MIROVINCI BEZ OBVEZE ULAGANJA 4
Ulaskom u EU proračun bi mogao izgubiti 11 mlrd. kn Politika ulaganja obveznih mirovinskih fondova mogla bi se promijeniti ulaskom u Uniju tako da oni tada ne e biti obvezni držati goleme koli ine državnih obveznica
U RUKAMA VJEROVNIKA 10
Otpisom kamata HGspot postaje meta za preuzimanje
PONEDJELJAK 11/4/2011
BROJ 866 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM
MIROVINA ILI NOVI POSLODAVAC? 6-7 Najavljivao je ambiciozne planove o proizvodnji 'kvalitetnih generi kih lijekova' kojima e konkurirati Plivi i JGL-u, ali sada ne želi govoriti o razlozima odlaska
Željko Čović u tišini nestao iz Genere
info&stav
M. P.
2-3
Deset ‘zelenih hotela’ Priznanje “Prijatelj okoliša” Ministarstva zaštite okoliša dobilo je 5 kampova i 10 hotela. Nagra eni hoteli su: Valamar Riviera Hotel & Residence (Riviera Pore ), Sol Garden Istra (Istraturist), Istra (Maistra), Villa dvor (Hotel Vila dvor) Omiš, Vicko (Hotel Vicko commerce) Starigrad, Amfora (Sun ani Hvar), Valamar Lacroma Dubrovnik (Dubrovnik-Babin kuk), Maestral (Laguna Novigrad), Borovik (Hotel Borovik) Tisno i Villa Andrea (Šuti ugostiteljstv) Tu epi.
business.hr Ponedjeljak 11/4/2011
Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr
KONTAKT
Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
Hrvatska je prošle godine od turizma zaradila 6,24 milijarde eura, što je 140 milijuna eura manje nego godinu dana prije, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na rekordnu 2008. godinu zarada je 14,5 posto manja, a to se dogodilo usprkos rastu dolazaka i no enja turista.
PR-ovci U NAFTNOM BIZNISU
Digitel Petrolu održava i servisira benzinske crpke
››
Iza širenja Digitel komunikacija u sektor održavanja benzinskih crpki krije se partnerstvo sa slovenskim Pristopom, koji u Sloveniji održava bliske veze s 'državnim' Petrolom Hrvatska tvrtka Digitel komunikacije preuzela je malu karlova ku tvrtku Ultra i preko nje posao održavanja i servisiranja Petrolovih benzinskih crpki u Hrvatskoj. Tako je tvrtka, koja je specijalizirana za komunikacije i marketing, a u svom vlasništvu ima i najve u hrvatsku agenciju za odnose s javnoš u Premisu, ušla u naftni biznis. Do te na prvi pogled udne transformacije Digitela došlo je vjerojatno zbog partnerskih
veza sa slovenskom komunikacijskom tvrtkom Pristop, s kojom je donedavno bila i vlasni ki povezana, a me u ijim je klijentima i slovenski Petrol.
Širenje portfelja
Odluku o tome da posao održavanja 34 benzinske crpke u Hrvatskoj krajem prošle godine dodijeli tvrtki Ultra Karlovac donio je slovenski Petrol. Zanimljivo je da Ultra Karlovac, koja je dosad bila u vla-
sništvu Miloša Urbanije, ina e vlasnika slovenske Ultre, nije imala reference u održavanju benzinskih crpki. Unato tome, pobijedila je konkurenta, tvrtku Piraex, koja je zastupnik Tokheima, iju tehnologiju koristi Petrol. Iako je Ultra dobila posao za cijelu 2011., prva tri mjeseca crpke je servisirao Piraex, navodno jer Ultra nije imala dovoljno osposobljenih djelatnika za posao. "Kupnja Ultre, koja je
SNIMIO HRVOJE DOMINI
www.business.hr
Lani od turizma 140 mil. manje
OZREN KANCELJAK, voditelj korporativnih komunikacija Digitela, najavljuje širenje na druge djelatnosti poput distribucije i logistike
ANALIZA SVJETSKE BANKE
Teroristički napad košta 0,4 posto BDP-a Organizirani kriminal i krijum arenje, gra anski nemiri zbog globalnih gospodarskih potresa i terorizam nove su prijetnje svjetskom razvoju, upozorila je Svjetska banka u ovogodišnjem izvještaju koji se bavi utjecajem nasilnih sukoba na gospodarski razvoj (World Development Report 2011: Conflict, Security and Development).
Osim uzroka i posljedica novih, modernih oblika nasilja kojih nisu pošte ene ni bogate zemlje Zapada, Svjetska banka analizira mogu nosti rješavanja problema i sprje avanja nasilnih sukoba. "Nasilje u 21. stolje u ne uklapa se u kalup 20 stolje a. Dok su me udržavni i gra anski ratovi još uvijek pri-
jetnje u pojedinim regijama, vidljivo je smanjenje u proteklih 25 godina. Broj poginulih u gra anskim ratovima od 80-ih smanjio se za tri etvrtine", navodi se u izvješ u. Novi oblici nasilja poga aju i bogate i siromašne zemlje. Iako je Zapad imao neusporedivo manji broj žrtava u teroristi kim napadima u posljednjem desetlje u, studija
provedena u 18 zemlja zapadne Europe pokazala kako je svaki teroristi ki incident otkinuo 0,4 postotna boda godišnjega gospodarskog rasta. Osim država pogo enih nasilnim sukobima, trpe susjedi koji obi no prihva aju najve i broj izbjeglica. Procjenjuje se, navodi Svjetska banka, da država u ijem je susjedstvu gra anski rat gubi 0,7 posto
BISER DANA
BROJKA
››
Novac se moĹže zaraditi u glupim i neatraktivnim industrijama kao ĹĄto su slasti arstvo i pekarstvo BORISLAV Ĺ KEGRO, savjetnik premijerke i elnik Quaestus Private Equity fonda, na okruglom stolu na konferenciji WinDays u Rovinju pod nazivom "Stol teĹžak milijardu kuna“
SNIMIO HRVOJE DOMINI
UĹĄli u City Ex
"Digitel komunikacije kontinuirano ĹĄire svoje poslovanje. Od kompanije kojoj je osnovna djelatnost podru je komunikacija i marketinga, gdje smo i dalje lideri na hrvatskom trĹžiĹĄtu, izrasli smo u grupaciju koja je prisutna i na podru ju medijskih monitoringa i analiza, TV produkcije, ali i djelatnosti logisti kih i distribucijskih usluga u koje smo uĹĄli kupnjom udjela u tvrtki City Ex", pojasnio je Kanceljak. D. Bani ek
BDP-a na godinu. Utjecaj na globalnoj razini ilustrira aktualni primjer Libije jer su u etiri tjedna od izbijanja sukoba cijene nafte narasle 15 posto. U izvjeĹĄtaju Svjetska banke stoji i kako se vrijednost globalne trgovine kokainom i heroinom danas procjenjuje na 153 milijarde ameri kih dolara, a prihod od organiziranog kriminala godiĹĄnje iznosi, ovisno o izvoru, izme u 120 milijardi, ak 330 milijardi dolara. M. P.
milijuna kuna izdvojilo je Ministarstvo turizma u posljednje tri godine za program poticanja obrazovanja za ugostiteljska i turisti ka zanimanja
UVODNIK
Ho e li ovi ev odlazak izlije iti i Generu? Mario Duspara, mario.duspara@business.hr
O
dabrao sam vode e mjesto u novoj generi koj kompaniji Genera lijekovi jer smatram da se moŞe ne samo pozicionirati na hrvatskom trŞiťtu lijekova nego o ekujem da e jednoga dana to biti dobar regionalni biznis�. Rije i su to Željka ovi a, bivťeg ťefa Plive, koji je na iznena enje mnogih 2009. odabrao karijeru nastaviti u maloj doma oj tvrtki, a ne u nekom svjetskom divu, ťto bi dolikovalo menadŞeru tog kalibra. LIK ŽELJKA OVI A svatko e automatski povezati s razdobljem od 16 godina, kada je bio prvi ovjek Plive. Na njezino elo doťao je 1993., kada se govorilo da e Pliva u i u druťtvo najja ih europskih farmaceutskih kompanija. Tko bi rekao da e takva giganta u nastajanju 2006. progutati nekakav Barr, koji je u vrijeme ovi eva dolaska bio daleko od renomea kakav je imala Pliva. Samo dvije godine kasnije zajedno ih je preuzeo izraelski div Teva, a ovi je dao ostavku u velikoj korporaciji kakvu nije uspio stvoriti od Plive. ak je kurtoazno ostavio
ARHIVA BUSINESS.HR
uspjeĹĄna tvrtka s potencijalom daljnjeg rasta na podru ju ICT usluga, naĹĄ je novi iskorak u smjeru ĹĄirenja portfelja usluga u Hrvatskoj, ali i regiji. Zasad nemamo nikakvih planova ĹĄirenja na djelatnosti povezane s naftnim biznisom", odgovorio je voditelj korporativnih komunikacija Digitela Ozren Kanceljak na upit Business.hr-a o "izletu" Digitela izvan komunikacijskog sektora. Kanceljak je dodao da se Digitel ĹĄiri na druge djelatnosti poput distribucije i logistike.
30
››
Nakon dvije godine na elu Genera lijekova Željko ovi otiťao je u potaji, bez oproťtajnog pisma, i to upravo u vrijeme kada je po njegovoj najavi prva grupa lijekova koji e odrediti budu nost tvrtke trebala biti na trŞiťtu
i oproĹĄtajno pismo u kojem je istaknuo kako 16 godina na elu te tvrtke smatra neprocjenjivim profesionalnim i osobnim iskustvom. NAKON DVIJE GODINE na elu Genera lijekova otiĹĄao je u potaji, bez oproĹĄtajnog pisma, i to upravo u vrijeme kada je po njegovoj najavi prva grupa lijekova koji e odrediti budu nost tvrtke trebala biti na trĹžiĹĄtu. Njegov je odlazak proĹĄao u mu koj tiĹĄini. Ni Zagreba ku
burzu nisu iz Genere izvijestili o njegovu odlasku, pravdaju i se da to nije relevantna vijest za poslovanje. A samo dvije godine ranije nepobitna menadĹžerska zvijezda bila je navodno na rubu ulaska u politiku. Svaki njegov korak bio je pra en na naslovnicima novina. MoĹžda se tajna krije u tome ĹĄto je Nadzorni odbor Genere (ve inskog vlasnika Genera lijekova) na mjesto predsjednika Uprave prije dva mjeseca imenovao do-
sadaĹĄnjega lana Uprave Atlantic grupe Marka SmetiĹĄka. On je neko bio direktor programa farmaceutike u Plivi, pa nije jasno je li ovi ev odlazak vezan uz SmetiĹĄkov dolazak. U svakom slu aju, nakon promjene vlasnika, odlaska ovi a i restrukturiranja Pliva ima rekordnu proizvodnju i poslovne rezultate, a najavljuju i novi investicijski ciklus od 120 milijuna dolara. Ho e li i Genera lijekovi sada doĹživjeti renesansu?
tema 4-5
MIROVINCI BEZ OBVEZE ULAGANJA Politika ulaganja obveznih niti ulaskom u Uniju jer oni tada neće biti obvezni držati goleme količ
Ulaskom u EU pro mogao izgubiti 11 Javni dug rast će ako se ne postigne financijska disciplina države, što je malo izgledno. Stoga bi, među ostalim, trebalo razvijati domaće tržište duga i na njega pozvati strane ulagače koji bi sudjelovali na transparentnim aukcijama obveznica Upravljanje javnim dugom ne može biti zamjena za kvalitetnu fiskalnu politiku, a bez općega gospodarskog oporavka ne može se unaprijediti ni tržište javnog duga, poruka je posla-
na s konferencije "Hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta" u organizaciji Instituta za javne financije. Cilj konferencije bio je potaknuti Vladu, Sabor i javnosti na razmišlja-
nje o važnosti javnog duga za dugoročni razvoj, održivost i stabilnost hrvatskog financijskog sustava. Razboritom fiskalnom politikom mogu se smanjiti troškovi zaduživanja i ostvariti održive javne financije, pri čemu Vlada mora osigurati fiskalnu disciplinu i dugoročno održive javne financije, jer se samo snižavanjem deficita odnosno postizanjem suficita mogu smanjiti troškovi zaduživanja, rečeno je na skupu.
Cijena zaduženja
Brian Olden, predstavnik MMF-a u Sloveniji, kazao je za Business.hr kako je Hrvatska prema kvaliteti upravljanja javnim dugom ispred zemalja regije te kako je zadovoljan učinjenim, no kao ključnu boljku izdvojio je menadžment rizika koji treba unaprijediti. Ante Žigman, visoki savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci, istaknuo je kako treba voditi računa o strukturi financiranja javnog duga koja ima direktne posljedice na spreadove hrvatskih obveznica, tj. na cijene zaduženja. "Ključno je imati konzistentnu fiskalnu politiku. Ako je fiskalna politika nevjerodostojna, poput mađarske, cijene zaduženja ostat će visoke bez obzira fotolia
››
Velik udarac upravljanju javnim dugom i domaćem tržištu duga zadala je država u razdoblju od 2008. do 2011., kada se okrenula bankovnim kreditima kao izvoru financiranja ANA ANdABAkA BAdURINA, Ekonomski institut
na izlazak iz krize. Investitori će nagraditi vjerodostojnu politiku", poentirao je Žigman. Osim toga, dodao je kako treba razvijati domaće tržište duga i na njega pozvati strane ulagače koji bi sudjelovali na transparentnim aukcijama obveznica. Interes za razvijeno domaće tržište duga imaju i brokerske kuće, mirovinski fondovi, ali i ostali tržišni igrači. Veliki udarac ionako polumrtvom domaćem tržištu zadala je i država kada se između 2008. i 2011. godine okrenula kreditiranju banaka, a ne izlasku na tržište, kazala je Ana Andabaka Badurina s Ekonomskog instituta. Snažno sekundarno tržište bilo bi vjetar u leđa neformalnim market makerima obvezničkog tržišta,
poput brokerske kuće Intercapital. Dario Bjelkanović, voditelj trgovanja u Intercapitalu, objasnio je kako u Hrvatskoj postoje gotovo svi preduvjeti za uvođenje primarnih dilera državnih vrijednosnica. Naime, imamo dovoljan broj neformalnih market makera, dovoljan broj izdanja i dovoljno institucionalnih investitora. Potrebna je još samo veća disciplina, konzistentnost, transparentnost, fiskalna disciplina i koordinacija uprave za javni dug te daljnji razvoj financijskih instrumenata (izvedenica) na domaćem tržištu.
