Business.hr broj 871 by Business.hr

rEAKcIJA NA sTEČAJ 10

Spectator će od NLB-a tražiti milijardu kuna Uprava NLB-a je bez znanja Spectatora u bilanci Optime Leasinga navodno skrivala rizične plasmane

bEZ brIgE ZA OPOrAVAK 18

MMF predviđa rast svjetskog BDP-a za 4,4 posto u 2011.

ponedjeljak 18/4/2011

broj 871 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

KOLIKO ĆEMO PLATITI NEKAŽNJAVANJE ZLOČINA Ako presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču budu pravomoćno potvrđene kao "zločinački pothvat" otvorit će se realna mogućnost za tužbe kojima bi izbjegli Srbi mogli tražiti goleme odštete

Nakon presude moguće privatne tužbe PrEZAsIĆENO TrŽIŠTE

Hrvatska šoping kvadratima pretekla EU Iako smo sa 250 kvadrata šoping centara na 1000 stanovnika daleko ispred svih zemalja JI Europe i prosjeka EU od 190 kvadrata, otvaranje novih ne jenjava iako su prihodi po kvadratu iznimno niski u odnosu na regiju

info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Svjetska banka nam se raduje Peter Harrold, direktor Svjetske banke za zemlje srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, izjavio je kako se u Svjetskoj banci vrlo raduju ulasku naše zemlje u EU. "To je najnevjerojatnija prilika za Hrvatsku. Njezino je gospodarstvo orijentirano prema vani i kada se pridruži Europskoj uniji, prilika za Hrvatsku bit će fantastična ako je bude spremna iskoristiti", poručio je Harrold.

Burze i dalje klize na dolje Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica padale drugi tjedan zaredom, što je najviše posljedica slabog početka sezone objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, ali i smanjenja procjena rasta američkog gospodarstva. Premda je nekoliko vodećih američkih kompanija u prvom tromjesečju ostvarilo veću dobit nego što se očekivalo, većina je razočarala slabim prihodima i opreznim poslovnim procjenama.

Ponedjeljak 18/4/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Vjesnik d.d. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

FInanCIJaŠI nISU ZaBRInUtI Za DIonICU IGH

'Radićeva uloga počela je tek na što su Srbi pobjegli'

Sudsko vijeće Haaškoga suda u petak je, prema tekstu presude u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač", kao člana udruženoga zločinačkog pothvata imenovalo bivšeg ministra obnove i razvitka Juru Radića, sada predsjednika Instituta IGH. Radić nije bio dostupan za komentar teorije o udruženom zločinačkom pothvatu. Premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović izjavili su u petak kako su šokirani presudom i tezom o postojanju zajedničkoga zločinačkog pothvata. Time se ne bi trebali opterećivati ni dioničari ni vlasnici Instituta IGH čiji je predsjednik Radić. "Može biti reakcija na tr-

žištu kod špekulanata koji će prodati dionice pod izlikom neizvjesnosti. No naš je stav da to ne bi trebalo utjecati na Radića, stoga ni na dionicu IGH. Haaški sud ne može više podizati optužnice za zločine u Hrvatskoj, jedino bi Hrvatska mogla nešto poduzeti ako postoje indikacije na kaznena dijela. Općenito, ako i bude utjecaja, bit će kratkoročno negativan. Od toga neće biti ništa", poručili su nam čelnici jedne domaće brokerske kuće.

1400 stranica presude

"Sudsko vijeće utvrđuje da je Radić također bio član udruženoga zločinačkog pothvata", navodi se u presudi koja je napi-

sana na oko 1400 stranica. Predsjednik sudskog vijeća Alphons Orie na izricanju presude kazao je kako je vijeće utvrdilo da su članovi udruženoga zločinačkog pothvata bili bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera HV-a Zvonimir Červenko i dvojica hrvatskih generala Ante Gotovina i Mladen Markač.

naseljavao 'krajinu'

"Dokazi ne pokazuju da je Radić, i na koji način, bio uključen u operaciju Oluju ili vojna pitanja. Njegova uloga i djela postala su važna u trenutku kad su krajinski Srbi napustili svoje domove i Hrvatsku",

Snimio Saša ĆetkoviĆ

www.business.hr

piše u presudi. Suci navode da je Radić sudjelovao na brojnim sastancima s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom i drugima na kojima se "raspravljalo o pitanjima koja se odnose na udruženi zločinački pothvat". Radić je kao potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka imao va-

oPtIMIStIČna MInIStRICa DaLIĆ

Hrvatska će u dvije godine prepoloviti deficit Hrvatska ulazi u razdoblje smanjivanja fiskalnih neravnoteža pa bi u iduće dvije godine trebala prepoloviti svoj proračunski deficit, izjavila je u subotu ministrica financija Martina Dalić nakon razgovora s čelnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) na proljetnom zasjedanju tih međunarodnih financijskih institucija

u Washingtonu. "Kako sada kriza postupno jenjava i kako dolaze bolja vremena, znači da i fiskalna politika mora ući u razdoblje smanjivanja svojih neravnoteža, u razdoblje smanjivanja fiskalnog deficita", izjavila je Dalić hrvatskim novinarima u Washingtonu. "Upravo je to srednjoročni trend fiskalne politike o

kojoj smo raspravljali ovdje, koji se temelji na svim mjerama koje smo do sada poduzeli za kontrolu fiskalnih rashoda na temelju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji jasno propisuje da rashodi u nadolazećem razdoblju moraju padati, što će sve rezultirati prepolavljanjem deficita državnog proračuna u sljedeće dvije godine", naglasila je.

U 2010. godini fiskalni deficit iznosio je 4,7 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), prema podacima Vlade, dok je vanjski dug dosegnuo 46 milijardi eura. Kada je financijska situacija u Hrvatskoj u pitanju, proračunski deficit i vanjski dug glavni su problemi i to treba rješavati što je brže moguće. Potrebe državnog

››

biser dana Ne predajem se. Bit ću tu dokle god je potrebno. Još 120 godina iako sam smrtnik

brojka

posto građana Hrvatske, prema istraživanju koje je u petak provela agencija Mediana, podržava ulazak u EU

silvio berlusconi, talijanski premijer, najavljujući da će se kandidirati za još jedan man mandat na izborima 2013. godine

akon jure radiĆ, predsjednik Uprave iGH i bivši ministar obnove i razvitka, čije spominjanje kao člana udruženoga zločinačkog pothvata ne bi trebalo utjecati na cijenu dionice iGH

uvodnik

Hrvati - siromašni šoping manijaci ››

djecu ne vodiMo više u zoološki ili na prijepodnevnu predstavu nego lijepo u šoping-igraonicu; mama i tata popiju kavu, pa tu i tamo provuku karticu, a dijete se igra s drugim siročićima Snimio Saša ĆetkoviĆ

Kukamo da nemamo novca, da su nam smanjene plaće, nezaposlenost nam probija sve granice, a opet euforično dočekujemo otvaranje svake nove šoping meke

s drugim siročićima. I svi su lijepo sretni. porEd takVE idilE, stručnjaci za nekretnine i retail ipak tvrde da Hrvatska, a pogotovo Zagreb, već sada imaju previše trgovačkih centara. I da pod hitno treba stati. Pad prodaje osjeti se u svima, neki zjape poluprazni, pogotovo preko tjedna, i spašavaju se noćnim akcijama ili dodatnim popustima. Međutim, službeno nije propao još ni jedan. Imamo više šoping kvadrata

od zemalja Europske unije, samo je šteta što nam nisu i veće plaće. Gdje bi nam bio kraj! Trgovački centar u Sloveniji, primjerice, ima šest puta veće prihode od onog u Hrvatskoj. Činjenica je da jesmo šoping manijaci, ali nažalost, siromašni. Međutim, očito smo kao takvi još uvijek isplativi. Jer, dokle god investitori spremno ulažu u gradnju novih šoping centara u Hrvatskoj, računicu očito imaju, pa će nam trgovački kvadrati i dalje rasti.

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

žan položaj i koristio se njime "da promiče Tuđmanove ideje naseljavanja tzv. Krajine Hrvatima". Bio je zadužen za organiziranje programa povratka Hrvata u tzv. krajinu, prema kojem bi se Hrvatima osigurala imovina i smještaj u kućama krajinskih Srba koji su otišli. Nikola Sučec

proračuna određene su veličinom postojećih dugova koji se vraćaju i veličinom fiskalnog deficita koji je mjera novih zaduženja. Svjetska ekonomska kriza samo je produbila taj problem s deficitom, kazala je Dalić. S prognozom gospodarskog rasta od 1,5 posto Hrvatska je na začelju skupine, zajedno s Mađarskom i Rumunjskom.

to, dogodilo se i to. Nismo ni ušli u Europsku uniju, a već smo pretekli svih dvadeset i sedam članica. Po broju šoping kvadrata. Na nas tisuću, njih 250, a na tisuću "eurounijaca" samo 190 kvadrata u šoping centrima. I to nam je uspjelo u godinama kada nas je tresla najveća kriza. Ali, možemo mi i bolje. Nema greške, i to sasvim sigurno već do kraja ove godine kada se samo u Zagrebu treba otvoriti još šest novih centara. Kukamo da nemamo novca, da su nam smanjene plaće, nezaposlenost nam probija sve granice, a opet euforično dočekujemo otvaranje svake nove šoping meke, što je pokazao i primjer posljednje na Cvjetnom trgu. Međutim, gomila je strpljivo čekala u redovima samo ispred jedne trgovine, jeftinog švedskog lanca zbog kojeg se godinama putovalo ranojutarnjim šoping turama subotom u Graz ili do Ljubljane. Po pogledu na red od nekoliko stotina ljudi koji se nije smanjivao do večernjih sati čovjek bi re-

kao da sutra ne postoji. Činjenica je da većina Hrvata voli šopingirati, da voli biti lijepo obučena, da će i posljednju kunu dati za odjeću po mogućnosti markiranu i po posljednjoj modi, zbog čega se ponekad čini da živimo u gradu klonova. VikENdE proVodimo u šoping centrima, djeca se ne vode više u zoološki ili na prijepodnevnu predstavu nego lijepo u šoping-igraonicu; mama i tata popiju kavu, pa tu i tamo provuku karticu, a dijete se igra

tema 4-5

KOLIKO KOŠTA NEKAŽNJAVANJE ZLOČINA Ako presude generalim promjene kvalifikacije udruženog zločinačkog pothvata, tužbe protjeran

Nakon presude mog tužbe izbjeglica pro Presudu treba rušiti tihom diplomacijom prema velikim silama, koje su znale što se u Hrvatskoj u Oluji događalo, Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, i uvjeriti ih da je ovakva presuda nepravedna, kaže Mate Granić, koji je u vrijeme Oluje bio ministar vanjskih poslova Kada je predsjedatelj sudskog vijeća Haaškog suda Alphons Orie u petak donio presudu trojici hrvatskih generala optuženih za ratne zločine, otvorio je i mogućnost financijskih gubitaka za hrvatsku državu. Naime, u obrazloženju kazni za Antu Gotovinu i Mladena Markača, koje je nepravomoćno osudio na 24 i 18 godina zatvora - naveo je da je to učinio jer su oni "sudjelovali u zločinačkom pothvatu". Ako takva presuda bude potvrđena i nakon žalbe, time bi se otvorila prilika srpskim izbjeglicama da civilnim tužbama traže odštetu od Hrvatske. Žarko Puhovski, bivši predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora i svjedok Tužiteljstva Haaškog suda, smatra kako bi pravomoćna presuda o udruženom zločinačkom pothvatu mogla biti argument za protjerane civile srpske nacionalnosti, hrvatske državljane, da traže nadoknadu štete od hrvatske države. "Njihova pozicija pred civilnim sudovima bila bi sasvim sigurno olakšana jer bi bili u, nazovimo to, psihološkoj prednosti. U slučaju da presuda i nakon žalbenog postupka ostane u ovom obliku, moglo bi doći do novog vala pokušaja namirivanja. Međutim, pažljivim čitanjem presude vidi se da Haaški sud ne ocjenjuje cjelokupnu akciju Oluja, već samo kao kontekst u kojem su zločini bili mogući, po-

jašnjava Puhovski, dodajući kako će sve na kraju ovisiti o inklinaciji civilnih sudova. Prema podacima kojima raspolaže, za vrijeme akcije Oluja ubijeno je 600 srpskih civila, uništeno je dvadesetak tisuća njihovih kuća, a protjerano je između 80 i 120 tisuća osoba srpske nacionalnosti. "Međutim, tu treba biti jako oprezan jer je sud ocijenio da su na protjerivanje utjecale i srpske vlasti u pripremljenim akcijama izvlačenja Srba iz Hrvatske", ističe Žarko Puhovski. Smatra da su sve dosadašnje hrvatske vlade propustile napraviti nešto više za izbjegle Srbe. I to će možda doći na naplatu.

