Business.hr broj 872

PočISTIlI SU TEREN 8

RECESIJSKI HEAD HUNTING 13

ZG holding od Gredelja traži odštetu za uništenu imovinu

Traže se menadžeri 'tri u jedan'

Gredelj je posljednje mjesece koristio kako bi zemljište koje je već davno prodao "oslobodio" od svih instalacija i opreme, koji se danas mogu dobro prodati na sekundarnom tržištu sirovina. Umjesto da teren saniraju tvrtke specijalizirane za prikupljanje korisnog otpada, to će o svom trošku morati učiniti Holding

Utorak 19/4/2011

broj 872 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

fotoliA

GoD BlESS CRoATIA 4-5 Skupina američkih biznismena ambiciozno i pomalo nerealno najavila je gradnju kockarskog centra u Istri, odnosno hrvatske verzije Las Vegasa vrijedne 1,5 milijardi dolara

Došli bez plana, ali puni energije 'NJEMAčKA KAMPING

BIBlIJA'

Hrvatski kampovi po cijeni peti u Europi, po broju noćenja osmi

Vodič njemačkoga autokluba ADAC o kvaliteti naših kampova, koji nas po kapacitetima svrstava na 10. mjesto u Europi, dao nam je stabilnu trojku 6

info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Počela gradnja najduljeg tunela Europski povjerenik za promet Siim Kallas i koordinator projekta Pat Cox jučer su u Innsbrucku svečano otvorili radove na kopanju željezničkog tunela Brenner između Austrije i Italije, koji će biti dug 55 kilometara. Taj tunel trebao bi biti gotov do 2025. godine, a kada bude dovršen i spojen s postojećim tunelom južno od Innsbrucka, bit će najdulji tunel na svijetu od ukupno 64 kilometra.

Loš ožujak H&M-a Švedski modni lanac H&M u ožujku je zabilježio pad prodaje pet posto u usporedbi s istim mjesecom 2010. U H&M-u kažu da je na prošlogodišnje rezultate pozitivno utjecala dobra prodaja uoči Uskrsa, javlja BBC News. H&M je prošli mjesec izvijestio da mu je u prvom kvartalu, koji u toj kompaniji traje od prosinca do veljače, dobit smanjena 30 posto.

Utorak 19/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

nE Zna SE U Što SE InVEStIRa 105 MILIJUna EURa

Vlada će sudjelovati u tajanst Ježićevu ulaganju

Potpredsjednik Vlade za investicije Ivan Domagoj Milošević jučer je javno obećao da će Vlada pomoći i sudjelovati u realizaciji Diokijeva investicijskog projekta vrijednog 105 milijuna eura. Na jučerašnjem HUP-ovu radnom ručku, na kojem je vicepremijer Milošević govorio o uklanjaju prepreka za ulagače kao putu do otvaranja novih radnih mjesta, nedavno imenovana predsjednica Diokijeve Uprave Vidonija Miletić Plukavec upitala ga je postoji li mogućnost da Vlada sudjeluje u realizaciji Diokijeve investicije, ne preciziravši o kakvoj je investiciji riječ osim da je vrijedna 105 milijuna eura.

Predsjednica Diokijeve

Uprave nije jedina kojoj je Milošević jučer obećao pomoći u realizaciji investicijskog projekta, jer je i druge poduzetnike koji su zatražili pomoć pozvao na razgovor u svoj ured.

neki drugi rokovi

No njezino javno traženje pomoći za realizaciju tako velike investicije neobično je zazvučalo, pogotovo kad se ima na umu da su donedavno Dioki i njegov vlasnik Robert Ježić s Vladinim dužnosnicima svoje poslovne probleme i ambicije rješavali na nekim drugim „ručkovima“, a ne na HUP-ovu radnom ručku pred očima javnosti.

Je li to znak da je Vladina gospodarska politika postala

transparentnija i otvorenija prema poduzetništvu i poduzetničkim inicijativama i projektima?

IVan DoMaGoJ MILoŠEVIć, potpredsjednik Vlade za investicije

snimio hrvoje dominić

'brzi, jasni, čisti'

Potpredsjednik Milošević uvodno je poduzetnicima predočio glavne ciljeve njegova ureda zaduženog za investicije te pojasnio kako će se oni operativno provoditi. Pritom je naglasio kako će brzina, jednostavnost i transparentnost biti temeljni principi njegova rada. Uklanjanje prepreka za ulagače i otvaranje novih radnih mjesta, kao dva glavna investicijska cilja, operativno će provoditi Vladin nacionalni tim za ulaganja i Hrvatski odbor za investicije. Odbor za inve-

sticije, u kojem su pored članova Vlade i čelnici HUP-a te HGK-a, osmišljavat će i predlagati uklanjanje zakonskih i drugih sistemskih prepreka za ulaganja. Vladin nacionalni tim pod Miloševićevim vodstvom operativno će krčiti put ulagačima i njihovim investicijskim projektima zbog čega su u njegovo član-

aGRokoR IPak oStao JEDInI U MaRatonSkoJ bItkI Za MERcatoR

Pahorovu delegaciju odbili Tesco, Carrefour i Delhaize Za kupnju Mercatora nisu zainteresirani veliki europski trgovački lanci poput Tesca ili Carrefoura pa su pregovori Pivovarne Laško (PL) s hrvatskim Agrokorom, koji je dao najbolju obvezujuću ponudu za gotovo četvrtinu njezinih dionica Mercatora, sve izgledniji i ozbiljniji. Nema smisla poništavati natječaj i raspisivati novi za prodaju većinskog udjela Mercatora, što je vlasnicima dionica predloži-

la Uprava Mercatora, ako za njega nema zainteresiranih, barem ne onih koje bi u Sloveniji željeli, s prihodima većim od 10 milijardi eura.

Prema izvorima slovenskog dnevnika Finance, delegacija premijera Boruta Pahora prošlog je tjedna boravila u Londonu, ali u Tescu nisu pokazali interes za Mercator. Isto je i s francuskim Carrefourom i belgijskim Delhaizeom, koji je preuzeo srpsku Deltu Miro-

slava Miškovića. To je velikiobrat u priči o prodaji udjela u Mercatoru koji drži Pivovarna Laško, jer su prije mjesec dana Todoriću u Sloveniji davane minimalne šanse iako je na natječaju Agrokor dao ponudu bolju od svojih konkurenata, 206 eura po dionici. Rok u kojem se Pivovarna Laško trebala očitovati o ponudama bio je 15. travnja, a slovenski su mediji prenijeli informaciju kako se PL zahvalio preostalim

ponuđačima, investicijskim fondovima MidEuropa Partners i Warburg Pincus.

Dušan Zorko, čelni čovjek Pivovarne, i prije toga je izvijestio kako, bez obzira na pregovore s bankama, priprema kupoprodajni ugovor s Agrokorom.

Kako doznaju Finance, Agrokor je spreman ponudu za dionicu dići i na 230 eura ako se dogovori s bankama koje imaju vlasničke udjele u Mercatoru. U toj varijan-

››

biser dana Imao sam ja papire i za staru kuću, ali srušio sam je jer me Sanader uzeo na zub i tu nije bilo spasa. Bio je uvjeren da skrivam Antu Gotovinu u toj kući. Ako opet narede da srušim, neka odu lijepo u Božju mater

brojka

9,5 milijuna kuna izdvaja ove godine Hrvatska turistička zajednica (HTZ) za oglašavanje hrvatskog turizma na globalnim TV postajama, koje je u tijeku i trajat će do sredine lipnja ove godine

Ljubo ĆesiĆ rojs, umirovljeni general, o novoj kući u zagrebačkom Markuševcu, za koju je opet izdan nalog za rušenje

uvodnik

tvenom ZAMP u raljama digitalnog doba

stvo uključeni državni tajnici te ravnatelji uprava i agencija iz svih resora.

Milošević je ponovio da je u njegov investicijski ured već pristiglo 100 projekata, a u Ministarstvo gospodarstva još 150. Vrijednost svih tih projekata je oko 142 milijarde kuna.

Zoran Daskalović

ti banke bi dobile oko 311 milijuna eura, a Pivovarna 202 milijuna eura. U dosadašnjim pregovorima s Upravom PLa Todorić je navodno obećao plasiranje njihovih pića u Konzumovoj mreži te proizvodnju piva sa svojom robnom markom u Laškom.