Nerazvijene izvedenice
Na nerazvijeno tržište izvedenica posebno se osvrnuo Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ/Croa-
Rekli su...
eznih mirovinskih fondova mogla bi se promijee količine državnih obveznica
business.hr
Ponedjeljak 11/4/2011
proračun bi ›› 11 mlrd. kn
Prema kvaliteti upravljanja javnim dugom Hrvatska je ispred zemalja regije, no ključni je problem menadžment rizika koji treba znatno unaprijediti
lijardi kuna, a ako se udjel obveznica bude smanjivao ispod 50 posto, minus bi se mogao popeti do 11 milijardi kuna.
BRIAN OLdEN, predstavnik MMF-a u Sloveniji
Slaba transparentnost
nudili su najkonkretnije prijedloge za poboljšanje tržišta javnog duga. Oni traže jasan kalendar izdanja, ujednačenost izdanja, tj. više manjih izdanja ravnomjerno tijekom godine, povećanje izdvajanja za drugi stup mirovinske štednje i vraćanje banaka na sekundarno tržište. Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe, upozorio je prisutne kako bi se i politika ulaganja obveznih mirovinskih fondova mogla promijeniti ulaskom u Europsku uniju. Naime, oni tada neće biti obvezni držati goleme količine državnih obveznica, što bi moglo potresti proračun. Prema Samodolovim projekcijama, ako bi mirovinci smanjili udjel obveznica u portfeljima do 50 posto, proračun bi mogao izgubiti i do pet mi-
Nikola Sučec
nikola.sucec@business.hr
››
Bez obveznih mirovinskih fondova do danas javni dug bio bi isti, ali ne bi bila kreirana nacionalna štednja koja nam danas ipak umanjuje troškove zaduživanja dUBRAVkO ŠtIMAC, predsjednik Uprave PBZ/CO obveznoga mirovinskog fonda
››
Ključno je imati konzistentnu fiskalnu politiku. Ako je fiskalna politika nevjerodostojna, poput mađarske, cijene zaduženja ostat će visoke bez obzira na izlazak iz krize. Investitori će nagraditi vjerodostojnu politiku ANtE ŽIGMAN, visoki savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci
Snimio Saša ĆetkoviĆ
tia osiguranje mirovinskog fonda. Prema njegovu mišljenju, tržište izvedenica samo je jedna od tema o kojima se deset godina raspravlja na konferencijama, a ništa se konkretno ne poduzima. "Sugeriram Ministarstvu financija i HNB-u da definiraju kako bi to tržište trebalo izgledati, tj. hoće li nam štetiti ili koristiti", rekao je Štimac. Kao važan faktor u kvalitetnom upravljanju javnim dugom Štimac se osvrnuo na mirovinsku reformu, koja je stvorila obvezne mirovinske fondove - najveće kupce domaćih obveznica. Bez mirovinskih fondova javni bi dug bio jednako velik, ali ne bi bila kreirana nacionalna štednja, koja nam danas ipak umanjuje troškove zaduživanja. Mirovinski fondovi po-
Petar Sopek iz Privredne banke Zagreb predstavio je projekcije rasta javnog duga prema tri scenarija, pri čemu je najpesimističniji onaj prema kojem će se do 2015. javni dug popeti na 100 posto BDP-a. "Imali smo deficit i u dobrim vremenima, a sada u lošima on se još povećao", konstatirao je Sopek. Stručnjaci okupljeni na okruglom stolu Instituta za javne financije smatraju da osobito zabrinjavaju nedovoljna transparentnost i visoka neprofitabilnost javnih poduzeća, pri čemu napominju da među njima ima onih koja nisu kreditno nesposobna ni prezadužena, s primjerima dobrog upravljanja. S konferencije je Vladi i Saboru odaslano nekoliko preporuka. Među ostalim, preporučuje se razvoj upravljanja javnim dugom po uzoru na zemlje Europske unije, ujedinjavanje upravljanja državnom imovinom i obvezama te razvoj tržišta izdavanjem većeg broja obveznica manje vrijednosti ravnomjerno tijekom godine. Traži se i povećanje transparentnosti izdanih državnih jamstava, konsolidacija financijskih izvještaja lokalnih jedinica i komunalnih društava, kao i određivanje portfelja državne imovine i njezine vrijednosti.
tema 6-7
MIROVINA ILI NOVI POSLODAVAC? Najavljivao je ambiciozne pl jima e konkurirati Plivi i JGL-u, ali sada ne Ĺželi govoriti o razlozima
Ĺ˝eljko ÄŒović nestao iz Gen NekadaĹĄnji prvi ovjek Plive s Generom se rastao 1. travnja, ali informacija o tome nije objavljena na Zagreba koj burzi jer, kako kaĹžu u toj tvrtki, "lijekovi se ne prodaju na trĹžiĹĄtu pa to ni po emu nije materijalno osjetljivo" U potpunoj tiĹĄini Ĺ˝eljko ovi otiĹĄao je iz Genere, kompanije u kojoj se sredinom
ŽELJKO OVI u Generu nije preťao samo kao menadŞer nego je i investirao u novi projekt drŞe i 15 posto vlasni kog udjela tvrtke Genera lijekovi SNIMIO HRVOJE KNEZ
2009. godine pozicionirao kao direktor Genera lijekova, jedne od tvrtki u sklopu grupe Genera, a vijest je ostala gotovo nezamije ena. Prelaze i iz Plive u Generu prije dvije godine i preuzimaju i vode u poziciju u novoj tvrtki, ovi je najavljivao ambiciozne planove o proizvodnji 'kvalitetnih generi kih lijekova' kojima e, me u ostalim, konkurirati i svojoj dotadaĹĄnjoj farmaceutskoj ku i iz koje je zajedno s njim u Generu preĹĄlo nekoliko Plivinih stru njaka. "Prva grupa lijekova na trĹžiĹĄte bi trebala sti i po etkom 2011. godi-
MARIJAN HANŽEKOVI , odvjetnik, 2008. preuzeo je Veterinu, iz koje je kasnije restrukturiranjem nastala Genera SNIMIO SAŠA ETKOVI
ne", govorio je tada ovi , ali ne samo da lijekovi nisu stigli, nego je na kraju i sam ovi nestao. Od samog Željka ovi a nismo uspjeli doznati viťe detalja o razlozima odlaska i njegovim daljnjim planovima, jer je malo vjerojatno da je dugogodiťnji prvi ovjek Plive spreman za mirovinu. Samo nam je kratko potvrdio da viťe nije u Generi te dodao: "I ne idem ni u kakav Raji ev PharmaS". SuzdrŞani su bili i u samoj Generi, gdje nam je direktorica korporativnih komunikacija Ana Bagari ukratko kazala da ovi od 1. travnja viťe nije njihov zaposlenik. "Željko ovi viťe nije s nama, ali se unutar tvrtke niťta ne mijenja. S projektom Genera lijekovi nastavlja se kako je i postavljen", kazala je Ana Bagari . Na pitanje drŞi li ovi joť uvijek 15 posto vlasni kog udjela u tvrtki Genera lijekovi, kao ťto je medijima potvrdio krajem 2009. godine, odgovorila je da vlasni ke od-
nose u grupi ne bi Ĺželjela komentirati. Genera je izlistana na Zagreba koj burzi, ali informacija o odlasku direktora jedne tvrtke unutar grupe nije objavljena na burzi jer to, kako objaĹĄnjava Ana Bagari , nije materijalno osjetljiva informacija.
Me unarodno iskustvo
"Lijekovi se ne prodaju na trŞiťtu pa to ni po emu nije materijalno osjetljivo", kaŞe glasnogovornica Genere. Jedan od lanova Nadzornog odbora Genere Franjo Greguri kaŞe da je nedavno od ovi a primio e-mail u kojem ih sve obavjeťtava o svom odlasku. "Kazao je da odlazi na vlastiti zahtjev i da ima drugih planova. A razlog? MoŞe biti svaťta, dugo je u ovom biznisu, ima me unarodno iskustvo i kontakte s ostalim proizvo a ima lijekova�, kaŞe Greguri . ovi u Generu nije preťao samo kao menadŞer nego je i investirao u novi projekt drŞe i 15 posto vlasni kog udjela tvrtke Gene-
zne planove o proizvodnji generičkih lijekova koozima odlaska i neće, kaže, u Rajićev PharmaS
ć u tišini enere FRANjO GREGuRIĆ, član Nadzornog odbora Genere, kaže da im je Čović poslao e-mail u kojem je objavio svoj odlazak Snimio Saša ĆetkoviĆ
ra lijekovi. U Generi se nisu željeli očitovati o tome drži li Čović još uvijek svojih 15 posto, ali su kazali da Genera d.d. drži 60 posto udjela u Genera lijekovima.
Marketinški potez
Genera je nastala od nekadašnje Veterine u sastavu Plive koju je 2008. godine kupio odvjetnik Marijan
Hanžeković. U sklopu restrukturiranja Veterine nastala je tvrtka kći Genera lijekovi na čije je čelo sredinom 2009. godine došao Željko Čović. Veterinarskofarmaceutska tvrtka Genera kao svoju strategiju zacrtala je i širenje poslovanja na humanu farmaceutiku. U Generi su tada isticali da je domaće tržište generičkih
lijekova visokoprofitabilno i da mogu ponuditi visokokvalitetne lijekove po znatno nižim cijenama, najavljujući borbu protiv već etabliranih domaćih farmaceuta - Plive, Belupa i Jadran-Galenskog laboratorija. Izvori upućeni u taj sektor kažu da je najavljeni koncept bio samo marketinški i da se novoosnovane farmaceutske tvrtke koje žele konkurirati etabliranim domaćim proizvođačima oslanjaju isključivo na uvoz jeftinih lijekova s Dalekog istoka koji u Hrvatskoj dobivaju novu ambalažu i dampinškim cijenama pokušavaju istisnuti domaće proizvode. Prema konsolidiranom, nerevidiranom izvješću Genere na Zagrebačkoj burzi, grupa je u 2010. godini ostvarila gubitak od 10,6 milijuna kuna, a u 2009. godini gubitak je iznosio 606.000 kuna. Maja Grbić
maja.grbic@business.hr
PLIVA O AFERI IZ ČOVIĆEVA MANDATA
'Optužba o izbjegavanju poreza - neozbiljna' Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivan Zvonimir Čičak u listu Vijenac obrušio se na čelnike Plive, nekadašnjeg ministra financija Matu Crkvenca i njegova pomoćnika Damira Kuštraka optužujući ih za IVAN ZVONIMIR ČIČAk, korupciju. Čičak tvrdi da je predsjednik Hrvatskog 2002. prodajom Sumame- helsinškog odbora da i izbjegavanjem plaćanja koliko dana, samo za sluporeza u Plivi pronevjereno 705 milijuna kuna, a da su to čaj Plive. omogućili vodeći ljudi tadaš- "Prihodi od rojaliteta po Plivinu patentu na azitromicin njeg Ministarstva financija iz SAD-a nisu bili efektivno uredbom o poreznoj olakšioporezivi u Hrvatskoj jer su ci koja je vrijedila samo ne-
oporezivani u SAD-u. Stoga je neozbiljno govoriti o izbjegavanju plaćanja poreza jer Pliva prijenosom prava na patent na svoje povezano društvo u Mađarskoj nije umanjila poreznu osnovicu u Hrvatskoj. Olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj uvedene su Zakonom o porezu na dobit tek od 1. siječnja 2003., nakon što je Pliva prenijela prava na patent na svoje povezano društvo, a isti principi olakšica i danas su na snazi", stoji u Plivinu priopćenju.
OGLAS
doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 11/4/2011
AFERA SA ZEMLJIĹ TEM
zacija Kon ar je oĹĄte en za 30 milijuna kuna. Prema pisanju iPressa, Danko Kon ar navodno je cijeloj grupi ponudio mirno rjeĹĄavanje problema te od njih traĹžio da mu vrate novac. Na ponudu je jedini pristao Drago Radolovi , koji je i potpisao vra anje najmanje 11 milijuna eura. Radolovi se spominje i kao klju ni svjedok protiv Vinke Cetinski i pritvorene grupe. Kon ar je kazao kako sumnja da je ve ina novca iznesena iz Hrvatske. Obitelj Cetinski odbacila je sve optuĹžbe. I. U. G.