Prioriteti Vlade

"Ni jednoj vladi nije bio prioritet da se izbjegli Srbi vrate u Hrvatsku. Previše se nasjelo na frazu o kaznenopravnim postupcima, a to su zdravo za gotovo uzeli i odvjetnici generala koji nisu uzeli u obzir vrlo važan politički kontekst cijele priče", pojašnjava Žarko Puhovski. Prema njegovu mišljenju, presuda neće utjecati na odnose između Hrvatske i Srbije, ali na odnose Hrvatske i EU hoće, i to vrlo negativno, što se već sada vidi u velikom otporu građana prema ulasku u europsku zajednicu, zaključuje Puhovski.

brOJKE

600

srpskih civila poginulo je za vrijeme i nakon akcije Oluja, prema procjeni Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava

tisuće kuća spaljene su za vrijeme i nakon akcije Oluja

236,5

milijardi kuna procijenjena je izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. godine, prema procjeni Državne revizije

13.583 ljudi poginulo je na hrvatskoj strani za vrijeme rata, od kojih je 6605 bilo civila

236,5

milijardi kuna procijenjena je izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. godine, prema procjeni Državne revi

Mate Granić, ministar vanjskih poslova Hrvatske u vrijeme Oluje, također kaže da bi, ako presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču ostane neizmijenjena, ona mogla biti poticaj da hrvatski građani srpske nacionalnosti s područja tzv. SAO Krajine traže odštete od hrvatske države. Da bi presuda bila srušena, kaže Granić, nužna je tiha diplomacija prema velikim silama, koje su znale što se u Hrvatskoj u Oluji događalo, Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, i uvjeriti ih da je ovakva presuda nepravedna.

PrOsVJEdNIcI nisu zadovoljni presudama

Treba se sjetiti koji je temeljni kontekst u kojem se dogodila i operacija Oluja, a to je velikosrpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kao i kratkotrajni rat u Sloveniji. Hrvatska u Oluji nije išla u rat protiv neke Republike Srpske Krajine, već je na temelju rezolucija UN-a oslobađala svoj teritorij. Osim tihe diplomacije, nužno je pomoći sudskim timovima obrana generala Gotovine i Markača, jer Haaški je sud u svojoj predusi praktički prepisao optužnice, tvrdi Mate Granić. Ako bi odštetnih zahtjeva bilo,

ma Gotovini i Markaču postanu pravomoćne bez nih Srba mogle bi Hrvatsku skupo stajati

business.hr Ponedjeljak 18/4/2011

guće privatne otiv Hrvatske mATE grANIć bio je u vrijeme Oluje ministar vanjskih poslova RH Snimio hrvoje dominić

ŽArKO puhOVsKI naglašava ulogu vlasti s područja tzv. Krajine koje su pozivale na zbjeg Snimio hrvoje knez

a iako se u presudi nigdje ne dovodi u pitanje legalnost Oluje, što je potvrdila i američka diplomacija

kaže Granić, o njima će se odlučivati na hrvatskim sudovima, gdje će odštete tražiti hrvatski građani, a eventualno bi svoje tužbe mogli uputiti na Međunarodni sud u Strasbourgu. Granić je uvjeren da suci uopće nisu uzeli u obzir činjenično stanje i dokaze, jer govoriti da je prekomjerno granatiran Knin nije samo laž nego sramotno prihvaćanje laži.

država nije optužena

Amerikance ne treba uvjeravati u legalnost Oluje sudeći prema izjavi koju je u petak objavilo Ve-

leposlanstvo SAD-a u Zagrebu, gdje stoji kako "presuda u ovom predmetu nije ocjena hrvatskog Domovinskog rata". "Hrvatska je imala legitimno pravo obraniti svoju neovisnost i teritorijalnu cjelovitost. Osim toga, ICTY istražuje pojedinačne slučajeve. Njegove odluke ne predstavljaju opće povijesne ocjene pravednosti ili nepravednosti ratova u bivšoj Jugoslaviji." Odvjetnik Veljko Miljević već je ranije upozorio na činjenicu da u optužnici nigdje izrijekom nisu optuženi država i narod te nije osporen legitimitet akcije Oluja.

Ipak, slaže se da bi eventualna pravomoćna presuda u ovom slučaju mogla otvoriti niz civilnih tužbi za nadoknadu štete. "Ako dođe do toga, vjerojatno bi se radilo o kolektivnoj tužbi. Važna je činjenica da se ne može tužiti više strana za jednu štetu", kaže Miljević i zaključuje da bi na svakom pojedincu bilo da odluči koga mu se najviše isplati tužiti. Logično bi bilo - hrvatsku državu jer im jedino ona može platiti odštetu, za razliku od osuđenih generala. Mario Duspara Nevenka Cuglin Josip Jagić

››

Kako je Hrvatska svoju ratnu štetu procijenila na 236 milijardi kuna, dobiju li oštećeni Srbi samo djelić toga, Hrvatsku bi to moglo skupo stajati

tema 6-7

PREZASIĆENO TRŽIŠTE Iako smo sa 250 kvadrata šoping ispred svih zemalja JI Europe i prosjeka EU (190 kvadrata)

U Sloveniji je prihod po trgovačkom centru šest puta veći nego u nas, a oni koji žele preživjeti morat će se diferencirati npr. zabavnim sadržajima. Internacionalni brendovi (od 323 u 73 zemlje u Hrvatsku ih je došlo samo 77) čekaju ulazak Hrvatske u EU ili adekvatan prostor u središtu grada Hrvatska ima 250 kvadrata šoping centara na 1000 stanovnika, što je daleko više od svih zemalja u jugoistočnoj Europi, kao i od prosjeka članica Europske unije (190 četvornih metara). Još prije dvije godine stvari su izgledale posve drukčije, jer je prosjek za Hrvatsku tada iznosio samo 110 kvadrata. Međutim, gradnja trgovačkih centara ne prestaje iako nam je tržište, kako su se složili sudionici 7. konferencije hrvatskog tržišta nekretnina, definitivno već prezasićeno. Osobito u Zagrebu, koji ima više od 300.000 kvadrata u šoping centrima, a ove se go-

dine treba otvoriti još šest novih.

Povratak u grad

Kako je pokazalo najnovije istraživanje CB Richard Ellisa, predstavljeno u petak na panelu "Razvoj retaila u Hrvatskoj; je li došlo vrijeme za korak nakon šoping centara?", sa svojih 900.000 kvadrata Hrvatska ima daleko više trgovačkih centara od, primjerice, Češke i Mađarske, dok nam je BDP dosta niži, a u usporedbi s prosjekom EU čak trostruko manji. Zbog bolje kupovne moći u Sloveniji je, primjerice, po trgovačkom centru prihod čak

šest puta veći nego u Hrvatskoj. Opravdanje velika broja centara ne može se naći ni u prisutnosti internacionalnih brendova jer ih je od 323 prisutnih u 73 zemlje u Hrvatsku došlo samo 77. Većina ih čeka ulazak Hrvatske u EU ili pak adekvatan prostor u središtu grada, kao što je bio slučaj s H&M-om. Upravo zbog internacionalnih brendova s jedne strane i previše centara s druge, budućnost retaila u Hrvatskoj su trgovački parkovi, zabavni centri, company store outleti i 'high street', smatra Emanuel Bakić iz CB Richard Ellisa. "Oporavak 'high streeta'

Snimio Saša ĆetkoviĆ

Hrvatska po šoping kvadratima pretekla

je neminovan, osobito nakon dolaska H&M-a i Zare u centar grada. Zbog zasićenosti tržišta trgovačkim centrima, osobito u četiri

najveća grada, oni koji žele preživjeti morat će se diferencirati arhitekturom, zelenom gradnjom, konceptom ili zabavnim sadr-

KONCESIJE NA TURISTIČKO ZEMLJIŠTE

Hotelijeri: Raščistiti pravo građenja, inače Hotelijeri su zabrinuti da će parceliranje zemljišta biti zapreka eventualnoj nadogradnji objekata Iako se od Zakona o turističkom zemljištu očekivalo da će razriješiti gordijski čvor hrvatskog turizma i omogućiti ulaganja na turističkom zemljištu koje tijekom pretvorbe nije ušlo u temeljni kapital novih vlasnika, hotelijeri upozoravaju da bi zakon mogao donijeti više problema nego

rješenja. "Glavni kamen spoticanja je neusklađenost tog zakona i poslije donesenih uredbi sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji", kaže Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar grupe. Zbog toga će i nakon dobivanja koncesije biti teškoća u pokretanju investicija. U Valamaru upozoravaju na to da je koncesijska naknada, utvrđena zakonom i uredbama, oblik ekonomske rente koja ima smisla

samo ako omogućuje razvoj turizma. "Inače se ništa nije napravilo", poručuje Ivana Budin Arhanić.

Suvlasnički omjeri

IvANA BUdIN ARHANIĆ, članica Uprave Valamar grupe

Zakon o turističkom zemljištu bio je tema posebnog niza izlaganja o pokretanju uspavanih projekata u hrvatskom turizmu, održanih u sklopu prošlotjedne konferencije o tržištu nekretnina. Ivana Budin Arhanić upozorila je na nejasnoće i otvorena pitanja

spornog zakona. Primjerice, u kampovima treba formirati suvlasničku zajednicu između države i trgovačkog društva, ali nije jasno prema kojem će se kriteriju i do kojeg roka odrediti suvlasnički omjeri te koja će prava i obveze iz njih proizlaziti za obje strane. U Valamaru predlažu da se u toj procjeni u obzir uzmu i ulaganja od pretvorbe do danas. Kad je riječ o hotelima i turističkim naseljima, problem je

g centara na 1000 stanovnika daleko ), otvaranje novih ne jenja ILICA I KNEZ MIHAJLOVA

a EU

Na Balkanu su samo dvije ulice donekle 'high street' Beograd, koji je dvostruko veći od Zagreba, ima samo dva trgovačka centra. Radojica Pilčević, izvršni direktor u Delta Sport grupi Miroslava Miškovića, koja ima trgovine i u Zagrebu, istaknuo je kako osjećaju pad prodaje i prezasićenost tržišta. "Poslujemo u šest država, a Hrvatska je daleko najra-

zvijenije tržište na Balkanu po pitanju komercijalnih nekretnina. Prema planovima, teško će joj se ijedna zemlja približiti, pa i Srbija", istaknuo je Pilčević. Šoping će se vratiti u centar gradova, ali, na žalost, zaključuje Pilčević, na cijelom Balkanu samo su dvije ulice donekle "high street" - Ilica i Knez Mihajlova.

ne zakupnina koje bi, prema procjenama Bakića, još mogle ići dolje. Najviše slobodnih trgovačkih kvadrata ima u Splitu (18 posto) i Osijeku (10 posto).

Samobor...), ali upozorio je na visoke cijene zemljišta te komunalne namete koji drastično povećavaju cijenu investicija. "U startu treba očekivati probleme, a investitorima je teško objasniti zašto se zakoni u različitim gradovima drukčije interpretiraju", naglasio je Marić. Igor Hržić iz investicijskog fonda Bluehouse Croatia smatra da će se trgovački centri, zbog velike konkurencije, morati profilirati. "Centar se mora obnavljati kao destinacija, da osoba voli doći baš u njega jer brendove danas možete kupiti u svakom. Zabavni sadržaji mogu dignuti prihode za 10 do 20 posto", ističe Hržić.

Centar destinacija

žajima, ističe Bakić. Iako centara ima puno, prostori u njima ipak su uglavnom zakupljeni, i to najviše zato što su pale cije-

Blanka Braccia iz Spiller Farmera, koji je uspio s H&M-om dogovoriti da ipak dođe u Zagreb prije ulaska Hrvatske u EU, naglašava da ne vidi potrebe za novim trgovačkim centrima, niti onima koji se sada grade. Međutim, smatra da će se šoping vratiti u centar grada, a kreće i inicijativa da trgovine rade i nedjeljom. Neven Marić iz Mid bau nekretnina istaknuo je da je budućnost u manjim trgovačkim centrima u manjim gradovima (V. Gorica,

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

e ništa od ulaganja u parceliranju. Hotelijeri su zabrinuti da će to biti zapreka eventualnoj nadogradnji turističko-ugostiteljskih objekata. "Nije jasno regulirano pravo građenja u kampovima, hotelima i turističkim naseljima, a čini se i da je vrlo niska motivacija države da se otvorena pitanja riješe u roku. Koncesijski model mora biti dorađen kako bi omogućio pravo građenja, inače zakon neće biti poticaj novim ulaganji-

ma", kazala je članica Uprave Valamara.

Problem s kampovima

O plusevima i minusima zakona na koji se čekalo 20 godina govorila je i Sanja Čižmar, direktorica i partner Horwath Consultinga Zagreb. Pozitivno je da pruža pravnu sigurnost, potiče ulaganja u kvalitetu i smanjivanje sezonalnosti te povrat novca od koncesijske naknade u razvoj turističke infrastrukture.

