 0,87 N/A 0,83 0,60 0,33 0,02

1,48 1,44 1,04 1,29 0,96 1,09 1,76 1,41 1,46 1,38 1,59 1,48 1,46 N/A 1,49 1,34 0,59 0,65

2,78 3,13 2,39 2,30 2,08 3,01 3,49 3,29 3,04 3,04 3,26 3,22 3,52 N/A 2,61 2,93 1,64 1,74

4,09 4,08 6,23 4,73 3,24 4,32 4,80 4,34 4,36 5,35 4,99 5,45 4,22 N/A 4,56 4,76 3,81 1,53

0,92 0,70 0,52 0,71 0,50 0,58 0,90 0,61 0,65 0,70 0,79 0,86 0,89 0,47 0,86 0,62 0,33 0,04

167,117 28,610 1127,311 2228,048 137,921 496,065 1081,337 883,292 34,644 309,135 206,457 125,131 509,885 5,002 104,359 189,522 41,673 7,437

5,28 1,84 12,02 10,70 10,70 8,70 8,11 7,84 7,26 5,50 3,42 2,52 1,53 0,19 7,53 1,90 5,98 1,68

04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011 04.04.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

165,2512

7,89

Erste Bond

133,4600

5,96

Raiffeisen Bonds

177,5800

5,70

HI-conservative

11,5801

4,52

HPB Obvezni ki

127,7712

4,49

ZB bond

160,7100

2,88

OTP euro obvezni ki

129,2910

3,54

PBZ Bond fond

131,1718

3,55

HPB Obvezni ki

127,7712

4,49

HI-conservative

11,5801

4,52

ZB bond Erste Bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HI-conservative HPB Obvezni ki OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI OTP nov ani fond Agram Euro Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Erste Euro-Money Certus Cash HI-cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Srijeda 6/4/2011

TRAŽE POMO MMF-a

Bankari zaratili s Portugalom

Najve e portugalske banke prijete da e obustaviti otkup drĹžavnih obveznica i pozivaju tehni ku vladu da zatraĹži kratkoro ni zajam i time osigura financiranje do izbora najavljenih za 5. lipnja, piĹĄu u utorak portugalski mediji. elnici banaka Banco Espirito Santo, Millennium bcp i Banco BPI susreli su se s guvernerom srediĹĄnje banke Portugala kako bi mu prenijeli svoja stajaliĹĄta, piĹĄe poslov-

ni dnevnik Jornal de Negocios.

Kratkoro ni zajam MMF-a ili Europske unije mogao bi ublaĹžiti zabrinutosti u vezi s otplatom dugova po dvama izdanjima drĹžavnih obveznica koja stiĹžu na naplatu u travnju i lipnju. On bi bio odvojen od gotovo neizbjeĹžnog paketa pomo i za spas od bankrota. Moody's je u utorak snizio Portugalu kreditni rejting za jedan stupanj, napominju i da e po ocjeni agencije nova portugalska vlada biti primorana traĹžiti financijsku pomo od EU po hitnom postupku. B.hr

EUROZONA

Maloprodaja u EU opet pala

Promet u maloprodaji u eurozoni i 27 lanica Europske unije pao je u velja i za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je zabiljeĹžen mjese ni rast za 0,2 odnosno 0,4 posto, priop io je srediĹĄnji europski statisti ki ured Eurostat. Na godiĹĄnjoj razini promet u maloprodaji je u ovogodiĹĄnjoj velja i u eurozoni porastao za 0,1 posto te 0,9 posto u EU27, isti e nadalje Eurostat. H

BROJKA

108,47

dolara dosegnula je cijena barela nafte na newyorĹĄkoj burzi robe NYMEX u utorak zbog nervoze ulaga a u vezi s raspletom situacije u Libiji, gdje su se Gadafijeve snage sukobile s pobunjenicima u luci Bregi, otkud se izvozi nafta

Novi posao u Bosni pove ao promet, ali ne i cijenu Kon ara SLABAĹ AN PROMET Na dionice je u utorak na Zagreba koj burzi potroĹĄeno samo 15 milijuna kuna, pri emu su dva milijunaĹĄa - Adris i Kon ar - ostali nepromijenjene cijene

Trgovanje na Zagreba koj burzi u utorak proteklo je vrlo mirno, a milijunski promet ostvareni su samo dionicama HT-a, Adrisa i Kon ar Elektroindustrije. Redovan promet dionicama iznosio je 15,2 milijuna kuna, pri emu je Crobex pao 0,2 posto, na 2247,24 boda. Istodobno je Crobex 10 pao 0,37 posto, na 1248,23 boda.

sprodaja te dionice. Takav tijek doga aja nije ni udan ako se na umu ima da je dan prije cijena sko ila viĹĄe od 20 posto pa je o ito da je dio ulaga a odlu io iskoristiti po etnu poziciju od ponedjeljka.

