Business.hr broj 867

SVE OSTAJE U OBITELJI 10

DOGOVORILI KOLEKTIVNI 8

I uz rezove u ZG holdingu 200 ljudi viška

Pola projekta Radeljević zetu nadzornika IGH? Marko Balija, vlasnik tvrtke Trames, zet nadzornika IGH Ante Stojana i voditelj projekta gradnje golfskoga igrališta na Sr u, kupio je od IGH polovinu tvrtke Radeljevi

UTORAK 12/4/2011

BROJ 867 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

DOTUKLA GA HRANA 4-5 Nakon propasti s poznatom ameri kom franšizom brze hrane Subway, nekadašnji ministar financija doživio je krah s doma im lancem Daily Fresh, a velik novac izgubio je i u poslu s Metronetom

Od sedam poslova Škegro uspio u samo jednom

REZULTAT

6:1

info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Štrajk upozorenja u Transadriji

U zra nim lukama putnika 7% više

Radnici Transadrije održali su ju er od 11 do 13 sati štrajk upozorenja traže i od Uprave pla e za prošlih šest mjeseci. U štrajku i mirnom okupljanju na lokacijama te tvrtke u Rijeci i Šibeniku sudjelovalo je oko 100 radnika Transadrije, a poduprli su ih djelatnici Transadrije iz Splita te Luke Šibenik, koja je u 50-postotnom vlasništvu Transadrije.

Broj putnika u hrvatskim zra nim lukama u ožujku je u odnosu na isti lanjski mjesec porastao 7% (218.269 putnika), pokazuju podaci Agencije za civilno zrakoplovstvo. U prva tri mjeseca broj putnika pove an je 8,9 posto. Najviše putnika u prva tri mjeseca zabilježeno je u Zra noj luci Zagreb, njih 424.222, te u zra nim lukama u Splitu - 72.867 i Dubrovniku - 62.632 putnika.

Utorak 12/4/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SVE ZA ROK U LIPNJU: ZBRZATI POGLAVLJE 23

Kosorica u utrci koju emo p kvalitetom Predsjednica Vlade Jadranka Kosor iz petnih je žila uprla kako bi Hrvatska barem formalno ispunila sva ili gotovo sva mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 o pravosu u i temeljnim ljudskim pravima, koje se isprije ilo kao zadnja velika prepreka završetku pregovora s Europskom unijom. U namjeri da uhvati lipanjski rok, nije je pokolebao ni predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kada je prošloga tjedna ponovio da su Bruxellesu "sadržaj i kvaliteta" u provo enju mjerila za zatvaranja svih poglavlja važniji od brzine njihova provo enja. I ju er poslijepodne Kosor je dodatno "pritiskala" sve koji su angažirani na realizaciji Vladina

akcijskog plana u kojemu su nabrojane sve doma e zada e EK. Barrosov princip "sadržaja i kvalitete" i Kosori in princip "brzine i koli ine" intenzivno e se nadigravati do kraja travnja, a potom e uslijediti svibanjsko vaganje koji e od njih presuditi ho e li Hrvatska u lipnju završiti pregovore. Barroso se slaže da je Hrvatska uhvatila pravi ritam, ali je još suzdržan u ocjeni jam i li prava brzina i stabilno "eurokvalitetno" provo enje reforme pravosu a, sustavnu borbu protiv korupcije...

Suci udarni ki

O kakvoj je utrci rije , ilustriraju podaci koji su se mogli uti uo i Barrosova posjeta

SNIMIO HRVOJE DOMINI

www.business.hr

na sjednici Vlade na kojoj je usvojeno prvo izvješ e o ispunjavanju obveza za zatvaranje Poglavlja 23. Na op inskim sudovima u 2010. bila su 84.802 neriješena predmeta starija od tri godine, a do 25. ožujka riješeno ih je 14.222 ili 16,8 posto zahvaljuju i udarni kom radu pravosudnog tima. Ve ina tih predmeta zapravo je riješena u nešto više od mjesec dana kada su

suci dignuti na noge. Do kraja travnja broj takvih predmeta istim ritmom smanjit e se još 15-ak posto, ali kriterije ocjene o njihovoj kvaliteti definirat e broj žalbi, pogotovo drugostupanjske presude.

Požurnica i stanovima

Sli no je i s podacima koje je na istoj sjednici Vlade iznio ministar Božidar Pankreti .

U 2010. obveza Hrvatske bila

POZADINSKA IGRA BIVŠIH PLIVAŠA?

Nakon Čovića, Smetiško će voditi i Genera lijekove Nakon informacije da Željko ovi više nije direktor tvrtke Genera lijekovi, jedne od osam tvrtki Genera grupe, iz te su nam kompanije kazali da e predsjednik Uprave Genere Marko Smetiško preuzeti i vo enje Genera lijekova.

Kako je Business.hr objavio, ovi se sa 1. travnjem oprostio od Genere, gdje je sredinom 2009. angažiran kao menadžer ambiciozna

projekta proizvodnje generi kih lijekova. Na novu poziciju u relativno malu tvrtku prešao je kao veliki igra jer je prije toga 16 godina bio prvi ovjek Plive. Za njegove vladavine doma i je farmaceutski div privatiziran, ali je i doživio najgore dane zbog ega su ovi eve menadžerske vizije i kompetencije bile na udaru kriti ara.

Nakon informacije o ovi evu odlasku iz Genere,

iz pojedinih izvora upu enih u zbivanja u farmaceutskom sektoru mogu se uti interpretacije prema kojima je za ovi ev odlazak najviše zaslužan novi predsjednik Uprave Genere Marko Smetiško, ina e ovi ev nekadašnji kolega iz Plive. U Generi to oštro demantiraju: "Željko ovi otišao je na svoj zahtjev, pa su spekulacije da je dobio otkaz potpuno neto ne te bismo ih željeli i službe-

no demantirati. Direktorom društva Genera lijekovi imenovan je Marko Smetiško, koji e projekt nastaviti voditi s postoje im, odli no uhodanim timom ljudi", stoji u odgovoru Generine direktorice korporativnih komunikacija Ane Bagari .

Uglavnom, Marko Smetiško je na mjesto predsjednika Uprave imenovan po etkom velja e ove godine, da bi ovi nakon dva mjeseca bez velike

BISER DANA

BROJKA

››

15.613

Kao što su prije osam godina, kad je prora un bio pun, bili protiv kad sam uvodio besplatne udžbenike za sve, govore i da i unuci Todori a ne e pla ati udžbenike, e, sada kad unuci naših bogatih ljudi trebaju pla ati, sad su protiv

molbi pristiglo je Agrokoru na oglas objavljen u sklopu akcije 'Radom iz krize', u kojemu su tražili kandidate za tisu u radnih mjesta

MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik, objašnjavaju i zašto ostaje pri svojem prijedlogu cijene dje jih vrti a u gradu Zagrebu ovisno o prihodima roditelja

UVODNIK

o platiti Škegro, probaj s nekim

e

je i dodjeljivanje 2070 stambenih jedinica srpskim povratnicima.

Do listopada 2010. samo je 31 posto tog mjerila bilo realizirano, a kad je zagustilo, do kraja velja e taj je postotak udvostru en, a u ožujku pove an za još 10-ak posto...

Barroso nije skrivao zadovoljstvo što su brojke o ispunjavanju mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 u ovoj godini naglo po ele rasti, ali tek emo u lipnju doznati ho e li ustrajati na stavu da taj rast moraju dokazati i kvaliteta i održivost.

Zoran Daskalovi

pompe i službenih priop enja otišao iz Genere. Smetiško je diplomirao medicinu i dodatno se usavršavao u poslovnom upravljanju te je menadžersko iskustvo po eo stjecati upravo u Plivi kao direktor farmaceutike. Godine 1999. prešao je u Luru, a zatim u Belupo, gdje je vodio prodaju i marketing. Od 2004. preuzeo je funkciju potpredsjednika Uprave Atlantic grupe, odakle je po etkom ove godine prešao na elnu poziciju u Generi. M. Grbi

od 'glupih poslova'

DA SAM, DA SAM....

SLASTI»AR Škegro je nedavno izjavio da se novac može zaraditi i na "raznim glupim poslovima kao što su pekarstvo i slasti arstvo"

Stanko BoriÊ, stanko.boric@business.hr

Z

asigurno e biti i onih koji e se zlurado nasmijati na vijest da se zatvara lanac brze, a (navodno i) zdrave hrane imena Daily Fresh. I to ne zato što im je draži Rubelj grill ili neka kebabdžinica, ve zbog ovjeka koji stoji iza toga, pokazalo se neuspješnoga projekta - Borislave Škegre.

NEKADAŠNJI HDZ-ov ministar financija mnogim je gra anima Hrvatske jedan od najomraženijih tranzicijskih likova.

Uveo je PDV, djeluje nesimpati no, zalaže se za rezanje brojnih socijalnih prava, a uz to konstantno tvrdi da su ve ina Hrvata neradnici koji ne zaslužuju ve e pla e. Nedavno se dodatno proslavio izjavom kako se novac može zaraditi i na "raznim glupim poslovima kao što su pekarstvo i slasti arstvo". Sve to skupa lansiralo ga je na vrh ljestvice nepopularnosti, gdje, složit ete se, nije nimalo lako zasjesti. Pogotovo u konkurenciji raznih likova koji su kroz hrvatsku politiku prošli u posljednjih 20 godina.

S druge strane, dobar dio medija prikazivao ga je i kao

SNIMIO HRVOJE DOMINI

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR s Jose Manuelom Barrosom, predsjednikom EK, nadigrava se principima 'sadržaja i kvalitete' te 'brzine i koli ine'

››

Pitanje je dokle e kompanije koje ulažu u njegov Quaestus imati volje pratiti ga. Jest da im je napravio podosta usluga iz razdoblja svoje politi ke karijere, ali novac je novac. A on ga je ipak podosta izgubio uspješna poslovna ovjeka koji zna kako se stvara novac.

Sposobnost su mu priznavali i neki oporbeni politi ari, koji su isticali kako bi ga zvali u vladu, bez obzira što je HDZovac. Stvarno mudro od njih, nema što. Zasigurno bi ih ljudi više zavoljeli da u svojem timu imaju ovjeka kojeg golem dio Hrvatske ne može smisliti ni na slici.

NO, PUSTIMO to na stranu, kao i sve ranije navedene ra-

zloge nepopularnosti (od kojih su neki opravdani, a neki nisu), a zaboravimo i pri u o boci žestice koju je uzeo/dobio sa štanda na Zagreba kom velesajmu. Pogledajmo samo popis njegovih poslovnih (ne)uspjeha i bit e nam jasno o kakvom je vrhunskom stru njaku rije . Uostalom, sam je svojedobno priznao da ga je ekipa iz Metroneta šarmirala jednom dobrom prezentacijom pa je, eto, odlu io uložiti de-

setke milijuna eura u njih. Doduše, tu e, a ne svoje. Jer toliki novac nije mogao sam zaraditi dok je bio na ministarskoj pla i. Ili ipak jest? Pitanje je samo dokle e kompanije koje ulažu u njegov Quaestus imati volje pratiti ga. Jest da im je napravio podosta usluga iz razdoblja svoje politi ke karijere, ali novac je novac. A on ga je ipak podosta izgubio. Možda da ipak uloži u slastice i peciva koja toliko prezire...

tema 4-5

DOTUKLA GA HRANA Nakon propasti s poznatom ameri kom fra doživio je krah s doma im lancem Daily Fresh, a velik novac izgubio j

Portfolio Quaestus Private Equity kapitala: ■ Hospitalija trgovina ma) (podmirila obvezni ki dug s teško a ■ Metronet telekomunikacije 0. (ukupni dug u prvom polugodištu 201 itak gub a, kun juna mili 592 godine dosegao a) kun 33,7 milijuna ■ Tele2 je (prodan udjel, jedina tvrtka na kojoj Quaestus zaradio) ■ Hlad (još uvijek eka zaradu) ■ Akromion kuje) (bolnica od koje Quaestus mnogo o e ■ GFG Gustus a (odustajanje od Daily Fresha, prije tog ne hra brze c lana orio zatv je Quaestus Subway) ■ Vuli &Vuli (još uvijek eka zaradu)

Borislav Škegro, bivši ministar financija, današnji savjetnik premijerke Jadranke Kosor i jedan od privatnih poduzetnika, u posljednje vrijeme bilježi sve snažnije udarce tržišnoga gospodarstva. Ambiciozan projekt doma eg lanca brze prehrane, koja je reklamirana kao zdrava, najvjerojatnije e zatvoriti vrata prije tre eg ro endana. Iza Daily Fresha stoji Quaestus Equity, fond za ulaganje u rizi ni kapital, ije je najistaknutije ime Borislava Škegre. Zanimljivo je da ovo nije prvi Quaestusov krah u lancu brze prehrane. Prije Daily Fresha doživio je neuspjeh i s poznatom ameri kom franšizom brze hrane Subway.

Hvalio privatizaciju

Borislav Škegro i nakon politi ke karijere nastavio je braniti privatizaciju na hrvatski na in, hvale i je kao jednu od najboljih u regiji, a 2003. godine osnovao je Quaestus, fond u iju je isplativost uvjerio brojne velike

tvrtke koje su odlu ile uložiti ukupno 225 milijuna kuna. Rije je o Privrednoj banci Zagreb, Croatia osiguranju, Nexe grupi, Konstruktor inženjeringu, Dalekovodu, Institutu IGH, Vaba banci, Jamnici i M san grupi. Me utim, poslovni krugovi ve dulje tvrde da te tvrtke, nakon osam godina funkcioniranja Quaestusa, nisu pretjerano zadovoljne dobiti koju im fond ostvaruje.

Današnji kapital Quaestusa, prema posljednjem izvješ u na Zagreba koj burzi, iznosi 263,7 milijuna kuna, odnosno 38 milijuna kuna iznad temeljnog kapitala. Njegova je strategija vlasni ko preuzimanje i unaprje enje poslovanja poduze a uz pokušaj dosezanja interne godišnje stope rentabilnosti ve e od 25 posto. Škegro je oduvijek bio navezan na politiku i u tim vodama, kako se pokazuje, najbolje funkcionira. Bio jedan je od glavnih protagonista u ratu za Plivu, po-

Od sedam uspio u sam Poslovni krugovi ve dulje tvrde da tvrtke, nakon osam godina funkcioniranja Quaestusa, nisu pretjerano zadovoljne dobiti koju im taj fond ostvaruje.

Ulaga ima je fond obe avao internu godišnju stopu rentabilnosti ve u od 25 posto, ali u ve ini poslova brojka je znatno manja kušao je putem modela javno-privatnog partnerstva preuzeti hotelsku kompaniju Sun ani Hvar, a ulazio je u nekolicinu manje atraktivnih projekata koji su se naposljetku pokazali i ne pretjerano atraktivnima za ulaga e, kao što to zorno pokazuje primjer Subwaya i Daily Fresha.