"Upitna je, međutim, njegova pravednost, primjerice u formiranju suvlasničkih zajednica", smatra Čižmar. "Upitan je utjecaj zakona na konkurentnost i profitabilnost kampova s obzirom na visinu naknade, a sredstva nisu dovoljno decentralizirana. Lokalnoj bi zajednici s vremenom trebalo pripasti 50 ili 60 posto sredstava", kaže Čižmar. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 18/4/2011

sAJAM sALORI u Hrvatskoj 150 tisuća lovaca i ribolovaca

PRIJEVOZ NAFTE Tankerskoj isporučen Velebit Fontana Shipping Company Limited u stopostotnom vlasništvu zadarske Tankerske plovidbe preuzela je u četvrtak 14. travnja u riječkom brodogradilištu 3. maj novi tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija Velebit, ukupne nosivosti 53.554 tone. Tanker je upisan u Hrvatski registar brodova i plovit će pod hrvatskom zastavom. B.hr

Na 8. sajmu lova, ribolova i turizma Salori 2011., koji je jučer završio u Osijeku, sudjelovalo je stotinjak izlagača lovne, ribolovne i turističke opreme. Predsjednik Hrvatskog športsko-ribolovnog saveza Vladimir Sever istaknuo je kako se u Hrvatskoj lovom i ribolovom bavi oko 150.000

IVE MusTAć, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Snimio Saša ĆetkoviĆ

građana. To govori da ima dovoljno razloga da dvije krovne udruge lovnog i ribolovnog saveza rade na zajedničkim projektima čiji je cilj unapređivanje tih djelatnosti i razvoj lovnog i ribolovnog turizma, rekao je Sever. Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Đuro Dečak također je rekao kako je osječki Sajam lova, ribolova i turizma postao najjači sajam te vrste u Hrvatskoj, dodajući da je područje Slavonije i Baranje najbogatije divljači i ribljim fondom. B.hr

Valamar preuzeo 4,03 posto Dom holdinga Na internetskim je stranicama Zagrebačke burze Valamar grupa objavila da je u javnoj ponudi za preuzimanje Dom holdinga, u kojoj je djelovala s društvom Epima, preuzela i isplatila ukupno 301.067 dionica, ili 4,03 posto temeljnog kapitala Dom holdinga. Nakon toga Valamar i Epima imaju ukupno 54,04 posto dionica vrijdnosti 13,5 milijuna kuna. Valamar je početkom ožujka objavio ponudu za preuzimanje Dom holdinga po cijeni od 45 kuna po dionici. Tu su ponudu, prema podacima iz izvješća o preuzimanju, prihvatila 372 dioničara Dom holdinga, od kojih je Valamar preuzeo i isplatio 301.067 dionica, ili 4,03 posto dionica.

Bogat portfelj

Prije ponude za preuzimanje Valamar grupa i društvo Epima, koje je u stopostotnom vlasništvu Valamara, ukupno su imali 3.734.324

dionice, ili 50,01 posto, što je 52,54 posto ukupnog broja glasova. Nakon provedenog preuzimanja imaju ukupno 4.035.391 dionicu, ili 54,04 posto dionica, a kako Dom holding ima 360.172 vlastite dionice iz kojih prava miruju, Valamar i Epima raspolažu s ukupno 56,78 posto ukupnog broja glasova. Kako je Business.hr već pisao, neke je dioničare pomalo iznenadila ponuđena cijena, koju smatraju niskom. Zbog toga su neki mislili da se Valamar, čiji je suvlasnik grof Georg Eltz, priprema za prodaju strateškom ulagaču ili izlistavanjem na relevantnoj burzi. Jedan od glavnih dioničara Dom holdinga Nenad Bakić tada je kazao da dionica vrijedi znatno više od ponuđenih 45 kuna te da je Valamar obveznu ponudu dao reda radi, a ne kako bi kupio znatan broj dionica. Dom holding ima prilič-

Snimio hrvoje dominiĆ

IPAK su PONEŠTO sKuPILI Iako su Valamar i Epima ponudili zakonski minimum, 372 dioničara prihvatila su ponudu i prodala 301.067 dionica, za što su te dvije kompanije platile 13,5 milijuna kuna pa sada kontroliraju 54,04 posto dionica Dom holdinga

NENAd BAKIć, dioničar Dom holdinga, smatra da dionica vrijedi više od ponuđenih 45 kuna

no bogat portfelj. Upravlja s više od 10 posto svih kategoriziranih turističkih kapaciteta u Hrvatskoj, kontrolirajući Rivieru Poreč, Dubrovnik Babin kuk, Hotele Rabac i Zlatni otok, a ima i veliku financijsku imovinu, primjerice oko 190.000 dionica Končara.

Naknada 30 mil. kuna

Od 2006. pa do 2008. godine financijski rezultati kretali

GROF GEORG ELTZ, suvlasnik Valamar grupe, koja s Epimom raspolaže s 56,78 posto ukupnog broja glasova Dom holdinga

su se gotovo usporedno, a zatim je Valamar nastavio povećavati gubitak, dok ga je Dom holding smanjivao. Tako je u prošloj godini smanjio gubitak na 16,5 milijuna kuna, a gubitak je, kako pokazuju podaci nerevidiranog i nekonsolidiranoga godišnjeg financijskog izvješća, u istom razdoblju godinu prije iznosio 38,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi uvećani su na godišnjoj

razini za 5,5 milijuna kuna i iznosili su 24 milijuna kuna, a ukupni su rashodi Dom holdinga pali sa 56,7 na 40,5 milijuna kuna. Osim toga, tvrtka Epima, koja s Valamarom nadzire natpolovičnu većinu u Dom holdingu, ugovorima o upravljanju iz njega ubire gotovo 30 milijuna kuna na godinu, a naknada ovisi o rastu vrijednosti imovine.

Ante Pavić

dogaaji

SINDIKAT

Poziv trgovcima za neradni blagdan

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

SloboDAN ŠKolNIK, predsjednik Uprave Flibe: Emmezeta neće raditi

Ponedjeljak 18/4/2011

Snimio Saša ĆetkoviĆ

NJEMAČKo-HRVATSKA KoMoRA

Poboljšanje poslovanja očekuje 42 posto tvrtki Istraživanjem su obuhvaćene 62 njemačke i hrvatske tvrtke, a udjel tvrtki koje očekuju pogoršanje opće gospodarske situacije smanjen je sa 57 posto u 2010. na 27 posto Rezultati gospodarskog istraživanja provedenog među članovima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, kao i prethodnih godina, prikazuju djelomično vrlo kritičnu procjenu trenutačne gospodarske situacije i važnih faktora koji određuju kvalitetu Hrvatske kao gospodarske lokacije. No, pri ocjenjivanju razvoja poslovanja tvrtki u 2011. osjeti se više optimizma. Iako je više od tri četvrtine tvrtki trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, kao i lani, označilo lošom, očekivani razvoj u tekućoj godini ocijenjen je manje pesimistično. Istraživanjem su obuhvaćene 62 njemačke i hrvatske tvrtke, a udjel tvrtki koje očekuju pogoršanje opće gospodarske situacije smanjen je sa 57 posto u 2010. na 27 posto.

Uvjeti poslovanja

Oko 42 posto sudionika istraživanja očekuje poboljšanje poslovanja u 2011. godini. U 2010. bilo ih je samo 15 posto. Tvrtke članice Komore signaliziraju prve zna-

kove sve većeg optimizma. To se vidi i u procjenama za tekuću godinu u pogledu razvoja prometa, očekivane dobiti prije oporezivanja, razvoja ulaganja te vanjskotrgovinske razmjene između Njemačke i Hrvatske. Pri ocjenjivanju okvirnih uvjeta poslovanja kao prednosti Hrvatske navedeni su povoljan geostrateški položaj, dobro obrazovana i kvalificirana radna snaga, dobro razvijena infrastruktura osim željeznice, predstojeći pristup Europskoj uniji te sektori turizma, poljoprivrede i energetike. No, iz odgovora hrvatskih i njemačkih tvrtki jasno se vidi da se okvirni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj i dalje moraju poboljšati.

Moral plaćanja

Kao i prethodnih godina, sa stajališta sudionika istraživanja provođenje važnih gospodarskih i političkih mjera potrebno je na poljima morala, plaćanja, suzbijanja korupcije i kriminala, poboljšanja pravnog sustava i pravne sigurnosti, poreznog sustava i poreznog prava te povećanja učinkovitosti javne uprave. Naglašen je zahtjev za dodatnim poticajima za ulaganja (uključujući strana ulaganja) te za gospodarstvo u cjelini. H

Zagreb. Sindikat trgovine Hrvatske pozvao je u petak poslodavce u sektoru trgovine, posebice članove Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), da ne rade na predstojeće blagdane i tako omoguće svojim radnicima da blaguju sa svojim obiteljima. Neki od zagrebačkih trgovačkih centara objavili su

trgovački centar tijekom blagdana neće raditi. "Nikad nismo radili za najveće blagdane, niti nećemo", rekao je Školnik. Sindikat je u priopćenju pozvao trgovce da ne rade ni na blagdane u lipnju. "Blagdani su dio našeg kulturnog naslijeđa i našeg identiteta, pa ih treba obilježiti na tradicionalan način - s obitelji", ističe sindikat u priopćenju i podsjeća kako je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj utvrđeno da se u dane blagdana ne radi. M. P.

Spectator će od N milijardu kuna odš

foto. finance

10-11

na svojim internetskim stranicama radno vrijeme za uskrsnih blagdana iz kojih se vidi da će biti zatvoreni na Uskrs, ali će vrata za posjetitelje otvoriti na Uskrsni ponedjeljak. West Gate će tako 25. travnja raditi od 10 do 21 sat, kao i Arena centar. Uoči Uskrsa West Gate organizira Late Night Shopping u sklopu kojeg će produljeno raditi do 24 sata. Nisu se, međutim, svi poveli za trendom velikih trgovačkih centara. Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Flibe koja upravlja Emmezetom, najavio je kako taj

REAKCIJA NA STEČAJ Odlukom suca Trgovačkog suda u Zagrebu otvoren je stečaj nad Spectator grupom d.o.o., društvom iz sastava poslovnog sustava Spectator. Do toga je došlo nakon gotovo jednogodišnje blokade od Optime Leasinga, društva u kojem suvlasničke udjele imaju Spectator i Nova ljubljanska banka Nastavlja se trakavica sa slučajem Spectator grupe. Kako je u petak priopćeno iz tvrtke, odlukom suca Trgovačkog suda u Zagrebu otvoren je stečaj nad Spectator grupom d.o.o., društvom iz sastava poslovnog sustava Spectator. Do toga je došlo nakon gotovo jednogodišnje blokade od

Optime Leasinga, društva u kojemu suvlasničke udjele imaju Spectator i Nova ljubljanska banka. S druge strane, iz Spectatora kao protumjeru najavljuju tužbu za naknadu štete od čak milijardu kuna. Problemi Spectator grupe, kao što je to svojedobno za Business.hr ustvrdila Ta-

nja Radovčić, koordinatorica Spectator grupe, počeli su onoga trenutka kada je Goran Crnčević kao predstavnik Spectatora u Nadzornom odboru Optime Leasinga počeo postavljati nezgodna pitanja i tražiti objašnjenja raznih poslovnih odluka o kojima članovi Nadzornog odbora nisu

OGLAS

NLB-a tražiti dštete SlovenSka Uprava NLBa je bez njihova znanja kao većinski vlasnik potajice odlučila u bilancu Optime Leasinga sakriti brojne nepravilnosti i rizične plasmane, tvrde čelni ljudi Spectatora Tanja Radovčić i Goran Crnčević

bili obaviješteni iako su jako utjecale na stabilnost poslovanja.

Brojne nepravilnosti

Iako je Spectator u Optimi Leasingu imao 17,9 posto udjela, u toj tvrtki tvrde da je slovenska Uprava NLBa bez njihova znanja kao većinski vlasnik potajice odlučila u bilancu Optime Leasinga sakriti brojne nepravilnosti i rizične plasmane. Rezultat je bilo poslovno neslaganje, ali i pomalo paradoksalna situacija u kojoj je Optima Leasing blokirao račun tvrtke u kojoj ima suvlasnički udjel. Isto tako, poznato je kako je sam stečaj zatražila Stipić grupa pravdajući taj potez neisplatom duga u jednom ranijem poslu, a iz Spectator grupe stizale su protuoptužbe kako je zapravo cijela priča odigrana u dogovoru s NLB-om, za koji je Stipić grupa odradila posao. Sada u Spectator grupi

tvrde kako je nakon godinu dana neovlaštene blokade Nova ljubljanska banka time uspjela u nakani da eliminira svjedoke nesavjesnog poslovanja.

Spor dulji od stečaja

Ono je, kako se tvrdi u priopćenju od petka, posljednjih dana ipak predmet istrage slovenske Narodne banke, Ureda za sprječavanje korupcije i kriminalističke policije. U Grupi procjenjuju kako će zbog sporosti hrvatskog pravosuđa sudski spor za ukidanje nezakonite blokade trajati još neko vrijeme, a vjerojatno i dulje od stečajnog postupka. Crnčević ističe kako je po njegovim saznanjima istraga usmjerena ne samo prema Upravi Optime Leasinga i njegovoj predsjednici Ani Kralj, već i prema Borutu Simoniču, predsjedniku Nadzornog odbora. „Ovlaštene revizorske kuće procjenjuju iznos uzrokovane štete koji ćemo potraživati od sada bivših partnera u Optimi Leasingu i OL Nekretninama, a on već iznosi oko milijardu kuna. Bit će to zacijelo jedan od najvećih predmeta za naknadu štete pred hrvatskim pravosuđem“, najavljuje Crnčević. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

PRIkRIvanJe BIlanCe

Slovenci započeli istragu Stečaj ima i dobre strane, kažu u Spectator grupi, jer su se njegovim pokretanjem ostvarili preduvjeti za pokretanje tužbe vlasnika Spectator grupe d.o.o., obitelji Crnčević, za naknadu štete koju je u ovom slučaju uzrokovala Nova ljubljanska banka. "Da nije pokrenut stečaj, morali bismo čekati okončanje sudskog spora kojim tužimo Optimu Leasing za neovlaštenu blokadu kako bismo mogli podići tužbu za nastalu štetu. Nasilnički pokušaj da nas se onemoguOGLAS

ći u istraživanju loših plasmana i nepravilnosti koje je Nova ljubljanska banka podmetnula u bilancu našeg društva ipak nije uspio. Naša upozorenja o stotinama milijuna eura štete ipak su dovela do toga da slovenska službena tijela započnu opsežnu istragu o poslovanju NLB-a u Hrvatskoj, a čemu javljaju i slovenski mediji. Odmah po primitku informacije o početku istrage, član NO-a iz redova NLBa podnio je neopozivu ostavku", tvrdi Goran Crnčević.

