Business.hr broj 870 by Business.hr

SUMORNA KONFERENCIJA 6

'U nekretnine u Hrvatskoj ulažu samo najluđi'

Iako makroekonomisti najavljuju oporavak tržišta nekretnina, o ekivanja agenata i savjetnika za nekretnine te arhitekata i bankara nisu nimalo optimisti na

HRVATSKA PO NADANU 10

DUBRAVKO RANILOVI , predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK

Vidošević: Okrenimo se nesvrstanima umjesto Bruxellesu

PETAK/SUBOTA 15 i 16/4/2011

BROJ 870 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Katar otvorio vrata

14 mil. $ vrijednoj Bilokalnikovoj stolariji

NJEMA»KI PARTNERI 4-5 Koprivni ki proizvo a drvenih vrata isporu it e 39.000 drvenih vrata za stambeni kompleks Barwa City, a ugovor je realiziran u suradnji s kompanijom Bilfinger Bergerom

ZARA UJU I PODIZVO A»I

HŽ skriva koliko gubitnički Remont zarađuje na obnovi pruga Iz HŽ holdinga ne žele dati decidiran odgovor na pitanje koliko je tvrtka Remont i održavanje pruga zaradila na pojedinim dionicama nego daju ukupnu cifru vrijednosti radova

info&stav 2-3

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

M. P.

Povla i se Konzumova tunjevina

Lonely Planet o Hrvatskoj

Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi utvrdila je da je Konzumova konzervirana tunjevina K plus u pakiranju od 95 grama nepogodna za konzumaciju. Naime, utvr eno je da proizvod predstavlja rizik za zdravlje potroĹĄa a, posebice za osobe intolerantne na histamin, djecu i trudnice te je stoga nara eno povla enje i opoziv proizvoda.

Najpoznatiji turisti ki vodi na svijetu, Lonely Planet, svoje je izdanje za oĹžujak 2011. godine na 351 stranici u potpunosti posvetio Hrvatskoj, izvijestili su iz Hrvatske turisti ke zajednice. Lonely Planet â&#x20AC;&#x153;Croatiaâ&#x20AC;? dostupan je u tiskanom i on-line formatu te se moĹže nabaviti u knjiĹžarama diljem svijeta na engleskom, talijanskom, francuskom i njema kom jeziku, a od listopada i na portugalskom.

ZA ULAGANJA LJESTVICA SPUĹ TENA ZA TRE INU

Vlada: Poticaji za projekte od 100.000 eura naviĹĄe Ako Sabor usvoji izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje je Vlada ju er predloĹžila, pravo na poticaje ubudu e e ostvarivati investitori za izvrĹĄena ulaganja u razvojno-tehnoloĹĄke projekte vrijedne 100 i viĹĄe tisu a eura ako pritom otvore najmanje pet novih radnih mjesta, a ne - kao dosad - samo oni ija je investicija vrijedna 300.000 eura i ako pritom otvore najmanje 10 novih radnih mjesta. ObrazlaĹžu i promjene, ministar gospodarstva uro Popija rekao je da je Hrvatska i dosad imala dobre poticaje za ulaganja, o emu svjedo e i podaci o odobrenim poticajima ulaganjima koja se realiziraju od 2007., kada je zaĹživio Zakon o poticanju ulaganja. Od lipnja 2007. do velja e 2011. godine 169 tvrtki prijavilo se za koriĹĄtenje poticajnih mjera, a status nositelja poticaja dobile su njih 73, kaĹže Popija . Planirana visina ulaganja iznosi 3,2 milijarde kuna, a njihovom realizacijom otvorit e se 3736 novih radnih mjesta. NajviĹĄe projekata odobreno je metaloprera iva kim tvrtkama (13,4%), slijede proizvodnja i servis motornih vozila i dijelova (11,4%), tekstilna industrija (10,9%),

drvno-prera iva ka industrija (8,4%), proizvodnja strojeva (5,6%), distribucija i logistika i tiskarska djelatnost (5,5%) te proizvodnja elektri ne opreme i transformatora i fotonaponskih solarnih modula (4%).

Dostupniji novac

Od 73 investicijska projekta strane kompanije realiziraju 21 projekt ukupne vrijednosti 1,4 milijarde kuna uz planirano otvaranje 2025 novih radnih mjesta. U 2008. godini 24 investitora koristila su poticajnu mjeru smanjenja poreza na dobit u ukupnom iznosu od 51,4 milijuna kuna, a u 2009. godini 37 investitora smanjenjem poreza na dobit "iskoristilo" je 80,6 milijuna poticajnih kuna. U 2008. i 2009. za otvaranje novih radnih mjesta dodijeljeno je bespovratnih potpora u iznosu od 1,3 milijuna kuna. Zakonskim promjenama produljeno je i razdo-

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva

blje provedbe za joĹĄ dvije kalendarske godine svim odobrenim projektima koji su se po eli realizirati 2007., 2008. i 2009., dodao je Popija . Vicepremijer za inve-

SNIMIO H. DOMINI

sticije Ivan Domagoj MiloĹĄevi rekao je da se zakonskim promjenama pove ava broj investitora koji mogu koristiti poticaje. Zaklju io je da e Vlada i dalje osluĹĄkivati potrebe i

UGOVOR S FINOM

Za registar sluĹžbenika 35 milijuna kuna Vlada je dala suglasnost Ministarstvu uprave da sklopi ugovor s Financijskom agencijom o elektroni kom vo enju i obradi podataka Registra zaposlenih u javnom sektoru kojim e, procjenjuje se, biti obuhva eno

oko 240.000 drĹžavnih i javnih sluĹžbenika. Za taj e se posao u ovoj te u 2012. i 2013. godini izdvojiti oko 35 milijuna prora unskih kuna, odnosno godiĹĄnje po 11,6 milijuna kuna.

››

BISER DANA A što se ti e najava mojih kolega doju erašnjih u Skupštini da bi mogli rušiti odluku, sad u citirati svoju babu Katu: 'Sa uvaj me Bože naknadne pameti' MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik, o cijenama vrti a

BROJKE

e 79

tvrtki dobilo je od lipnja 2007. do velja e 2011. potpore za ulaganja

3,2

BROJKA

banaka dostavilo je Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama svoje ponude za izdavanje subvencioniranih stambenih zajmova za koje godišnje efektivne kamate u prve etiri godine otplate ne e biti više od 4,95 posto

UVODNIK

Krupnim koracima prema tre em svijetu

milijarde kuna vrijednost je njihovih investicija

3736 novih radnih mjesta

prijedloge doma ih i stranih ulaga a te kontinuirano dora ivati zakon.

Prostorni papiri

Kako bi uklonila prepreke za ulaganja, Vlada je ju er dopunila i Uredbu o odre ivanju zahvata u prostoru. Pritom je ovlastila Ministarstvo zaštite okoliša da može izdati gra evinsku dozvolu i za pristupne ceste i druge infrastrukturne objekte za gra evinske objekte kojima je prethodno izdalo lokacijsku i gra evinsku dozvola. Ministarstvo e dozvole za infrastrukturne objekte mo i izdavati umjesto lokalnih tijela vlasti ako ih ona ne izdaju u propisanom roku, zbog ega ve sagra eni objekti uz dozvole Ministarstva ne mogu po eti raditi, pojasnio je ministar zaštite okoliša Branko Ba i . Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

ko Hrvatska ne uspije u i u Europsku uniju u lipnju, mogla bi uskoro zatražiti pristupnicu u Pokret nesvrstanih. Nadan Vidoševi , prvi muž HGK i hrvatski dvojnik Georgea Clooneya, nije to baš rekao tim rije ima, ali je kazao da bi hrvatsko gospodarstvo moglo malo manje zatalebano gledati u Bruxelless, a malo više u zemlje pokreta nesvrstanih. To su one zemlje koje je u vrijeme hladnog rata okupila baš bivša Jugoslavija i koja je na tim temeljima gradnje tre eg puta, pojam kojega e kasnije besramno kopirati Tony Blair, prili no profitirala. NAKON RASPADA bivše Jugoslavije zaboravilo se na te zemlje tre eg svijeta pa se krenulo visokog ela, vijorne kose i širokih grudi prema razvijenim zemljama koje su, na iznena enje sviju nas, bile negdje svrstane. Pa se onda i Hrvatska svrstala, gledaju i u Bruxelles i Washington pogledom zaljubljene šiparice. Zaljubljivost brzo pro e, baš kao i kreditna sposobnost, pa se onda po ne

TITO-NASER-NEHRU, novi brend Hrvatske gospodarske komore ARHIVA B.HR

››

Kladimo se da bi nas nesvrstani prije lipnja ipak primili u svoje društvo, samo da im nismo tako bezobrazno skupi sve kriti nije gledati na objekt obožavanja. Kad se napokon shvati koliko je taj objekt sebi an i samoživ, onda do e vrijeme povratku idealima, a Vidoševi ih je pronašao u nesvrstanima. O ito svi o ekuju da su te zemlje i dalje na koljenima i da jedva ekaju kada e im do i bogata bra a s Balkana, ali netko bi ipak trebao javiti da su ta vremena prošla. Dok nesvrstani krupnim koracima kora aju ka razvijenim zemljama, Hr-

vatska o ito sve krupnijim koracima grabi ka zemljama tre eg svijeta. Njezin elni ovjek ve je pobjegao iz države zbog korupcije, a nezaposlenost se opasno približava onoj u tre em svijetu. VIDOŠEVI se, u skladu sa svojim idealima, potrudio pogurati malo Hrvatsku u tom smjeru pa je u etvrtak najavio da e ove godine otpustiti pet posto svojega kadra, sve kako bi nevjernim tomama dokazao kako HGK nije rastrošan.

U Hrvatskoj kao da ne postoji menadžer koji gazdama svoju racionalnost u poslovanju ne dokazuje otpuštanjima. Jednako tako, u Hrvatskoj kao da ne postoji gazda koji se nakon toga udi kako nitko ne želi kupiti njihov proizvod. I grabi tako Hrvatska prema zemljama tre eg svijeta, dok iz suprotnog smjera u punoj brzini ne pristižu iste te zemlje. Ali kladimo se da bi nas one prije lipnja ipak primile u svoje društvo, samo da im nismo tako bezobrazno skupi.

tema 4-5

NJEMA»KI PARTNERI Koprivni ki proizvo a drvenih vrat kompleks Barwa City, a ugovor je realiziran u suradnji s kompa

Katar otvorio vra vrijednoj Bilokaln Prvih 2000 vrata krenulo je put Katara u ožujku, druga ide u travnju, a do kraja ljeta trebala bi biti isporu ena cjelokupna narudžba koja se sastoji od nešto manje od 6000 protupožarnih i oko 33.000 sobnih vrata Koprivni ki proizvo a drvenih vrata Bilokalnik drvo isporu io je u ožujku prva vrata za naru itelja u Kataru, a u sklopu posla vrijednog oko 14 milijuna dolara proizvest e oko 39.000 vrata. Direktor tvrtke Ivor

Šiber nada se da e im ta referenca širom otvoriti vrata bliskoisto nog tržišta kojemu su se okrenuli pritisnuti krizom u koju je zapala stanogradnja na doma em tržištu i u regiji. Put do sklapanju ugovora

TVRTKA proizvodi sobna vrata, vrata za urede i hotele te razli ite vrste funkcionalnih vrata, kao što su protuprovalna, protupožarna, protudimna i zvu no izolirana vrata, a ve inom koristi doma u sirovinu, drvo poput bukve, jele i hrasta

s Bilfinger Bergerom, njema kom tvrtkom koja je glavni izvo a u projektu gradnje stambenog kompleksa Barwa City u Dohi, bio je dug jer poduzetnici iz Katara ništa ne prepuštaju slu aju. "Pregovori su po eli još 2009. godine, ugovor je sklopljen u srpnju 2010., a prije nego što jer posao zaklju en, koprivni ke pogone obišao je direktor projekta u Kataru Khalid al Nasr“, objašnjava Šiber. Uslijedilo je uskla ivanje tehni kih normi, dogovaIVOR ŠIBER, direktor Bilokalnik drva, tvrtke u sastavu Nexe grupe, kaže da trenuta no pregovaraju o još tri projekta u Kataru te o projektima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu SNIMIO SAŠA ETKOVI

ranje materijala i tehni kih nacrta proizvoda, a tvrtka je dobila važan me unarodni certifikat za proizvodnju protupožarnih vrata. Od ukupne vrijednosti od 14 milijuna dolara oko 10,5 milijuna dolara odnosi se na proizvodnju vrata, a ostatak na montažu, transport, osiguranje, špediciju i ostale stavke.

Otvoren put

Prvih 2000 vrata krenulo je put Katara u ožujku, druga ide u travnju, a do kraja ljeta, prema Šiberovim rije i-

h vrata isporu it e 39.000 drvenih vrata za stambeni kompanijom Bilfinger Bergerom

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

rata 14 mil. dolara lnikovoj stolariji narudžba popunjava jednu smjenu pa ima prostora i za dodatne narudžbe. Izvoz je prošle godine u strukturi prihoda tvrtke sudjelovao sa 25 do 30 posto, a taj bi udjel ove godine zahvaljuju i novim izvoznim poslovima trebao sko iti na 75 posto.

Novi zamah

BROJKA

posto u strukturi prihoda Bilokalnik drva ini izvoz, a u 2011. ta e brojka sko iti na 75 posto

BARWA CITY

Projekt od 1,4 mlrd. dolara Barwa City u Dohi, glavnome gradu Katara, stambeno je naselje s oko šest tisu a stambenih jedinica. Vrijednost projekta, prema podacima objavljenim na internetskim stranicama, iznosi 1,4 milijarde dolara, a gradnja je planirana u dvije faze. U prvoj je fazi planirana gradnja stambenih prostora u koje se

ma, trebala bi biti isporu ena cjelokupna narudžba, koja se sastoji od nešto manje od 6000 protupožarnih i oko 33.000 sobnih vrata. Rije je o vratima visoke kategorije pa iako u proizvodnji vrata Bilokalnik koristi ve inom doma u sirovinu, drvo poput bukve, jele i hrasta, zbog specifi nih zahtjeva naru itelja uvezli su

može smjestiti 25.000 ljudi, a u drugoj škola, dje jih vrti a, bolnice, banka i komercijalnih kompleksa. Direktor Bilokalnik drva Ivor Šiber kaže kako postoje naznake da e po eti i druga faza projekta, pa da e i tu za njih biti posla.

egzoti no drvo. Tvrtka proizvodi sobna vrata, vrata za urede i hotele te razli ite vrste funkcionalnih vrata, kao što su protuprovalna, protupožarna, protudimna i zvu no izolirana vrata. Kako isti u u kompaniji, rije je o najve em izvoznom poslu u sektoru proizvodnje vrata, ali još je važnije što se nadaju da e

im dobro obavljen posao otvoriti put za plasman proizvoda i na druga tržišta Bliskog istoka.

Krenuli na Otok

"Pregovaramo o još tri projekta u Kataru te o projektima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanu. Trenuta no ne mogu re i više o samim projektima,

ali rije je o doista velikim prilikama za našu tvrtku, a rezultati e biti poznati u sljede ih šest mjeseci“, najavljuje Šiber. Suo ena s padom stanogradnje i nelikvidnosti, koji vladaju doma im tržištem i tržištima regije kamo su dosad plasirali najve i dio svojih proizvoda, ova tvrtka u sastavu Nexe grupe priliku osim na bliskoisto nim tržištima traži i u zapadnoj Europi. Za po etak su krenuli u osvajanje tržišta Velike Britanije nastupivši nedavno na specijaliziranom sajmu u Birminghamu. Na tržišta isto ne Europe svoje proizvode izvoze od 2009. godine. Kako isti e Šiber, tvornica ima prili an kapacitet i ova

Sklapanjem posla u Kataru koprivni ka tvrtka hvata novi zamah nakon teških godina, kako za njih tako i za ostale u drvnoj industriji, obilježenih padom prihoda i gubicima. Tvrtka e i dalje imati odre enih teško a zbog situacije sa stanogradnjom u regiji, ali, kaže Šiber, ovaj ih posao drži iznad vode. "Pad prihoda u 2009. iznosio je 30 posto i taj se trend, na žalost, nastavio u 2010. godini koju smo završili s gubitkom. Zato nam potpisivanje ugovora u Kataru zna i prekid negativnog trenda i, nadamo se, dugoro nu prisutnost na jednom od najbogatijih svjetskih tržišta. U 2011. o ekujemo znatan porast prihoda te ostvarivanje operativne dobiti“, najavljuje Šiber. Koncem prošle godine zatvorena je pilana, a ponovno je po ela raditi sada u prolje e nakon što je prijetilo otpuštanje 60-ak ljudi. Takav je ishod sada izbjegnut, kako kaže Šiber. Pilana radi, a otpuštanja su bila minimalna. U Bilokalnik drvu danas ima 165 zaposlenih, a novim poslovima, nadaju se u tvrtci, otvorit e se prostor i za nova zapošljavanja. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

tema 6-7

SUMORNA KONFERENCIJA Iako makroekonomisti najavlju nata i savjetnika za nekretnine te arhitekata i bankara nisu nim

'U nekretnine u Hrv

ulažu samo na Sudionici okruglog stola složili su se da se u 2011. ništa neće promijeniti i da bi tek iduće godine stvari mogle krenuti nabolje, ali za značajnije pomake nabolje i oživljavanje sektora trebat će jača uloga države, no uz promišljeni, strateški pristup problemu brojke

tisuća neprodanih je stanova samo na području Zagreba

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i suvlasnik Kastel Nekretnina: „Sve državne mjere za poticanje prodaje stanova do sada donesene su neplanski. Mjere su odraz političke volje u političkom momentu“

Josip Tica, docent s Ekonomskog fakulteta: „Veliki nedostatak hrvatskog tržišta je netransparentnost podataka jer statistika registrira cijene koje investitori traže, ali ne i one koje su realizirane“

Dok makroekonomisti najavljuju oporavak tržišta nekretnina, očekivanja agenata i savjetnika za nekretnine te arhitekata i bankara nisu nimalo optimistična. U 2011. ništa se neće promijeniti i tek bi iduće godine stvari mogle krenuti

oni koji sudjeluju u različitim segmentima nekretninskog tržišta iz kriznih godina izvukli pouku ili su to barem trebali, pa bi budući projekti trebali biti kvalitetniji. No, za značajnije pomake nabolje i za oživljavanje sektora nekretnina

nabolje, ali uz jedno veliko „možda“, složili su se jučer sudionici okruglog stola koji je u zagrebačkom hotelu Esplanade održan u sklopu 7. međunarodne konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina. Opći je zaključak da su svi

trebat će jača uloga države, ali uz promišljeni, strateški pristup problemu.