Prva je bila Hospitalija

Prvo ulaganje Quaestusa bilo je u Hospitaliju, poduze e za trgovinu lijekovima i drugim medicinskim proizvodima, pri emu je Quaestus 2004. uložio 10-ak milijuna kuna. Hospitalija je pet godina poslije upala u velike probleme, ne mogavši otplatiti vlastitu obveznicu. To joj je ipak uspjelo nakon godinu dana, pa se i samo uspješno vra anje duga pokazao kao veliki uspjeh, a rentabilnost od 25 posto mogla se zaboraviti. Škegro je prije nekog vremena izrazio spremnost izlaska iz Hospitalije, tvrde i da se njezino poslovanje stabiliziralo. Strategija sva-

kog rizi nog fonda jest izlazak iz poduze a kada se osovi na noge, ime se zara uje više od uloženog, a Škegro je uvjeren da je Quaestus to uspio napraviti.

Upravo je slu aj Hospitalije inicirao malo glasnije poslovne spekulacije da je Škegro u sve ve im problemima sa svojim fondom.

Isti oni koji ga smatraju jednim od glavnih kreatora preduvjeta današnje gospodarske krize smatraju da je politi ko aktiviranje ponovnim približavanjem izvršnoj vlasti samo potvrda da Quaestus sve teže diše u tržišnoj utakmici. Osim toga, fond je imao problema i s Metronetom, telekomunikacijskom tvrtkom koju je osnovao, i koja je nakon uspješnog po etka po ela bilježiti sve ve e gubitke.

Prema posljednjim izvješ ima za polovicu 2010. godine, Metronet je u minusu 33,7 milijuna kuna uz 592 milijuna kuna ukupnih obveza. Škegro je prije nekoliko dana kazao kako se od se-

JEDINU PRAVU ZARADU Borislav Škegro ostvario je od prodaje udjela u norveškoj telekomunikacijskoj tvrtki Tele2, nakon što ju je doveo u Hrvatsku, dok Êe se Daily Fresh ugasiti prije treÊeg ro endana

dam ulaganja isplati jedno, što je u skladu s rezultatima Quaestusa koji je zaradu imao samo od prodaje udjela u norveškom telekomunikacijskom poduze u Tele2, nakon što ga je doveo u Hrvatsku.

Jedna za jednu

Quaestus je spremno usko io i u najnoviju Vladinu strategiju - fondove za gospodarsku suradnju pri emu država na svaku kunu privatnog kapitala dodaje jednu svoju. Iako se najavljuju mnogi veliki projekti

om franšizom brze hrane Subway, nekadašnji ministar financija gubio je i u poslu s Metronetom

business.hr Utorak 12/4/2011

m poslova Škegro amo jednom

u koje su ti fondovi spremni u i, ipak su konkretni podaci još zavijeni velom tajne. Škegro je, u skladu s Friedmanovom ekonomskom školom koja je pun zamah dobila nakon državnog udara u ileu i dolaska na vlast diktatora Augusta Pinocheta, velik pobornik privatizacije svega što država ima, a zbog svojega zalaganja za takvu strategiju podigao je na noge ak i Katoli ku crkvu koja je snažno ustala protiv privatizacije prirodnih resursa. Štoviše, on snažno i hrabro brani privatizaciju u Hrvatskoj u kojoj

samo rijetki tvrde da je bila poštena i pravedna. Bit e zanimljivo u što e Quaestus uložiti kao fond za gospodarsku suradnju, ali ostaje injenica da mu mnogo bolje idu poslovi kada ih radi s državom, nego kada je u pitanju plivanje u posve privatnim tržišnim vodama.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

PRAVOSUĐE NA DJELU Tristotinjak bivših zaposlenika nekadašnjeg t nati na isplatu svih potraživanja zbog visokih troškova parnica, od kojih se

Na računu 10 mil. a Vama ne može platiti radnike Zaposlenici bi još trebali dobiti oko dva milijuna kuna, ali osim troškova parnica prepreka su poreznici. Naime, radnici su u istom isplatnom redu s Poreznom upravom koja ima tražbinu veću od 10 milijuna kuna, a podjela ide razmjerno: 80 posto poreznicima i 20 posto radnicima Iako je na računu Vame u stečaju oko 10 milijuna kuna, tristotinjak bivših zaposlenika nekada vodeće trgovačke tvrtke sjeverozapadne Hrvatske ne može računati na isplatu svih preostalih potraživanja zbog visokih troškova parnica, od kojih se neke vode već desetak godina.

Od 2000. godine, kada je otvoren stečaj Vame i za stečajnu upraviteljicu imenovana Anica Sajko, podijeljeno je ukupno 13,8 milijuna kuna dobivenih uglavnom od prodaje nekretnina i pokretnina.

"Porezna uprava dobila je 1,8 milijuna, a sa 12 milijuna kuna radnička su potraživanja namirena više od 80 posto. Zaposlenici bi trebali dobiti još 20 posto ili oko dva milijuna kuna, ali iako imamo gotovo deset milijuna kuna na računu, ne možemo još ići na diobu jer moramo rezervirati iznose za troškove parnica. Uz to, radnicima ne mogu biti u cijelosti isplaćena potraživanja jer su u istom isplatnom redu s Poreznom upravom, koja ima tražbinu veću od 10 milijuna. Naime, podjela ide razmjerno: 80 posto poreznicima, 20 posto radnicima", pojašnjava Ve-

limir Slamar, sadašnji stečajni upravitelj Vame.

4

milijuna kuna iznose sudski troškovi za samo tri od sedam parnica koje vodi Vama, i to bez kamata

Slab odaziv

Vama, na čiju su se prošlotjednu skupštinu odazvala samo dva vjerovnika, još uvijek vodi sedam parničnih postupaka radi pobijanja pravnih radnji.

"Zakonska je obveza da imamo novac rezerviran za pokrivanje predvidljivih troškova, a troškovi samo tri od sedam parnica iznose blizu četiri milijuna kuna, i to bez kamata koje su poprilične s obzirom na dugotrajnost sporova", upozorava Slamar.

Tako je osam milijuna kuna vrijedna parnica s Partner bankom započela još 2002., a krajem 2005. donesena je prvostupanjska presuda u korist Vame u kojoj je presuđeni trošak od milijun kuna.

"Međutim, Visoki trgovački sud lani je ukinuo tu presudu i vratio predmet na ponovno suđenje. Budući da spor može biti izgubljen, moramo čuvati novac za pokrivanje troškova suđenja. Kada bismo izgubili sve ostale spore koji još nisu pravomoćno okončani, kao što je slučaj s bivšom Panonskom pivovarom i

brojkA

Velimir Slamar, stečajni upravitelj Vame, kaže da su zbog dugotrajnosti sudskih postupaka razmatrali mogućnost nagodbi, ali druge strane nudile su vrlo malo arhiva business.hr

Bjelovarskom bankom, gotovo ne bismo imali ništa od desetak milijuna kuna na računu", kaže Slamar.

Troškovi parnice s Panonskom pivovarom, koja je nepravomoćno završila 2007., iznose 1,4 milijuna kuna, a s Erste bankom, slijednicom Bjelovarske banke, 1,16 milijuna. Postavlja se otkud toliki troškovi.

"Partner banku tužili smo za oko osam milijuna kuna vezano uz robnu kuću u Zagrebačkoj ulici. Svaki dolazak odvjetnika na sud, pisanje podneska i drugo košta jedan posto vrijednosti spora ili 80.000 kuna", objaš-

njava Slamar, dodajući da je zbog dugotrajnosti postupaka razmatrana mogućnost nagodbi, ali su druge strane nudile vrlo malo.

Gotovo 25 milijuna kuna iznose troškovi stečajnog postupka nad Vamom od otvaranja u svibnju 2000. godine do kraja ožujka ove godine. U taj iznos uključeno je i namirenje bivših zaposlenika, kojima je isplaćeno oko deset milijuna kuna, a ostali troškovi iznose 14,9 milijuna kuna. Od potonjeg iznosa, na troškove zaposlenika odnosi se 3,9 milijuna kuna, a na parnične troškove i troškove odvjet-

ničkog zastupanja 4,2 milijuna kuna. Za sudske pristojbe, i to uglavnom za 27 parničnih postupaka za pobijanje pravnih radnji utrošeno je 835.000 kuna. Tijekom stečajnog postupka izmijenila su se dva stečajna upravitelja, a za njihove je nagrade utrošeno 531.000 kuna bruto.

Najviše Vabi

Tijekom stečajnog postupka plaćeno je 1,4 milijuna kuna za komunalne naknade, a za zakupnine i održavanje još toliko. Na ostale materijalne troškove odnosi se 2,6 milijuna kuna.

Upravo zbog visine troškova dosadašnjih parnica, od kojih je 21 završila, jedan od vjerovnika upozorio je tijekom Skupštine vjerovnika da bi se za nastavak ostalih šest moglo utrošiti od četiri do osam milijuna kuna, što je ocijenio apsurdnim.

Prihodi stečajnog dužnika iznose 68 milijuna

šnjeg trgovačkog diva ne može račukojih se neke vode već 10-ak godina

il. kuna, Privatizacija

Početak kraja bio je 1995.

Petstotinjak zaposlenika Vame nije moglo otplaćivati 65 posto upisanih dionica ni Fondu za privatizaciju, ni Varaždinskoj banci. Stoga su 1997. godine u dogovoru s Varaždinskom bankom tvrtke MWM AgroCo u vlasništvu Mladena Jarnjaka, nećaka Ivana Jarnjaka, te ivanečka IMA u većinskom vlasništvu Zlatka Obadića preuzele kreditne obaveze malih dioničara prema Varaždinskoj banci i na taj su način postali glavni dioničari Vame: MWM sa 26 posto dionica, ivanečko tr-

govačko poduzeće u istom postotku, a Fondu za privatizaciju ostalo je 19 posto.

Jarnjak i Obadić pobijedili su Čačićev Coning i Cekin Janeza Tobiasa u utrci za dionice. Otplaćene dionice zaposlenicima plaćali su 50 posto od iznosa, a neotplaćene četiri posto, s time da su dio platili gotovinom, a za dio uzeli bankovne kredite. No, dok su lako došli do bankarskih kredita, novi vlasnici Vame pokazali su se nedovoljno sposobnima za vođenje poduzeća.

kuna, a ostvareni su uglavnom zahvaljujući prodaji imovine nekada najvećeg trgovačkog lanca sjeverozapadne Hrvatske. Tako je prihodovano 57 milijuna kuna, a zatim sa 6,5 milijuna slijede prihodi od zakupa. Međutim, priznate tražbine gotovo su dvostruko veće od prihoda, točnije 112 milijuna kuna.

Dosad su namireni radnici s oko deset milijuna kuna, vjerovnici prvog isplatnog reda sa 2,3 milijuna, a razlučni vjerovnici dobili su 43 milijuna kuna. Među potonjima najviše su dobile financijske i osigurava-

juće kuće. Sa 28,8 milijuna kuna na prvom je mjestu bivša Varaždinska banka, slijedi Kärtner Landes und Hypoteken bank Austrija sa 5,1 milijun kuna, Croatia osiguranje s 3,5 milijuna, Dalmatinska banka s dva milijuna…

Dug bivšim zaposlenicima iznosi oko tri milijuna kuna, a ostali vjerovnici prvoga isplatnog reda potražuju još 14,7 milijuna kuna.

Nenamirene tražbine vjerovnika trećega isplatnog reda po odbitku namirenih razlučnih vjerovnika iznose 46 milijuna kuna.

Ivica Kruhoberec

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/4/2011

PLINOFIKACIJA

Plin za Liku i Dalmaciju po planu

Zagreb. Drugu dionicu Plinacrova magistralnog plinovoda od Jospidola do Gospi a kao sastavnog dijela Plinovodnog sustava Like i Dalmacije ju er je i sluĹžbeno u pogon pustila predsjednica Vlade Jadranka Kosor, ime su u predvi enom roku ispunjeni zadaci predvi eni Planom razvoja, izgradnje i modernizacije plin-

skoga transportnog sustava RH do 2011.

Uo i sve anosti odrĹžana je i sjednica Povjerenstva za provedbu plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj, na kojoj je naglaĹĄeno da svi radovi na plinofikaciji Like i Dalmacije teku prema predvi enim planovima. Premijerka je rekla da je u taj projekt do kraja 2010. uloĹženo 1,4 milijarde kuna. Plan je da se do svibnja dovrĹĄi faza plinovoda do Benkovca, a zatim na red dolazi i posljednja dioni-

AFERA SPICE

ca duga 164,9 kilometara od Benkovca do Dugopolja. Predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jeli Balta izjavio je da je magistralni plinovod od Bosiljeva do Splita omogu iti transport 2,5 milijardi prostornih metara prirodnog plina na godinu, a ukupna vrijednost investicije je 185 milijuna eura.

Premijerka je odbila precizirati kakva e biti cijena plina za potroĹĄa e u Lici i Dalmaciji, rekavĹĄi tek kako e se to znati za par mjeseci, kada Vlada donese paket zakona o plinskom poslovanju. S. C. H.

Polan ec ne e natrag u pritvor Izvanraspravno vije e Županijskog suda u Zagrebu odbilo je zahtjev Uskoka da bivťeg potpredsjednika Vlade Damira Polan eca ponovno pritvori zbog utjecaja na svjedoke. Da se Polan ec vrati u Remetinec Uskok je zatraŞio zbog pritisaka na svjedoke - ťefa Podravke u Turskoj Zdravka Dima a i predsjednika Uprave Miroslava Vitkovi a. H

U ZG holdingu 200 ljudi viĹĄka Ä?ak i uz rezove Nakon viĹĄemjese nih pregovora u kojima se inilo da ni jedna strana ne e popustiti, sindikati i Uprava Zagreba kog holdinga (ZGH) postigli su dogovor o kolektivnom ugovoru (KU).

Prema aneksu KU koji je potpisan proĹĄloga petka, a odnosi se na ovu i idu u godinu, oko 12.500 zaposlenika Holdinga imat e pravo na boĹži nicu i regres u ukupnom iznosu do maksimalno neoporezivih 2550 kuna. To je prili no veliko smanjenje u odnosu na dosadaĹĄnja materijalna prava koja su zaposlenicima jam ila boĹži nicu od 2884 kune te regres u istom iznosu. Osnovica pla e, prema novom aneksu, ne e se mijenjati i iznosit e 2884 kune, a djelatnicima Holdinga ostaje i dar za djecu mla u od 18 godina za Sv. Nikolu od 600 kuna.