Vinka Cetinski ostaje u pritvoru Zagreb. Vinka Cetinski zadrĹžana je u pritvoru zbog mogu eg utjecaja na svjedoke, a zajedno s nekadaĹĄnjom doministricom turizma, zbog prijevare i malverzacija sa zemljiĹĄtem, odnosno kupnje bezvrijedna zemljiĹĄta za Danka Kon ara, u pritvoru su zadrĹžani joĹĄ Romina Hrvatin te Marin Sorgo. Zbog tih malver-
PRODULJEN PRITVOR
JeĹži u joĹĄ mjesec dana zatvora Vlasniku Dioki grupe i rije koga Novog lista Robertu JeĹži u u petak je za joĹĄ mjesec dana produljen istraĹžni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na devet svjedoka koje Uskok treba ispitati. Rije je o osam novih svjedoka, tri iz Petrola, etiri iz Ine i jednog iz Diokija, a joĹĄ nije ispitan svjedok iz Ĺ vicarske. JeĹži je u zatvoru u Remetincu od prosinca proĹĄle godine. H
ROBERT JEŽI , vlasnik Dioki grupe i Novog lista SNIMIO SAŠA ETKOVI
Robna razmjena s CEFTA-om lani dosegnula 2,5 mlrd. eura SVE U REGISTAR
URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva: Razmjena s CEFTA-om ini 10,31 posto ukupne hrvatske robne razmjene s inozemstvom SNIMIO HRVOJE DOMINI
DrĹžavna imovina 30 milijardi eura
DODATNA LIBERALIZACIJA Ugovoreno je obostrano ukidanje svih preostalih carina i kvota u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s Albanijom, UNMIK/Kosovom i Moldavijom. Crna Gora ukida carine i kvote za uvoz proizvoda iz Hrvatske, osim za manji broj posebno osjetljivih proizvoda Hrvatska e dodatno liberalizirati svoju trgovinu poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sa zemljama lanicama CEFTA-e. Vlada je u petak usvojila prijedlog
zakona o potvr ivanju dodatnog protokola ugovoru s lanicama CEFTA-e o slobodnoj trgovini, kojemu je Hrvatska pristupila 2006. godine. Hrvatska je
Nakon ĹĄto je osnovana i 1. travnja po ela raditi Agencija za upravljanje drĹžavnom imovinom, Vlada je u petak donijela uredbu o registru drĹžavne imovine koji e uspostaviti i voditi Agencija te uredbu o raspolaganju nekretninama u vlasniĹĄtvu RH. Potpredsjednik za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Petar obankovi rekao je kako projekcije govore da vrijednost imovine u drĹžavnom vlasniĹĄtvu iznosi oko 30 milijardi eura. Objasnio je da drĹžava ima u stopostotnom vlasniĹĄtvu dionice i udjele u 15 javnih poduze a, u
56 trgova kih druĹĄtava ima viĹĄe od 50 posto dionica i udjela, u 30 poduze a ima izme u 25 i 44,99 posto dionica i udjela, a u 346 poduze a manje od 25 posto dionica i udjela. U drĹžavnom je vlasniĹĄtvu i viĹĄe od dva milijuna hektara ĹĄume i ĹĄumskog zemljiĹĄta, viĹĄe od 550.000 poljoprivrednog zemljiĹĄta i 10,4 milijuna etvornih metara gra evina i pripadaju eg zemljiĹĄta. Sve e to biti upisano u registar drĹžavne imovine, a uredbom o raspolaganju nekretninama u drĹžavnom vlasniĹĄtvu propisano je kako e se njima raspolagati.
ve u cijelosti liberalizirala trgovinu s BiH, a dodatnim protokolom ugovoreno je obostrano ukidanje svih preostalih carina i kvota u razmjeni poljoprivrednoprehrambenih proizvoda s Albanijom, UNMIK/Kosovom i Moldavijom. U razmjeni s Makedonijom niĹĄta se ne mijenja u dosadaĹĄnjoj razmjerno visoko liberaliziranoj trgovini poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
koje e carine postupno smanjivati i ukidati do 2012. (peradarsko meso, mlije ni proizvodi, mesne prera evine, mineralne vode, pivo, cigarete, neke vrste svjeĹžeg vo a i povr a). U razmjeni sa Srbijom tako er e se "znatno pove ati postoje e koncesije u odnosu na postoje i reĹžim liberalizacije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda".
Ve e koncesije
ObrazlaĹžu i predloĹžene promjene, ministar gospodarstva uro Popija naglasio je da je u proĹĄloj godini hrvatska robna razmjena s CEFTA-om dosegnula 2,5 milijardi eura i druga je po vrijednosti, odmah iza robne razmjene s lanicama EU. Kako razmjena s CEFTA-
Hrvatska e u razmjeni s Crnom Gorom ukinuti sve preostale carine i kvote za uvoz crnogorskih prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda, a Crna Gora ukida carine i kvote za uvoz proizvoda iz Hrvatske, osim za manji broj posebno osjetljivih proizvoda za
U CEFTA-u 42% izvoza
om ini 10,31 posto ukupne hrvatske robne razmjene s inozemstvom, "danas se vidi koliko je bila dobra odluka iz 2006. o slobodnoj trgovini s CEFTA-om", rekao je Popija , zaklju ivĹĄi da e daljnja liberalizacija trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima dodatno pove ati tu robnu razmjenu. S njim se sloĹžio vicepremijer i ministar poljoprivrede Petar obankovi , napomenuvĹĄi kako je dodatna liberalizacija posebno vaĹžna za hrvatsku poljoprivrednoprehrambenu proizvodnju, jer ve 42 posto hrvatskog prehrambenog izvoza ide u zemlje CEFTA-e i odmah je iza izvoza u EU, gdje odlazi 45 posto hrvatskog prehrambenog izvoza. Zoran Daskalovi
zoran.daskalovic@business.hr
10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 11/4/2011
BANDI EV PRIJEDLOG
Za dužnosnike 200 povlaštenih parkirnih karata
Zagreb. Gradona elnik Milan Bandi uputio je u Gradsku skupštinu novi prijedlog Odluke o parkiranju, prema kojem bi mogao podijeliti ukupno 600 povlaštenih karata za parkiranje. Prema sadašnjoj odluci može ih dodijeliti samo 400, i to humanitarnim udrugama te zdravstvenim ustanova-
DOMA I DIZAJN I MATERIJAL
Studio G&B predstavio mobilnu kuću
SKLOPLJENA KU ICA ima 17,4 kvadrata, a otvorena 33,45 kvadrata ARHIVA B.HR
Stajat e od 7500 do 11.000 kuna po kvadratu, zasad e se proizvoditi prema narudžbi, a cilj je organizirati proizvodnju u hali Arhitektonski studio G&B na glavnom zagreba kom trgu predstavio je u subotu prototip sklopive, mobilne ku ice za koju nisu potrebni gra evinska dozvola i instalacijski priklju ci jer objekt može funkcionirati potpuno energetski autonomno. Direktor G&B-a Ivica Gjuri kaže da su na razradi ideje i gradnji ku ice radili dvije godine, a na projektu su okupili brojne partnere, od konzultanata i projektanata unutarnjih instalacijskih rješenja do proizvo a a namještaja, drvenih obloga, solarnih
panela, sustava za pro iš avanje pitke vode i dr. "Nismo nigdje u svijetu našli ku icu koja bi ispunila dva kriterija, da je posve autonomna i sklopiva, barem prema informacijama dostupnim preko interneta", kaže Gjuri , dodaju i kako banke nisu bile zainteresirane za financiranje projekta, niti su gradske vlasti našle za shodno omogu iti im gratis prostor za prezentaciju objekta. No, zato su brojni poduzetnici prepoznali tržišni potencijal sklopivoga mobilnog objekta i uklju ili se u njegovu izradu. Ku e e se zasad proizvoditi prema narudžbi, a cilj je organizirati proizvodnju u hali prema tipskom predlošku koriste i kvalitetne prirodne materijale. Okvirna cijena osnovnog modela iznosi izme u 7500 i 11.000 kuna po kvadratu neto korisne površine. Sklopljena ku ica ima 17,4 kvadrata, otvorena 33,45 kvadrata, a s terasom 40,86 etvornih metara. Opremljena je kao stan s dvije spava e sobe, pa može poslužiti kao ku a za odmor. Struju proizvode fotonaponski moduli, solarni kolektor zagrijava vodu, kišnica se skuplja i pro iš ava u pitku vodu, sive otpadne vode služe za ispiranje WC-a, a otpadne se vode spremaju u biološki ure aj na bazi aktivnog mulja. M. Grbi
ma i roditeljima bolesne djece, a Bandi je zatražio i dodatnih 200 karata za povlašteno parkiranje koje bi dobila tijela javne vlasti, odnosno gradski i državni dužnosnici. Svoj je zahtjev obrazložio injenicom da je opravdanih zahtjeva puno više nego karata, a kako mu je Skupština prošli put odbila udovoljiti, sada je svoj prijedlog Bandi usuglasio sa Zagrebparkingom. U izmjenama Odluke o parkiranju predloženo je i izdavanje parkirališne karte za odre enu zonu koja bi vrijedila godinu dana kako bi se i
zainteresiranim gra anima koji ne ispunjavaju uvjete za izdavanje povlaštene karte omogu ilo parkiranje na godinu dana. No, takvu bi kartu, prema Bandi evu prijedlogu, mogli dobiti samo oni kojima je zbog stvarne potrebe za svakodnevnim parkiranjem u zonama naplate to nužno. Nije, me utim, navedeno kako bi gra ani trebali dokazati svoje stvarne potrebe, a prevelika fleksibilnost mogla bi zatrpati gradska parkirališta. O prijedlozima gradona elnika Skupština e odlu ivati 20. travnja. N. C.
SNIMIO SAŠA ETKOVI
doga aji
MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik
Otpisom kamata H postaje meta za pr VUK SIT, A OVCE NA BROJU Trenuta no sav zara eni novac tvrtke odlazi na otplatu kamata bankama. Njihovim otpisom HGspot bi postao znatno atraktivnija akvizicija nekom od stranih lanaca, a s obzirom na povelik dug, tako bi banke mogle znatno brže naplatiti svoja potraživanja Iako se posljednjih dana naga alo da je HGspot postigao dogovor s vjerovnicima o otpisu kamata u iznosu od 50 milijuna kuna, to se ipak nije dogodilo. Je li tome kumovala injenica da je informacija o tome u medije puštena prerano, u osjetljivom trenutku kada se upravo trebao posti i dogovor izme u banaka koje su vlasnici komercijalnih zapisa i Uprave HGspota, teško je re i. Na elno sama ideja još nije odba ena, a banke bi se do kraja svibnja trebale o itovati o iznesenom prijedlogu, kada prou e sve mogu e posljedice predložene odluke po kojoj bi se otpisali svi dugovi do 30. lipnja 2011. godine.
Zahtjev Uprave
Suprotno prvotnim medijskim napisima o tome da je prijedlog za otpis dugova dala Zagreba ka banka kao najve i vjerovnik, taj podatak nije sasvim to an. Prijedlog je, kao što nam je potvrdio i Hrvoje Prpi , savjetnik Uprave HGs-
pota, uputila sama Uprava. "Uprava je bankama predala svoje vi enje na koji se na in može riješiti problem s kamatama i ovaj je prijedlog mogu e rješenje tog problema. Stvar je u tome da HGspot donosi novac, poslovanje nam je ak 30 posto bolje nego u istom razdoblju prošle godine, ali sav novac ide na otplatu kamata. U takvoj situaciji zapravo je svejedno koliki su iznosi posrijedi jer je prije svega rije o knjigovodstvenom problemu", tvrdi Prpi . Kako objašnjava Prpi , pla anje kamata sasvim sigurno nije mogu e sanirati u dogledno vrijeme, a sav prihod zapravo ide prema bankama kao vlasnicima komercijalnih zapisa, a ne dioni arima koji prema svemu sude i na dividendu ne e mo i ra unati još godinama. Ukupne obveze vjerovnicima 31. prosinca 2010. iznosile su 225 milijuna kuna, a ukupni trošak kamata u 2009. i 2010. bio je 45 milijuna kuna. Stoga i HGspot kao
tvrtka ne može biti u velikom plusu jer su brojke koje se odnose na otpla ivanje kredita prevelike. Iako je dobit sada nešto ve a nego prije i iznosi 50-ak tisu a kuna mjese no, ono što zaista zanima vjerovnike jest EBITDA jer se iz tog iznosa ispla uje dug.