Ništa bez platforme

Neprodanih je stanova mnogo, banke imaju novca napretek, ali stanove gotovo nitko ne kupuje. Samo

ajavljuju oporavak tržišta nekretnina, očekivanja ageu nimalo optimistična

rvatskoj

najluđi' Ivan Stojević, direktor PBZ nekretnina: „Dva mjeseca čekamo nove mjere Vlade, a čekaju i kupci. Međutim, dok ne počne zapošljavanje mladih ljudi, ne možemo očekivati ni nove kupce stanova“

na području Zagreba neprodano ih je 10.000. „Sve dosadašnje državne mjere za poticanje prodaje stanova donesene su neplanski. Odraz su političke volje u političkom momentu. Imamo „ad hoc“ tržište koje nema nikakvih amor-

tizera. Posljednje mjere su dobre, ali ograničene i, nažalost, neće bitno promijeniti situaciju u stanogradnji. Nepovjerenje građana u financijske institucije i strah od sutrašnjice preveliki su da bi ljudi dizali stambene kredite“, ocijenio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i suvlasnik Kastel Nekretnina. Smatra da država mora napraviti platformu za investicijsku politiku, pa će i developeri doći. „Ulazak u investicije je preskup. Ulažu samo oni najluđi! Previsoke su cijene zemljišta, komunalne naknade... Neka nas puste da napravimo projekt pa neka nam „lupe“ harač kad počnemo zarađivati“, ustvrdio je Ranilović. S njim se složio i Ivan Stojević, direktor PBZ nekretnina, dodavši kako su in-

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

CRNE SLUTNJE

Ulazak u Uniju bit će otrežnjenje Hrvatska će u 2012. godinu ući sa 350.000 nezaposlenih, rastom BDP-a od oko dva posto, stopom inflacije od 2,5 do 3 posto, stabilnim tečajem kune i malo nižim kamatama na kredite za dobre dužnike. Takve su, ne baš blistave, prognoze za iduću godinu dali profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić, partner u fondu Quaestus Private Equity Borislav Škegro, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb i ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, koji su jučer sudjelovali na 7. međunarodnoj koferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina. Od ulaska u Europsku uniju 2013. godine, čemu se svi oni nadaju, uglavnom se očekuju dugoročno pozitivni učinci, kako je naglasila Švaljek, ponajprije vezani uza sredstva iz europskih fondova te privlačenje investicija. Škegro i Jurčić suglasni su da o ulasku u Uniju još postoje brojne iluzije i da će dan nakon ulaska za mnoge u Hrvatskoj biti pravo otrežnjenje. „EU nas neće stabilizirati, strane investicije neće nam puno pomoći, a neće nas spasiti ni fondovi. Budemo li primjenjivali sva pravila EU, u prve dvije godine građani će lošije živjeti zbog smanjenja subvencija za poljoprivredu i brodogradnju. Ne treba gajiti iluzije da će nam samo ulaskom u Uniju biti bolje. Čim dođe kriza, u EU svatko spašava sebe. Unija zapravo funkcionira na nefunkcioniranju“, smatra Jurčić. Njega najviše zabrinjava što je Hrvatska jedina europska zemlja čiji je izvoz još u padu. Točnije, uspio je porasti samo izvoz proizvoda od drva što, kaže, pomalo podsjeća na 1880. godinu, kada je glavni izvozni proizvod s ovih prostora u Europu bilo drvo za burad. Borislav Škegro, savjetnik premijerke Ko-

vestitori koje financiraju u startu platili 52 milijuna komunalnog doprinosa za objekt vrijedan 70 milijuna eura na zagrebačkoj Radničkoj cesti. No, u Zagrebu se nakon dugo godina opet vide rupe na cestama. Proračun je siromašan, a ulaganja u infrastrukturu drastično smanjena. Stojević smatra kako dio stanova uopće neće biti prodan jer su loše napravljeni. „Dva mjeseca čekamo nove mjere Vlade, a čekaju ih i kupci. Međutim, dok ne krene zapošljavanje mladih ljudi, ne možemo očekivati ni nove kupce stanova“,

Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu, kaže da će, budemo li primjenjivali sva pravila EU, u prve dvije godine građani lošije živjeti zbog smanjenja subvencija za poljoprivredu i brodogradnju Snimio saša Ćetković

sor, izjavio je kako se inflacija ne bi trebala povećavati, jedino ako se ne ostvare mjere aktivne monetarne politike (nedavno ih je predstavila kukuriku koalicija, nap. a.) što bi, smatra, značilo i smjenu guvernera Željka Rohatinskog. „Onda inflacija može biti i 10, 20 ili 100 posto, a ideje o pojačanom tiskanju novca sigurno neće pomoći“, zaključio je Škegro. Nevenka Cuglin

istaknuo je Stojević.

Čovjek s pečatom

Josip Tica, docent s Ekonomskog fakulteta, velikim nedostatkom hrvatskog tržišta smatra netransparentnost podataka jer statistika registrira cijene koje investitori traže, ali ne i one koje su realizirane. Uz to, smatra da je i lokalna administracija netransparentna. „Parafrazirat ću jednog kolegu; jedini problem u Hrvatskoj je kako doći do čovjeka koji ima pečat. Jedan io ljudi govori da zna čovjeka s pečatom, a drugi da nitko ne kontrolira čo-

vjeka s pečatom“, našalio se Tica. Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, svoju je struku predstavio kao vrstu pred izumiranjem i onu koja nema očekivanja, ali se nada da će u 2012. s promjenom političke klime doći do rasta urbanog standarda kao preduvjeta za dobre investicije, a ne samo one na kojima se „može na brzinu okrenuti lova“. Hrabak je istaknuo i kako je neodrživa situacija da 90 posto ljudi svoje stambene potrebe rješava kupnjom nekretnine. Nevenka Cuglin

doga aji

K ÂťOBANKOVI U

Duvnjak smijenjen iz AUDIO-a

8 > nacionalno > lokalno > svijet

Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

Ĺ IRENJE

Agrokoru TuĹĄeve trgovine u Srbiji U TuĹĄu nisu Ĺželjeli otkriti po kojoj su cijeni Agrokorovoj Ideji prodali svoje supermarkete U priop enju za slovensku drĹžavnu agenciju, TuĹĄ holding ju er je objavio da je svih ĹĄest svojih supermarketa u Srbiji prodao druĹĄtvu Idea u vlasniĹĄtvu Agrokora. U TuĹĄu nisu Ĺželjeli otkriti po kojoj su cijeni Agrokoru prodali supermarkete u Beogradu, N. Sadu, Kragujevcu, Somboru, Subotici, Srijemskoj Mitrovici i Jagodini. Poru ili su samo da je Idea preuzela i sve zaposlene te da su se na prodaju odlu ili "zbog dugoro ne optimizacije djelatnosti". Kad su prije 15-ak dana beogradski mediji najavili da e TuĹĄ zbog prezaduĹženosti prodati Agrokoru supermarkete u Srbiji, u TuĹĄ holdingu to nisu Ĺželjeli komentirati. Slovenski su mediji, me utim, tada tvrdili da TuĹĄ dobavlja ima duguje 170 milijuna eura i da dobavlja e pla a u rokovima od 25 do 90 dana. Navodili su i da vlasnik TuĹĄ holdinga Mirko TuĹĄ dobavlja ima nudi reprogramiranje dospjelih obveza i njihovo pla anje za nekoliko godina. Slovenski mediji najavili su i prodaju TuĹĄ Oila ma arskome Molu. U TuĹĄ holdingu ni ju er nisu Ĺželjeli potvrditi i komentirati eventualno prodaju Molu TuĹĄ Oila. Z. D.

VEDRAN DUVNJAK prelazi na funkciju drĹžavnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

je prelila aĹĄu bio je dogovor s Orcom o Sun anom Hvaru. Dok je Duvnjak ranije kategori ki odbijao Orcov prijedlog o kapitalizaciji pozajmica hvarskoj hotelskoj ku i i davanje novih zajmova prije nego ĹĄto se rijeĹĄe nesuglasice oko temeljnih vlasni kih odnosa izme u drĹžave i Orca, HFP je s Orcom nedavno potpisao sporazum koji upravo sve to prihva a. JoĹĄ nije poznato za koje e to no podru je Duvnjak biti zaduĹžen u obankovi evu resoru. M. G.

HĹ˝ skriva koliko Remont zaraÄ&#x2018;uje na obnovi pruga ZARA UJU I PODIZVO AÂťI Iz HĹ˝ holdinga ne Ĺžele dati decidiran odgovor o tome koliko je tvrtka Remont i odrĹžavanja pruga zaradila na pojedinim dionicama, nego daju ukupnu cifru vrijednosti radova U tekstu o prisilnoj sanaciji tvrtke Remont i odrĹžavanje pruga, objavljenom 23. oĹžujka 2011., Business.hr izvijestio je kako za tu tvrtku u stopostotnom vlasniĹĄtvu HĹ˝ Infrastrukture, iji gubici od 100-tinjak milijuna kuna viĹĄestruko premaĹĄuju temeljni kapital od 16,6 milijuna kuna, nije proglaĹĄen ste aj, ve je predsjednik Uprave HĹ˝ holdinga Zlatko RogoĹžar donio obvezuju u uputu prema kojoj tvrtke iz sustava Holdinga moraju sudjelovati u njezinoj sanaciji. Objavili smo tada i kako, prema informacijama kojima raspolaĹžemo, Remont i odrĹžavanje pruga za kilometar pruge traĹži 11 milijuna kuna, a na javnom natje aju ima ponuda za isti taj posao za 7,6 milijuna kuna. Remont usto joĹĄ uzima i podizvo a e.

Na tu objavljenu informaciju stigla je reakcija iz HĹ˝ holdinga kako je, uspore uju i vrijednosti remonta pruge na nekoliko dionica koje je u posljednjih nekoliko godina izvodilo druĹĄtvo Remont i odrĹžavanje pruga d.o.o., vrijednost jednog kilometra remonta pruge iznosila izme u milijun i 4,3 milijuna kuna.

Dijele zaradu

PokuĹĄali smo u i u trag koje su to dionice to no bile, no iz HĹ˝ holdinga nisu nam dali decidiran odgovor na pitanje koliko je Remont na pojedinim dionicama zaradio nego samo ukupnu cifru vrijednosti radova te navode kako je Remont zaradu dijelio s povezanim poduze ima u HĹ˝ holdingu. Konkretni primjeri prikazuju ipak zanimljivu

FOTO Ĺ VOGER/CROPIX

business.hr

Zagreb. Vedran Duvnjak razrijeĹĄen je duĹžnosti ravnatelja novoosnovane Agencije za upravljanje drĹžavnom imovinom (AUDIO) i prelazi na funkciju drĹžavnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede. Njegovo e mjesto u AUDIOu preuzeti dosadaĹĄnja predsjednica Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Iva Gali .

Upravo je Duvnjak, kao raniji elnik HFP-a, kumovao spajanju HFP-a i SrediĹĄnjeg ureda za upravljanje drĹžavnom imovinom u zajedni ku agenciju AUDIO. Mnoge je iznenadila Duvnjakova smjena samo dva tjedna nakon sluĹžbenog po etka rada agencije. Odluku o smjeni objavio je Vladin Ured za odnose s javnoĹĄ u nakon ju eraĹĄnje sjednice Vlade. No, Duvnjak je i ranije izraĹžavao svoje nezadovoljstvo zbog prepreka na koje je nailazio u radu. Prema pisanju tportal.hr-a, kap koja

ZLATKO ROGOĹ˝AR, predsjednik Uprave HĹ˝ holdinga, donio je obvezuju u uputu prema kojoj tvrtke iz sustava Holdinga moraju sudjelovati u sanaciji Remonta

injenicu - cijena remonta jednog kilometra pruge najmanje je dvostruko ve a od 4,3 milijuna kuna. Prema podacima koje smo dobili iz HĹ˝ Infrastrukture, ukupna vrijednost radova, primjerice na remontu dionice Greda - Turopolje, na kojem je radila i tvrtka Remont i odrĹžavanje pruga, duljine 19 kilometara, iznosila je 185,6 milijuna kuna, ĹĄto bi bilo 9,76 milijuna kuna po kilometru pruge. Od toga su radovi na toj dionici, u vrijednosti od 139,7 mil. kn, ugovoreni s povezanim druĹĄtvima Remont i odrĹžavanje pruga d.o.o., PruĹžne gra evine d.o.o., Posit d.o.o., Proreg d.o.o. i Ĺ˝eljezni ko ugostiteljstvo d.o.o. Potrebnu robu u vrijednosti 45,9 mil. kn (materijal, npr. tra nice, pragove, kamenâ&#x20AC;Ś), kako kaĹžu, naba-

vili su samostalno putem javnog nadmetanja.

Po km 7,9 mil. kuna

Za drugi primjer uzeli smo dionicu Dugo Selo - KriĹževci duljine 28,5 km, iji je teren konfiguracijski sli an onom na dionici Greda - Turopolje. Procijenjena vrijednost radova (zajedno sa svim potrebnim materijalom) na remontu dionice Dugo Selo - KriĹževci, koji je joĹĄ u fazi javnog nadmetanja, iznosi 225 mil. kn, ĹĄto bi bilo oko 7,9 milijuna kuna po kilometru. Iz HĹ˝ Infrastrukture napominju i kako vrijednosti radova na pojedinim dionicama ovise o obimu radova, samoj tehnologiji izvo enja, duljini zatvaranja pruge (intervalima u kojima su odobreni radovi) te da za ve inu dionica nisu usporedive. B. Suvajac

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

TELEKOMUNIKACIJE

Kineski mobiteli opasni za zdravlje

Zagreb. Inspektori Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zaduženi za elektroni ke komunikacije utvrdili su da kineski mobilni telefon koji je naru ila je i platila putem internetskog trgova koga, odnosno aukcijskoga portala eBay ameri ka tvrtka Digital Tech International Inc. iz Miamia ne udovoljava hrvatskim propisima jer nije

SPORAN KOLEKTIVNI

Radnici CA štrajkat će pod Kalmetinim prozorima Namjeravamo skrenuti pozornost na to tko i kako baca prora unski novac dok stranci zgr u milijune na ‘našim’ turistima, poru uju iz Koordinacije sindikata Stjuardese, piloti i ostali zaposlenici Croatia Airlinesa (CA) u svibnju e štrajkati zbog propalih pregovora s poslodavcem o kolektivnom ugovoru, a prosvjed namjeravaju organizirati ispred Ministarstva prometa. Koordinacija sindikata CA smatra da je upravo Kockica prava adresa za javno isticanje njihovih zahtjeva jer je ve inski vlasnik aviokompanije država, a skupštinu tvrtke sa 98 posto glasova ini ministar Božidar Kalmeta. Tako e se CA, na po etku turisti ke sezone, ponovno suo iti sa štrajkom i gubitkom prihoda, kao i lani, kada je u srpnju prosvjedovalo kabinsko osoblje.

Tolerirali Mišeti a

"Uprava e ponovno gubitke u poslovanju opravdavati industrijskim akcijama. Naša je namjera skrenuti pozornost na to tko i kako baca prora unski novac dok stranci zgr u milijune na ‘našim’ turistima", poru uju iz Koordinacije sindikata te isti u kako odnos izme u Uprave i radnika nikada nije bio lošiji.