Agrokor bi se također, navodi Finance, obvezao da tri godine svoje proizvode neće prodavati u Mercatorovim trgovinama, čime bi bili zaštićeni i sadašnji Mercatorovi dobavljači, odnosno slovenski prehrambeno-proizvodni sektor.

N. Cuglin

K

ako stoje stvari, zaštita intelektualnog vlasništva jedno je od onih područja koja u našoj zemlji funkcioniraju kako treba. Barem kad je riječ o propisima - legislativu smo, kako se to moglo čuti i na jučerašnjoj presici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, školski odradili još prije tri godine i tako zadovoljili kriterije koje je na tom području od nas tražila Europska zajednica.

U praKsi je sve, kako to u našoj zemlji obično biva, malo drukčije. Jučer su se predstavnici brojnih državnih institucija pohvalili brojkama o vrijednosti zaplijenjenih krivotvorina koje se, ovisno o perspektivi, mogu tumačiti kao velike ili male, no činjenica je kako se samo intelektualno vlasništvo još ne primjenjuje kao strategija kojom će se jačati gospodarstvo i razvoj države. Pod krivotvorinama najčešće se spominju fizički proizvodi, bez obzira na to je li riječ o lažnim markama obuće i odjeće, parfema i kozmetike ili pak satova, no ulaskom u digitalno doba sve aktualnijim po-

arhiva business.hr

branimir kovač branimir.kovac@business.hr

korisniji bi bio angažman na dovođenju planetarno popularnih itunesa u Hrvatsku

››

Umjesto da donosi ingeniozne odluke poput one da se videotekama naplaćuje korištenje glazbe u filmovima, ZAMP bi se trebao ozbiljno pozabaviti regulacijom digitalne distribucije medijskih sadržaja staje pitanje zaštite autorskih prava. Fizički mediji - poput CD-a, DVD-a, čak i najnovijeg BluRaya - doslovce su osuđeni na izumiranje, a internet postaje glavnim sredstvom distrubucije svih, pa i nelegalnih, sadržaja. No nikako ne samo njih.

NeKi to baš ne shvaćaju najbolje, pa se tako jučer čak i iz usta prvog čovjeka ZAMPa Nenada Marčeca moglo čuti kako je situaciju u kojoj se golema većina downloada odnosi na nelegalne sadržaje potrebno rješavati restriktivnim metodama na tragu kontrover-

znoga francuskog modela triju prekršaja, kojim se opetovanim skidateljima nelegalnog sadržaja ukida pravo pristupa internetu. Umjesto da se igra Velikog brata, zanimljiviji bi bio angažman ZAMP-a oko zaživljavanja digitalnih servisa koji će na legalan način nuditi glazbu.

Istini za volju, nešto slično najavljeno je u vidu maglovitoga središnjega mjesta za kupnju glazbe, no umjesto bacanja novca u projekt koji nema nikakve šanse, korisniji bi bio angažman na dovođenju planetarno popularnih iTunesa u Hrvatsku.

Razumljivo je što svrbi ZAMP - činjenica da danas svi zarađuju na glazbi osim onih koji je stvaraju.

No trendove nije moguće zaustaviti, kao ni vratiti poslovne modele koji su neizbježno osuđeni na propast. Vrijeme da se svakome naplati harač prolazi pa očekujemo da i se ZAMP, umjesto da donosi ingeniozne odluke poput one da se videotekama naplaćuje korištenje glazbe u filmovima, ozbiljno pozabavi regulacijom digitalne distribucije medijskih sadržaja.

tema 4-5

GOD BLESS CROATIA Skupina američkih biznismena ambicioz u Istri, odnosno hrvatske verzije Las Vegasa vrijedne 1,5 milijardi d

Došli bez plan ali puni energ Predvođeni poduzetnikom banjalučkih korijena i vlasnikom ciparske tvrtke Ocellus Zoranom Savičićem, Amerikanci kažu da su dobili potporu predsjednika Ive Josipovića, a Hrvatsku su odabrali iako su im, navodno, Grci i Albanci nudili besplatnu zemlju za realizaciju projekta

Devet godina nakon što je milijarder Steve Wynn odustao od gradnje kockarskog centra u Istri, skupina američkih poslovnjaka, predvođena lasvegaškim poduzetnikom banjalučkih korijena i vlasnikom ciparske tvrtke Ocellus Zoranom Savičićem, najavila je kako će upravo tamo niknuti hrvatska verzija Las Vegasa vrijedna 1,5 milijardi dolara.

Hrvatski 'grad grijeha' ležao bi na 100 hektara zemlje od čega bi samo objekti zauzeli 30 hektara, a zapošljavao bi 5000 ljudi, većinom lokalnog stanovništva, najavljeno je na izvanrednoj konferenciji za novinare održanoj nakon što su se poslovnjaci sastali s predsjednikom Josipovićem, od kojeg su, kako kažu, dobili potporu za svoj projekt.

"Uprava bi došla iz Sjedinjenih Američkih Država, dok bi ostali zaposlenici, ovisno o kvalifikacijama, bili domaći ljudi", kazao je Savičić, koji je, kako kaže, dosad u Istru uložio oko dva milijuna eura kupnjom poslovne zgrade u Umagu, stancije u Kontarinima te nekoliko poljoprivrednih zemljišta.

"U Istru i dalje namje-

JEAn nIkOLICh, ZORAn SAvIčIć, MIChAEL JEnkInS, JOSIp LEkO I nOEL JAnDA trebali bi biti tim koji će realizirati dosad najveću pojedinačnu 'greenfield' investiciju u Hrvatsku Snimio Saša ĆetkoviĆ

ravam ulagati sadnjom vinove loze i maslina", kaže banjalučki poduzetnik, koji posljednjih 15 godina živi u Las Vegas, a sebe naziva zaljubljenikom u Istru.

Radili bi cijelu godinu

Američki poslovnjaci zagrijani su i za lokacije u Zadru i Dubrovniku, ali kažu kako su im istarske vlasti obećale pribavljanje potrebne dokumentacije u roku od mjesec dana. Lokacije u Istri koje ulaze u obzir za gradnju grada zabave su Umag, Bale, Vodnjan i Pula.

"World Las Vegasa željeli smo dovesti u Hrvatsku iako su nam u Grčkoj i Albaniji nudili besplatno zemljište za ovo ulaganje", kazao je Savičić, objasnivši kako ovaj brend ne podrazumijeva samo kockarnice nego i sportske terene, konferen-

cijske dvorane, prostore za sajmove te umjetno jezero koje će se grijati solarnom energijom kako bi turistima bilo na raspolaganju 365 dana u godini.

Hrvatska je u konkurenciji Albanije, Crne Gore, Makedonije i Grčke izabrana zbog, kako poručuju investitori razvijenog turizma, odlične

klime i prekrasne obale.

Amerikanci su se u utorak sastali s predsjednikom Josipovićem, od kojeg su, kako kažu, dobili potporu za svoj plan, a isto će zatražiti i od potpredsjednika Vlade za investicije Domagoja Ivana Miloševića s kojim će danas razgovarati o svojim planovima. Tijekom tjed-

na planiraju se susresti i sa istarskim županom Ivanom Jakovčićem.

"Nakon što dobijemo zeleno svjetlo za gradnju, počet ćemo kupovati zemljište", najavio je Savičić, dodavši da bi za gradnju centra trebalo oko 100 hektara zemljišta, od čega bi se na 30 hektara prostirali objekti - tri hote-

zno i pomalo nerealno najavila je gradnju kockarskog centra dolara

business.hr Utorak 19/4/2011

fotolia

na, gije BROjkE

2

milijuna eura iznos je koji je Zoran Savičić dosad uložio u Istru

100

hektara zemljišta trebalo bi za realizaciju projekta World Las Vegas

mnogo stranih investitora odustalo od svojih planova", kaže Leko.

Žele kobe Bryanta la sa 1500 ležajeva, kongresni centar za 50.000 ljudi, poslovni paviljoni te aqua park.

Bude li se sve odvijalo prema njihovim nadanjima, namjeravaju početi graditi još ove godine, a projekt planiraju završiti prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Upitani o očekivanoj zaradi, rekli su da još nemaju

konkretne brojke te da zasad traže političku potporu 'bez koje ne mogu ništa'. Pomoć u usklađivanju s hrvatskim zakonima i propisima američkim će investitorima pružiti poduzetnik Josip Leko, koji se, kako sam ističe, 'već dugo prži u toj tavi'.