Ništa od dividende
Unato tome što formalno nije promijenjena vlasni ka struktura, HGspot je zbog takve situacije u potpunosti u rukama banaka. Uloga Zabe je klju na jer je ta banka najve i vjerovnik i na nju se odnosi oko 70 posto dugova HGspota, a i sama je mnogo uložila u oporavak tvrtke - oko 50 milijuna kuna. Neslužbeno se može uti da je Zaba sklona otpisivanju dugova, što i ne udi budu i da se Hrvoje Prpi vrlo esto percipira kao igra te banke u HGspotu, ali tu su i PBZ, RBA, PBZ Invest, Hypo Invest, RBA Invest, Bastion upravljanje, Volksbank, Velebit osiguranje te Erste
HYPO REAGIRA
SNIMIO SAŠA ETKOVI
'Nismo krivi, nego Orešar ne ispunjava obveze' Zagreb. Hypo Alpe-Adria-Banka Zagreb i Hypo Alpe-AdriaBank International AG priop enjem su reagirali na tužbu koju su protiv njih nedavno pokrenuli Hoteli Novi d.o.o. „Tužba je reakcija na pokrenuti ovršni postupak te pretpostavljamo i na neke druge pokrenute postupke nad Hotelima Novi., te kako koincidira s dospije em njiho-
OGLAS
vih dugovanja prema više vjerovnika. Naglašavamo kako, u ovom projektu nismo partner, nego samo kreditor prema kojem Hoteli Novi nisu poštovali svoje ugovorne i financijske obveze.“ Naime, rije je o projektu Novi Resort, koji su financirale spomenute banke, a koji je u realizaciji stao na 70-ak posto. Tvrtka Hoteli Novi, koja je u suvlasništvu Brune Orešara i Gordana Širole, tvrdi pak da su banke kašnjenjem i opstruiranjem dogovorenih i potpisanih financiranja prekinule taj projekt te stoga traže odštetu. B.hr
SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI
a HGspot preuzimanje
HRVOJE PRPI , savjetnik Uprave HGspota, kaže da je poslovanje 30% bolje nego u istom lanjskom razdoblju
Invest s kojima se tako er razgovaralo o otpisu kreditnih potraživanja. Dakako, postavlja se pitanje zašto se pokre e pitanje kredita i je li opstojnost HGspota upitna zbog tako visokih kamata? Prpi decidirano odgovara kako to nije slu aj i kako tvrtka posluje stabilno, bez obzira što prakti ki sav upriho eni novac ide kreditorima. No, ima i drugih spekulacija po kojima se HGspot nastoji konsolidirati prije mogu e prodaje nekom drugom kupcu, a možda i nekom od stranih IT trgova kih lanaca koji ve dulje ciljaju na ulazak na doma e tržište. Naime, nema sumnje da bi
otpisom kamata HGspot postao znatno atraktivnija akvizicija, a s obzirom na povelik dug, na ovaj bi na in banke mogle znatno brže naplatiti svoja potraživanja, ali i ulaganja, kao u slu aju Zagreba ke banke koja je navodno još lani tražila kupca za taj lanac du ana. Sam Prpi takve najave komentira vrlo oprezno, ali ih na elno ne odbacuje: "Koliko mi je poznato, zasad nema ni ega konkretnog, ali uvijek smo otvoreni za razgovore. Ako se pojavi potencijalni kvalitetni kupac, sigurno emo s njime popri ati."
Branimir Kova
branimir.kovac@business.hr
12 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 11/4/2011
ISPRAVAK
Rezerve plina iz ťejlova ograniËene
Zagreb. U interpretaciji razgovora s dr. sc. Josipom Halami em s Hrvatskoga geoloĹĄkog instituta, u tekstu objavljenom u Business.hru 8. travnja pod naslovom „Nafte ima za joĹĄ 120, a plina za 170 godina“, doĹĄlo je do stru ne pogreĹĄke. Govorio je, naime, samo o plinu iz ĹĄejlova (tzv. shale gas)
POLITIKOM U GRADSKE TVRTKE
I na javnim natjeÄ?ajima Bandić filtar za kadroviranje Gradona elnik bi Gradskoj skupĹĄtini predlagao kandidate za lanove upravnih tijela i nadzornih odbora tvrtki u kojima Grad Zagreb ima poslovni udjel lanovi Uprave i Nadzornog odbora Zagreba kog holdinga (ZGH) te ostalih tvrtki u kojima Grad Zagreb ima poslovni udjel ubudu e bi se trebali birati na javnom natje aju. Ne treba se, me utim, nadati da e utjecaj politike biti izbjegnut jer e Gradska skupĹĄtina, dakle politi ka ve ina, odre ivati na in provedbe natje aja i uvjete koje kandidati moraju ispuniti. Gradska e skupĹĄtina kandidate koji su izabrani na natje aju predlagati skupĹĄtini druĹĄtva, primjerice ZG holdinga, koju tako er ine zastupnici sukladno strana koj zastupljenosti u toj istoj Gradskoj skupĹĄtini. Ta je novost uskla enje sa Zakonom o sprje avanju sukoba interesa, koji je donesen u velja i.
Utjecaj u Holdingu
Me utim, novim zakonskim rjeĹĄenjima i gradona elnik Milan Bandi pokuĹĄava prigrabiti ve i utjecaj na izbor uprava i nadzornih odbora gradskih tvrtki, pogotovo Holdinga, u kojem viĹĄe nema nikakav utjecaj.
Bandi je, naime, Gradskoj skupĹĄtini uputio prijedlog Odluke o na inu provedbe javnog natje aja i uvjetima za lanove upravnih tijela i nadzornih odbora. Prema tom prijedlogu, o raspisivanju javnog natje aja s podacima o uvjetima koje kandidati moraju ispunjavati trebao bi odlu ivati upravo gradona elnik. Bandi predlaĹže da imenuje i povjerenstvo od tri lana koje bi bilo duĹžno provesti javni natje aj u roku od 45 dana, utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uvjete natje aja, pozvati ih na intervju te podnijeti izvjeĹĄ e gradona elniku.
Bez pro e
Na osnovi rezultata postupka gradona elnik bi pak predlagao Gradskoj skupĹĄtini kandidate za lanove upravnih tijela i nadzornih odbora druĹĄtava.To zapravo zna i da bi gradona elnik u Zagrebu bio glavni filtar za izbor kadrova koji e voditi gradske tvrtke. Da ima ve inu u Gradskoj skupĹĄtini, gradona elniku to ne bi bio nikakav problem, no u danaĹĄnjoj situaciji teĹĄke kohabitacije sa SDP-ovom ve inom ne moĹže se o ekivati da e ti isti skupĹĄtinari prihvatiti Bandi ev prijedlog. Komentar nismo dobili jer je njegova odluka tek stigla u skupĹĄtinu. N. Cuglin
u Republici Hrvatskoj, a ne i o drugim nekonvencionalnim leĹžiĹĄtima u drugim vrstama stijena. Naime, naslage takvoga tipa uistinu su kod nas ograni eno rasprostranjene, stoga se moĹže pretpostaviti da su i rezerve manje. Ĺ ejlovi toga tipa u Europi vezani su najve im dijelom uz velike depresije podru ja sjevernog dijela (Njema ka, Poljska, Rusija) koje raspolaĹžu znatnim pojavama tih stijena, a samim tim i rezervama.
OKRUGLI STOL
Mirenjem i obrtnici lakĹĄe do okon anja spora
Zagreb. Novi zakon o mirenju, koji je nedavno stupio na snagu, predstavlja za Hrvatsku obrtni ku komoru (HOK) novi korak u razvoju alternativnog rjeĹĄavanja sporova, za koje se HOK aktivno zuzima ve godinama, kazao je prvi ovjek obrtni ke komore Dragutin Ranogajec u petak na okruglom stolu o mirenju, koji je
odrĹžan u sklopu sajma ObrtniĹĄtva na ZV-u. DrĹžavni tajnik ministarstva pravosu a Zoran Pi uljan pozvao je gospodarstvenike, poduzetnike i obrtnike da prihvate mirenje, da rjeĹĄenje spora preuzmu u svoje ruke te da ne prepuste drugima da umjesto njih odlu uju o vaĹžnim stvarima. Istaknuto je kako je velika ĹĄansa mirenja u injenici da ono omogu uje brzo i relativno jeftino rjeĹĄenje spora te nastavak poslovne suradnje. Novi zakon omogu it e prihva anje mirenja kao na ina rjeĹĄavanja sporova. H
'TeÄ?aj će i dalje rezati radna mjesta' SKOK PROIZVO AÂťKIH CIJENA Monetarne ĹĄkare u kojima e rasti ulazni troĹĄkovi, a prihodi ostati isti vode daljnjoj deindustrijalizaciji Proizvo a ke cijene industrijskih proizvoda ukupno za industriju u oĹžujku su bile viĹĄe 1,3 posto nego u velja i, a u odnosu na oĹžujak 2010. godine porasle su 8,2 posto. Bez energije cijene na mjese noj razini rasle su 0,5 posto, a na godiĹĄnjoj 5,4 posto, objavio je u petak DrĹžavni zavod za statistiku. Na doma em trĹžiĹĄtu cijene su u odnosu na velja u viĹĄe 1,1 posto, a u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji oĹžujak 7,1 posto.
To na predvi anja
Ako se isklju i energija, cijene su tada ve e 0,4 posto na mjese noj razini, odnosno 4,7 posto na godiĹĄnjoj razini. "Nastavlja se politika deindustrijalizacije koja je uzrokovala golemi gubitak radnih mjesta. Te aj je neuskla en s rastom cijena pa su ulazni
VLADIMIR FERDELJI, predsjednik CRO Industrije: 'Bez radikalne promjene makroekonomske politike nema izlaska iz krize'
troĹĄkovi rasli u prosjeku s inflacijom sedam do osam posto godiĹĄnje, a izvoznici koji su izvezli svoje proizvode dobili su isto ili manje eura", komentirao je Vladimir Ferdelji, predsjednik CRO Industrije, granske udruge pri HUP-u. Rije je, kaĹže, o monetarnim ĹĄkarama, pri emu e ulazni troĹĄkovi i dalje rasti, prihodi ostajati isti, a sve e se to zaslugom makroekonomske politike odraziti na daljnji gubitak radnih mjesta. Podsje a kako su predstavnici industrije krajem 2008. godine upozoravali da e se na dan gubiti 150 radnih mjesta, a to se i dogodilo. "Bez radikalne promjene cijele makroekonomske politike nema ni primisli o izlasku iz krize", zaklju uje Ferdelji. Na stranom trĹžiĹĄtu proizvo a ke cijene industrijskih
SNIMIO HRVOJE DOMINI
doga aji
proizvoda u oĹžujku su u usporedbi s velja om porasle 1,7 posto, a u odnosu na oĹžujak 2010. godine 10,5 posto. Ako se isklju i energija, na mjese noj razini porasle su 0,6 posto, a na godiĹĄnjoj 6,8 posto.
Godiπnji rast 7,6%
U prera iva koj industriji na doma em trĹžiĹĄtu proizvo a ke cijene porasle su na mjese noj razini 1,5% (7,6% godiĹĄnje), u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliĹĄa 0,2% (3,2%godiĹĄnje), u rudarstvu i va enju pale su 1,4% (godiĹĄnje rast 12,1%), a u opskrbi elektri nom energijom, plinom, parom i klimatizaciji niĹže su 0,1 posto (na godiĹĄnjoj razini porasle su 2,2 posto.) Irena Habjanec
moja lisnica
NOVI KAPITALIZAM? Financijska kriza ponukala je ulaga e na ve u osviještenost o potrebi integriranja zaštite okoliša te društvene i korporativne odgovornosti u upravljanje ulaganjima, ime su u fokus došle tvrtke koje drže do visokih okolišnih, društvenih ili eti kih kriterija
Ponedjeljak 11/4/2011 23/8/2010 Ponedjeljak
FOTOLIA
Društveno odgovorne tvrtke prilika za ulaganje u krizi
DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > odgovorna ulaganja > krediti
14-15
7,36
kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je ojačala 0,23 posto prema euru u odnosu na tjedan prije
5,11
kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; kuna je ojačala 1,90 posto prema američkom dolaru
5,60 8,38 kuna iznosio je u petak tečaj švicarskog franka; kuna je ojačala 0,89 posto prema franku
97,14
kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte; kuna je prošlog tjedna ojačala 0,83 posto prema funti
bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis
business.hr Ponedjeljak 11/4/2011
bilijuna dolara. Tu vrstu ulaganja prvenstveno pokreću veliki institucionalni ulagači na koje se odnosi 92 posto ukupne imovine. Prikupljeni podaci pokazuju da se 53 posto ulaganja odnosi na obveznice, a dionice su pale na 33 posto.
Neodgovornost košta
Kriza je na tu industriju, tvrdi se u analizi, imala veliki utjecaj, i to pozitivan. Praksa je pokazala kako je financijska kriza ponukala na veću osviještenost o potrebi integriranja za-
Ograničen je broj hrvatskih kompanija koje se može smatrati društveno osviještenima
štite okoliša te društvene i korporativne odgovornosti u upravljanje ulaganjima. Slučaj s izlijevanjem nafte u Meksičkom zaljevu pokazao je koliko zaštita okoliša i društveni rizici mogu imati dalekosežne posljedice po kompanije. Podsjetimo, British Petroleum utrošio je 41 milijardu dolara na saniranje počinjene štete i plaćanje odštete, a vrijednost dionice te kompanije prepolovljena je u dva mjeseca nakon katastrofe. "Ozbiljni ulagači koji ne
žele brzu zaradu gledaju na perspektivu kompanije. Općenito se smatra da će vrijednost 'prljavih' padati ako ne promijene svoju poslovnu politiku", komentirao je Mladen Ostrički, direktor brokerske kuće Rast. Napomenuo je da su ulagači ponajprije orijentirani na profit, ali da postoji razlika između onih koji žele kratkoročnim ulaganjem brzo zaraditi i ozbiljnih ulagača koji su spremni sagledati ukupnu sliku. "Ozbiljni ulagači gledaju dulji rok, a one koji ulažu
na mjesec-dva nije briga", kaže Ostrički. Sam pojam društveno odgovornog ulaganja ujedinjuje niz mogućnosti i vrijednosti na osnovi kojih ulagač može bazirati svoj izbor. Tako se, primjerice, može odlučiti za pristup ulaganju u kompanije čije je poslovanje u skladu s okolišnom održivosti ili izabrati kompanije poznate po društvenoj odgovornosti. "Ulagač može izbjegavati kompanije koje se bave određenim aktivnostima, poput proizvodnje
fotolia
Društveno odgovorno investiranje sve je popularnija pojava u svijetu koja ujedinjuje financijske ciljeve s pitanjima okoliša, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja. Prema posljednjoj studiji Eurosifa, agencije koja promiče održivost na financijskim tržištima, vrijednost imovine ulagača koji drže do društveno odgovornog investiranja skočila je na kraju 2009. godine impresivnih 87 posto u odnosu na isto prethodno razdoblje te iznosila pet
OGLAS
Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao
Ponedjeljak
Utorak
Moja lisnica
Utorak
Karijere, znanje i posao
Srijeda
IT i tehnologija
etvrtak Petak
Mediji i marketing Business plus
UMJESTO NUKLEARKI
SNIMIO HRVOJE DOMINI
Google ulaže u solarnu elektranu
››
Ozbiljni ulaga i koji ne žele brzu zaradu gledaju na perspektivu kompanije, a op enito se smatra da e vrijednost 'prljavih' padati ako ne promijene poslovnu politiku MLADEN OSTRI»KI, direktor brokerske ku e Rast
i prodaje duhana, alkohola i oružja", pišu savjetnici CFA Instituta u svojoj studiji "Uskla ivanje financijskih ciljeva s društvenim dobrom".