Za takvu situaciju ve inom okrivljuju vlasnika, odnosno državu koja je mirno gledala dok je CA "letio" dolje.

Manja prava

"Nadzorni odbor tadašnjeg je glavnog direktora Ivana Mišeti a hvalio za uspješno vo enje tvrtke, a menadžerima su kupovani skupocjeni službeni automobili vrijedni više milijuna kuna i školovali su se diljem svijeta na kompanijin ra un. Unato pozivima da se utvrde i kazne odgovorni, vlasnik je ignorirao sindikate i ostavljao status quo do samovoljnog odlaska Ivana Mišeti a. Iako je rekao da sporazumno napušta CA i da ne e tražiti otpremninu, sindikati su doznali da bi bivši direktor mogao dobiti i pet milijuna kuna odštete", poru uju iz Koordinacije. Zaposlenicima CA prošle su godine smanjene pla e pet posto zbog gubitaka u poslovanju od 159 milijuna kuna, a kako su pregovori o kolektivnom ugovoru propali, radnici ve gotovo dva mjeseca rade bez prava koja su im bila garantirana. Materijalne zahtjeve sindikata, kao što je izjedna avanje otpremnina s ostalim tvrtkama u državnom vlasništvu, Uprava je odbila s obrazloženjem da su teški 120-ak milijuna kuna te da si tvrtka to ne može priuštiti. N. Cuglin

ozna en oznakom sukladnosti (CE). Kineski mobitel marke ACE MOBILE, model Cali Dual SIM, predstavlja rizik za potroša e, tvrde u ministarstvu. Ovaj mobitel je ozna en zavaravaju om oznakom, dok izvorna izjava o sukladnosti (Declaration of Conformity) ne postoji te je zbog ustanovljenih nepravilnosti ure aj iz Carinarnice Zagreb vra en pošiljatelju. Proizvod stoga nije mogu e uvesti, stavljati na tržište niti koristiti u Hrvatskoj jer ne udovoljava uvjetima nadlaženog zakona i pravilnika. D. T.

VISOKI IM NAMETI

Olakšati poslovanje malim hotelima

Zagreb. Mali i obiteljskih 220 hotela u hrvatskom su turizmu relativno nov turisti ki proizvod, ali su me u najtraženijima na me unarodnom tržištu, te im s obzirom na to i njihove dobre rezultate treba posvetiti više pažnje. Istaknuto je to na ju erašnjoj sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora. Ve inu malih hotela

optere uju još uvijek visoki parafiskalni nameti, posebno na lokalnoj razini, te op enito njima neprilago ena zakonska regulativa. Puno toga, poput problema s iznosima komunalne naknade, spomeni ke rente, dobivanja raznih dozvola, suradnje s lokalnom samoupravom i drugog, treba rješavati na lokalnoj razini, koja, kako je kazao predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) Šime Klari , ne pokazuje toliko razumijevanja i fleksibilnosti kao državna razina. H

Vidošević: Umjes okrenimo se nesv HRVATSKA PO NADANU Trebat e nam rast od 10,5 posto samo za vra anje kamata na kredite, izra unao je šef HGK, prema ijem sudu Hrvatska previše gleda u Bruxelles, pa bi se, uz pomo HGK, trebala okrenuti prema drugim dijelovima svijeta Nadan Vidoševi , predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), kazao je u etvrtak na Skupštini HGK u Zagrebu da Hrvatska previše gleda u Bruxelles i da bi glavu trebala okrenuti prema drugim dijelovima svijeta. Prije svih misli na zemlje iz bloka nesvrstanih, s kojima Hrvatska ima dugo iskustvo iz bivše Jugoslavije i u kojima je danas slabo prisutna. Naglasio je da treba popisati sve studente iz tih zemalja koji su 70-ih i 80ih godina prošlog stolje a studirali u Hrvatskoj. "Ti su ljudi na rukovode im položajima u svojim zemljama, mi ih moramo prona i i kontaktirati ih", kazao je Vidoševi , dodaju i da je snaga u udruženju kakvo je HGK, pa je apelirao na poduzetnike da se ne boje u i u Komoru. "Imamo veliku bazu podataka i molim poduzetnike da se ne libe iskoristiti

sve resurse koje Komora ima", naglasio je Vidoševi .

Tko vjeruje HGK

Prije nekoliko tjedana u slovenskim je medijima dao intervju u kojemu je izjavio kako Atlantic grupa Emila Tedeschija i Agrokor Ivice Todori a ovise o bankarskim kreditima, što mu je Tedeschi zamjerio. Vidoševi se posljednjih dana tako er snažno obrušava na guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, što je dovelo do oštrog odgovora iz samog HNB-a. Stoga se Vidoševi u etvrtak pozvao na istraživanje AmChema, Ameri ke gospodarske komore, po kojemu 30 posto gospodarstvenika u Hrvatskoj podržava HGK. "HGK ne može sklapati poslove umjesto gospodarstvenika, ali može efikasno lobirati za poslove, kao i utjecati na zakonodavne okvire kojima e se

poboljšavati položaj hrvatskoga gospodarstva", kazao je Vidoševi . Pohvalio se da je HGK otvorio 90 posto tržišta u jugoisto noj Europi. Hrvatska se još prilago ava Europskoj uniji (EU), a prilagodba e biti prili no skupa, pa je Vidoševi mišljenja da e HGK postati još važniji za hrvatske gospodarstvenike kada je posrijedi poslovanje u EU. "Moramo se dogovoriti kako stvarati saveze s Ma arskom, Austrijom ili Italijom. Tu smo još naivni i morat emo još mnogo stvari mijenjati kako bismo uspjeli", kazao je Vidoševi .

Emocije i politika

Dodao je da je doma a potražnja prošlost i da je institucionalno djelovanje nužno kako bi se osvajala nova tržišta, isti u i da bi to prije svega trebalo biti podru je crne Afrike, kako je nazvao prostor ispod

OGLAS

BROJKA

261

milijun kuna prihoda i 241 milijun kuna rashoda imao je HGK u 2010.

NADAN VIDOŠEVI kaže da treba popisati sve studente iz tih zemalja koji su 70-ih i 80-ih godina prošlog stolje a studirali u Hrvatskoj SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

zemalja Magreba i Južne Amerike. "Moramo se okrenuti novim tržištima. To ne e biti lako, ali se trebamo potruditi", kazao je Vidoševi , dodavši da e Hrvatskoj trebati rast od 10,5 posto samo za vra anje kamata na kredite. Kazao je kako je kapital u Hrvatskoj skup i da e se ekonomska politika morati mijenjati. Hrvatska e u sljede im godinama, istaknuo je, trebati razmišljati

o uvozu radne snage, a ako želi dosegnuti gospodarski stupanj iz 1985., trebat e privu i dva milijuna novih ljudi. Dotakao se i politike te odbacio podjele na lijeve, centar ili desne, kazavši da se politika mora usmjeriti na pragmatizam umjesto na emocije, spomenuvši u tom smislu i presudu generalima na Haaškom sudu. "Politika se mora usredoto iti na izlaz iz krize i osigurati da nam

djeca ne bježe u inozemstvo. Ako se tržište rada u Europi otvori, zamislite kako e nam tek biti kada nam odu najsposobniji. Trebaju nam hladne glave ako želimo izi i iz krize", zaklju io je Vidoševi . HGK je, ina e, prošlu godinu završio sa 261 milijun kuna prihoda i 241 milijun kuna rashoda. Razlika od 20 milijuna prenijet e se u sljede u godinu. Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

Umićević odustaje od NO-a Janafa Sam Umi evi potvrdio je odustanak, o emu je obavijestio i Ministarstvo gospodarstva, no nije želio komentirati razloge svoje odluke Naftni konzultant i direktor tvrtke Oil&Gas Consulting Jasminko Umi evi , koji je na prijedlog Ministarstva gospodarstva trebao u i u Nadzorni odbor Jadranskog naftovoda, odlu io je odustati od tog angažmana, doznaje Business.hr od izvora iz Ministarstva. S obzirom na prijašnje najave o imenovanju stru njaka u državne tvrtke umjesto politi ara, Umi evi eva odluka dolazi kao iznena enje. Sam Umi evi potvrdio je odustanak, o emu je pismeno i obavijestio Ministarstvo gospodarstva, no nije želio komentirati razloge svoje odluke. Sli no je bilo i s Janafom, ija nam je voditeljica korporativnih komunikacija Michaela Julijana Vranješ odgovorila kako Janaf ne raspolaže informacijama o tome tko je odustao od imenovanja u NO, jer lanove NO-a oni ionako ne predlažu, i umjesto toga nas je uputila na Ministarstvo gospodarstva. Iz ministarstva gospodarstva potvrdili su službeno iz ureda za odnose s javnoš u kako su 11. travnja, u ponedjeljak, primili Umi evi ev dopis u kojem ih je obavijestio kako nije u mogu nosti prihvatiti imenovanje u NI zbog okolnosti koje su

nastupile nakon pondnošenja prijave na natje aj, ali u dopisu nije naveo koje su to okolnosti. Janaf je poziv na skupštinu dioni ara objavio 23. ožujka, a skupština bi se trebala održati 3. svibnja. Osim Umi evi a u Nadzorni odbor Janafa Vlada je predložila Milana Medena i Branka Radoševi a kao stru njake koji bi trebali zamijeniti Gordana Jandrokovi a, Danijela Ropuša i Antona Spicijari a. Natje aj za nove lanove NO-a raspisan je još prošle jeseni, ali imenovanja su se otegnula više od šest mjeseci. J. Jagi

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

esto Bruxellesu, esvrstanima

IZNENADNA ODLUKA

JASMINKO UMI EVI , naftni konzultant, direktor Oil&Gas Consultinga

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

'VRIJEDNE RUKE'

Me imurskim obrtnicima etiri nagrade

Zagreb. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva i ove je godine najuspjeĹĄnijim izlaga ima Me unarodnog obrtni kog sajma u Zagrebu dodijelilo nagrade â&#x20AC;&#x17E;Vrijedne rukeâ&#x20AC;&#x153;. Da me imurski obrtnici zaista imaju vrijedne ruke, pokazuje injenica da su dobili nagrade u tri kategorije, dok je Obrtni ka komora Me imur-

ske Ĺžupanije dobila priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na 53.MOS-u. Prva nagrada u kategoriji najbolji proizvod Ĺženskog poduzetniĹĄtva pripala je Tei Kapelari Obadi , vlasnici Magic Art Studija keramike iz Belice. Druga nagrada u kategoriji tradicionalni (umjetni ki) proizvod dodijeljena je DraĹženu Vrbancu, vlasniku obrta Keramika Vrbanec za kerami ko jaje oslikano ipkom, a druga nagrada u kategoriji najbolji proizvod pripala je Franji Golubu, vlasniku Strojobravarskog obrta â&#x20AC;&#x17E;Lamelaâ&#x20AC;&#x153; iz Gornje. I. K.

FINALIZACIJA POSLA

IZ PEKINGA

Nagrade HTZ-u i TZ-u

Atlantska predala brod 'Gunduli '

Zagreb. Hrvatska turisti ka zajednica i TZ grada Zagreba dobile su prestiĹžna priznanja na turisti kom sajmu COTTM u Pekingu, priop eno je iz HTZ-a. Zajedni ko priznanje za inovativnost turisti ke ponude dodijeljeno je HTZ-u i Slovenskoj turisti koj zajednici. TZ-u Grada Zagreba dodijeljeno je priznanje za marketinĹĄku ponudu (Bronze Award). H

Dubrovnik. Brodarska kompanija Atlantska plovidba dostavila je Hanfi i Zagreba koj burzi obavijest u kojoj stoji da je britanskim kupcima predala brod â&#x20AC;&#x17E;Gunduli â&#x20AC;&#x153;. Predaja broda starog 14 godina obavljena je kineskoj luci Rizhao. Objavili su i da e istim kupcima u svibnju predati brod â&#x20AC;&#x17E;Getaldi â&#x20AC;&#x153;. B.hr

Metalci na nogama zbog hitnog zakona o ĹĄkverovima o otvorenim poglavljima pa traĹžimo da se rijeĹĄe i goru a pitanja hrvatske brodogradnje", kazao je Dragi evi .

Politi ka igra

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

UMJESTO ODLUKA Sindikat metalaca od Vlade zahtijeva da se u roku 30 dana ukine zabrana ugovaranja novih poslova i da se odmah dogovore programi restrukturiranja. Informaciju da MINGORP hitno mora izraditi prijedlog zakona o sanaciji ĹĄkverova , iĹĄ itavaju kao takti ki potez

VEDRAN DRAGIÂťEVI , predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske - industrijski sindikat

BrodogradiliĹĄta se ponovno diĹžu na noge, a njihovu je zabrinutost ovaj put prouzro ila informacija da se hitno donosi zakon o restrukturiranju i sanaciji brodogradiliĹĄta. Na relaciji izme u Ministarstva financija i Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN) navodno postoji nesuglasje o na inu izra una vlastitih doprinosa brodogradiliĹĄta. Zato se, prema nesluĹžbenoj informaciji iz Sindikata metalaca Hrvatske, u Ministarstvu gospodarstva u tjedan dana mora izraditi prijedlog zakona o restrukturiranju i sanaciji

brodogradiliĹĄta. Sindikalce to zabrinjava jer smatraju da ljudi na elnim pozicijama nemaju snage donijeti odre ene odluke, nego se Ĺžele skriti iza zakona, vjerojatno i zbog straha od mogu eg kaznenog progona nakon izbora.

Mogu i prosvjedi

"Ako se zakon doista donosi, treba iskoristiti priliku i u njega ugraditi odredbu da drĹžava moĹže ostati vlasnik ili barem zadrĹžati 25 posto plus jednu dionicu kako bi i nakon privatizacije mogla nadzirati daljnje proceseâ&#x20AC;&#x153;, kaĹže Vedran Dragi evi ,

predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske - industrijski sindikat. Potaknut informacijom o donoĹĄenju novog zakona, sindikat je ju er sazvao konferenciju za novinare na kojoj su najavili i mogu nost novih prosvjeda. U apelu upu enom Vladi traĹže da se u 30 dana ukine zabrana ugovaranja novih poslova u brodogradiliĹĄtima i da se Vlada odmah dogovori o usvajanju svih programa restrukturiranja, kao za Brodosplit. "Znamo da e se u idu ih mjesec dana u Bruxellesu barem triput pregovarati

Od rujna 2009. godine do danas, kaĹžu u sindikatu, u brodogradiliĹĄtima se nije doga alo niĹĄta, osim ĹĄto je zabranjeno ugovaranje novih poslova. Napravljeni su programi restrukturiranja, koji do danas nisu prihva eni. Gubici se gomilaju, a to dugoro no smanjuje mogu nost opstanka na trĹžiĹĄtu. Radnike u brodogradiliĹĄtima zabrinjavaju sporost i mogu nost promjene vlasnika jer se zaklju enje poglavlja o zaĹĄtiti trĹžiĹĄnog natjecanja i pregovori s EU bliĹže kraju. "Bez obzira na politi ku situaciju, ovo je ista poslovna situacija u kojoj traĹžimo priliku za opstanak, koja se mora dati ĹĄto prije. Vlada pokuĹĄava politi ki rijeĹĄiti problem, a ne poslovno. Znamo da DIV nema novca, a Vlada ga je uzela samo da izbjegne konflikt s radnicima. To je politi ka igra, ali nama to nije igra. Ĺ˝elimo biti dugoro no odrĹživi, da se za godinu-dvije ne ugasimo i s novim vlasnikomâ&#x20AC;&#x153;, poru uju iz tog sindikata. Maja Grbi

doga aji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

TURIZAM

U dva mjeseca 3% viĹĄe turista Zagreb. Hrvatsku je u prva dva mjeseca 2011. posjetilo 3 posto viĹĄe turista nego u isto vrijeme proĹĄle godine, a no enja je bilo 4,4 posto manje. U velja i je bilo 4,7 posto viĹĄe dolazaka i 0,6 posto viĹĄe no enja, pokazuju podaci DZS-a. U prva dva mjeseca zabiljeĹžena je 240,1 tisu a dolazaka i gotovo 570 tisu a no enja, od ega se viĹĄe od

polovice odnosi na velja u, u kojoj je turista bilo 131,7 tisu a, a no enja 294,7 tisu a. Stranaca je u prva dva mjeseca doĹĄlo 9,7 posto viĹĄe, s porastom no enja od 1 posto. Porast od 4,1 posto ostvarili su u velja i s 144 tisu e no enja, a doĹĄlo ih je 64,3 tisu e ili 9,3 posto viĹĄe. Doma i su turisti u dva mjeseca nastavili biljeĹžiti pad, i to od 2,2 i 9,8 posto, iako su u velja i prvi put unazad dvije godine zabiljeĹžili blagi porast dolazaka. H