"U Hrvatskoj se propisi mijenjaju od petka do ponedjeljka zbog čega je već

Za promociju cijelog projekta zadužen je Michael Jenkins iz američke tvrtke Message to Millions, koji bi bio zadužen i za dovođenje zvijezda iz svijeta sporta i show businessa. Posebna pozornost posvetit će se odabiru hrane i pića koji u potpunosti moraju prezentirati cjelokupno bogatstvo hrvatske ponude. Ističe se kako će, među ostalim, Las Vegas brend omogućiti pro-

AnALIzA

Morali bi višestruko nadmašiti najveće ulagače Ideja o hrvatskom Las Vegasu zvuči dobro na prvi pogled, ali malo detaljnijim uvidom dolazi se do spoznaje kako će se takvo nešto vrlo teško realizirati.

Primjerice, Amerikanci bi morali višestruko nadmašiti dosadašnjeg najvećeg ulagača, dansku kompaniju Rockwool, koja je imala do sada najveću pojedinačnu greenfield investiciju u tvornicu kamene vune u Istri vrijednu 553,5 milijuni kuna.

Isto tako iznos od 1,5 milijarde dolara (odnosno 1,05

mociju najpoznatijih svjetskih brendova te domaćih proizvoda.

"Ideja je da se u Hrvatskoj napravi grad brat Las Vegasa koji bi, među ostalim, promovirale košarkaške zvijezde poput Kobea Bryanta", najavljuje Jenkins, čija se poslovna politika odnosi na stvaranje pozitivne energije.

"Kroz zabavu se kreiraju uzbuđenje i pozitivna ener-

milijardi eura) bio bi čak 2,5 puta veći nego ukupna strana ulaganja u Hrvatsku tijekom prošle godine koja su, prema preliminarnim podacima, iznosila 429 milijuna eura. Tomu treba dodati i činjenicu da ozbiljnim ulagačima početak investicije ne bi bila novinska konferencija, već bi u tišini obavili dobar dio potrebnih predradnji i započeli kupovati zemljište jer bi im se sada lako moglo desiti da im vlasnici zemljišta "nabiju" cijenu. B.hr

gija koja će obići svijet", smatra Jenkins te dodaje da bi pokretanje ovog projekta pridonijelo ne samo hrvatskom, već i gospodarstvima u regiji.

Nakon neuspješnog pokušaja američkog milijardera Stevea Wynna, koji je planirao gradnju kockarskog carstva u Hrvatskoj prije devet godina, World Las Vegas centar bio bi jedini takav u Europi. Biljana Starčić

tema 6-7

'NJEMAČKA KAMPING BIBLIJA' Vodič njemačkoga auto pacitetima svrstava na 10. mjesto u Europi, dao nam je stabi

Hrvatski kampovi p u Europi, po broju

Kvalitetniji popunjeni

Josipa Cvelić Bonifačić, izvršna direktorica operacija za razvoj kampova u Valamaru, objašnjava da ADAC ne uzima prosjek svih hrvatskih kampova (kojih ima oko 500) nego pomno

Istri i Dalmaciji 100 do 120 eura", govori Maržić, koji je ujedno predsjednik Hrvatske udruge kampova.

Planiraju ulaganja

Prema podacima Kamping udruženja Hrvatske (KUH), naša zemlja ima 217 srednje velikih i 302 mala kampa koji zajedno mogu primiti 232.080 gostiju. Navedeni kapaciteti predstavljaju 22,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta. Prošle je godine u kampovima ostvareno 14,1 milijun noćenja ili 24,5 posto od ukupnih noćenja u zemlji.

Po analizi ADAC-a, noćenja će ove godine u kampovima u prosjeku poskupjeti 2,5 posto, što je manji rast nego prošle godine. Pred-

vodnik po visini cijene bila je i ostala Italija, gdje su i ove godine cijene porasle osam posto. ADAC navodi da mnogi talijanski kampovi nude i višu razinu vrijednosti za novac, pa je u cijenu obično uračunata i vrlo

Nj em

Au st rij a

Šv ed sk a

Fr an cu sk a Ni zo ze m sk a

Hr va ts ka

Šv ica rs ka

Da ns ka

bira koje će kampove uvrstiti u svoj vodič, tako da ih je u njemu samo stotinjak.

"Hrvatska se već godinama u ADAC-ovu vodiču po cijenama kreće oko petog mjesta i naša je pozicija tu stabilna. Ukupna ocjena kvalitete odabranih kampova još je siromašna i kreće se oko trojke, ali to je ipak neki prosjek. Važno je da ne padamo nego rastemo", kaže Josipa Cvelić Bonifačić.

Pritom ističe da se najkvalitetniji kampovi ujedno najbolje prodaju, a kampovi s četiri zvjezdice (kojih je u Hrvatskoj još malo) dulje su popunjeni od niže kategoriziranih.

Vlasnik kampa Šimuni na otoku Pagu Eduard Maržić također ističe da kampovi s lošijom ponudom spuštaju cijene, a oni koji dobro rade su i najskuplji.

"Moramo se potruditi zadovoljiti goste, a to onda ima i svoju cijenu. Netko je spreman platiti i 200 eura ako će za to dobiti što želi, a drugdje neće htjeti platiti ni 50 eura. Apsurdno je da se u francuskim kampovima u Saint-Tropezu prvi red do mora naplaćuje 370 eura po danu, a kod nas u

CIJENE KAMPIRANJA U EUROPI (2011.)

Šp an jo ls ka

U ovogodišnjem kamping vodiču njemačkoga autokluba ADAC Hrvatska u krugu europskih zemalja čvrsto drži peto mjesto po skupoći kampiranja. Prosječna cijena noćenja u kampu srednje kategorije u Hrvatskoj iznosi 34,68 eura, što je 3,4 posto više nego lani. Najskuplja je Italija, slijede Španjolska, Danska i Švicarska, dok se iza Hrvatske nižu Francuska, Nizozemska, Švedska, Austrija, Njemačka, Mađarska i Poljska. Po broju ostvarenih noćenja zauzeli smo osmo mjesto među europskim zemljama iako smo po kapacitetu u kampovima na nižoj poziciji, desetome mjestu.

Nijemci su tradicionalno najjači gosti naše zemlje i u kampovima, gdje ostvaruju 32 posto noćenja, a ADACov je vodič za njih svojevrsna kamping biblija.

EURO

Ita lij a

Noćenja će ove godine u kampovima u prosjeku poskupjeti 2,5 posto, procjenjuje njemački autoklub, što je manji rast nego prošle godine. Kamping udruženje Hrvatske očekuje rezultate na razini lanjskih, a neki kampovi već registriraju porast bukinga više od 20 posto

široka ponuda za slobodno vrijeme.

Iz KUH-a poručuju da bi ova godina po rezultatima mogla biti na razini lanjske, ali i da neki kampovi već registriraju porast bukinga veći od 20 posto.

AdrIANo PALMAN, direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH): U kvaliteti moramo još dosta napraviti, ali u cijeni se valoriziraju i neke naše komparativne prednosti poput očuvana okoliša Snimio Saša ĆetkoviĆ

okluba ADAC o kvaliteti naših kampova, koji nas po kailnu trojku

OGLAS

* prosječna cijena jednog noćenja u kampu srednje kategorije (za dvije odrasle osobe i jedno 10-godišnje dijete), uključuje kamp mjesto, auto, struju, tuširanje toplom vodom, dodatne troškove te boravišnu pristojbu

Po ljs ka

IZVOR: ADAC

M ađ ar sk a

m ač ka

po cijeni peti noćenja osmi

"S obzirom na kvalitetu, još možemo i moramo dosta napraviti, ali u cijeni se valoriziraju i neke naše komparativne prednosti kao što su očuvan okoliš i more", kaže direktor KUH-a Adriano Palman.

EduArd MAržIć, vlasnik kampa Šimuni na Pagu i predsjednik Hrvatske udruge kampova: Apsurdno je da se u Saint-Tropezu prvi red do mora naplaćuje 370 eura po danu, a u nas 100 do 120 eura Snimio Saša ćetković

Prema naznakama s terena, on smatra da vlasnici kampova neće povisivati cijene zbog plaćanja koncesijske naknade za zemljište koje koriste.

