Business.hr broj 865 by Business.hr

VINSKI POMORSKI DESANT 24

Badel prošle godine izgubio 260 milijuna kuna, okreće se kineskom tržištu Nakon što se riješio Kalni kih voda, koje su mu lani odnijele ak 211 milijuna kuna, tijekom ove godine Badel 1862 e s kineskim parterom osnovati joint venture tvrtku preko koje e nastaviti proboj na kinesko tržište

KUPAC SA CIPRA 2

Hoffman nije Molov saveznik nego samostalni špekulant? PETAK/SUBOTA 8 i 9/4/2011

BROJ 865 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

NIJE SVE TAKO SIVO 4-5 Rast gospodarstva utemeljen na javnoj potrošnji i velikim infrastrukturnim projektima je prošlost, pogotovo ako se zna da je vanjski dug dosegnuo vrijednost BDP-a, a fiskalni deficit iznosi pet posto BDP-a - izvoz je jedina mogu nost

, a d e r v i r p o j l o p , m a z i Tur e j i c a k i n u m o k e l e t i r papi

izvozne su šanse Hrvatske GUŽVA U TV ETERU

Sportska TV želi titulu hrvatskog Eurosporta, a Kapital Net 3 do 5 posto gledatelja Startala su tri nova nacionalna koncesionara - premijerno televizija Hrvatskoga olimpijskoga odbora te Kapital Network i CMC 6-7

info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Pale cijene hrane Cijene hrane na svjetskim tržištima kliznule su u ožujku s rekordnih razina, ime je okon ano osmomjese no razdoblje njihova rasta, pokazao je indeks FAOa, koji se spustio na 230 bodova, što je 2,9 posto niže u odnosu na rekordnu razinu iz velja e, ali još 37 posto više nego u ožujku 2010. Najviše su pale cijene še era i ulja, a potom žitarica

Gr ki manjak iznad o ekivanja Gr ki prora unski manjak u 2010. premašio je o ekivanja i iznosio je više od 10 posto BDP-a, kazao je u etvrtak za Reuters izvor blizak me unarodnim zajmodavcima. Vlada je u najnovijoj procjeni predvidjela prora unski manjak u visini 9,4 posto BDP-a , dok EK, MMF i ECB procjenjuju da je on dosegnuo 9,6 posto. Po etni cilj bio je oko osam posto BDP-a

Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

KUPAC S CIPRA

Hoffman nije Molov saveznik nego samostalni špekulant? Je li Hanfa odlu ila Slovaka Marija Hoffmana optužiti samo kako bi dezorijentiranoj Vladi kupila vremena da smisli kako e "spasiti" Inu od Mola, ime je razljutila i brojne male ulaga e koji bi bili iznimno sretni da svoje dionice Ine mogu prodati po cijenama od etiri tisu e kuna? Informacije koje su objavile slova ke Hospodárské Noviny svakako bacaju novo svjetlo na stvaran odnos Mola i Hoffmana, kojeg se Ante Samodol nije libio ocijeniti povezanim s podzemljem i pera em novca kriminalaca, na što je Hoffman najavio tužbu protiv Hanfe. Hoffmana je Hanfa u svojoj prijavi, u kojoj se navod-

no poziva na izvješ e britanskog parlamenta, opisala kao privatizacijskog tajkuna s vezama u podzemlju, a utvrdila je da su dionice u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna kupljene za tri tvrtke s Cipra koje se povezuju s Poštava bankom, koja je u suvlasništvu Hoffmanove tvrtke Istrokapital. Naime, slova ke su poslovne novine potvrdile pri u hrvatskih medija o tome kako J&T Group i Istrokapital stoje iza offshore tvrtki koje su kupovale dionice Ine. No podsjetili su i na ulogu Hoffmanovih tvrtki u Molovu preuzimanju Slovnafta 2003. godine, iz koje je lako zaklju iti da Mol i Hoffman

ANTE SAMODOL, predjsednik Uprave Hanfe je li se zaletio u svojim ocjenama da slova ki biznismen Mario Hoffman igra za Mol? SNIMIO ŽARKO BAŠI

nisu me usobno prijateljski raspoloženi. Kad je Mol 2003. preuzi-

mao Slovnaft, morao je platiti 26 milijuna eura više jer su J&T i Istrokapital krenu-

BARROSO U ZAGREBU: EU TAKO BLIZU, A TAKO DALEKO

Lipanj ipak samo san, točnog datuma nema "Plan A Europske komisije jest da Hrvatska postane 28. lanica Europske unije", odgovorio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na novinarski upit ima li EK rezervni, plan B ako Hrvatska ne završi pregovore do lipnja, o emu je prethodno govorila premijerka Kosor kao cilju od kojega njezina Vlada ne odustaje. Barroso je dodao da ne može govoriti o konkretnom datumu. "Uvijek smo isticali da je kvaliteta važnija od brzine",

podsjetio je Barroso, zaklju ivši kako Vlada ima vrlo ambiciozan cilj, ali i da on ne zna ho e li ga ostvariti iako je Vlada i dosad predano radila na ostvarenju ambicioznih ciljeva. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor nadovezala se rekavši kako je o završetku pregovora do kraja lipnja govorila kao o cilju njezine Vlade, a ne kao o datumu i roku za završetak pregovora. "Ako ovjek nema ambiciozne ciljeve, onda teško može uspješno obaviti svoj posao",

pojasnila je Jadranka Kosor, podsjetivši i da je 2009. godine jedan od ciljeva bila deblokada pregovora i rješavanje spora sa Slovenijom. "Taj smo cilj realizirali", zaklju ila je. Otvaraju i konferenciju za novinare nakon razgovora s predsjednikom EK Barrosom i povjerenikom za proširenje Stefanom Fueleom, premijerka Kosor je rekla kako je taj razgovor novo ohrabrenje Vladi da nastavi raditi na završetku pregovora s EU do kraja lipnja.

"Rezultati koje smo postigli u velja i i ožujku pokazuju da svoje obveze ispunjavamo, ali i dokazuju da smo sposobni obaviti sve poslove kako bi pregovori završili do kraja lipnja", poru ila je Jadranka Kosor. Jose Manuel Barroso konstatirao je da njegov posjet "dolazi u vrijeme kada su pregovori u završnoj fazi" te da je njime želio ohrabriti Hrvatsku kako bi u inila dodatne napore i završila pregovore. "Hrvatskoj je pristupanje

BROJKA

››

Business.hr antipoduzetni ke su novine TOMO HORVATIN»I , elnik Hoto grupe, objašnjavaju i zašto odbija za Business. hr odgovoriti na pitanje kakav je interes za ekskluzivne stanove u sklopu kompleksa Cvjetni

li masovno kupovati dionice Slovnafta nakon što je Mol najavio da e svoj udjel u Slovnaftu pove ati sa 36,2 na 76,8 posto. Da podsjetimo, dionica Ine ve se dva tjedna nalazi u blokadi na Zagreba koj burzi po odluci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koja je naredila obustavu trgovine zbog "zaštite ulaga a", jer su u istrazi oko tajanstvenog kupca koji je s Cipra kupovao dionice došli do bitnih saznanja. Štoviše, za Ve ernji list su iz Vlade neslužbeno potvrdili kako su sigurni da iza tajanstvenog kupca stoji upravo Mol. Iz Mola su takve ocjene proglasili neutemeljenim, s time da je glasnogovornik kompanije Domokos Szollar izjavio kako Mol poštuje hrvatske zakone te mu ne pada na pamet potajno kupovati dionice Ine po višim cijenama, nakon što je dao ponudu za preuzimanje od 2800 kuna po dionici. Josip Jagi

u lanstvo nadohvat ruke, ali potreban je dodatni napor", poru io je Barroso, pojasnivši da su ostala neka otvorena pitanja koja se odnose na reformu pravosu a, temeljna prava i borbu protiv korupcije. "Dopustite mi da vam osobno estitam na doprinosu borbi protiv korupcije", obratio se Barroso premijerki Kosor, a njezinu je Vladu pohvalio jer je od svih hrvatskih vlada u njegovih šest godina rada u EK najpredanije radila na završetku hrvatskih pregovora s Unijom. Zoran Daskalovi

226,9 milijuna kuna izdvojili su lani gra ani Hrvatske za dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje, priop ili su iz Croatia zdravstvenog osiguranja

UVODNIK

Badelov Put svile Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

akon što se riješio neprofitabilnih Kalni kih voda i proveo restrukturiranje nakon deset godina kaosa, zagreba ki Badel ponovno je po eo zara ivati. Tvrtka u ovoj godini planira zaraditi osam milijuna kuna, što je veliki zaokret s obzirom na to da je u prošloj godini izgubila 260 milijuna kuna. VELIKI PLUS u budu em poslovanju Badela mogao bi biti i debelo subvencionirani proboj na kinesko tržište. Naime, Kina je od Badela tražila uvoz dva milijuna litara vina u sljede ih pet godina, što Badel može vrlo lako ostvariti. Osim toga, i ostali bi doma i vinari preko Badela mogli do i na tržište najmnogoljudnije zemlje svijeta, gdje se že gasi na posve druk iji na in nego u zapadnoj Europi. Umjesto jedne butelje uz ru ak, Kinezi uglavnom naru uju butelju za svaku osobu za stolom, što u kombinaciji s njihovom brojnoš u i rastu om kupovnom mo i zna i da bi bez velikih teško a mogli uz nekoliko obroka popiti ukupnu godišnju proizvodnju svih hrvatskih vr-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

BISER DANA

››

I ostali bi doma i vinari preko Badela mogli do i na tržište Kine, gdje se že gasi - buteljom po osobi, što u kombinaciji s njihovom brojnoš u i rastu om kupovnom mo i zna i da bi bez velikih teško a mogli uz nekoliko obroka popiti ukupnu godišnju proizvodnju svih hrvatskih vrhunskih vina hunskih vina.

OSTAJE VIDJETI ho e li na

put ambicioznoj Upravi Badela stati vje no zapetljani vlasni ki odnosi ili možda novi ve inski vlasnik, država, koja provodi dokapitalizaciju po modelu C, što zna i da Badelov dug državnom pro-

ra unu zamjenjuje za vlasni ke udjele. DRŽAVA se i više nego dovoljno puta dokazala kao loš upravitelj. Kombinacija države, rascjepkanih vlasni kih udjela i nesre enih odnosa me u vlasnicima ne izgleda kao dobitna kombi-

nacija, pogotovo ne u Hrvatskoj. No, zbog zaposlenika Badela kojima pla e još kasne treba se nadati da se vlasni ke dubioze ne e isprije iti izme u žednih kineskih poslovnjaka i Badelovih vrhunskih industrijskih vina.

tema 4-5

NIJE SVE TAKO SIVO Rast gospodarstva utemeljen na javnoj potroš tovo ako se zna da je vanjski dug dosegnuo vrijednost BDP-a, a fiskalni

Turizam, poljoprivreda, p

izvozne su šan

Jedan od klju nih faktora za postizanje rasta izvoza bit e, prema UniCreditovim analiti arima, pretpristupni fondovi Europske unije. Stoga predvi aju da bi industrija u 2011. godini mogla povu i ukupno 157 milijuna eura, a o ekivani završetak pregovora u prvoj polovini ove godine odobrovoljiti ulaga e i ubrzati gospodarski oporavak "Prema dostupnim podacima, hrvatsko gospodarstvo stabiliziralo se na kraju 2010. godine, ali još je premalo dokaza da je rije o održivom oporavku", navodi se na po etku sektorske analize UniCredita za podru je srednje i isto ne Europe. Analiti ari su naveli kako je izvoz lagano porastao, ali još nema pokazatelja o znatnijem rastu doma e potražnje. Tako er, rast gospodarstva utemeljen na javnoj potrošnji i velikim infrastrukturnim projektima je prošlost, pogotovo ako se zna da je vanjski dug dosegnuo vrijednost BDPa, a fiskalni deficit iznosi pet posto BDP-a. "Budu i da doma a potražnja ne e mo i podržati gospodarstvo kao prije, djelomice i zbog toga što e se potrošnja privatnog sektora najvjerojatnije oporavljati u srednjoro nom razdoblju, izvoz e morati igrati važniju ulogu", navodi se u analizi. Tome su pribrojili izbornu 2011. godinu u kojoj se ne o ekuje smanjivanje deficita jer e se rezanje javne potrošnje odgoditi za postizborno razdoblje, dakle za 2012. godinu. Najvažniji sektori upravo e biti oni koji se temelje na izvozu, a UniCreditovi analiti ari smatraju kako je rije

NENAD GOLAC iz Zagreba ke banke, autor UniCreditove analize prednosti i mana sektora hrvatskog gospodarstva, kaže u analizi da postoji premalo dokaza da je hrvatski gospodarski oporavak održiv

o turizmu, transportu, poljoprivredi, telekomunikacijama i papirnoj industriji. "Predvi amo uspješnu turisti ku sezonu, a zbog postupnog poboljšanja infrastrukture i bolje zrakoplovne povezanosti s Europskom unijom pozitivno gledamo na sektor hotela i restorana", tvrde.

Nove telekom usluge

"Poseban doprinos izvozu o ekujemo i od sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te od telekomu-

nikacija", navodi se u analizi. Izvrsne u inke poljoprivrede poticat e oporavak izvoza i doma e potražnje, a posebno tržište ribe. Pozitivna dinamika o ekuje se u telekomunikacijama, što e biti rezultat uvo enja novih usluga. Papirna industrija svoj e uspjeh temeljiti na rastu inozemne potražnje koja e biti izražena u regiji. Jedan od klju nih faktora za postizanje rasta izvoza bit e, prema UniCreditovim analiti arima, pretpristupni fondovi Eu-

ropske unije. Predvi aju stoga da bi industrija mogla povu i u 2011. godini ukupno 157 milijuna eura, ponajviše za projekte regionalnog razvoja, institucionalnu gradnju i ruralni razvoj. Me utim, prora unska ograni enja uvjetovat e promjenu izvedbe infrastrukturnih projekata. Primjerice, rok završetka posljednje dionice Zagreb - Plo e pomaknut je na kraj 2012. godine, što dovoljno pokazuje sva prora unska ograni enja. "Za

BROJKA

157

milijuna eura hrvatske bi industrijske tvrtke u 2011. godini mogle povu i iz fondova Europske unije

razliku od prošle gospodarske politike države, ovaj se put poti e privla enje privatnog sektora na sudjelovanje u infrastrukturnim

potrošnji i velikim infrastrukturnim projektima je prošlost, pogoskalni deficit iznosi pet posto BDP-a - izvoz je jedina mogu nost

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

, papir i telekomunikacije

anse Hrvatske

projektima", primijetili su u UniCreditu. Središte pozornosti infrastrukturne gradnje bit e gradnja plinovoda, pove anje željezni kih kapaciteta, zra nih i morskih luka. Energetski projekti koje Vlada spominje kao glavni adut gospodarskog oporavka ne e imati posebnog u inka na 2011. i 2012., koje e najvjerojatnije biti pripremne godine za takve projekte.

Gra evina bez nade

UniCreditovi analiti ari ipak ne smatraju da e se

gra evina oporaviti unato oporavku infrastrukturne gradnje. Naime, stopirana Vladina ulaganja u projekte, slaba potražnja za stanovima i gotovo nepostojanje poslovnih ulaganja u taj sektor utje u na prognozu koja je negativna. Pomanjkanje potražnje za sektore smjestili su i nekretninski sektor me u najlošije u Hrvatskoj. Eksploatacija mineralnih sirovina i rudarstvo, proizvodi od obra enog metala i minerala tako er su me u sektorima koji imaju najlošiju izved-

bu, što je ponovno vezano uz manji opseg gradnje. Velika konkurencija iz Azije, manjak ulaganja i upravlja kog kadra tekstilnu e industriju smjestiti me u najlošije sektore. Zbog sve manje novih narudžbi, a i o ekivanog 50-postotnog smanjenja kapaciteta u skladu s dogovorom s Europskom komisijom, brodogradnju tako er o ekuje jedna od najlošijih izvedbi. Hrvatska ipak ima sektore izme u najboljih i najlošijih, koje u UniCreditu definiraju stabilnima. Rije

je o sektorima poput proizvodnje hrane i pi a koji bi mogli profitirati zbog rasta doma e potražnje i o ekivanog rasta inozemne potražnje. I kožna je industrija me u stabilnima, a o ekivane nove investicije trebale bi dodatno stabilizirati kemijsku i farmaceutsku industriju. Pove anje izvoza o ekuje strojarsku industriju, a doma a potražnja i dalje e biti slaba. Nastojanja da se u e što prije u Europsku uniju imaju i svoj materijalni aspekt

pa UniCreditovi analiti ari smatraju da e završetak pregovora u prvoj polovini godine odobrovoljiti ulaga e, što bi moglo rezultirati bržim oporavkom Hrvatske i padom rizi nosti same države, stoga i kamata. Više projekata u budu nosti moglo bi biti snažnije financirano iz europskih fondova, koji e Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon ulaska u EU, a pretpostavlja se da e se to dogoditi po etkom 2013. godine. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

GUŽVA U TV ETERU Startala su tri nova nacionalna koncesionara, televizija Hrvatskoga olimpijskoga odbora te Kapital Network i CMC

Sportska TV želi titu hrvatskog Eurosport a Kapital Net 3 do 5% Televizija HOO-a oslanja se na partnerstvo s lokalnim televizijama, a izuzme li se outsourcing tehni koga dijela, s Kapital Networkom, koji za ovu godinu planira desetak milijuna kuna ulaganja, i CMCom dijeli sli an poslovni model: dvadesetak djelatnika u programskome dijelu i jak marketinški tim Ovoga tjedna u Hrvatskoj je po elo emitiranje triju novih nacionalnih televizija, ime se njihov broj pove ao na devet. Kao što je poznato, krajem prošle godine koncesiju na 15 godina dobile su Sportska televizija, Kapital Network te CMC, a za to e svaka od njih godišnje pla ati koncesijsku naknadu od 450.000 kuna. Iako su mnogi bili skepti ni ho e li baš sve navedene televizije uspjeti sti i tijesan rok za po etak emitiranja od 90 dana, koji je istekao 5. travnja, problema nije bilo i svi su novi koncesionari krenuli u nacionalni eter. Nema nikakve sumnje da je Sportska televizija, koju je kao vlasnik sa stopostotnim udjelom pokrenuo Hrvatski olimpijski odbor (HOO) preko tvrtke HOO Tv d.o.o., najve a nepoznanica, ponajprije zbog injenice da, za razliku od druga dva novope ena nacionalna koncesionara, dosad nije emitirala program. injenica da iza projekta stoji institucija poput HOO-a, koja je u cijeli projekt krenula ponajprije kako bi popularizirala slabije zastupljene sportove, bila je pomalo neuobi ajena za doma i televizijski biznis. Ipak, uspješan po etak emi-

tiranja razuvjerio je sve skeptike.