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 18/4/2011

POLJOPRIVREDA

SAJAM

EK: Natrag 530 mil. € subvencija

Dalmatinski pršut na ljeto - brend

Bruxelles. Europska komisija objavila je u petak da traži povrat gotovo 530 milijuna eura poljoprivrednih subvencija nepravilno isplaćenih državama članicama, od čega gotovo polovica Grčkoj. Povrat novca zatražen je i od Španjolske (112,1 milijun eura), Rumunjske (74,9), V. Britanije (26,95), Bugarske (24,54) i Nizozemske (22,69). H

Sinj. Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Zdravko Krmek otvorio je u petak u Sinju dvodnevni 6. sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda s oko 70 izlagača, od uzgajivača svinja, proizvođača i distributera pršuta... Istaknuo je kako će to ministarstvo i dalje pomagati ne samo Sajmu pršuta nego i ci-

jeloj Cetinskoj krajini. Napomenuo je kako je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo postupak zaštite i brandiranja dalmatinskog pršuta, stoga se trebaju udružiti svi oni koji proizvode ili distribuiraju pršut, te bi ga već ovo ljeto trebali nuditi turistima kao hrvatski brend. Posebno se osvrnuo na Gospodarsku zonu Kukuzovac kojoj su ulaganja u ovoj fazi izgradnje itekako potrebna te naveo da je Vlada za ovu godinu izdvojila 650 milijuna kuna za projekte Splitsko-dalmatinske županije. H

BROJKA

milijardi kuna uložili su hrvatski poduzetnici u dugotrajnu imovinu tijekom prvih devet mjeseci 2010., što je 30,5 posto manje nego u istom razdoblju godine prije, pokazuju podaci Fine

Upokojiteljica Obrtničke zadruge VŽ traži 237.000 kn Josipa Osonjački, bivša čelnica propale Obrtničke štednokreditne zadruge (OŠKZ) Varaždin, od koje 154 zadrugara, uglavnom varaždinski obrtnici, već tri godine uzaludno pokušavaju doći do 'nestalih' 15 milijuna kuna, tužbenim zahtjevom traži da joj OŠKZ u stečaju isplati još 237.000 kuna nakon što je dobila 60ak tisuća kuna na ime otpremnine i zaostalih plaća. U tužbi protiv bivšeg poslodavca bivša v.d. upraviteljica varaždinskog OŠKZ-a navodi da joj je tijekom ispitnog ročišta stečajni upravitelj priznao samo 67.000 od prijavljenih 305.000 kuna, a osporeno joj je čak 27.000 kuna. Sukladno naputku stečajnog upravitelja da nezadovoljni vjerovnici mogu pokrenuti sporove radi utvrđivanja svojih potraživanja, to je učinila Osonjački te još nekolicina zaposlenika propalog OŠKZ-a. No, svi su naknadno odustali od tužbe osim Josipe Osonjački, iako se zajedno sa svojim prethodnikom i savjetnikom Vladimirom Smrtićem smatra najodgovornijom za nestanak nekada ugledne institucije varaždinskih obrtnika.

Put u stečaj

Nakon teškoća s isplatama štednih uloga početkom 2008. godine, OŠKZ je sredinom te godine otišao u stečaj. "Nakon što su predani po-

druga stečajna upraviteljica Marija Domijan, OŠKZ je zbog neadekvatnih osiguranja naplate plasiranih kredita bilježio gubitke u poslovanju još od 2002., ali ih nije prikazivao. Umjesto toga, na svoja je sumnjiva i sporna potraživanja OŠKZ obračunavao i zateznu kamatu, koja se djelomično knjižila kao prihod da bi se mogao iskazati dobitak poslovanja, odnosno da bi se prikrio stvaran gubitak.

Istraga traje

foto josip grđan

NEZADOVOLJAN VJEROVNIK BR. 1 Dok 154 zadrugara već tri godine pokušavaju doći do 'nestalih' 15 milijuna kuna, bivša čelnica Obrtničke štedno-kreditne zadruge Varaždin traži da joj OŠKZ u stečaju isplati još 237.000 kuna nakon što je dobila 60 tisuća kuna otpremnine i plaća

MARKO LAPAINE, likvidator i prvi stečajni upravitelj OŠKZ-a Varaždin, protiv Josipe Osonjački podnio je kaznenu prijavu

daci o sadašnjem iznosu gubitka, utvrđeno je da je likvidacija nemoguća budući da su obveze veće od potraživanja i imovine zadruge pa nema raspoloživog novca za nastavak likvidacije. Trenutačni manjak na zadruginu računu iznosi 1,5 milijuna kuna, ali to nije ni izdaleka konačan iznos", rekao je u lipnju 2008. Marko Lapaine, likvidator i prvi stečajni upravitelj OŠKZ-

a Varaždin, objašnjavajući zašto je podnio prijedlog za otvaranje stečaja. Da je Lapaine bio u pravu u pogledu visine potraživanja vjerovnika, vidjelo se na ispitnom ročištu, kada su 152 vjerovnika prijavila 16 mil. kn tražbina, a priznato je 14,5 milijuna kuna. Od tog novca vjerovnicima je tijekom tri godine isplaćeno manje od 10 posto tražbina. Naime, kako je objašnjavala

Zbog takva višegodišnjeg poslovanja još je prvi stečajni upravitelj Marko Lapaine podnio kaznenu prijavu protiv Osonjački i Smrtića, kojemu zadrugari nisu dopustili da uživa u mirovini prije nego što naplati sporna potraživanja nastala za njegove uprave pa je postavljen na mjesto savjetnika v.d. upraviteljice. I tri godine nakon propasti zadruge istraga još traje. Zbog izostanka odgovarajuće kontrole nevjerodostojnih financijskih izvješća OŠKZ-a, članovi Odbora vjerovnika zatražili su i ispitivanje mogućnosti prijavljivanja službenika institucija koji su trebali savjesnije provoditi nadzor. No od toga se odustalo nakon što je iz Ministarstva financija odgovoreno da je OŠKZ pravodobno dostavljao godišnja financijska izvješća. Ivica Kruhoberec

moja lisnica

EDUKACIJA JE NUŽNA Financijski nepismeni imaju znatno manja primanja od financijski pismenih, imaju negativne stavove o štednji te su nerealni u svom poimanju mirovine; očekuju tuđu pomoć i žele u prijevremenu mirovinu

Ponedjeljak 18/4/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Za mirovinu

se morate pobrinuti sami

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > mirovinsko osiguranje > krediti

14-15

7,36

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je ojačala 0,04 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,09 5,70 kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; kuna je ojačala 0,49 posto prema američkom dolaru

kuna iznosio je u petak tečaj švicarskog franka; franak je prema kuni ojačao 1,71 posto

8,32

97,24

kune iznosio je u petak tečaj britanske funte; kuna je prošlog tjedna ojačala 0,71 posto prema funti

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis

business.hr Ponedjeljak 18/4/2011

Upozorenjima stručnjaka o nužnosti dobrovoljne štednje za mirovinu prošli tjedan pridružili su se i hrvatski osiguravatelji koji su osim inicijative za izjednačavanje tretmana životnog osiguranja s onim dobrovoljne mirovinske štednje (III. mirovinski stup), najavili i akcije educiranja stanovništva o nužnosti štednje za "stare dane". "Hrvati ne razlikuju san i stvarnost; htjeli bi u mirovinu što prije i zdravi", rekao je predsjednik Basler osiguranja Darko Cesar na okruglom stolu posvećenom budućnosti životnog osiguranja, podsjetivši pritom kako će sadašnji sustav obvezne mirovinske štednje u budućnosti pokrivati samo osnovne

životne potrebe. Iz osiguravajućih kuća poručili su kako se svijet okrenuo individualnosti, što se najbolje vidi na primjeru mirovinskog sustava koji zahtijeva da se "brinemo sami za sebe". Nužnim za osiguranje određenog životnog standarda i u trećoj dobi označili su kulturološki pristup mijenjanja svijesti i podizanja razine financijske, odnosno (uže) mirovinske pismenosti koja, kako su objasnili s Ekonomskog instituta Zagreb, podrazumijeva znanje i preuzimanje odgovornosti za povećanje mirovinskih prihoda u trećoj životnoj dobi. "Samostalna štednja nužna je kako bi se bolje osigurala vlastita budućnost, no podrazumijeva

››

Informiranost građana nedostatna je i oni tako ugrožavaju svoj standard, povećavajući pritom i rizik od siromaštva MAJA VEhOVEc s Ekonomskog instituta

snimio hrvoje dominić

određenu razinu obrazovanosti", istaknula je Maja Vehovec s Ekonomskog instituta Zagreb, ujed-

Mirovinski sustav se 40 posto financira izravno iz proračuna

no predstavivši rezultate istraživanja prema kojima se 54 posto ispitanika pokazalo financijski nepismenima.

Negativni stavovi

"Informiranost građana nedostatna je i oni tako ugrožavaju svoj standard, povećavajući pritom i rizik od siromaštva", kazala je Vehovec. Istraživanje je pokazalo da oni koji su se pokazali nepismenima imaju znatno manja primanja od financijski pismenih, nezaposleni su i žive s roditeljima. Financijski nepismeni također imaju negativne stavove o štednji te su nerealni u svom poimanju mirovine; očekuju tuđu pomoć i žele u prijevremenu mirovinu. Osim nužne edukacije, osiguravatelji su naglasili i potrebu za potporom države, i to u smislu poreznih olakšica na police osiguranja čiji se istek poklapa s

odlaskom u mirovinu. "U srpnju prošle godine ukinute su porezne olakšice na životna osiguranja. Ta mjera neminovno utječe na daljnji pad premija životnih osiguranja i gubljenje povjerenja građana u takav način štednje i ulaganja za sigurniju budućnost", kazali su u Croatia osiguranju, u kojem smatraju da životna osiguranja treba izjednačiti s dobrovoljnim mirovinskim osiguranjima jer je riječ o dugotrajnoj štednji čija je glavna namjena

posto ispitanika iz istraživanja Ekonomskog instituta pokazalo se financijski nepismenima

OGLAS

››

Hrvati ne razlikuju san i stvarnost; htjeli bi u mirovinu što prije i zdravi DaRkO CesaR, predsjednik Uprave Basler osiguranja arhiva b.hr

cira direktno iz proračuna, dakle upravo iz poreza koji plaćaju svi građani Hrvatske.

subvencija osiguranja

ostvarivanje dodatne mirovine u starosti. "U vrijeme kada su mirovinski sustavi svuda u svijetu u krizi država bi svim dodatnim mjerama, poreznim olakšicama i drOGLAS

žavnim poticajima trebala stimulirati građane da se sami pobrinu za svoju sigurniju starost", tvrde iz osiguravajuće kuće te podsjećaju da se mirovinski sustav 40 posto finan-

Porezne olakšice koje su uvedene 2001. godine i ukinute bile su zapravo samo odgoda plaćanja poreza. Mnoge europske države, uključujući Njemačku, Veliku Britaniju i Austriju, imaju trajne olakšice ako je riječ o dugotrajnoj štednji za starost. Vezano uz ulogu države u životnom osiguranju, iz Grawea su naveli primjer

NOVI PROIZVODI

CO povezao životno osiguranje i fondove Croatia osiguranje u svoju je ponudu uvrstilo novu Start Invest policu osiguranja života koja je vezana uz ulaganje u investicijske fondove. Start Invest umjesto plaćanja uloga odjednom omogućuje mjesečnu uplatu, a ulagač se postaje već s minimalnim ulogom od 20 eura. U suradnji s PBZ Investom građanima se nudi ulaganje u četiri investicijska fonda - PBZ Bond, Global, Equity i IStock fond. Ulagač u Start Invest policu investicijskog osiguranja života Croatia osiguranja sam bira fond u koji želi ulagati, a može ga mijenjati svake godine, i to besplatno. Minimalan ulog je 20 eura mjesečno, a polica se može sklopiti na rok od 5 do 25 godina. Mjesečni ulog može se mijenjati i povećavati na godišnjoj razini. Uz prihvaćanje rizika ulaganja ovom policom može se ostvariti veća dobit nego u klasičnom osiguranju života, istaknuli su iz Croatije. B.hr

u kojemu Austrija subvencionira njihov proizvod sa 8,5 do 13,5 posto od premije godišnje. "Hrvatski građani imaju povjerenja u životna osiguranja koja su, za razliku od ulaganja u dobrovoljne mirovinske fondove, zaštiće-

na i valutnom klauzulom. Vjerujemo da bi s pravim mjerama porezne politike životna osiguranja ubrzo mogla ponovno rasti po godišnjim stopama od 20 i više posto", zaključili su iz Croatia osiguranja.