"Još nisu sklopljeni ugovori pa stvari tu još nisu jasne. Međutim, u mnogim se kampovima planiraju znatne investicije, a ponuda i kvaliteta uvijek se reflektira i na cijene", zaključuje Palman.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

JosIPA CvELIć BoNIfAČIć, izvršna direktorica operacija za razvoj kampova u Valamaru: Ukupna ocjena kvalitete odabranih kampova još je siromašna, ali važno je da ne padamo nego rastemo Snimio hrvoje dominić

business.hr Utorak 19/4/2011

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 19/4/2011

ZA PolikliNiku

Medikolu 43,5 mil. kn kredita HBoR-a

Zagreb. Medikol, oko kojeg se još ne stišava afera, zatražio je i dobio 2010. od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) kredit ukupne vrijednosti 43,5 mil. kuna za potrebe gradnje i opremanja Poliklinike Medikol u Zagrebu. Medikol u Polikliniku ulaže ukupno 239,2 milijuna kuna, od čega je spreman uložiti 49,7 milijuna kuna vlastitih

vlasniku DTR-a.

Prema podacima iz prijedloga odobrenja zahtjeva za kredit, Medikol je u 2009. izveo 40.605 specijalističkih pregleda koje je naplatio ukupno 85,5 mil. kuna, a oko 70% pacijenata došlo je preko HZZO-a. Upravo je zbog tako velike brojke osiguranika izbila cijela afera jer je Medikol optužen da svoj golemi prihod duguje pogodovanju države, odnosno pojedinih dužnosnika koji su od Medikola stvorili monopolista kada su u pitanju pregledi PET/CT uređajem. A. Pa.

sredstava, a preostalih 146 milijuna kuna trebali bi u jednakom omjeru osigurati Privredna banka Zagreb i njemački DEG. Medikol je dio svojih ulaganja, odnosno 21,3 milijuna kuna, potrošio prilikom kupoprodaje (plaćeno 16,7 milijuna kuna DTR-u na čijem se zemljištu gradi poliklinika), te je 4,5 milijuna kuna odvojio za plaćanje DTR-ovih kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci. Dio investicije PBZ-a, u vrijednosti od 23,8 mil. kuna, iskorišten je za zatvaranje DTR-ova duga Poreznoj upravi, a 18,9 je isplaćeno

GRADNJA

HC: Tunel Vrgorac čist posao

Zagreb. Hrvatske ceste (HC) počele graditi tunel na cesti Makarska-Vrgorac. Svi postupci, uključujući i odabir Viadukta za izvođača radova na tunelu, provedeni su u skladu sa zakonom, istaknuo je jučer član Uprave HC-a Josip Škorić. Vrijednost ugovora s Viaduktom je 47 mil. kn. Od toga se 27 mil. odnosi na radove na tunelu. H

ZG holding od Gredelja traži odštetu za uništene nekretnine

snimio hrvoje dominić

PočisTili su TeReN Gredelj je posljednje mjesece koristio kako bi zemljište koje je već davno prodao 'oslobodio' od svih instalacija i opreme, koji se danas mogu dobro prodati na sekundarnom tržištu sirovina. Umjesto da teren saniraju tvrtke specijalizirane za prikupljanje korisnog otpada, to će o svom trošku morati učiniti Holding

MilAN BANDić, gradonačelnik Zagreba, koji je dogovorio uvjete kupnje pa naknadno sve prebacio na Holding, i Davor Jelavić, pročelnik za gradnju grada, koji sjedi u Gredeljevu NO-u

Iako je Zagrebački holding još 2007. godine s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem dogovorio da za 88,2 milijuna eura, odnosno 640 milijuna kuna, preuzme zemljište na kojem je bila bivša tvornica željezničkih vozila Gredelj, tek 15. travnja Holding je ušao u posjed

nekretnine. Međutim, sa zemljištem je u miraz dobio i nove sporove s TŽV-om Gredelj koji je u međuvremenu preselio proizvodnju u Vukomerec.

Prostori bivše tvornice toliko su uništeni da je sud odredio da sudski vještak za građevinarstvo zapiše, kvali-

ficira i procijeni eventualnu štetu, pojašnjavaju u Zagrebačkom holdingu.

'oslobodili' zemljište

Prema informacijama Business.hr-a, Gredelj je posljednje mjesece koristio kako bi zemljište koje je već davno prodao "oslobodio" od svih

instalacija i opreme, koji se danas mogu dobro prodati na sekundarnom tržištu sirovina. Budući da je dio objekata potpuno uništen i da na njima više nema vrijednih dijelova, umjesto da teren saniraju tvrtke specijalizirane za prikupljanje korisnog otpada, to će o svom trošku morati učiniti Holding.

Osim zbog lošeg stanja građevina, Holding zahtijeva odštetu zbog prekršenog ugovora prema kojem je Gredelj morao napusti nekretninu najkasnije do 30. lipnja 2010. godine, dakle gotovo godinu dana nakon potpune isplate.

U Zagrebačkom holdingu ne otkrivaju koliko im Gredelj duguje zbog uzurpiranja Holdingove imovine devet i pol mjeseci dulje, ali sudeći prema odgovoru iz Holdinga prema kojem Zagreb Centrum, tvrtka kći na koju je prebacio svoju imovinu, "danas potražuje velik iznos za korištenje nekretnine Gredelj", Holdingu predstoji sudska bitka za naplatu po-

BRoJkA

640

milijuna kuna cijena je koju je s Gredeljem za zemljište u središtu Zagreba 2007. godine u ime Zagreba dogovorio Milan Bandić

sljednjih devet mjeseci.

Podsjetimo, zemljište Gredelja kupio je Grad Zagreb, no zbog proračunske rupe trošak je prebačen na komunalnu tvrtku u vlasništvu Grada, koja je tih dana imala viška sredstava na računu jer je bila primila 300 milijuna eura namijenjenih za širenje plinske i vodovodne infrastrukture Zagreba.

Danas se tako čini da je Holding nenamjenski trošio sredstva od obveznica na kupnju zemljišta kojem uopće nije imao pristup. Štoviše, u vremenu kada je Gredelj uništio Holdingovu imovinu, Holding je kreditorima s Luksemburške burze plaćao skupe kamate na obveznice.

Nenamjenski trošili

Iz ugovora kojim je Holdingu napravljena šteta, za koju je upitno kada i kako će je naplatiti, stoji gradska uprava Milana Bandića koji je dogovorio uvjete kupnje pa naknadno sve prebacio na Holding.

Zanimljivo je da jedan od najbližih Bandićevih suradnika pročelnik za gradnju grada Davor Jelavić koji, osim što "gradi grad", sjedi u NO-u TŽV-a Gredelj. Stoga ne treba ni čuditi što Gredelj od Grada Zagreba dobiva gradnju nadstrešnica po astronomskim cijenama iako se tim poslom uopće ne bavi.

Darko Baniček

Poslovne dnevne novine Business.hr možete čitati na sljedećim lokacijama...