Uravnilovka 'otpisanima'

Sindikatima je poslodavac prije pregovora postavio uvjet: ili smanjene boĹži nice i regresa ili otpuĹĄtanje dijela zaposlenika po podruĹžnicama kako bi se troĹĄkovi za zaposlene smanjili 10 posto, odnosno oko 166 milijuna kuna. Samo ustupci sindikata ne e biti dovoljni za taj iznos.

Oko dvjestotinjak ljudi ipak bi tijekom ove godine trebalo oti i iz Holdinga, bilo u redovnu mirovinu bilo stimulirano

IVI ÂťOVI U, predsjedniku Uprave ZGH, ovakav zavrĹĄetak pregovora sa sindikatima olakĹĄava poziciju za ambiciozan plan: u 2011. plus od 220.000 kuna

otpremninama.

Pregovara ki odbori sindikata i Uprave Zagreba kog holdinga prihvatili su sindikalni prijedlog da iznos otpremnine za sve radnike bude isti. Dogovoreno je tako da otpremnina iznosi 6400 kuna po godini staĹža. U sindikatu isti u kako je to najpravedniji model kojim se na ruku ide slabije pla enim radnicima.

Prihva en je i zahtjev sindikalnih predstavnika koji su traĹžili da se dodatak za prijevoz ispla uje zaposlenicima na ra un. Naime, dosadaĹĄnja praksa bila je da djelatnici ZGH-a dobivaju mjese ni pokaz ZET-a, a to nije svima odgovaralo jer dio zaposleni-

ka na posao dolazi vlastitim prijevozom.

"Sindikat nikad ne moĹže biti zadovoljan kada se od radni kih pla a i prava spaĹĄava loĹĄe poslovanje", isti e Ante Harni, pregovara Koordinacije sindikata ZGH.

Kako do plusa

Ovakav zavrĹĄetak pregovora sa sindikatima olakĹĄava poziciju predsjedniku Uprave Ivi ovi u i njegovu timu, koji su u planu za ovu godinu ve nazna ili da e na troĹĄkovima osoblja uĹĄtedjeti 10% od 1,66 milijarda kuna, koliko su lani iznosili rashodi za zaposlene.

Prihodi Holdinga ove bi godine trebali iznositi 4,53

DOBRE I RATE

BoĹži nica do ljeta

SNIMIO HRVOJE DOMINI

DOGOVORILI KOLEKTIVNI Rezanje boĹži nice i regresa ne e biti dovoljno da bi se troĹĄkovi za zaposlene smanjili 10 posto, odnosno oko 166 milijuna kuna. Uz odlazak u redovnu mirovinu, odlazak e se stimulirati i otpremnima jednakim za sve - 6400 kn po godini staĹža

Unato financijskim dubiozama tvrtke, sindikati ZGH proĹĄle se godine ni pod razno nisu Ĺželjeli odre i boĹži nice zaprijetivĹĄi poslodavcu tuĹžbama i ĹĄtrajkom.

No, taj novac zaposlenicima joĹĄ nije u cijelosti ispla en.

S pla om za oĹžujak trebala bi sti i rata od 500 kuna, a onda u svibnju joĹĄ jedna, kada bi iznos boĹži nice od 2884 kune trebao napokon biti zaokruĹžen.

milijarde kuna, a nakon ĹĄto je 2010. zavrĹĄio s rekordnim minusom od 431 milijun kuna, tvrtka bi u 2011. trebala biljeĹžiti plus od 220.000 kuna.

Pred tvrtkom je i restrukturiranje, a sindikati priĹželjkuju iĹĄ enje od politi ki uhljebljenih te ukidanje nepotrebnih radnih mjesta. Godinama su se u Holdingu uhljebljivali politi ki podobni, a da stvari ni danas nisu puno druk ije, pokazao je i izbor direktora u kojem je dio fotelja prikladno podijeljen po strana kom klju u budu e gradske koalicije na osovini SDP-HNSHSLS. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

E

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/4/2011

Za potpore konkurira 450 zahtjeva

Zagreb. Gra evinsko-obrtni ki sajam Natura Dom - Energy Efficiency Croatia, posve en energetskoj u inkovitosti, niskonenergetskoj i pasivnoj gradnji, koji se odrĹžava od 14. do 17. travnja u Pore u, pruĹžit e posjetiteljima priliku da se upoznaju s najnovijim tehnologijama i proizvodima iz tog podru ja te razgledaju

JEDNOKRATNI OPTIMIZAM

Popis i stroĹža burza broj nezaposlenih smanjili 1,9 posto U odnosu na oĹžujak 2010. broj nezaposlenih pove an je za 11.472 osobe ili 3,6 posto U evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapoĹĄljavanje (HZZ) potkraj oĹžujka bilo je registrirano 330.130 osoba, ĹĄto je za 6281 osobu ili 1,9 posto manje nego u velja i, a na godiĹĄnjoj se razini, u odnosu na oĹžujak 2010., broj nezaposlenih pove ao za 11.472 osobe ili 3,6 posto, pokazuju podaci koje je ju er objavio HZZ. Iako je time zaustavljen mjese ni rast broja nezaposlenih, nema mjesta veliku optimizmu jer analiti ari pomake pripisuju jednokratnim imbenicima poput zapoĹĄljavanja osoba na popisu stanovniĹĄtva, upozoravaju i pritom da na godiĹĄnjoj razini broj nezaposlenih i dalje raste.

Brisano 7330

U oĹžujku je, prema podacima HZZ-a, zaposleno bilo 15.737 osoba, ĹĄto je 43,3 posto viĹĄe u odnosu na mjesec prije, dok je u evidenciji nezaposlenih novoprijavljeno 20.676 osoba, 15 posto manje u odnosu na velja u.

Najve i porast zapoĹĄljavanja zabiljeĹžen je u djelatnostima pruĹžanja smjeĹĄtaja te pripreme usluĹživanja hrane, za 989 osoba, a slijede prera iva ka industrija, poljoprivreda, ĹĄumarstvo i ribarstvo

te trgovina.

U evidenciju je prijavljeno 12.105 osoba iz rada, a 7587 iz neaktivnosti te ostalo iz ĹĄkolovanja. Iz evidencije je zbog nepridrĹžavanja zakonskih odredbi te odjave i nejavljanja brisano 7330 osoba, manje u odnosu na velja u, ali viĹĄe u odnosu na sije anj.

Sezonski u inci

"Kretanje broja nezaposlenih na mjese noj je razini u najve oj mjeri posljedica jednokratnih imbenika - zapoĹĄljavanja na popisu stanovniĹĄtva te stroĹže kontrole nezaposlenih evidentiranih pri Zavodu, a manje dinamiziranja aktivnosti u gospodarstvu i s time povezanog zapoĹĄljavanja", kaĹže analiti ar Splitske banke Zdeslav Ĺ anti , koji o ekuje da e se pozitivni efekti sezonskog zapoĹĄljavanja vidjeti od travnja.

Relevantniji je pokazatelj, isti e, kretanje nezaposlenosti na godiĹĄnjoj razini. Prema tim podacima, nastavlja se rast broja nezaposlenih, iako neĹĄto sporije, ĹĄto je viĹĄe posljedica proĹĄlogodiĹĄnje baze. Me ugodiĹĄnji rast nezaposlenosti u oĹžujku je iznosio 3,6 posto, u velja i 5,9 posto, a u sije nju 8 posto. Kako isti u u HZZ-u, nastavak usporavanja stope nezaposlenosti o ekuje se i idu ih mjeseci. M. P.

ekoloĹĄke automobile i probaju autohtone istarske gastrospecijalitete u sklopu prate ih sajmova EkoGastro, EkoAuto i EkoOprema. Tvrtka Natura Studio, organizator sajma na kojem e sudjeloviati viĹĄe od stotinu izla a a, o ekuje 30ak tisu a posjetitelja. Sajam se odrĹžava u sklopu inicijative Tjedan europske odrĹživosti EU, a uz edukativne prezentacije za posjetitelje predvi eni su i seminari. Glavni partner sajma je Zagreba ka banka, a potporu sajmu dao je i Fond za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku

BROJKA

u inkovitost. Irena Dubravec iz Fonda najavila je ju er kako e rezultati natje aja za dodjelu potpora projektima energetske u inkovitosti za 2010. biti objavljeni do kraja mjeseca. Na natje aj je pristiglo viĹĄe od 900 prijava,a uvjete je zadovoljilo oko polovice projekata. "Jedan od glavnih razloga nepotpuna je dokumentacija. Fond sufinancira projekte s maksimalno 40%, pa je nuĹžna dokumentacija kojom se potvr uje da je tvrtka financijski sposobna provesti projekt“, rekla je Dubravec. M. P.

60

posto gra ana Hrvatske zadovoljno je lokacijom na kojoj Ĺživi, pokazuje istraĹživanje koje je proveo oglasnik za nekretnine CentarNekretnina

Zetu nadzornika IGH posao u GruĹžu RADELJEVI IGH je za gotovo 10 mil. eura prodao tvrtku koja je nositelj gradnje nove poslovne jezgre Dubrovnika, projekta od 90 milijuna eura IGH je na internetskim stranicama Zagreba ke burze objavio kako prodaje udjel od 50 posto u svojem druĹĄtvu k eri Radeljevi u d.o.o. Taj udjel u Radeljevi u kupila je tvrtka Trames za menadĹžemnt, projektiranje, prostorno planiranje i stru ni nadzor u graditeljstvu sa sjediĹĄtem u MokoĹĄici.

Âťak 38.000 kvadrata

Trames je u vlasniĹĄtvu Marka Balije, koji je voditelj projekta gradnje golfskog igraliĹĄta na Sr u iznad Dubrovnika i jedan od najmo nijih ljudi u nekretninskom biznisu u Dubrovniku. Marko Balija navodno je i zet Ante Stojana, koji je lan Nadzornog odbora IGH, u emu je i tajna prepu-

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

10

UÂťINKOVITOST

FOTO KALAJDŽI /CROPIX

doga aji

MARKO BALIJA, vlasnik tvrtke Trames, zet nadzornika IGH Ante Stojana

JURE RADI , elnik Instututa gra evinarstva Hrvatske

ĹĄtanja udjela u poslu. Udjel je IGH prodao za 9,992 milijuna eura, a nakon transakcije IGH e s Tramesom nastaviti investicijski razvoj projekta Radeljevi na podru ju dubrova koga GruĹža.

Podsjetimo, rije je o gradnji poslovno stambenog kompleksa unutar "centralne zone ĹĄireg poslovnog centra GruĹža", kako stoji prezentaciji na stranicama Instituta. IGH je vlasnik 16.470 etvornih metara zemljiĹĄta, a ukupna je planirana povrĹĄina projekta 83 tisu e metara. Projekt e se sastojati od "poslovnih, hotelskih, stambenih i garaĹžnih sadrĹžaja", piĹĄe na web stranicama IGH. Naime, trebao bi biti osnova novoga gradskog centra te generator budu eg

prostornog razvoja tog dijela Dubrovnika.

Ĺ ute o fazama

Prema objavi u prezentaciji na stranicama IGH, zavrĹĄetak projekta trebao bi biti kraj 2013. a iz IGH su odlu ili da na pitanja o tome u kojoj je fazi, kao i jesu li prikupljena sva sredstva za projekt, koji su sami procijenili na velikih 90 milijuna eura, ne govore.

Balijina tvrtka Trames, kako stoji u objavi na ZSE, kupila je 50 posto u Radeljevi u za 9,992 milijuna eura, odnosno oko 73,54 milijuna kuna, a temeljni kapital Radeljevi a je, prema sudskom registru trgova kih druĹĄtava RH, 120,88 milijuna kuna.

Josip Jagi

snimio SAŠA ∆ETKOVIĆ

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 12/4/2011

NOVI IZGLED BRENDA

Bavaria predstavila trokutastu bocu

Zagreb. Bavaria, drugi najve i neovisni proizvo a piva u Nizozemskoj, u Zagrebu je prošlog tjedna predstavila svoj novi vizualni identitet postavši prvi pivski brend u svijetu koji je predstavio bocu u obliku trokuta. „Novi izgled ukorijenjen je u povijesti naše 300 godi-

na stare obiteljske kompanije. Zahvaljuju i ovoj operaciji, proizvodit emo 60 posto manje razli itih boca, 30 posto etiketa te sa uvati 12 posto stakla ”, istaknuo je Frank Winkles, lan Uprave kompanije i lan obitelji Swinkels koja je vlasnik Bavarije.

Ta kompanija svake godine izveze više od 6,5 milijuna hl piva u 130 zemalja. „Hrvatska je me u našim najboljim izvoznim tržištima, jer u gotovo 80 posto ugostiteljskih lokala možete prona i naš proizvod“, kaže Swinkels. H. R.

ZRA»NA LUKA ZAGREB

Nema sukoba interesa Zagreb. Nakon što se u medijima pojavila informacija da se produljenjem roka za podnošenje dokumentacije za utvr ivanje sposobnosti ponuditelja za koncesiju za ZraËnu luku Zagreb pogodovalo tvrtki Houston Airport System (HAS), oglasilo se Ministarstvo mora prometa i veza. "Rok za dostavu iskazivanja interesa i doka-

zivanja sposobnosti produžen je zbog brojnih pitanja za pojašnjenje dokumentacije”, istaknula je Marina Halužan, glasnogovornica MMPI-a.

Tvrdnje da je konzultantska tvrtka Intervitasu sukobu interesa zbog prijašnje suradnje s HAS-om, u Ministarstvu tako er smatraju neutemeljenima. "Kada bi to bilo tako, onda bi svim tvrtkama koje je Intervistas savjetovao u prošlosti trebalo zabraniti da se natje u. Takva bi zabrana bila diskriminiraju a“, dodala je Halužan. H. M.

IVAN ANUŠI I VLADIMIR PAVUŠIN, op inski na elnik Antunovca i predstavnik Pilot gradnje

ARHIVA BUSINESS.HR

S proračunom od 6 mil. kn do ulaganja teških 24 mil.

NOVI MODEL GOSPODARSKE ZONE Op ina Antunovac zagreba koj je Pilot gradnji po simboli noj cijeni prodala 140.000 kvadrata zemljišta, uz obvezu gradnje infrastrukture i dovo enja poslovnih partnera koji e ondje zaposliti nezaposlene s tog podru ja Gospodarska zona u op ini Antunovac nedaleko od Osijeka oprema se prema jedinstvenome modelu, još nezabilježenom u Hrvatskoj. Privatnom ulaga u, zagreba koj Pilot gradnji d.o.o., op ina je po simboli noj cijeni prodala 140.000

etvornih metara gra evinskoga zemljišta na kojemu njihova tvrtka k er, Antunovac gradnja, dovršava postavljanje infrastrukture i ugovara dolazak poslovnih partnera. Oni e na 47 parcela graditi poslovne objekte i angažirati ljude iz

op ine, a predstavnik tvrtke Vladimir Pavušin uvjeren je da e radnih mjesta biti i za nezaposlene sa šireg podru ja.