Biljana Starčić

Tjedni pregled PETROKEMIJA

naJbOlJiH 5 FOndOVa Platinum Global Opportunity HPB Dynamic HPB Obveznički HI-conservative Capital One

7,98%

16-17

INA

10,23%

business.hr Ponedjeljak 18/4/2011

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> mirovinsko osiguranje > krediti

naJGOriH 5 FOndOVa 0,62 0,41 0,33 0,30 0,29

NFD Aureus US Algorithm AC Rusija ZB BRIC+ Ilirika Gold KD Energija

Tjedni pregled

-4,89 -4,22 -4,04 -3,68 -3,64 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA PBZ ZABA OTP

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29% Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90% Fiksna 24 mjeseci

NKS

KAMATA

Stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom za mlade

6,16%

483

144.830

5,99% Fiksna 12 mjeseci

6,21%

483

144.968

6,00% Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99% Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank

Volksbank ERSTE

Stambeni EKO krediti - model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banka kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistički kredit za građane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

VRSTA

ZARAĐENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEĆU

Banka kovanica

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJEĆU

DOBIT

5,35% Promjenjiva

1.692

11,692

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50% Promjenjiva

5.071

471

4,75% Promjenjiva

1.494

11,494

Banka kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25% Promjenjiva

5.049

449

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11,477

HPB

Dječja štednja

4,95% Promjenjiva

5.022

422

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11,428

Volksbank

Bonus štednja

4,80% Promjenjiva

5.010

411

Oročena devizna štednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11,412

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10% Promjenjiva

4.992

392

Standardna štednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11,330

Partner banka

Otvorena štednja

4,50% Promjenjiva

4.983

383

Oročena štednja

4,05% Promjenjiva

1.265

11,265

RBA

Rba štednja plus

3,90% Promjenjiva

4.980

380 374

Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Devizna štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11,249

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40% Promjenjiva

4.974

Volksbank VB klub štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11,249

Podravska banka

Dječja štednja Mravac

4,20% Promjenjiva

4.956

356

Devizna oročena štednja

3,60% Promjenjiva

1.119

11,119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65% Promjenjiva

4.939

339

IKB Podravska banka

BANKA

Devizna štednja

Karlovačka banka

Volksbank

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

PROIZVOD KAMATA

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria Bank

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30.000 30.000 30.000 10.000 40.000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 18/4/2011

vEĆI PRIHoDI

REFInanCIRanJE

Građevinska tvrtka Gabarit u prošloj je godini ostvarila 1,3 milijuna kuna dobiti, što je trostruko manje nego u istom razdoblju prethodne godine, pokazuju podaci objavljeni na Zagrebačkoj burzi. Istodobno je ostvareno 29,5 milijuna kuna prihoda ili 2,1 milijun više nego na kraju 2009. godine. Rashodi su povećani i dosegnuli su 27,8 milijuna kuna. A. Pa.

Riječki Jadran-Galenski laboratorij objavio je u petak kako planira na tržište izbaciti drugo izdanje svojih korporativnih obveznica s dospijećem 2016. godine. Nove obveznice bit će izdane 20. travnja, odnosno u srijedu, a plan je uvrstiti ih u Službeno tržište Zagrebačke burze. Novac prikupljen novim izdanjem

Gabaritu smanjena dobit

nUDE PREmaLo

Tehnomont nezadovoljan ponudom Brodogradilišta Cijena koju je Tehnomont brodogradilište ponudilo za Tehnomont nije primjerena knjigovodstvenoj vrijednosti tvrtke UpravapulskogTehnomonta nije zadovoljna ponudom za preuzimanje koju je ponudilo također pulsko Tehnomont brodogradilište. Naime, Uprava je na stranicama Zagrebačke burze u petak objavila mišljenje u kojem stoji da nisu zadovoljni cijenom navedenom u ponudi, koja nije primjerena.

nije bilo trgovine

U trenutku nastajanja obveze za preuzimanje prosječna ponderirana cijena dionica Tehnomonta nije se mogla izračunati jer nije bilo redovitih transakcija tim dionicama, što je utvrđeno potvrdom o prosječnoj cijeni koju je izdala Zagrebačka burza. U studenome prošle godine pak održana je javna dražba dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju na kojoj je paket od 738 dionica prodan za 47.970 kuna ili po cijeni od 65 kuna za dionicu. Slijedom toga, Uprava smatra da cijena od 66 kuna po dionici koja je ponuđena u javnoj ponudi nije primjerena, uzimajući u obzir knjigovodstvenu vrijednost ciljanog društva prema kojoj jedna dionica vrijedi 300 kuna. Cijena nije primjere-

na ni u odnosu na aktualnu cijenu na ZSE-u koja iznosi 105 kuna. Uprava ističe da se to mišljenje ne može ni u kojem slučaju smatrati investicijskim savjetom dioničarima u smislu prihvaćanja ili neprihvaćanja ponude Tehnomont brodogradilišta.

Bez utjecaja na posao

S druge strane, Uprava Tehnomonta u potpunosti se slaže s činjenicom da ponuda neće utjecati na buduće poslovanje društva, tj. da će Brodogradilište povećati broj klijenata Tehnomontaže i tako eventualno povećati dobit tom društvu. Nikola Sučec

JGL novim obveznicama otplaćuje stare

svJETsKa EKonomIJa RasT ĆE 4,4% Više cijene motornih goriva usporile su osobnu potrošnju u SAD-u, a stroža monetarna politika smanjila je potražnju u Kini. Japan se još bori s posljedicama nuklearne krize i katastrofalnog potresa, dok se cijela Europa nosi s dužničkom krizom

››

Nije vrijeme za opuštanje, ali dobra je vijest da je globalni oporavak sve bolji

DomInIqUE sTRaUssKaHn, predsjednik Međunarodnoga monetarnog fonda

kuna po dionici ponudilo je Tehnomont brodogradilište za Tehnomont

kuna iznosi knjigovodstvena vrijednost dionice

kuna cijena je dionice Tehnomonta na Zagrebačkoj burzi

Ivo UsmIanI, član Uprave JGL-a Snimio Saša četković

MMF nije zabrin privatna potražnj

BRoJKE

66 300 105

obveznica koristit će se za refinanciranje izdanja od 125 milijuna kuna iz 2007. godine, a ostatak bi trebao biti iskorišten za zatvaranje kredita koji je JGL-u dala Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Agent izdanja Privredna banka Zagreb ponudit će nove obveznice pravnim i fizičkim osobama koje će za njihovu kupnju uplatiti najmanje 50.000 eura po ulagatelju u kunskoj protuvrijednosti na dan izdanja. Stoga izdavatelj ne planira objaviti ni prospekt uobičajen u javnoj ponudi. B.hr

arhiva buSineSS.hr

Globalna ekonomija hladi se u trenutku koji će usporiti, ali ne i zaustaviti, svjetski gospodarski oporavak. Recesija s dvostrukim dnom, izraz koji je bio popularan u protekloj godini nakon izbijanja dužničke krize u eurozoni, ipak nije izgledna, kažu autoriteti. Ekspanzija usporava u dva najveća svjetska gospodarstva - više cijene motornih goriva usporile su osob-

nu potrošnju u Sjedinjenim Američkim Državama, a stroža monetarna politika smanjila je potražnju u Kini. Japan, treće gospodarstvo svijeta, još se bori s posljedicama nuklearne krize i katastrofalnog potresa dok se cijela Europa nosi s dužničkom krizom koja je prošli tjedan ubrala treću žrtvu Portugal. "Svjetskom gospodarstvu u glavu udara jak vje-

tar - svijamo se, ali ne pucamo pod pritiskom", kazao je za Bloomberg News David Hensley, direktor globalne ekonomske koordinacije u JP Morgan Chaseu. Ta američka investicijska banka nedavno je srezala svoju prognozu rasta globalne privrede sa 4,7 na 4,2 posto u 2011. godini.

atraktivne dionice

"Dugotrajna gospodarska ekspanzija znači da su dionice još uvijek atraktivne iako neki motori ekspanzije ne rade punim kapacitetom. Bikovi još dominiraju tržištem", rekao je pak Jim O'Neill, portfeljni menadžer Goldman Sachsa u Londonu. Prema njegovim riječima, indeks S&P 500 do kraja godine trebao bi dosegnuti razinu 1450 bodova. Trenutačno S&P 500 vrijedi samo malo više od 1300 bodova. Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da je globalni oporavak samoo-

PRVI KVARTAL

Google zaradio 2,3 mlrd. dolara Internetski div Google prvi je kvartal završio s neto dobiti od 2,3 milijarde dolara, što je 18 posto više nego prije godinu dana, što nije ispunilo očekivanja Wall Streeta. Googleova neto dobit po dionici skočila je na 7,04 dolara, a dobit bez jednokratnih stavki iznosila je 8,08 dolara po dionici. To je ispod očekivanja analitičara koje je anke-

tirao Thomson Reuters, čija je prognoza iznosila 8,10 dolara po dionici. Razočaranje investitora najbolje ilustrira činjenica da je dionica Googlea u trgovanju nakon zatvaranja burze potonula 5,4 posto i pala na 547 dolara. Investitore je zabrinuo i snažan rast operativnih troškova, koji uključuju izdatke za plaće, marketing i istraživanje, koji su skočili čak 54 posto sa 1,84 na 2,84 milijarde dolara i bili jednaki trećini kvartalnih prihoda. Jedan od razloga velikog ra-

sta tih troškova jest 10-postotno povećanje plaća članova Uprave, a znatan utjecaj imali su i lukrativni ugovori kojima je Google uspio zadržati neke zaposlenike koje su vabile društvene mreže poput Facebooka i Twittera. Povrh toga, Google je u prvom kvartalu doveo 1916 novih ljudi pa sada ima 26.316 zaposlenika. Troškovi istraživanja i razvoja skočili su na 1,23 milijarde dolara, dok su prije godinu dana iznosili 818 milijuna dolara, a troškovi pro-

daje i marketinga uzletjeli su astronomskih 69 posto i preskočili milijardu dolara, i to zbog Googleova agresivnog ulaganja u promociju pretraživača Chrome i izgradnju oglašivačkog biznisa. Google i dalje zarađuje gomilu novca - prihodi su dosegnuli 8,58 milijardi dolara i bili su 27 posto veći od prošlogodišnjih 6,78 milijardi. Evo još jednog ohrabrujućeg podatka: na kraju kvartala internetski je div raspolagao sa 36,7 milijardi dolara gotovine. N. R.

bRojKA

121,97

dolara iznosila je cijena barela nafte u petak na tržištu u Londonu

nut za globalni oporavak, ja zamijenila državne mjere drživ jer je potražnja iz privatnog sektora zamijenila državne mjere potpore gospodarstvima diljem svijeta. "Nije vrijeme za opuštanje, ali dobra je vijest da je oporavak sve bolji", izjavio je za Bloomberg Television šef MMF-a Dominique Strauss-Kahn. Njegov fond predviđa globalni rast od 4,4 posto u ovoj godini i 4,5 posto u sljedećoj. Ipak, prema istraživanju Merrill Lyncha, očekivanja su u travnju pala drugi mjesec zaredom iz više razloga. Prvi je Indija, treće najveće gospodarstvo Azije, u kojoj je inflacija skočila na osam posto i iznenadila analitičare. Naftni šok pogodio je SAD nakon što su cijene goriva u maloprodaji porasle na najvišu razinu od 2008. godine. Makroekonomisti prognoziraju kako je najveći svjetski BDP u veljači pao 0,2 posto, a na razini kvartala porast će 1,5 posto. Američki rast mogao bi ugroziti i 38 milijardi dolara vrijedan plan ušteda u fe-

deralnoj potrošnji, koji su zakonodavci donijeli prošli tjedan. Istodobno je američko tržište rada znatno ojačalo s više od 470.000 novih radnih mjesta u protekla dva mjeseca. Nezaposlenost je u ožujku iznosila 8,8 posto ili jedan posto manje nego u studenome prošle godine.

japan će pasti 3%

U Japanu bi BDP od travnja do lipnja mogao pasti i do tri posto nakon što su nedostaci električne energije i logističke potpore ugrozili proizvodnju. Japan bi se trebao početi oporavljati u sljedećem, trećem kvartalu kad će se početi provoditi 48 milijardi dolara vrijedan plan rekonstrukcije, tvrde ekonomisti. Kinesko gospodarstvo također će usporiti, ali u toj zemlji bit će kontrolirano, nakon što je BDP u prvom kvartalu porastao 9,7 posto, što je neke analitičare i razočaralo jer su očekivali još jači rast. U istom razdoblju prošle go-

dine kineski je BDP porastao 11,9 posto. Zabrinutost zbog situacije u eurozoni također se povećala nakon što je EuOGLAS

ropska središnja banka podignula referentnu kamatnu stopu prvi put u tri godine. Portugal je slijedom Irske i Grčke zatražio

financijsku pomoć, a potkraj prošlog tjedna porasli su i prinosi na obveznice zemalja eurozone. Nikola Sučec