Lokalni partneri

"Cilj nam je biti televizija hrvatskog sporta i sportaša, vjerujemo u taj model. Nacionalni sportski savezi, njih osamdesetak, dobit e prostor, a najširi krug sportova mo i e iza i iz sjene u kojoj se dosad nalazio. Sam poslovni model naše televizije ponešto je druk iji od ostalih, oslanjamo se na snažno partnerstvo s lokalnim televizijama, kao što smo to ve inili u realizaciji nekih prijenosa", kaže direktor Sportske televizije Petar avlovi , koji je i predsjednik HOO-ove komisije za digitalizaciju i nove medije. Tako je uspostavljena suradnja s lokalnim televizijama iz ve ih hrvatskih gradova, ali i sa Sportskim novostima, Hinom i Privrednim vjesnikom. Sama redakcija trenuta no ima dvadesetak djelatnika, a rije je mahom o novinarima koji uz redatelja i realizatora ine djelatnike nove televizije. Sam tehni ki dio, što je svojevrsni presedan u doma em televizijskom prostoru, riješen je putem outsourcinga i za njega je zadužena tvrtka Croatel. "Želja nam je naglasak staviti na

››

PETAR »AVLOVI , direktor Sportske televizije

Suradnja s lokalnim televizijama otvara odli ne mogu nosti za oglašavanje na nacionalnoj televiziji, a cilj nam je kroz razna sponzorstva pokrivati i troškove prijenosa marketinški dio pa emo u tom sektoru sigurno zaposliti još nekoliko djelatnika jer želimo imati vlastiti marketing i prodaju. Suradnja s lokalnim televizijama otvara odli ne mogu nosti za oglašavanje na nacionalnoj televiziji, a svakako nam je cilj kroz razna sponzorstva pokrivati i troškove prijenosa", kaže avlovi , koji na pitanje koliko je stajalo pokretanje Sportske televizije nije dao izravan odgovor. No ustvrdio je kako je cijena u odnosu na troško-

ve drugih doma ih televizija znatno manja. Kada je rije o gledateljima, avlovi isti e kako je posebnost Sportske televizije to što se ona ne bori izravno za udjel s drugim nacionalnim televizijama jer je sport posebna pri a i ima svoje gledatelje. Stoga se u sportskoj televiziji nadaju da s drugim TV postajama mogu uspostaviti partnerske, a ne konkurentske odnose. U kona nici, zaklju uje avlovi , cilj je

onara, premijerno CMC

tulu orta, 5% gledatelja li. Ulaganja predvi ena za ovu godinu iznose desetak milijuna kuna i procijenili smo da je to opravdano u odnosu na aktualne tržište uvjete", kaže Dragan u a, koji naglašava kako su prionuli pove anju kvalitete programa, kako iz vlastite proizvodnje, tako i licencnog. Trenuta no na televiziji radi dvadesetak djelatnika, što je, ini se, brojka oko koje su sve nove nacionalne televizije zasnovale svoj poslovni i programski model, a naglasak e biti na informativnom programu koji e pokrivati i vijesti iz regije. u a isti e kako injenica da su postali nacionalna televizija s koncesijom od 15 godina daje potrebnu stabilnost poslovanju, ali i znatno ve e mogu nosti u nastu-

››

DRAGAN U A, direktor Kapital Networka

U idu ih godinu dana planiramo dosti i udjel izme u 2 i 3 posto ukupna broja gledatelja, a dugoro no obuhvatiti 3 do 5 posto ukupne populacije Sportske televizije za godinu-dvije zauzeti poziciju prvog izbora za sve gledatelje koje zanima sport te tako postati svojevrsnim hrvatskim Eurosport.

I vijesti iz regije

Ambiciozne ciljeve postavili su i u Kapital Networku, gdje su posve otvoreni: namjeravaju u idu ih godinu dana dosti i udjel izme u 2 i 3 posto ukupna broja gledatelja, a dugoro no obuhvatiti 3 do 5 posto

ukupne populacije. Prema rije ima direktora Kapital Networka Dragana u e, gledatelji traže druk ije koncepte od dosadašnjih, a tome u prilog ide, kaže, i relativno mlak start RTL-a 2 i Dome. "Naš je moto 'informacija je kapital' i vjerujemo da to ima svoju publiku na televizijskom tržištu. S dosegom od više od etiri milijuna gledatelja imamo priliku kreirati pravi nacionalni program, a za to smo se i organizacijski pripremi-

BROJKA

450 tisu a kuna godišnja je koncesijska naknada

pu prema marketinškim klijentima koji sada mogu ra unati na Kapital Network kao partnera na znatno dugoro nijim osnovama. "Bez koncesijskog ugovora ne možete ni s bankom razgovarati o mogu em financijskom pra enju poslovanja, a sada se to kona no promijenilo. Gledatelji, naravno, ne trebaju odmah ni od jedne nove televizije o ekivati uda, jer rije je o skupim projektima koji traže kontinuirana i velika ulaganja, pogotovo na po etku. No, vjerujemo u ovaj projekt i bili bismo zadovoljni ako bismo za dvije godine uspjeli do i na pozitivnu nulu", zaklju uje u a. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

GODIŠNJI TROŠKOVI 3,2 MIL. KUNA

CMC cilja na udjel od 10 posto Od tri nova nacionalna koncesionara prva je krajem ožujka s nacionalnim emitiranjem po ela glazbena televizija CMC. Kako kaže njezin izvršni direktor Mario Kova , za potrebe nacionalnog emitiranja pove ali su broj djelatnika 50 posto pa ih sada imaju 25. Proveli su i sve potrebne financijske i tehni ke pripreme. Godišnji troškovi za koncesiju i odašilja e iznose 3,2 milijuna kuna, a kao i kod drugih televizija, svi su MARIO KOVA», izvršni direktor napori usmjereni na kreiranje jesen- CMC-a FOTO KONJEVI /CROPIX ske sheme. "Naša ciljana publika su gledatelji izme u 18 i 49 godina, a želimo priga programa, a preostalih 30 posto je svega predstavljati hrvatsku glaz- može biti druk ije, no sve e biti pobu. Naravno, bit e tu i drugih savezano s glazbom", kaže Kova , koji držaja osim spotova ili koncerata. kad je o o ekivanjima rije tvrdi da Prema koncesijskom ugovoru, mobi u CMC-u bili iznimno zadovoljni ramo imati 70 posto istovrsnoudjelom od 10 posto.

doga aji

KONINGOVCI

'Povod HDZ-ove harange je dug MVPEI-a'

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

RADIMIRA A I A, vlasnika Coninga, HDZ je napao zbog neisplate pla a SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Nakon vru eg saborskog aktualca u kojem je HDZ prozvao Radimira a i a, HNS-ovu uzdanicu Kukuriku koalicije, zbog neisplate pla a u Coningu, ju er su se oglasili zaposlenici a i eve tvrtke optuĹžuju i HDZ-ovce da iz politi kih interesa Ĺžele uniĹĄtiti Coning. U o itovanju koje potpisuje Dragutin Lovren-

i , predsjednik skupĹĄtina dioni kih druĹĄtava Grupe Coning, te joĹĄ 145 zaposlenih, isti e se kako je povod â&#x20AC;&#x17E;HDZ-ove harangeâ&#x20AC;&#x153; dug koji prema Coningu ima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI), zbog ega su se VaraĹždinci nedavno Ĺžalili i premijerki Jadranki Kosor. Naime, kako tvrde u Coningu, MVPEI im, kao investitor, odbija platiti za izvedene radove, i to svotu koja dogovara ukupnom godiĹĄnjem fondu pla a te su se zato i naĹĄli u problemima. â&#x20AC;&#x17E;Ta odluka je donesena od strane

bivĹĄeg premijera, ĹĄto nam je jasno re eno, ali naĹžalost Vlada i ministarstvo pod VaĹĄim vodstvom provodi je bez obzira na ĹĄtete koje se nanose, ne samo nama ve i svim tvrtkama koje su sudjelovale u projektuâ&#x20AC;&#x153;, stoji u pismu koje su koningovci uputili premijerki Kosor 21. oĹžujka. HDZ-ovcima su pak ju er poru ili da im je model od devedesetih do danas ostao isti: â&#x20AC;&#x17E;UniĹĄtit emo tvrtku zbog politi kih interesa, a vi nas tuĹžite jer e to ionako platiti hrvatski gra ani za 5 ili 10 godina.â&#x20AC;&#x153; N. C.

Mali trgovci mogu imati izmeÄ&#x2018;u 20 i 30% trĹžiĹĄta KONZUMOV POUÂťAK 'Od 1998. osam velikih igra a stiglo je na hrvatsko trĹžiĹĄte, a Agrokor je ve ranije razmiĹĄljao ĹĄto e raditi kad stignu veliki. Da nismo niĹĄta poduzimali, sigurno danas ne bih bio na ovoj funkciji', rekao je Ante Todori , izvrĹĄni potpredsjednik Agrokora za maloprodaju ANTE TODORI , potpredsjednik Agrokora, pozvao je male trgovce da svoju djecu poĹĄalju da rade u Konzumu i vide njihove poslovne procese

'Svi u Velpro'

Naveo je da je od 1998. osam velikih igra a, trgova kih lanaca, stiglo na hrvatsko trĹžiĹĄte, a Agrokor je ve ranije razmiĹĄljao ĹĄto e raditi kad veliki stignu. "Da nismo niĹĄta poduzimali, sigurno danas ne bih bio na ovoj funkciji. MoĹžda bih bio mali trgovac ili imao neku drugu poziciju", rekao je Todori . Dodao je da je Konzum imao uspjeĹĄan oĹžujak, ĹĄto

zna i da se potroĹĄnja ipak stabilizira, a s obzirom na najavljenu dobru turisti ku sezonu, potrebno je uhvatiti svaku kunu prometa. "PreviĹĄe je trgovina u Hrvatskoj, svima je teĹĄko i sigurno e biti konsolidacija", ustvrdio je Todori , koji smatra da zbog injenice da ve ina stanovnika Hrvatske

Ĺživi u manjim mjestima mali trgovci mogu imati i zadrĹžati trĹžiĹĄni udjel izme u 20 i 30 posto, ali ako se dobro organiziraju, budu pametni i Ĺžilavi.

Pad obrta

No, ako se u malu trgovinu pod hitno ne investira kapital, ne e mo i dati be-

nefit potroĹĄa u i ne e mo i opstati. Kroz projekt veleprodajnih centara Velpro Agrokor e i dalje ulagati i truditi se biti najbolji partner maloj trgovini. "KaĹžem ja svojim prijateljima, malim trgovcima, dajte nam svoje sinove i k eri da malo rade u Konzumu i vide poslovne procese. I

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

"Dokle god hrvatska trgovina opstaje, mala, ali i ostale, hrvatska proizvodnja ima ĹĄansu. Idite u Konzum i pogledajte koliko hrvatska proizvodnja ima udjela na policama, koliko vrsta napolitanki ima Superkonzum, a koliko ih je, primjerice, u Lidlu", slikovito je nacionalne interese obranio Ante Todori , izvrĹĄni potpredsjednik Agrokora za maloprodaju, na ju eraĹĄnjem savjetovanju "Mjesto i uloga malih trgovaca na hrvatskom trĹžiĹĄtu" na Zagreba kom velesajmu. Okupljenima je poru io da ako ovjek nije spreman raditi, imati dobru strategiju i provoditi je, "ni dragi Bog mu ne e pomo i da opstane", pa je tako za rast Konzuma zasluĹžna konkurencija jer ga tjera na razvoj i prilagodbu novim okolnostima.

mene je moj otac stavio na zelenu trĹžnicu", predloĹžio je Todori . Iscpran pregled stanja trgovine iznio je Boris Vukeli , predsjednik Ceha trgovaca Hrvatske obrtni ke komore (HOK), koji je nabrojio da je broj obrta proĹĄle godine u odnosu na 2009. pao etiri posto, u prva tri mjeseca ove godine zabiljeĹžen je daljnji pad od 1,4 posto, a lani je distributivna trgovina ostvarila 251 milijardu kuna prometa, ĹĄto je pad od 3,6 posto. "Sinergija krize, pada kupovne mo i, a svojedobno i ograni avanja radnog vremena dovela je do danaĹĄnje situacije, a pad bi bio i ve i da u obrtni ku djelatnost nije znatno lakĹĄe u i nego iza i iz nje", rekao je Vukeli , objasnivĹĄi da je obrtnik odgovoran za obveze cijelom svojom imovinom. Upozorio je na nelikvidnost i nuĹžnost borbe protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije. PDV na hranu, ustvrdio je, treba svesti na razini zemalja u okruĹžju jer ponovo ja a ĹĄoping preko granice. Upozorio je i na problem administrativnih barijera i zakonskih propisa koji su esto suprotni pa dovode do pravne nesigurnosti. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

10-15 IZLAGAÂťA

Kriza skratila i smanjila Croatia Boat Show

Split. Me unarodni nauti ki sajam Croatia Boat Show, koji e se odrĹžati u splitskoj gradskoj luci od 12. do 17. travnja, zbog financijske krize bit e 10 do 20 posto manji nego lanjski, najavio je ju er Vicenco Blagai , ravnatelj tvrtke Profectus koja organizira sajam. U usporedbi sa 2007. i 2008., Croatia Boat Show bit e upo-

HORVATINÂťI EV KOMPLEKS

Na otvorenju intervenirala policija Dan nakon otvorenja za VIP goste, stambeno-poslovni kompleks Cvjetni otvorio je ju er vrata za sve posjetitelje. Na Cvjetnom trgu izmijeĹĄali su se prosvjednici s gra anima koji su ekali na ulazak u prvu trgovinu H&M u Hrvatskoj i novi ĹĄoping-centar u sklopu kojeg je 50-ak trgovina. Cvjetni je otvorio svoja vrata to no u 11 sati podizanjem ruĹži aste zavjese, dok je istodobno iz VarĹĄavske ulice krenula povorka prosvjednika koja je uz zvuke zviĹždaljki i bubnjeva nosila transparente "Bandlaire: Cvjetovi zla", "Republic of Coruptia", "Hrvatska = veliki shopping centar 100.000 otpuĹĄtenih tekstilaca" i druge. Prosvjednici su sa zgrade pokraj centra spustili golemi transparent na kojem je velikim crve-

nim slovima bilo ispisano "Velika prevara". Aktivisti Zelene akcije i Prava na grad, koji su organizirali prosvjed, pokuĹĄali su u i u ĹĄoping-centar. DoĹĄlo je do naguravanja prosvjednika s jedne strane i interventne policije i zaĹĄtitara s druge, a poletjela su i jaja. Policija je na jedno vrijeme zatvorila ulaz u kompleks, a nekoliko je prosvjednika privedeno. Na otvorenju je bio i Tomo Horvatin i , poduzetnik koji stoji iza projekta Cvjetni. Upitali smo ga kakav je interes za ekskluzivne stanove u sklopu kompleksa, koji uskoro kre u u prodaju i za koje ve navodno postoji lista kupaca, no za Business.hr, koji je nazvao "antipoduzetni kim novinama", nije imao nikakav komentar. M. P.

la manji, kazao je Blagai , napomenuvĹĄi kako se ak razmiĹĄljalo i o tome da se sajam ne odrĹži. Zbog troĹĄkova i na zahtjev nekoliko izlaga a bit e skra en na ĹĄest dana, dok je ranijih godina trajao devet dana. Zbog troĹĄkova se ne e rabiti pola morskog prostora izme u gata Sv. Nikole i gata Sv. Petra u gradskoj luci. Na upit koliko e izlaga a biti na sajmu, rekao je kako se njihov broj joĹĄ ne zna jer se trenuta no pregovara s deset do petnaest tvrtki. H

prestanak lanstva u Dubrovnik Airlineu, jer viĹĄe ne vidi ni poslovni ni ekonomski interes sudjelovanja u djelatnosti avioprijevoza. Naime, u toj je tvrtki Atlantska plovidba drĹžala ve inski udjel. "NO je prihvatio prijedlog Uprave te je u skladu s time sklopljen pravni posao svih poslovnih udjela Atlantske plovidbe u trgova kom druĹĄtvu Dubrovnik Airlineâ&#x20AC;&#x153;, stoji u poslanoj obavijesti. Za sada nije poznato kome je prodan ve inski udjel u Dubrovnik Airlineu, kao ni za koji iznos. B.hr

Atlantska prodaje Dubrovnik Air

Dubrovnik. Brodarska kompanija Atlantska plovidba Hanfi i Zagreba koj burzi poslala je priop enje u kojem se navodi da prodaje sve svoje udjele u avioprijevozni koj tvrtki Dubrovnik Airlines. Naime, Nadzorni odbor Atlantske plovidbe prihvatio je prijedlog Uprave tvrtke za

AZTN Ĺželi davati amen na svaki domaÄ&#x2021;i zakon OLGICA SPEVEC, ravnateljica AZTN-a, najavila je nova zapoĹĄljavanja u instituciji kojoj je na elu

DOBIO I VE I BUDĹ˝ET AZTN je i dosad donosio miĹĄljenja o brojnim zakonima, no, iako je njegova ocjena uvaĹžavana, esto bi ostala mrtvo slovo na papiru jer bi stigla naknadno Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN) predloĹžit e Vladi RH da se prilikom izrade novih zakona i propisa ili kod izmjena i dopuna postoje ih obvezno traĹži i miĹĄljenje Agencije.