APEL IZ VIROVITICE

Proizvo a ima duhana sniziti cijenu plina

Virovitica. Viroviti ko-podravski Ĺžupan Tomislav ToluĹĄi u prijedlogu Vladi traĹži smanjenje cijene plina za proizvo a e duhana smatraju i da je treba izjedna iti s cijenom koju pla aju ku anstva ili odrediti povlaĹĄtenu. U troĹĄkovima duhanske proizvodnje, navodi, plin sudjeluje oko 32 posto, a u 2010. cijena

mu je porasla 60 posto. Proizvo a i duhana pla aju industrijsku cijenu plina koja je 30 posto ve a od cijene koju pla aju ku anstva, a kako plin za suĹĄenje duhana koriste isklju ivo ljeti, kada je smanjena potroĹĄnja plina u ku anstvima, Ĺžupan smatra da ne bi trebali pla ati industrijsku cijenu. U toj Ĺžupaniji proizvede se 90 posto hrvatskog duhana, 800 obiteljskih gospodarstava duhanski list proizvodi na 4300 ha, a godiĹĄnja proizvodnja vrijedna je 160 milijuna kuna. H

Danijela TrboviÄ&#x2021; i Nikica GabriÄ&#x2021; najbolji govornici KONFERENCIJA O RETORICI Sudionici su raspravljali o vjeĹĄtini prezentiranja pozitivnih rezultata, a sloĹžili su se da su kriteriji dobroga govornika prije svega jasan i razgovijetan govor, ugodna boja glasa i dobra dikcija te uvjerljivost u govoru

NIKICA GABRI , vlasnik i voditelj Klinike Svjetlost, za titulu najboljega govornika u poslovnom svijetu borio se s Gordanom Kova evi , Ton ijem Peovi em i Zvonkom Biljeckim ARHIVA B.HR

Na okruglom stolu konferencije o retorici i kulturi komuniciranja Mo uvjeravanja sudionici su u etvrtak raspravljali o vjeĹĄtini prezentiranja pozitivnih rezultata korporacija, paĹžnji medija koja je usmjerena samo na negativne vijesti, a dodijeljene su i nagrade najboljim govornicima u poslovnom svijetu i elektroni kim medijima. Kriteriji dobroga govornika prije svega su jasan i razgovijetan govor, ugodna boja glasa i dobra dikcija te uvjerljivost u govoru. Prema istraĹživanju GFKCentra za istraĹživanje trĹžiĹĄta, provedenom na uzorku od tisu u ispitanika, titulu

najbolje govornice me u voditeljicama u elektroni kim medijima ponijela je Danijela Trbovi , koja se za prvo mjesto borila u konkurenciji s Mirjanom Raki , Barbarom Kolar, Rominom KneĹži i Tatjanom Juri . U poslovnom svijetu najboljim govornikom proglaĹĄen je vlasnik i voditelj Klinike Svjetlost Nikica Gabri , iji su konkurenti bili Gordana Kova evi (Ericsson Nikola Tesla), Ton i Peovi (Zra na luka Zagreb) i Zvonko Biljecki (Geofoto grupa).

Nema dobrih vijesti

"Ego je taj koji ovjeka tjera da misli, da govori i da se

bori. Ako ga ne â&#x20AC;&#x2DC;ĹĄiĹĄateâ&#x20AC;&#x2122;, do e do toga da nikoga ne ujete, ĹĄto je esto problem velikih govornika. Istaknuo bih da ovjek ima oko 60.000 misli u jednom danu od kojih ve inu ne izgovara, a ak 30 posto misli ponavljamo svaki dan. Danas u Hrvatskoj nema ni dobrih misli, ni dobrih vijesti", izjavio je Gabri . Sudionici okruglog stola dotaknuli su se medijske okupiranosti velikim i aktualnim gospodarskim pri ama koje danima pune naslovnice i kradu televizijske i radijske minute, a u kriznoj gospodarskoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi pred-

nost se sve viĹĄe daje malim pri ama koje ulijevaju nadu.

Unificirana izvjeĹĄ a

Prisutni su se dotakli i unificiranih izvjeĹĄ a koja tvrtke i agencije za odnose s javnoĹĄ u ĹĄalju svim medijima, zaklju uju i kako bi se ona trebala kategorizirati prema vrsti medija jer bismo tada dobili puno viĹĄe objava, a vaĹžne su i fotografije kojih bi trebalo biti viĹĄe. Jedan od nedostataka izvjeĹĄ a su i pretjerano hvalisanje te nedostatak realnosti. "Danas ne govorimo o medijskoj objavi, ve o multimedijskoj objavi. Tendencija je imati ĹĄto kra i tekst, a ĹĄto viĹĄe video i audio podkastova i fotografija i tada ima puno viĹĄe perspektive da se tekst objavi. Zadatak nam je da puno viĹĄe u imo, sluĹĄamo i prilagodimo se korisniku", izjavila je direktorica Odjela za odnose s javnoĹĄ u T-HTa Maja Weber. Raspravljalo se i o druĹĄtvenim mreĹžama koje neki mogu doĹživljavati kao opasnost, a neki kao dobru priliku za promociju. Sudionici konferencije smatraju da su druĹĄtvene mreĹže korisne i korporacijama i medijima jer prvi imaju priliku od korisnika dobiti feedback, a mediji dobivaju informaciju koju mogu plasirati. Iva Bikanec

ELITNI TURIZAM

business plus Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

Villa Dubrovnik, u ve inskom vlasništvu zagreba ke Heruc grupe, jedini je hrvatski hotel uvršten na kartu Virtuoso Hotels & Resortsa, vode e svjetske asocijacije za elitni turizam koja, uz ostalo, s Virgin Galacticom organizira letove u svemir. Otvaraju tako vrata najbogatijim me u bogatima kojima je Hrvatska ‘hot spot’ destinacija

ARHIVA BUSINESS.HR

Organizatori letova u svemir

dovode bogataše u Dubrovnik

> turizam > radno zakonodavstvo > obrazovanje > kompanije

16-17 business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

Virtuoso je lani imao prihode od prodaje turističkih usluga veće od pet milijardi dolara

PRESTIŽNA LOKACIJA nalazi se na hridima dubrovačkog područja Sveti Jakov

arhiva b.hr

Dubrovački hotel Villa Dubrovnik, u većinskom vlasništvu zagrebačke Heruc grupe, nedavno je postao član Virtuoso Hotels & Resorts grupacije, vodeće svjetske asocijacije za elitni turizam koja okuplja prestižne turističke agencije i luksuzne hotele. Virtuoso prema željama i broju nula na bankovnim računima kupaca kreira ekskluzivne turističke aranžmane diljem svijeta pa tako, među ostalim, s Virgin Galacticom organizira letove u svemir. Stoga se u Villi Dubrovnik ulaskom u Virtuoso Hotels & Resorts, kao jedini hrvatski hotel, nadaju još

EKSKLUZIVNE I CIJENE

Apartman u špici sezone 1200 eura, soba 450 eura Nakon opsežne rekonstrukcije, Villa Dubrovnik ponovno je otvorila vrata gostima u srpnju 2010. godine. Smještena na hridima prestižnoga dubrova kog podru ja Sveti Jakov, Villa Dubrovnik je boutique hotel sa 56 smještajnih jedinica (47 soba, sedam apartmana i dva penthousea), wellness&spa centrom i jedinstvenim pogledom na Stari grad, otok Lokrum i dubrova ki akvatorij. Cijena apartmana u špici sezone iznosi oko 1200 eura, a sobe 450 eura. U prvoj sezoni rada Villa Dubrovnik je postala lanica hotelske asocijacije Small Luxury Hotels of the World i turisti ke asocijacije Conde Nast Johansen. Nakon završetka rekonstrukcije Ville Dubrovnik, Heruc je 2010. po eo razvijati projekt Villa Vale, tako er ekskluzivnog hotelskog boutique kompleksa, ali na drugom kraju Hrvatske, u istarskim Balama.

BOUTIGUE HOTEL ima 56 smještajnih jedinica (47 soba, sedam apartmana i dva penthousea), s wellness&spa centrom i jedinstvenim pogledom na Stari grad, otok Lokrum i dubrova ki akvatorij ARHIVA BUSINESS.HR

boljem pozicioniranju na karti najpoželjnijih hotela u svijetu.

O ekuju Amerikance

Prošle je godine, taman nakon otvorenja u srpnju, u Villi smještenoj na hridima Svetog Jakova odsjeo poznati gluma ki par Kurt Russell i Goldie Hown, a direktor hotela Vlado Ravnik vjeruje da e se ove godine pove ati plejada bogatih i slavnih. "Otvaramo tržište prema Sjevernoj Americi jer najve i postotak turista u svijetu dolazi upravo od tamo. Amerikancima je Hrvatska ‘hot spot’ destinacija, ali malo hote-

la im je interesantno. Nakon što smo postali jedini hrvatski hotel lan Virtuoso H&R grupacije, sve koji budu htjeli luksuzni smještaj u Dubrovniku upu ivat e na nas", objašnjava Ravnik, koji ove godine o ekuje popunjenost od 85

do 90 posto. Villi Dubrovnik lanstvom u Virtuosu otvorena je prilika da u njoj odsjednu gosti koji su prakti ki najbogatiji me u bogatima. Naime, kao jedna od najve ih mreža luksuznih hotela, grupacija Virtuo-

so povezuje i oko 300 turisti kih agencija te 6500 savjetnika za putovanja u segmentu elitnoga turizma u 22 zemlje, uklju uju i Australiju, Ameriku i Novi Zeland. Njihove usluge koriste najzahtjevniji i najbogatiji klijenti, a prošle je godine Virtuoso imao prihode od prodaje turisti kih usluga ve e od pet milijardi dolara.

s pet zvjezdica, pojašnjava Ravnik upravo je u kvaliteti servisa i usluge, u sitnim detaljima u kojima e samo najzahtjevniji prepoznati razliku. Takvu uslugu treba znati i mo i zadržati pa se nekima, poput hvarskog hotela Adriana, koji je lanstvo u Virtuosu dobio kao dio Orco grupacije, dogodi da lanstvo ubrzo i izgube.

»lanstvo na poziv

Planovi Heruca

lanstvo u Virtuoso Hotels&Resortsu ne stje e se nimalo lako, ak i ako ste renomirani hotel s pet zvjezdica i tradicijom od pola stolje a. Odabrani hoteli u Virtuosu stje u lanstvo isklju ivo putem pozivnice koja im omogu uje niz pogodnosti, prije svega svrstavanje na me unarodno tržište elitnoga turizma i snažnu promidžbu prema ciljanim skupinama. Ispitivanje terena za Virtuoso u Villi Dubrovnik trajalo je godinu i pol, a hotel su obilazili tajni gosti koji su zahtijevali vrhunsku uslugu. Razlika izme u obi nog hotela s pet zvjezdica i Virtuoso hotela

U Herucu naglašavaju kako je ulazak u Virtuoso Hotels & Resorts jedno od najve ih priznanja u hotelijerskoj tradiciji Ville Dubrovnik, dugoj gotovo šest desetlje a. "Nakon etverogodišnje rekonstrukcije, lanstvo je ujedno kona no ostvarenje namjere Heruca da Villa Dubrovnik postane najekskluzivniji hotel u Hrvatskoj. Nama je lanstvo u Virtuoso H&R samo dodatna motivacija u nastavku promicanja doma eg turizma na najzahtjevnijim i najkonkurentnijim svjetskim tržištima", navode u Herucu. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Razlika izme u obi nog hotela s pet zvjezdica i Virtuoso hotela s pet zvjezdica jest u kvaliteti servisa i usluge, detaljima u kojima e samo najzahtjevniji prepoznati razliku

> turizam > radno zakonodavstvo > obrazovanje > kompanije

OD 1. SVIBNJA poslodavac ne mora voditi evidenciju o dolasku i odlasku s posla ako to nije predviđeno kolektivnim ugovorom arhiva business.hr

18-19 business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

EVIDENCIJA RADNOG VREMENA Iz sindikata poručuju da je Zakon o evidencijama iz oblasti rada iz 1976., koji je zamijenjen 2010., bio mnogo krući, što samo potvrđuje da se zakoni u Hrvatskoj ne primjenjuju, a tome ne može pomoći nijedna fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pa ni nova vezana uz evidenciju radnog vremena koja stupa na snagu 1. svibnja

Ni s novim pravi nismo se odmakn od ‘šihterice’ Nakon što je u lipnju prošle godine novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije radnog vremena podigao mnogo bure među poslodavcima, ali i sindikatima koji su ga prokazali kao previše složen i birokratski, od 1. svibnja na snagu stupaju promjene tog pravilnika. Njima bi se trebale olabaviti odredbe, čime će se smanjiti golema potrebna dokumentacija dolazaka i odlazaka

radnika. Novim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije radnog vremena fleksibiliziraju se sadržaj i način vođenja evidencije radnog vremena radnika. Tako se poslodavcu omogućuje da ne mora voditi evidenciju o dolasku i odlasku s posla, osim ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, pra-

vilnikom o radu ili ugovorom o radu, neke podatke poslodavac o radniku više neće biti dužan voditi, osim ako ih radnik nije ostvario, evidenciju će morati popuniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju, a ne više odmah.

Svaki dan 18 stavki

Tvrtkama koje od 1. svibnja više ne budu željele voditi evidenciju o počet-

ku i završetku rada svojih zaposlenika bit će dovoljno izmijeniti kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sporazum s radničkim vijećem. One pak u kojima ostane na snazi evidencija dolazaka, a to ne budu činile, čekaju novčane kazne u iznosu od 61.000 do 100.000 kuna te dodatnih 7.000 do 20.000 kuna kazne za odgovornu osobu. Poslodavci su po dosadašnjem pravilniku treba-

nisu sasvim bili zadovoljni ni sindikati. Stoga se odmah krenulo u njegove izmjene. Marina Kasunić Peris, voditeljica sektora za industrijsku demokraciju u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, ne sleže se sasvim s tvrdnjom da su i sindikati bili protiv još važećeg pravilnika. "Možda je ta tvrdnja točna kada je riječ o sindikatima koji zastupaju radnike kod velikih poslodavaca, odnosno u velikim i uređenim sustavima u kojima postojanje pravilnika nije bilo presudno za vođenje same evidencije. No, kada je riječ o radnicima zaposlenima kod malih poslodavaca, a znamo da je više od 50 posto pravnih osoba u Hrvatskoj zapošljava do 10 radnika, novi će pravilnik samo pogoršati situaciju u vođenju evidencije", upozorava Marina Kasunić Peris. Primjeri kršenja odredbi iz pravilnika i zakona iz prakse kod malih poslodavaca, kod kojih radnici nisu sindikalno organizirani, pokazuju da se radnici boje priznati stvarnu

vilnikom knuli li pisati 18 stavki svakoga dana za svakoga svog radnika samo kako bi evidentirali radno vrijeme. Tako su, primjerice, i srijedom i subotom poslodavci obvezni bilježiti da njihovi zaposlenici tih dana nisu odradili nijedan sat rada nedjeljom.

Naštimavanje satnice

Pravilnik je donesen nakon posljednjih izmjena Zakona o radu kada je taj dokument usklađen s propisima Europske unije. Odmah po donošenju poslodavci su zamjerali da traži previše dokumentacije i vremena, a njime

satnicu i pristaju na sve što poslodavac od njih traži te, zbog bojazni od gubitka radnog mjesta, pristaju na naštimavanje satnice. "Kada inspektori rada dođu u nadzor, radnici nerijetko i lažu o stvarno odrađenim satima, samo da sačuvaju radno mjesto. U takvim okolnostima dodatna fleksibilizacija u pogledu vođenja evidencije radnog vremena, uz nedovoljno jak sustav sankcioniranja poslodavca zbog kršenja zakona, može značiti samo još veći nered u navedenom području, pa oni sati koji u evidenciji nisu navedeni radniku

neće biti ni plaćeni", kaže Marina Kasunić Peris.

HUP bez komentara

Kasunić Peris smatra da pravilnik ostavlja mogućnost mogućih malverzacija. Stoga upozorava kako će biti nužno da radnici vode svoju evidenciju radnog vremena, kako bi im mogla poslužiti u slučaju da se odluče tužiti poslodavca i, naravno, kada inspekcija rada dođe u nadzor da joj kažu istinu o stvarnim satima rada. OGLAS

Iz Hrvatske udruge poslodavaca nisu odgovorili na molbu da komentiraju nove izmjene pravilnika na koji su imali velike primjedbe. Kasunić Peris ne vidi nikakvog razloga zašto bi problem vođenja evidencije o radnicima poslodavcima bio problem. "U usporedbi s evidencijom koju su poslodavci bili dužni voditi prema Zakonu o evidencijama iz oblasti rada iz 1976., koji je prestao važiti 2010. godine stupanjem na snagu

novog Zakona o radu, evidencija o radnicima prema važećem pravilniku je pojednostavljena, a dodano se pojednostavnjuje odredbama novog pravilnika. To samo potvrđuje da se zakoni u Hrvatskoj ne primjenjuju, a tome ne može pomoći ni jedna fleksibilizacija radnog zakonodavstva, pa tako ni odredbe koje regulira novi pravilnik", zaključuje Kasunić Peris. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

> turizam > radno zakonodavstvo > obrazovanje > kompanije

20-21 business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

NEISPLATIVO ULAGANJE Suosniva PayPala Peter Thiel, koji je predvidio dot.com i nekretninski balon, sljede i vidi u obrazovanju. Iako su najbolje ameri ke visoke poslovne škole, da bi opravdale visoke školarine, osmislile posebne strategije, potražnja za studentskim kreditima pada, a mnogi se nakon studija vra aju doma...