HOTELI bAškA

**** Atrium Residence Baška,

RijekA

bAškA vodA

**** Hotel Horizont,

SAvudRijA

www.hoteli-baskavoda.hr, tel: 021/ 604 555

biogRAd nA moRu

**** Hotel Ilirija,

ČAkovec

*** Hotel Park ,

Split

www.ilirijabiograd.com, tel: 023/ 383 556

*** Hotel Kompas d.d.,

**** Hotel Dalmina,

www.hoteldalmina.hr, tel: 021/ 350 000

viS

*** Hotel Lero,

vodice

**** Hotel Park,

ZAdAR

**** Hotel Kolovare Zadar,

www.hotel-kolovare.com, tel: 023/ 203 200

www.losinj-hotels.com, tel: 051/ 661 103

www.hotelmb.com, tel: 020/ 681 812

motovun

*** Hotel Kaštel Motovun,

www.hotel-kastel-motovun.hr, tel: 052/ 681 607

oSijek

**** Hotel Osijek,

www.hotelosijek.hr, tel: 031/ 230 333

**** Hotel Waldinger,

www.waldinger.hr, tel: 031/ 250 450

pulA

*** Hotel Histria,

www.arenaturist.hr, tel: 052/ 590 000

RESTORANI

Restoran Beebop, Rudeška 14, Zagreb Restoran Zelendvor, Samoborska cesta 170, Zagreb - Susedgrad

CAFFE BAROVI

Eli's Caffe, Ilica 63, Zagreb Kavana Lisinski, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb Leggiero bar, Jaruščica bb (Arena centar), Zagreb Metropolitan bar, Avenija Dubrovnik 16, (Avenue Mall), Zagreb Velvet, Dežmanova 9, Zagreb

**** Hotel Bastion,

www.hotel-bastion.hr, tel: 023/ 494 950

**** Hotel Aurora, *** Hotel MB,

**** Hotel Punta,

www.hotelivodice.hr, tel: 022/ 451 451

www.parkhotel.hr, tel: 021/ 608 200

metković

*** Hotel Issa,

www.hotelsvis.com, tel: 021/ 711 164, 021/ 711 124

www.hotel-lero.hr, tel: 020/ 341 333

mAli lošinj

**** Art Hotel,

www.arthotel.hr, tel: 021/ 302 302

www.hotel-kompas.hr, tel: 020/ 352 000

mAkARSkA

***** Kempinski hotel Adriatic,

www.kempinski.com/istria, tel: 052/ 707 000

www.hotel-park.info, tel: 040/ 311 255

dubRovnik

**** Grand hotel Bonavia,

www.bonavia.hr, tel: 051/ 357 100

www.hotelibaska.hr, tel: 051/ 656 890

ZAgReb

***** The Regent Esplanade,

www.theregentzagreb.com, tel: 01/ 4566 666

**** Hotel Dubrovnik,

www.hotel-dubrovnik.hr, tel: 01/ 486 35 12

dogaaji

SRBIJA

Otvoren centar koji je sagradio Tehnobeton

10-11

arhiva business.hr

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 19/4/2011

CenTAR TCM ima oko 9000 četvornih metara

Mladenovac. U Srbiji je otvoren prvi objekt koji je gradilo Zagorje Tehnobeton, odnosno njegova tamošnja tvrtka kći Tehnobeton 2009. Riječ je o TCM-u, prvom trgovačkom centru u Mladenovcu pokraj Beograda površine gotovo 9000 kvadrata. Nosiva konstrukcija objekta TCM-a napravljena je od gotovih montažnih elemenata koji

POMORSKO DOBRO

Leda se rješava statusa podstanara u Inkobrodu Brodograđevna tvrtka u nizozemskom vlasništvu već je godinama najmoprimac u brodogradilištu Inkobrod u stečaju, za korištenje čije su luke predali ponudu za koncesiju na natječaju koje je raspisalo Ministarstvo mora U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture danas bi trebale biti otvorene ponude za dobivanje koncesije za korištenje brodogradilišne luke na Korčuli, nagovještavajući rasplet zamršene situacije zbog koje je brodograđevna tvrtka Leda već godinama najmoprimac u brodogradilištu Inkobrod, koje je u stečaju već 13 godina.

Ograničili ulaganja

Stečajna masa

arhiva business.hr

Iz brodograđevne tvrtke u nizozemskom vlasništvu potvrdili su samo da su predali ponudu, ne želeći komentirati više dok ne budu poznati rezultati natječaja.

Kamen spoticanja bio je

i zgrade i zemljište pomorsko dobro te kako je s te strane raspisivanje natječaja za koncesiju u skladu s propisima.

"Drugo je pitanje što stečajni upravitelj smatra da su zgrade imovina Inkobroda te da država treba razvlastiti i obeštetiti vlasnike, dok po drugoj strani država smatra da to nije trebala jer su i zgrade dio pomorskog dobra.

Smatram kako je u redu da se stečajni upravitelj bori za vlasnička prava i neka se taj spor rješava, ali ne na štetu razvoja i zapošljavanja", ističe Skokandić.

stečaj Inkobroda d.d., koji i nakon niza godina nije okončan zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Leda, tvrtka u vlasništvu nizozemske tvrtke Peters iz Kampena, dosad je sagradila više od 20 novih brodova, a neizvjesnost zbog statusa vječitog podstanara u Inkobrodu ograničavala ju je u planiranim ulaganjima u modernizaciju tehnologije.

Raspisivanje natječaja i dodjeljivanje koncesije spornim smatra stečajni upravitelj Inkobroda Ivo Jukić i to zato što su, kako stoji u obavijesti objavljenoj u Narodnim novinama, zgrade koje se nude u koncesiju imovina brodogradilišta koje je u stečaju, za koje institucije vlasti Republike Hrvatske nisu provele zakonsku proceduru izvlaštenja i obeštećenja stečajne mase stečajnog dužnika te ih nisu uknjižile kao pomorsko dobro.

Zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Frano Skokandić ističe kako nije upitno da su

KORČULAnSKI ŠKveR Inkobrod je u stečaju već 13 godina

Njegove riječi potvrđuje i odgovor Ministarstva mora, koje kaže kako "nekretnine koje su pomorsko dobro, odnosno stvari izvan pravnog prometa, a u postupku pretvorbe procijenjene su kao društveni kapital, ne mogu postati vlasništvo niti se na istima mogu stjecati vlasnička prava, što u konkretnom slučaju znači da društvu Inkobrod d.d. u stečaju ne pripada naknada i ne provodi se postupak izvlaštenja, niti procijenjeni objekti mogu biti dio stečajne mase".

Koncesija za brodogradilište, površine pomorskog dobra - lučkog područja od 78.016 četvornih metara dodjeljuje se na 30 godina.

Iz Ministarstva nisu odgovorili koliko su ponuda primili. M. P.

se proizvode u tvornici stupova i drugih betonskih proizvoda u Varaždinu odakle su vlakom prevezeni najprije do Šida, a zatim do Mladenovca. U sklopu TCM-a nalazi se Roda Cash&Carry prodavaonica osnovnih namirnica te niz trgovina stranih i srbijanskih robnih marki kao što su New Yorker, Takko fashion i drugi. Ugovor o gradnji TCM-a tvrtka Tehnobeton 2009. potpisala je u travnju prošle godine s beogradskom tvrtkom Lokacija, koja je vlasnik objekta. Riječ je o tvrtki kćeri hrvatskog poduzeća RIMC. I. K.

POSJeT

Turski gospodarstvenici u Komori Zagreb

Zagreb. Povećanje robne razmjene između Hrvatske i Turske za čak 14 puta unatrag deset godina ohrabrujući je pokazatelj razvoja budućih odnosa, istaknuo je jučer predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froehlich otvarajući poslovnu konferenciju hrvatskih i turskih gospodarstvenika u HGK-Komori Zagreb.

I uz rasprod predsezona TURIZAM Za uskrsne blagdane hoteli su rasprodani, ali zbog skupa trajekta teže se pune dalmatinski otoci. Domaćim su turistima hit europske metropole, britansko kraljevsko vjenčanje i Istanbul Uskrsni aranžmani gotovo su rasprodani. Pojedine turističke agencije pohvalile su se i rastom od 25 posto u prodaji incoming aranžmana u ovom razdoblju u odnosu na prošlu godinu, ali u cjelokupnoj predsezoni karte su još otvorene.

Iz Kompasa poručuju da u prodaji uskrsnih aranžmana last minutea gotovo nema, a što se tiče stranih gostiju na Jadranu, Španjolci su glavni hit i najbolji grupni gosti u ovome dijelu godine.

Hoteli rasprodani

Slično kažu i u Generalturistu, ističući odlične rezultate s grupnim dolascima gostiju iz Njemačke, Španjolske i Velike Britanije. S japanskog se tržišta pak, s kojeg se posljednjih godina bilježio kontinuiran rast, osjeća pad, što je i razumljivo s obzirom na katastrofe koje su ih pogodile.