Financijski test

POLICIJA je na jedno vrijeme zatvorila ulaz u kompleks, a nekoliko je prosvjednika privedeno ARHIVA BUSINESS.HR

ÂťIĹ ENJE PORTFELJA

Najavila je to Olgica Spevec, predsjednica AZTN-a, na ju eraĹĄnjoj konferenciji "Bolje regulatorno okruĹženje: uvod u ocjenu u inka regulacije na trĹžiĹĄno natjecanje" koju su organizirali Agencija i Twinning projekt Europske unije "Provo enje politika trĹžiĹĄnog natjecanja i drĹžav-

nih potpora u Republici Hrvatskoj". "PredloĹžit emo Vladi da predlaga zakona ili propisa uz financijski test u inka napravi i test u inka na trĹžiĹĄno natjecanje prema kriterijima OECD-a", izjavila je Spevec. AZTN je i do sada donosio miĹĄljenja o brojnim zakonima i propisima, me utim, iako je ocjena Agencije uglavnom uvaĹžavana, esto bi ostala mrtvo slovo na papiru jer bi stigla naknadno pa se zakonodavcu ne bi dalo upuĹĄtati u potrebne izmjene. Ili jednostavno ne bi bilo dobre volje. Jedno od posljed-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

doga aji

njih zakonskih rjeĹĄenja koje je AZTN ocijenio loĹĄim je Zakon o zaĹĄtiti od poĹžara koji je u privilegirani poloĹžaj na trĹžiĹĄtu stavio tvrtku za vatrogasne aparate Pastor koja je u vlasniĹĄtvu potpredsjednika Vlade Domagoja MiloĹĄevi a. Me utim, AZTN je iĹĄao u analizu zakona temeljem anonimne prijave, i to ĹĄest mjeseci nakon ĹĄto se po eo provoditi. Premda ocjena AZTN-a nije obvezuju a za predlaga a, u slu aju da se miĹĄljenje obvezno daje prije usvajanja zakona i propisa, kao ĹĄto predlaĹže Spevec, mnoga loĹĄa zakonska rjeĹĄenja vjerojatno bi se ipak izbjegla.

Svi veliki u zloporabi

elnica AZTN-a istaknula je kako je Hrvatska veliki korak napravila kada je 2009. godine donijela Zakon o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja. Poru ila je da je zaĹĄtita trĹžiĹĄnog natjecanja presudna za ja anje investicijskih aktivnosti i pravne sigurnosti poduzetnika. "Hrvatsko trĹžiĹĄte je malo i nema ve eg poduzetnika kod kojeg nismo utvrdili zloporabu vladaju eg poloĹžaja ili je barem postupak u tijeku. To zna i da moramo joĹĄ ja e raditi na upoznavanju poduzetnika s pravilima trĹžiĹĄnog natjecanja", poru ila je Spevec. Zbog poja anih aktivnosti Agenciji je odobren i ve i budĹžet za ovu godinu, a Spevec je najavila nova zapoĹĄljavanja u AZTN-u. Nevenka Cuglin

SASTANAK U POLJSKOJ

Dalekovod traži institucionalne ulaga e

Kompanija Dalekovod objavila je da e 14. travnja u organizaciji ING Banke iz Londona u Varšavi održati nekoliko sastanaka s institucionalnim ulagateljima - predstavnicima poljskih mirovinskih i otvorenih investicijskih. Delagaciju Dalekovoda predvodit e lan Uprave tvrtke Tomislav Belamari . B.hr

SURADNJA

Informati ari na edukaciji u vSite

Visoka škola za informacijske tehnologije (vSite) i Business. hr potpisali su ugovor o dodatnoj edukaciji djelatnika. VSite e tako obrazovati IT djelatnike B.hr-a. Na stru nom studiju previ ena su 4 smjera, a u planu je specijalisti ki diplomski studij. Ugovor su potpisali direktorica B.hr-a Natalia Radov i i dekan vSitea Mihael Bukovi . B.hr

NAJVIŠE RASLE INTERNETSKE USLUGE

Rezanje rashoda smanjilo gubitak Optime Ukupni prihodi Optima Telekoma u 2010. iznose 459,6 milijuna kuna, a smanjen je i ukupan gubitak tvrtke pa je u 2010. dobit prije oporezivanja (EBT) iznosila -62,6 milijuna kuna Revidirana konsolidirana financijska izvješ a Optima Telekoma pokazala su da je ta telekomunikacijska tvrtka 2010. godinu završila s rastom operativne dobiti (EBITDA) od 135 posto u odnosu na 2009., a iznosi 53,4 milijuna kuna. Ukupni prihodi Optima Telekoma u 2010. iznose 459,6 milijuna kuna, što je približno jednako rezultatu u prethodnoj godini. Nastavljen je i trend smanjenja ukupnoga gubitka tvrtke pa je u 2010. dobit prije oporezivanja (EBT) iznosila -62,6 milijuna kuna, ime je u odnosu na prethodnu godinu gubitak smanjen za 48,5 milijuna kuna. Poslovni rashodi tvrtke umanjeni su pak za 38 milijuna kuna. Nastavljene su promjene i u strukturi korisnika Optima Telekoma ime je, kako kažu u tvrtki, stvoren preduvjet za daljnji kontinuirani rast i pove anje bruto marže. Prihodi od internetskih usluga porasli su za 38,6 posto, prihodi od

podatkovnih usluga zabilježili su rast od 17,1 posto, dok su prihodi od javne govorne usluge porasli za 2,3 posto. Ukupni podaci o prenosivosti telefonskih brojeva pokazuju prelazak 141.240 brojeva na Optiminu mrežu, što je 32,8 posto od ukupnog broja migriranih brojeva u nepokretnoj mreži. Broj tzv. LLU korisnika, koji su priklju eni na mrežu OT-a, porastao je 13,8 posto, sa 90.844 na 103.351 korisnika. Ujedno su banke reprogramirale kratkoro na financijska potraživanja u dugoro na. "Prošla je godina bila izazovna kao i 2009. jer se i dalje osjetio pritisak recesije na gospodarstvo. Poslovna strategija koju smo odabrali pokazala se ispravnom jer smo ostvarili dobre rezultate te vjerujemo da emo jednakim tempom nastaviti i u 2011. godini. Optima je i dalje najkvalitetniji i najve i alternativni operater koji biraju i brojni poslovni korisnic", ustvrdio je predsjednik Uprave OT-a Matija Marti . U Optimi naglašavaju kako unato gospodarskoj krizi nisu pribjegli smanjivanju pla a i otpuštanju zaposlenika, ve su se fokusirali na restrukturiranje troškova poslovanja. B. K.

OGLAS

doga aji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

NATJE»AJ OD 8. 4.

Ikea Hrvatska traži šest menadžera

Zagreb. Ikea Hrvatska kre e u potragu za prvim menadžerima budu e robne ku e koja bi se do kraja ove godine trebala po eti graditi u Rugvici nedaleko od Zagreba. Na web stranici www.ikeaandme.hr koja e biti aktivna od 8. travnja zainteresirani se mogu prijaviti za šest pozicija unutar menadžment tima Ikea

robne ku e Zagreb te za dodatne dvije pozicije specijalista. Glavni menadžer prve hrvatske Ikea robne ku e je ve izabran te bi, najavljuju iz Ikee, uskoro trebao biti predstavljen javnosti. Glasnogovornik Ikea Hrvatske Igor Štefanac kazao nam je kako su pred potpisivanjem ugovora s HAC-om o financiranju novog vorišta Ivanja Reka. „Gradnja robne ku e trebala bi krenuti do kraja ove godine, a otvorenje o ekujemo u drugoj polovici 2012. godine“, najavljuje Štefanac. N. C.

NAJAVA VLASNIKA PBZ-a

Intesa Sanpaolo: dokapitalizacija za 5 mlrd. eura

Zagreb. Druga po veli ini talijanska banka Intesa Sanpaolo, vlasnik Privredne banke Zagreb, najavila je prodaju novih dionica kojom planira namaknuti pet milijardi eura svježeg kapitala. Upravni i nadzorni odbor odobrili su prodaju novih dionica nominalne vrijednosti od po 52 eurocenta,

što ukazuje na znatan popust u usporedbi sa sadašnjom cijenom dionica od 2,14 eura, piše FT. Nakon prodaje ban ina stopa adekvatnosti kapitala Core Tier 1 porasla bi za 1,5-postotnih bodova, na oko 8,5 posto, što je daleko iznad minimuma koje nalaže novi set postroženih propisa za financijski sektor Basel III. Potez na koji se banka odlu ila odgovor je na pozive guvernera i ministra financija talijanskom bankovnom sektoru da prikupi svježi kapital. H

Rat vjerovnika u Cro SUD UKINUO ODLUKE Trgova ki sud ukinuo je odluke Skupštine vjerovnika, koja je razriješila ste ajnu upraviteljicu iako je tvrtka lani ostvarila dobit od 1,4 milijuna kuna za razliku od 2009. godine, kada je poslovala s gubitkom

P pos Cr dru da svih

Iako je Croatia bus u ste aju u prošloj godini ostvario 1,4 milijuna kuna dobiti, za razliku od 2009. godine, kada je poslovao s gubitkom zbog zate enih okolnosti i izvanrednih rashoda uslijed otvaranja ste ajnog postupka, ve ina na Skupštini vjerovnika najprije nije prihvatila izvješ e ste ajne upraviteljice Marije Vuj i Turkulin, a zatim ju je razriješila dužnosti te imenovala novog ste ajnog upravitelja. Me utim, zagreba ki Trgova ki sud ukinuo je te odluke jer je ocijenio da je došlo do zloupotrebe budu i da je ve ina vjerovnika nadglasala manjinu, odnosno "tendencioznog i organiziranog nadglasavanja

interesnih skupina radi preuzimanja poslovanja".

Ste ajna masa

Prošlogodišnji pozitivan rezultat Croatia busa, kako je na Skupštini vjerovnika naglasila ste ajna upraviteljica, ostvaren je nakon znatnog smanjenja broja zaposlenika i pla a unato injenici da se poduze e u radu susre e, uz vanjske, i s unutarnjim problemima koji su i doveli do

››

otvaranja ste ajnog postupka, kao što su loš i neodržavan vozni park, nedovoljan broj autobusa, nemogu nost nabave novih vozila, iznimno visoki troškovi održavanja i servisa te pla anje u cijelosti najma svih prostora u kojima posluje. Naime, prije otvaranja ste ajnog postupka cjelokupna imovina Croatia busa prenesena je u druge tvrtke ili prodana. Zbog potonjeg su, uza suglasnost odbora

BROJKA

22,3

milijuna kuna vrijednost je tražbina vjerovnika koji su izglasali smjenu upraviteljice, a protiv su bili vjerovnici sa 19,5 milijuna kuna tražbina

vjerovnika i ste ajnog suca, pokrenuti i postupci radi pobijanja nekih pravnih radnji,

Aktualni zaposlenici podržali su prijedlog vjerovnika Milivoja Ašonje da ste ajni sudac ukine odluke

BROJKA

SSSH

'Odmah ukinuti zastupni ke mirovine'

Zagreb. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uputio je ju er klubovima zastupnika svih parlamentarnih stranaka svoj prijedlog izmjena zakona o pravima i dužnostima saborskih zastupnika, smatraju i da je sada pravi trenutak za ukidanje povlaštenih zastupni kih mirovina te da se one od novog saziva Sa-

osoba prijavilo je u Opatiji porez na ku e za odmor na javni poziv gradske uprave iako su za prošlu godinu izdana 804 rješenja o utvr ivanju poreza na ku e za odmor

bora trebaju odre ivati prema istim pravilima kao i za ostale radnike i gra ane Hrvatske. Savjetnica za socijalnu politiku SSSH Jasna Milidrag Šmid rekla je da je paralelni prijedlog SSSH uz prijedlog Vlade upu en u hitnu saborsku proceduru. Vladin se prijedlog odnosi na izjedna avanje uvjeta starosne dobi zastupnika i zastupnica koji bi ubudu e u starosnu mirovinu išli s navršenih 60 godina (do sada žene sa 50, a muškarci sa 55 godina starosti), uz prijelazno razdoblje za žene. SSSH

roatia busu

PROFABUS ŽELI KONTROLU

PRIJE otvaranja ste ajnog postupka cjelokupna imovina Croatia busa prenesena je u druge tvrtke ili prodana tako da tvrtka mora pla ati najam svih prostora u kojima posluje

pa je dio voznog parka vra en u ste ajnu masu. Me utim, bez obzira na rezultate, ve ina vjerovnika nije prihvatila izvješ e upraviteljice, kao i dosad poduzete radnje. Protiv su bili vjerovnici s tražbinama u iznosu od 22,3 milijuna kuna, koji su i izglasovali njezinu smjenu, dok su za izvješ e glasali vjerovnici s tražbinama od 19,5 milijuna kuna. Prijedlog za razrješenje ste ajne upraviteljice dao je punomo nik bivših zaposlenika, koji je doveo u pitanje mogu nost namirenja vjerovnika zbog previsokih troškova poslovanja u usporedbi s utvr enim tražbinama. No, aktualni su zaposlenici podr-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Plati tre inu pa dobije sve Enis Hase i , osniva i direktor društva Profabus, svoje namjere upotpunio je interesnom skupinom bivših zaposlenika i vjerovnika ije su pravne radnje predmet pobijanja. Tako je nastala situacija u kojoj ve ina vjerovnika može zloupotrijebiti svoju poziciju i nadglasati manjinu. Situacija nadmo i i zloupotrebe o ituje se kroz daljnje prijedloge grupe vjerovnika koje zastupaju isti punomo nici u prijedlogu za donošenje odluke kojim se daje nalog ste ajnom upravitelju za izradu ste ajnog plana, i to tako da tvrtka Profabus preuzme upravljanje Croatia busom d.d. u

ste aju, da se direktorom imenuje Enis Hase i , da se u ste ajnom planu Profabus obveže sudjelovati u davanju predujma za nabavu 10 novih autobusa marke Setra na leasing, a otpla ivali bi se iz poslovanja Croatia busa, da se zauzvrat vjerovnicima vrati tre ina potraživanja u roku sedam godina, da se po mogu nosti zadrže zaposlenici uz zapošljavanje novih 25, pove anje postoje ih pla a, a nakon isplate svih vjerovnika u iznosu tre ine utvr enih tražbina iz poslovanja dužnika tvrtka Profabus preuzela bi daljnje upravljanje i sva imovinska prava.

žali prijedlog vjerovnika Milivoja Ašonje da ste ajni sudac ukine odluke jer su na skupštini bivši zaposlenici, odnosno vjerovnici ije su pravne radnje predmet pobijanja, preglasali sadašnje zaposlenike i ostale vjerovnike.

Profabus da preuzme Croatia bus protivna odredbama Ste ajnog zakona o na inu unov enja imovine ste ajnog dužnika. "Evidentno je da je rije o tendencioznom i organiziranom nadglasavanju interesnih skupina radi preuzimanja poslovanja ste ajnog dužnika i raspolaganja njegovom imovinom, pa i kroz novo imenovanog ste ajnog upravitelja, isti e se u obrazloženju te dodaje da je Enis Hase i , osniva i direktor društva Profabus, dostavljao prijedlog ste ajnog plana, iako o tome nije donesena odluka.

Protivno zakonu

Ovaj je zahtjev ste ajni sudac ocijenio osnovanim, pa je ukinuo odluke donesene na Skupštini vjerovnika, upozoravaju i na potrebu poštovanja odredbe Ste ajnog zakona o jednakom tretiranju vjerovnika, ravnomjernom namirenju vjerovnika te upravljanju ste ajnom masom. Pritom je ocijenio i da je namjera tvrtke

Ivica Kruhoberec

predlaže da i zastupnici i zastupnice u mirovinu idu sa 65 godina starosti (uz prijelazno razdoblje za žene). "Nijedna europska zemlja nema ono što ima Hrvatska - da su uvjeti dobi za umirovljenje i uvjeti staža za zastupnike ak deset godina povoljniji od prava drugih radnika", kazala je Milidrag Šmid. Maksimalna radni ka mirovina je 8800 kuna, prosje na radni ka 2160 kuna, a maksimalna zastupni ka 17.000 kuna, a prosje na zastupni ka mirovina 8.975 kuna. H

JASNA MILIDRAG ŠMID, savjetnica za socijalnu politiku SSSH SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

RECESIJSKI BLAGDAN

Na uskrsnom jelovniku štedjet će 57% Hrvata Najve i dio onih koji planiraju slaviti Uskrs i i e u hipermarkete i velike trgova ke centre (57,1 posto), a u nabavu u male prodavaonice i trgovine njih 39,1 posto Više od polovice hrvatskih gra ana (56,8 posto) kani štedjeti pri kupnji namirnica za Uskrs, pokazalo je istraživanje magazina Ja Trgovac i agencije Hendal provedeno u ožujku na uzorku od 400 ku anstava. Odgovori na upit koliko novca kane potrošiti za nabavu namirnica vrlo su šaroliki. Najviše ispitanika, njih 15,2 posto, planira potrošiti od 401 do 500 kuna, od 201 do najviše 300 kuna planira izdvojiti 12,2 posto ispitanika, a manje od šest posto obuhva enih ispitanika potrošit e više od 1000 kuna.