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Metalske industrije Varaždin u petak je najvećom dnevnom stopom porasta u ovom tjednu sasvim anulirala pad od četvrtka, a zahvaljujući tome uspjela je zabilježiti i rast cijene na tjednoj razini. Ukupna vrijednost trgovine MIV-om u petak je dosegnula 417.200 kuna, pri čemu je među ulagačima razmijenjeno 149 dionica. MIV je u petak zabilježio najveći rast cijene među najlikvidnijim izdanjima.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Čakovečki mlinovi Belje Ina-industrija nafte d.d. Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Auto Hrvatska Viro tvornica šećera d.d. Ingra Dalekovod Dom holding Metalska industrija Varaždin Končar - elektroindustrija Institut IGH Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija d.d. Atlantska plovidba d.d. Tehnika Kaštelanski staklenici Uljanik plovidba Končar - električni aparati Petrokemija Končar Tisak Jadroplov d.d. Đuro Đaković holding Luka Rijeka Luka Ploče AD Plastik Jamnica Riviera Poreč Finvest Corp Vupik Fima validus Istraturist Umag d.d. Kraš, prehrambena industrija SN holding Atlas nekretnine Lošinjska plovidba Franck prehrambena industrija Industrogradnja d.d. Valamar grupa Privredna banka Zagreb Veterina d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Sunčani Hvar Slobodna Dalmacija Jadranski naftovod Podravska banka Proficio Arenaturis Tankerska plovidba HUP - Zagreb Rabac, ugostiteljstvo i turizam Hidroelektra niskogradnja Konzum Jadran tvornica čarapa Solaris HTP Korčula Zagrebačka banka Pismorad Uljanik d.d. Varteks, varaždinska tekstilna ind. Hrvatska poštanska banka Maistra Dubrovnik - Babin kuk Centar banka HGspot Lavčević Viadukt

+ Dionica Tehnike u petak je zabilježila jedan od najvećih padova cijene među likvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi. Cijena joj je pala na 1160 kuna, a ukupan je promet iznosio 130.815 kuna, pri čemu je vlasnika promijenilo 110 dionica. Dionica građevinskog poduzeća po nešto je višoj stopi pala i u četvrtak, tako da je i na tjednoj razini zabilježila minus.

Redovan promet: 12.512.371,22 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

285.08 3,800.00 86.69 3,600.00 1,595.05 265.00 360.00 410.00 13.10 244.00 60.81 2,800.00 551.00 1,800.00 772.00 316.11 699.00 1,160.00 3,200.00 581.05 1,200.00 153.25 1,205.04 171.42 145.00 38.25 203.11 1,240.01 125.24 48,005.56 202.20 170.10 69.99 11.50 260.01 443.00 150.00 35.21 140.05 861.03 502.00 53.50 582.00 57.92 26.00 45.00 30.00 3,080.00 405.00 13.01 54.78 1,360.01 1,360.00 129.00 134.00 200.02 100.00 230.10 73.52 248.16 400.00 80.04 15.15 2,300.00 61.00 121.00 273.89 18.42 193.10 247.00

288.00 3,800.00 89.98 3,610.00 1,620.00 267.00 365.00 420.00 13.56 248.99 62.00 2,800.00 558.00 1,850.00 780.00 316.37 708.00 1,210.00 3,480.02 595.00 1,200.00 155.01 1,237.00 176.48 145.01 39.00 208.05 1,265.00 130.66 48,005.56 205.00 195.77 70.20 12.34 278.69 444.50 150.04 35.27 149.40 861.03 502.00 55.00 582.11 59.88 26.03 48.84 30.01 3,080.00 405.00 13.06 55.01 1,360.01 1,360.00 129.00 134.00 200.02 100.00 230.10 80.00 251.02 400.00 80.04 15.80 2,300.00 61.01 121.00 273.89 18.42 195.00 247.00

287.00 3,800.00 89.00 3,600.00 1,620.00 267.00 365.00 412.01 13.48 248.11 61.89 2,800.00 558.00 1,840.00 780.00 316.33 707.90 1,160.00 3,400.00 581.05 1,200.00 153.40 1,214.00 175.00 145.00 39.00 203.11 1,245.00 127.00 48,005.56 202.20 195.77 70.01 11.98 260.01 443.06 150.00 35.21 149.40 861.03 502.00 55.00 582.00 59.88 26.00 45.00 30.00 3,080.00 405.00 13.01 54.78 1,360.01 1,360.00 129.00 134.00 200.02 100.00 230.10 80.00 248.16 400.00 80.04 15.15 2,300.00 61.00 121.00 273.89 18.42 193.10 247.00

-0.33% 1.33% 0.52% 0.00% 1.25% 0.56% -1.35% -1.67% -0.22% -0.36% 1.84% 3.72% -0.36% 0.55% 0.65% -0.09% 0.48% -3.97% -6.75% -2.34% 49.81% -4.13% 0.74% 1.74% 0.00% 0.52% -2.35% -0.88% -2.83% 2.14% -3.71% 6.40% 0.68% -2.12% -6.47% -0.66% -0.02% -0.28% 2.05% 0.00% 30.39% 6.71% 0.17% 1.37% -0.12% -7.86% -0.03% 0.00% 0.00% 0.08% -3.91% 0.00% 0.74% -0.77% -0.78% -0.98% -1.09% -4.13% 8.81% -4.19% -4.76% -11.07% -0.66% 15.00% -0.02% 0.83% -0.40% 0.00% -5.79% -1.20%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,37%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

14,203 1,000 23,757 471 625 3,227 1,444 1,149 34,894 1,756 6,916 149 535 107 177 429 190 110 35 176 78 584 72 435 504 1,879 346 43 421 1 216 238 465 2,378 102 58 150 625 119 20 30 272 25 233 487 253 310 3 20 579 133 5 5 50 48 23 45 15 45 13 8 37 170 1 28 10 4 51 4 1

4,078,454.83 3,800,000.00 2,079,459.34 1,697,402.94 1,010,144.43 857,368.12 526,810.03 474,234.11 463,656.83 431,447.06 423,317.11 417,200.00 296,206.14 195,291.94 137,693.81 135,634.94 133,446.98 130,815.21 118,010.03 103,070.09 93,600.00 89,739.34 87,714.26 75,007.50 73,080.12 72,652.57 71,073.55 53,514.33 53,368.02 48,005.56 43,747.36 42,630.32 32,568.05 28,167.69 27,288.66 25,705.61 22,504.50 22,032.00 17,355.18 17,220.60 15,060.00 14,909.48 14,550.81 13,625.03 12,662.13 11,579.15 9,302.00 9,240.00 8,100.00 7,557.89 7,308.74 6,800.05 6,800.00 6,450.00 6,432.00 4,600.46 4,500.00 3,451.50 3,340.80 3,254.68 3,200.00 2,961.48 2,588.50 2,300.00 1,708.20 1,210.00 1,095.56 939.42 776.20 247.00

23,502.00 399.00 731.18 36,000.00 2,157.27 1,811.35 182.50 571.32 101.10 569.12 462.15 42.05 1,435.24 291.79 2,600.75 1,714.51 987.89 219.77 386.22 337.01 47.06 512.53 74.57 417.65 237.32 126.25 1,214.69 277.15 533.35 1,062.17 738.74 120.94 105.40 32.36 1,215.55 608.60 408.00 117.45 98.96 367.81 227.10 346.26 11,101.52 110.47 87.01 328.99 156.63 2,287.97 270.84 50.91 119.56 851.89 641.07 130.58 83.60 4,541.03 14.16 142.14 34.19 15,894.25 9.32 178.99 29.10 1,368.12 667.60 213.57 17.12 6.08 92.34 112.83

365 dana Najniža Najviša 253.10 2,950.00 54.00 1,625.00 1,181.00 242.21 302.00 290.00 12.45 217.00 27.87 1,771.00 430.00 1,106.00 657.10 240.00 690.05 871.01 612.00 533.13 701.00 105.50 909.99 135.00 124.01 22.36 161.54 1,160.03 80.21 31,101.00 140.00 85.00 41.77 5.00 250.10 339.99 130.58 24.00 121.00 655.38 292.00 28.00 461.06 55.56 15.15 25.00 20.01 2,332.01 400.00 11.50 33.03 1,140.00 1,115.16 65.10 120.00 145.00 80.01 166.55 57.00 200.00 325.56 61.11 11.14 1,588.01 51.00 52.00 240.00 15.10 161.10 190.00

328.47 4,000.00 118.99 4,050.00 1,777.00 318.99 514.50 507.77 39.35 390.00 63.89 3,130.00 594.99 2,900.00 829.99 355.00 1,044.18 1,649.98 4,990.00 675.00 1,200.00 184.73 2,198.00 267.90 190.30 52.00 267.02 2,093.00 146.00 50,000.00 259.65 195.77 137.00 22.39 395.00 497.02 245.00 46.99 173.00 938.00 598.00 62.00 708.00 78.13 34.96 78.00 60.00 3,520.00 430.00 15.15 75.31 1,615.00 1,606.06 135.00 239.00 225.50 101.10 295.00 120.00 289.98 450.03 144.99 27.00 2,750.50 74.95 165.00 290.00 39.95 275.00 349.94

REgIONALNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PETROL TRIGLAV NALOZBE ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENIJALES INFOND GLOBAL AERODROM LJUBLJANA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK GORENJE AKTIVA NALOZBE PIVOVARNA LASKO

BANJALUČKA BURZA NOVB-R-E TLKM-R-A HETR-R-A RSRS-O-D RITE-R-A EINP-R-A KKOS-R-A RSRS-O-C RTEU-R-A

NOVA BANKA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 R I TE GACKO AD GACKO ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TRIGLAV KRAJINA-KOPAONIK AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK

SARAJEVSKA BURZA MIGFRK2 BIGFRK3 FBIHK1A FBIHK1B FDSSR FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E TCMKR SRKTR JPEMR HDGSR

ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ SOKO RKT D.D. MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AERO TIGR NIIS AIKB ENHL IMLK KMBN RMBG AGBN A2015 UNVK BMBI A2012 A2016 JMBN

Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Ratko Mitrovic a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Univerzal a.d. Kanjiža Bambi Banat a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Jubmes a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 TEL KMB TPLF SBT TETE MTUR ALK RMDEN09 BESK ZUMS

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TETEKS TETOVO MAKEDONIJATURIST SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Besko a.d. Vlasotince ZUM SKOPJE

Najniža 59,60 168,10 8,22 74,50 0,70 235,10 1,58 16,60 30,00 9,35 15,04 0,70 11,70 3,47 11,05

Najviša 59,99 170,00 8,50 75,47 0,72 240,10 1,58 16,60 30,00 9,39 15,16 0,70 11,70 3,47 12,02

Zadnja Prosječna Promjena Količina 59,80 170,00 8,40 75,47 0,71 235,10 1,58 16,60 30,00 9,36 15,16 0,70 11,70 3,47 12,00

Promet

valuta: EUR - euro 59,88 169,70 8,46 74,93 0,71 238,63 1,58 16,60 30,00 9,36 15,12 0,70 11,70 3,47 11,94

-0,32 % 0,00 % -1,18 % -0,04 % -2,88 % -2,04 % 0,00 % -0,12 % 25,00 % -0,47 % -0,46 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -0,21 %

7315 1038 17115 1696 76615 102 12501 1161 247 786 333 7026 379 1039 243

438.055,00 176.150,34 144.878,09 127.079,18 54.159,00 24.340,00 19.751,58 19.272,60 7.410,00 7.360,00 5.035,24 4.893,54 4.434,30 3.605,33 2.902,40

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,04 1,66 0,76 36,50 0,45 13,00 1.250,00 37,00 0,53

1,06 1,69 0,77 37,00 0,48 13,00 2.000,00 37,01 0,54

1,06 1,67 0,77 37,00 0,45 13,00 2.000,00 37,01 0,54

1,05 6,00 % 1,69 0,60 % 0,76 0,00 % 0,37 2,75 % 0,46 -9,80 % 13,00 -4,06 % 2.000,00 19.900,00 % 0,37 0,57 % 0,53 0,93 %

50000 26660 58000 80544 60000 650 4 17500 10924

52.359,48 44.948,88 44.365,28 29.788,95 27.735,00 8.450,00 8.000,00 6.476,35 5.813,49

valuta: BAM - konvertibilna marka 3,96 5,72 42,51 40,19 73,60 37,41 34,76 34,21 25,60 5,00 65,00 3,60

503,00 720,00 513,00 3.760,00 922,00 2.050,00 3.248,00 800,00 8.502,00 79,00 250,00 19.100,00 94,00 74,80 14.550,00

85,00 528,00 3.700,00 3.600,00 2.800,00 557,00 2.800,00 4.370,00 85,10 7.300,00 1.511,00

4,05 5,75 42,51 40,19 74,00 37,41 34,76 34,21 25,60 5,00 65,00 3,67

4,05 2,53 % 5,75 0,00 % 42,51 0,00 % 40,19 0,05 % 73,99 0,68 % 37,41 0,21 % 34,76 0,43 % 34,21 -1,98 % 25,60 0,39 % 5,00 -16,67 % 65,00 0,00 % 3,63 4,86 %