Glavne uskrsne destinacije u Hrvatskoj su tradicionalno Istra, otoci srednjeg Jadrana i Dubrovnik, a Hrvatima su najzanimljivije europske metropole, tj. kratka city break putovanja. Hrvati su jako zainteresirani i za kraljevsko vjenčanje britanskog princa Williama i Kate Middleton 29. travnja pa su čarteri u uskrsnom tjednu puni i za London. "Što se Hrvatske tiče, hoteli su rasprodani, a najtraženiji su klasično Dubrovnik, Opatija, Zadar, Crikvenica i Primošten. Teže se pune dalmatinski otoci - Hvar, Brač i Korčula - jer je trajekt preskup. Tu je potrebna pomoć države jer im inače neće biti lako cijele sezone, posebice je taj trošak visok kod kratkih boravaka od tri do četiri dana", kaže Ivan Pukšar, generalni direktor Kompasa Hrvatske.

Dodaje da je još rano go-

Hrvatska je idealna turskim poduzetnicima za nastupe na tržištima JI i središnje Europe, kao što je i Turska odlična destinacija za zemlje crnomorske regije, tržišta kavkaskih zemalja i Bliskog istoka.

Ocijenjeno je da su razgovori dobra osnovica za unapređenje gospodarskih veza, posebice u području industrijske suradnje, građevinarstva, turizma i trgovine. U turskom gospodarskom izaslanstvu su i menadžeri iz 15 tvrtki, a s hrvatske strane razgovorima se odazvalo 13 tvrtki. H

brojka

OGLAS

700

milijuna američkih dolara iznosila je 2010. robna razmjena između Turske i Hrvatske, od čega je izvoz hrvatske robe u Tursku iznosio 112 milijuna dolara, a turski izvoz u Hrvatsku 588 milijuna dolara

foto šuster /cropix

dan Uskrs a neizvjesna Ivan PUkšar, gl. direktor Kompasa: U svibnju ima dosta kongresa, pa je situacija dobra, osobito u boljim hotelima

voriti o svibnju, ali ističe da u tom razdoblju ima dosta kongresa i situacija izgleda dobro, pogotovo u boljim hotelima s posebnim sadržajima.

"Osim na Jadran, domaći gosti za Uskrs biraju i turističke proizvode vezane uz kontinentalne destinacije, kao što su programi Srce Slavonije ili posjet Sv. Martinu na Muri", kažu u Generalturistu.

U popularne destinacije ubraja se i Istanbul, a od dalekih putovanja najranije su popunjene ture za Kubu, Kinu i Dubai. Malo teže se prodaju Jordan i Izrael, kao i autobusne ture.

Udruženo oglašavanje

Agencije smo upitali i za ocjenu dodatnih mjera Ministarstva turizma i HTZa usmjerenih upravo na predsezonu i posezonu. Iz Adriatica.neta poručuju da

su rezultati udruženog oglašavanja vidljivi kroz protekle dvije sezone.

"Kako ove godine svi pokazatelji idu u prilog znatnu rastu, evidentno je da su mjere postigle svoju svrhu", kaže Kristijan Gržetić, glasnogovornik Adriatica.neta.

Iz Kompasa poručuju da svaka mjera uglavnom daje i rezultate te da konačnu potvrdu daje gost.

"Krećemo u oglasnu kampanju na domaćem tržištu i za šest tjedana moći ćemo pobliže ocijeniti efekte. Vjerojatno će oko 20.000 gostiju koji su lani ljeto proveli na Mediteranu ove godine uglavnom ostati kod kuće, pa će i to donijeti bolje statistike na domaćem tržištu, koje pada treću godinu zaredom i u odnosu na 2008. palo je za najmanje 25 do 30 posto", zaključuje Pukšar.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji

SURADNJA

Usluge H1 Telekoma u uredima HP-a

business.hr Ponedjeljak 19/4/2011

arhiva business.hr

12 > nacionalno > lokalno > svijet

Usluge H1 Telekoma od jučer se prodaju u 180 poštanskih ureda, što znatno proširuje prodajnu mrežu tog telekom operatera. Partnersku suradnju s H1 Telekom je ostvario u trenutku kada na tržište izlazi s četiri nova H1 BIT paketa koji uz govornu uslugu korisnicima omogućavaju i pristup širokopojasnom internetu. „Uvođenjem H1 BIT paketa napravljen je snažan iskorak u pružanju usluge brzog interneta“, ističe Kristian Ćurković, predsjednik Uprave H1 Telekoma. D. T.

POTPISNICI K. Ćurković (H1 Telekom) i Mirjana Milićević (HP)

Zagreb. Potpisivanjem ugovora o poslovnoj suradnji i partnerstvu s Hrvatskom poštom (HP), u sklopu kojega se u odabranim poštanskim uredima na području cijele Hrvatske prodaju H1 usluge, H1 Telekom ima najveću prodajnu mrežu telekom usluga u Hrvatskoj, priopćili su iz tog telekom operatera.

PRIZNANJE

Franck pet puta zaredom Trusted brand

Zagreb. Petu godinu zaredom Franck je osvojio nagradu Trusted brand koju dodjeljuje magazin Reader's Digest. Čitatelji hrvatskog izdanja u kategoriji kave izabrali su Franck kao brend u koji imaju najviše povjerenja. „Titula Trusted branda očekivana je i zaslužena“, kaže Silvana Fanjek, direktorica marketinga u Francku. B.hr

'U Hrvatskoj ilegalno 99,9 posto skidanja s interneta' ŽElJkO TOPIć, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, smatra da se korisnici nelegalnog skidanja s interneta ne smiju kriminalizirati

BROJkA

27,8 snimio saša ĆetkoviĆ

posto od ukupnog broja krivotvorina odnosi se na satove

BORBA S PIRATIMA Lani je uništeno 613.213 krivotvorenih proizvoda ukupne maloprodajne vrijednosti 23,7 milijuna eura, a u 2009. podneseno 239 kaznenih prijava vezanih uz tu problematiku "U Hrvatskoj smo osigurali razinu zaštite intelektualnog vlasništva kakva postoji u zemljama EU i ostatku svijeta, a to dokazuje i činjenica da smo pregovore s EU o tome završili još prije tri godine. Drugi je zadatak, predviđen i nacionalnom strategijom, stvoriti okvire za uporabu intelektualnog vlasništva koje bi jačalo gospodarstvo, razvoj, kulturu i umjetnost, a u tom

dijelu ne možemo biti sasvim zadovoljni", kazao je jučer Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, na konferenciji za novinare u povodu Svjetskog dana intelektualnog vlasništva, na kojem su sudjelovali predstavnici brojnih državnih institucija koje se bave tom problematikom.

Vesna Kadić Komadina, zamjenica ravnatelja Ca-

rinske uprave, istaknula je kako je prošle godine Carinska uprava pokrenula 471 postupak u vezi s pošiljkama za koje se sumnjalo da krše prava intelektualnog vlasništva.

Oduzeta 12.742 predmeta

Pokrenut je postupak za više od milijun proizvoda, a prednjače obuća (31,1 posto), uredski pribor (25,2 posto) te parfemi i kozme-

tika (7,2 posto). Uništeno je 613.213 krivotvorenih proizvoda ukupne maloprodajne vrijednosti od 23,7 milijuna eura. Ivica Cetina, pomoćnik načelnika Uprave kriminalističke policije, kazao je pak kako je lani podneseno 239 kaznenih prijava vezanih uz tu problematiku, od čega su se 174 odnosile na povredu autorskih prava, a ostatak na povredu prava industrijskog vlasništva.

Zamjenica glavnog inspektora u Državnom inspektoratu Božena Vrbanić ustvrdila je kako je u odnosu na 2009. godinu broj takvih slučajeva bio manji. Od provedenih 10.779 nadzora njih 8,9 posto rezultiralo je optužnim prijedlozima, a oduzeta su 12.742 komada proizvoda, a prednjače satovi (27,8 posto), dodaci odjeći (15,6 posto) te naočale (devet posto). Ukupna vrijednost oduzetih proizvoda iznosila je više od 110.000 eura.

Drago Marincel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, naveo je da je u odnosu na 2009. godinu

zabilježen porast takvih kaznenih djela od 4,4 posto u segmentu autorskih djela, dok je u industrijskom vlasništvu zabilježen pad od 58 posto.

Glavni direktor ZAMP-a Nenad Marčec govorio je o porastu internetskog piratstva, ustvrdivši kako je 99,9 posto svih downloada u Hrvatskoj ilegalno.

Svi zarade osim autora

"Promet u legalnim domaćim on-line trgovinama glazbe iznosi samo nekoliko tisuća kuna i praktički nitko ne kupuje legalno.