Tradicija prva

Istodobno, više od 44 posto ispitanika nije moglo odgovoriti na to pitanje, što možda najbolje oslikava neizvjesnost koja se nadvila nad svakodnevicu prosje noga hrvatskog potroša a, navode iz magazina Ja Trgovac i agencije Hendal. Istraživanje je pokazalo i da 90 posto ispitanika

Uskrs kani slaviti na tradicionalan na in. Naime, 361 ispitanik, odnosno njih 90,3 posto potvrdno je odgovorilo na pitanje kane li ove godine pripraviti tradicionalni uskrsni doru ak ili ru ak. Kad je posrijedi mjesto nabave namirnica za jelo i pi e za uskrsne blagdane, najve i dio onih koji e slaviti Uskrs nabavljat e ih u velikim prodavaonicama i trgova kim centrima (57,1 posto), a u malim prodavaonicama i trgovinama 39,1 posto. Iz doma e, vlastite proizvodnje poslužit e se njih 31 posto, a gotovo jednako toliko (30,7 posto) oti i e do tržnice.

1000 tona šunke

Kuhana jaja nezamjenjiva su na uskrsnom stolu i 92,8 posto ispitanika stavlja ih na prvo mjesto jela i pi a koja e se kušati upravo na Uskrs. Slijede kuhana šunka (87,3 posto), mladi luk (76,7 posto), hren (59,8 posto) te gužvara (orehnja a, makovnja a) koja e se na i na stolu kod 52,4 posto ispitanika. Procijenjena potrošnja za travanj, kad obi no "pada" Uskrs, iznosi oko 1000 tona šunke i oko 75 milijuna komada jaja, navodi se u priop enju. H/B.hr

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

ULAGAÂťKI ISKORAK

Grundig ulaĹže u marketing i hotelski biznis

Zagreb. Proizvo a televizora, audio i malih ku anskih aparata te ure aja za ku ansku njegu Grundig, koji je na doma em trĹžiĹĄtu i u Sloveniji prisutan viĹĄe od 40 godina, ove je godine po eo s puno ve im investicijama u podru ju marketinga jer, prema rije ima direktora predstavniĹĄtva

za Hrvatsku i Sloveniju Marijana Haramije, 2011. nije godina digitalizacije ve godina vezana uz marketing. Uz poja ano oglaĹĄavanje putem reklamnih panela i panoa, te kampanja na radijskim postajama, Grundig od 1. oĹžujka do 1. svibnja na svoje LCD i LED TV aparate, uz postoje e dvije godine, daje dodatnu godinu jamstva. U Hrvatskoj tvrtka ima sedam, a u Sloveniji pet distributivnih ugovornih partnera koji distribuiraju proizvode direktno iz tvornica, ime je Grundig ostvario niĹže troĹĄkove i konkurentnost

na trĹžiĹĄtu cijena. U ponudi su tri programa - sound program, program osobne njege te mali ku anski aparati zbog kojih je u prva tri mjeseca ove godine zabiljeĹžen trostruko ve i promet nego lani. "Istaknuo bih iskorak u smislu hotelskog biznisa. Ove smo godine dobili posao u hotelu Dubrovnik sa 255 soba, a na Jadranu smo u prva tri mjeseca sklopili posao sa sedam hotela. U Sloveniji pregovaramo s hotelima Terma ateĹž, a ukupno u Sloveniji sura ujemo sa 14 hotelaâ&#x20AC;&#x153;, istaknuo je Haramija. I. B.

BROJKA

400

inĹženjera, developera i trĹžiĹĄnih lidera okupila je u Dubrovniku ju er otvorena trodnevna Me unarodna konferencija o tunelima i podzemnim gra evinama u jugoisto noj Europi

LovrinÄ?eviÄ&#x2021;: Od tajminga pregovora s EU bitnija kvaliteta ZEMLJA (NE)ZNANJA

Ĺ˝ELJKO LOVRINÂťEVI , savjetnik premijerke Jadranke Kosor: Sljede a godina bit e godina oporavka, no politi ari moraju ljudima re i istinu, ne moĹže se Ĺživjeti od laĹžnih obe anja

ARHIVA BUSINESS.HR

Pavuna: Treba nam mentalni drĹžavni udar

REFORME I ULAZAK U EU 'Pregovori moraju biti kvalitetno odra eni, posebno u brodogradnji, jer e nas u suprotnom to koĹĄtati puno viĹĄe nego da tri mjeseca dulje pregovaramo', istaknuo je Ĺ˝eljko Lovrin evi s Ekonomskog instituta Zagreb na konferenciji WinDays Ako Hrvatska ne zavrĹĄi pregovore na vrijeme, dogodit e se rast kamata do kraja godine, no ako zavrĹĄi, dogodit e se suprotan trend, istaknuo je Ĺ˝eljko Lovrin evi s Ekonomskog instituta u Zagrebu, savjetnik premijerke Jadranke Kosor, na ju eraĹĄnjoj panel-raspravi na tehnoloĹĄkoj konferenciji WinDays u Rovinju.

Pregovori moraju biti kvalitetno odra eni, posebno u brodogradnji, jer e nas u suprotnom to koĹĄtati puno viĹĄe nego da tri mjeseca dulje pregovaramo, istaknuo je.

Dva modela razvoja

Lovrin evi smatra da smo dno krize dotaknuli u sije nju. BDP bi u prvom ovo-

godiĹĄnjem kvartalu mogao biti negativan, a u travnju i svibnju mogu se o ekivati pozitivni indikatori gospodarstva, ĹĄto bi trebalo utjecati na rast BDP-a do kraja ove godine. Govore i o slabosti Hrvatske u provo enju reformi, istaknuo je da je izostala potpora klju nih ljudi, od predsjednika RH naniĹže.

Na okruglome stolu "Zemlja (ne)znanja" znanstvenik Davor Pavuna istaknuo je kako je, kada je rije o znanju i poloĹžaju znanosti u druĹĄtvu, posrijedi sabotaĹža zahvaljuju i dijelu medija. "Treba izvesti mentalni drĹžavni udar kako bi se dogodila promjena koncepcije", istaknuo je. Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ru era BoĹĄkovi a, navela je da se u Hrvatskoj za znanost i obrazovanje izdvaja 0,7 posto BDP-a, odnosno 200 milijuna kuna manje u odnosu na proĹĄlu godinu, a Srbija je uzela kredit od 400 milijuna eura za znanost i edukacije i ulaĹže ukupno 800 milijuna u tu svrhu.

Hrvatskoj su potrebni drĹžavnici, smatra, jer politi ara imamo dovoljno. "Reforme idu u dobrom smjeru iako se nama moĹžda ini da je to nedovoljno brzo, no i sljede a vlada mora nastaviti u tome smjeru jer moramo platiti velike kamate za propuĹĄtene prilike u restrukturiranju itavih sektora posljednjih deset godina, od brodogradnje i Ĺželjeznice do poljoprivrede. Hrvatska moĹže izabrati dva modela razvoja.

DrĹžavna uprava

Prvi je rentni, koji se zasniva na koncesijama, a drugi je teĹži put: rije je o inovativnom modelu koji zahtijeva red i rad u poduzetniĹĄtvu kao ĹĄto je na primjer u NorveĹĄkoj, posebno ĹĄto se ti e IT tehnologija", istaknuo je

Lovrin evi . Sljede a godina bit e godina oporavka, no politi ari moraju ljudima re i istinu, ne moĹže se Ĺživjeti od laĹžnih obe anja, ustvrdio je Lovrin evi . Istaknuo je da je problem u restrukturiranju drĹžavne uprave jer ima 25 tisu a ljudi viĹĄka u javnoj upravi, a treba rijeĹĄiti i strukturne probleme. To zna i skresati drĹžavni prora un, ĹĄto bi zna ilo rad BDP-a za 1-2 posto na godiĹĄnjoj razini, jer je prora un sada predimenzioniran za 1,1 milijardu eura. To konkretno zna i prepoloviti broj Ĺžupanija, smanjiti broj policije, bolnica, gospodarskih komora, odnosno svesti ih na realni okvir, rekao je Lovrin evi DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

TEHNOLOŠKI PARK VARAŽDIN

business plus

Prvome projektu poslovnoga inkubatora u nas, u kojem je 26 tvrtki sa 200tinjak zaposlenika, od ega 11 u procesu inkubacije, tržišna orijentacija od samoga po etka donijela je financijsku samostalnost i poslovni ugled u inozemstvu. Otvorena su vrata suradnji izme u finskih i hrvatskih inovativnih poduze a

Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

ANDRIJA PETROVI , direktor Tehnološkoga parka Varaždin, kaže kako se proizvodi koje su prepoznali i financirali prodaju indijskim željeznicama, a testiraju se u ameri kim podzemnim željeznicama ARHIVA BUSINESS.HR

Varaždinci dovode inovatore iz Finske

> tehnologija > odmor > portret > energija

ZGRADA TPV-a Vrijednost joj se procjenjuje na više od 25 milijuna kuna. Tehnološki park uložio je u nju 4,7 milijuna iz projekta Svjetske banke te još 1,2 milijuna kuna vlastitih sredstava. Ostatak je novostvorena vrijednost nastala dobrim gospodarenjem foto siniša sović

16-17 business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

Otvorena su vrata suradnji između finskih i hrvatskih inovativnih poduzeća, kao i inkubacijskih institucija obiju zemalja. Iako će do konkretnih poslova sigurno još proteći određeno vrijeme, prvi koraci napravljeni su za nedavna posjeta finskog izaslanstva, predvođena

veleposlanikom Republike Finske Juhom Ottmanom, varaždinskom Tehnološkom parku (TPV). Tom prilikom obostrano je iskazana zainteresiranost za suradnju, a kako je detaljno upoznato s rezultatima i planovima TPV-a, finsko izaslanstvo pozvalo je njegova direktora An-

driju Petrovića na globalni investicijski forum u Finsku. "Tehnološki park Varaždin prvi je projekt poslovnoga inkubatora u nas i danas je među najboljim takvim institucijama. Nekoliko je puta proglašen i najboljim primjerom inkubacijske institucije u

ANDRIJA PETROVIĆ, direktor Tehnološkoga parka Varaždin arhiva business.hr

našoj zemlji", ističe Petrović, koji je zacijelo jedan od najzaslužnijih za uspjeh projekta.

Start 40 tvrtki

Projekt je začet 2003., kada se pri varaždinskoj Visokoj elektrotehničkoj školi (VEŠ) okupila skupina entuzijasta koja je prihvatila inicijativu USAID-a za osnivanje tehnoparka. Radilo se na volonterskoj osnovi do kraja 2007., kada je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom i BICRO-om, institucijom za-

duženom za uspostavljanje tehnologijske infrastrukture u našoj zemlji. Otprilike u to vrijeme TPV, koji se dotad koristio prostorima varaždinske Elektrostrojarske škole, dobiva na uporabu zgradu koju je Grad Varaždin kupio od Varteksa za osam milijuna kuna, a još oko dva milijuna uložio je da bi spriječio njezino propadanje. "Zauzvrat smo obećali pronaći sredstva za obnovu i dogradnju objekta, što smo i ostvarili u kratkom

KONZULTANTSKI BIZNIS

Varaždinski model u Vinkovcima Osim institucije koja provodi inkubacijski postupak nad tehnološki inovativnim poduzećima, TPV je konzultantska tvrtka. "Projekt koji smo posljednji potpisali razvoj je tehnološkog parka u Vinkovcima. O tome znamo dovoljno da se upustimo u takav pothvat. Grad Vinkovci dao nam je mandat i počinjemo raditi. Na raspolaganje smo dobili nekad predivnu vilu na Bosutu, rezidenciju Josipa Broza koja je znatno uništena. U njoj želimo napraviti centar sličan TPV-u, ali s drugim tehnologijama koje su primjerene gospodarskom kontekstu", kaže direktor TPV-a, čiji zaposlenici rade kao konzultanti i u području cjeloživotnoga obrazovanja jer su fondovi EU vrlo izdašni na tom području. O uspješnosti TPV-a govori i to da je, primjerice, iz nacionalnog PoC (Proof of Concept) programa BICRO-a povukao gotovo polovinu njegova fonda, odnosno gotovo 500.000 eura nepovratne pomoći poduzetnicima za pretkomercijalne aktivnosti pri uvođenju novog proizvoda na tržište. "Proizvodi koje smo prepoznali i financirali prodaju se indijskim željeznicama, a testiraju se u američkim podzemnim željeznicama", otkriva Petrović.

Procjenjuje se da su poduzeća smještena u TPV-u lani prihodovala 140-ak milijuna kuna. U jednoj godini stanari uplate oko sedam milijuna kuna samo poreza na dobit

roku. Tako zgrada, koja je imala oko 2000 četvornih metara bruto prostora, danas ima 3300 kvadrata. Njezina vrijednost procjenjuje se na više od 25 milijuna kuna. Tehnološki park uložio je u nju 4,7 milijuna iz projekta Svjetske banke te još 1,2 milijuna kuna vlastitih sredstava. Ostatak je novostvorena vrijednost nastala dobrim gospodarenjem", doznajemo od Petrovića.

Poslovna potpora

Dobivanjem i širenjem poslovnog prostora TPV je imao dobre temelje za osnovnu zadaću: pomaganje pri pokretanju mladih, tehnološki inovativnih tvrtki. Određeni oblik inkubacije počelo je u TPVu 40-ak tvrtki, u kojima uglavnom rade zaposlenici s visokom stručnom spremom. Tako je otvoreno više od 350 novih radnih mjesta, i to visoke složenosti. U TPV-u je 26 tvrtki sa 200-tinjak zaposlenika, od čega 11 u procesu inkubacije. "Upravo zahvaljujući rezultatima, danas se prema našoj praksi postavljaju mjerila za uspostavu tehnologijske infrastrukture u Hrvatskoj. Inkubacijski proces u TPV-u čini se najprikladnijim za gospodarske uvjete u našoj zemlji. Nije preblag, a poduzetnicima koji imaju poštene namjere daje mnoge prednosti u poslovanju, od fizičke infrastrukture, vođenja i postavljanja tvrtke, pa do zatvaranja financijske konstrukcije iz različitih izvora.

Naši su stanari, odnosno najmoprimci, početnici i tvrtke koje su se već razvile u inkubatoru, što je najbolja kombinacija zbog međusobne suradnje na različitim projektima. A kad to ‘začinite’ akademskom zajednicom, dobivate doista vrlo interesantno i poticajno okruženje u kojem svi žele razvijati tvrtku. Dakle, osim fizičke infrastrukture, na raspolaganju je kompletna poslovna potpora. Uz ostalo, TPV je antena, odnosno regionalni centar EEN-a (Enterprise Europe Network) u kojemu radi 4000 konzultanata diljem EU i koje plaća EU. Njihov je zadatak umrežavanje i povezivanje poduzetnika. Ova platforma iznimno je učinkovita i potpuno besplatna za poduzetnike. Ako se dobro upotrebljava, poduzetniku može donijeti znatne uštede", kaže Petrović.

UZ POMOĆ NOVCA EU

Pripremaju projekt TPV II od 40 milijuna eura "Sve što smo dosad ostvarili u TPV-u želimo nekoliko puta pomnožiti gradeći novi, znatno veći kompleks TPV II od 25 tisuća kvadrata, i to uglavnom novcem iz strukturnih fondova EU", otkriva Petrović, dodajući da je finsko izaslanstvo osobito pokazalo interes za suradnju kada bude u fazi realizacije taj projekt, vrijedan 40-ak milijuna eura. Za to će s lokalne razine biti nužno osigurati sufinanciranje od 10 milijuna eura, a kako to nije moguće iz proračuna Grada ili Županije, TPV-u je odobreno uvjetno raspolaganje postojećom zgradom. Naime, ako mu se odobri projekt, moći će založiti zgradu za kredit koji bi pokrio sufinanciranje. "Hrvatska je prije 18 mjeseci napravila listu prioritetnih projekata za financiranje iz strukturnih fondova i doslovno sve na listi nas otad hrabre da prikupimo

građevinsku dozvolu, studiju ekonomske isplativosti te osiguramo razinu sufinanciranja jer, kad se otvori natječaj, više nema vremena za prikupljanje dokumenata jer to traje šest mjeseci", upozorava Petrović. Dok je projekt TPV II tek u pripremi, niz je projekata EU već realizirano. TPV ih provodi šest, od kojih će izravno prihodovati oko pola milijuna eura, a sufinancirat će ih sa 140 tisuća eura. "Budući da pretpostavljamo kako će sufinanciranje projekata EU postati velik problem u bliskoj budućnosti, nastojimo pokrenuti osnivanje odgovarajućeg fonda. Sada nas nitko ne smatra ozbiljnima, ali ova će tema ubrzo postati aktualna. Ako RH želi povući 3,5 milijardi eura iz EU, o kojima se već dugo razgovara, valja osigurati isto toliko vlastitih sredstava", upozorava.