Otvorenje u studenome

Dosad je u gradnju kanalizacijske i vodovodne mreže te

oborinsku odvodnju Pilot gradnja uložila osam milijuna kuna vlastitog novca jer je banka koja je trebala pratiti projekt iznenada odustala. Tvrtka k i Antunovac gradnja postavila je plinsku i elektri nu mrežu, telekomunikacije instalacije, pripremila podlogu za asfaltiranje cesta u zoni, a sada treba još osam do deset milijuna kuna za dovršetak posla - asfaltiranje cesta, postavljanje rubnjaka i rasvjete.

"Kada to završe, a krajnji je rok 30. svibnja, po et e gradnja distribucijskog centra Perutnine Ptuj, tre eg i dosad najve eg u Hrvatskoj. Za dva tjedna o ekuju gra evinsku dozvolu, a za 1. studenoga planiraju otvorenje objekta", najavljuje Ivan Anuši , op inski na elnik Antunovca, zadovoljan što e op ini s prora unom od šest milijuna kuna osigurati ulaganja vrijedna 24 milijuna i dovesti poduzetnike koji dosad nisu ulagali u Slavoniji i Baranji.

Dodaje i da e vlastitu halu graditi Mlakar vili ari iz Zagreba, za mjesec i pol dana Crodux po inje graditi skladište i crpku za autoplin, a u sklopu zone bit e i mali hotel s restoranom i svadbenom dvoranom. Bit e tu i dvije bioenergane za proizvodnju elektri ne

energije iz otpada drvne industrije, za što je osje ki investitor ve kupio zemljište. Pojedina ne investitore trebao bi financirati HBOR.

Proširenje za 5 ha

"Tako opremljeno zemljište stajat e nešto više od 200 kuna po etvornome metru, jer zona je na podru ju od posebne državne skrbi pa su na snazi porezne olakšice", rekao nam je Pavušin i najavio gradnju nekoliko prehrambeno-prera iva kih pogona, ugostiteljskoturisti ko i uslužnih sadržaja te skladišnih objekata.

"Gospodarska zona smještena je blizu državne granice s Ma arskom, Srbijom i BiH, a s regionalnim središtima bit e odli no prometno povezana cestovnim i željezni kim pravcima. Na raspolaganju su joj i dvije osje ke zra ne luke, od kojih je udaljena nekoliko kilometara", pojašnjava Anuši i najavljuje proširenje zone za novih pet hektara.

Troškove projektiranja zone od 1,4 milijuna kuna pokrili su Županija i Ministarstvo gospodarstva, a svoje e kapacitete i pogodnosti predstaviti na osje kom sajmu obrtništva i poduzetništva od 26. do 29. svibnja na Pampasu.

Goran Flauder

karijere, znanje i posao

ZAPOŠLJAVANJE Profesionalne IT tvrtke zapošljavaju više novih IT stru njaka nego tvrtke korisnici informati kih tehnologija. Gotovo 80 posto srednjih i ve ih IT tvrtki u ovoj godini namjerava zaposliti profesionalce, a postotak IT odjela korisni kih tvrtki malo je niži

Utorak 12/4/2011

Potraga za informati kim stru njacima

P

rema planovima tvrtki koje zapošljavaju najviše hrvatskih IT stru njaka, broj zaposlenih e rasti, ali uz malo usporenu stopu, pokazuje najnovije istraživanje Visoke škole za primijenjeno ra unarstvo i Algebre grupe.

Me utim, možda je najvažnije da ak 96 posto tvrtki ne planira smanjivati kadar, što ve etvrtu godinu zaredom pokazuje istraživanje koje je obuhvatilo gotovo 450 hrvatskih tvrtki, odnosno najvažniji udio u ukupnom zapošljavanju IT stru njaka.

"U istraživanju su sudjelovali direktori informatike i

ljudskih resursa u navedenim tvrtkama, najrelevantnije osobe koje mogu dati pregled potreba za zapošljavanjem informati kih stru njaka u idu em razdoblju", isti e Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vije a Visoke škole za primijenjeno ra unarstvo. Prema njegovim rije ima, istraživanje je provedeno uz potporu Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku.

Aplikacije i mediji

Priliku za rast, a time i zapošljavanje, IT tvrtke ponajprije vide na doma em tržištu u segmentu javne uprave, i to

36 posto. Financije i turizam mogu donijeti svaki po 34 posto rasta, a slijedi trgovina sa 17 posto. Vrlo je zanimljivo da samo osam posto otpada na sektor proizvodnje, što govori o konjunkturi hrvatskoga gospodarstva koje je orijentirano na uslužne djelatnosti.

Kao što se moglo o ekivati, najbolju priliku za rast nudi tržište mobilnih rješenja, bilo da je rije o aplikacijama za masovnu upotrebu, bilo o onim poslovno orijentiranim, i to 37 posto. Slijede BI rješenja (business intelligence) koja omogu uju bolje upravljanje i planiranje poslovanjem sa 28 posto, te upravljanje dokumentima sa

11 posto.

Za medijske e tvrtke biti vrlo zanimljivo da IT priliku za rast vidi i u njihovu segmentu, ponajprije orijentiranom na sadržaj. Tako IT stru njaci priliku za rast vide u razvoju portala (devet posto) i novog digitalnog sadržaja (sedam posto). Pritom ne treba zaboraviti da medijska industrija ulazi i u segment mobilnih aplikacija i rješenja.

Polovina ispitanih tvrtki i ove e godine zapošljavati nove stru njake, a najve a potražnja bit e za programerima, tj. softverskim inženjerima na platformama Microsoft.NET i Java/J2EE.

Istraživanje je prvi put obuhvatilo problematiku širenja poslovanja na druga tržišta, a rezultati pokazuju da 59 posto tvrtki neposredno susjedstvo, jugoisto nu Europu, vidi kao prostor na kojemu hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne.

Neiskorišten potencijal

Posao u IT sektoru prili no je siguran, pokazuju rezultati ovogodišnjeg istraživanja, prema kojemu je 96 posto ispitanih tvrtki izjavilo da ne namjerava smanjivati kadar, ime informati ki sektor potvr uje neiskorišten potencijal u sklopu nacionalne ekonomije. Istodobno, 50 posto

ADRIS GRUPA

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 12/4/2011

Pripravnici u sklopu projekta ‘Budućnost u Adrisu’

Budućnost u Adrisu za 21 pripravnika

skih zadataka izabralo 21 pripravnika. Među kandidatima iz cijele Hrvatske najviše je ekonomista, smjera financija, turizma, marketinga te analize i planiranja. Njih

osmero radit će u TDR-u, četvero u Maistri, a staž će u Istragrafici odraditi troje pripravnika. Cromaris će stjecanje stručnih znanja omogućiti dvojici, iNovine trojici pripravnika, a jedan će biti zaposlen u Hrvatskim duhanima. Pripravnički staž odrađivat će kroz posebne programe pod mentorstvom Adrisovih stručnjaka. Nakon istjeka pripravničkog staža, Adris grupa će najuspješnijima ponuditi stalno zaposlenje i kontinuirano stručno usavršavanje. S. H. B.

Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstva Snimio Dražen Tomić

Vjeran Bušelić, voditelj Centra karijera u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Snimio Dražen Tomić

u mora biti signal nadležnima da osiguraju poticajno okruženje koje bi trebalo višestruko povećati taj broj", objašnjava Balen.

Među tvrtkama koje su izrazile potrebu za novim informatičkim profesionalcima najviše je onih s više od 50 zaposlenih na IT poslovima - 71 posto tvrtki koje se mogu smatrati velikima zapošljavat će stručnjake za IT ove godine, a 40 posto tvrtki s manje od deset zaposlenih treba nove IT profesionalce.

Profesionalne tvrtke, naime, zapošljavaju više novih IT stručnjaka nego tvrtke korisnici informatičkih tehnologija. Gotovo 80 posto srednjih i većih IT tvrtki u ovoj godini namjerava zaposliti nove profesionalce, a postotak IT odjela korisničkih tvrtki malo je niži. Ratko Mutavdžić, glavni tehnološki savjetnik u Microsoftu Hrvatska i član Gospodarskog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo, ističe da je u svjetlu trendova outsourcinga i računarstva u oblaku logično da korisnici tehnologija planiraju zaposliti manji broj osoba. Međutim, nove tehnologije IT tvrtkama nude posve nove prilike i velike potencijale za zapošljavanje još više stručnjaka.

Pomalo je čudno i zapravo logično da samo pet posto ispitanih tvrtki provodi sustavnu, organiziranu praksu tijekom koje se studenti računarstva mogu upoznati s primjenom tehnologije u gospodarskim sustavima. Više od polovinu ispitanih, njih 58 posto, omogućit će stručnu praksu studentima računarstva samo na poseban zahtjev.

Najveći je problem što se u hrvatskom obrazovnom sustavu praksa ne smatra važnijim dijelom obrazovanja, što je pogrešno, jer, kada izađu iz obrazovnog sustava, mladi stručnjaci nemaju znanje koje mogu primijeniti u praksi.

Stoga je suradnja vrlo važna, a većina tvrtki svjesna je važnosti odnosa s gospodarskim sektorom. Kao najbolji oblici suradnje izdvajaju se organizirana studentska praksa, sudjelovanje gospodarskih subjekata na predavanjima na visokoškolskim ustanovama, suradnja s centrom karijera u tim visokoškolskim ustanovama te zapošljavanje studenata. Dio tvrtki, njih 20-ak posto, sudjeluje i u radu gospodarskih vijeća u visokoškolskim ustanovama.

arhiva

U Adris grupi počeo je raditi 21 pripravnik izabran u sklopu projekta "Budućnost u Adrisu" među više od 800 prijavljenih kandidata različitih zvanja. Na temelju strogog natječajnog postupka i testiranja koje su proveli ugledni hrvatski stručnjaci ljudskih

business.hr

potencijala u završni krug izabran je 41 kandidat, a povjerenstvo Adrisovih i vanjskih stručnjaka je na temelju dodatnih razgovora i izlaganja zadanih problem-

ispitanih tvrtki nastavit će zapošljavati profesionalce, a čak 80 posto ispitanih i ove je godine izjavilo kako u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnog IT kadra.

"U prijelomnim trenucima za gospodarstvo i velikim potresima na tržištu rada važno je iskoristiti potencijal gospodarske grane koja ostvaruje pozitivno poslovanje. Podatak da će se u sljedećih godinu dana otvarati nova radna mjesta za profesionalce u IT-

OGLAS

KARIJERE

pruža usluge strateškog planiranja i zakupa medija od 1991. godine. Lisinski je diplomirala novinarstvo 1995. godine, a nakon stjecanja inicijalnog poslovnog iskustva u marAna Lisinski preuzela je dužnost ketingu stručnog izdavaštva direktorice Omnicom Media tvrtke Znak, svojedobno najuGrupe (OMG) u čijem su sastavu spješnijeg hrvatskog izdavača agencije za strateško planiranje IT literature, zaposlila se u i zakup medija OMD i PHD. EPH-u. Niz godina radila je kao Omnicom Media Grupa (OMG) direktorica marketinga svih podružnica je Omnicoma, dnevnih izdanja EPH, a karijeru globalne kompanije za tržišno u toj medijskoj kući okrunila je komuniciranje, koja diljem svijeta pozicijom predsjednice Upraima više od 400 tvrtki i 70.000 ve Globus Media d.o.o. zaposlenih. U Hrvatskoj OMG S. H. B.

Ana Lisinski na čelu Omnicom Media Grupe

Ratko Mutavdžić, glavni tehnološki savjetnik u Microsoftu Hrvatska i član Gospodarskog vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo Snimio D. Tomić

Profili informatičkih stručnjaka koji će se najvjerojatnije uspješno zaposliti u idućem razdoblju jesu programeri i sistemski inženjeri.

Traži se stručnost

Čak 49 posto tvrtki treba programere koji će raditi na razvoju aplikacija i rješenja, a 20 posto njih potražit će sistemske administratore odgovorne za održavanje računalne i komunikacijske infrastrukture u tim tvrtkama. Postoji potreba za IT konzultantima (12 posto) i analitičarima (10 posto), stoji u istraživanju.

Najviše se traže programeri koji će razvijati aplikacije u okruženju Microsoft.NET (32 posto ispitanih tvrtki), na drugom je mjestu programsko okruženje Java/J2EE (29 posto ispitanih), a na trećem Oracle razvojna okruženja i baze podataka (21 posto ispitanih tvrtki). Također se traže brojna specifična programerska znanja, primjerice programiranje za Microsoft SQL, IBM DB2, SAP, web i multimediju, doduše u manjim postocima od tri najtraženija programerska zanimanja. Kad je riječ o sistemskoj administraciji, najtraženije je poznavanje Microsoftove serverske platforme - 44 posto ispitanih tvrtki treba sistemske administratore Microsoft Windowsa i ostalih serverskih proizvoda te tvrt-

ke. Na drugom su mjestu oni sa specijalizacijom za mrežnu infrastrukturu Cisco (19 posto), a potreba za Unixovim i Linuxovim sistemskim administratorima ukupno je 19 posto. Pritom je malo veća potražnja za stručnjacima za Linux (13 posto).

Širenje u regiji

Kao vrlo dobar trend Vjeran Bušelić, voditelj Centra karijera u Visokoj školi za primijenjeno računarstvo, ističe da tvrtke sve više regiju smatraju glavnim generatorom rasta i zapošljavanja. Većina tvrtki obuhvaćenih tim istraživanjem, a koje djeluju u ICT sektoru (informatika i telekomunikacije), kao prirodna tržišta za širenje podjednako prepoznaju Hrvatsku (36 posto), Europsku uniju (36 posto) i globalno tržište (36 posto). Ipak odskače svijest o nužnosti širenja u susjedstvo i regiju jugoistočne Europe 59 posto ispitanih uvjereno je da hrvatske ICT tvrtke mogu biti konkurentne na tom području.

Iznimno važnim faktorima koji će pomoći u izlasku tvrtki na druga tržišta ispitanici smatraju poticanje obrazovanja informatičkih stručnjaka, privlačenje stranih investicija i smanjenje poreznih davanja iz plaće pojedinca, a dostupnost širokopojasnog interneta, jačanje domaće ICT industrije i brža integracija novih stručnjaka u tržište rada podjednako su važni.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

INOVATIVNOST U MARKETINGU > karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 12/4/2011

Gabriele Troilo gostuje u Zagrebu Profesor Gabriele Troilo u Zagrebu će održati predavanje na temu "Marketing imagination". Osvrnut će se na inovativnost i inventivnost u marketingu, proces generiranja novih ideja te na prilagodbu neočekivanim tržišnim

promjenama putem inovacija i kreativne marketinške segmentacije. U Milanu, centru svjetske mode, Troilo je dokazao kako znanja o potrošačima i konkurenciji ograničavaju poduzeće jer stvaraju rutinu - svi “znaju” što je važno za uspjeh. Modna je industrija posebna po tome što prati preferencije potrošača koji pak zahtijevaju nove pristupe problemima.