Svi zarađuju, samo ne autori. Stoga svoje aktivnosti namjeravamo usmjeriti u taj segment", kazao je Marčec. Na pitanje kako namjeravaju riješiti taj problem, naveo je primjere zemalja poput Francuske koje su korisnicima koji opetovano skidaju nelegalne sadržaje ukinule pristup internetu.

Marčeca je dopunio Željko Topić, ustvrdivši kako se korisnici ne smiju kriminalizirati, a među njima ima i mnogo mladih koji ne razumiju složeni sustav autorske zaštite. "Tehnologija traži i nova pravna rješenja, ali prije svega je potrebno osigurati legalne kanale i primjerenu cijenu", zaključio je Topić.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

fotolia

karijere, znanje i posao Utorak 19/4/2011

RECESIJSKI HEAD HUNTING Kompanije žele kadar odmah spreman na rad, nerijetko na više funkcija i u više zemalja. Iako je dobna diskriminacija i dalje prisutna, prošlo je ludilo’yuppija do 35’. U Hrvatskoj su tradicionalno jaki sektori u fokusu head hunting agencija poput telekoma i farmacije u zatišju, živnuli su IT i djelatnosti vezane uz građevinu. No, iako je snizila materijalna očekivanja, kriza nije promijenila navike domaćih menadžera, pa im je mobilnost i dalje mala

Traže se menadžeri

‘tri u jedan’ U

zapošljavanju menadžera Hrvatska kaska za regijom, pokazalo je nedavno istraživanje Antal Internationala. Iako je stanje bolje nego u posljednjem kvartalu 2010., tržište rada, kad je posrijedi upravljački kadar, još

ne pokazuje znakove pravoga oporavka.

"Većina kompanija danas traži menadžera koji je odmah operativan i spreman za rad, kojem ne treba puno za uhodavanje u posao, po mogućnosti da dolazi s iste pozicije i iste branše, sve je ubrzano, odmah i sad, jed-

nostavno traži se plug and play", kaže Sanja Brkić Fakleš, principal i generalni direktor head hunting agencije Pedersen&Partners.

Smirivanje tržišta

Na to je utjecala i kriza, pojašnjava, pa tvrtke nastoje s jednim čovjekom pokriti puno

toga, da on može obavljati više funkcija ili biti zadužen za više zemalja. Maksimalno se štedi, nema ni vremena ni novca, pa su postojeći zaposleni toliko pritisnuti zadacima da ne stignu uhodavati nove, što je posebice loše za mlađe kadrove

koji su u nekim boljim vremenima prolazili kroz programe za pripravnike i postupno se pripremali za zahtjevniju poziciju.

Sanja Brkić Fakleš otkriva da je prvi ovogodišnji kvartal obećavajući što se tiče za-

CIrKULArNA PISMA poslovnice za privremeno

Adecco tvrtkama nudi računovođe > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 19/4/2011

pošljavanja menadžera te da agencija trenutačno najviše radi s djelatnostima koje se naslanjaju na građevinu, a inače tradicionalno jaki sektori po potražnji menadžera, poput telekoma, farmacije i IT-a, u zatišju su.

"Najgora godina bila je 2009., kad je nastupila panika jer su svi pričali o krizi, razmišljali je li ona stigla, jesu li baš oni pogođeni, što se reflektralo na smanjenje zapošljavanja. Prošla godina donijela je jasniju sliku, ali i postupno smirivanje tržišta, oni koji su shvatili da im nije tako loše nastavili su s planovima, a oni koje je kriza pogodila počeli su otpuštati", prisjeća se Sanja Brkić Fakleš te dodaje da je u svijetu situacija kao da je kriza prošla ili je na zalasku jer se otvaraju nova radna mjesta.

Sličnu statistiku iznosi i Nina Anđal, direktorica Antala u Hrvatskoj, navodeći da je 2009. zabilježen priličan pad, prošla godina bila je bolja, a prvi ovogodišnji kvartal donosi daljnje smirivanje.

"Neke pozicije se otvaraju, tržište se ipak pokrenulo, no nema još nagla iskoraka. Sektori koji su bili izrazito pogođeni krizom, poput građevine ili autoindustrije, neće se tako brzo oporaviti. Određenu živost pokazuje IT", navodi Nina Anđal. Dolaskom krize, potvrđuje i ona, kompanije su srezale troškove, pa menadžeri koji se zapošljavaju u takvim uvjetima moraju biti još bolji nego prije krize, spremniji preuzimati i dodatna zaduženja, poput širenja na druga tržišta.

Strancima preskupi

"U odnosu na zemlje okruženja, cijena radne snage kod nas je previsoka. Stran-

zapošljavanje Zagreb.

"To zanimanje većinom obavljaju žene, pa su česti i rodiljni dopusti, a kako radimo i privremeno zaAgencija za zapošljavanje Adecco na e-mail adrese ve- pošljavanje, odnosno na određeno vrijeme, to potenlikih i srednjih tvrtki poslala cijalnim poslodavcima može je ponudu za zapošljavanje računovođa. Nudi kandidate biti zanimljivo", objasnila je. Kandidati su, dodaje, koji imaju dugogodišnje prošli njiohov kvalifikacijiskustvo u domaćim i strasko-selekcijski postupak. U nim tvrtkama, a izabran je Adeccu su se i ranije koristili profil računovođa jer je to zanimanje koje svaka tvrtka cirkularnim pismima, ali su treba, objašnjava Livija Mar- ih slali na manji broj tvrtki.

I. H. tinović, direktorica Adecco

ISKON

Bura vodi ljudske potencijale

Petrunjela Bura nova je voditeljica ljudskih potencijala u Iskonu. Dolazi iz one2playa, gdje je bila voditeljica selekcije i razvoja, a prethodno je radila u koncernu Agrokoru, u kompanijama Ledo i Mlinar.

Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. B. hr.

PeTrUNjeLA BUrA, nova voditeljica Iskonovih ljudskih potencijala arhiva b.hr

››

››

SANjA BrKIć FAKLeš, principal i generalni direktor head hunting agencije Pedersen&Partners snimio hrvoje dominić

NINA ANđAL, direktorica Antala u Hrvatskoj

ci znaju ostati prilično zatečeni bruto cijenom troškova za menadžere pa moraju kalkulirati sa svojim troškovnicima. Nedavno je jedna tvrtka koja ulazi u regiju željela zaposliti predstavnika i u Hrvatskoj, no kad je vidjela visoke troškove i relativno malo tržište od 4,5 milijuna stanovnika, odgodila je takve

svojeg menadžera i platiti mu smještaj u Hrvatskoj te povremena putovanja kući obitelji nego angažirati domaćeg čovjeka. Ipak, kriza je i po tom pitanju, dodaje, učinila svoje, pa su naši menadžeri postali

Naši menadžeri u 90 posto U odnosu na zemlje okruslučajeva nisu spremni na ženja, cijena radne snage internacionalnu karijeru kod nas i dalje je previsoka planove, pa će njihov prodajni predstavnik iz susjedne zemlje pokrivati i našu", navodi Nina Anđal.

Skupa radna snaga dosta će raditi protiv nas, mišljenja je i Sanja Brkić Fakleš. Katkad je tvrtkama iz susjedstva, primjerice Mađarske, koje otvaraju podružnice ili urede u našoj zemlji, jeftinije zaposliti

snimio hrvoje knez

GLOBALNI DOBITNICI I GUBITNICI DOBITNICI

1. društvene mreže (social media) 2. usluge (services) 3. zdravstvena skrb (healthcare) 4. maloprodaja (retail) 5. bankarsko-financijske usluge (banking & financial services)

GUBITNICI

1. pravo, pravnički sektor (legal) 2. komunikacije (communications) 3. farmaceutsko medicinski sektor (pharma/medical)

* sektori koji su u prvom ovogodišnjem kvartalu na globalnoj razini najviše zapošljavali, prema istraživanju Antal Internationala

oprezniji i realniji kad su posrijedi plaće, pa više očekivanja nisu toliko visoka.

No, mobilnost hrvatskih menadžera i dalje je slaba, slažu se obje naše sugovornice.

Ne bi u Kazahstan

"Ljudi na menadžerskim pozicijama u 90 posto slučajeva nisu spremni na internacionalnu karijeru jer već jesu na relativno dobrim pozicijama, ovdje imaju sređen život i obitelj, a često se i napredovanja nude u manje atraktivnim zemljama poput Kazahstana", navodi Sanja Brkić Fakleš.