Tržišna orijentacija

Dok bi teško preživljavaleizvan TPV-a, posebice ako su na samom početku, tvrtke u njemu postižu zapažene rezultate. Tako su 2008. poduzeća u TPVu prihodovala 94 milijuna kuna, 2009. godine 105 milijuna, a u 2010. predviđa se 140-ak milijuna kuna. U jednoj godini stanari uplate oko sedam milijuna kuna samo poreza na dobit. Osim dobrog poslovanja tvrtki koje po nižim cijenama dobivaju poslovni prostor u TPV-u, dobro radi sam tehnološki park, koji je danas gotovo samoodrživ. Njegovi suvlasnici, Fakultet organizacije i informatike te Veleučilište u Varaždinu, dosad su uplatili samo osnivački kapital od 10.000 kuna jer se nije pokazala potreba za do-

datnim financiranjem. Isti iznos uplatio je treći suvlasnik, Grad Varaždin. No, na osnovi ugovora sa Svjetskom bankom i BICRO-om, Grad i BICRO dužni su sufinancirati TPV, ali samo u prve četiri godine poslovanja. Tako je lani od BICRO-a dobiveno 240.000 kuna, a od Grada Varaždina 120.000 kuna, dok je TPV ostvario ukupni prihod od 3,3 milijuna kuna. Iz najma nekretnine dobiveno je manje od

600.000 kuna. Ostatak prihoda odnosi se na konzultantske poslove na tržištu, međunarodne angažmane, projekte EU, studije, analize, provizije pri financiranju projekata itd. "Tržišna je orijentacija TPV-a od početka sigurno jedan od razloga uspješnosti. Ovakvim pristupom dolazi se do financijske samostalnosti, odnosno neovisnosti o materijalnoj pomoći osnivača i lokalne samouprave. Među-

tim, lokalna politika treba biti potpora razvoju takvih društveno korisnih projekata. Budući da je TPV zapravo javno poduzeće, njegovo poslovanje treba biti javno i dostupno u svakom najsitnijem dijelu. Gospodarenje javnom imovinom privilegija je i treba se odnositi prema njoj s više pažnje nego s vlastitom privatnom imovinom", ističe Petrović. Ivica Kruhoberec

> tehnologija > odmor > portret > energija

18-19 business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

U Donjoj Stubici niče

wellness resort od 21 mil. kuna ZAVRŠETAK U SRPNJU Novi sadržaji grade se na ukupno 2800 četvornih metara, i to na tri kata, a cilj je privući više gostiju i postići bolju popunjenost od dosadašnjih 40 posto Terme Jezerčica u Donjoj Stubici ulažu 21 milijun kuna u gradnju vodenog parka, četiriju unutarnjih bazena i wellness centra, koji će se spojiti s vanjskim bazenima. "Proširenje cjelokupnog kompleksa počelo je ovih dana, a prvi bi kupači na nove bazene trebali doći sredinom srpnja", najavila je vlasnica termi Dubravka Lekić u četvrtak na konferenciji za novinare. Novi sadržaji grade se na ukupno 2800 četvornih metara, i to u prizemlju četiri nova za-

tvorena bazena s vodenim parkom, na prvom katu ugostiteljski objekti, a na krovu će se urediti panoramske saune. U termama procjenjuju da će investiciju isplatiti za 12 godina. Kako objašnjava direktorica Termi Jezerčica Martina Kovačić, cilj je dogradnje privući više gostiju i tako popuniti smještajne kapacitete, trenutačno 48 soba. Poslovanje se zasad uglavnom temelji na poslovnim gostima koji dolaze na seminare. "Želimo privući wellne-

ss goste i obitelji te se etablirati kao dnevni wellness resort s četiri zvjezdice", kazala je Martina Kovačić. Dosad je popunjenost hotelskog dijela ovog turističko-ugostiteljskog kompleksa bila 40-ak posto. Novom ponudom nadaju se da će ove godine popunjenost porasti na 60 posto, a sljedeće na 80 posto.

Pozitivna nula

Smještene usred Hrvatskog zagor-

Dubravka Lekić, vlasnica Termi Jezerčica, najavila je da će se pokraj obližnjeg brijega Kamenjaka sagraditi 22 autohtone zagorske kućice i dograditi stotinjak soba u hotelskom dijelu arhiva b.hr

KAKO bi se smanjili troškovi održavanja, za dogrijavanje vode u bazenima upotrebljavat e se biogorivo, to nije, drvna piljevina, a za rasvjetu u vrtu i na parkiralištu Sun eva energija ARHIVA BUSINESS.HR

ja, nedaleko od popularnih Stubi kih toplica, Terme Jezer ica otvorene su 2006. godine. Rije je o nekadašnjem odmaralištu Hidroelektre u Donjoj Stubici koje je godinama propadalo, a Hidroelektra ga je neuspješno pokušavala prodati na natje aju. Kad je cijena s prvotnih 25 milijuna kuna pala na deset milijuna, kupila ih je poduzetnica iz Varaždina Dubravka Leki i u preure enje uložila 22 milijuna kuna. Do tada se bavila isklju ivo vo enjem zdravstveno-rehabilitacijskih centara za njegu bolesnika i domova za bolesnu djecu. U Hidroelektrinu odmaralištu prvo su bila smještena djeca s posebnim potrebama, koju su zatim preselili na obližnju lo-

kaciju Pustodol, a odmaralište je preure eno u novi turisti ki kompleks s wellnessom i kongresnom dvoranom. Tako je varaždinska poduzetnica zakora ila u novi, turisti ki biznis. "Nakon pet godina pokazalo se da sadašnja ponuda nije dovoljna te kako su potrebna nova ulaganja da bi biznis postao profitabilan jer se uglavnom kre e oko pozitivne nule", kaže Dubravka Leki . Prošlogodišnji prihod iznosio je 28 milijuna kuna. "Uvijek smo uredno podmirivali obveze prema radnicima i državi, ali nismo imali dobit. Uvidjeli smo da moramo graditi nešto novo, ponuditi nove sadržaje i motivirati ljude da do u", kaže Leki .

Ovo ljeto iste cijene

Projekt dogradnje ve inom se financira kreditom Hypo banke od 15 miljuna kuna uz kamatu od etiri posto, a preostalih šest milijuna kuna vlastita su sredstva. Vlasnica pritom isti e kako je tako povoljnu kamatu teško dobiti u današnjim uvjetima, a ne može je dobiti ni država. Ujedno e dio kamata sufinancirati Ministarstvo gospodarstva, Krapinskozagorska županija i Grad Donja Stubica. Me utim, to nije kraj kad je rije o proširivanju Termi Jezer ica jer pokraj obližnjeg brijega Kamenjaka

planiraju sagraditi 22 autohtone zagorske ku ice i dograditi stotinjak soba u hotelskom dijelu. Kako bi se smanjili troškovi održavanja, za dogrijavanje vode u bazenima upotreOGLAS

bljavat e se biogorivo, to nije, drvna piljevina, a za rasvjetu u vrtu i na parkiralištu Sun eva energija. Investicija e omogu iti i otvaranje novih 17 radnih mjesta u termama, od fizi-

oterapeuta do ugostiteljske struke. Cijene ulaznica za bazene i wellness pove at e se za desetak kuna, a ovoga ljeta ostat e iste. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

20-21 business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

Od ovoga tjedna suosniva Googlea Larry Page vratio se na elo te kompanije zamijenivši tako Erica Schmidta, koji je na poziciji glavnog izvršnog direktora proveo posljednjih desetak godina. Bez sumnje, rije je o razdoblju koje je obilježilo najve i rast Googlea i pozicioniranje te kompanije kao najzna ajnije IT kompanije prošle dekade. Uz pretraživanje na istoimenoj tražilici i prate e AdWordse, kao najrašireniji oblik pay per click oglašavanja na internetu, koje je i danas Googleov core business, kompanija je napravila iskorake i na druga podru ja od kojih je u posljednje vrijeme najrazvikaniji smartphone Android platforme kojom ta kompanija izravno konkurira Appleovu iPhoneu. Ipak, mnogi smatraju kako se kompanija u posljednjih desetak godina u velikoj mjeri udaljila od svojih po etnih ideala. U samim po ecima

Googlea, od 1998. do 2001., Page je ve obnašao funkciju prvog ovjeka kompanije, a upravo je to razdoblje u najve oj mjeri definiralo inovativnost i za to vrijeme prili no nekonvencionalne poslovne metode kompanije, koje su kasnije mnogi više ili manje uspješno pokušali slijediti. Karakteristike nekadašnjeg Googlea bile su sklonost inovaciji, eksperimentima i rizi nim potezima, a u legendu je ušao i njihov tadašnji korporativni moto "Don't be evil" (Ne budi zao).

Korporacijska kultura

Sam moto, a predložili su ga Googleovi zaposlenici Paul Bucheit i Amit Patel (spomenimo da je prvi osniva iznimno raširenog Gmail servisa), trebao je pokazati na koji se na in ta kompanija razlikuje od konkurencije. U najkra emu - Google se profilirao kao tvrtka koja na korisnike prije svega gleda iz

njihove vlastite perspektive, a tek nakon toga pokušava prona i modele kako iz toga može izvu i benefite za kompaniju. Umjesto orijentacije prema maksimalnoj zaradi u najkra oj vremenskoj jedinici, koja esto i nije u najboljem interesu korisnika, Google se usmjerio druk ijoj i za to vrijeme inovativnoj korporacijskoj kulturi, koja je prije svega usmjerena prema korisnicima te izgradnji povjerenja izme u njih i kompanije. Iako je sam moto u me uvremenu potiho napušten, spomenuta korporacijska kultura i danas uklju uje sasvim druk ije interne protokole te znatno neformalniju radnu sredinu s naglaskom na poticanje kreativnosti, pa ne udi da je sama kompanije redovito na listama najpoželjnijih poslodavaca. Naravno, možemo raspravljati o tome koliko je sve navedeno bilo dio brižljivo razra ena

Google nije bio spreman na nagli rast društvenih mreža, a nemušti pokušaji konkuriranja Facebooku, putem neuspjela servisa Google Wave, samo su poja ali dojam da kompanija koja je neko bila simbolom inovativnosti postaje sve više nalik starijim tvrtkama poput Microsofta

ARHIVA BUSINESS.HR

> tehnologija > odmor > portret > energija

NOVI/STARI CEO Povratak suosniva a Googlea na poziciju prvog operativca kompanije nakon deset godina pokazuje da su i u vrhu Googlea svjesni problema. Iako su u zadnjem kvartalu prošle godine zaradili impresivnih 6,37 milijardi dolara, od ega je sam prihod bio 2,54 posto, ne jenjaju kritike vezane uz manjak inovacija i disperziju na niz poslovnih niša

Larry Pag inovativn imidža, ali u kona nici nema nikakve sumnje da su iz brojnih poslovnih poteza kompanije profitirali sami korisnici; dovoljno se sjetiti uvo enja spomenutog Gmaila, koji je s tadašnjim inboxom od 1 gigabajta doslovce pomeo konkurenciju, koja je u to vrijeme nudila desetak puta manje prostora za pohranu podataka.

Tužba Skyhooka

Vremenom, kako to obi no biva kod svih velikih kompanija, i Google se našao na meti kritika. Kako je tvrtka rasla, one nisu jenjale nego su postajale sve ve e i glasnije. Svemu se pridružilo i neko-

liko neuspješnih poslovnih poteza i propuštenih tržišnih prilika, prije svega kada je rije o društvenim mrežama. Posve je jasno da Google nije bio spreman na nagli rast društvenih mreža, a nemušti pokušaji konkuriranja Facebooku putem neuspjela servisa Google Wave samo su poja ali dojam da kompanija koja je neko bila simbol inovativnosti postaje sve više nalik starijim tvrtkama poput, recimo, Microsofta. Takvi su divovi slabiji u inovacijama, ali zato disperzirani na cijeli niz poslovnih niša. Uostalom, Google danas pokriva i telekomunikacije, automobile bez voza a ili pak TV

Karakteristike nekadaĹĄnjeg Googlea bile su sklonost inovaciji, eksperimentima i rizi nim potezima, a u legendu je uĹĄao i njihov tadaĹĄnji korporativni moto "Don't be evil" (Ne budi zao)

PRVI TROJAC Erich Schmidt ostaje u vrhu kompanije, kao izvrĹĄni predsjednik Googlea, Larry Page je CEO, dok e se Sergey Brin, kao drugi suosniva tvrtke, baviti strateĹĄkim projektima

Page u misiji vra anja vnosti Googleu ure aje nove generacije, ĹĄto je do prije koju godinu bilo nezamislivo. No, dojmu da se tvrtka promijenila pridonijeli su i potezi poput onoga iz proĹĄle godine, kada je mala kompanija Skyhook tuĹžila Google jer je navodno traĹžio od Motorole da odustane od poslovanja s tom kompanijom, koja je nudila lokacijske servise za Motoroline telefone, a sve kako bi progurao vlastiti lokacijski servis.

Jak brend

Daleko od toga da danaĹĄnji Google financijski nije uspjeĹĄan. Prema podacima za zadnji kvartal proĹĄle godine, tvrtka je zaradila impresiv-

nih 6,37 milijardi dolara, od ega je sam prihod bio 2,54 posto, a to je viĹĄe nego ĹĄto se o ekivalo. Ne treba zaboraviti ni injenicu da je Google ve nekoliko godina zaredom najprepoznatljiviji globalni brend na svijetu. Pretekao je cijeli niz tehnoloĹĄkih tvrtki koje dominiraju listom, ak i one iz drugih podru ja za koje bismo rekli da su definicija prepoznatljivosti, poput Coca-Cole ili Marlbora. injenica da se Larry Page vra a na poziciju prvog operativca kompanije jasno signalizira da i u samom vrhu Googlea uo avaju kako imaju odre ene probleme koji bi u duljem razdoblju mogli utje-

cati na slabljenje kompanije. SluĹžbeno objaĹĄnjenje Pageova povratka jest pojednostavnjenje procesa donoĹĄenja odluka i uspostava jasna hijerarhijskog sustava na elu kompanije. Schmidt ostaje u samom vrhu kompanije, kao izvrĹĄni predsjednik Googlea, a Sergey Brin, kao drugi suosniva tvrtke, bavit e se strateĹĄkim projektima.

Medijske inovacije?

Naravno, mediji su ve po eli naga ati ho e li Pageov povratak zna iti i povratak nekadaĹĄnjih navika budu i da je u svom prvom mandatu kao CEO bio poznat po kaĹĄnjenjima na sastanke i otka enom

komunikacijskom stilu. No od takvih pikanterija koje zabavljaju medije i itatelje puno je vaĹžnije pitanje kako e Pageov povratak utjecati na poslovanje same kompanije. Nitko, naravno, ne zna u kojem bi smjeru te inovacije mogle krenuti. Neki analiti ari tako naga aju kako je jedno od podru ja na kojima se Google dosad nije iskazao medijski biznis. U trenutku dok nastaje ovaj tekst procurila je vijest kako Google radi na svojoj aplikaciji nalik iTunesima koja e koristiti pohranu glazbe u oblaku, sli no kao ĹĄto to ve ine servisi poput Amazonova Cloud Playera ili

Groovesharka. Velike su mogu nosti i u on-line distribuciji filmova, gdje trenuta no dominira Netflix. injenica je da je Google u posljednje vrijeme sve viĹĄe okrenut akvizicijama drugih tvrtki, ak i kada nisu uspjeĹĄne, kao u slu aju neuspjele kupnje servisa za grupnu kupnju Groupona za 6 milijardi dolara, ĹĄto pokazuje da je inovativnost na kojoj je kompanija stekla slavu vremenom pomalo izblijedjela. Stoga mnogi o ekuju da e upravo poticanje inovativnosti biti jedna od glavnih zada a novog/starog CEO-a. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

LARRY PAGE, suosniva Googlea, u svom prvom mandatu kao CEO, od 1998. do 2001., bio je poznat po kaĹĄnjenjima na sastanke i otka enom komunikacijskom stilu

Va�enje plina iz πkriljevca > tehnologija > odmor > portret > energija

Oko 200 kamiona cisterni dovodi vodu za proces fragmentiranja

Kamion u bunar upumpava mješavinu pijeska, vode i kemikalija

22-23

Prirodni plin izlazi iz bunara

Bunar Pjesak drži fistule otvorenima

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

KONZERVATIVNA ALTERNATIVA Najdalje je u istraživanju i pridobivanju nafte i plina iz nekonvencionalnih ležišta otišao SAD, koji raspolaže tehnologijom i s dovoljno novca za takve zahtjevne pothvate

Tankovi za skladišten

Voda koja iza�e iz bunara najprije se skladišti, a onda pro�iš�ava

Škriljevac Fistule

Prirodni plin izlazi iz fistula u bunar

Hidrauli�ko fragmentiranje Hidrauli�ko fragmentiranje uklju�uje upumpavanje više od 4 milijuna litara vode, pjeska i kemikalija pod visokim pritiskom u horizontalne bunare koji su više od 3000 metara ispod površine. Mješavina pod pritiskom uzrokuje pucanje škriljevca. Fistule nastale bušenjem pjesak drži otvorenima i prirodni plin iz škriljevca podiže se kroz bunar.

Mješavina vo pjeska i kemik Bunar

Fis Horizontalni dio bunara Škriljevac

Škriljevac puca pod pritiskom

Nafte ima za još a plina za 170 go Dežurni svjetski pesimisti ve nas godinama plaše katastrofi nim prijetnjama i upozorenjima o gotovo iscrpljenim zalihama nafte i plina iz kojih e za nekoliko desetlje a biti izvu ena i posljednja kap dragocjene teku ine i zadnji prostorni metar plina. Toga e trenutka, kako tvrde, naša civilizacija, iji je razvoj dobrim dijelom zasnovan na kori-

štenju nafte, doživjeti krah, ovje anstvo e bespomo no slijegati ramenima, a automobili i avioni završit e na otpadu suhih rezervoara, kao neupotrebljivo staro željezo.

»etiri do pet puta više

Na svu sre u, koliko god zvu ala katastrofi no, situacija nije tako crna jer postoji izlaz - nekonvencionalna le-

žišta nafte i plina. U njima, tvrde naftni stru njaci i geolozi, leže goleme koli ine ugljikovodika, ak etiri do pet puta ve e od sadašnjih poznatih i procijenjenih koli ina iz konvencionalnih ležišta. Naime, sadašnje procjene kažu da trenuta no u dokazanim konvencionalnim ležištima, iz kojih svijet ve oko 150 godina crpi ugljikovodike, leže još

oko 182 milijarde tona sirove nafte, što je uz današnju proizvodnju oko 3,82 milijarde tona godišnje dovoljno za još 48 godina, te oko 188 bilijuna kubika plina, koji e, uz današnju proizvodnju, biti dostatan za još 65 godina. Nekonvencionalna ležišta, a stru njaci u njih ubrajaju glinovite i bituminozne škriljevce, naftne pijeske,

slabopropusne pješ enjake, naslage ugljena s visokim sadržajem metana i metanske hidrate, kriju daleko ve e rezerve nafte i plina metana, upozorava akademik Mirko Zeli .