DARINKO BAGO, predsjednik Uprave Kon ara, ija je dionica u utorak ostala na 551 kuni uz milijunski promet

Iznenadili Hoteli Rabac

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Adris ukopan

"Na doma em trĹžiĹĄtu dionica bilo je vrlo mirno, a indeksi stagniraju. U neĹĄto ve em fokusu investitora samo su dionice Adrisa i Kon ar Elektroindustrije", rekla je za Hinu Danijela SporiĹĄ, brokerica i savjetnica u investicijskom druĹĄtvu Credos.

Ve i dio dana najlikvidnije su bile dionice Adrisa i Kon ara. PovlaĹĄteni Adris na kraju dana zauzeo je drugu najlikvidniju poziciju sa 3,1 milijun kuna promet i bez

promjene cijene. I drugi veliki milijunaĹĄ, Kon ar, zavrĹĄio je bez cjenovne promjene, na 551 kuni.

Korekcija HGspota

Najve i promet ostvaren je dionicama HT, ak 3,3 milijuna kuna. Pritom je najve i doma i telekom pao 0,35 posto, na 288 kuna, a dnevni minimum mu je iznosio samo 287 kuna.

"Dionica HT-a posljednjih

je dana u neĹĄto slabijem fokusu investitora, no procjenjujem da e se s pribliĹžavanjem glavne skupĹĄtine dioni ara, zakazane za 4. svibnja, ponovno vratiti u ĹžiĹžu interesa", zaklju ila je Danijela SporiĹĄ.

Nakon ĹĄto je u ponedjeljak dionica HGspota zabiljeĹžila snaĹžan rast cijene zbog euforije izazvane vijeĹĄ u da su banke odlu ile oprostiti dio duga toj posrnuloj tvrtki, u utorak je zabiljeĹžena ra-

REGIJA

BanjaluÄ?ki BIRS jedini izbjegao nove minuse Negativna serija regionalnih indeksa nastavila se drugi dan zaredom, kada je u plusu bio samo banjalu ki BIRS, koji je utorak zaklju io na 1172,36 bodova, odnosno rastom od 1,42 posto.

NajviĹĄe posla banjalu ki su brokeri imali s dionicom Telekoma Srpske kojom se trgovalo u iznosu od 28.937 konvertibilnih maraka, a cijena joj je porasla 0,62 posto, na zadnjih zabiljeĹženih 1,62 KM. Na popisu najlikvid-

nijih slijedila je dionica Željeznica RS sa 19.800 konvertibilnih maraka prometa, ija je vrijednost uve ana 4,55 posto.

Slovenski SBITOP dan je zaklju io minusom od 0,43 posto, spustivĹĄi se na 823,72 boda.

Tradicionalno najtrgovanija bila je Krka, koja se jedina i pribliĹžila prometu od pola milijuna eura, dok se dionicom Mercatora trgovalo u iznosu od 32.213 eura. Cijena te dionice pala je 1,81 posto, na 173,3 eura. B. St.

Hoteli Rabac (+23,79 posto) bili su u utorak izdanje s najve om stopom dnevnog rasta na Zagreba koj burzi. Osim toga, promet tom dionicom bio je daleko iznad njezina prosjeka i iznosio je 90.475 kuna, pri emu se trgovalo sa 729 komada dionica u 13 transakcija. Veliki rast u utorak pogurao je cijenu na 130 kuna pod dionici, ĹĄto je razina koju su Hoteli Rabac zadnji put zabiljeĹžili u listopadu 2008. godine.

ViĹĄe od dva posto pale su dionice KraĹĄa i Vira, a jedan posto potonula je dionica Atlantske plovidbe.

Nikola Su ec

BROJKE

0,75 2,5 posto pao je sarajevski SASX-10

posto pao je makedonski MBI 10

Drskost u mladosti kasnije donosi ve u pla u proveo asopis za ekonomsku psihologiju, mjerenjem razine samopouzdanja tinejdĹžera moĹže se predvidjeti kolika e biti njihova zarada jednog dana kada postanu uspjeĹĄni, pa e tako oni koji nemaju preveliko miĹĄljenje o sebi zara ivati puno manje. IstraĹživanje DOBITNICI DANA (ZSE) RIZ - odaĹĄilja i +22,73% Kandit grupa +11,37% Magma +10,8% Zlatni otok +8,89% Viktor Lenac +8,73% 27 Raste

je pokazalo i da samopouzdanje utje e na pla u kao i kognitivne sposobnosti.

Dakle, drski i pomalo prepotentni tinejdĹžeri vjerojatno e jednog dana sjediti na visokim pozicijama i dobro unov iti ljubav prema sebi samima. I. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) Tekstilpromet -20% Jadranska banka -5,66% Optima telekom -4,48% Hidroelektra niskogradnja -4,13% Zve evo -3,5%

21 Nema promjene

30 Pada

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Ako ste odrasla osoba s visokom razinom samopouzdanja, zara ivat ete mnogo novca, a istraĹživanje je pokazalo da takve osobe dozu prepotentnosti pokazuju i u tinejdĹžerskim danima.