FOTOLIA
Loša hrvatska situacija
Onima koji žele društveno odgovorno ulagati savjetuju tri pristupa. Prvi se odnosi na kreiranje portfelja na temelju odre enih kriterija vezanih uz politiku kompanije, njezine proizvode i usluge, drugi na klasifikaciju po kriteriju najbolje prakse, ime se izabiru kompanije koje su visoko ocijenjene po jednom ili nekoliko okolišnih, društvenih ili eti kih kriterija, a tre i se pristup
odnosi na izravan angažman u odre ivanju politike odre ene kompanije. Koliko su takvi savjeti korisni doma im ulaga ima, teško je procijeniti s obzirom na veli inu tržišta i ograni en broj kompanija koje se može smatrati društveno osviještenima. "Ne može se re i da je kod nas rije o nekoj masovnoj pojavi", kaže Ostri ki te dodaje da su mali ulaga i samo iznimno upoznati s takvim oblikom ulaganja. "S obzirom na slabu likvidnost tržišta, to im ne treba zamjeriti", zaklju uje Ostri ki. Biljana Star i
biljana.starcic@business.hr
Google je u etvrtak najavio višemilijunsko ulaganje u gradnju solarne elektrane u blizini Berlina, što je njegov prvi investicijski projekt u sektoru ekološke proizvodnje energije u Europi. Taj ameri ki internetski div izvijestio je da e uložiti 3,5 milijuna eura (pet milijuna dolara) u jednu od najve ih njema kih solarnih elektrana u saveznoj njema koj zemlji Brandenburg, gdje se nalazi i glavni grad Berlin. OGLAS
Objava se vremenski poklopila s nastojanjima njema ke vlade da redefinira budu nost nuklearne politike s obzirom na katastrofu u nuklearki u japanskoj Fukushimi. Tako je kancelarka Angela Merkel najavila tromjese ni moratorij na prijašnje obe anje da e produljiti radni vijek 17 njema kih nuklearnih reaktora. Tako er je obustavljen rad sedam reaktora radi sigurnosne provjere.
Tjedni pregled VALIDUS
NAJBOLJIH 5 FONDOVA NFD Aureus New Europe Ilirika JIE Balanced Ilirika Gold Ilirika JIE Poba Ico Equity
27,75%
16-17
LOVA KI ROG
business.hr Ponedjeljak 11/4/2011
+
Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK
+
> odgovorna ulaganja > krediti
Powered by
7,33%
NAJGORIH 5 FONDOVA 2,85 2,18 1,81 1,61 1,54
OTP indeksni ICF Balanced Raiffeisen HR dionice Capital Two VB CROBEX10
Tjedni pregled
-1,91 -1,66 -1,65 -1,53 -1,42 Tjedni pregled
* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna
STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3
5,43%
451
135.362
5,29%
Fiksna 12 mjeseci
Zeleni kredit
6,07%
479
143.596
5,90%
Fiksna 24 mjeseci
Stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom za mlade
6,16%
483
144.830
5,99%
Fiksna 12 mjeseci
Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija
6,21%
483
144.968
6,00%
Fiksna 12 mjeseci
HPB
Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor
6,30%
483
144.830
5,99%
Fiksna 12 mjeseci
RBA
FLEXI stambeni kredit - akcija
6,76%
506
151.922
6,50%
Promjenjiva
Stambeni kredit
6,79%
504
151.219
6,45%
Promjenjiva
Stambeni EKO krediti - model II
6,82%
506
151.922
6,50%
Promjenjiva
Volksbank ERSTE Banka kovanica
Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)
6,88%
506
151.922
6,50%
Promjenjiva
Banco Popolare
Stambeni kredit za mlade
7,24%
525
157.593
6,90%
Promjenjiva
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)
10,91%
872
10.466
8,50%
Promjenjiva
RBA
Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja
11,41%
870
10.439
8,00%
Promjenjiva
Lombardni uz zalog vrijednosnih papira
12,58%
884
10.603
10,95%
Fiksna
Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja
13,50%
874
10.489
8,90%
Promjenjiva
Lombardni kredit uz životno osiguranje
13,60%
874
10.494
8,99%
Promjenjiva
Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima
14,18%
877
10.522
9,50%
Promjenjiva
Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja
14,66%
874
10.491
8,95%
Promjenjiva
LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA
Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE
KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
OTP
Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit
7,49%
578
69.235
6,89%
Promjenjiva
RBA
Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus
7,68%
587
70.441
7,25%
Promjenjiva
Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu
8,14%
594
71.221
7,50%
Promjenjiva
Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka
Turisti ki kredit
8,20%
601
72.132
7,79%
Promjenjiva
Turisti ki kredit za gra ane - model II
8,43%
592
71.096
7,46%
Promjenjiva
Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II
8,47%
600
72.006
7,75%
Promjenjiva
ERSTE
Turisti ki kredit za gra ane - model I
8,68%
607
72.797
8,00%
Promjenjiva
ZABA
Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti
8,87%
615
73.815
8,32%
Promjenjiva
ERSTE RBA
Volksbank Podravska banka
Turisti ki kredit za gra ane
9,20%
623
74.713
8,60%
Promjenjiva
Turisti ki kredit
9,21%
607
72.797
8,00%
Promjenjiva
* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr
OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA
PROIZVOD KAMATA
Banka kovanica
ZARA ENA
VRIJEDNOST
KAMATE
KAMATA
PO DOSPIJE U
BANKA
PROIZVOD KAMATA
VRSTA
VRIJEDNOST
KAMATE
PO DOSPIJE U
DOBIT
Profitni devizni depozit
5,35%
Promjenjiva
1.692
11.692
Banco Popolare
Otvorena devizna ĹĄtednja
5,50%
Promjenjiva
5.071
471
Devizna ĹĄtednja
4,75%
Promjenjiva
1.494
11.494
Banka kovanica
Doplatni devizni depozit
5,25%
Promjenjiva
5.049
449
Bonus ĹĄtednja
4,70%
Promjenjiva
1.477
11.477
HPB
Dje ja ĹĄtednja
4,95%
Promjenjiva
5.022
422
Oro eni depozit
4,55%
Promjenjiva
1.428
11.428
Volksbank
Bonus ĹĄtednja
4,80%
Promjenjiva
5.010
411
Oro ena devizna ĹĄtednja
4,50%
Promjenjiva
1.412
11.412
ERSTE
Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja
3,10%
Promjenjiva
4.992
392
Standardna ĹĄtednja
4,25%
Promjenjiva
1.330
11.330
Partner banka
Otvorena ĹĄtednja
4,50%
Promjenjiva
4.983
383
Partner banka Karlova ka banka Veneto banka HPB
ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.
VRSTA
ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank
Oro ena ĹĄtednja
4,05%
Promjenjiva
1.265
11.265
RBA
Rba ĹĄtednja plus
3,90%
Promjenjiva
4.980
380
IKB
Devizna ĹĄtednja
4,00%
Promjenjiva
1.249
11.249
Karlova ka banka
Otvorena bonus ĹĄtednja
4,40%
Promjenjiva
4.974
374
Dje ja ĹĄtednja Mravac
4,20%
Promjenjiva
4.956
356
PBZ perspektiva
3,65%
Promjenjiva
4.939
339
Volksbank Podravska banka
Volksbank VB klub ĹĄtednja
4,00%
Promjenjiva
1.249
11.249
Podravska banka
Devizna oro ena ĹĄtednja
3,60%
Promjenjiva
1.119
11.119
PBZ
GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
Nenamjenski kredit - model I
9,25%
101
6.054
7,80%
Promjenjiva
Gotovinski kredit za mlade
9,38%
104
6.226
8,99%
Promjenjiva Promjenjiva
Nenamjenski kredit
9,83%
103
6.162
8,55%
Gotovinski (nenamjenski) kredit
10,00%
103
6.184
8,70% Fiksna 12 mjeseci
Erste ljetni paket
10,24%
105
6.279
9,35%
Promjenjiva Promjenjiva
Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)
10,29%
103
6.191
8,75%
Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda
10,41%
104
6.270
9,29% Fiksna 12 mjeseci
ZABA
Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B
10,60%
104
6.264
9,25%
Promjenjiva
Partner banka
Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja
10,85%
105
6.271
9,30%
Promjenjiva
Gotovinski kredit
10,87%
104
6.226
8,99%
Promjenjiva
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
Splitska banka
HPB
AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA
PROIZVOD
Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ
Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija
8,20%
230
19.320
7,49%
Promjenjiva
Za kupnju novog automobila - model II
8,36%
230
19.326
7,50%
Promjenjiva
Kredit za kupnju novih automobila - model II
8,39%
230
19.295
7,45%
Promjenjiva
Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II
8,45%
230
19.326
7,50%
Promjenjiva
Krediti za kupnju vozila
8,88%
233
19.576
7,90%
Promjenjiva
Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)
8,97%
236
19.827
8,30%
fiksna 12 mjeseci
Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B
9,27%
235
19.701
8,10%
Promjenjiva
Krediti za kupnju vozila
9,62%
241
20.208
8,90%
Promjenjiva
OTP
Krediti za kupnju automobila
10,47%
249
20.911
9,99%
Promjenjiva
HPB
Kredit za kupnju motornih vozila
10,71%
245
20.587
9,49%
Promjenjiva
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila
9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%
518 525 531 525 525
31.065 31.488 31.863 31.503 31.495
8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%
Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva
ZABA Splitska banka
KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB
TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA
PROIZVOD
MJESE NA NAKNADA
PREKORA ENJE
KAMATA NA MINUS
Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un
0 0 3 5 9
30000 30000 30000 10000 40000
14% 14% 14% 14% 14%
investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet
business.hr Ponedjeljak 11/4/2011
ZAŠTITA
Srebro probilo 40 dolara Zadnji je put srebro na toj razini bilo 1980. godine, a razloge rasta treba tražiti u strahom potaknutom ponašanju jer su ulaga i mišljenja da e se tako zaštititi od bauka inflacije Ulaga i smatraju da su našli novo sigurno ulaganje u nesigurnom svijetu, a rije je o srebru. Sivi plemeniti metal u petak je probio granicu od 40 dolara po unci, a zadnji je put na toj razini bio 1980. godine. Rije je o strahom potaknutom ponašanju jer su ulaga i mišljenja da e se na taj na in zaštititi od potencijalne inflacije. Ista strategija pogoni i drugi plemeniti metal zlato, ija je cijena u petak zabilježila rekordnih 1469 dolara po unci, a ulaga i, ini se, ne misle stati slijevati novac u fondove koji trguju na tržištu plemenitih metala. Cijena srebra od po etka 2011. godine sko ila je 30 posto, a zlato je istodobno pove alo cijenu 0,8 posto. Osim toga, ulaga i su zabrinuti zbog rasta cijene nafte, koja je najviša od srpnja 2008. godine. Zabrinutost zbog opskrbe iz nemirima i ratom pogo enom Libijom i predizborne groznice u Nigeriji, najve em zapadnoafri kom izvozniku nafte, podigli su cijene iznad 128 dolara po barelu. Sve to moglo bi podignuti inflaciju, što je zasad najve i strah ulaga a na svjetskim tržištima. A. Pa.
OECD UPOZORAVA
Španjolska nije Gr ka ni Portugal
"Nije to no i nije pošteno uspore ivati Španjolsku s prezaduženim lanicama eurozone Gr kom i Irskom", izjavio je u etvrtak elnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Angel Gurria, nakon što je Portugal postao tre a lanica te regije koja se obratila me unarodnoj zajednici za pomo . "Španjolsku ne e sna i isti problemi s kakvima se suo ava Portugal", kazao
je u Budimpešti, gdje se ovaj vikend okupljaju ministri financija Europske unije. Kako tvrdi Gurria, vlada u Madridu ve neko vrijeme aktivno nastoji riješiti svoje probleme i dodao kako oni nisu kao portugalski. Španjolska je prije izbijanja financijske krize 2008. pet godina zaredom bilježila prora unski višak, pa je "posve neto no, posve nepošteno" uspore ivati tu i druge lanice EU s visokim dugovima Gr ke i Irske kojima je krizna pomo , prema njegovim rije ima, bila neizbježna. B.hr
BROJKA
1,05 eura po dionici iznosi prijedlog za isplatu dividende Raiffeisen Bank Internationala, pet puta više od dividende koju su ispla ivali temeljem dobiti u 2009. godini
DIVIDENDA
Lloyd ispla uje 21,76 milijuna
Reosiguravatelj Croatia Lloyd objavila je poziv na skupštinu dioni ara koja e se održati 11. svibnja u Zagrebu. Tvrtka je u 2010. godini ostvarila dobit nakon oporezivanja 32,15 milijuna kuna, od ega bi na ime dividende trebalo biti ispla eno 21,76 milijuna kuna, 7,5 milijuna kuna u zakonske rezerve, a 2,88 milijuna u zadržanu dobit. B.hr
Belgija, Italija i Luksemburg najviše ulagali u Hrvatsku IZRAVNA INOULAGANJA U 2010. Najve i odljev bio je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda - 485 milijuna eura. I u pošti te telekomunikacijama zabilježen je odljev, i to 132,2 milijuna eura Prema preliminarnim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prošloj su godini znatno pala i iznosila su 439,9 milijuna eura. Usporedbe radi, godinu prije iznosila su oko 2,1 milijardu eura. Uz smanjenje interesa stranih ulaga a, na prošlogodišnje je podatke, kako objašnjavaju u središnjoj banci, utjecala i injenica vezana uz kružna inozemna ulaganja s obzirom na to da je u zadnjem kvartalu prošle godine ukinuta inozemna pravna osoba putem koje su provedena ta ulaganja tijekom 2008. i 2009., a efekt toga je i smanjenje izravnih ulaganja u Hrvatsku, kao i hrvatskih ulaganja u inozemstvo. Isklju i li se efekt proknjižavanja toga kružnog ulaganja, navode u HNB-u, inozemna ulaganja u Hr-
BROJKE Belgija
116,3 milijuna eura
Italija
112,8 milijuna eura
Luksemburg
vatsku u prošloj su godini bila na razini oko 900 milijuna eura, što je tako er dvostruko više nego 2010. godine.