Tehni ka složenost

U tim ležištima diljem svijeta, prema procjenama stru njaka, leži oko 700 milijardi tona sirove nafte i

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Prirodni plin se plinovodom dovodi na tržište

ARHIVA BUSINESS.HR

Tankovi za skladištenje

Škriljevac

e JOSIP HALAMI , geolog i znanstveni savjetnik s Hrvatskoga geološkog instituta, navodi procjene prema kojima rezerve metana u nekonvencionalnim ležištima u Europi iznose oko 14 bilijuna prostornih metara

Mješavina vode, pjeska i kemikalija

AKADEMIK MIRKO ZELI , bivši direktor Inina Sektora proizvodnje nafte i plina, tvrdi kako su, prema prvim rezultatima istraživanja i grubim procjenama, Savska i Dravska potolina izuzetno bogate naftom i plinom iz nekonvencionalnih ležišta

U konvencionalnim ležištima leže još oko 182 milijarde tona sirove nafte, što je uz današnju proizvodnju dovoljno za još 48 godina, a u nekonvencionalnim ležištima ima pak oko 700 milijardi tona sirove nafte

Fistule

oš 120, godina Izvor: business.hr

oko 900 bilijuna prostornih metara plina, od ega se polovina odnosi na metan. Uz procjene pridobivosti tih ležišta i sadašnju godišnju proizvodnju ovje anstvo može ra unati na rezerve nafte dovoljne za najmanje još 120 godina te na rezerve metana dovoljne za sljede ih 170 godina. Uz jedno veliko „ali“. Njihovo je pridobivanje, naime, zbog

teško dostupnih ležišta, tehni ki i tehnološki vrlo složeno te zahtijeva modernu i skupu tehnologiju za razradu i iskorištavanje novih bušotina. Dobra je vijest, tvrde stru njaci, da se s napretkom tehnologije i novih istraživanja u sljede im godinama može o ekivati znatniji pad cijene iskorištavanja tih ležišta, koja e tako postajati sve jeftinija i

isplativija za komercijalnu upotrebu. Najdalje su u istraživanju i pridobivanju nafte i plina iz nekonvencionalnih ležišta otišle Sjedinjene Ameri ke Države, zemlja koja raspolaže tehnologijom i dovoljnim koli inama novca za takve zahtjevne pothvate. Rezultat dosadašnjih investicija u takva ležišta ve je vidljiv, jer SAD trenuta no iz nekonvencionalnih ležišta pridobiva oko 30 posto ukupne doma e proizvodnje plina, s naznakama rasta u sljede ih 10-ak godina i do 50 posto. U svim ostalim dijelovima svijeta nekonvencionalna se ležišta tek istražuju i procjenjuju i još nisu privedena komercijalnoj proizvodnji. Geolog i znanstveni savjetnik s Hrvatskoga geološkog instituta Josip Halami navodi procjene prema kojima rezerve metana u nekonvencionalnim ležištima u Europi iznose oko 14 bilijuna kubika, što su vrlo znatne koli ine koje, privedu li se komercijalnoj upotrebi, našem kontinentu mogu osigurati miran san u sljede im desetlje i-

ma. Najperspektivnija podru ja naslaga plina u nekonvencionalnim ležištima nalaze se u Velikoj Britaniji, Danskoj, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Poljskoj, Balti koj depresiji te u pariškom, švicarskom, be kom i ukrajinskom bazenu, kao i u Panonskom bazenu.

Na 3000 metara

Kada je pak rije o zalihama plina u Hrvatskoj, procjene stru njaka ponešto su kontradiktorne. Zeli , dugogodišnji naftaš i bivši direktor Inina Sektora proizvodnje nafte i plina, tvrdi da su, prema prvim rezultatima istraživanja i grubim procjenama stru njaka Ine i Mola, Savska i Dravska potolina izuzetno bogate naftom i plinom iz nekonvencionalnih ležišta. Prema njegovim tvrdnjama, dosadašnja probna bušenja i analize pokazale su da u tim podru jima, posebno u Dravskoj depresiji, u plinonosnim pješ enjacima na dubini od oko 3000 metara postoje zalihe od oko 330 milijardi prostornih metara plina koje su oko 10 puta ve e od dosad poznatih uku-

pnih zaliha u konvencionalnim ležištima u Hrvatskoj. U Murskoj depresiji zalihe se procjenjuju na oko 125 milijardi kubika plina ili oko tri puta više od po etnih zaliha na najve em hrvatskom plinskom polju, onom u Molvama. Procijenjeno je i da mogu e isplative koli ine nafte u nekonvencionalnim ležištima postoje i na nekoliko lokacija uz Dravu i Savu te na bjelovarskom podru ju. Halami pak tvrdi da dosadašnje analize geoloških podataka pokazuju kako Hrvatska ne raspolaže ve im rezervama plina iz nekonvencionalnih ležišta. Tlo u Panonskom bazenu, objašnjava Halami , spada u starije sedimente koji, prema njegovim rije ima, ne kriju isplative koli ine plina. Tko je u pravu i kolike su stvarne koli ine plina u nekonvencionalnim ležištima u Hrvatskoj pokazat e istraživanja tijekom sljede ih godina koja e, kako je najavljeno, zajedni ki provesti Ina i Mol. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

tema 24-25

VINSKI POMORSKI DESANT NA KINESKO TRŽIŠTE veleposlanstvo

Badelu 186

Badel prošle godine iz kuna, okreće se kinesk Nakon što se riješio Kalni kih voda, koje su mu lani odnijele ak 211 milijuna kuna, tijekom ove godine Badel 1862 e s kineskim parterom osnovati joint venture tvrtku preko koje e nastaviti proboj na kinesko tržište, a u tome bi mu trebale pomo i uvozne kvote oslobo ene carine Badel 1862 Zagreb izgubio je lani 260 milijuna kuna, što je rezultat snažnih negativnih jednokratnih stavki koje se u najve em dijelu odnose na prodaju Kalni kih voda, projekta koji je bio neefikasan od prvog dana. Rashodi od prodaje Kalni kih voda iznosili su 196 milijuna kuna, troškovi restrukturiranja devet, a naknadno utvr eni gubici iz prijašnjih godina odnijeli su 6 milijuna kuna. Bez

jednokratnih stavki ostvaren je gubitak od samo 34 milijuna kuna, a u 2009. godini gubitak iz osnovne djelatnosti iznosio je ak 61 milijun kuna. Ukupni prihodi Badela iznosili su lani 314 milijuna kuna, što je 22-postotni pad u odnosu na 2009. godinu. Vezano uz prihode, valja istaknuti da tvrtka tri i pol mjeseca nije imala osnovnu pretpostavku za ostvarivanje prihoda -

ZVJEZDANA BLAŽI , predsjednica Uprave Badela 1862 Zagreb, bacila je karte Badela na izvoz vina u Kinu SNIMIO HRVOJE DOMINI

ra un je bio blokiran, što je, prema procjeni Uprave, odnijelo 100 milijuna kuna prihoda. "Zbog blokade i krize likvidnosti u Badelu se nekoliko mjeseci nisu ispla ivale pla e. Sada se pla e ispla uju uz 15 dana kašnjenja, ali i to bi se uskoro trebalo normalizirati", kazala je Zvjezdana Blaži , predsjednica Uprave Badela. Unato poraznoj situa-

ciji u prošloj godini, Badel zahvaljuju i odanim potroša ima nije izgubio tržišnu poziciju. Na tržištu jakih alkoholnih pi a na kraju prošle godine imao je 52 posto udjela me u doma im proizvo a ima, odnosno više od 33 posto uklju i li se uvoz. Prema izvoznim tržištima jakih alkohola, Badel je lani pove ao udjel na 74 posto tržišta, a u kategoriji vina na doma em je tržištu zauzeo drugo mjesto, tj. udjel od 14 posto.

Joint venture tvrtka

Ve i broj odanih potroša a Badel bi ove godine mogao ste i i u Kini, gdje je prisutan ve dvije godine. Tijekom ove godine s kineskim parterom osnovat e joint venture tvrtku preko koje e nastaviti proboj na kinesko tržište. Kina je od Badela zatražila isporuku dva milijuna litara vina u sljede ih pet godina. Zanimljivo je da je najve u podršku u tom projektu

Badelu pružilo kinesko veleposlanstvo u Hrvatskoj. Naime, Badel e u Kinu izvoziti vina, za što e biti bogato subvencioniran povratom carine i poreza na dodanu vrijednost. Logiku cijelog pothvata objasnio je Sr an Oreb, lan Uprave Badela: "Jedan od ve ih problema Kine jest to što njezini brodovi iz doma ih luka kre u puni, a u Kinu se vra aju prazni, što podiže cijenu transporta. Zbog toga subvencioniraju uvoz vrhunskih proizvoda koji ne stvaraju konkurenciju na doma em tržištu, poput Badelovih vina." Samo u prvom kvartalu

BROJKA

milijuna litara vina u pet godina zatražili su Kinezi od Badela

lu 1862 podršku u pokušaju spašavanja tvrtke pružilo je kinesko

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

izgubio 260 milijuna eskom tržištu

SR AN OREB, lan Uprave Badela, pohvalio se kako je Badelov izvoz porastao 213 posto u prvom kvartalu ove godine SNIMIO HRVOJE DOMINI

ove godine izvoz svih Badelovih proizvoda porastao je 213 posto, a najmnogoljudnija zemlja svijeta prava je meka za proizvo a e alkoholnih pi a. Naime, obi aji ispijanja alkohola u Kini druk iji su od onih u Europi - umjesto butelje, u kineskim restoranima narudžbe su uglavnom u kartonima vina.

Skupo restrukturiranje

Prvi pozitivni u inci skupog restrukturiranja Badela vidljivi su ve u prvom kvartalu ove godine. Zabilježen je rast prihoda od 11 posto te pad rashoda od 10 posto, uz neto dobit 1,62 milijuna kuna. Usporedbe radi, Badel je u prvom kvartalu prošle godine izgubio 12,75 milijuna kuna. Na razini 2011. godine Badel, zajedno s Eurobevom, planira ostvariti 402 milijuna kuna prihoda od prodaje i osam milijuna kuna neto dobiti. U tijeku

je projekt dokapitalizacije prema Vladinu modelu C u kojem se dugovi pretvaraju u vlasni ki kapital. Nešto bolji rezultati u ovoj godini posljedica su restrukturiranja tvrtke koje još traje. Dosad je u sklopu restrukturiranja otpušteno 160 zaposlenih (zbog ega je lani ispla eno devet milijuna kuna otpremnina), proveden je outsorcing svih pomo nih i administrativnih djelatnosti (ve i dio tog posla za Badel sada radi Orbico), logistika je smanjena za 20 posto, otpla eni su svi manji krediti, a svi kratkoro ni krediti reprogramirani su u dugoro ne. "Jedino što nismo uspjeli u procesu restrukturiranja jest prodati imovinu Badela i Eurobeva zato što je država ve i dio te imovina stavila pod hipoteku", rekla je Zvjezdana Blaži . Nikola Su ec

VINO Korlat trebalo bi biti jedan od stupova izvoza u Kinu ARHIVA B.HR

investor 26 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

REAGIRANJE

'PBZ postupa zakonito'

Dana 31. oĹžujka u izdanju Business.hr-a objavljen je lanak pod naslovom "PBZ dodijelio dividendu usprkos negodovanju Jugobanke" u kojem se spominje naĹĄa stranka, Privredna banka Zagreb, u kontekstu koji daje negativnu sliku o poslovanju i stje e se dojam da nezakonito postupa i djeluje. NaĹĄa stranka u potpunosti i u svakom dijelu poslovanja poĹĄtuje sve

BORBA PROTIV INFLACIJE Nakon proĹĄlomjese ne najave, odbor guvernera Europske srediĹĄnje banke u etvrtak je donio odluku o podizanju klju ne kamatne stope, ime bi se trebala zauzdati inflacija koja je u oĹžujku ve porasla na 2,6 posto

JEAN-CLAUDE TRICHET, guverner Europske srediĹĄnje banke, nakon gotovo dvije godine odlu io je ponovno zaoĹĄtriti monetarnu politiku u zemljama eurozone ARHIVA BUSINESS.HR

Suo eni s balansiranjem izme u bujanja inflacije i usporavanja oporavka zemalja eurozone, u Europskoj srediĹĄnjoj banci u etvrtak su odlu ili podi i klju nu kamatnu stopu na 1,25 s dosadaĹĄnjih jedan posto. O ekivana odluka odbora guvernera ECB-a dolazi tek dva tjedna nakon ĹĄto je najavljena kao mogu nost jer inflacija u eurozoni raste, a sve viĹĄe ekonomista procjenjuje da nije nuĹžno drĹžati kamatu na tako niskoj razini.

Neuskla eni s Fedom

MoĹže se o ekivati da e ECB

u sljede ih nekoliko mjeseci ponovno dizati kamatu, a s druge strane Fed je odlu io i dalje podrĹžavati svoju ekonomiju "kvantitativnim otpuĹĄtanjem", odnosno posu ivanjem novca bez kamate i otkupom drĹžavnih obveznica. Ako se nastavi neravnoteĹža izme u politike Feda i ECB-a, ekonomisti predvi aju da e to naruĹĄiti globalni oporavak.

Normalizacija stopa

No, kako stoji u objavi ECBa, koju potpisuje guverner Jean-Claude Trichet, ta je banka zabrinuta zbog inflacije prouzro ene rastom cijena nafte i robe, koja bi mogla ostati zabetonirana izglednim rastom nadnica. Podizanje kamata u etvrtak jasan je signal da ECB ne e dopustiti rast inflacije viĹĄe od 2 posto, ĹĄto je njegov cilj. Ve u oĹžujku godiĹĄnja stopa inflacije dosegnula je 2,6 posto. Odbor guvernera ve neko vrijeme traĹži normalizaciju kamatnih stopa koje su na rekordno niskih 1 posto od svibnja 2009., kad je gospodarstvo zemalja eurozone bilo u najgoroj recesiji od Drugoga svjetskog rata, a vode i ljudi monetarnih vlasti borili se da deflacija ne prouzro i joĹĄ ve u ekonomsku ĹĄtetu. J.J.

pozitivne propise. U spornom se lanku konstruira pri a oko sudskog spora koji se uop e ne vodi izme u Jugobanke i naĹĄe stranke, ve je to spor koji je Jugobanka pokrenula protiv Republike Hrvatske. O ito je kako je i sadrĹžajem i uredni kim oblikovanjem rije o senzacionalisti kom pristupu, a ne o objektivnom izvjeĹĄtavanju. MoĹže se postaviti pitanje je li rije samo o nepripremljenosti ili o zlonamjernosti autora kojemu je, ini se, osnovni cilj iznoĹĄenje stava, a ne provjerenih i objektivnih

informacija. NaĹĄa stranka i Jugobanka nisu povezane. Jedina 'povezanost' proizlazi iz postojanja spora iz lanka, ali i to je u potpunosti neto no i promaĹĄeno budu i da opisani spor nije spor izme u naĹĄe stranke i Jugobanke. lanak obiluje neto nostima, pa se njime potpuno neosnovano pripisuje i gotovo name e odgovornost naĹĄe stranke za nezakonito postupanje, ĹĄto je u potpunosti neprihvatljivo i neprofesionalnoâ&#x20AC;&#x153;, stoji u reagiranju Odvjetni kog druĹĄtva Leko i partneri. B.hr

BROJKA

tisu a milijardi jena, odnosno oko 292,5 milijardi dolara, troĹĄkovi su vezani uz potres, vodeni val i nuklearnu katastrofu u Japanu u sljede e tri godine, procijenila je japanska srediĹĄnja banka

ECB digao klju nu kamatu na 1,25 posto 0,5 POSTO 26 MJESECI ZAREDOM

Bank of England ostavio istu stopu Unato kritikama za nekoordiniranost s Europskom srediĹĄnjom bankom, guverner britanske srediĹĄnje banke Bank of England Mervyn King u etvrtak je objavio da e klju na kamatna stopa BoE ostati nepromijenjena na 0,5 posto, 26. mjesec zaredom. Naime, u BoE smatraju da je

potreba za oporavkom britanskoga gospodarstva ve a nego ĹĄto je to opasnost od inflacije. Naime, britanski ured za statistiku objavio je da je u velja i usporila industrijska proizvodnja, dok su aktivnosti usluĹžnih industrija porasle po najviĹĄoj stopi u godinu dana u oĹžujku. No, rast infla-

cije pritiĹĄ e ku anstva, koja zbog toga smanjuju potroĹĄnju. Tako je u oĹžujku inflacija porasla na 4,4 posto, ĹĄto je najviĹĄa stopa od listopada 2008. i postoji opasnost da bi ove godine mogla porasti na pet posto, o ekuju u Bank of England. Unato tome, King je ostao pri svome.

SOCRATES Ĺ˝ICA 75 MILIJARDI

Portugal traĹži pomo od EU Samo dan nakon ĹĄto je Moody's ponovno srezao portugalski rejting na Baa1, Portugal je odlu io zatraĹžiti paket financijske pomo i Europske unije. Portugalski premijer Jose Socrates morao je u srijedu uve er popustiti. U govoru koji je prenosila televizija izjavio je kako je pokuĹĄao sve ĹĄto je bilo u mogu nosti njegove vlade, ali su doĹĄli do to ke u kojoj bi nedonoĹĄenje odluke da se traĹži financijska pomo Europske unije donijelo rizike koje Portugal sebi ne moĹže priuĹĄtiti. Portugal e traĹžiti 75 milijardi eura

pomo i, izjavila su za Bloomberg dva europska duĹžnosnika upoznata s problemom. No, kako se financijaĹĄi ve dugo klade na to da e Portugal traĹžiti pomo , bilo je samo pitanje kad e se to zaista dogoditi. Prinosi na dvogodiĹĄnje, petogodiĹĄnje i desetogodiĹĄnje portugalske obveznice dosegnuli su rekordne visine od ostavke premijera Jose Socratesa 23. oĹžujka. Razlog je injenica da Socratesova manjinska socijalisti ka vlada nije uspjela u parlamentu progurati novi prijedlog mjera ĹĄtednje. J. J.