'Obrazovanje u S

je napuhani bal Visoko je obrazovanje, nakon nekretnina, sljede i balon kojemu prijeti pucanje, uvjeren je suosniva PayPala Peter Thiel, poznat po kontroverznim izjavama, ali i talentu da zaradi novac. Do napuhivanja balona, drži Thiel, u oba je slu aja dovelo pretjerano povjerenje u obe anje sigurnije budu nosti - što god da se dogodi u svijetu, to su investicije koje e se isplatiti. "Pravi balon nastaje

kada je nešto precijenjeno i kad se u nešto intenzivno vjeruje. Obrazovanje je možda posljednja stvar u koju Amerikanci još vjeruju", rekao je u razgovoru objavljenom na tehnološkom blogu TechCrunch Thiel, koji je se ve pokazao sposobnim predvidjeti doga aje koje nitko nije o ekivao i odlu nim potezom u pravom trenutku sa uvati svoje ulaganje. Rije je ponajprije o kom-

paniji koja se bavi pružanjem usluge pla anja putem interneta, PayPalu, iji je suosniva i koju je uspio spasiti u trenutku kada se rasprsnuo dot.com balon.

Tajming za PayPal

Paypal je po etkom 2000. gomilao gubitke i tražio je ulaga a. Kad je dot.com groznica bila na vrhuncu i tehnološki indeks Nasdaq na rekordnim razinama, ulaga i

Koliko zara uju?

$ 3.4 MILIJUNA u svojem radnom vijeku zaradi nositelj doktorske titule

$ 2.1 MILIJUN u životu zaradi diplomant fakulteta

$ 1.6 MILIJUNA u životu zaradi osoba s višom stru nom spremom

$ 1.2 MILIJUNA

u životu zaradi nositelj srednjoškolske mature

rizi nog kapitala procijenili su vrijednost te kompanije na 500 milijuna dolara, što su mnogi u tim okolnostima smatrali premalim iznosom. No, ne i Thiel, koji je promatraju i pomamu za dionicama internetskih kompanija zaklju io da je to balon koji mora prsnuti te je zgrabio priliku koja mu se ukazala. Na temelju procijenjene vrijednosti od 500 milijuna USD prikupio je 100 milijuna dolara i u kratkom roku zaklju io posao, taman prije nego što je Nasdaq po eo ponirati, zabilježivši na kraju pad od 70-ak posto u 18 mjeseci. Mnogi su se slažu da kompanije danas ne bi bilo da Thiel nije povukao taj odlu an potez.

Rast troškova

Kao što je nekretninski balon obe avao da e cijene uvijek i i prema gore, tako se vjeruje da visoko obrazovanje jam i bolju zaradu. Problem nastaje kada se neko uvjerenje koje možda i po iva na istini napuše do nezdravih razmjera pa se, pojašnjava Thiel, potrošnja maskira u ulaganje. U slu aju nekretninskog balona to bi zna ilo uzeti nepovoljan kredit kako

bi se kupila ve a ku a s bazenom, a nazvati to razumnim ulaganjem i štednjom za mirovinu. Jednako tako, diploma s Havarda nije tako poželjna samo zato što svjedo i o ste enom znanju nego je i implicitno obe anje da s njom osoba ima osiguranu budu nost. Zato su ljudi i spremni, smatra Thiel, podi i kredit od etvrt milijuna dolara za školovanje vjeruju i da e se ulaganje isplatiti. U tom svojem uvjerenju nije usamljen. Money Magazine navodi kako su troškovi školovanja od 1982. godine porasli više od 400 posto, a potroša i (studenti i njihove obitelji) spremni su platiti cijenu jer, osim što su krediti dostupni, ne shva aju u potpunosti kako e ih otpla ivati po završetku školovanja, a pritom su uvjereni da je visoko obrazovanje nužno za uspjeh. Propitkivati svrhu i važnost visokog obrazovanja još donedavno bilo je, prema Thielovim rije ima, jednako nezamislivo kao objaviti svijetu da nema Djeda Mraza.

Bez posla

Situacija se, me utim, po ela mijenjati kako je rastom ne-

Isplati li se platiti skupu školarinu ?

PETER THIEL, suosniva PayPala

alon' zaposlenosti porastao broj onih koji se s diplomom vra aju ku i roditeljima umjesto da po nu raditi na dobro pla enim poslovima. Potvr uje to i smanjenje potražnje za studentskim kreditima. Teret krize osjetile su i ameri ke visoke poslovne škole koje se natje u brojem studenata koji nakon diplome na u dobro pla en posao. Najbo-

lje me u njima mogle su se pohvaliti sa samo dva posto polaznika koji u tri mjeseca nakon završetka školovanja nisu uspjeli prona i odgovaraju i posao, a kako bi zadržale status i opravdale nemale školarine, osmislile su posebne strategije kako bi njihove polaznike ekao posao. Margareta Podnar

KONTROVERZNI PROGRAM

Umjesto škole, 100.000 dolara za pokretanje biznisa Thiel je uvjeren da poslovne škole nisu nužne te da postoji i drugi put. Kako bi to dokazao, pokrenuo je jesenas program "20 ispod 20". Izabrat e 20 mladih, mla ih od 20 godina, i platiti im 100.000 dolara tijekom dvije godine ne bi li napustili školovanje i umjesto toga pokrenuli svoju tvrtku. Iako kontroverzan, program je naišao na odobravanje me u studentima, a Thiel je zaprimio više od 400 ponuda. Prije dva tjedna suzio je izbor na 45 finalista s kojima se sastao u tajnosti, a uskoro bi trebalo biti poznata imena odabranih. Zanimljivo je da ve ina prijavljenih polazi elitna sveu ilišta. "Roditelji vide da im se djeca vra aju ku i nakon studiranja i misle - nešto ne valja, ovo nije bio dio pogodbe", kaže Thiel. Istaknuo je kako je me u prijavljenima bilo dosta i onih koji su izjavili kako e školovanje prekinuti u svakom slu aju, bili izabrani ili ne.

ŠKOLARINE POSKUPLJUJU 4,5 DO 6,5 POSTO GODIŠNJE. U ŠKOLSKOJ GODINI 2010. STUDENTI SU PLA ALI PRIBLIŽNO...

$ 2,713

2. g. studij na državnom fakultetu 4 g. studij 4 g. studij izvan države stanovanja

$ 16,140

privatni fakultet 4 g.

$ 28,130 $ 36,993 10 najbolje pla enih zanimanja

10 najboljih sveu ilišta 1. Harvard 2. Princeton 3. Yale 4. Columbia 5. Stanford 6. University of Pennsylvania 7. California Inst. of Technology 8. Massachusetts Inst. of Technology 9. Dartmouth 10. Duke

2/3

$38,416 $36,640 $38,300 $43,304 $39,201 $40,514 $36,282 $39,212 $40,437 $40,472

1. Naftni inžinjering 2. Aeronauti ki inžinjering 3. Kemijski inžinjering 4. Elektrotehni ki inžinjering 5. Atomski inžinjering 6. Primjenjena matematika 7. Biomedicinski inžinjering 8. Fizika 9. Ra unarstvo 10. Ekonomija

$157,000 $108,000 $108,000 $104,000 $104,000 $101,000 $101,000 $99,600 $99,500 $97,800

DIPLOMANATA IMA STUDENTSKI DUG

PROSJE»NI STUDENTSKI DUG IZNOSI $23,186 Uz ratu od 175 dolara mjese no potrebne su 33 godine za otplatu prosje nog studentskog duga nakon pla anja 45.948 dolara kamata

Uz ratu od 200 dolara mjese no potrebno je 20 godina za otplatu prosje nog studentskog kredita uz 25.588 dolara kamate

U lipnju 2010. godine, prvi put u povijesti, studentski je dug premašio dug po kreditnim karticama u SAD-u.

Uz mjese nu ratu od

300 dolara potrebno je

9 godina za otplatu studentskog zajma uz 10.513 dolara kamate

$826,483,240,000 dug po kreditnim karticama

$829,785,000,000 dug po studentskim kreditima

Jedan od 14 studenata ve u prvoj godini otplate ne e mo i vra ati svoj studentski kredit

$ 47,673 IZNOSI PROSJE»NA GODIŠNJA PLA A STUDENTA KOJI JE DODIPLOMSKI STUDIJ ZAVRŠIO 2010. -1,7% od 2009.

4,7%

iznosi stopa nezaposlenosti za diplomante bez magisterija

9,4%

iznosi nezaposlenost me u onima sa srednjom stru nom spremom

IZVOR: ECAMPUS.COM

SAD-u

ARHIVA BUSINESS.HR

Kako u Sjedinjenim Državama rekordan broj mladih poha a fakultete, a studentski dug probija rekorde, Amerikanci se po inju pitati isplati li se to sve financijski. U 2010. godini, prvi put u povijesti, studentski je dug premašio zaduženost po kreditnim karticama. Je li bolje studirati i sljede ih 20 godina otpla ivati kredite ili po eti raditi odmah nakon srednje škole?

> turizam > zakonodavstvo > obrazovanje > kompanije

22-23 business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

VIKTOR VEKSELBERG (lijevo) I MIHAIL FRIDMAN, suvlasnici TNK-BP-a, tvrde da sporazum izme u BP-a i Rosnjefta izravno krši odredbe suvlasni kog sporazuma u toj kompaniji

Odgo ena zamjena dio British Petroleuma i R AMERI»KI PRITISAK URODIO PLODOM? Ugovor o razmjeni vrijedan 7,8 milijardi dolara osporavaju suvlasnici joint venture tvrtke TNK-BP, a njihov prijašnji sporazum o eksploataciji sibirske nafte ameri ka vlada proglasila je ´prijetnjom ameri koj nacionalnoj sigurnosti´

Britanska naftna kompanija British Petroleum (BP), kojoj je na elu glavni izvršni direktor Bob Dudley, potvrdila je u etvrtak da e produljiti rok za dovršetak procesa razmjene dionica s ruskom naftnom kompanijom Rosnjeft. Britanski BP i ruska državna naftna kompanija još u sije nju ove godine objavili su da su sklopili ugovor o razmjeni dionica, prema kojem je Rosnjeft zadržao oko pet posto dionica BP-a u zamjenu za 9,5 posto dionica Rosnjefta koje su pripale BP-u. Kao krajnji rok za realizaciju ugovora o razmjeni, ija je vrijednost procijenjena na 7,8 milijardi dolara, bio je 14. travnja, no taj e datum prema najnovijim informacijama biti prolongiran do 16. svibnja. Ubrzo nakon toga ugovor je osporila tvrtka TNK-BP, zajedni ka joint venture kompanija nekolicine ruskih milijardera (suvlasnici su Rusi Viktor Vekselberg i Mihail Fridman te ameri ki mi-

lijarder ruskog porijekla Leonard Blavatnik) okupljenih u grupu poznatu pod imenom Alfa-Access-Renova (AAR), i BP-a tvrde i da on izravno krši odredbe suvlasni kog sporazuma u TNK-BP-u i ugrožava interese ruskih suvlasnika tvrtke. Zatražili su od suda u Londonu da ospori pravo na realizaciju ugovora.

Istražni radovi

Visoki sud u Londonu po etkom velja e odlu io je zamrznuti realizaciju sporazuma do 25. velja e, odnosno do odluke stockholmskog arbitražnog suda, ije je sjedište tako er u Londonu. Arbitražni se sud zatim usuglasio s odlukom londonskoga visokog suda i odredio zamrzavanje realizacije ugovora do odluke o opozivu. AAR je pozdravio odluku arbitražnog suda u Stockholmu i najavio daljnju suradnju sa sudom te pružanje novih dokaza u prilog zahtjevu za osporavanje ugovora. BP je tada pak najavio da e razmotriti zamrzavanje

ugovora s Rosnjeftom do 14. travnja. Istodobno, dvije su kompanije prema najavljenom planu sredinom sije nja ove godine u Londonu potpisale i sporazum o pokretanju zajedni kih istražnih radova u podru ju ruskoga arkti kog mora Kara na zapadu Sibira, vrijedan 10-ak milijardi funti. Radovi e zahvatiti podru je površine oko 125.000 etvornih kilometara, koje je jedan od najperspektivnijih podzemnih rezervoara sirove nafte, a iji je prostor do ovog povijesnog ugovora bio rezerviran isklju ivo za ruske naftne kompanije. No, sporazum je odmah naišao na osudu, ponajprije SAD-a, jer je BP glavni ameri ki partner za opskrbu vojske naftnim derivatima. Službeni Washington potpisani je dokument proglasio "prijetnjom ameri koj nacionalnoj sigurnosti".

Bez službenih kontakata

BP je odlukom o odga anju realizacije ugovora o razmje-

ni dionica doveo pod znak pitanja budu u suradnju s ruskim Rosnjeftom, što može ugroziti potencijalno unosan posao istraživanja sjevernih ruskih podru ja bogatih naftom, tvrde naftni stru njaci, a prenose svjetski mediji. Ugovorom o razmjeni dionica, koji je prvi takav sporazum izme u nacionalne kompanije i me unarodne naftne kompanije, BP je osigurao pristup zapadnosibirskom podru ju, ali nakon odga anja realizacije ugovora realna je opasnost da se Rosnjeft okrene drugim svjetskim kompanijama kako bi podijelio rizik istraživanja spomenutoga zapadnosibirskog podru ja. Neki dobro upu eni svjetski naftni stru njaci izjavili su proteklih dana kako bi Rosnjeft suradnju mogao ponuditi Exxon Mobileu ili Royal Dutch Shellu. Te bi kompanije mogle biti zainteresirane za suradnju na istraživanju podmorja za koje se, prema grubim pro-

BOB DUDLEY, glavni izvrši direktor British Petroleuma, realizacijom dogovora uspio bi do i do prostora koji je do sada bio rezerviran za ruske naftne kompanije

ARHIVA BUSINESS.HR

OGLAS

dionica Rosnjefta Kao krajnji rok za realizaciju ugovora bio je nazna en 14. travnja, no taj je rok prolongiran do 16. svibnja tako da je moguÊe da se Rosnjeft okrene drugim kompanijama kao πto su Exxon ili Shell cjenama, pretpostavlja da bi moglo skrivati najmanje 100 milijardi barela ekvivalenta nafte. Iako prema izjavama predstavnika Rosnjefta još nitko iz Exxona i Shella nije službeno kontaktirao s ruskom kompanijom, pret-

postavke svjetskih naftaša o mogu oj suradnji utemeljene su na zainteresiranosti obiju kompanija za suradnju i istraživanje u nekim drugim ruskim regijama. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

tema 24-25

TEČAJ Nesigurnosti oko opstanka eurozone zbog novog posrtanja europske vođe na usklađenu akciju, ali dizanje kamatne stope i rast te

Novi rekord tečaja eur kolapsa gospodarstva Dok su europske kompanije prošle godine visok tečaj eura mogle otrpjeti zbog rasta obujma trgovine, kao što je to bilo kad su globalnu ekonomiju povukla golema tržišta Kine, Indije i Brazila, ovogodišnji rast od 10 posto u odnosu na američki dolar mogao bi ugroziti slab gospodarski oporavak perifernih zemalja eurozone Oslabjele periferne zemlje eurozone počele su se pripremati za novi žestoki gospodarski udarac nakon što je zajednička europska valuta u srijedu dotaknula 15-mjesečnu najvišu razinu u odnosu na dolar. Jačanje eura, koje na globalnom tržištu poskupljuje proizvode zemalja eurozone, ostavit će posljedice na blok 17 zemalja članica, čija se globalna razmjena ove godine već ionako dramatično usporila. U novim okolnostima najslabije karike u lancu eurozone jesu Irska i Portugal, a razvijenim članicama sa sjevera Europe rast eura toliko ne smeta. Dapače, njemački industrijalci pozdravili su rast eura jer im je pojeftinio cijenu robe i energije koje se trže u dolarima. Euro je u odnosu na početak godine ojačao deset posto u odnosu na dolar, a četiri posto jači je u odnosu na britansku funtu. Izvoznici obično mogu pretrpjeti više

tečajeve kad obujam trgovine raste, kao što je to bilo lani kad su globalnu ekonomiju povukla golema tržišta Kine, Indije i Brazila.