111,6 milijuna eura
Vlasni kih 521 mil.
Vlasni ka ulaganja u prošloj su godini iznosila 521 milijun eura, zadržane zarade 540,5 milijuna eura, dok se kod dužni kih, odnosno ostalih ulaganja (koja obuhva aju trgovinske kredite, kredite te valute i depozite) u prošloj godini bilježi odljev u iznosu oko 621 milijun eura. Podaci po djelatnostima pokazuju da ih je nekoliko lani zabilježilo negativne vrijednosti, a najve i je odljev bio u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda i iznosio je 485 milijuna eura. I u pošti te telekomunikacijama u prošloj je godini zabilježen odljev i iznosio je 132,2 milijuna eura.
Nizozemska
-297,5 milijuna eura
Najve i je pak priljev stranih ulaganja u 2010. godini zabilježen u ostalim poslovnim djelatnostima, gdje je iznosio 249,3 milijuna eura, a slijede financijsko posredovanje, osim osiguravaju ih i mirovinskih fondova, sa 186,6 milijuna eura, vlasni ka ulaganja u nekretnine sa 156,7 milijuna eura, itd.
Prva trojka
Po zemljama, u prošloj su
godini u Hrvatsku najviše uložile tvrtke iz Belgije (116,3 milijuna eura), Italije (112,8 milijuna eura) i Luksemburga (111,6 milijuna eura), a odljev se bilježi kod Nizozemske s povla enjem u iznosu od 297,5 milijuna eura). Po podacima HNB-a, inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja prošle godine iznosila su ukupno 24,47 milijarde eura. H
investor 20-21
ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja
+
Izvor: ZSE Oznaka
U vremenima kada nedostaje dobrih vijesti ulaga ima je kao melem na ranu došla obavijest iz Ingre da je ta gra evinska tvrtka s ruskim tvrtkama Mašinoimportom i Interaktivom zaklju ila sporazume o poslovnoj suradnji, kojima se, kako su rekli u Ingri, otvaraju nove mogu nosti za izvo enje infrastrukturnih radova i investicijskih projekata na podru ju Rusije. Rezultat je bio snažan rast cijene dionice uz 1,2 milijuna ostvarenog prometa.
HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Metalska industrija Varaždin Dalekovod Fima validus Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Tisak Belje Viro tvornica še era d.d. Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija d.d. Jadroplov d.d. Kon ar - elektroindustrija Tehnika Jamnica uro akovi holding Atlantska plovidba d.d. Kon ar Kaštelanski staklenici Petrokemija Croatia osiguranje d.d. SN holding Institut IGH Uljanik plovidba Kraš, prehrambena industrija Dom holding Beliš e Zagreba ka banka Luka Rijeka Tvornica duhana Zagreb OT-optima telekom d.d. Vupik HGspot Ledo Luka Plo e Jadranska banka AD Plastik Slavonski zatvoreni investicijski fond Zvijezda Dubrovnik - Babin kuk Mlinar mlinsko-pekarska industrija Jadransko osiguranje Turisthotel Viadukt Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Lošinjska plovidba Slobodna Dalmacija Transadria TOZ tvornica olovaka Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Pismorad Badel 1862 Riviera Pore Konzum HTP Kor ula Veterina d.d. Slatinska banka Atlas nekretnine Liburnia Riviera Hoteli Fima proprius d.d. Sun ani Hvar Istraturist Umag d.d. Vaba d.d. banka Varaždin Arenaturis Dioki d.d. Maistra Magma d.d. Hoteli Cavtat Dukat Uljanik d.d. Hoteli Podgora
+ Dionica Validusa u petak je prekinula petodnevni niz snažnog rasta cijene. Pad je iznosio 4,13 posto, što je bilo dovoljno da cijenu spusti ispod razine od 12 kuna. Ukupni ostvareni promet bio je najve i u ovom tjednu pa je u petak dosegnuo 431.775 kuna, pri emu je vlasnike promijenilo ukupno 36.085 dionica. Me utim, ovaj dnevni pad cijene ipak nije bio dovoljan da pokvari izvedbu dionice na tjednoj razini.
Redovan promet: 7.850.715,16 Kn Najniža
Najviša
Zadnja
Promjene Cijene
287.03 12.60 2,765.00 250.02 11.50 267.05 1,617.00 172.25 91.72 435.00 779.30 315.03 143.00 550.05 1,260.00 47,000.00 42.00 710.00 1,205.03 3,710.00 142.06 6,000.00 152.00 1,861.00 605.00 450.00 57.78 625.00 256.00 213.74 2,300.00 36.00 72.60 17.10 6,005.07 1,252.10 2,144.01 127.57 26.07 3,525.00 120.00 637.00 2,955.00 870.00 252.00 11.00 146.40 30.00 1,620.00 249.90 17.25 410.01 70.06 219.99 210.00 75.00 59.00 108.50 36.00 2,075.00 20.00 49.85 278.79 72.00 53.33 72.63 63.50 21.10 51.23 650.00 90.00 26.50
289.00 13.94 2,765.00 261.90 12.95 269.30 1,630.00 176.95 93.00 447.99 784.00 317.00 150.00 554.00 1,265.01 47,000.00 42.76 718.99 1,215.01 3,752.00 143.90 6,000.00 155.00 1,900.00 607.00 450.00 58.99 625.00 259.96 214.70 2,300.00 37.34 76.79 17.92 6,005.07 1,270.00 2,180.05 128.00 26.32 3,525.00 120.00 637.00 2,955.00 910.00 252.00 11.00 154.30 30.00 1,620.00 249.90 17.25 410.01 77.36 220.00 211.00 75.20 60.05 108.50 36.50 2,075.00 20.00 52.00 278.79 72.01 53.33 72.63 63.50 21.10 51.23 650.00 90.00 26.50
287.90 13.70 2,765.00 250.26 11.60 268.00 1,618.01 176.95 92.30 435.00 780.01 317.00 145.00 550.05 1,265.01 47,000.00 42.00 711.30 1,215.00 3,710.00 142.06 6,000.00 155.00 1,861.00 605.00 450.00 57.80 625.00 256.00 213.74 2,300.00 37.00 75.99 17.10 6,005.07 1,260.16 2,144.01 128.00 26.07 3,525.00 120.00 637.00 2,955.00 870.00 252.00 11.00 154.30 30.00 1,620.00 249.90 17.25 410.01 76.96 220.00 210.00 75.00 59.00 108.50 36.50 2,075.00 20.00 49.85 278.79 72.00 53.33 72.63 63.50 21.10 51.23 650.00 90.00 26.50
0.09% 7.03% -0.36% -3.75% -4.13% 0.37% -0.26% 2.28% 0.33% -1.20% 0.08% 0.31% 0.00% -0.37% -2.69% 2.84% 1.52% 0.04% 1.25% -1.07% -1.07% 0.00% 3.33% 0.65% -0.66% -1.15% 1.05% 0.97% 0.00% 0.13% 0.00% 2.78% 4.74% -4.47% -0.74% 0.80% -2.10% 2.15% -0.95% -1.53% 33.33% 0.00% -4.68% 4.07% 0.59% -8.03% -0.03% 0.00% 15.71% -0.04% -0.58% 0.00% -0.53% 0.05% 0.94% -0.27% -8.37% 0.11% 2.41% -5.25% -4.76% -5.03% -0.01% -10.00% -4.99% 3.76% 0.00% -13.56% 0.45% 4.84% -5.26% 0.00%
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
CROBEX: -0,08%
Koli ina
Promet
Trž. kap. (mil kn)
6,376 96,143 263 1,778 36,085 1,488 187 1,063 1,957 348 187 383 791 211 81 2 2,223 101 58 18 417 9 345 26 75 100 762 65 158 187 17 1,059 453 1,777 4 19 10 160 691 5 120 20 4 10 35 783 52 224 4 25 350 14 74 25 26 61 75 41 115 2 200 64 10 36 47 27 29 80 23 1 5 1
1,836,075.67 1,280,426.58 727,195.00 449,288.62 431,775.54 398,318.87 303,336.73 184,635.60 180,663.52 152,794.66 146,323.69 120,910.45 116,737.59 116,672.00 102,072.30 94,000.00 93,417.88 71,965.21 70,373.83 67,436.00 59,747.53 54,000.00 53,180.86 49,348.00 45,387.79 45,000.00 44,501.26 40,625.00 40,580.90 40,013.03 39,100.00 39,011.99 33,444.40 31,186.82 24,020.28 23,890.30 21,531.34 20,441.30 18,055.52 17,625.00 14,400.00 12,740.00 11,820.00 8,919.06 8,820.00 8,613.00 7,679.22 6,720.00 6,480.00 6,247.50 6,037.50 5,740.14 5,678.44 5,499.79 5,466.00 4,578.00 4,453.10 4,448.50 4,190.00 4,150.00 4,000.00 3,242.00 2,787.90 2,592.14 2,506.51 1,961.01 1,841.50 1,688.00 1,178.29 650.00 450.00 26.50
23,575.71 102.75 41.52 574.05 31.34 1,818.14 2,154.62 422.31 758.29 603.20 2,600.79 1,718.14 237.32 1,414.79 239.67 1,039.92 135.96 992.63 74.64 421.43 474.64 1,845.59 421.60 295.12 350.90 618.13 431.61 727.70 16,396.39 1,278.27 747.06 104.34 114.40 5.64 1,322.14 280.53 256.47 537.55 87.24 353.41 211.80 124.48 369.38 343.44 115.12 152.29 102.21 156.63 46.58 49.98 8.73 9.55 57.88 803.77 4,767.60 32.06 108.85 99.71 121.76 627.98 40.06 364.45 1,303.34 127.01 116.39 293.57 694.97 102.84 31.46 1,950.00 201.26 9.71
365 dana Najniža Najviša 253.10 12.45 1,771.00 217.00 5.00 242.21 1,181.00 135.00 54.00 290.00 657.10 240.00 124.01 430.00 871.01 31,101.00 22.36 690.05 909.99 612.00 105.50 4,502.00 130.58 1,106.00 533.13 339.99 27.87 420.00 200.00 161.54 2,300.00 25.00 41.77 15.10 4,720.12 1,160.03 2,000.00 80.21 15.15 2,851.00 52.00 637.00 2,486.50 543.15 190.00 9.00 121.00 20.01 700.00 249.90 17.00 325.56 57.03 140.00 145.00 57.00 55.56 98.00 22.00 1,902.01 17.01 25.00 250.10 54.00 33.03 60.20 51.00 21.00 51.00 276.00 61.11 20.06
332.84 39.35 3,130.00 390.00 26.98 318.99 1,777.00 267.90 118.99 507.77 829.99 355.00 190.30 594.99 1,649.98 50,000.00 52.00 1,044.18 2,198.00 4,990.00 184.73 6,299.00 245.00 2,900.00 675.00 497.02 63.89 635.00 289.98 267.02 2,300.00 43.30 137.00 39.95 6,900.00 2,093.00 3,100.00 146.00 34.96 4,300.00 165.00 637.00 3,401.00 1,105.00 349.94 11.99 173.00 60.00 3,197.00 369.99 23.98 450.03 94.00 259.65 225.50 120.00 78.13 132.37 46.99 2,890.00 25.95 78.00 395.00 95.00 75.31 118.00 74.95 69.90 51.23 675.00 144.99 33.89
REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com
Izdavatelj
Najniža
Najviša
Zadnja
59,52 246,10 79,50 170,00 11,80 300,00 0,73 104,00 17,00 9,51 39,50 109,00 2,53 15,22 9,51
60,00 251,90 80,50 171,00 12,00 301,00 0,74 104,00 17,48 9,70 40,50 109,00 2,68 15,99 9,58
59,97 251,90 80,50 171,00 12,00 300,00 0,74 104,00 17,48 9,51 40,50 109,00 2,68 15,99 9,58
Prosje na Promjena Koli ina
LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG TLSG MELR GRVG SALR NF1N ZTOG ZVTG KBMR KDHR SI003 IEKG AELG INDGL
KRKA PETROL TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR GORENJE SALUS NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZITO ZAVAROVALNICA TRIGLAV NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP PETROL 1. IZDAJA INTEREUROPA AERODROM LJUBLJANA INFOND GLOBAL
TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE R I TE GACKO AD GACKO ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK RAFINERIJA ULJA AD MODRICA
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D SUMAPROJEKT DD SARAJEVO LITVATRANS DD BANOVICI ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO
1,47 37,00 36,30 83,05 5,05 0,49 7,00 0,57 0,27
1,47 37,06 36,70 83,09 5,09 0,51 7,60 0,58 0,34
1,47 37,00 36,70 83,05 5,05 0,50 7,60 0,57 0,34
1,47 0,37 0,36 0,75 5,05 0,49 7,46 0,58 0,32
97,00 93,10 2,00 13,00 3,80 13,77 25,59 5,61 22,30 18,50 5,90 5,00
97,00 93,10 2,00 13,00 4,00 13,90 25,60 5,75 22,50 18,50 5,90 5,05
97,00 93,10 2,00 13,00 4,00 13,77 25,60 5,65 22,30 18,50 5,90 5,05
97,00 93,10 2,00 13,00 3,99 13,85 25,60 5,70 22,40 18,50 5,90 5,03
NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Privredna banka Beograd a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Sacen a.d. Novi Sad Jubmes a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Komercijalna banka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd
0,00 % -0,43 % 8,11 % 0,00 % 5,26 % -0,94 % 0,00 % 2,17 % -0,54 % 15,55 % 0,00 % 1,00 %