9274 6168 766 668 318 588 588 590 395 1519 100 1766

37.538,58 35.457,00 32.562,66 26.846,92 23.528,00 21.997,08 20.438,88 20.183,90 10.112,00 7.595,00 6.500,00 6.417,59

valuta: RSD - srpski dinar

511,00 509,00 509,09 1,19 % 56319 28.671.377,00 740,00 739,00 738,60 3,36 % 20000 14.772.030,00 520,00 519,00 517,98 -0,19 % 16604 8.600.608,00 3.950,00 3.844,00 3.843,57 -2,83 % 1892 7.272.038,00 950,00 945,00 944,96 0,32 % 2139 2.021.275,00 2.100,00 2.056,00 2.055,57 0,24 % 920 1.891.125,00 3.300,00 3.251,00 3.250,88 0,06 % 330 1.072.792,00 800,00 800,00 800,00 14,29 % 1170 936.000,00 106 905.486,00 8.600,00 8.542,00 8.542,32 -1,29 % 79,50 79,28 79,28 0,42 % 9300 737.277,00 250,00 250,00 250,00 0,00 % 2861 715.250,00 19.100,00 19.100,00 19.100,00 -1,87 % 23 439.300,00 94,00 94,00 94,00 0,43 % 4417 415.198,00 74,80 74,80 74,80 0,13 % 5360 400.928,00 16.398,00 16.305,00 16.305,43 -0,52 % 21 342.414,00

86,00 539,00 3.700,00 3.600,00 2.800,00 565,00 2.800,00 4.371,00 85,50 7.300,00 1.511,00

valuta: MKD - makedonski denar 85,09 530,25 3.700,00 3.600,00 2.800,00 561,10 2.800,00 4.370,91 85,44 7.300,00 1.511,00

52,36 530,25 3.700,00 3.600,00 2.800,00 561,10 2.800,00 4.370,91 52,57 7.300,00 1.511,00

0,13 % 89484 4.685.345,54 -2,49 % 4900 2.598.240,00 0,49 % 536 1.983.200,00 0,00 % 220 792.000,00 0,00 % 179 501.200,00 -0,16 % 640 359.103,00 0,00 % 110 308.000,00 -0,02 % 64 279.738,00 -0,19 % 3225 169.546,45 0,00 % 23 167.900,00 0,00 % 108 163.188,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tigar Pirot +3,36% Aerodrom Nikola Tesla +1,19% Bosnalijek +0,59% Energoprojekt +0,32% Imlek +0,24%

Aik banka Niš -2,83% Petrol -2,04% Agrobanka -1,29% Nova kred. b. Maribor -1,18% Krka -0,32%

Nova banka Banja Luka

Makedonski telekom Skopje

+6,00 -2,49 Osim što je sa 52.400 konvertibilnih maraka prometa zauzela prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Banjalučke burze, vrijednost dionice Nove banke u petak je porasla šest posto pa je joj zadnja zabilježena cijena iznosila 1,06 konvertibilnih maraka. Rasla je i cijena dionice Telekoma Srpske, koja se po prometu od 45.00 konvertibilnih maraka pozicionirala na drugo mjesto po likvidnosti, i to 0,6 posto, na 1,67 KM.

Iako je bila najlikvidnija dionica na Makedonskoj burzi u petak ostvarivši promet od 2,6 milijuna denara, dionica skopskog teleoperatera zaslužila je titulu gubitnice dana padom cijene gotovo 2,5 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan. Posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je tako 530,25 denara, a najniža postignuta tijekom dana bila je na razini od 528 denara. Makedonski indeks rastao je u petak 0,36 posto, a na tjednoj je razini izgubio sedam posto vrijednosti.

REgIONALNI INdEkSI BIRS +0,76% -0,64% 1.196,52 Belex15 FIRS -0,35% 751,95 -0,89% 2.401,39 Belexline MBI10 +0,36% 1.408,12 -0,48% 2.516,28 SASX10 -0,05% MONEX20 12,923.39 -0,63% 1.077,79 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u petak 15. travnja 2011. 1.077,88 +0,10% SBITOP 792,09

EuROPSkI INdEkSI WIg20 +0,64% 2.915,57 +0,79% BuX +0,84% 24.127,60 +1,55% ATX 2.853,74 +0,29% +0,26% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,06% petak 15. travnja 2011.

FTSE100 5.989,66

dAX 7.183,71

CAC40

3.969,01 MICEX 1,780.36

AMERIčkI INdEkSI djIA +0,18% S&P500 +0,01% 12.285,15 1.314,52 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,05% Ëetvrtak 14. travnja 2011. 2.760,22

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR TLSG NF1N PETG TRSG ZVTG SLLG INDGL AELG PBGS GRVG ATPG PILR

Oznaka

Ponedjeljak 18/4/2011

business.hr

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

za nas je negativan tjedan u kojem je 26 fondova od ukupno 93 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -4,89 posto do +0,62 posto, a 45 fondova zabilježilo je pad veći od jedan posto. Jedini dobitnici dioničkih fondova jesu Platinum Global Opportunity (+0,62 posto) i HPB Dynamic (+0,41 posto). Najveći gubitnik dioničkih fondova bio je fond NFD Aureus US Algorithm, kojem je vrijednost smanjena 4,89 posto, a slijedi ga AC Rusija s padom 4,22 posto. Od mješovitih fondova jedini je dobitnik Allianz Portfolio, koji je ostvario porast vrijednosti od 0,19 posto. Najveći pad mješovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced, kojem je vrijednost smanjena 2,32 posto, a iza njega je ZB global s padom 1,72 posto. Najveći dobitnik obvezničkih fondova jest HPB Obveznički (+0,33 posto), a slijedi ga HI-conservative (+0,30 posto). Najveće padove u ovoj grupi imali su OTP euro obveznički (-0,51 posto) i ZB bond (-0,18 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom 0,13 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je Erste Total East kojem je vrijednost u 2011. porasla 7,93 posto. Od mješovitih fondova vodeći je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini 8,53 posto. Među obvezničkim, odnosno novčanim, fonovima najuspješniji su HPB Obveznički (+3,15 posto) i OTP novčani fond (+0,99 posto).

ime fonda

valuta

vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € kn $ € € € € kn kn € € kn kn kn kn kn € kn kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn

137,9730 93,7811 5487,9400 14,2829 82,6465 130,7300 27,2686 10,8315 92,7048 51,4713 108,4820 53,1437 451,2595 76,2939 44,5162 106,8130 75,1756 8,3650 75,7300 88,1897 57,3700 87,8900 95,9361 43,8103 71,0959 12,8602 47,8361 337,8544 10,9425 103,9600

1,36 0,43 0,41 0,29 -0,04 -0,05 -0,05 -0,06 -0,08 -0,11 -0,16 -0,18 -0,18 -0,20 -0,23 -0,24 -0,26 -0,30 -0,30 -0,34 -0,35 -0,36 -0,37 -0,37 -0,41 -0,44 -0,46 -0,46 -0,46 -0,49

-12,23 -3,03 -4,32 -2,99 -4,31 -5,52 -8,25 -4,96 -8,61 4,69 -9,78 -11,94 -11,45 -2,83 -4,14 -2,04 -4,67 -5,10 -2,86 0,14 -8,86 -2,00 -2,48 -1,65 -1,51 -3,89 -5,79 -9,06 -3,53 -2,69

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) ove god. (%)

imovina

Starost

Datum

2,51 0,46 3,72 3,56 3,28 8,47 4,04 2,12 5,37 4,63 1,27 3,90 3,11 3,99 10,48 1,24 6,87 9,14 2,59 5,61 3,32 2,90 3,61 3,30 3,75 8,17 3,54 3,09 1,12 4,80

14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011

Dionički fonDovi NFD Aureus US Algorithm Ilirika Gold Poba Ico Equity Platinum Global Opportunity Platinum Blue Chip ZB trend NFD Aureus BRIC AC G Dynamic EM NFD Aureus Global Developed HPB Dynamic Ilirika BRIC Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR Capital Two ST Global Equity VB CROBEX10 FIMA Equity HI-growth Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond Raiffeisen Emerging M. A1 HPB WAV DJE OTP indeksni PBZ I-Stock KD Prvi izbor VB High Equity MP-Bric HR KD Energija ZB aktiv

18,06 N/A -1,83 10,71 2,74 2,59 -4,56 0,13 6,48 5,50 -5,52 -12,23 -0,61 10,83 -3,83 19,18 -3,04 1,85 10,15 11,20 2,98 10,12 5,98 16,00 11,15 3,69 -2,63 -3,70 12,00 4,98

-1,20 N/A -8,18 7,46 -1,39 -0,83 -6,81 -2,63 -8,55 -0,27 -0,07 -8,33 2,30 2,49 -14,26 2,80 -16,24 -3,98 0,56 -0,23 -6,06 1,41 7,47 2,77 6,99 2,36 -5,60 -4,97 9,92 2,44

13,69 N/A -14,90 -7,94 -5,65 3,22 -13,95 3,86 -1,40 -13,36 6,61 -14,98 3,96 -6,54 -7,43 5,49 -4,07 -1,93 -10,17 -2,22 -15,43 -4,35 -1,14 -22,09 -8,71 3,13 -18,82 -5,32 8,40 0,81

-6,11 -6,28 -1,22 0,80 -2,61 -3,73 -5,72 -3,87 -5,01 5,54 -9,32 -14,36 -7,69 0,27 -4,28 3,93 -0,93 -3,21 2,38 3,81 -6,79 4,99 -1,21 4,28 2,17 -1,05 -3,81 -9,07 0,40 -0,02

28,573 4,207 6,002 8,890 8,192 181,008 8,908 14,708 56,515 20,855 30,636 5,605 6,196 8,037 12,958 8,202 18,122 66,921 16,427 371,118 25,251 10,604 15,150 137,942 249,216 5,755 13,142 7,688 10,038 513,518

www.business.hr/investor Mješoviti fonDovi Allianz Portfolio ST Balanced ICF Balanced AC G Balanced EM Agram Trust PBZ Global fond HI-balanced ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced Raiffeisen Prestige KD Balanced ZB global C-Premium HPB Global Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced Erste Balanced OTP uravnoteženi

kn kn kn € kn kn € kn kn € kn € kn kn € € € kn

117,4002 168,2119 118,3824 10,9311 69,1835 109,9865 10,0580 65,5065 77,2474 109,0800 8,2617 146,7800 5,6170 103,3427 155,2800 151,8659 125,5000 116,7773

0,05 -0,01 -0,05 -0,09 -0,12 -0,15 -0,16 -0,19 -0,22 -0,24 -0,26 -0,28 -0,29 -0,30 -0,37 -0,45 -0,52 -0,79

0,72 -4,28 1,77 -3,83 -3,42 1,96 -3,32 -3,55 -11,47 -0,17 -3,93 -2,07 -1,73 2,96 -2,19 -2,58 -0,40 4,84

6,28 -1,49 5,78 0,59 2,25 11,04 2,61 3,83 -5,59 1,26 1,20 2,97 4,20 6,75 1,85 4,60 9,47 8,14

7,20 -11,72 -8,43 -1,93 -4,08 3,24 -0,04 -7,47 -7,80 6,75 -1,82 0,63 -7,47 -3,63 -0,24 0,51 2,43 2,49

8,69 6,50 2,21 4,30 -1,65 5,56 0,06 -7,32 -5,30 8,23 -3,58 4,00 -12,84 0,60 5,23 8,33 0,15 2,95

1,93 -1,48 4,67 -2,80 -1,07 5,30 -1,91 0,42 -8,98 0,66 -1,33 -0,55 0,43 5,64 0,05 0,10 2,73 8,53

7,944 11,217 16,640 14,801 15,875 309,980 71,423 2,727 14,014 221,392 7,074 730,624 12,905 93,796 312,974 43,212 105,774 39,949

1,93 8,26 8,95 2,12 2,76 9,59 9,14 5,56 4,75 1,10 5,24 9,78 4,20 5,53 8,63 5,22 10,24 5,33

14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011

kn € € € € € € €

165,9549 131,6574 11,6527 133,7800 128,4602 177,8600 160,5700 129,2361

0,09 0,02 -0,02 -0,02 -0,05 -0,06 -0,07 -0,27

2,36 1,36 2,47 2,69 2,61 1,61 0,97 0,72

3,70 1,84 2,98 2,30 3,27 2,08 0,26 0,95

8,11 3,68 5,02 5,83 5,05 5,56 2,54 3,28

8,15 4,56 1,69 4,57 4,63 6,69 4,96 4,93

2,48 1,62 2,48 2,66 3,15 1,96 0,92 1,86

62,188 145,004 7,838 302,632 20,227 527,131 198,173 17,717

6,47 8,10 9,14 7,87 5,53 8,89 9,78 5,33

14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011

kn kn kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € $ kn €

102,6106 133,3134 164,0786 126,7516 146,3900 139,6300 139,9874 136,4227 133,2737 118,1903 11,4383 10,7698 109,3100 100,5445 140,7348 125,1083 123,6692 106,6400

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

0,21 0,50 0,69 0,57 0,87 0,58 0,85 0,65 0,66 0,74 0,84 0,66 0,61 N/A 0,49 0,27 0,87 0,92

0,58 1,04 1,31 1,09 1,73 1,39 1,52 1,43 1,36 1,58 1,47 1,43 1,32 N/A 0,95 0,61 1,49 1,48

2,09 2,34 2,33 2,95 3,46 3,24 2,65 3,02 3,00 3,23 3,18 3,10 2,90 N/A 2,04 1,61 2,77 3,46

1,52 6,22 4,72 4,31 4,80 4,33 4,55 4,36 5,33 4,98 5,42 4,06 4,73 N/A 3,24 3,80 4,08 4,21

0,06 0,58 0,80 0,65 0,98 0,69 0,96 0,74 0,77 0,87 0,94 0,78 0,69 0,55 0,55 0,38 0,99 0,99

7,437 1127,311 2228,048 496,065 1081,337 883,292 104,359 34,644 309,135 206,457 125,131 28,610 189,522 5,002 137,921 41,673 167,117 509,885

1,71 12,04 10,73 8,73 8,14 7,87 7,56 7,28 5,53 3,44 2,55 1,86 1,93 0,22 10,73 6,01 5,31 1,56

14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011 14.04.2011

obveznički fonDovi Capital One PBZ Bond fond HI-conservative Erste Bond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obveznički

novčani fonDovi Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond OTP novčani fond Erste Euro-Money

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 18/4/2011

4,2 MLDR. EURA

Portugal isplatio dospjele obveznice Portugal je u petak otkupio 4,2 milijarde eura vrijedne dospjele obveznice, priopćila je glasnogovornica ministarstva financija te zemlje, koja je nedavno zatražila kriznu pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Unatoč tome, cijena osiguranja povrata portugalskog duga porasla je dodatnih 13 baznih bo-

IZoSTAJE PoDRŠkA Slab promet, pogotovo slaba potpora kupnji, govori da institucionalni ulagači za sada ne nalaze motiva za trgovanje na Zagrebačkoj burzi Burni događaji u Nizozemskoj nisu se u petak previše odrazili na Zagrebačku burzu, na kojoj je zabilježeno prilično letargično trgovanje. Ukupan tjedni redovni promet na Zagrebačkoj je burzi iznosio 67,6 milijuna kuna, a Crobex je na tjednoj razini pao 2,14 posto. Ukupan promet iznosio je u petak nešto više od 18 milijuna kuna, pri čemu se gotovo četvrtina ukupnog dnevnog prometa odnosila na dionicu HT-a.