Spora globalna trgovina

No, globalna trgovina ove bi godine trebala porasti samo 7,4 posto, a lani je rasla 12,4 posto. Najveće žrtve usporene globalne trgovine i jakog eura mogli bi postati Irska i Portugal. Irski je izvoz veoma izložen u zemljama izvan eurozone, a Portugal uglavnom izvozi proizvode niske cijene poput tekstila. Jak bi euro tako mogao dodatno proširiti goleme gospodarske nejednakosti između zemalja sa sjevera Europe poput Njemačke i europske periferije na jugu kontinenta i Irske, koje su već pogođene mješavinom visoke nezaposlenosti, probušenim dužničkim balonima i fiskalnom štednjom koja koči svaki ozbiljniji rast. "Jak euro jasan je okidač

sporoga gospodarskog rasta na periferiji", kazao je za Wall Street Journal Silvio Peruzzo, ekonomist Royal Bank of Scotlanda, čija je specijalizacija proučavanje utjecaja tečaja eura na pojedine članice eurozone. Prema Peruzzu, ostane li euro na sadašnjim razina (oko 1,45 dolara za euro), irski bruto domaći proizvod (BDP) tijekom ove godine mogao bi pasti 2,3 posto, a portugalski 1,2 posto. Malo

manji pad trebao bi pogoditi i španjolsko gospodarstvo. Portugalsko gospodarstvo ne ovisi o izvozu koliko i irsko, ali ranjivo je zbog velikih trgovinskih partnera u Africi i Južnoj Americi, gdje se većina transakcija obavlja u američkim dolarima.

Trichetova igra okidača

Većinu rasta euro je odradio nakon što je predsjednik Europske centralne banke Jean-Claude Trichet

sredinom ožujka iskazao zabrinutost oko inflacije, zbog čega su ulagači povjerovali kako će se europski centralni bankar uskoro podići referentnu kamatnu stopu. To se dogodilo prošlog tjedna, prvi put nakon gotovo tri godine i prije svih ostalih važnijih europskih centralnih banaka i FED-a. Viša referentna kamata podržava valutu jer privlači kapital od ulagača koji žele ostvariti viši povrat. Mno-

tanja Portugala i straha od širenja dužni ke krize natjerali su rast te aja eura mirišu na katastrofu

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

ura prijeti izazivanjem va Europske unije JEAN-CLAUDE TRICHET, predsjednik Europske centralne banke, koji je prošlog tjedna podignuo referentnu kamatnu stopu i najavio nova podizanja, što e podržati jak euro ARHIVA B.HR

ANGELA MERKEL, njema ka kancelarka, koja se usprotivila proširenju europskog Fonda za spašavanje jer bi to naposljetku bio i teret njema kih poreznih obveznika ARHIVA B.HR

gi analiti ari ve su po eli predvi ati novo podizanje referentne stope ECB-a ve u lipnju.

Smanjenja o ekivanja

Slijedom okolnosti, Me unarodni monetarni fond (MMF) srezao je svoja o ekivanja za Portugal i Irsku dodavši kako e se recesija u te dvije zemlje nastaviti i tijekom cijele 2013. godine. Posrnuli Portugal ve je zatražio sredstva iz europ-

skog fonda spasa, a Irska i Gr ka 'spašene' su lani. U me uvremenu, rast eura ne plaši Njema ku koja ra una na izvoz svojih kvalitetnih automobila i preciznih strojeva. MMF je ovog tjedna podignuo svoje prognoze njema koga gospodarskog rasta. "Njema ki izvoz ne ovisi o cijenama i te aju kao što je to slu aj u drugim zemljama jer Nijemci proizvode kvalitetne mehani ke i elektri -

ne proizvode", rekao je Dirk Schlotböller ekonomist njema ke Komore za trgovinu i industriju (DHIK). Samo šest njema kih kompanija u provedenoj analizi prepoznalo je euro kao veliku ekonomsku prijetnju, a znatno više kompanija zabrinuto je zbog visokih cijena energije i robe. "Rast eura mogao bi nam pomo i jer bi spustio cijenu robe u dolarima", zaklju io je Schlotböller. Nikola Su ec

NICOLAS SARKOZY, francuski predsjednik koji je lani njema koj kancelarki zaprijetio povla enjem iz eurozone samo kako bi je požurio da pomogne Irskoj i Gr koj ARHIVA B.HR

JOSE MANUEL BARROSO, predsjednik Europske komisije, koji krizu pokušava iskoristiti kao priliku da Europa poduzme korake koji su u prošlosti stalno odga ani ARHIVA B.HR

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

SVJETSKA BANKA

Zbog cijene hrane prijeti epidemija gladi Globalne cijene hrane u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini porasle su 36 posto, djelomi no i zbog doga aja na sjeveru Afrike i rastu ih cijena goriva, objavila je u etvrtak Svjetska banka. Osim što je hrana poskupjela, cijene su iznimno volatilne zbog ega e sve više ljudi pasti u duboko siromaštvo. "Sve više siromaš-

nih pati, a zbog aktualnih cijena hrane uskoro bi ih moglo patiti još više", rekao je Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke na konferenciji za novinare. Prema posljednjem izdanju Food Price Watcha, dodatno poskupljenje hrane od deset posto ispod granice siromaštva od 1,25 dolara po danu gurnut e najmanje još deset milijuna ljudi u siromaštvo. Poskupljenje hrane od 30 posto ispod granice siromaštva gurnut e najmanje 34 milijuna ljudi. Od srpnja prošle godine, ispod doti ne granice

NASTAVAK NEGATIVNOG TRENDA

Inflacija u ožujku skočila na 2,6 posto

Velik doprinos rastu cijena došao je od cijena hrane i bezalkoholnih pi a koje su porasle 4,3 posto godišnje te 0,5 posto mjese no Kako se moglo i o ekivati, tre i mjesec nam je donio nastavak intenziviranja cjenovnih pritisaka. Pritome je godišnji rast cijena ubrzan malo više nego što je pokazivao konsenzus prognoza koje je od ekonomista prikupila Hina, a koji je iznosio 2,3 posto. U ožujku su potroša ke cijene porasle 2,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine te 0,8 posto u odnosu na velja u. Pritom malo snažniji inflatorni pritisci u usporedbi s prethodnom godinom proizlaze iz troškovne strane, a ne oporavka doma e potražnje, stoji u analizi koju su priredili u Raiffeisen Consultingu. Zbog poskupljenja ve i-

ne prehrambenih proizvoda i duhanskih proizvoda na po etku godine, njihov doprinos ukupnom rastu cijena znatan je na godišnjoj razini, a na mjese noj malo slabiji. Ipak, na mjese noj razini rast cijena odje e i obu e (+4,4 posto), zbog završetka sezonskih sniženja, najviše je pridonio rastu cijena (0,32 posto).

Trendovi su negativni

Promatrano po glavnim skupinama potrošnje, trendovi su sli ni kao i prethodnih mjeseci. Velik doprinos rastu cijena došao je o ekivano od cijena prehrane i bezalkoholnih pi a (31 posto u strukturi potroša ke košarice) koje su porasle 4,3 posto godišnje te 0,5 posto mjese no. Pritom rast cijena nastavljaju bilježiti sve skupine prehrambenih proizvoda, osim mesa, a najve i je rast cijena ulja i ma-

sti (+22,8 posto godišnje) i vo a (+10,6 posto godišnje) te, zbog velikog udjela u ukupnim prehrambenim proizvodima, kruh i žitarice (+4,7 posto godišnje) i mlijeko, sir i jaja (+6,4 posto godišnje). Rast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima i dalje vrlo snažno utje e doma e cijene, koje su porasle 22,9 posto godišnje te 5,9 posto mjese no. Posljedi no, cijene prometa porasle su 6,7 posto godišnje te 1,9 posto mjese no. I u idu im mjesecima o ekuje se nastavak intenziviranja inflatornih pritisaka. Pritom e osnovni pokreta rasta cijena biti troškovna strana i kretanje cijena u inozemstvu jer je doma a potražnja još uvijek niska. Medutim, prema kraju godine, i po etak oporavka doma e potražnje po et e utjecati na kretanje cijena, o ekuju u Raiffeisenu. B.hr

otišlo je više od 40 milijuna ljudi, a trenuta no ih u svijetu ima više od 1,2 milijarde. Aktualne cijene hrane vrlo su blizu povijesnog rekorda iz 2008. godine. Prošle godine kukuruz je poskupio 74 posto, pšenica 69 posto, soja 36 posto, še er 12 posto, a jedino je stabilna ostala cijena riže. Hrana je poskupjela uglavnom zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u najve im izvoznicama poput Rusije, gdje su i nametnute zabrane izvoza. Dodatan rast prouzro ile su slabe zalihe. N. S.

BROJKA

1,25 dolara po danu iznosi granica siromaštva

Isplata živo poklapati s ISTI STATUS ŽIVOTNOG I DOBROVOLJNOGA MIROVINSKOG OSIGURANJA Nužno je izjedna iti životno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje po porezima i proizvodima, ime bila bi upotpunjena i mirovinska reforma, a rentne isplate trebale bi pomo i u o uvanju standarda umirovljenika Hrvatski osiguravatelji najavili su skorašnje pokretanje inicijative za uvo enje poreznih olakšica u životnom osiguranju ako se istek police životnog osiguranja poklopi s odlaskom u mirovinu, i to kako bi se potaknuo brži razvoj sektora života. Na ju er održanom okruglom stolu posve enom razvoju upravo te industrije, na kojemu su osim osiguravatelja sudjelovali predstavnici Hanfe, Ministarstva financija i Ekonomskog instituta, za svoj su prijedlog dobili na elnu potporu regulatora. Koliki je prostor za rast tržišta životnog osiguranja, najbolje ilustrira injenica da prosje na godiš-

nja premija po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 80-ak eura, što je 11 puta manje od prosjeka Europske unije, dok se u najrazvijenijim zemljama premija kre e i do 2500 eura.

Podrška regulatora

Stav osiguravatelja o nužnim promjenama na podru ju životnog osiguranja iznio je zamjenik predsjednice Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednik Uprave Grawe osiguranja Igor Pureta. "Nužno je izjedna avanje poreznog statusa životnih osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja kako bi rastao sektor, ali i gospodarstvo zemlje", naglasio je Pure-

OGLAS

votnog osiguranje mora se i s odlaskom u mirovinu

››

Nužno je izjednačavanje poreznog statusa životnih osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja kako bi rastao sektor, ali i gospodarstvo zemlje Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawe osiguranja snimio hrvoje dominić

ta te pozvao na konsenzus osiguravajućih kuća, države i regulatora. Na okruglom stolu istaknuto je kako su osiguravajuće kuće s padom premije životnih osiguranja od 2,2 posto u 2009. i 1,3

posto u prošloj godini relativno dobro podnijele krizu. Od ukupne premije od 9,24 milijardi kuna 26 posto, odnosno 2,45 milijarde kuna, odnosilo se u 2010. godini na sektor života.

"Hrvatsko tržište jedno je od onih s najvećim potencijalom rasta. Životna osiguranja ponovno će rasti, i to dvoznamenkastim stopama", najavio je direktor Sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja Željko Jukić naglasivši kako će hrvatska industrija osiguranja u idućim godinama imati sve veću važnost u razvoju financijskog tržišta, ali i sveukupnoga gospodarstva. Da su mirovinska štednja i životno osiguranje vrlo kompatibilni, smatra član Uprave Allianz osiguranja Kristijan Buk koji se pozvao na primjere Austrije i Njemačke. "U tim je zemljama životno osiguranje potpuno izjednačeno s dobrovoljnom mirovinskom štednjom, kako po porezima tako i po proizvodima", kazao je Buk dotaknuvši se i uloge osiguravatelja pri isplati mirovina iz dobrovoljne mirovinske štednje. "Mirovinska reforma još nije gotova i treba uzeti u obzir i tu mogućnost", zaključio je. Ovu inicijativu pozdravio je i regulator te naglasio kako se osiguravatelji, osim što će educirati javnost o važnosti životnog osiguranja kao čuvara

standarda, moraju obratiti i državi.

Industrija stabilna

"Vladi treba dokazati kako su ciljevi osiguranja i države komplementarni i kako osiguranja mogu pomoći u socijalnoj politici", istaknuo je član Uprave Hanfe Ivan Vrljić. Na pitanje o stabilnosti osiguravateljske industrije, Vrljić je kazao kako je riječ o jednoj od najkontroliranijih industrija na tržištu, što će se uvođenjem direktive Solvency

II samo pojačati. "Industrija je bila izložena promjenama, no zahvaljujući konzervativnoj politici koju osiguranja vode, nije bilo većih udara", rekao je te dodao da se 70 posto ulaganja osiguravajućih kuća odnosi na državne obveznice, a na dionice se odnosi samo osam posto ulaganja. Ostalo ide na nekretnine i depozite u bankama. Usporedbe radi, 45 posto ulaganja u EU odnosi se na obveznice, a 15 na dionice. Biljana Starčić

NOVA REGULACIJA

Žene i muškarci jednaki pred osiguranjem "Posljedice odluke Europskog suda pravde prema kojoj pri formiranju premije spol više neće igrati ulogu, još se ne znaju", kazala je predsjednica Uprave Uniqa osiguranja Saša Krbavac naglasivši pritom kako će s ovom promjenom zasigurno doći do povećanja administrativnih troškova. "Osiguravatelji su svoj stav o odluci Europskog suda pravde rekli, a kakve će biti posljedice ovisi o ponudi, odnosno potražnji", zaključila je Krbavac.

investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE NajviĹĄa

Zadnja

1,350.00

0.00%

1,320

1,782,000.00

636.36

1,115.16

1,606.06

287.30

289.00

287.95

0.12%

5,663

1,629,795.94

23,579.80

253.10

328.47

88.30

89.00

88.54

-0.68%

12,645

1,119,210.18

727.40

54.00

118.99

3,600.00

3,610.09

3,600.00

-0.28%

289

1,041,204.43

36,000.00

1,625.00

4,050.00

Adris grupa

310.07

310.50

-2.66%

3,250

1,009,017.50

2,985.74

286.07

373.00

Kon ar - elektroindustrija

552.00

560.00

559.99

-0.18%

1,531

857,164.94

1,440.36

430.00

594.99

Dukat

630.00

650.00

1.88%

951

612,652.60

1,950.00

276.00

675.00

Dubrovnik - Babin kuk

120.00

-4.00%

4,700

564,000.00

211.80

52.00

165.00

1,594.00

1,600.00

0.44%

304

486,353.59

2,130.64

1,181.00

1,777.00

HUP - Zagreb HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Ina-industrija nafte d.d.

Ericsson Nikola Tesla Ingra

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

13.45

13.73

13.51

-1.17%

26,482

359,592.88

101.33

12.45

39.35

772.05

780.00

775.00

0.26%

400

311,184.83

2,584.08

657.10

829.99

Dom holding

59.01

60.88

60.77

2.81%

4,390

262,923.97

453.78

27.87

63.89

Fima validus

11.80

12.60

12.24

1.49%

18,020

219,134.22

33.07

5.00

23.00

2,105.00

0.23%

100

210,500.00

251.81

2,000.00

3,100.00

Atlantic grupa

Jadranska banka uro akovi holding

38.56

39.65

38.80

-1.97%

5,294

207,770.77

125.60

22.36

52.00

Petrokemija

154.14

160.99

160.00

-0.62%

1,271

202,863.04

534.58

105.50

184.73

Adris grupa

265.06

267.80

265.50

-0.56%

667

177,846.16

1,801.18

242.21

318.99

Tisak

170.72

174.99

172.00

-0.78%

956

164,385.44

410.49

135.00

267.90

Atlantska plovidba d.d.

704.55

706.55

704.55

-1.04%

186

131,263.11

983.21

690.05

1,044.18

AD Plastik

125.00

130.70

3.73%

1,034

130,539.01

548.89

80.21

146.00

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

129.86

130.00

-3.70%

846

109,965.09

131.59

65.10

135.00

Luka Rijeka

208.00

212.00

208.00

-1.89%

508

106,763.04

1,243.94

161.54

267.02

Finvest Corp

162.00

184.00

13.58%

440

76,532.40

113.67

85.00

188.01

KraĹĄ, prehrambena industrija

446.00

447.78

446.00

-4.90%

160

71,536.64

612.63

339.99

497.02

1,750.00

-7.65%

66,500.00

956.06

1,345.00

1,895.00

Franck prehrambena industrija

861.06

865.00

861.06

-0.46%

64,644.30

367.82

655.38

938.00

Dalekovod

247.02

249.00

-0.80%

246

61,032.53

571.16

217.00

390.00

Metalska industrija VaraĹždin

2,699.50

-2.72%

40,492.50

40.54

1,771.00

3,130.00

Tehnika

1,208.00

1,230.01

1,208.00

-3.36%

36,673.28

228.87

871.01

1,649.98

Adriatic Croatia International Club d.d.

3,090.00

3,098.00

3.20%

34,046.00

344.06

2,200.00

3,517.00

Tankerska plovidba

1,360.00

0.00%

29,920.00

851.88

1,140.00

1,615.00

Luka Plo e

1,256.00

1,260.00

1,256.00

-0.32%

28,912.90

279.60

1,160.03

2,093.00

69.25

72.99

69.54

-5.62%

382

26,687.94

104.69

41.77

137.00

1,205.01

1,229.89

1,205.12

0.34%

25,406.52

74.03

909.99

2,198.00

Plava laguna

Vupik

Kon ar Atlas nekretnine

35.30

35.35

35.31

0.51%

719

25,397.14

117.79

24.00

46.99

3,450.00

3,646.00

1.28%

24,816.00

414.16

612.00

4,990.00

Uljanik plovidba

595.00

600.00

595.00

-0.83%

23,932.10

345.10

533.13

675.00

Auto Hrvatska

360.01

369.99

2.77%

22,698.05

185.00

302.00

514.50

Dioki d.d.