Ako tvrtka gleda na tržište kao i konkurenti, opcije za uspjeh jesu konkuriranje i

Gabriele Troilo, profesor na Sveučilištu Bocconi u Milanu, istražuje djelovanje kreativnih industrija, ponajprije modne arhiva Business.HR

smanjenje profita. S druge strane, inovativni pristupi impliciraju mogućnost da

konkurencija postane irelevantna putem prilagodbe potrošačima. B.hr

Renomirani profesori s vodećih svjetskih poslovnih škola u Zagrebu Executive education programi proširuju poslovne vidike top menadžera i pridonose stvaranju inovativnih lidera koji će o postojećim problemima razmišljati na nov način, a buduće probleme ne samo rješavati već i - predviđati arhiva business.hr

USAVRŠAVANJE Advanced Program in Business dovodi stručnjake s Harvarda, Stanforda, Whartona, London Business Schoola, Georgia Techa, INSEAD-a i Bocconija kako bi predavali vodećim menadžerima iz srednje i stočne Europe

P

repoznavši potrebe poduzeća u regiji da razbiju rutinu u poslovanju te poslovne rezultate dovedu do nove razine, Institut za inovacije u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu te partnerima Plivom i Školskom knjigom predstavlja Advanced Program in Business.

APB je executive education program, a cilj mu je usavršavanje srednjeg i visokog

menadžmenta najistaknutijih tvrtkama u srednjoj i istočnoj Europi. Iako su u Hrvatskoj relativna novost, zbog povezanosti s praksom i vrhunskih predavača koji sudjeluju u njima executive education programi u svijetu su izuzetno cijenjeni među praktičarima. Zbog stalnih promjena u okruženju te potrebe za osmišljavanjem novih strategija i pristupa poslovanju kao temeljna prednost takvih programa ističe

se mogućnost praćenja noviteta, stjecanja novih znanja, iskustava i ideja, nadogradnja specifičnih vještina te neprocjenjivi networking. Executive education programi proširuju poslovne vidike top menadžera i pridonose stvaranju inovativnih lidera koji će o postojećim problemima razmišljati na nov način, a buduće probleme ne samo rješavati već i - predviđati.

Menadžeri će tako umjesto da se prilagođavaju budućim

kretanjima - budućnost kreirati sami.

Novi trendovi

Svrha programa nije stjecanje novog stupnja obrazovanja, već isticanje novih trendova u poslovanju kako bi menadžeri jednostavnije ispunili ciljeve i održali strateške prednosti tvrtki na tržištu zahvaćenom krizom.

Stoga su pozvani profesori iz vodećih svjetskih poslovnih škola koji su svojim radom obilježili područje u kojem djeluju. APB program razvijen je s ciljem da postane vodeći edukativni program u regiji koji se organizira u skladu s programima vodećih svjetskih poslovnih škola, a podržali su ga brojni partneri uključeni u organizaciju i njegovo izvođenje. Dodatni cilj APB programa jest izdavanje prve knjige poslovnih slučajeva koji opisuju izazove i rješenja vodećih poduzeća u CEE regiji. Knjiga poslovnih slučajeva bit će namijenjena korištenju na svim visokoškolskim programima u regiji i šire, kao i za približavanje poslovne situacije na tržištu menadžerima i poduzetnicima.

Ograničen broj sudionika

APB executive education program održava se tijekom devet vikenda od travnja do srpnja 2011. godine. Preda-

vanja se odvijaju petkom i subotom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a pokrivat će cijeli niz ključnih poslovnih tema podijeljenih u četiri modula: inovacije (prof. dr. sc. Stephen P. Bradley, Harvard i prof. dr. sc. Rajesh Chandy, London Business School), korporativna strategija (prof. dr. sc.

William Barnett, Stanford i prof. dr. sc. Daniel A. Levinthal, Wharton Business School), marketing (prof.

Ajay K. Kohli, Georgia Institute of Technology, prof. dr. sc. John Deighton, Harvard Business School i prof. dr. sc. Gabriele Troilo, Bocconi University) i financije (prof. dr. sc. Bulent Gultekin, Wharton Business School i prof. dr. sc. Massimo Massa, INSEAD). Profesori predaju kao i na matičnim poslovnim školama i sveučilištima te na taj način polaznicima APB-a još više približavaju iskustvo učenja u renomiranim poslovnim školama. Također, radi ostvarivanja kvalitete obrazovanja na najvišoj razini, program ima ograničen broj sudionika, a kako bi bio što pristupačnijim menadžerima, mogu se prijaviti ili na cjelokupni APB program ili na samo određeno predavanje. Detaljne informacije o programu i predavačima zainteresirani mogu doznati na www.apb.hr. B.hr

dogaaji 17

business.hr Utorak 12/4/2011

regija/svijet

’Mafijaško upozorenje obitelji Đukanović’ Ubojstvo Dragana Bećirovića Braća Bećirović široj su javnosti postala poznata kada su se vratili iz Moskve i počeli kupovati brojne hotele, parcele i skijališta u Crnoj Gori. Oporba upozorava da bi ubojstvo moglo utjecati na sigurnost u državi

ni NAKON OPSEŽNE ISTRAGE policija još ne zna tko je i zašto pucao

ragan Bećirović ubijen je u noći sa subote na nedjelju kada mu je, zasad nepoznat, ubojica prišao ispred garaže stana u Budvi te ispalio nekoliko metaka u noge. Ubojstvo Bećirovića, koji je s bratom Zoranom bio jedan od vodećih biznismena u Crnoj Gori te jedan od najbližih prijatelja obitelji bivšeg premijera, dio javnosti ocjenjuje kao mafijaško upozorenje Mili Đukanoviću.

I nakon opsežne istrage policija još ne zna tko je i zašto pucao na izvršnog direktora i mlađeg brata Zorana Ćoću Bećirovića, koji je vlasnika korporacije Bepler&Džejkobson, u čijem je vlasništvu lanac hotela - budvanska Avala, kolašinska Bjanka i Lipka, skicentar, ali i brojni kompleksi na primorju i sjeveru Crne Gore. Iako se ne zna tko bi mogao biti počinitelj, polici-

izravnom poslovnom odnosu sa srprskim biznismenom u bijegu Stankom Subotićem Canetom i s obitelji bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Subotić je to demantirao i optužio Monitor da vodi kampanju protiv njega. Tvrtka Bepler& Džejkobson preuzela je Avalu nakon sudske odluke koju je donijela Ana Kolarević, sestra Mile Đukanovića, a koja je nakon toga napustila sud kako bi postala predstavnica te tvrtke. Hotel na samoj obali godinama je preuređivan i dograđivan bez potrebnih dozvola.

Pamte se i turbulencije oko prodaje Ski-centra Bjelasica jer su netom prije sklapanja ugovora, kojim je kompanija Bepler&Džejkobson postala vlasnik vrijedne imovine na Bjelasici, iz Privrednog suda u Podgorici nestali dokumenti o stečajnom postupku u tom centru. Stvar je zataškana, a tvrtka iza koje stoji

D

ja još manje zna koji je motiv ubojstva. Osim poslovnih, hotelijerskih i drugih partnera, policija je provjeravala sve što bi moglo razriješiti taj zločin.

Mnogima se zamjerio

Tako je ispitala brojne radnike jer postoje informacije da je Bećirović često dolazio u sukob sa zaposlenima. Protiv njega i brata podnesene su kaznene prijave izvođača radova i radnika s kojima su, navodno, bili u "zategnutim odnosima".

Imena Dragana Bećirović i brata Zorana, naime, godinama uzrokuju kontroverze.

Obojica su široj javnosti postali poznati kada su se iz Moskve vratili i putem kompanije Bepler&Džejkobson počeli kupovati brojne hotele, parcele i skijališta u Crnoj Gori.

Tjednik Monitor nedavno ih je okarakterizirao kao "isturene igrače" koji su u

Draganov brat Zoran Bećirović postala je vlasnik žičare, triju ski-liftova, dvaju restorana, dvaju uređaja za staze i više od 147.000 četvornih metara zemljišta. Kupnjom skijališta na Jezerinama Bećirovići su zaokružili kolašinski posjed, jer su u srcu grada već kupili i preuredili najbolje hotele Bjanku i Lipku.

Osim hotela i skijališta. Bećirovići su za relativno kratko vrijeme s neimenovanim ruskim partnerima podigli i Rusko selo iznad Svetog Stefana.

Selo je prvo sagrađeno, a onda je zatražena njegova legalizacija. U Budvi su vlasnici hektara zemlje iznad nekoliko najatraktivnijih plaža.

Bogatstvo vani

Za Bećiroviće se govori da imaju veliko bogatstvo u inozemstvu, posjede na Djevičanskim otocima, u Londonu, na Cipru, u Beogradu, Moskvi...

arhiva business.hr

Ubijeni Dragan Bećirović prije nekoliko godina pretučen je dok se vozio prema skijalištu Jezerine, a policija je tada kao aktera teškog incidenta pronašla vlasnika kolašinskog restorana Skver i diskoteke 66, Kotoranina Dejana Kašćelana i njegova brata Aleksandra.

Motiv napada na Bećirovića bila je osveta jer je Kašćelan teško pretučen u noći između 1. i 2. siječnja 2008. godine ispred hotela Bjanka.

Razlog tučnjave bio je, kako je tada priopćeno, to što je Kašćelan maltretirao pjevača Džeja Ramadanovskog, koji je za novogodišnje praznike nastupao u tom hotelu.

Opozicijski Pokret za promjene priopćio je da je ubojstvo Bećirovića "mafijaško upozorenje obitelji Đukanović" i da je percipirano kao najava destabilizacije sigurnosti u državi.

Vesna Rajković

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 12/4/2011

PRVI KVARTAL

PRIHODI 11% VE I

Sezonu kvartalnih izvješ a otvorila je ove godine TOZ Penkala, koja je u prvom tromjese ju ostvarila prihode od 8,08 milijuna kuna, a ukupni su rashodi dosegli 7,803 mil. kuna iz ega je proizašla dobit od 279.000 kn. Prihodi su porasli 20 posto, a rashodi 19 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Na doma em tržištu ostvareno je 38, a na inozemnom 62 posto prodaje. B.hr

Prema financijskim izvještajima Imex banke d.d. na dan 31. 3. 2011. godine, imovina te banke porasla je 23 posto i iznosi 1.671 milijun kuna.

Ukupni su prihodi na spomenuti datum 35,5 milijuna kuna i porasli su 11 posto, a dobit iznosi 5,2 milijuna kuna i ve a je 35 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godi-

Prihodi Penkale 8,08 mil. kn

Imex banka pove ala dobit 35 posto

ne. Štednja je gra ana 1.015 milijuna kuna i porasla je 38 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni su depoziti 1.352 milijuna kuna, od ega su oni gra ana 75 posto, a depoziti tvrtki 25 posto ukupnih depozita.

Stanje ukupnih kredita potkraj ožujka ove godine bilo je 1.267 milijuna kuna, a porasli su 31 posto u odnosu na isto razdoblje lani, od ega su krediti pravnim osobama 90 posto ukupno odobrenih kredita, a krediti stanovništvu 10 posto. B.hr

BROJKA

49,92 kune iznosi predložena dividenda Simensa iz dobiti ostvarene u 2010. godini

U Kini statistike caruju burzam Hrvatskoj ulaga i na njih gotovo INSAJDERSKO TRGOVANJE Razvijena tržišta kapitala redovito bilježe znatne pomake nakon objave gospodarskih statistika, poput broja nezaposlenosti, stanja u industriji ili promjene bruto doma eg proizvoda, a u Hrvatskoj je 'sve ura unato u cijene na burzi', no nikoga ne zanima

Službeni podaci kineskog zavoda za statistiku ve nekoliko mjeseci cure prije objave, što vrlo dobro koriste tamošnji upravitelji fondova. S druge strane, curenje podataka iz hrvatskog Državnog zavoda za statistiku na našem tržištu teško da bi ikoga zanimalo.

Prilike za špekulacije

Naime, razvijena tržišta redovito zabilježe znatne pomake nakon objave gospodarskih statistika poput broja nezaposlenosti, stanja u industriji ili promjene bruto doma eg proizvoda. Objave statisti kih podataka Državnog zavoda za statistiku, pak, imaju minimalan utjecaj na Zagreba ku burzu. U Kini službene statistike cure ve nekoliko mjeseci i uglavnom se mogu na i na internetskim forumima unato strogim kineskim vlastima. Zadnju takvu anegdotu Bloombergu je ispri ao stanoviti Shi, menadžer fonda u Nanjing 21st Century Investment Groupu, koji je na forumu pro itao kako e inflacija u sije nju biti niža od o ekivane.

"Sljede i dan Shangai Composite indeks sko io je 2,5 posto, što mu je bio najviši skok u nekoliko mjeseci. Menadžeri fondova pohrlili su na dionice jer su znali da niža inflacija zna i da narodna banka ne e podi i referentnu kamatu. U Kini je bolje biti spreman nego izne-

na en i uvijek postoji prilika za spekulaciju", kaže Shi.

udljivi indeksi

Kinesko tržište kapitala uvijek se udno ponaša prije objave važnih statistika, a tamošnje e vlasti morati zaustaviti taj trend. Naime, Kina je postala globalno tržište iji potresi mogu uzdrmati i Zapad.

"S izostankom bilo kakvih

konkretnih koraka za pomo gospodarstvu u vrijeme svjetske krize statistika teško može iznenaditi i pokazati nešto novo. Ve ina tih objava uglavnom je ve ura unata u cijene na burzi, što i objašnjava injenicu da tržišta kapitala obi no prije realnog sektora reagiraju na promjene u gospodarstvu", kazao je za Business. hr Matko Boškovi , broker

i investicijski savjetnik u Centar Banci.