JOSE SOCRATES, portugalski premijer u ostavci, morao je zatraĹžiti pomo EU nakon ĹĄto njegove nove mjere ĹĄtednje nisu uspjele ARHIVA BUSINESS.HR

investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

287.01

288.80

287.65

-0.17%

4,620

1,329,532.67

23,555.24

253.10

332.84

Dalekovod

242.56

260.00

4.82%

4,079

1,035,570.19

596.39

217.00

390.00

Adris grupa

267.00

269.70

267.00

-0.10%

2,985

798,583.00

1,811.35

242.21

318.99

12.80

13.23

12.80

-3.61%

54,772

713,766.42

96.00

12.45

39.35

706.20

722.98

711.00

-1.66%

668

473,258.05

992.21

690.05

1,044.18

Belje

92.00

93.28

92.00

-0.45%

4,699

432,914.57

755.82

54.00

118.99

Fima validus

11.47

12.50

12.10

6.42%

35,127

428,718.17

32.69

5.00

29.01

Lova ki rog d.d. za ugostiteljstvo i turizam

1,390.00

-7.33%

274

380,860.00

97.53

1,390.00

1,820.00

Ericsson Nikola Tesla

1,622.30

1,638.79

1,622.30

-1.01%

105

171,043.83

2,160.34

1,181.00

1,777.00

Kon ar

1,199.93

1,227.00

1,200.05

2.96%

117

142,475.96

73.72

909.99

2,198.00

Uljanik plovidba

609.00

610.00

609.00

-0.16%

221

134,759.00

353.22

533.13

675.00

Luka Rijeka

213.21

219.88

213.47

-2.53%

616

132,708.21

1,276.65

161.54

267.02

Podravka prehrambena industrija d.d.

314.03

317.80

316.01

0.06%

417

131,767.34

1,712.78

240.00

355.00

Tisak

173.00

177.05

173.00

-2.60%

732

127,963.92

412.88

135.00

267.90

AD Plastik

125.30

127.26

125.30

-4.35%

991

125,252.11

526.21

80.21

146.00

uro akovi holding

41.37

42.93

41.37

-1.50%

2,925

122,889.71

133.92

22.36

52.00

Dom holding

57.00

59.00

57.20

-3.96%

2,130

122,848.83

427.13

27.87

63.89

770.03

779.36

0.95%

131

101,396.88

2,598.62

657.10

829.99

HUP - Zagreb

1,350.00

0.07%

95,850.00

636.36

1,115.16

1,679.99

Luka Plo e

1,250.10

1,281.03

1,250.10

-1.80%

94,970.01

278.29

1,160.03

2,093.00

70.00

70.03

70.00

0.00%

1,138

79,665.00

93.74

53.00

86.88

310.00

-3.13%

200

62,000.00

2,980.93

286.07

373.00

Atlantska plovidba d.d.

Atlantic grupa

Karlova ka banka Adris grupa Petrokemija

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

143.60

144.00

143.60

-0.03%

429

61,669.00

479.78

105.50

184.73

3,700.00

3,780.00

3,750.00

0.00%

59,968.00

425.97

612.00

4,990.00

Vupik

72.55

75.01

72.55

-2.75%

756

56,379.53

109.22

41.77

137.00

Badel 1862

68.98

77.37

12.13%

769

56,275.20

58.19

57.03

98.01

1,250.01

1,300.00

1.96%

33,107.41

246.30

871.01

1,649.98

Kaštelanski staklenici

Tehnika OT-optima telekom d.d.

34.80

36.00

9.09%

930

32,801.50

101.52

25.00

44.80

Zvijezda

3,475.00

3,579.88

0.84%

31,707.64

358.91

2,851.00

4,400.00

Jadransko osiguranje

3,100.00

3.32%

31,000.00

387.50

2,486.50

3,401.00

836.00

881.00

836.00

-8.13%

30,390.00

330.02

543.15

1,105.00

6,008.00

6,050.00

0.00%

30,082.00

1,332.03

4,720.12

6,900.00

Slatinska banka

108.38

111.00

108.38

-1.47%

264

29,117.32

99.60

98.00

132.37

Kon ar - elektroindustrija

552.10

562.00

552.10

0.38%

28,325.40

1,420.07

430.00

594.99

Zagreba ka banka

256.00

260.00

256.00

0.39%

106

27,536.00

16,396.39

200.00

289.98

Dukat

620.00

-4.62%

26,040.00

1,860.00

276.00

675.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

26.32

26.34

26.32

0.08%

807

21,249.42

88.08

15.15

34.96

HGspot

17.20

18.50

17.90

-0.61%

1,180

21,104.20

5.91

15.10

39.95

Viro tvornica še era d.d.

440.30

455.00

440.30

-6.08%

17,760.96

610.55

290.00

507.77

Konzum

208.05

215.00

208.05

-1.86%

14,845.35

4,723.33

145.00

225.50

Kraš, prehrambena industrija

455.22

456.26

455.22

-1.36%

13,685.69

625.30

339.99

497.02

Beliš e

619.00

2.15%

12,380.00

720.71

420.00

635.00

Maistra

63.50

-4.50%

190

12,065.00

694.97

51.00

74.95

146.21

160.00

3.23%

12,044.13

98.84

85.00

188.01

Croatia osiguranje d.d.

6,000.00

0.00%

12,000.00

1,845.59

4,502.00

6,299.00

Institut IGH

1,849.01

1,920.00

1,849.02

0.49%

11,226.04

293.22

1,106.00

2,900.00

Herbos

29.99

-56.54%

356

10,676.44

5.65

29.99

Karlova ka banka

80.00

3.86%

124

9,920.00

0.87

59.07

80.50

HTP Kor ula

75.00

75.20

0.00%

129

9,690.20

32.14

57.00

120.00

Jadranka

385.00

0.00%

9,240.00

128.01

350.00

444.00

Zve evo, prehrambena industrija

121.94

122.00

4.48%

7,196.90

37.55

84.32

164.00

Solaris

240.01

5.73%

6,960.29

148.26

166.55

295.00

Hidroelektra niskogradnja

141.00

0.79%

6,909.00

87.97

120.00

239.00

30.00

30.01

30.00

-0.03%

209

6,271.15

156.63

20.01

60.00

2,936.01

-2.78%

5,872.02

326.07

2,200.00

3,517.00

Istraturist Umag d.d.

278.83

1.39%

5,576.60

1,303.53

250.10

395.00

Privredna banka Zagreb

601.50

-2.98%

4,812.00

11,473.47

461.06

708.00

Riviera Pore

219.89

8.28%

4,397.80

803.37

140.00

259.65

Auto Hrvatska

360.01

362.10

360.01

-2.70%

4,322.29

180.01

302.00

519.00

Pismorad

410.00

0.00%

4,100.00

9.55

325.56

450.03

Veterina d.d.

58.00

64.39

7.30%

3,323.95

118.79

55.56

78.13

Zlatni rat

64.58

2.44%

2,260.30

35.67

30.05

81.50

Jadranska banka

2,190.00

0.92%

2,190.00

261.97

2,000.00

3,100.00

Tankerska plovidba

Turisthotel Ledo

Finvest Corp

Dionica gra evinskog poduze a u etvrtak je bila jedna od najlikvidnijih izdanja na doma em tržištu kapitala. Ukupan promet dosegao je 713.766 kuna, a pri tome je protrgovano sa 54.772 dionice u 99 transakcija. Me utim, onih koji su bili skloniji jeftinijoj prodaji u etvrtak je na Zagreba koj burzi ipak bilo više pa je dionica zabilježila pad od 3,61 posto, što je bilo dovoljno da je baci na razinu ispod 13 kuna.

CROBEX: -0,37%

Oznaka

Ingra

Badel 1862 Zagreb lani je izgubio 260 milijuna kuna, što je rezultat snažnih negativnih jednokratnih stavki koje se u najve em dijelu odnose na prodaju Kalni kih voda, projekta koji je bio neefikasan od prvog dana. Objavljeni rezultati o povelikom Badelovu minusu kao da su djelovali poticajno na ulaga e pa je dionica zabilježila snažan rast cijene uz ukupan promet od 56.275 kuna.

Redovan promet: 8.031.590,88 Kn Promjene Cijene

Slobodna Dalmacija Adriatic Croatia International Club d.d.

1,366.00

-2.43%

1,366.00

855.64

1,140.00

1,615.00

Kutjevo

30.95

-1.75%

1,361.80

177.23

23.11

32.50

Sun ani Hvar

52.49

-0.02%

1,312.25

383.75

25.00

78.00

Lucidus dioni ko

19.97

8.06%

1,178.23

50.55

14.03

21.99

Vaba d.d. banka Varaždin

80.00

-5.85%

1,040.00

141.22

54.00

95.00

TEP-tvornice elektrotehni kih proizvoda

30.00

24.64%

60.00

11.34

13.05

34.90

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,20 248,10 0,72 420,00 79,00 170,10 13,30 39,01 20,99 11,80 16,81 9,70 9,55 7,50 70,00

60,00 251,00 0,74 420,00 80,11 172,80 13,89 40,50 20,99 11,90 17,00 9,79 9,62 7,50 70,00

59,98 251,00 0,74 420,00 79,98 172,80 13,89 40,50 20,99 11,90 17,00 9,70 9,62 7,50 70,00

59,77 250,14 0,74 420,00 79,99 171,03 13,45 40,34 20,99 11,84 17,00 9,71 9,56 7,50 70,00

83,05 0,05 0,46 36,21 0,09 1,65 6,66 0,53 13,03

83,06 0,05 0,51 36,30 0,10 1,65 7,00 0,53 13,50

83,06 0,05 0,51 36,28 0,10 1,65 7,00 0,53 13,50

0,75 0,05 0,50 0,36 0,09 1,65 6,90 0,53 13,31

88,00 93,50 82,00 97,00 40,10 43,21 37,21 34,52 34,61 73,01 5,53 3,05

88,00 93,50 82,00 97,00 40,50 43,21 37,21 34,52 34,61 75,00 5,61 3,30

88,00 93,50 82,00 97,00 40,50 43,21 37,21 34,52 34,61 75,00 5,53 3,30

88,00 93,50 82,00 97,00 40,22 43,21 37,21 34,52 34,61 74,87 5,54 3,13

0,57 % 0,54 % 1,23 % 0,00 % 0,95 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -1,25 % 6,45 %

2.345,00 520,00 513,00 3.400,00 83,30 88,21 944,00 16.000,00 98,67 74,55 78,90 93,56 1.000,00 8.731,00 4.540,00

2.350,00 527,00 516,00 3.400,00 84,00 88,31 951,00 16.300,00 98,67 74,75 79,10 93,60 1.001,00 8.900,00 4.540,00

2.350,00 522,00 514,00 3.400,00 83,43 88,31 950,00 16.251,00 98,67 74,72 78,97 93,58 1.000,00 8.898,00 4.540,00

2.349,54 521,47 513,60 3.400,00 83,38 88,22 949,64 16.250,55 98,67 74,73 78,99 93,57 1.000,43 8.898,14 4.540,00

1,29 % -1,14 % -2,28 % -2,86 % 0,91 % 1,16 % -0,21 % 1,33 % 0,07 % 0,19 % 0,08 % 0,09 % 0,00 % -1,08 % 0,89 %

559,00 88,00 3.601,00 94,00 684,00 4.300,00 3.495,00 2.850,00 3.550,00 84,50 40.600,00

560,00 88,30 3.700,00 94,00 684,00 4.350,00 3.500,00 2.860,00 3.600,00 85,00 40.600,00

559,92 88,28 3.690,60 94,00 684,00 4.330,42 3.498,96 2.858,33 3.576,30 84,58 40.600,00

559,92 54,30 3.690,60 57,82 684,00 4.330,42 3.498,96 2.858,33 3.576,30 52,03 40.600,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG NF1N HDOG TLSG MELR LKPG KDHR DPRG GRVG ZVTG KBMR INDGL POSR CICG

KRKA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S HELIOS TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR LUKA KOPER KD GROUP DELO PRODAJA GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INFOND GLOBAL POZAVAROVALNICA SAVA CINKARNA CELJE

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZELJEZNICE RS AD DOBOJ R I TE GACKO AD GACKO REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO

Metalac a.d. Gornji Milanovac NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Energoprojekt holding a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Agrobanka a.d. Beograd Crvenka fabrika šecera a.d. Crvenka

MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 KARAORMAN SKOPJE ALKALOID SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 REPLEK SKOPJE

689.895,63 65.788,00 41.345,83 36.960,00 26.156,64 22.918,75 18.273,54 14.844,40 6.297,00 5.519,30 5.439,24 3.611,07 3.517,67 3.450,00 3.430,00

0,00 % 62650 11,11 % 402150 10,20 % 30940 -0,06 % 34978 18,07 % 127530 0,00 % 6380 7,69 % 1436 1,54 % 13295 3,85 % 501

46.831,82 19.269,07 15.447,28 12.692,28 11.533,50 10.527,00 9.912,98 7.019,76 6.669,03

31013 16979 16427 8080 882 719 551 553 551 235 1167 1932

2.729.144,00 1.587.536,50 1.347.014,00 783.760,00 35.470,20 31.067,99 20.502,71 19.089,56 19.070,11 17.595,15 6.471,27 6.043,22

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TEL RMDEN07 KMB RMDEN03 KARO ALK TNB SBT TPLF RMDEN09 REPL

11542 263 56061 88 327 134 1359 368 300 466 320 372 368 460 49

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA MTLC NIIS AERO GMON A2014 A2013 ENHL JMBN A2011 A2016 A2015 A2012 SJPT AGBN CRFS

-0,03 % 0,40 % 1,37 % 0,00 % -1,26 % 0,47 % -0,68 % 0,00 % -0,10 % 0,00 % -0,58 % -3,00 % 0,52 % -0,01 % 0,72 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKD FBIHKF FBIHKC FBIHK1B FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D FDSSR BIGFRK3 SPKMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C ZERS-R-A RITE-R-A RSRS-O-D INVP-R-A TLKM-R-A ZPTP-R-A RTEU-R-A EINP-R-A

Oznaka

Petak 8/4/2011 Subota 9/4/2011

6550 15.389.510,00 12650 6.596.547,00 6789 3.486.845,00 560 1.904.000,00 19886 1.658.146,65 18398 1.623.111,78 1571 1.491.883,00 91 1.478.800,00 13354 1.317.639,18 15386 1.149.790,10 14443 1.140.834,30 10076 942.830,24 929 929.399,00 91 809.731,00 124 562.960,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,08 % -0,70 % 2,48 % 0,00 % 0,00 % 0,98 % 2,90 % -1,78 % 0,41 % -2,87 % -0,04 %

7100 34528 501 30000 1980 262 197 240 190 9700 12

3.975.430,00 1.875.022,93 1.848.991,00 1.734.714,54 1.354.320,00 1.134.570,00 689.295,00 686.000,00 679.497,00 504.662,91 487.200,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Zif Invest Tutunska banka ZIF Eurofond Metalac NFD

+ 18,07 % + 2,90 % + 6,21 % + 1,29 % + 1,37 %

Tigar Pirot

Bira Ingram NKB Mariobor Goša Montaža Stil Kraljevo

business.hr

-19,05 % -15,98 % -3,00 % -2,86 % -0,69 %

Stopanska banka

+4,14 -1,78 Pirotski Tigar u etvrtak je na Beogradskoj burzi zabilježio jedan od najve ih skokova cijene. Cijena mu je porasla 4,14 posto, što je bilo dovoljno da na kraju dana iznosi 729 dinara. Ukupan promet nije bio znatan i dosegnuo je 346.935 dinara. Me utim, tako velika stopa rasta u danu kada je padao dioni ki indeks Belex 15 bila je dovoljna da tu dionicu smjesti me u pobjednike dana. Najve i promet zabilježila je dionica Metalca iz Gornjeg Milanovca.

Izdanje makedonske bitoljske Stopanske banke u etvrtak je palo po jednoj od najve ih stopa na Makedonskoj burzi. Njegov pad bio je najizraženiji me u najlikvidnijim izdanjima na Makedonskoj burzi. Doduše, to i nije bilo tako teško posti i s obzirom na to da su makedonski dioni ki indeksi zabilježili jedan od najve ih rasta vrijednosti u cijeloj regiji. Primjerice, druga bankarska dionica, ona Tutunske banke, zabilježila je rast cijene od 2,90 posto.

REGIONALNI INDEKSI -0,22% BIRS +1,24% 822,96 1.210,09 Belex15 -0,15% FIRS +4,93% 767,02 2.363,85 Belexline +0,02% MBI10 +0,30% 1.431,78 2.713,38 SASX10 MONEX20 -0,27% 12,761.66 +0,66% 1.079,44 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,05% Stanje etvrtak 7. travnja 2011. 1.069,00 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,04% 2.922,42 +1,54% BUX +0,01% 24.227,54 +2,97% -0,39% 2.908,90 +0,43% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u -0,42% etvrtak 7. travnja 2011.