Slab poticaj trgovini

Institucionalni ulagači imaju sve manje motiva za trgovanje na Zagrebačkoj burzi. Cijena HT-a pala je u petak 0,33 posto, a na tjednoj je razini zabilježen minus od 0,31 posto. Ta je dionica jedan od razloga pada dioničkog indeksa Crobex koji je u petak prvi put od siječnja ove godine pao ispod razine od 2200 bodova.

Jedno od većih iznenađenja u petak priredilo je izdanje Čakovečkih mlinova kojim je protrgovano u ukupnoj vrijednosti od 3,8 milijuna kuna. Nepoznati ulagač kupio je u petak točno tisuću dionica te tvrtke po cijeni od 3800 kuna, odnosno 1,33 posto skuplje od početne. Čakovečki mlinovi na tjednoj su razini porasli 1,88 posto. Ulagači su se usredotočili u petak i na dionicu Belja koja je zabilježila rast od 0,52 posto uz 2 milijuna kuna prometa. Međutim, taj dnevni rast u petak nije previše pomogao izvedbi na tjednoj razini pa je Belje u pet dana na cijeni izgubilo 3,58 posto.

Hanfa razljutila ulagače

Ina u petak nije mijenjala cijenu, ali su se događaji od ponedjeljka prilično odrazili na promjenu cijene na tjednoj razini. Naime, Ina je u pone-

dova, na 603 bazna boda, što znači da sada osiguranje povrata 10 milijuna eura vrijednih obveznica stoji dodatnih 603.000 eura, tvrdi tvrtka za financijsko savjetovanje Markit. Portugalu 15. lipnja dospijeva na naplatu dodatnih 4,9 milijardi eura vrijednih obveznica. Ta zemlja pregovara s EU i MMF-om o paketu krizne pomoći zatraženom prošli tjedan. Ministar financija Fernando Teixeira dos Santos kazao je da će njegovoj zemlji trebati krizni zajmovi kako bi nakon lipnja pokrila svoje potrebe za financi-

ranjem. "Uvijek smo naglašavali da imamo uvjete za podmirivanje obveza. Današnje smo obveze podmirili prema rasporedu", kazala je glasnogovornica. Ulagači u obveznice ipak su podignuli prinose koje očekuju od ulaganja u portugalski dug na nove najviše razine od uvođenja eura, pa tako za 10-godišnje obveznice sada traže prinos od 9,26 posto. U četvrtak su na zatvaranju prinosi iznosili 9,15 posto. Prinosi na obveznice s rokom dospijeća pet godina sada iznose 10,7 posto. B.hr/H

Posljednjega dana u proš-

Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama u ožujku su u usporedbi s mjesecom ranije bile veće 0,5 posto, dok su na godišnjoj razini uvećane 2,7 posto, objavilo je u petak američko ministarstvo rada. Godišnja stopa inflacije od 2,7 posto najviša je od prosinca 2009. i upućuje na nastavljeno povećanje potrošačkih cijena na godišnjoj razini. H

GoRAN PAJNIĆ, predsjednik Uprave Belja, čija je dionica u petak bila među najlikvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi Snimio hrvoje dominić

djeljak pala više od 10 posto pa je zbog toga ta naftna dionica na tjednoj razini izgubila 10,23 posto. Ulagači očito nisu pozdravili sva događanja oko Ine proteklih mjesec dana i dvotjedne obustave od Hrvatske agencije za nadzor financijskih uslu-

ga pa su u ponedjeljak prodavali Inu ne mareći previše za cijenu. Ericsson Nikola Tesla također ulazi u red najlikvidnijih na Zagrebačkoj burzi, a tako je bilo i u petak kada je Ericsson zabilježio milijun kuna prometa. Nešto ve-

Makedonski MBI 10 pao velikih 7,46 posto lom tjednu najtrgovanija je bila dionica Makedonskog telekoma Skopje s prometom od 2,6 milijuna denara. Cijena te dionice pala je 2,5 posto, na 530,25 denara. Na Sarajevskoj je burzi ostvaren ukupan promet od 140.708,22 KM.

Inflacija skočila na 2,7 posto

Crobex ispod 2200 bodova

REGIJA

Svi regijski indeksi protekli su tjedan obilježili padom vrijednosti, čime se istaknuo makedonski MBI 10 spustivši se 7,46 posto u odnosu na prethodni petak.

SAD

U sklopu 39 transakcija ukupno su prometovana 24.533 vrijednosna papira. Vrijednost indeksa SASX10 pala je na 1077,79 bodova, što je u odnosu na prošlo trgovanje pad 0,05 posto. Na tjednoj razini vrijednost tog idneksa umanjena je

0,24 posto. Sarajevskom Fabrikom duhana trgovalo se u vrijednosti od 23.500 konvertibilnih maraka, a cijena joj je uvećana 0,68 posto, na 74 KM. Bosnalijekom je ostvareno samo 2800 KM prometa. B. St.

ćim rastom u petak Ericsson je spasio cijeli tjedan pa je u pet trgovačkih dana ipak uspio zabilježiti rast od 0,12 posto. Povlaštena dionica Adris grupe u petak je porasla 0,28 posto. Samo dan ranije pala je po stopi od 0,28 posto. Ante Pavić

BRoJkE

3,5 1,8

posto pao je slovenski SBI TOP

posto pao je beogradski BELEX 15

Nike i Adidas su prošlost, dolaze tenisice s logom spermija vota" dok isprobavaju tenisice. Reakcije na logo su različite, pa su online maloprodajni prodavatelj QVC i katalog Seventh Avenue odbili prodavati taj kontroverzni proizvod. Iz tvrtke javljaju da se nimalo ne stide loga i da je učinak

upravo onakav kakav su željeli. Dodaju da je, osim osjećaja novog života, stražnji dio tenisice dizajniran kako bi ublažio bol i umor. Postavlja se pitanje koji će od poznatih sportaša prvi reklamirati tenisice s logom spermija. Iva Bikanec

dObITNIcI dANA (ZSE) Industrogradnja +30,39% HPB +15% HTP Korčula +8,81% Finvest Corp +6,4% Jamnica +2,14%

GUbITNIcI dANA (ZSE) Uljanik -11,07% Sunčani Hvar -7,86% Kaštelanski staklenici -6,75% Istraturist -6,47% Lavčević -5,79%

25 Raste

7 Nema promjene

35 Pada

pROIZVOĐAč tvrdi da kontroverzne tenisice daju 'osjećaj novog života'

arhiva business.hr

Simboli proizvođača tenisica poput Nikea, Adidasa i Reeboka prepoznatljivi su u cijelom svijetu, a pridružio im se još jedan simbol, i to u obliku spermija. Njihov proizvođač Gravity Defayer tvrdi da kupci dobivaju "osjećaj novog ži-

INdEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,325,01 160,28

Prom. 0,31% 0,03%

Sirova nafta 108,11 Prirodni plin 4,14 Zlato 1,473,86 Srebro 42,12 Goveda 121,49 Kava 311,28

0,93% 0,36% 1,16% 3,75% 0,00% 2,25%

NEKI I U KRIZI ZARAĐUJU

Nekim američkim direktorima plaće i kompenzacije lani se i utrostručile CNN je objavio 20 najsretnijih korporativnih direktora koji su u 2010. godini odšetali kući s najvećim plaćama. Kompenzacije nekima od njih bile su čak i trostruko veće nego godinu dana ranije. Na prvom mjestu najplaćenijih direktora našao se Philippe P. Dauman iz tvrtke Viacom koji je dobio novčanu kompenzaciju od čak 14 milijuna dolara, što znači da se ona povećala 149 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dauman je i vlasnik 70,5 milijuna dolara vrijednih dionica i obveznica te zarađuje 84,5 milijuna dol-

phIlIppE p. dAUmAN, glavni izvršni direktor Viacoma, najbolje plaćeni menadžer u 2010. godini arhiva business.hr

ara godišnje. Drugo mjesto zauzeo je Ray R. Irani iz Occidental Petroleuma čija je novčana kompenzacija prošle godine iznosila 76,1 milijun dolara (povećanje od 142 posto), a godišnje zarađuje 76,1 milijun dolara. Na trećem je mjestu Lawrence J. Ellison s ukupnom godišnjom plaćom od 70,1 milijun dolara i novčanom kompenzacijom od 8,2 milijuna dolara, koliko je primio u 2010. godini. Osim te tri, među tvrtkama koje su prošle godine najizdašnije nagradile svoje direktore nalaze se i Comcast, Walt Disney,

Ford Motor, IBM, Starbucks, Johnson & Johnson, CocaCola, Bank of New York Mellon i drugi.

Top 5 •Philippe P. Dauman (Viacom) - 84,5 milijuna dolara •Ray R. Irani (Occidental Petroleum) - 76,1 milijun dolara •Larry Ellison (Oracle) - 70,1 milijun dolara •Michael White (DIRECTV) 32,9 milijuna dolara •John F. Lundgren (Stanley Black & Decker) - 32,6 milijuna dolara B.hr

RISKANTAN pOTEZ

arhiva business.hr

Profesionalni kockar za kuću u Kaliforniji traži 29 milijuna dolara

WAlTERSOVA kuća najskuplja je od onih koje se trenutačno prodaju u kalifornijskom Carlsbadu

Profesionalni kockar Billy Walters, kojem su bogatstvo donijele i visoke oklade na sportske rezultate, prodaje jednu od svojih sedam kuća. Za kuću u kalifornijskom Carlsbadu Walters, koji u dobroj godini samo na okladama zaradi do 15 milijuna dolara, a tvrdi i da na kladionici nikad nije zabilježio negativnu godinu, traži 29

milijuna dolara, piše Wall Street Journal. Ta cijena kuću od 930 kvadrata čini najskupljom od onih koje se trenutačno prodaju u uspavanom gradiću blizu San Diega, a i inače je prilično ambiciozna budući da statistika pokazuje kako je u okrugu San Diego za više od 20 milijuna dolara u cijeloj povijesti prodano samo šest

Hoće li Ina i dalje izazivati potonuće na ZSE-u, pratite na...

kuća. No Waltersova kuća sigurno nije obična - ima pet spavaćih soba i devet kupaonica, gostinjsku kuću od 170 kvadrata, kinodvoranu, sobu za poker u kojoj se nalazi i mramorni bar, velike prozore s pogledom na ocean, bujan vrt i televizore koji se dižu iz podnožja kreveta. Nikolina Rivosechi

www.business.hr

UKRATKO... Svestrani političar Ruski premijer Vladimir Putin, koji se redovito u ruskim medijima predstavlja kao svestrani sportaš, obuo je klizaljke kako bi održao trening hokeja na ledu s jednom moskovskom juniorskom momčadi. Putin, nositelj crnog pojasa u džudu, ruskoj se javnosti želi predstaviti kao čovjek u dobroj fizičkoj kondiciji. Vjenčanje godine Britanski pjevač George Michael, u posljednje vrijeme poznatiji po aferama sa zakonom nakon vožnje pod djelovanjem opijata, snimio je pjesmu za vjenčanje princa Williama i njegove izabranice Kate. Gola kuhinja Popularni televizijski "goli kuhar" Jamie Oliver, poznat po promoviranju zdrave kuhinje od svježih namirnica, čest je gost u obitelji Angeline Jolie i Brada Pitta, koje uči kako skuhati ručak za brojnu obitelj sa šestero djece.