Osim toga, dodao je Boškovi , nedostatak je i nepostojanje nekog konsenzusa o tome što naši ekonomisti ili analiti ari o ekuju. Sigurno bi se ve e pozornost pridavala brojkama iza kojih redovito stoje predvi anja ljudi iz sektora, a ne samo statistika o kretanjima na godišnjoj ili mjese -

NAGODINU 1,8%

MMF: Hrvatski BDP raste 1,3%

DOMINIQUE STRAUSS KAHN, direktor MMF-a ARHIVA BUSINESS.HR

Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo ostvariti rast realnog bruto doma eg proizvoda (BDP) 1,3 posto, a idu e 1,8 posto, prognozira MMF u ponedjeljak u najnovijim proljetnim Svjetskim gospodarskim prognozama (WEO). MMF tako za Hrvatsku u ovoj i idu oj godini o ekuje povratak rasta gospodarstva, nakon pada realnog BDP-a u 2010.

procijenjenog na 1,4 posto, pokazuju dalje proljetne prognoze. Godišnja stopa inflacije prema harmoniziranom indeksu potroša kih cijena Eurostata, statitisti kog ureda Europske unije, u Hrvatskoj se u 2011. o ekuje u visini 3,5 posto, nakon 1,0 posto u prošloj godini. Za 2012. godišnja inflacija prognozira se u visini 2,4 posto.

Manjak na teku em ra unu hrvatske bilance pla anja, promatran kao udio u BDPu, procijenjen je u ovoj godini na 3,6 posto BDP-a i na

toj bi se razini u postotnom iznosu trebao zadržati i u 2012., objavio je MMF. Za prošlu godina manjak je procijenjen na 1,9 posto.

Kad je rije o stopi nezaposlenosti, MMF za ovu godinu prognozira da e ona iznositi 12,8 posto, nakon što je u prošloj godini procijenjena na 12,3 posto, a u 2012. trebala bi se ponovno spustiti na 12,3 posto.

Usporedbe radi, susjednu Ma arsku o ekuju stope rasta po 2,8 posto u ovoj i idu oj godini, nakon u 2010.

ostvarenog rasta 1,2 posto.

Rast bugarskog BDP-a o ekuje se u visini tri posto u ovoj godini i 3,5 posto u idu oj, nakon skromna 0,2 posto u prošloj godini.

Slovensko gospodarstvo trebalo bi porasti po stopi dva posto u ovoj godini, a u idu oj 2,4 posto, nakon što je lani poraslo 1,2 posto.

Za globalno gospodarstvo MMF prognozira rast 4,4 posto u ovoj godini i u visini 4,5 posto u 2012., koliko je prognozirano i u sije anjskom izdanju WEO-a. B.hr

ama, u Ratifikacija ulaska Hrvatske u EU bit će dugotrajna ovo ne 'trzaju' DUN&BRADSTREET

››

Makroekonomska o ekivanja ve im su dijelom ura unata u cijene na ZSE-u, ali ih ulaga i u Hrvatskoj baš i ne o ekuju s nestrpljenjem

ARHIVA BUSINESS.HR

noj razini.

Kod nas bez iznena enja

"Inozemne burze jako reagiraju na makroekonomske objave, a Zagreba ka burza samo u manjoj mjeri odnosno ako je rije o ve im iznena enjima vezanim uz neke bitnije pokazatelje (primjerice BDP) jer su makroekonomska o ekivanja velikim dijelom ve ukalkulirana u cijene

dionica", potvr uju analiti ari Raiffeisen banke.

"Oni koji imaju prijevremeni pristup informacijama mogu zaraditi", rekao je Lu Ting, ekonomist Merrill Lyncha u Hong Kongu. Apelirao je na vlasti da zaustave curenje podataka jer e prije ili poslije izbiti skandal. Sami podaci vjerojatno cure zato što nacionalni zavod za statistiku službene podatke prije objave mora dostaviti desetku državnih institucija, što pogoduje spekulantima jer u Kini klasi no insajdersko trgovanje još nije kažnjivo.

Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

U bonitetnoj ku i smatraju da projekti Programa gospodarskog oporavka neizvjesnog financiranja Vladi Jadranke Kosor ne e omogu iti ostanak na vlasti

U najnovijem izdanju publikacije International Risk & Payment Review, koja obuhva a rizike poslovanja u 132 države svijeta, bonitetna ku a Dun&Bradstreet i dalje Hrvatsku svrstava u zemlje s blagim rizikom ulaganja.

Iako hrvatske vlasti nastoje što brže priklju iti Hrvatsku u EU, izvjestitelj za RH u Europskom parlamentu Hannes Swoboda rekao je da e Hrvatska u i u EU potkraj 2013. ili po etkom 2014., ak i ako se pregovori zaklju e sredinom ove godine. „Proces ratifikacije 27 lanica EU bit e dugotrajan i kontroverzan“, prenosi D&Bov zastupnik za Hrvatsku BonLine.

Model A+ dobar

Budu i da Vladi pada popularnost i nakon osvježenja kabineta, premijerka Jadranka Kosor nadu polaže u ekonomski oporavak temeljen na investicijskim projektima i poboljšanju op eg poslovnog okruženja. U bonitetnoj ku i ipak procjenuju da to ne e biti dovoljno kako bi se osvojili glasa i i da e potpora

DARREN MIDDLEDITCH, analiti ar Dun&Bradstreeta za Hrvatsku, gdje smatraju da e pove ana likvidnost koju je HNB pustio u sustav Hrvatskoj omogu iti neznatan ekonomski rast zbog pove ane osjetljivosti banaka na rizik

SNIMIO HRVOJE DOMINI

oporbi biti snažna. Za provedbu najavljenih projekata navode da nisu sigurni kako e se financirati.

Promjene u modelu A, pri emu se kamatna stopa snizila na 2,8 posto, oslobodile su dodatna sredstva za sanaciju starih dugova.

Dodatnu likvidnost omogu io je HNB smanjivši razinu rezerve kod središnje banke. D&B o ekuje da e ove promjene omogu iti neznatan ekonomski rast, jer banke su i dalje oprezne u posudbi novca, a poduze a u novim investi-

cijama. Navodi da e rast izvoza 18,2 posto, koji je ostvaren u prošloj godini, ove godine biti vrlo teško ponoviti zbog usporavanja rasta u eurozoni.

Slovenija - vrh regije

Rejtinzi su pove ani Nizozemskoj, Letonija i Tunisu, a zemlje iji su boniteti sniženi jesu Novi Zeland, Japan, Kuvajt i Panama, Bahrein, Gr ka i Libija. U regiji i dalje najve i rejting ima Slovenija koja spada u razred niske rizi nosti. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Dom holdinga opet je po ela ja ati i u ponedjeljak je na Zagreba koj burzi zabilježila rast cijene od 2,35 posto, što je bilo dovoljno da dan zaklju i na cijeni od 59,77 kuna. Ukupno se trgovalo sa 8329 dionica vrijednih 490.647 kuna. Dom holding je tako novi tjedan zapo eo rastom cijene, za razliku od prethodnog, kada je po etak obilježen snažnim padom od 6,21 posto.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Atlantic grupa Adris grupa Belje Kon ar - elektroindustrija Metalska industrija Varaždin Ingra Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Atlantska plovidba d.d.

Dom holding Ericsson Nikola Tesla Uljanik plovidba Jadranka Dalekovod Riviera Pore Podravka prehrambena industrija d.d.

Viro tvornica še era d.d.

Kraš, prehrambena industrija Ledo AD Plastik Kon ar Tisak Luka Plo e Croatia lloyd Badel 1862 SN holding Viadukt OT-optima telekom d.d.

Jadroplov d.d.

Tankerska plovidba Kaštelanski staklenici Rabac, ugostiteljstvo i turizam Tehnika Valamar grupa Konzum Petrokemija uro akovi holding Finvest Corp Fima validus Privredna banka Zagreb HTP Kor ula Liburnia Riviera Hoteli Institut IGH Lošinjska plovidba Jadranski naftovod Proficio Slobodna Dalmacija Dukat Mlinar mlinsko-pekarska industrija Slatinska banka Centar banka Turisthotel akovština Maistra Sun ani Hvar Franck prehrambena industrija Arenaturis Vupik Luka Rijeka Žitnjak akove ki mlinovi Zvijezda Magma d.d.

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Istraturist Umag d.d.

Karlova ka banka Dubrovnik - Babin kuk Jadranska banka Saponia Pismorad Laguna Novigrad HGspot Vaba d.d. banka Varaždin Zve evo, prehrambena industrija Lucidus dioni ko Dioki d.d.

Siemens dioni ko

+ Ulaga i su u niskom startu ekali ponovno trgovanje dionicom Ine nakon što je Hanfa dva tjedna držala rampu zbog spekulacijom tom naftnom dionicom. Igre oko Ine sasvim su obeshrabrili ulaga e koji su dosad dizali cijenu do rekordnih razina pa su u ponedjeljak prodavali Inu ne pitaju i za cijenu. Rezultat je privremena blokada trgovanja zbog prevelika pada cijene uz promet od 2,2 milijuna kuna.

Redovan promet: 14.949.033,07 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

287.05 3,596.99 777.01 267.35 89.55 550.00 2,775.00 13.22 745.00 701.01 56.46 1,605.01 600.10 370.75 248.53 200.00 316.11 430.00 446.03 5,900.00 125.31 1,201.00 172.67 1,230.50 2,601.79 70.07 150.01 250.52 36.89 145.00 1,360.00 3,630.00 120.00 1,266.09 51.00 201.04 141.20 41.60 155.00 11.08 597.00 75.00 2,000.18 1,852.01 146.50 3,080.01 13.60 30.01 638.00 637.00 108.52 248.00 885.00 7.06 61.00 49.85 865.00 53.55 72.50 213.82 130.03 3,750.00 3,525.00 21.02 15.20 278.79 69.31 120.00 2,150.00 140.21 410.08 10.00 17.37 82.99 115.00 18.40 68.50 641.10

288.10 3,700.00 784.00 269.00 92.99 553.00 2,775.00 14.02 745.00 712.00 59.90 1,615.00 610.00 370.75 256.99 218.99 320.00 435.00 460.00 6,000.00 129.99 1,220.00 173.01 1,260.00 2,601.79 77.00 155.00 260.00 37.00 145.00 1,370.01 3,705.00 120.00 1,300.00 51.03 208.05 143.51 42.01 161.80 11.80 597.00 75.00 2,020.00 1,865.00 157.24 3,080.01 13.61 30.01 638.00 637.00 108.52 248.00 910.00 7.57 63.50 49.85 865.00 53.57 74.00 213.82 134.10 3,750.00 3,525.00 21.11 15.20 278.79 69.31 120.00 2,150.00 140.21 410.08 10.00 17.39 82.99 115.00 18.40 68.60 641.10

287.05 3,600.00 780.02 268.00 90.00 550.00 2,775.00 13.44 745.00 705.00 59.90 1,605.01 600.11 370.75 249.15 200.00 317.17 430.00 460.00 5,900.00 129.99 1,201.00 173.01 1,260.00 2,601.79 77.00 150.01 250.52 36.89 145.00 1,360.00 3,630.00 120.00 1,266.09 51.01 201.04 141.20 41.90 161.80 11.70 597.00 75.00 2,000.18 1,852.01 157.24 3,080.01 13.60 30.01 638.00 637.00 108.52 248.00 910.00 7.06 61.02 49.85 865.00 53.55 72.50 213.82 130.03 3,750.00 3,525.00 21.02 15.20 278.79 69.31 120.00 2,150.00 140.21 410.08 10.00 17.39 82.99 115.00 18.40 68.50 641.10

-0.30% -10.23% 0.00% 0.00% -2.49% -0.01% 0.36% -1.90% 0.00% -0.89% 3.63% -0.80% -0.81% -3.70% -0.44% -9.09% 0.05% -1.15% 2.22% -1.75% 1.55% -1.15% -2.23% -0.01% 4.57% 0.05% -3.22% -0.59% -0.30% 0.00% -0.44% -2.16% 4.33% 0.09% -2.11% -4.27% -0.61% -0.24% 1.13% 0.86% -0.75% 0.00% -3.61% -0.48% 1.91% -0.64% -9.33% 0.03% -1.85% 0.00% 0.02% 6.90% 4.60% -20.67% -3.91% 0.00% 0.58% 0.41% -4.59% 0.04% -5.78% 0.54% 0.00% -0.38% 8.49% 0.00% -0.99% 0.00% 0.28% -6.53% 0.02% 3.09% 1.70% 15.26% -5.74% -7.86% -5.69% -5.72%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -1,81%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

8,321 585 1,400 3,840 10,107 1,582 304 61,479 820 861 9,329 291 614 850 1,247 1,030 647 221 193 13 612 62 431 51 20 562 258 150 1,003 200 21 7 200 18 424 89 121 384 100 1,374 25 170 6 6 75 3 670 300 13 13 72 30 8 990 115 140 6 93 67 22 35 1 1 164 200 10 36 20 1 15 5 200 98 15 10 55 13 1

2,391,473.51 2,108,800.32 1,092,298.09 1,029,504.91 912,560.70 874,331.92 843,600.00 839,597.68 610,900.00 609,851.74 550,486.23 469,057.31 371,144.67 315,137.50 312,715.11 206,848.86 206,006.82 95,571.73 88,255.01 77,085.00 76,998.83 74,818.66 74,471.29 63,704.94 52,035.80 42,554.84 38,940.60 38,074.05 37,100.70 29,000.00 28,590.16 25,810.02 24,000.00 22,925.26 21,631.70 18,043.28 17,294.41 16,074.06 15,853.91 15,602.92 14,925.00 12,750.00 12,060.54 11,138.05 11,008.98 9,240.03 9,113.70 9,003.00 8,294.00 8,281.00 7,813.44 7,440.00 7,230.00 7,183.34 7,099.50 6,979.00 5,190.00 4,981.09 4,869.50 4,704.04 4,571.90 3,750.00 3,525.00 3,460.72 3,040.00 2,787.90 2,495.16 2,400.00 2,150.00 2,103.15 2,050.40 2,000.00 1,702.44 1,244.85 1,150.00 1,012.00 891.70 641.10

23,506.10 36,000.00 2,600.82 1,818.14 739.39 1,414.67 41.67 100.80 330.97 983.84 447.29 2,137.31 348.06 123.27 571.50 730.70 1,719.06 596.27 631.87 1,299.00 545.90 73.78 412.90 280.49 377.46 57.91 408.03 114.44 104.03 237.32 851.88 412.34 121.47 239.87 321.14 4,564.18 471.77 135.63 99.95 31.61 11,387.64 32.06 605.34 293.69 104.16 2,287.97 53.22 156.69 1,914.00 124.48 99.73 70.49 359.23 7.44 667.82 364.45 369.50 116.87 109.15 1,278.75 26.74 393.75 353.41 102.45 29.20 1,303.34 92.82 211.80 257.19 92.34 9.55 155.96 5.74 146.50 35.40 46.57 276.88 606.42