Prema istraĹživanju "Samopouzdanje i zarada", koje je

Vrijed.

1,327,38 161,20

Prom.

0,38% 0,05%

Sirova nafta 108,47 Prirodni plin 4,23 Zlato 1,433,57 Srebro 38,56 Goveda 122,76 Kava 292,54

1,64% 1,63% 0,37% 2,07% 1,77% 1,46%

POKLEKNULI PRED ÂťETVORIM VRATIMA

ARHIVA BUSINESS.HR

Bugatti lansira obiteljski automobil od 1,4 milijuna dolara

BUGATTI GALIBIER vozit e do 350 kilometara na sat

Talijanski Bugatti, proizvo a najbrĹžih automobila na svijetu koji se mogu nabaviti u redovnoj prodaji, na trĹžiĹĄte e izbaciti obiteljski model s etvora vrata i stvarno paprenom cijenom.

Najve a novost Bugatti Galibiera, koji je ime dobio po planinskom prolazu Col du Galibier u juĹžnim francuskim Alpama i najviĹĄa je to ka kojom se vozi Tour de France, su etvora vrata. Imat e motor od 1000 konjskih snaga i mo i e razviti brzinu oko 350 kilometara na sat.

Fortune piĹĄe da e automobil u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama koĹĄtati oko 1,4 milijuna dolara, ĹĄto zna i da e mu ci-

jena u Europi biti joĹĄ viĹĄa. Iako se Bugatti Galibier tek treba po eti proizvoditi, predstavljen je joĹĄ 2009., a pretpostavlja se da je projekt stavljen na ekanje do kraja financijske krize.

ZagriĹženi ljubitelji sportskih automobila izradu obiteljskog modela doĹživljavaju kao izdaju filozofije kompanije. No, jasna je ekonomska logika takvog poteza, ĹĄto potvr uje i primjer Porschea, koji je pretproĹĄle godine po eo proizvoditi svoj prvi model s etvora vrata - Porsche Panameru, koji je ve postao najprodavaniji model tog njema kog proizvo a a.

Nikolina Rivosechi

SAMO RIJETKIMA DOVOLJNO JE NEKOLIKO SATI SNA

IstraĹživanje koje je objavio Wall Street Jorunal identificiralo je novu, elitnu grupu ljudi u SAD-u, i to onu koja bi kod biznismena mogla izazvati ve u zavist od aristokrata i milijardera, a rije je o eliti koja spava samo nekoliko sati no u i to im je dovoljno. Naime, novinarka je otkrila da 1 do 3% ukupne populacije Ĺživi sretno unato injenici da no u spavaju samo nekoliko sati.

ARHIVA BUSINESS.HR

Nova elita kojoj biznismeni mogu zavidjeti – spavaÄ?i na kratke staze!

IstraĹživanje je pokazalo da je ta skupina ljudi uglavnom mrĹĄava zbog ubrzanog metabolizma te da imaju visoku toleranciju na psihi ku i fizi ku bol.

Iako im zavide umorni bizni-

smeni kojima radni dan za sav posao koji moraju obaviti nije dovoljan, psiholozi smatraju da pripadati toj maloj skupini ljudi nije najbolje. Oni, naime, kaĹžu da od 100 ljudi koji vjeru-

Ho e li dioni ki indeksi Zagreba ke burze nastaviti padati, pratite na...

ju da im je potrebno samo 5 ili 6 sati sna no u samo pet njih doista tako moĹže funkcionirati. Ostali su kroni no neispavani. Samo je nekoliko studija otkrilo prave spava e na kratke staze kojima doista ne treba viĹĄe od nekoliko sati sna.

Naime, teĹĄko ih je na i jer esto nisu ni svjesni svoje "mo i" pa rijetko posje uju klinike za istraĹživanje poreme aja u spavanju. B.hr

www.business.hr

UKRATKO...

Nenajavljeni posjet Glumica Angelina Jolie u utorak je nenajavljeno stigla na tunisko-libijsku granicu kako bi se sastala s izbjeglicama iz Libije. Glumica je izazvala meteĹž u logoru Choucha kroz koji su proĹĄli deseci tisu a ljudi.

Sluge BoĹžje Katoli ka crkva u Engleskoj i Walesu objavila je u ponedjeljak molitvu kojom se katolici pozivaju da mole Boga da princu Williamu i njegovoj budu oj supruzi Kate Middleton daju snage da sluĹže Njemu i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Terminator postaje Guvernator Tri mjeseca nakon izlaska iz politike Arnold Schwarzenegger vra a se na pozornicu kao Guvernator, crtana verzija superheroja stvorena po njegovu liku i djelu.

BivĹĄa hollywoodska zvijezda udruĹžio se s Marvelovim strip crta em i stvorio lik Guvernatora.

www.business.hr