515,00 4.001,00 595,00 512,00 8.700,00 74,75 79,00 6.849,00 993,00 15.500,00 2.150,00 88,31 83,25 3.305,00 946,00
532,00 4.070,00 600,00 515,00 8.903,00 74,82 79,07 6.850,00 993,00 16.399,00 2.160,00 88,32 83,26 3.305,00 950,00
526,00 4.021,00 600,00 512,00 8.859,00 74,82 79,07 6.849,00 993,00 16.003,00 2.160,00 88,32 83,25 3.305,00 950,00
525,04 4.020,74 599,53 512,15 8.859,33 74,75 79,00 6.849,13 993,00 16.002,83 2.150,74 88,32 83,26 3.305,00 949,50
0,77 % -0,35 % 9,09 % -0,39 % -0,44 % 0,13 % 0,13 % 0,72 % 0,00 % -1,53 % 0,33 % 0,01 % -0,22 % 0,15 % 0,00 %
KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ZUM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE REPLEK SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE
357.925,41 50.709,20 46.093,50 33.710,80 19.844,14 15.605,50 12.360,13 8.840,00 7.833,96 7.489,00 6.030,40 4.360,00 3.949,83 3.242,12 2.583,72
0,00 % -0,16 % 1,16 % -0,01 % 1,00 % -1,57 % 8,57 % 7,95 % 19,65 %
3.650,00 2.800,00 1.511,00 3.049,00 40.600,00 544,00 4.330,00 186,00 3.600,00 243,00 869,00
3.701,00 2.802,00 1.511,00 3.050,00 40.600,00 560,00 4.350,00 188,00 3.600,00 250,00 870,00
3.699,27 2.800,33 1.511,00 3.049,98 40.600,00 555,51 4.333,61 187,21 3.600,00 248,43 869,69
3.699,27 2.800,33 1.511,00 3.049,98 40.600,00 555,51 4.333,61 187,21 3.600,00 248,43 869,69
25000 83514 81147 37677 5538 34700 2252 23442 40800
36.750,00 30.933,91 29.561,89 28.167,28 27.976,82 17.074,30 16.808,42 13.511,62 12.972,49
4631 2200 32779 2500 6218 1326 654 2831 577 501 614 412
449.207,00 204.820,00 65.558,00 32.500,00 24.804,20 18.369,52 16.741,10 16.146,95 12.927,10 9.268,50 3.622,60 2.073,10
valuta: RSD - srpski dinar
MAKEDONSKA BURZA KMB SBT ZUMS MTUR REPL TEL ALK STIL TPLF RZUS TTK
5972 204 575 198 1668 52 16952 85 459 773 150 4000 1558 203 270
valuta: BAM - konvertibilna marka
BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB PRBN AERO AGBN A2016 A2015 JESV SCEN JMBN IMLK A2013 A2014 KMBN ENHL
-0,02 % 0,36 % 0,65 % -1,04 % 0,84 % -0,35 % -0,27 % 3,90 % 2,82 % -1,96 % 0,00 % -0,46 % -3,77 % 0,57 % -0,42 %
valuta: BAM - konvertibilna marka
SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD SMPJRK1 LTVTRK1 FRTFRK1 BSNLR TCMKR BIGFRK3 BHTSR SRPVRK1 HRBFRK2 ENISR
Promet
valuta: EUR - euro 59,93 248,57 80,16 170,25 11,90 300,10 0,73 104,00 17,07 9,69 40,20 1,09 2,53 15,97 9,57
BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSDS-O-C JHKP-R-A RITE-R-A ZPTP-R-A RTEU-R-A RFUM-R-A
+
Oznaka
Ponedjeljak 11/4/2011
39596 20.789.404,00 1278 5.138.501,00 4852 2.908.928,00 4947 2.533.621,00 260 2.303.427,00 15116 1.129.923,52 11299 892.675,60 115 787.650,00 660 655.380,00 40 640.113,00 270 580.700,00 6076 536.604,62 5286 440.090,21 125 413.125,00 400 379.800,00
valuta: MKD - makedonski denar 0,23 % -2,03 % 0,00 % 0,01 % 0,00 % -0,79 % 0,07 % 1,19 % 0,66 % -0,63 % -0,04 %
3605 13.335.875,00 336 940.910,00 461 696.571,00 155 472.747,00 9 365.400,00 651 361.634,00 83 359.690,00 1848 345.959,00 74 266.400,00 890 221.100,00 162 140.890,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
Stil Kraljevo Gorenje Telekom Slovenije Petrol Garant Futog
+1,19% +0,84% +0,65% +0,36% +0,34%
+
Powered by
business.hr
Intereuropa -3,77% Mercator -1,04% BH Telecom Sarajevo -0,54% Aerodrom Nikola Tesla -0,39% Krka -0,02%
NIS
Bosnalijek
Dionica novosadske naftne kompanije u petak se ponovno našla na prvome mjestu popisa najlikvindijih izdanja Beogradske burze s prometom od 20,8 milijuna dinara. To je ujedno bila jedina dionica s prometom ve im od 10 milijuna dinara. Cijena joj je u petak porasla 0,77 posto, na 526 dinara, a raspon kojim se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosio je od 515 do 532 dinara. Rastom cijene ve im od devet posto istaknula se dionica beogradske Privredne banke, ija je zadnja zabilježena cijena iznosila 600 dinara.
Sa 18.400 konvertibilnih maraka prometa dionica sarajevske farmaceutske kompanije Bosnalijek bila je me u trgovanijim izdanjima u petak, ali cijena joj je umanjena gotovo jedan posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnog trgovinskog dana i iznosila je 13,77 konvertibilnih maraka. To je ujedno bila najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom, a najviša je bila na razini od 13,9 konvertibilnih maraka.
+0,77 -0,94
REGIONALNI INDEKSI -0,23% BIRS +0,90% 821,05 1.220,96 Belex15 -0,11% FIRS +4,95% 766,18 2.480,93 Belexline +0,02% MBI10 +0,22% 1.432,01 2.719,23 MONEX20 SASX10 +0,10% 13,037.07 +0,66% 1.080,49 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,57% Stanje petak 8. travnja 2011. 1.075,10 SBITOP
EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,32% 2.922,42 +1,54% BUX +0,05% 24.227,54 +2,97% -0,03% 2.908,10 +0,03% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,61% petak 8. travnja 2011.
FTSE100 6.065,65
DAX 7.224,59
CAC40
4.066,71
MICEX 1,855.62
AMERI»KI INDEKSI -0,14% S&P500 -0,19% 12.409,49 1.333,51 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,15% ponedjeljak 11. travnja 2011. 2.796,14 DJIA
investor 22
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by
TJEDNI KOMENTAR
Marko Repecki, HR portfolio.com
P
rošlog su tjedna od 93 fonda njih 62 zabilježila porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od 2,32 posto do +2,85 posto, a 12 fondova zabilježilo je rast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond prošlog tjedna bio je NFD Aureus New Europe kojemu je vrijednost porasla 2,85 posto, a slijedi ga Ilirika Gold s rastom od 1,81 posto. Najve i gubitnik me u dioni kim fondovima bio je NFD Aureus US Algorithm kojemu je vrijednost smanjena za 2,32 posto, a slijedi ga OTP indeksni s padom od 1,91 posto. Od mješovitih fondova najve i dobitnik je Ilirika JIE Balanced, koji je ostvario rast vrijednosti od 2,18 posto, a slijedi ga OTP uravnoteženi s porastom od 1,19 posto. Najve i pad od mješovitih fondova zabilježio je fond ICF Balanced kojemu je vrijednost smanjena za 1,66 posto, a iza njega je ST Balanced s padom od 1,09 posto. Najve i dobitnik od obvezni kih fondova je ZB bond (+0,69 posto), a slijedi ga ZB Europlus (+0,08 posto). Od obvezni kih fondova ni jedan prošli tjedan nije zabilježio pad vrijednosti. Nov ani fondovi imali su tako er uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio ZB plus s rastom od 0,08 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je Erste Total East kojemu je vrijednost u 2011. godini porasla za 10,67 posto. Od mješovitih fondova vode i je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 9,08 posto. Od obvezni kih odnosno nov anih fondova najuspješniji su HPB Obvezni ki (+2,81 posto) i OTP nov ani fond (+0,94 posto).
Ime fonda
Valuta
Vrijednost
Prom. %
3 mj. %
kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn
121,4967 14,6890 95,9576 146,7120 88,1600 97,3613 110,2673 110,8156 66,1300 14,1947 11,0206 51,2588 90,7107 5537,7100 93,6400 106,7400 76,2900 88,7840 82,7312 348,0609 75,7266 51,3557 132,4900 13,1877 44,6909 107,5500 97,4405 63,5298 74,1550 44,7671
1,16 0,36 0,09 0,09 0,00 0,00 -0,01 -0,02 -0,03 -0,05 -0,09 -0,10 -0,11 -0,15 -0,16 -0,18 -0,20 -0,21 -0,25 -0,26 -0,29 -0,29 -0,33 -0,35 -0,37 -0,46 -0,48 -0,50 -0,52 -0,53
-0,45 3,00 5,59 -0,38 2,60 1,14 -9,48 5,49 4,52 -1,39 -2,62 5,90 7,79 -1,69 2,52 1,17 0,85 3,62 -3,69 -6,46 -2,21 1,44 -3,35 0,55 3,96 1,42 0,08 0,66 2,94 -1,49
6mj. % 12 mj. (%)
PGP (%) Ove god. (%)
Imovina
Starost
Datum
2,42 11,92 2,94 2,49 2,88 0,44 1,25 1,22 5,97 3,55 2,10 4,61 5,51 3,70 5,49 6,93 2,57 5,59 3,26 3,07 6,85 3,13 8,45 8,15 3,28 7,52 3,59 4,19 3,71 10,46
07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 06.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011
DIONI KI FONDOVI NFD Aureus New Europe KD Victoria OTP meridian 20 NFD Aureus US Algorithm A1 Ilirika Gold Ilirika BRIC VB CROBEX10 Raiffeisen C. Europe Platinum Global Opportunity AC G Dynamic EM HPB Dynamic HPB Dioni ki Poba Ico Equity Erste Adriatic Equity ZB euroaktiv Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond Platinum Blue Chip MP-Bric HR FIMA Equity C-Zenit ZB trend KD Prvi izbor OTP indeksni Raiffeisen World HPB WAV DJE Prospectus JIE HPB Titan ST Global Equity
-2,97 8,50 13,03 28,15 9,01 N/A -3,34 22,76 8,18 10,77 2,13 4,94 11,10 -1,23 10,19 4,94 10,29 12,31 3,78 1,25 -2,53 10,79 4,34 8,30 17,62 8,66 9,40 11,66 10,27 -3,16
-7,02 -7,10 3,90 9,83 2,85 N/A 1,76 7,26 -3,18 6,55 -1,55 0,05 -1,79 -7,40 -1,68 0,28 1,61 1,48 -2,23 -2,81 -12,89 -11,68 0,91 5,31 5,43 3,93 10,37 -3,84 1,92 -13,18
8,37 3,28 -1,39 16,66 -4,27 N/A 8,12 8,83 -6,69 -8,14 4,76 -13,49 -1,75 -14,77 -1,19 0,95 -9,99 -2,11 -5,65 -4,43 -3,98 -19,17 3,39 3,45 -21,73 0,97 -0,72 -10,28 -7,74 -7,40
-0,76 4,92 7,01 -0,17 5,32 -2,70 -7,82 7,82 5,76 0,18 -2,19 5,10 8,41 -0,33 4,35 2,57 3,14 4,51 -2,51 -6,32 -0,20 2,54 -2,43 1,47 6,37 2,31 0,34 2,21 1,78 -3,74
9,890 70,250 20,625 28,573 10,604 4,926 31,144 8,202 208,517 8,890 14,708 20,855 21,805 6,078 228,555 253,327 16,427 371,118 8,192 7,688 18,269 6,020 181,008 5,755 137,942 48,736 15,150 26,674 9,813 12,958
www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI Agram Trust OTP uravnoteženi Raiffeisen Balanced HPB Global Erste Balanced C-Premium Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM KD Balanced PBZ Global fond Allianz Portfolio ST Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced ICF Balanced ZB global NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Aggressive
kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn
70,0585 117,3729 156,8200 103,6220 126,3900 5,6827 109,7600 11,0883 8,4007 110,3045 117,1744 168,8396 10,1584 154,4485 118,5679 149,3500 79,0818 66,2658
0,35 0,31 0,18 0,12 -0,04 -0,04 -0,05 -0,09 -0,14 -0,18 -0,18 -0,23 -0,31 -0,32 -0,44 -0,80 -0,81 -0,98
0,01 7,96 0,15 6,16 2,13 0,94 1,10 -1,64 -1,51 4,81 1,25 -1,83 -1,38 0,45 5,51 1,01 -7,86 0,38
3,51 8,56 2,78 6,84 9,39 6,17 2,03 2,24 3,79 11,30 6,35 -1,28 3,65 7,39 6,32 5,13 -3,37 5,35
-2,62 2,91 0,46 -3,58 3,73 -5,73 7,87 -1,15 -0,02 4,75 7,22 -10,76 1,18 2,84 -9,51 3,08 -4,74 -5,43
-1,21 3,06 5,36 0,65 0,22 -12,65 9,01 5,06 -3,28 5,61 8,67 6,56 0,17 8,71 2,23 4,19 -4,84 -7,15
0,18 9,08 1,04 5,92 3,45 1,61 1,28 -1,40 0,33 5,61 1,73 -1,11 -0,93 1,80 4,84 1,19 -6,82 1,58