67.00

70.00

67.00

-1.47%

270

18,260.00

270.82

60.20

118.00

Fima proprius d.d.

19.49

0.00%

732

14,266.68

39.04

17.01

25.95

6,000.00

0.00%

12,000.00

1,845.59

4,502.00

6,299.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

316.61

-0.12%

11,714.57

1,716.03

240.00

355.00

Jadroplov d.d.

145.00

146.00

145.00

0.00%

10,444.00

237.32

124.01

190.30

Valamar grupa

51.54

52.00

51.54

0.04%

158

8,184.92

324.48

28.00

62.00

Konzum

202.00

0.48%

8,080.00

4,585.98

145.00

225.50

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

418.00

419.00

-1.18%

7,118.00

581.01

290.00

507.77

26.03

0.08%

249

6,481.47

87.11

15.15

34.96

Riviera Pore

210.00

-2.77%

6,300.00

767.24

140.00

259.65

Croatia lloyd

2,899.99

11.56%

5,799.98

420.72

2,488.01

3,300.00

HTP Kor ula

73.52

75.00

73.52

-1.97%

5,738.00

31.42

57.00

120.00

Veterina d.d.

59.07

60.00

59.07

-6.22%

5,156.40

108.98

55.56

78.13

Jadran tvornica arapa

101.10

1.10%

4,549.50

14.32

80.01

101.10

Istraturist Umag d.d.

278.00

1.19%

3,892.00

1,299.65

250.10

395.00

25.09

-16.37%

155

3,888.95

9.48

13.05

34.90

Hidroelektra niskogradnja

135.05

136.00

135.05

-0.18%

3,390.50

84.26

120.00

239.00

Imperial hotelijerstvo

KaĹĄtelanski staklenici

Croatia osiguranje d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond

Adris grupa u etvrtak je bila jedna od najlikvidnijih dionica na Zagreba koj burzi. ak je 3.250 dionica promijenilo vlasnika, a ukupna vrijednost dnevnog trgovanja dosegnula je malo viĹĄe od milijun kuna. Me utim, Adris je zabiljeĹžio i najve i pad cijene me u najlikvidnijim izdanjima, zbog ega je zasluĹžio titulu gubitnika dana. Cijena se padom od 2,66 posto vratila na razine od po etka oĹžujka.

CROBEX: -0,37%

NajniĹža

Oznaka

Dionica AD Plastika u etvrtak je zabiljeĹžila malo snaĹžniji rast cijene. Zahvaljuju i skoku od 3,73 posto, AD Plastik nakon pet dana ponovno je presko io cjenovnu razinu od 130 kuna. Dan prije, dakle u srijedu, nije mijenjao cijenu. U etvrtak je protrgovano s ukupno 1.034 dionice proizvo a a automobilske opreme komada ukupne vrijednosti 130.539 kuna.

Redovan promet: 12.512.371,22 Kn Promjene Cijene

TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda

175.00

0.00%

2,975.00

111.27

150.00

214.95

Proficio

13.00

13.01

13.00

-1.89%

199

2,587.65

50.87

11.50

15.15

Maistra

61.01

61.02

61.01

-0.02%

2,379.61

667.71

51.00

74.95

Industrogradnja d.d.

385.00

-23.31%

1,925.00

174.17

292.00

598.00

RIZ-odaĹĄilja i

205.00

24.24%

1,845.00

76.71

98.00

205.00

61.50

-0.10%

1,845.00

33.97

30.05

81.50

1,830.01

-3.68%

1,830.01

290.20

1,106.00

2,900.00

LoĹĄinjska plovidba

146.40

-6.89%

1,756.80

96.98

121.00

173.00

SN holding

150.03

0.01%

1,650.33

408.08

130.58

245.00

Sun ani Hvar

48.84

-2.03%

1,465.20

357.07

25.00

78.00

Hoteli Cavtat

53.90

5.21%

1,239.70

33.10

51.00

53.90

Lucidus dioni ko

18.39

6.86%

239.07

46.55

14.03

21.99

8.84

24.16%

8.84

9.31

5.11

19.90

Zlatni rat Institut IGH

akovĹĄtina

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,50 168,10 8,40 75,50 240,00 0,70 16,56 0,70 72,00 39,70 7,65 9,40 104,00 3,47 13,00

60,00 170,00 8,76 78,50 247,50 0,73 16,62 0,70 72,00 41,00 7,65 9,40 104,00 3,47 13,00

59,99 170,00 8,50 75,50 240,00 0,73 16,62 0,70 72,00 41,00 7,65 9,40 104,00 3,47 13,00

59,97 169,94 8,51 76,80 244,13 0,71 16,62 0,70 72,00 40,18 7,65 9,40 104,00 3,47 13,00

0,49 36,00 36,80 1,00 1,65 83,07 8,36 7,00 0,77

0,50 36,99 37,90 1,00 1,66 83,11 8,37 7,00 0,77

0,50 36,01 37,00 1,00 1,66 83,11 8,36 7,00 0,77

0,49 0,37 0,38 1,00 1,65 0,75 8,37 7,00 0,76

34,50 25,50 5,75 13,61 42,51 40,17 37,33 5,00 73,50 34,61 22,01 21,00

34,90 25,60 5,78 13,70 42,51 40,17 37,33 5,00 75,00 34,61 22,60 21,00

34,90 25,50 5,75 13,62 42,51 40,17 37,33 5,00 73,50 34,61 22,60 21,00

34,87 25,52 5,76 13,65 42,51 40,17 37,33 5,00 73,76 34,61 22,17 21,00

1,16 % -0,39 % -3,69 % -0,29 % -0,02 % 0,05 % 0,03 % 0,00 % -2,00 % -1,11 % 1,35 % -4,55 %

3.248,00 519,00 502,00 83,32 78,60 2.500,00 3.955,00 923,00 5.000,00 8.501,00 7.000,00 93,60 701,00 2.260,00 7.001,00

3.250,00 521,00 505,00 83,78 79,06 2.500,00 4.000,00 950,00 5.000,00 8.750,00 7.000,00 93,71 725,00 2.300,00 7.400,00

3.249,00 520,00 503,00 83,40 78,95 2.500,00 3.956,00 942,00 5.000,00 8.654,00 7.000,00 93,60 715,00 2.296,00 7.188,00

3.249,46 519,37 503,95 83,43 78,95 2.500,00 3.955,95 935,74 5.000,00 8.655,59 7.000,00 93,69 715,00 2.296,44 7.188,13

1,25 % -0,76 % -0,40 % -0,45 % -0,14 % 0,00 % -1,10 % 1,95 % 0,00 % -1,54 % 0,00 % -0,12 % -1,38 % -0,17 % -5,42 %

84,60 4.370,00 540,00 577,00 1.600,00 41.300,00 3.670,00 3.600,00 710,00 94,20 93,50

86,00 4.375,00 552,00 580,00 1.600,00 41.400,00 3.700,00 3.600,00 720,00 94,20 93,50

84,98 4.371,64 543,80 579,04 1.600,00 41.326,47 3.681,93 3.600,00 713,64 94,20 93,50

52,28 4.371,64 543,80 579,04 1.600,00 41.326,47 3.681,93 3.600,00 713,64 57,96 57,53

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR TLSG PETG NF1N ZVTG PBGS CICG KDHR POSR INDGL ZTOG ATPG IALG

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK CINKARNA CELJE KD GROUP POZAVAROVALNICA SAVA INFOND GLOBAL ZITO AKTIVA NALOZBE ISKRA AVTOELEKTRIKA

R I TE GACKO AD GACKO REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 NOVA BANKA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C UNIS VALJCICI D.D. KONJIC FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BH TELECOM D.D. SARAJEVO SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO

Komercijalna banka a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Moravica a.d. Stara Moravica AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Tigar a.d. Pirot Metalac a.d. Gornji Milanovac Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog Prodor a.d. Novi Sad REPLEK SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04

3.551.330,75 261.881,59 126.597,23 47.463,00 25.390,50 20.254,48 16.220,60 7.782,53 7.200,00 7.112,60 6.854,40 6.307,43 5.720,00 5.111,31 4.485,00

0,00 % 101824 0,03 % 125085 0,00 % 122348 0,00 % 34050 -1,78 % 16197 -1,12 % 23469 4,11 % 1235 -1,69 % 908 -3,16 % 6613

50.132,00 45.983,82 45.892,16 34.050,00 26.787,02 17.551,50 10.333,01 6.356,00 5.058,94

7952 8194 10000 2650 730 636 559 4000 271 559 752 500

277.300,00 209.135,90 57.570,00 36.174,39 31.032,30 25.548,12 20.867,47 20.000,00 19.988,15 19.346,99 16.669,20 10.500,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 ALK TEL GRNT PROD REPL KMB TPLF CEVI RMDEN03 RMDEN04

59216 1541 14875 618 104 28450 976 11123 100 177 896 671 55 1473 345

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA KMBN NIIS AERO A2014 A2015 MRVC AIKB ENHL CCHS AGBN PKBT A2012 TIGR MTLC FITO

0,82 % -0,58 % -7,61 % -1,95 % -2,04 % -0,27 % -3,37 % -0,71 % 2,86 % 0,24 % 0,66 % 0,00 % 0,00 % -1,98 % -7,14 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E TCMKR BIGFRK3 BSNLR FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C VALCRK1 FDSSR FBIHK1D BHTSR SRPVRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RITE-R-A RSRS-O-D RSRS-O-B NOVB-R-E TLKM-R-A RSDS-O-C KRIP-R-A ZPTP-R-A HETR-R-A

Oznaka

Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

2666 11828 11255 54712 57418 1730 1039 1956 334 157 188 10300 1032 281 83

8.663.059,00 6.143.161,00 5.671.931,00 4.564.822,00 4.533.125,68 4.325.000,00 4.110.228,00 1.830.301,00 1.670.000,00 1.358.928,00 1.316.000,00 965.020,72 737.882,00 645.300,00 596.615,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,21 % 138997 -0,04 % 336 0,18 % 1820 -0,85 % 1500 0,00 % 500 0,06 % 17 -0,49 % 166 0,00 % 160 0,96 % 550 0,21 % 6532 0,00 % 5000

7.267.358,46 1.468.872,00 989.720,00 868.560,00 800.000,00 702.550,00 611.200,00 576.000,00 392.500,00 378.582,64 287.637,32

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Stopanska banka Energoprojekt Luka Koper Komercijalna banka Makedonski telekom

+2,75% +1,95% +1,38% +1,25% +0,12%

Krka

business.hr

Zavarovalnica Triglav -3,37% Špetrol -2,04% Telekom Srpske -1,78% Mercator -0,58% Aerodrom Nikola Tesla -0,4%

Nova kreditna banka Maribor

+0,82 -7,61 Iako je posljednja zabilježena cijena dionice Krke ostala ispod 60 eura, ta je dionica titulu pobjednice dana zaslužila rastom cijene od 0,82 posto i uvjerljivo najve im prometom na Ljubljanskoj burzi, koji je iznosio 3,5 milijuna eura. Dionicom Krke tijekom dana se trgovalo u rasponu od 59,5 do 60 eura, a posljednja zabilježena cijena iznosila je 59,99 eura. Vlasnika je promijenilo 59.216 dionica.

Dionica Nove kreditne banke Maribor u etvrtak se s prometom od 126.500 eura našla na tre eme mjestu popisa najtrgovanijih izdanja Ljubljanske burze, no cijena joj se strmoglavila više od sedam posto, spustivši se na zadnjih zabilježenih 8,5 eura. Najniža cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 8,4 eura, a najviša je bila na razini od 8,5 eura. Slovenski indeks potonuo je 1,37 posto.

REGIONALNI INDEKSI -1,37% BIRS -0,59% 797,21 1.187,47 Belex15 -0,28% FIRS -0,81% 758,70 2.409,94 Belexline -0,36% MBI10 -0,48% 1.414,89 2.507,37 SASX10 MONEX20 -0,19% 13,005.78 +0,34% 1.078,30 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,11% Stanje etvrtak 14. travnja 2011. 1.076,75 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,69% -1,11% 2.892,73 BUX -0,72% -0,76% 23.759,71 ATX -0,90% -1,22% 2.845,39 Stanje indeksa na zatvaranju u -1,56% etvrtak 14. travnja 2011.

FTSE100 5.951,53

DAX 7.123,57

CAC40

3.958,74

MICEX 1,781.51

AMERI»KI INDEKSI -0,95% S&P500 +0,13% 12.263,58 1.314,41 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,76% srijedu 13. travnja 2011. 2.761,52 DJIA

investor 30

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

KD Energija

7,5632

12,77

10,9928

10,63

HPB WAV DJE

96,2917

8,89

PBZ I-Stock

71,3894

8,59

115,1997

7,36

FIMA Equity

75,3695

-15,40

ST Global Equity

44,6176

-13,62

C-Zenit

50,8941

-12,74

5465,8000

-8,39

NFD Aureus New Europe 119,5026

-8,37

OTP Europa Plus

Poba Ico Equity

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

14,2423 452,0577 82,6803 95,5077 108,6541 106,0200 53,2402 136,1204 339,4108 76,4482 115,1997 88,2100 43,9736 75,9600 96,2917 130,8000 93,1300 65,5500 27,2835 12,9165 44,6176 107,0675 106,1500 8,3899 166,3293 103,1600 104,4700 62,0342 48,0590 119,5026

1,42 1,03 0,85 0,81 0,77 0,74 0,72 0,72 0,67 0,59 0,59 0,57 0,55 0,54 0,50 0,45 0,43 0,37 0,32 0,24 0,22 0,22 0,20 0,19 0,17 0,17 0,13 0,13 0,13 0,13

-3,36 -12,90 -4,88 2,79 -10,73 -2,01 -12,75 -13,93 -10,44 -2,86 -0,55 -1,80 -2,05 -3,67 -2,60 -5,98 -1,33 0,17 -9,58 -3,69 -4,10 -2,53 -3,47 -5,31 -6,95 -6,65 -3,06 -5,59 -5,42 -3,34

+ MJEŠOVITI

Platinum Global Opportunity MP-Mena HR Platinum Blue Chip OTP meridian 20 Ilirika BRIC ZB euroaktiv Ilirika Azijski tigar NFD Aureus US Algorithm MP-Bric HR Capital Two OTP Europa Plus A1 OTP indeksni Raiffeisen HR dionice HPB WAV DJE ZB trend Erste Adriatic Equity Raiffeisen C. Europe NFD Aureus BRIC KD Prvi izbor ST Global Equity VB CROBEX10 Raiffeisen World HI-growth Ilirika JIE ZB BRIC+ ZB aktiv Prospectus JIE VB High Equity NFD Aureus New Europe

udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

117,3468

7,48

MJEŠOVITI FONDOVI

Raiffeisen Prestige

109,3400

7,00

PBZ Global fond

110,1493

3,89

OTP uravnoteženi

117,7038

3,37

Erste Balanced

126,1500

3,27

ST Balanced

168,2357

-11,50

ICF Balanced

118,4475

-8,07

OTP uravnoteženi Erste Balanced Allianz Portfolio ZB global Ilirika JIE Balanced HI-balanced PBZ Global fond Raiffeisen Balanced ICF Balanced ST Aggressive Raiffeisen Prestige ST Balanced HPB Global Agram Trust KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium AC G Balanced EM

77,4144

-7,00

5,6335

-6,77

65,6307

-6,55

C-Premium ST Aggressive

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

11,02 -1,52 2,43 11,97 -5,91 2,84 -11,79 15,30 -4,13 10,09 3,60 10,77 16,03 10,50 6,32 1,89 10,79 7,39 -5,52 3,95 -3,41 18,72 6,08 1,90 1,79 2,35 4,93 7,34 -2,17 -7,12

6,70 3,06 -0,93 2,65 1,40 -0,98 -7,84 -0,02 -3,25 3,28 7,36 2,44 3,69 1,46 8,89 -0,05 -2,36 -4,19 -5,81 3,46 -13,62 3,55 2,74 -3,05 -3,95 N/A 4,36 -5,47 -4,74 -8,37

-8,02 4,02 -5,64 -1,54 6,76 0,85 -14,95 13,09 -5,18 -6,50 8,52 -4,23 -22,01 -10,08 -1,04 3,22 -1,28 -6,81 -13,95 3,18 -7,42 5,71 0,80 -1,90 8,19 3,17 0,92 -10,75 -18,73 7,58

0,52 -7,53 -2,57 6,51 -9,17 1,87 -14,21 -7,38 -8,65 0,47 2,61 5,38 4,67 2,69 -0,84 -3,67 3,78 4,83 -5,67 -0,61 -4,06 4,18 0,98 -2,93 -3,02 -3,23 0,47 -0,20 -3,37 -2,39

8,890 6,196 8,192 20,625 30,676 253,327 5,615 28,573 7,688 8,053 10,254 10,604 137,942 16,427 15,150 181,008 228,555 208,517 8,908 5,755 12,958 8,202 48,736 66,921 92,626 122,399 513,518 26,674 13,142 9,890

3,56 3,10 3,28 2,96 1,27 6,95 3,89 2,51 3,09 3,99 1,73 2,90 3,30 2,59 3,61 8,46 5,51 5,99 4,03 8,17 10,47 1,23 7,53 9,13 6,47 1,00 4,80 4,20 3,53 2,44

13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

NFD Aureus E. M. B.