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 657.10 242.21 54.00 430.00 1,771.00 12.45 740.00 690.05 27.87 1,181.00 533.13 350.00 217.00 140.00 240.00 290.00 339.99 4,720.12 80.21 909.99 135.00 1,160.03 2,488.01 57.03 130.58 190.00 25.00 124.01 1,140.00 612.00 65.10 871.01 28.00 145.00 105.50 22.36 85.00 5.00 461.06 57.00 1,902.01 1,106.00 121.00 2,332.01 11.50 20.01 276.00 637.00 98.00 200.00 543.15 5.11 51.00 25.00 655.38 33.03 41.77 161.54 76.10 2,950.00 2,851.00 21.00 11.14 250.10 53.00 52.00 2,000.00 105.25 325.56 8.80 15.10 54.00 84.32 14.03 60.20 565.00

328.47 4,050.00 829.99 318.99 118.99 594.99 3,130.00 39.35 745.00 1,044.18 63.89 1,777.00 675.00 444.00 390.00 259.65 355.00 507.77 497.02 6,900.00 146.00 2,198.00 267.90 2,093.00 3,300.00 94.00 245.00 349.94 43.30 190.30 1,615.00 4,990.00 135.00 1,649.98 62.00 225.50 184.73 52.00 188.01 24.00 708.00 120.00 2,890.00 2,900.00 173.00 3,520.00 15.15 60.00 675.00 637.00 132.37 270.00 1,105.00 19.90 74.95 78.00 944.00 75.31 137.00 267.02 163.85 4,000.00 4,300.00 69.90 27.30 395.00 86.88 165.00 3,100.00 189.38 450.03 10.70 39.95 95.00 164.00 21.99 118.00 700.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

168,10 8,75 59,51 13,20 420,00 77,01 245,10 103,85 0,71 70,00 39,70 9,55 1,58 11,41 9,50

171,00 8,75 60,00 13,80 420,00 79,01 250,00 103,85 0,73 70,00 40,70 9,57 1,58 12,00 9,90

171,00 8,75 59,95 13,30 420,00 79,00 250,00 103,85 0,73 70,00 40,70 9,57 1,58 12,00 9,55

170,13 8,75 59,78 13,37 420,00 78,65 247,56 103,85 0,72 70,00 40,41 9,57 1,58 11,82 9,58

83,11 37,00 7,60 36,00 37,00 6,20 0,78 1,63 1,47

85,00 37,02 8,00 36,50 37,50 6,20 0,82 1,66 1,47

83,11 37,02 7,78 36,30 37,33 6,20 0,78 1,66 1,47

0,76 0,37 7,86 0,36 0,37 6,20 0,78 1,65 1,47

97,00 93,00 38,00 5,70 4,00 13,77 22,01 22,00 73,51 18,50 5,09 14,00

97,00 93,06 38,00 5,80 4,00 13,85 22,10 22,50 76,20 18,50 5,15 14,50

97,00 93,06 38,00 5,76 4,00 13,77 22,02 22,50 75,00 18,50 5,10 14,50

97,00 93,03 38,00 5,75 4,00 13,78 22,01 22,45 74,61 18,50 5,13 14,20

0,00 % -0,04 % 2,12 % 1,95 % 0,00 % 0,00 % -1,26 % -2,17 % -0,13 % 0,00 % 0,99 % 6,38 %

518,00 2.150,00 930,00 506,00 79,10 83,60 4.001,00 88,40 74,80 2.000,00 8.660,00 9.010,00 93,55 98,66 2.300,00

526,00 2.152,00 945,00 514,00 79,24 83,83 4.030,00 88,67 74,90 2.000,00 8.690,00 9.500,00 93,56 98,70 2.305,00

522,00 2.151,00 935,00 509,00 79,21 83,78 4.017,00 88,60 74,86 2.000,00 8.667,00 9.453,00 93,56 98,67 2.305,00

521,23 2.150,95 934,98 509,64 79,20 83,76 4.017,11 88,58 74,86 2.000,00 8.666,94 9.427,67 93,56 98,68 2.303,86

-0,76 % -0,42 % -1,58 % -0,59 % 0,18 % 0,64 % -0,10 % 0,32 % 0,05 % 0,00 % -2,17 % -0,23 % 0,00 % 0,00 % 1,10 %

83,60 555,00 3.050,00 3.710,00 3.600,00 4.331,00 464,00 187,00 580,00 200,00 41.300,00

85,00 559,00 3.050,00 3.750,00 3.600,00 4.370,00 464,00 190,00 580,00 200,00 41.300,00

84,42 557,86 3.050,00 3.743,45 3.600,00 4.348,82 464,00 189,74 580,00 200,00 41.300,00

51,94 557,86 3.050,00 3.743,45 3.600,00 4.348,82 464,00 189,74 580,00 200,00 41.300,00

LJUBLJANSKA BURZA MELR AGOG KRKG LKPG HDOG TLSG PETG ZTOG NF1N CICG KDHR INDGL TRSG GRVG KBMR

MERCATOR AGROGORICA KRKA LUKA KOPER HELIOS TELEKOM SLOVENIJE PETROL ZITO NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S CINKARNA CELJE KD GROUP INFOND GLOBAL TRIGLAV NALOZBE GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO SOLANA DD TUZLA FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO

Novi Sad Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Jugocentar a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2011K Metalac a.d. Gornji Milanovac

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMUNA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo Garant a.d. Futog STOPANSKA BANKA SKOPJE REPLEK SKOPJE

295.692,19 175.000,00 140.533,66 65.348,30 38.640,00 28.551,13 25.994,50 14.746,70 9.142,57 8.190,00 6.062,70 5.866,80 4.800,04 4.718,62 3.122,89

0,07 % 60232 0,05 % 108508 2,37 % 4548 -1,09 % 77928 0,89 % 58000 12,73 % 3259 -8,24 % 24000 0,61 % 9819 0,00 % 5345

45.903,43 40.151,60 35.751,80 28.357,17 21.514,87 20.205,80 18.810,00 16.216,49 7.857,15

8080 6387 12374 5206 4192 1152 557 542 143 500 1120 250

783.760,00 594.182,04 470.212,00 29.939,55 16.768,00 15.871,51 12.262,56 12.170,00 10.669,18 9.250,00 5.741,09 3.550,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 TEL MTUR KMB TPLF ALK KOMU STIL GRNT STB REPL

1738 20000 2351 4886 92 363 105 142 12612 117 150 613 3038 399 326

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIS a.d.

IMLK ENHL AERO A2015 A2014 AIKB A2013 A2016 JGCN AGBN ALFA A2012 A2011 MTLC

0,00 % -1,69 % -0,03 % -4,32 % 0,00 % -1,86 % -0,75 % -0,14 % -1,08 % -0,01 % 0,49 % -0,06 % 0,00 % 0,00 % 0,42 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHK1C BIGFRK3 FRTFRK1 BSNLR BHTSR SOLTRK3 FDSSR SRPVRK1 ENISR ENPSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-C ZPTP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-B BLBP-R-A BVRU-R-A TLKM-R-A TRZN-R-A

+

Oznaka

Utorak 12/4/2011

35616 18.564.133,00 8224 17.689.432,00 9414 8.801.897,00 6755 3.442.587,00 33390 2.644.554,47 27364 2.291.911,32 489 1.964.369,00 21525 1.906.713,20 21865 1.636.780,58 582 1.164.000,00 118 1.022.699,00 88 829.635,00 8712 815.075,19 8246 813.755,48 298 686.550,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,64 % 0,42 % 0,00 % 1,19 % 0,00 % 0,35 % 2,88 % 1,35 % 0,38 % 0,00 % 1,72 %

82451 3015 300 220 177 95 800 1499 404 785 3

4.282.462,43 1.681.946,00 915.000,00 823.560,00 637.200,00 413.138,00 371.200,00 284.420,00 234.320,00 157.000,00 123.900,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Energopetrol Komerc. banka Skopje Energoinvest Sarajevo Nova kred. b. Maribor Alkaloid

+6,38% +1,19% +0,99% +0,42% +0,35%

+

Powered by

business.hr

Telekom Slovenije -1,86% Energoproj. hold. Beog. -1,58% BH Telecom Sarajevo -1,26% Petrol -0,75% Imlek -0,42%

Makedonski telekom Skopje

Luka Koper

Osim što joj je cijena u ponedjeljak porasla 0,42 posto, dionica skopskog teloperatera bila je i najtrgovanija na Makedonskoj burzi sa 1,7 milijuna denara prometa. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u rasponu od 555 do 559 denara, a posljednja zabilježena cijena iznosila je 557,86 denara. Makedonski indeks MBI 10 bio je uz sarajevski SASX-10 jedini koji je tjedan zapo eo plusom - rastao je 0,66 posto zaklju ivši dan na 2534,83 bodova.

S prometom od 65.300 eura dionica Luke Koper našla se na po etku novoga tjedna pri samom vrhu popisa najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze, no cijena joj je potonula 4,32 posto spustivši se na 13,3 eura. Zadnja zabilježena cijena bila je samo 10 centi viša od najniže po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom, dok je najviša cijena bila na razini od 13,8 eura. Pad od gotovo dva posto zabilježila je i dionica Telekoma Slovenije, ija je posljednja cijena iznosila 79 eura.

+0,42 -4,32

REGIONALNI INDEKSI -0,32% BIRS -0,75% 818,44 1.211,82 Belex15 -0,40% FIRS +2,75% 763,11 2.549,24 Belexline -0,51% MBI10 +0,40% 1.424,76 2.730,08 SASX10 MONEX20 +0,11% 12,875.67 -1,24% 1.081,69 indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,06% Stanje ponedjeljak 11. travnja 2011.

1.075,72 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,07% -0,15% 2.901,58 BUX -0,29% 24.310,98 -0,50% ATX -0,57% -0,46% 2.891,52 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,81% ponedjeljak 11. travnja 2011.

FTSE100 6.056,76

DAX 7.203,33

CAC40

4.047,91

MICEX 1,840.98

AMERI»KI INDEKSI -0,24% S&P500 -0,19% 12.380,05 1.333,51 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,15% petak 8. travnja 2011.

2.796,14 DJIA

investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+ 7,7645

15,08

KD Energija

11,4527

15,01

PBZ I-Stock

73,0525

11,38

HPB WAV DJE

97,5533

10,57

116,5816

8,67

FIMA Equity

75,8706

-15,32

ST Global Equity

44,8785

-12,80

C-Zenit

51,2737

-11,89

OTP Europa Plus

Ilirika Azijski tigar

53,8811

-8,95

KD Victoria

14,6793

-7,05

+ MJEŠOVITI

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn

kn

kn kn

kn

kn

kn kn kn

kn kn

98,8165 5593,1500 11,4527 73,0525 46,4627 108,2400 107,1300 107,3200 106,7000 28,2204 83,0910 36,1300 7,7645 48,8613 74,3748 59,4400 44,8785 53,8811 63,6815 132,7800 75,8706 95,1605 51,3431 110,4376 348,5627 453,6671 97,5533 96,0296 8,5220 93,6800

1,49 1,00 0,85 0,80 0,69 0,64 0,59 0,54 0,52 0,50 0,43 0,39 0,39 0,36 0,30 0,30 0,25 0,25 0,24 0,22 0,19 0,18 0,16 0,15 0,14 0,14 0,12 0,08 0,07 0,04

2,66 -0,99 4,16 4,35 -0,79 2,07 -0,36 1,72 2,18 -3,67 -3,27 11,34 5,27 -2,00 3,25 -4,47 -1,25 -13,62 0,91 -3,14 -2,15 -4,61 6,08 -9,34 -7,66 -10,54 0,19 5,67 -2,82 2,56

Ilirika Gold Poba Ico Equity KD Energija PBZ I-Stock AC Rusija Raiffeisen World ZB BRIC+ ZB euroaktiv ZB aktiv NFD Aureus BRIC Platinum Blue Chip Erste Total East KD Nova Europa VB High Equity HPB Titan Raiffeisen Emerging M. ST Global Equity Ilirika Azijski tigar Prospectus JIE ZB trend FIMA Equity NFD Aureus Global Developed HPB Dynamic Ilirika BRIC MP-Bric HR MP-Mena HR HPB WAV DJE OTP meridian 20 HI-growth Erste Adriatic Equity

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,7900

7,82

Allianz Portfolio

117,2012

7,43

PBZ Global fond

110,3940

4,64

Erste Balanced

126,2500

3,62

OTP uravnoteženi

117,5986

3,23

ST Balanced

168,8550

-10,68

ICF Balanced

118,6119

-9,63

5,6711

-6,04

NFD Aureus E. M. B.

79,1049

-5,11

ST Aggressive

66,3746

-4,76

N/A -0,23 19,03 16,20 11,43 9,36 9,19 5,51 8,56 0,92 4,23 20,51 20,22 0,25 10,60 6,73 -2,92 -10,22 11,91 4,57 -2,50 6,59 5,12 -3,19 1,05 0,45 9,52 13,12 4,13 10,24

N/A -6,50 15,01 11,38 -2,51 5,29 N/A 1,39 5,74 -3,70 -1,90 8,43 15,08 -2,30 2,41 -2,75 -12,80 -8,95 -2,48 1,26 -15,32 -5,70 0,20 1,96 -2,53 2,84 10,57 4,72 -1,51 -1,49

N/A -14,53 13,11 -8,08 -17,12 1,06 N/A 1,02 1,36 -13,26 -5,52 -25,11 -7,01 -18,41 -7,67 -14,59 -7,37 -14,73 -10,22 3,41 -3,95 -0,92 -13,45 8,23 -4,38 4,16 -0,69 -1,36 -1,74 -1,18

-1,25 0,67 5,08 4,98 -0,13 2,97 0,50 3,12 2,62 -2,43 -2,08 11,10 6,12 -1,75 2,09 -3,43 -3,50 -13,18 2,45 -2,22 -0,01 -2,49 5,27 -7,68 -6,18 -7,20 0,46 7,09 -1,40 4,39

4,427 6,078 10,038 249,216 10,798 48,736 122,399 253,327 513,518 8,908 8,192 83,455 22,932 13,142 9,813 25,251 12,958 5,695 26,674 181,008 18,302 56,515 20,855 31,209 7,688 6,196 15,150 20,625 66,921 228,555

0,45 3,70 1,10 3,73 4,08 7,52 0,98 6,93 4,79 4,02 3,26 3,52 3,48 3,52 3,71 3,30 10,46 3,88 4,19 8,45 6,85 5,36 4,61 1,26 3,08 3,09 3,60 2,95 9,12 5,49

08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

C-Premium

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ZB global OTP uravnoteženi ST Aggressive AC G Balanced EM PBZ Global fond ICF Balanced HPB Global NFD Aureus Emerging Markets Balanced Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio ST Balanced Raiffeisen Balanced HI-balanced Erste Balanced Ilirika JIE Balanced C-Premium KD Balanced Agram Trust

kn kn

kn kn kn kn

kn kn

kn kn kn

149,7800 117,5986 66,3746 11,1010 110,3940 118,6119 103,6524 79,1049 109,7900 117,2012 168,8550 156,7200 10,1478 126,2500 154,2076 5,6711 8,3796 69,7982