15,875 39,949 312,974 93,796 105,774 12,905 221,392 14,801 7,074 309,980 7,944 11,217 71,423 44,004 16,640 730,624 14,014 2,727
2,74 5,32 8,61 5,51 10,22 4,18 1,08 2,10 5,22 9,57 1,91 8,24 9,12 5,21 8,93 9,76 4,73 5,55
07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011
kn
11,6176 165,4775 128,0323 131,3675 177,9400 160,8600 133,6100 129,8956
0,12 0,08 0,08 0,06 0,04 0,02 0,00 -0,01
2,13 2,15 2,53 1,36 1,87 0,81 2,43 2,55
2,54 3,60 2,91 1,67 2,27 0,55 2,38 2,82
4,73 8,01 4,77 3,63 5,75 2,91 5,91 3,76
1,66 8,12 4,59 4,54 6,71 4,99 4,56 5,05
2,17 2,18 2,81 1,39 2,01 1,10 2,52 2,38
7,838 59,482 20,227 145,004 527,131 198,173 302,632 17,717
9,12 6,45 5,51 8,08 8,87 9,76 7,85 5,32
07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011
kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn
133,2590 163,9846 126,6909 146,3000 139,5700 139,8800 136,3440 133,2102 118,1210 11,4326 10,7639 109,2540 106,5800 100,4984 140,6932 125,0787 123,6029 102,4740
0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,01 -0,05
0,50 0,69 0,56 0,86 0,59 0,83 0,63 0,66 0,75 0,84 0,66 0,60 0,90 N/A 0,49 0,32 0,88 0,01
1,05 1,31 1,09 1,75 1,41 1,50 1,44 1,37 1,60 1,48 1,44 1,33 1,47 N/A 0,96 0,60 1,48 0,51
2,36 2,31 2,98 3,48 3,27 2,62 3,03 3,01 3,24 3,20 3,11 2,92 3,50 N/A 2,06 1,64 2,77 1,61
6,23 4,73 4,31 4,80 4,34 4,55 4,36 5,34 4,99 5,44 4,07 4,75 4,23 N/A 3,24 3,81 4,09 1,46
0,54 0,74 0,60 0,92 0,64 0,89 0,68 0,72 0,81 0,89 0,72 0,64 0,94 0,50 0,52 0,36 0,94 -0,07
1127,311 2228,048 496,065 1081,337 883,292 104,359 34,644 309,135 206,457 125,131 28,610 189,522 509,885 5,002 137,921 41,673 167,117 7,437
12,02 10,71 8,71 8,12 7,85 7,54 7,27 5,51 3,42 2,53 1,84 1,91 1,54 0,20 10,71 5,99 5,29 1,69
07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011 07.04.2011
OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative Capital One HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds ZB bond Erste Bond OTP euro obvezni ki
NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond OTP nov ani fond Platinum Cash
OGLAS
Bez Ine burza zapela u nelikvidnosti
ČEkA sE HANfA Tjedni promet dionicama iznosio je samo 64 milijuna kuna, a u općem nedostatku poticajnih vijesti dobro je prošla Ingra koju su lansirali novi poslovi Bez dionica Ine u opticaju Zagrebačka je burza prošli tjedan provela u posvemašnjoj letargiji, u kojoj je solidniju likvidnost zabilježila jedino dionica Hrvatskog Telekoma. Crobex je na tjednoj razini pao 1,04 posto, na 2245,47 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,63 posto, na 1250,51 bod. Redovan tjedni promet dionicama iznosio je samo 64 milijuna kuna, od čega je 19 milijuna kuna potrošeno na HT, pet na povlašteni Adris i četiri na Končar. Većina likvidnijih dioni-
ca na tjednoj razini nije zabilježila veće cjenovne pomake. HT je pao jedan i pol posto, na 278,9 kuna, dok je gotovo dva posto porasla dionica Dom holdinga.
Ingra kao rijedak poticaj
"Trgovanje se odvija sporadično jer na domaćem tržištu gotovo i nema likvidnosti", rekla je za Hinu direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke Ivana Hatvalić. U vrijeme kada nedostaje dobrih vijesti ulagačima je kao melem na ranu doš-
la obavijest iz Ingre da je ta građevinska tvrtka s ruskim tvrtkama Mašinoimport i Interaktiva sklopila sporazume o poslovnoj suradnji kojima se, kako su rekli u Ingri, otvaraju nove mogućnosti za izvođenje infrastrukturnih radova i investicijskih projekata u Ruskoj Federaciji. Rezultat je u petak bio snažan rast cijene dionice uz 1,2 milijuna ostvarenog prometa. Ingra je prošli tjedan porasla 1,78 posto, na 13,7 kuna, uz 2,7 milijuna kuna tjednog prometa.
IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, čija je dionica prošli tjedan na krilima novih poslova porasla gotovo dva posto
snimio hrvoje dominić
Dionica Validusa prekinula je u petak petodnevni niz snažnog rasta cijene. Pad je iznosio 4,13 posto, što je bilo dovoljno da cijenu spusti ispod razine od 12 kuna. Ukupni ostvareni promet bio je najveći u ovom tjednu pa je u petak dosegnuo 431.775 kuna pri čemu je vlasnika promijenilo 36.085 dionica. Međutim, dnevni pad cijene ipak nije bio dovoljan da pokvari izvedbu dionice na tjednoj razini - Validus je prošli tjedan lansiran 27,75 posto
REGIjA
SBITOP propustio priliku za rast svi regijski indeksi osim slovenskog sBItOP-a tjedan su, predvođeni banjalučkim BIRs-om koji je u petak porastao 0,9 posto na 1220,96 bodova, odnosno 0,9 posto, zaključili rastom vrijednosti.
Dionica banjalučke Tržnice zadala je najviše posla tamošnjim brokerima; ostvareni promet iznosio je 36.750 konveritibilnih maraka, što je bilo i više nego dovoljno za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih. Cijena se tijekom dana nije mijenja-
la i iznosila je 1,47 KM. Indeks susjedne sarajevske burze SASX 10 blago je porastao na 1080,49 bodova. Dionicom farmaceutske kompanije Bosnalijeka trgovalo se u iznosu od 18.369 konvertibilnih maraka, no cijena je ovoj dionici uma-
njena u odnosu na četvrtak 0,96 posto i iznosila je 13,77 konvertibilnih maraka. Padom cijene tjedan je zaključila i dionica BH Telecoma čija je posljednja zabilježena cijena bila 22,3 konvertibilne marke, što je pad 0,54 posto. B. St.
i uza zadnju cijenu od 11,6 kuna.
AtPL prodao avione
Jedna od važnijih prošlotjednih vijesti bila je da Atlantska plovidba prodaje svoj sektor zračnog prijevoza. Tržište je reagiralo padom cijena od 1,35 posto, na 711,3 kune. Na dubrovačkog je brodara prošlog tjedna potrošeno 1,65 milijuna kuna. Uspješna nije bila ni Uljanik plovidba, čija je dionica pala jedan posto. Nikola Sučec
BROjkE
0,23 0,11 posto pao je slovenski SBITOP
posto pao je beogradski BELEX 15
Novi izvršni direktor Googlea Larry Page poslao je obavijest svim zaposlenicima tog diva da e im visina godišnjeg bonusa u 2011. ovisiti o Googleovu uspjehu na podru ju društvenih mreža. Visina bonusa, objasnio je Page,
rast e ili sniziti se do 25 posto, ovisno o tome koliko e biti uspješna Googleova strategija da implementira "odnose, dijeljenje i identitet u svoje proizvode". Paige smatra kako se Google mora upustiti u društvenu sferu. Dopis
o bonusima koji je poslao zaposlenicima brzo je dospio u medije, a u njima su ga vjerojatno željeli vidjeti oni koji ne smatraju pravednim da im godišnja zarada ovisi o sektoru s kojim nemaju veze. Page je, naime, tu mjeru od-
lu io primijeniti na sve zaposlenike, bez obzira na sektor u kojem rade. Ovakvo "stimuliranje" radnika samo je jedan od na ina na koje Google nastoji konkurirati Facebooku i ostalim društvenim mrežama. B.hr
DOBITNICI DANA (ZSE) Transadria +15,71% Dukat +4,84% Vupik +4,74% Turisthotel +4,07% Dioki +3,76%
GUBITNICI DANA (ZSE) Magma -13,56% Vaba banka -10% Viktor Lenac -8,03% Uljanik -5,26% Sun ani Hvar -5,03%
INDEKSI CROX Mirex
37 Raste
21 Nema promjene
68 Pada
Vrijed. 1,328,86 161,20
Prom. 0,04% 0,07%
Sirova nafta 110,30 Prirodni plin 4,12 Zlato 1,457,90 Srebro 39,61 Goveda 123,06 Kava 298,08
1,35% 1,79% 0,11% 0,18% 0,24% 0,51%
LJUDSKI PROBLEMI U KRIŽANCU REALITYJA I KVIZA
Najnoviji dokaz da su Amerikanci u stanju sve pretvoriti u medijski cirkus stiže u obliku emisije u ijem e središtu biti zapljene automobila. Tijekom krize na tisu e, a možda i na stotine tisu a Amerikanaca ostalo je bez domova jer nisu mogli pla ati hipoteku pa su ih banke zaplijenile, a vrlo su esti i prizori kamiona vu nih službi kako odvla e automobile vlasnika koji su prestali pla ati rate kredita za svog limenog ljubimca. I tako se netko dosjetio serije "Repo Games", koja e biti kombinacija reality showa i kviza. Serija e pratiti dvojicu stvarnih pljenitelja automobi-
la Josha Lewisa i Toma DeTonea dok obavljaju posao i snimati reakcije o ajnih vlasnika, a onda e im ponuditi priliku da automobil osvoje natrag. Da bi zaslužili povratak automobila i pla anje svih dugova, kao i preostalih rata, morat e to no odgovoriti na tri od pet pitanja koja e se odnositi na podru ja vezana uz prehranu, znanost, filmove i tehnologiju. Producentica serije je Sally Ann Salsano. Ona je i producentica MTV-jeva reality showa "Jersey Shore", koji prati grupu slobodoumnih i besposlenih mladih Amerikanaca. Nikolina Rivosechi
ARHIVA BUSINESS.HR
Zapljene automobila postaju medijski šou
ŠOKIRANI vlasnici zaplijenjenih automobila mo i e ih osvojiti natrag
BOGATSTVO ZA BLIZINU AERODROMA I SLAVNE SUSJEDE
ARHIVA BUSINESS.HR
Privatni otok na Bahamima prodaje se za 22 mil. dolara
Bivši investicijski bankari prodaju otok jer im treba novac za ulaganje u - druge otoke
Privatni otok na Bahamima sa 145 jutara zemlje, obalom duga kom oko 3,2 kilometra i ku om površine 370 kvadrata prodaje se za 22 milijuna dolara. Otok prodaju bivši investicijski bankari iz Miamija, bra a Steve i Patrick Harrington, koji su ga kupili 2006. godine. Steve Harrington je za Wall Street Journal izjavio kako su na kupovanje "trofejnih" otoka na Bahamima primijenili principe investicijskog bankarstva te
Ho e li se niska likvidnost na ZSE-u nastaviti i ovog tjedna, pratite na…
da spomenuti otok prodaju zato što izvode radove na nekoliko drugih privatnih otoka pa trebaju prikupiti kapital za te investicije. Privatni otok je od otoka Great Exuma, koji ima me unarodni aerodrom i niz luksuznih odmarališta, udaljen pet minuta vožnje brodom, a me u vlasnicima drugih susjednih privatnih otoka su ma ioni ar David Copperfield te slavni pjeva i countryja i supružnici Faith Hill i Tim McGraw. Nikolina Rivosechi
ARHIVA BUSINESS.HR
Zaposlenicima Googlea bonusi ovise o - Facebooku
LARRY PAGE, izvršni direktor Googlea
www.business.hr
UKRATKO... Odlazak legende Sidney Lumet, legendarni ameri ki filmski redatelj, poznat po klasi nim filmovima kao što su Dvanaest gnjevnih ljudi, Pasje popodne i Mreža, umro je u subotu u dobi od 86 godina. Prvi u svemiru Rusija i cijeli svijet 12. travnja obilježavaju 50. godišnjicu povijesnog pothvata legendarnog Jurija Gagarina, prvog ovjeka koji je odletio u svemir, i po etak ere svemirskih letova s ljudskom posadom. Ponovna suradnja Kolumbijski i venezuelanski predsjednici Juan Manuel Santos i Hugo Chavez potpisali su u subotu nave er u kolumbijskoj Cartageni 16 sporazuma o suradnji, okon avši time nekoliko godina napetosti u odnosima dviju zemalja.
www.business.hr