FTSE100 6.046,27

DAX 7.221,07

CAC40

4.065,63

MICEX 1,852.11

AMERI»KI INDEKSI +0,27% S&P500 +0,25% 12.426,75 1.335,99 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,33% srijedu 6. travnja 2011. 2.800,35 DJIA

investor 30

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

11,4871

KD Nova Europa

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

120,1020 63,8508 7,8147 88,1600 95,8716 117,7308 46,7696 78,1076 170,4841 106,9300 323,1505 90,8090 49,0218 28,2495 51,5028 108,0500 59,8300 107,3700 74,5432 348,9686 44,8584 51,3076 97,9142 76,4400 11,0309 88,9712 54,0834 5546,0400 45,0034 95,6483

1,39 1,05 1,02 0,83 0,77 0,77 0,70 0,70 0,69 0,67 0,66 0,56 0,50 0,44 0,43 0,42 0,42 0,41 0,41 0,41 0,37 0,33 0,31 0,31 0,30 0,29 0,29 0,28 0,26 0,25

-2,43 1,89 5,53 3,03 5,96 4,14 0,53 2,26 -3,02 1,15 -0,71 7,90 -1,89 -3,64 2,04 1,46 -3,86 3,15 3,17 -7,35 4,81 6,00 0,66 1,33 -2,10 4,22 -13,99 -1,55 -1,49 -3,77

15,18

7,8147

15,17

PBZ I-Stock

72,9750

10,99

HPB WAV DJE

97,9142

10,71

NFD Aureus US Algorithm 146,7120

9,83

ST Global Equity

45,0034

-12,66

FIMA Equity

75,9502

-12,55

C-Zenit

51,5028

-11,57

NFD Aureus New Europe 120,1020

-8,39

KD Victoria

-8,31

14,6368

+ MJEŠOVITI

NFD Aureus New Europe Prospectus JIE KD Nova Europa A1 OTP meridian 20 OTP Europa Plus AC Rusija Capital Two Ilirika JIE ZB euroaktiv MP-Global HR HPB Dioni ki VB High Equity NFD Aureus BRIC C-Zenit Raiffeisen World Raiffeisen Emerging M. ZB aktiv HPB Titan MP-Bric HR OTP indeksni HPB Dynamic HPB WAV DJE Raiffeisen HR dionice AC G Dynamic EM PBZ Equity fond Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity ST Global Equity NFD Aureus Global Developed

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

udjela

-4,17 11,71 20,67 8,96 12,76 9,05 12,26 13,98 5,39 5,04 10,94 11,00 0,43 0,11 10,17 9,02 6,42 8,37 10,52 0,22 17,20 5,26 9,92 10,06 2,23 12,22 -10,48 -1,35 -2,72 6,66

-8,39 -3,32 15,17 3,11 3,93 9,45 -2,29 5,27 -1,75 0,29 8,34 -1,17 -2,29 -2,92 -11,57 4,28 -2,40 7,57 3,28 -1,01 6,74 0,16 10,71 2,49 -0,80 2,24 -6,43 -6,54 -12,66 -4,43

7,87 -10,17 -6,85 -4,28 -1,42 10,00 -17,00 -6,02 8,63 0,97 -7,18 -1,74 -18,36 -13,26 -19,11 1,04 -14,44 1,50 -7,62 -4,35 -21,65 -13,48 -0,59 -9,93 4,81 -2,07 -14,67 -14,74 -7,35 -0,83

-1,90 2,73 6,81 5,32 6,91 4,87 0,53 2,65 -0,60 2,75 0,77 8,53 -1,43 -2,33 2,83 2,79 -2,79 3,26 2,32 -6,07 6,77 5,20 0,83 3,34 -2,10 4,73 -12,85 -0,18 -3,23 -1,99

9,890 26,674 22,932 10,604 20,625 10,254 10,798 8,228 95,374 253,327 5,068 21,805 13,142 8,908 6,020 48,736 25,251 513,518 9,813 7,688 137,942 20,855 15,150 16,427 14,708 371,118 5,719 6,087 12,958 56,515

2,42 4,18 3,48 2,88 2,94 1,71 4,08 3,97 6,45 6,93 2,86 5,51 3,52 4,01 3,13 7,51 3,30 4,78 3,71 3,07 3,28 4,61 3,59 2,57 2,09 5,59 3,87 3,70 10,45 5,35

06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena % 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,8100

8,04

MJEŠOVITI FONDOVI

Allianz Portfolio

117,3895

7,66

PBZ Global fond

110,5021

5,17

ZB global

150,5600

4,31

Erste Balanced

126,4400

4,27

ST Balanced

169,2226

-10,43

ICF Balanced

119,0882

-8,89

5,6850

-5,59

ST Aggressive

66,9204

-4,54

NFD Aureus E. M. B.

79,7267

-3,83

Ilirika JIE Balanced ICF Balanced KD Balanced OTP uravnoteženi Agram Trust AC G Balanced EM PBZ Global fond HPB Global ST Aggressive C-Premium Allianz Portfolio ZB global HI-balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Balanced

C-Premium

6mj. % 12 mj. (%)

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Energija

Valuta

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

154,9493 119,0882 8,4121 117,0117 69,8153 11,0984 110,5021 103,5024 66,9204 5,6850 117,3895 150,5600 10,1905 109,8100 156,5400 126,4400 79,7267 169,2226

0,76 0,62 0,54 0,36 0,35 0,34 0,29 0,25 0,20 0,20 0,19 0,17 0,14 0,11 0,10 0,09 -0,03 -0,13

1,14 5,58 -1,07 7,53 -0,19 -1,32 5,37 5,95 0,73 1,13 1,44 2,11 -1,36 1,32 0,32 2,03 -7,19 -1,99

7,06 4,76 4,06 8,15 3,03 2,34 11,09 6,70 6,14 5,93 6,78 5,07 3,76 2,04 2,82 9,03 -3,56 -0,94

3,44 -8,89 -0,15 3,21 -2,66 -0,42 5,17 -3,02 -4,54 -5,59 7,66 4,31 1,80 8,04 0,66 4,27 -3,83 -10,43

8,79 2,28 -3,26 3,00 -1,33 5,11 5,63 0,63 -6,99 -12,65 8,79 4,28 0,21 9,08 5,34 0,23 -4,68 6,59

2,13 5,30 0,47 8,74 -0,17 -1,32 5,80 5,80 2,59 1,65 1,92 2,01 -0,62 1,33 0,86 3,50 -6,06 -0,89

44,189 16,640 7,074 39,949 15,875 14,801 309,980 93,796 2,727 12,905 7,944 730,624 71,423 221,392 312,974 105,774 14,014 11,217

5,20 8,93 5,22 5,31 2,74 2,10 9,57 5,51 5,54 4,18 1,90 9,76 9,12 1,08 8,61 10,22 4,72 8,24

06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011

129,9049 177,8600 11,6042 160,8300 131,2842 127,9240 133,6100 165,3458

0,32 0,10 0,09 0,07 0,06 0,05 0,04 0,03

2,54 1,90 2,02 1,02 1,30 2,51 2,48 2,08

3,08 2,21 2,45 0,49 1,62 2,79 2,39 3,61

3,87 5,77 4,64 2,97 3,59 4,69 6,01 7,96

5,05 6,71 1,65 4,99 4,54 4,57 4,56 8,11

2,38 1,96 2,06 1,08 1,33 2,72 2,52 2,10

17,717 527,131 7,838 198,173 145,004 20,227 302,632 58,935

5,31 8,87 9,12 9,76 8,08 5,51 7,85 6,45

06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011

kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

102,5215 125,0773 123,6124 106,5700 133,2518 163,9643 140,6872 126,6825 146,2900 139,5600 139,8677 136,3329 133,2017 118,1110 11,4318 10,7630 109,2460 100,4902

0,03 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,10 0,34 0,90 0,90 0,50 0,69 0,50 0,56 0,88 0,60 0,83 0,64 0,67 0,76 0,84 0,67 0,60 N/A

0,57 0,60 1,50 1,47 1,05 1,31 0,97 1,10 1,75 1,41 1,50 1,45 1,38 1,60 1,47 1,44 1,34 N/A

1,93 1,64 2,79 3,50 2,37 2,31 2,07 2,98 3,47 3,27 2,61 3,04 3,01 3,25 3,20 3,11 2,92 N/A

1,49 3,81 4,09 4,23 6,23 4,73 3,24 4,31 4,80 4,34 4,55 4,36 5,34 4,99 5,44 4,07 4,76 N/A

-0,03 0,35 0,94 0,93 0,53 0,73 0,52 0,59 0,91 0,63 0,88 0,67 0,71 0,80 0,88 0,71 0,64 0,49

7,437 41,673 167,117 509,885 1127,311 2228,048 137,921 496,065 1081,337 883,292 104,359 34,644 309,135 206,457 125,131 28,610 189,522 5,002

1,69 5,98 5,29 1,54 12,02 10,71 10,71 8,71 8,12 7,85 7,53 7,26 5,51 3,42 2,53 1,84 1,90 0,20

06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011 06.04.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

165,3458

7,96

Erste Bond

133,6100

6,01

Raiffeisen Bonds

177,8600

5,77

HPB Obvezni ki

127,9240

4,69

HI-conservative

11,6042

4,64

ZB bond

160,8300

2,97

PBZ Bond fond

131,2842

3,59

OTP euro obvezni ki

129,9049

3,87

HI-conservative

11,6042

4,64

HPB Obvezni ki

127,9240

4,69

OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds HI-conservative ZB bond PBZ Bond fond HPB Obvezni ki Erste Bond Capital One

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Dollar fond OTP nov ani fond Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash

OGLAS

Uspavanost ulaga a posve smanjila promet

NI 10 MILIJUNA U

LUKA MILI»I , predsjednik Uprave Dalekovoda, ija je dionica u etvrtak zabilježila snažan rast cijene i drugi po veli ini ostvareni promet na Zagreba koj burzi

etvrtak je ostvaren više nego skroman promet koji je jedva prešao osam milijuna kuna Ulaga i na Zagreba koj burzi podigli su ru nu ko nicu, što su analiti ari i o ekivali uo i po etka trgovanja u etvrtak. Kazali su kako bi bili zadovoljni da promet na kraju dana bude 10 milijuna kuna, ali razvoj doga aja pokazao je da je u pitanju samo neispunjena želja. Naime, bi-

SNIMIO HRVOJE DOMINII

lanca na završetku dana pokazala je da je ostvaren više nego skroman promet, koji je jedva prešao osam milijuna kuna. Jedno od objašnjenja jest da ulaga i ne nalaze poticaj i motiv za ulaganje. Krajnji je rezultat i pad indeksa. Tako je Crobex zabilježio minus 0,32 posto,

a Crobex 10 ostao gotovo nepromijenjen padom tek 0,02 posto. Samo su dvije dionice zabilježile promet više od milijun kuna.

HT najlikvidniji

Na prvom je mjestu HT, kojim je protrgovano u ukupnoj vrijednosti od 1,3 milijuna kuna. Ta je dio-

nica jedna od onih koji su presudili indeksima jer je HT pao 0,17 posto. Dionica Dalekovoda jedina je nakon HT-a koja je uspjela upisati promet ve i od milijuna. Ona je za razliku od telekomunikacijske dionice ipak rasla, i to po stopi 4,82 posto.

Badel prkosi gubicima

Kada je u pitanju likvidnost, ve i je dio dana na mjestu Dalekovoda bila dionica Atlantske plovidbe. No, ulaga i su na kraju dana ipak posustali, a dionica dubrova kog brodara pala 1,66 posto. Iz te kompanije objavili su u etvrtak da su prodali udio u Dubrovnik Airlineu. Nazna eno je da Uprava više ne nalazi nikakav poslovni i ekonomski interes

REGIJA

Dobici samo u Skoplju i Banjaluci Kako se tjedan približava kraju, i dalje nema jasnog kompasa za ulaga e na burzama regije, koji nisu imali sre e da im burze rade dovoljno dugo kako bi reagirali na podizanje klju ne kamatne stope ECB-a, u nedostatku drugih relevan-

tnih smjernica, pa nije bilo mogu e dati ni jedinstven odgovor o tome koji je sektor bio u fokusu. Rast su zabilježili samo indeksi na najmanjim burzama, onoj u Banjaluci i makedonskoj u Skoplju. Banjalu ki BIRS porastao je

1,24 posto, na 1210 bodova, dok je makedonski MBI 10 porastao 0,87 posto, na 2512 bodova, oba uz izrazito niske promete. U Ljubljani se najviše trgovalo dionicama Krke, koja je uspjela skupiti više od 978 tisu a eura prometa, a najviša je realizirana

cijena dosegnula ravno 60 eura, dok je zadnja bila dva centa niža. Uobi ajena niskolikvidna situacija nastavlja se i u Beogradu, gdje je Metalac iz Gornjeg Milanovca, oki en titulom najviše trgovanog, skupio samo 15,38 milijuna dinara prometa. B.hr

sudjelovanja u djelatnosti avioprijevoza pa je predložila Nadzornom odboru da izda suglasnost o prodaji svih udjela u Dubrovnik Airlineu, što je NO i u inio. Ingra je pala po prili no snažnoj stopi od 3,61 posto, a veliki rast od 12,13 posto zabilježila dionica Badela 1862. Ulaga e nije razo arala injenica da je Badel u 2010. godini zabilježio gubitak od 260 milijuna kuna, što je rezultat snažnih negativnih jednokratnih stavki koje se ponajviše odnose na prodaju Kalni kih voda - projekta koji nije bio efikasan od prvog dana. Ukupan promet Badelom u etvrtak iznosio je 56.275 kuna. Znatniji rast od 6,42 posto zabilježio je Validus. Ante Pavi

BROJKE

522 1,24

dinara iznosila je posljednja cijena dionice Naftne industrije Srbije u etvrtak

posto porastao je indeks BIRS u etvrtak, na 1210,09 bodova

Istraživanje tajvanskih znanstvenika, provedeno na oko dvije tisu e osoba starijih od 65 godina, pokazalo je da odlazak u kupnju produljuje život jer osim zabave uklju uje fizi ku aktivnost i druženje. Prema njihovim otkri ima, osobe koje re-

dovito odlaze u šopning žive dulje od onih koje to rade jednom na tjedan, a u usporedbi s drugim tipovima fizi ke aktivnosti, koje obi no zahtijevaju motivaciju i stru no vodstvo, ovom se aktivnoš u bavimo s užitkom. Unato tome što mnogi muš-

karci na brojne na ine pokušavaju izbje i odlazak u trgova ke centre, oni imaju više koristi od dnevnog šopinga nego žene, jer je mogu nost umiranja muškaraca koji svakodnevno kupuju smanjena 28 posto, a u žena 23 posto. I. B.

DOBITNICI DANA (ZSE) TEP +24,64% Riviera Pore +8,28% Lucidus +8,06% Validus +7,65% Genera +7,3%

GUBITNICI DANA (ZSE) Herbos -56,54% Lova ki rog -7,33% Turisthotel -6,9% Vaba -5,74% Viro -4,66%

32 Raste

7 Nema promjene

34 Pada

FOTOLIA

Šopingirajte eš e, živjet ete dulje

ŠOPING produljuje život

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,329,4 161,09

Prom. 0,04% 0,07%

Sirova nafta 108,83 Prirodni plin 4,19 Zlato 1,459,45 Srebro 39,54 Goveda 122,76 Kava 299,60

0,45% 1,06% 0,25% 0,65% 0,00% 3,28%

REVOLUCIJA U POGREBNI»KOM BIZNISU

Pogrebna tvrtka u kojoj preko chata dogovaraju pogreb

FOTOLIA

Eric Vandermeersch imao je samo 14 godina kada je njegov 70-godišnji djed preminuo tijekom rutinske operacije srca. Tješe i obitelj i olakšavaju i im bol, shvatio je da je to ono što želi raditi u životu. U pogrebnoj tvrtki zaposlio se ve idu e godine, a sa 19 godina dobio je licenciju za obavljanje pogrebne djelatnosti. Danas je Vandermeersch pionir u pogrebnoj industriji. U dvadeset i devetoj godini života suosniva je Basic Funerals and Cremation Choicesa, prvog online servisa u industriji koja se stolje ima oslanjala na komuni-

kaciju licem u lice. Vandermeersch i njegov kolega Dominic Mazzone odlu ili su uvesti revoluciju u taj biznis, shvativši da e ljudi radije, ako mogu, presko iti biranje lijesa i razgovore o pogrebu koji je mnogima neugodan i bolan, nerijetko i morbidan. Vandermeersch i njegov kolega vode se idejom da je dogovaranje pogreba vrlo privatna stvar te da e ljudi to radije initi iz vlastitog doma preko interneta. Na njihovoj se web stranici tako može dogovoriti sve, od pogreba, lijesa, do kremiranja. ak imaju opciju razgovora preko chat servisa s direktorom poduze a. B.hr

DOBITNICI MODERNOG DOBA

Prvi put u povijesti Hrvatske lutrije jackpot lota 7 od 39 otišao je igra u koji je listi uplatio internetom. Hrvatska lutija objavila je da je sedmicu od 2.591.727,67 kuna, izvu enu 26. ožujka, osvojio mladi bra ni par iz okolice Zagreba. Supružnici su za 24 kune uplatili sistemski listi pa su osim sedmice osvojili sedam šestica od po 9381,51 kunu, odnosno još 56.289,06 kuna. U Lutriji kažu kako mladi

par prije omogu avanja online uplata nije redovito igrao loto, i to zbog dva razloga zato što nemaju vremena gledati izvla enja i zbog opasnosti gubitka listi a, što se na internetu ne može dogoditi. Supružnici su redoviti igra i postali u sije nju, kada je muški dio mladog para supruzi otvorio profil na stranicama Hrvatske lutrije, što zna i da veliki dobitak nisu ekali ni tri mjeseca, a milijunski iznos namjeravaju - oro iti. B.hr

FOTOLIA

Izvučen prvi online jackpot u Hrvatskoj

MLADI par iz okolice Zagreba dobitak ve i od 2,6 milijuna kuna namjerava - oro iti

Ho e li ulaga i na ZSE-u napokon dobiti poticaj za ulaganje, doznajte na...

www.business.hr

UKRATKO... Sport i biznis Košarkaška superzvijezda LeBron James, igra Miami Heata i dvostruki najkorisniji igra NBA lige, postao je vlasnik manjeg dijela dionica engleskog nogometnog velikana Liverpoola. Tajna u DNK analizi Znanstvenici e pokušati rekonstruirati lice ženske osobe koja je pozirala slavnome Leonardu za njegovu Mona Lisu ekshumacijom posmrtnih ostataka talijanske plemkinje Lise Gherardini. Talijanski povjesni ar umjetnosti Silvano Vinceti vjeruje da bi se analizom posmrtnih ostataka moglo dokazati da je ona bila umjetnikov model. Nezgodni prijatelji Jedan od bliskih prijatelja ameri kog predsjednika Baracka Obame uhi en je u Honoluluu na Havajima na temelju sumnje da je tražio uslugu prostitutke.