0,29 0,19 0,16 0,11 0,08 0,04 0,03 0,03 0,03 0,02 0,01 -0,06 -0,10 -0,11 -0,16 -0,20 -0,25 -0,37

1,31 8,17 0,54 -1,53 4,90 5,55 6,19 -7,84 1,12 1,21 -1,83 0,08 -2,20 2,02 0,29 0,74 -1,76 -0,36

5,43 8,77 5,53 2,36 11,39 6,34 6,88 -3,82 2,05 6,22 -1,27 2,71 3,61 9,27 7,22 5,96 3,53 3,13

3,07 3,23 -4,76 -1,50 4,64 -9,63 -3,42 -5,11 7,82 7,43 -10,68 0,09 1,21 3,62 2,90 -6,04 -0,48 -2,73

4,22 3,10 -7,12 5,11 5,62 2,24 0,65 -4,84 9,01 8,67 6,56 5,35 0,16 0,21 8,68 -12,69 -3,33 -1,34

1,48 9,29 1,75 -1,29 5,69 4,88 5,95 -6,79 1,31 1,75 -1,10 0,98 -1,04 3,34 1,65 1,40 0,08 -0,19

730,624 39,949 2,727 14,801 309,980 16,640 93,796 14,014 221,392 7,944 11,217 312,974 71,423 105,774 43,960 12,905 7,074 15,875

9,77 5,32 5,55 2,10 9,57 8,94 5,51 4,73 1,08 1,91 8,25 8,61 9,12 10,22 5,21 4,18 5,23 2,75

08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011

kn

165,6221 129,9692 133,6700 131,3609 177,9000 160,8100 11,6138 127,9931

0,09 0,06 0,04 -0,01 -0,02 -0,03 -0,03 -0,03

2,24 2,60 2,48 1,35 1,84 0,78 2,10 2,50

3,70 2,88 2,42 1,66 2,25 0,52 2,60 2,88

8,08 3,76 5,88 3,61 5,69 2,87 4,70 4,69

8,13 5,06 4,57 4,54 6,71 4,98 1,65 4,58

2,27 2,44 2,57 1,39 1,98 1,07 2,14 2,78

59,784 17,717 302,632 145,004 527,131 198,173 7,838 20,227

6,45 5,32 7,85 8,08 8,87 9,77 9,12 5,51

08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011

kn kn kn

kn kn kn kn $ kn kn kn

kn

kn kn

102,5054 133,2665 163,9934 126,7002 146,3200 139,5800 139,8936 136,3553 125,0974 133,2196 118,1308 11,4334 10,7647 109,2619 106,5900 140,6990 100,5031 123,5856

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,01

0,04 0,50 0,69 0,57 0,88 0,60 0,83 0,64 0,33 0,67 0,76 0,85 0,67 0,60 0,91 0,50 N/A 0,87

0,54 1,05 1,32 1,09 1,76 1,42 1,49 1,45 0,62 1,38 1,61 1,48 1,44 1,33 1,48 0,97 N/A 1,46

1,58 2,36 2,31 2,97 3,47 3,27 2,62 3,03 1,64 3,00 3,24 3,19 3,11 2,91 3,50 2,06 N/A 2,74

1,47 6,22 4,73 4,31 4,80 4,34 4,55 4,36 3,81 5,34 4,99 5,43 4,07 4,75 4,22 3,24 N/A 4,08

-0,04 0,54 0,74 0,61 0,93 0,65 0,90 0,69 0,37 0,73 0,82 0,89 0,73 0,65 0,95 0,53 0,51 0,92

7,437 1127,311 2228,048 496,065 1081,337 883,292 104,359 34,644 41,673 309,135 206,457 125,131 28,610 189,522 509,885 137,921 5,002 167,117

1,69 12,03 10,71 8,71 8,12 7,85 7,54 7,27 5,99 5,51 3,43 2,53 1,85 1,91 1,54 10,71 0,20 5,29

08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011 08.04.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

165,6221

8,08

Erste Bond

133,6700

5,88

Raiffeisen Bonds

177,9000

5,69

HI-conservative

11,6138

4,70

HPB Obvezni ki

127,9931

4,69

ZB bond

160,8100

2,87

PBZ Bond fond

131,3609

3,61

OTP euro obvezni ki

129,9692

3,76

HPB Obvezni ki

127,9931

4,69

HI-conservative

11,6138

4,70

Capital One OTP euro obvezni ki Erste Bond PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds ZB bond HI-conservative HPB Obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money ZB europlus Certus Cash OTP nov ani fond

+

OGLAS

Razočarani ulagači rješavaju se dionica Ine RASPRODAJA Ininom se dionicom u ponedjeljak prvi put trgovalo nakon dva tjedna obustave, a ulagači su prodavali dionice po principu 'daj što daš' Dionica Ine je u ponedjeljak, nakon dulje stanke, nastavila utjecati na kretanja na Zagrebačkoj burzi.

Nakon što je trgovanje njome dva tjedna bilo na ledu odlukom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, po trgovanju u ponedjeljak očito je da su ulagači nestrpljivo čekali ponovno trgovanje Inom.

'Daj što daš' za Inu

Za razliku od proteklih nekoliko mjeseci, ulagači nisu tražili najpovoljni-

jeg kupca koji je spreman dionicu kupiti po najvišoj cijeni, nego su se Ine rješavali kao da se sutra neće trgovati naftnom dionicom pa su se vodili starim, ali iskušanim receptom „daj što daš“. Krajnji rezultat je veliki pad cijene zbog čega je neko vrijeme Ina bila pod blokadom trgovanja. U drugoj polovini dana nastavljeno je trgovanje, a rezultat velike rasprodaje jest pad od 10,23 posto pa je cijena smanjena na 3600 kuna.

Unatoč velikoj rasprodaji, Ina nije bila najlikvidnija dionica, već ta titula pripada Hrvatskim telekomunikacijama čijom je dionicom trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijuna kuna uz pad cijene od 0,3 posto. Uz te dvije dionice, još su se samo dva izdanja uspjela upisati među one s prometom većim od milijun kuna. Riječ je o Atlantic grupi i Adrisu čije dionice na kraju dana nisu promijenile cijenu.

Slab promet

Ukupan redovni promet na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak je iznosio 14,9 milijuna kuna, a Ina i HT pripomogli su nešto većem pad dioničkih indeksa. Crobex je pao 1,81 posto, na 2204,80 bodova, dok je Crobex 10 pao po

većoj stopi od 2,34 posto, čime je smanjio vrijednost na 1221,23 bodova.

Značajan promet od 912.000 kuna zabilježila je dionica Belja, ali uz nešto veći pad cijene od 2,49 posto. Ulagači su na početku dana bili osobito usredotočeni i na dionicu Ingre, ali su pri kraju dana posustali pa je građevinsko izdanje zabilježilo promet od 839.597 kuna uz pad cijene od 1,9 posto. Velika potražnja bila je i za dionicom Metalske industrije Varaždin, koja je zabilježila rekordan promet od 843.600 kuna. Najveći rast među prvih deset najlikvidnijih izdanja zabilježila je dionica Dom holdinga skokom cijene od 3,63 posto uz 550.584 kuna prometa.

Ante Pavić

REGIJA

NIS najavio nova ulaganja u Pančevu Mercatorova dionica bila je u ponedjeljak najtrgovanije izdanje Ljubljanske burze sa 295.692 eura, a cijena joj je ostala na istoj razini kao i krajem prošloga tjedna i iznosila je 171 euro.

Krka je sa 140.533 eura pro-

meta zauzela drugo mjesto na popisu najlikvidnijih, uz blagi pad cijene od 0,03 posto pa je ostala ispod 60 eura. Slovenski indeks SBITOP nastavio je negativan niz spustivši se na 818,44 boda, odnosno 0,32 posto u odnosu na petak.

Dionica Naftne industrije Srbije ponovno se našla na prvome mjestu po prometu u Beogradu. Njome se trgovalo u iznosu od 18,6 milijuna dinara, a cijena joj je umanjena 0,76 posto, na 522 dinara.

Iz te su kompanije izvije-

stili o 500 milijuna eura vrijednom ulaganju u rafineriju Pančevo, koje će se provoditi do kraja iduće godine. Većinski vlasnik NIS-a Gazpromnjeft povećao je prošloga mjeseca svoj udjela sa 51 na 56,15 posto.

Biljana Starčić

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, čija je dionica u ponedjeljak prodavana po 10 posto nižoj cijeni nakon što je istekla dvotjedna zabrana trgovanja njome na Zagrebačkoj burzi

snimio saša četković

brojke

0,4 0,11

posto pao je beogradski BELEX 15

posto rastao je sarajevski SASX-10

ARH

Razvijena mobilna aplikacija koja sprje ava tinejdĹžere da kradu roditeljima automobile Developeri mobilnih aplikacija ne ekaju vladu (ili Oprah Winfrey) da rijeĹĄe pitanje ameri kih tinejdĹžera za volanom, odlu ili su to u initi sami. itav niz aplikacija na pamet-

nim telefonima koristi se danas za pomo roditeljima, a najbrutalniji na in osmislio je Taser, najve i i najpoznatiji svjetski proizvo a nesmrtonosnog elektroni kog oruĹžja koje djeluje na daljinu.

Ta je kompanija osmislila ure aj za pra enje koji se postavi u automobil.

Nakon ĹĄto motor automobila po ne raditi, ure aj onesposobljava pametni telefon koji se nalazi u automobilu

DOBITNICI DANA (ZSE) Vaba banka +15,26 % Varteks + 8,49 % Centar banka +6,9 % Turisthotel +4,6 % Croatia Lloyd +4,57 %

GUBITNICI DANA (ZSE) akovťtina - 20,67% Riviera Pore - 9,09% Lucidus -7 ,86% Saponia - 6,53% Žitnjak - 5,78%

INDEKSI CROX Mirex

26 Raste

10 Nema promjene

43 Pada

Vrijed.

1,322,44 161,04

Prom.

0,48% 0,10%

Sirova nafta 112,79 Prirodni plin 4,02 Zlato 1,474,50 Srebro 40,91 Goveda 121,00 Kava 305,08

2,26% 2,36% 1,14% 3,29% 1,67% 2,35%

ZEMLJAMA U RAZVOJU RASTE POPULARNOST

BogataĹĄi moĹžda najviĹĄe zara uju na trĹžiĹĄtima u razvoju, ali ipak viĹĄe vole Ĺživjeti u metropoloma poput New Yorka i Londona, pokazalo je istraĹživanje Citi Private Banka i agencije za nekretnine Knight Frank.

Anketa provedena me u 160 Citijevih bankara koji zastupaju gotovo 5000 bogataĹĄa iz 38 zemalja pokazala je da bogataĹĄi smatraju kako e u idu ih 10 godina najpoĹželjniji gradovi za Ĺživot biti New York i London. Jako je porasla popularnost i nekih "novih" metropola poput Mumbaija i Ĺ angaja, koji su 118, odnosno 91 posto poĹželjniji nego u

proĹĄlom istraĹživanju.

Me utim, me u najboljim gradovima za poduzetnike prevladavaju metropole iz zemalja u razvoju pa su prva tri mjesta zauzeli Ĺ angaj, Hong Kong i Peking, a na etvrto se mjesto probio New York. Slijede Mumbai i Singapur, a na sedmom se mjestu naĹĄao London, piĹĄe Financial News.

S druge strane, iz hedonisti ke perspektive razvijene su metropole nedostiĹžne pa su najboljim gradovima za uĹživanje redom proglaĹĄeni New York, Hong Kong, Tokio, Pariz i London.

Nikolina Rivosechi

ARHIVA BUSINESS.HR

BogataĹĄi najviĹĄe vole Ĺživjeti u New Yorku i Londonu

OSIM TITULE najpoĹželjnijega grada za Ĺživot, New York je proglaĹĄen najboljim za uĹživanje

NIKAD NE ZNAŠGDJE LEŽE MILIJUNI

Rijedak automobilski klasik vrijedan milijune 26 godina skriven pod smećem Zamislite da istite garaŞu i na ete neťto toliko vrijedno da je jednako dobitku na lutriji? Dogodilo se to Billu Fairu iz Kansasa koji se rade i kao aukcionar gotovo etiri desetlje a nagledao mnogo udnih stvari, uklju uju i dijelove tijela, lubanje... Nije ni slutio da e ikada nai i na ono ťto ga je posljednje iznenadilo, a to je klasik 66 Shel-

by Mustang, jedan od samo 1100 napravljenih. Automobil potje e iz privatne zbirke samog Carrolla Shelbyja, a leĹžao je skriven pod gomilom sme a u jednom iznajmljenom skladiĹĄtu punih 26 godina. Na en je u gotovo savrĹĄenom stanju. Fair u po etku nije bio svjestan ĹĄto je pronaĹĄao. Malo istraĹživanja pokazalo je da su sli ni

Kako izgleda gospodarska politika u reĹžiji SDP-a i HNS-a, pratite na...

automobili bili prodavani i za dva milijuna dolara. Faira su nadleĹžne institucije imenovale za pretragu i popis imovine u zgradi u kojoj je automobil prona en. Automobil e zavrĹĄiti na aukciji u San Antoniju, gdje je za njega ve ponu eno 60.000 dolara. Fair pak o ekuje da bi cijena mogla narasti i na 200.000 dolara. B.hr

tako da se s njega moĹže zvati samo Hitna pomo i brojevi koje su dopustili roditelji.

Iako je radikalna, proizvo a i ure aja smatraju da bi ova metoda mogla stati na kraj malim tehnoloĹĄkim genijalcima koji e, poneseni tinejdĹžerkim buntom, moĹžda pokuĹĄati posuditi automobil roditelja bez njihova znanja. B.hr.

www.business.hr

UKRATKO...

Ameri ki tajkun preuzima Arsenal E. Stanley Kroenke, ameri ki investitor u nekretnine i sport, pristao je kupiti joĹĄ 32,99 posto dionica engleskog nogometnog kluba Arsenal, ime e postati ve inski vlasnik tog slavnog kluba.

Uhi en bivĹĄi predsjednik Obale Bjelokosti BivĹĄi predsjednik Obale Bjelokosti Laurent Gbagbo uhi en je ime je zavrĹĄena njegova pobuna i pokuĹĄaj opstanka na vlasti nakon gubitka predsjedni kih izbora od konkurenta Alassaneua Ouattarija.

Pahor ne priznaje poraz Slovenski premijer Borut Pahor nastavlja strukturne reforme za izlazak iz krize unato tome ĹĄto je u nedjelju na referendumu uvjerljivo odba en zakon o malom zapoĹĄljavanju, kao jedan od zakona iz tzv. reformskog paketa.

www.business.hr