6mj. % 12 mj. (%)

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

Valuta

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

117,7038 126,1500 117,3468 147,1900 152,5456 10,0744 110,1493 155,8600 118,4475 65,6307 109,3400 168,2357 103,6517 69,2652 8,2830 77,4144 5,6335 10,9404

0,61 0,48 0,46 0,25 0,25 0,23 0,21 0,19 0,14 0,01 0,01 -0,07 -0,07 -0,18 -0,19 -0,24 -0,25 -0,56

5,69 -0,21 0,47 -2,67 -2,86 -3,55 2,13 -2,09 1,53 -3,72 -0,07 -4,28 3,54 -3,79 -3,87 -11,99 -1,54 -4,23

8,71 9,97 6,24 2,61 4,37 2,58 11,22 2,14 6,71 3,43 1,39 -1,48 6,84 2,52 1,69 -6,11 4,64 0,72

3,37 3,27 7,48 1,87 1,42 0,46 3,89 -0,01 -8,07 -6,55 7,00 -11,50 -3,28 -4,00 -1,30 -7,00 -6,77 -1,76

3,11 0,20 8,68 4,03 8,43 0,08 5,58 5,28 2,22 -7,29 8,49 6,50 0,65 -1,61 -3,53 -5,25 -12,79 4,35

9,39 3,26 1,88 -0,27 0,55 -1,75 5,46 0,43 4,73 0,61 0,90 -1,46 5,95 -0,95 -1,08 -8,78 0,73 -2,72

39,949 105,774 7,944 730,624 43,394 71,423 309,980 312,974 16,640 2,727 221,392 11,217 93,796 15,875 7,074 14,014 12,905 14,801

5,33 10,24 1,92 9,78 5,22 9,13 9,59 8,63 8,95 5,56 1,10 8,26 5,53 2,76 5,24 4,74 4,20 2,12

13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011

11,6554 128,5199 131,6277 165,8052 177,9600 133,8100 160,6800 129,5902

0,26 0,21 0,14 0,12 0,06 0,06 0,01 0,00

2,46 2,63 1,33 2,28 1,62 2,73 0,81 1,06

2,99 3,31 1,82 3,64 2,13 2,36 0,23 1,19

4,99 5,15 3,74 8,14 5,69 5,93 2,69 3,73

1,69 4,65 4,56 8,13 6,70 4,57 4,97 4,98

2,51 3,20 1,59 2,39 2,02 2,68 0,99 2,14

7,838 20,227 145,004 62,132 527,131 302,632 198,173 17,717

9,13 5,53 8,10 6,47 8,88 7,87 9,78 5,33

13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,5842 123,6710 139,9707 106,6400 133,3055 164,0672 126,7429 146,3700 139,6200 136,4114 133,2647 118,1802 11,4375 10,7690 109,3020 100,5333 140,7284 125,1061

0,09 0,04 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,08 0,87 0,85 0,92 0,50 0,69 0,56 0,86 0,58 0,64 0,66 0,74 0,84 0,66 0,61 N/A 0,49 0,28

0,57 1,50 1,51 1,48 1,04 1,31 1,09 1,73 1,39 1,43 1,36 1,59 1,47 1,43 1,32 N/A 0,95 0,61

2,07 2,79 2,65 3,47 2,34 2,34 2,95 3,46 3,25 3,03 3,00 3,24 3,18 3,10 2,90 N/A 2,05 1,60

1,51 4,09 4,55 4,22 6,22 4,72 4,31 4,80 4,33 4,36 5,33 4,98 5,42 4,06 4,73 N/A 3,24 3,80

0,03 0,99 0,95 0,99 0,57 0,79 0,64 0,97 0,68 0,73 0,76 0,86 0,93 0,77 0,69 0,54 0,55 0,38

7,437 167,117 104,359 509,885 1127,311 2228,048 496,065 1081,337 883,292 34,644 309,135 206,457 125,131 28,610 189,522 5,002 137,921 41,673

1,71 5,31 7,55 1,56 12,04 10,73 8,73 8,13 7,87 7,28 5,53 3,44 2,55 1,86 1,92 0,22 10,73 6,00

13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011 13.04.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

165,8052

8,14

Erste Bond

133,8100

5,93

Raiffeisen Bonds

177,9600

5,69

HPB Obvezni ki

128,5199

5,15

HI-conservative

11,6554

4,99

ZB bond

160,6800

2,69

OTP euro obvezni ki

129,5902

3,73

PBZ Bond fond

131,6277

3,74

HI-conservative

11,6554

4,99

HPB Obvezni ki

128,5199

5,15

HI-conservative HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds Erste Bond ZB bond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash OTP nov ani fond HI-cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond ZB plus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond

investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 15/4/2011 Subota 16/4/2011

BRONÂťANI PIR

EBRD slavi 20. godiĹĄnjicu

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u petak, 15. travnja, slavi 20 godina djelovanja, priop eno je u etvrtak iz EBRD-a. Od po etka djelovanja u 1991. EBRD ima klju nu ulogu u gospodarskoj preobrazbi regije koja se prostire od Baltika do Mongolije, preko srednje i isto ne Europe, Balkana, bivĹĄeg Sovjetskog Saveza i, u novije vrijeme, Turske, navodi

se u priop enju. EBRD je uloĹžio viĹĄe od 60 milijardi eura u projekte osuvremenjivanja gospodarstva i razvoj privatnog sektora u tim zemljama. Nadalje, banka je uklju ila tre e strane u financiranje, ime su omogu ena ulaganja u vrijednosti gotovo 180 milijardi eura. "Regija je u inila golem napredak u posljednjih 20 godina i EBRD je vrlo zadovoljan ĹĄto je pridonio tome napretku", kazao je predsjednik EBRD-a Thomas Mirow prilikom obiljeĹžavanja obljetnice. B.hr

NAFTA

Barel pao na 106 dolara

Cijene nafte kliznule su u etvrtak na me unarodnim trĹžiĹĄtima jer ulaga e i dalje mu i strah da bi skupa nafta mogla ugroziti gospodarski rast i potraĹžnju. Cijene barela sirove nafte za isporuke u svibnju pale su na ameri kom trĹžiĹĄtu 37 centi, na 106,74 dolara. Na trĹžiĹĄtu u Londonu bile su u minusu 48 centi i iznosile 122,40 dolara.

â&#x20AC;&#x17E;Strahuje se da bi visoke cijene nafte mogle zaguĹĄiti gospodarski rast pa svjedo imo prili nom oĹĄtrim korekcijamaâ&#x20AC;&#x153;, isti e Ong Yi Ling iz singapurskog Phillip Futuresa. Me unarodna agencija za energiju (IEA) izvijestila je ovog tjedna da je primijetila znakove usporavanja potraĹžnje za naftom u sije nju i velja i, a Me unarodni monetarni fond upozorio da su visoke cijene nafte prijetnja gospodarskom oporavku. H

Crobex na rubu pada ispod 2200 bodova ULAGAÂťI BEZ IDEJA Promet dionicama ovog tjedna jedva prelazi dnevnu razinu od 10 milijuna kuna, a izostaje i pomama za HTom, koji je ranije u letargi nim danima samostalno generirao visoku likvidnosti Crobexi su u etvrtak blago pali, uz ve standardno slab promet dionica. Na dionice je potroĹĄeno samo 12 milijuna kuna, pri emu je najlikvidniju poziciju zauzela dionica zagreba kog HUPa, koja je uz 1,7 milijuna kuna prometa ostala na 1350 kuna, tj. bez promjene cijene. Crobex je pao 0,37 posto, na 2203,86 bodova, dok je Crobex 10 kliznuo

0,23 posto, na 1220,1 bod. U etvrtak nije bilo ni zna ajnije trgovine HT-om, na koji je potroĹĄeno milijun i pol kuna, pri emu je dionica porasla samo 0,12 posto. "I u etvrtak smo na doma em trĹžiĹĄtu gledali usporeno trgovanje, bez jasnih smjernica, jer nema vijesti koje bi ga pokrenule. U neĹĄto su ve em foku-

su investitora su dionice koje su uobi ajeno manje likvidne", istaknula je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica SluĹžbe za investicijsko bankarstvo Ĺ tedbanke.

AD Plastik u plusu

Dionica AD Plastika u etvrtak je zabiljeĹžila neĹĄto snaĹžniji rast cijene. Zahvaljuju i skoku od 3,73 posto, AD Plastik je nakon pet dana ponovno presko io cjenovnu razinu od 130 kuna. Dan ranije, dakle u srijedu, AD Plastik nije mijenjao cijenu. U etvrtak se trgovalo sa 1034 dionice proizvo a a automobilske opreme u ukupnoj vrijednosti od 130.539 kuna. Adris grupa je u etvrtak bila jedna od najlikvidnijih dionica na Zagreba -

koj burzi. ak je 3250 dionica promijenilo vlasnika, a ukupna vrijednost dnevnog trgovanja dosegnula je neĹĄto viĹĄe od milijun kuna. Me utim, Adris je zabiljeĹžio i najve i pad cijene me u najlikvidnijim izdanjima zbog ega je zasluĹžio titulu gubitnika dana. Cijena se padom od 2,66 posto vratila na razine od po etka oĹžujka.

Inflacija iznad o ekivanja

U me uvremenu je DrĹžavni zavod za statistiku objavio da su u oĹžujku cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potroĹĄa kih cijena, porasle u odnosu na velja u 0,8 posto, dok su u odnosu na oĹžujak proĹĄle godine bile ve e za 2,6 posto. To je viĹĄa stopa inflacije nego ĹĄto se o eki-

REGIJA

Indeks je dan zaklju io na razini od 797,21 bod, a s prometom od 3,5 milijuna eura

DOMINII

valo. Ĺ est makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je inflacija u oĹžujku iznosila 2,3 posto. Stopa inflacije od 2,6 posto najviĹĄa je od svibnja 2009. godine, kada je iznosila 2,7 posto, a to predstavlja i ubrzanje rasta cijena s obzirom na to da je u velja i inflacija iznosila 2,2 posto. Nikola Su ec

BROJKE

NIS spusten na 520 dinara Negativnu tjednu seriju slovenski je indeks SBITOP nastavio i u etvrtak kada je njegova vrijednost umanjena 1,37 posto.

JOSIP BOBAN, predsjednik Uprave AD Plastika, ija je dionica u etvrtak porasla viĹĄe od tri posto SNIMIO HRVOJE

uvjerljivo najtrgovanija bila je dionica farmaceutske kompanije Krke, kojoj je uz to vrijednost rasla 0,82 posto, ipak ne premaĹĄivĹĄi 60 eura. Mercator je s prometom od 261.881 eura bio drugi na listi najtrgovanijih, a jedina dionica kojom se uz

ove dvije trgovalo u iznosu ve em od 100.000 eura bila je ona Nove kreditne banke Maribor. Bankarski sektor u fokusu ulaga a se naĹĄao i u etvrtak kada je najtrgovanija dionica na Beogradskoj burzi bila ona Komercijalne banke sa 8,6 milijuna dinara

prometa. Vrijednost dionice Naftne inudstrija Srbije pala je 0,76 posto, a posljednja zabiljeĹžena cijena ove dionice bila je 520 dinara. Ukupan promet od 6,1 milijun dinara bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih. B. St.

0,28 0,19 posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX 10

Skupina britanskih politi ara, ekonomista i akademika u utorak je u Londonu pokrenula 'masovni pokret za sretnije druĹĄtvo' koji uklju uje masovno grljenje, meditaciju i spontana dobra djela, a vodi se istraĹživanjem da novac ne moĹže kupiti sre u. Tome u prilog idu

istraĹživanja o sre i na globalnoj razini prema kojima su zemlje poput BangladeĹĄa i Nigerije ispred mnogo bogatijih europskih ili sjevernoameri kih nacija. Koncept akcije potje e iz malene himalajske kraljevine Butan, iji je kralj po etkom devedesetih godina uveo politiku

bruto nacionalne sre e kako bi promovirao ekonomski razvoj i blagostanje svog naroda. Akcijom se nastoji potaknuti ljude na male znakove paĹžnje poput zagrljaja, ispri avanja ili prepuĹĄtanja mjesta u autobusu, a dosad se uklju ilo preko etiri tisu e lanova iz 60 zemalja. I.B.

DOBITNICI DANA (ZSE) RIZ - odaĹĄilja i +24,24 % akovĹĄtina +24,16 % Finvest Corp +13,58 % Croatia Llloyd +11,56 % Lucidus +6,86 %

GUBITNICI DANA (ZSE) Industrogradnja -23,31% TEP -16,37% Plava laguna -7,65% LoĹĄinjska plovidba -6,89% Genera -6,22%

27 Raste

7 Nema promjene

39 Pada

FOTOLIA

Britanski politi ari pokrenuli pokret za sretnije druĹĄtvo

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,320,97 160,32

Prom. 0,33% 0,20%

Sirova nafta 107,11 Prirodni plin 4,12 Zlato 1,456,98 Srebro 40,60 Goveda 121,49 Kava 304,43

0,81% 0,49% 0,30% 1,34% 0,00% 0,21%

BUFFET ORGANIZIRAO NATJECANJE

Samo jedan ameri ki student koji je dobar u podru ju odnosa s javnoĹĄ u imat e priliku ru ati s 'prorokom iz Omahe', milijarderom i jednom od najpoznatijih ameri kih investitora u svijetu Warrenom Buffettom. Sve ĹĄto treba u initi jest snimiti upe atljiv video. Business Wire, podruĹžnica Buffettove kompanije Berkshire Hathaway, sponzor je on-line video natjecanja za studente iz SAD-a i Kanade. Natjecanje se odvija u povodu 50. godiĹĄnjice te medijske tvrtke. Snimci pet najboljih natjecatelja bit e objavljeni na Facebook stranici kompanije kasnije tijekom ljeta ove godine, a pobjednika e odabrati direktori tvrtke. Pobjednik e odletjeti u New York na tri dana, gdje e se upoznati s Buffettom i posjetiti Wall Street. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Za nagradu nudi svoje druĹĄtvo za ruÄ?kom

LAKA ZARADA

FOTOLIA

Na Forexu gubi tri Ä?etvrtine ulagaÄ?a, zaradu broje samo brokeri

GOVORE li Forexovi brokeri klijentima da e najvjerojatnije izgubiti?

Dok trgovanje valutama na deviznim trĹžiĹĄtima tzv. Forex stje e sve viĹĄe poklonika i na tom se trĹžiĹĄtu vrti sve ve i novac, od kojeg dobar dio ide u marketing kako bi se privuklo joĹĄ novih ulaga a, ini se da su jedini koji zara uju na trgovanju valutama brokeri pop-

ut FXCM-a i Gaina. Prema prijavi FXCM-a ameri koj komisiji za trgovanje futuresima CFTC-u, ak 75 do 77 posto njihovih klijenata bili su na gubitni koj strani u svakom kvartalu proĹĄle godine. Jednako je i u Gainu, koji posluje preko platforme www.forex.com, me u ijim

Ho e li i danas trgovanje na ZSE-u te i usporeno, pratite na...

je klijentima proĹĄle godine, ovisno o kvartalu, bilo 72 do 79 posto gubitnika. Bez obzira na to ĹĄto ve ina njihovih klijenata gubi novac, njihovi brokeri na svakoj transakciji dobivaju i taj novac dalje ulaĹžu u pridobivanje novih i novih ulaga a. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Novo mjesto Michael Spindelegger, austrijski ministar vanjskih poslova imenovan je u etvrtak za predsjednika Narodne stranke umjesto Josepha Proella, koji je podnio ostavku, i automatski za vicekancelara velike koalicijske vlade sa socijaldemokratima. JoĹĄ mjesec dana Ĺ˝upanijski sud u Puli odredio je jednomjese ni pritvor prvookrivljenici Vinki Cetinski, drugookrivljeniku Marinu Sorgi i ĹĄestookrivljeniku Borisu Sorgi u slu aju zloporaba pri kupnji i prodaji nekretnina za tvrtku Kermas ulaganja u vlasniĹĄtvu Danka Kon ara. Pozadinska uloga Talijanski premijer Silvio Berlusconi izjavio je u etvrtak da e odraditi mandat do kraja, ali da se moĹžda ne e ponovno kandidirati na izborima 2013., te da bi mogao zadrĹžati neku vrstu pozadinske uloge u desnom centru.