Naše sugovornice slažu se i u konstataciji da je na tržištu bez obzira na brojnu ponudu teško pronaći kvalitetna čovjeka te da će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju

IZ GRAZA U HRVATSKU

Georg Platzer Ikein voditelj u Zagrebu

Austrijanac Georg Platzer bit će prvi voditelj Ikeine robne kuće u Zagrebu. Upravljat će procesom zapošljavanja voditeljskog tima robne kuće u Zagrebu, za koji natječaj traje do 28. travnja 2011., a zatim će pomagati u razvoju i obuci odabranih. Platzer je karijeru u Ikei počeo 1989., kada je bio dio tima zaduženog

za gradnju Ikeine robne kuće u Grazu. Obnašao je više ključnih pozicija unutar austrijske Ikee, bio je, uz ostalo, voditelj Ikea Food odjela na razini države, voditelj robne kuće Nord u Beču te zamjenik voditelja također bečke robne kuće Vösendorf.

Mjesto voditelja u Hrvatskoj ponuđeno mu je, uz ostalo, zbog iskustva s hrvatskim kupcima u Ikeinoj robnoj kući u Grazu. Doselio se u Zagreb i počeo učiti hrvatski. Nada se, ističu, da će do otvorenja robne kuće moći komunicirati na hrvatskom. B. hr.

VALAMAR HOTELI

Edvard Lesnik direktor grupne prodaje

G. PLATZER odabirat će menadžerski tim za Hrvatsku arhiva Business.hr OGLAS

STABILIZIRANJE TRŽIŠTA

Menadžere će zapošljavati 38% tvrtki Prema nedavnom pregledu tržišta rada agencije za zapošljavanje Antal International, 37 posto anketiranih kompanija u Hrvatskoj potvrdilo je da trenutačno zapošljavaju, a 38 posto planira zapošljavati u sljedeća tri mjeseca. U procesu je otpuštanja upravljačkog i stručnog kadra 19 posto kompanija, a njih 18 posto očekuje da će to učiniti u sljedećem razdoblju.

Usporedbe radi, prošle jeseni je 49 posto ispitanih kompanija zapošljavalo, 44 posto planiralo zapošljavati, a 17 posto smanjivalo broj zaposlenih na toj razini. "Hrvatska zaostaje za većinom zemalja regije koje su zabilježile znatno veće razine aktivnosti u zapošljavanju menadžera, što je u korelaciji s pokazateljima gospodarskog rasta", objašnjava Nina Anđal.

Iako se zapošljavanje donekele smanjilo na globalnoj razini, postotak organizacija koje zapošljavaju i dalje je relativno visok. tržište aktivirati jer će mnoge tvrtke željeti otvoriti ovdje svoje urede, no dolazit će i strani menadžeri, što će stvoriti konkureniciju.

Dobna diskriminacija i dalje je prisutna, jedno vrijeme su svi htjeli imati zaposlenike do 35 godina, no situacija se malo poboljšala, pa se traže i ljudi s iskustvom i zrelošću, kaže Nina Anđal.

Etičnost na cijeni

Sanja Brkić Fakleš navodi da je prije nekoliko godina vladalo "ludilo yuppija do 35", svi su bili ponosni da imaju takve zaposlenike, no mnogi su se opekli jer su ljudi stavljeni pred izazove kojima nisu dorasli. "Ljudi iznad 45 ili 50 godina su zapošljivi ako imaju odgovarajuće znanje i iskustvo, uvijek govorim da se sad mogu dati najviše u posao jer su rješili životne probleme", kaže Sanja Brkić Fakleš.

"Ne može se generalizirati kakav se prototip menadžera traži na hrvatskom tržištu, no načelno mora biti svestrana osoba, obrazovana, moderniji tip zaposlenika, a puno se gleda i na konkretno radno iskustvo s naglaskom na internacionalni rad, pogotovo u regiji", objašnjava Sanja Brkić Fakleš. Traži se sklonost timskom i projektnom radu te samostalnost, a pogotovo strane tvrtke polažu na etičnost, važno im je da osobe nisu sklone protuzakonskim radnjama i primjerice podmićivanju.

"Važno im je da menadžer može misliti na interes kompanije, a ne samo na osobni, što je kod nas na prvome mjestu, dakle da bude u skladu s korporativnim standardima i da angažman bude dugoročan", ističe direktorica Pedersen&Partnersa.

Irena Habjanec

Irena.habjanec@business.hr

Edvarda Lesnika Valamar hoteli i ljetovališta imenovali su novim direktorom grupne prodaje. Na novu dužnost dolazi s mjesta izvršnog direktora Sunčanog Hvara d.d, gdje je posljednje tri godine upravljao s devet hotela i 800 zaposlenika. U Sunčani Hvar došao je iz irske tvrtke Citywest hotels group, gdje je obnašao funkci-

ju generalnog direktora.

Lesnik je rođen u Kopru u Sloveniji, gdje je završio fakultet Master in Business Administration na Sveučilištu u Ljubljani. Radna iskustva u Sloveniji stjecao u Bernardin grupi i drugim turističkim kompanijama na raznim pozicijama, poput Lifeclass hotels & SPA, Portorož Slovenija te Zdravilišču Rogaška. U Valamar hotelima i ljetovalištima na mjestu direktora grupne prodaje zamijenio je Giorgia Caduma. B. hr.

APB PROGRAM

arhiva business.hr

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 19/4/2011

RAJESH CHANDY, član ekonomskog savjetodavnog vijeća američke vlade za inovacije u 21. stoljeću

Svjetski stručnjak za inovacije dolazi u Zagreb

Rajesh Chandy, professor na London Business School te jedan od najvećih autoriteta iz područja inovacija, 1. srpnja dolazi u Zagreb u sklopu executive education programa Advanced Program in Business (APB), koji će početi 29. travnja. U nastavku donosi-

mo njegov kratak portret, a u sličnoj ćemo formi predstaviti i sve predavače koji će tijekom devet vikenda gostovati na programu među čijim je pokroviteljima Business.hr.

Uz menadžere vodećih svjetskih korporacija, Chandy je član ekonomskog savjetodavnog vijeća američke vlade za inovacije u 21. stoljeću. Svoj je rad fokusirao na upravljanje marketingom i inovacijama, revolucionarizirao istraživanje inovacija te dokazao kako one ne ovise toliko o veličini poduzeća koliko o korporativnoj

kulturi.

Chandy će u Zagrebu održati predavanja fokusirajući se na ključne dimenzije inovacija - stvaranje vrijednosti kroz inovacije te razvoj korporativne kulture temeljene na inovacijama.

Pružit će ideje o tome kako povećati inovativnost poduzeća, bez potreba za značajnim resursima, što je neprocjenjiv doprinos regionalnim poduzećima koja se bore s krizom kroz povećanje efikasnosti, što najčešće implicira otpuštanja.

B.hr

Studenti redizajniraju Subanovu kozmetiku DIZAJN U PRAKSI Nakon Kraševih Vic krekera i štapića te Atlanticova Ralona, koji je već na trgovačkim policama, studenti s pet hrvatskih fakulteta redizajniraju ambalažu linije kozmetičkih proizvoda tvrtke iz Strmca

U

sklopu festivala ambalaže FEST. A CROPAK, koji će se ove godine održati 5. i 6. svibnja u Zagrebu, treći će put biti organizirana Studentska kreativna radionica CROPAK 2011. U njoj ove godine sudjeluje 128 studenata s pet visokoškolskih institucija sa zagrebačkog, splitskog i riječkog sveučilišta, a redizajnirat će ambalažu linije kozmetičkih proizvoda s posebnom namjenom hrvatske tvrtke Suban iz Strmca, i to uz vodstvo svojih mentora i superviziju profesionalnog dizajnera, kreativnog direktora Imago reklamne agencije iz Zagreba Deana Vranića.

Inozemna priznanja

Najbolje dizajnersko rješenje postat će podloga za

izradu ambalaže te poznate robne marke.

Nakon ocjenjivanja stručnog suda, najbolji studentski rad bit će proglašen na svečanoj dodjeli nagrada CROPAK i REGPAK i sudjelovat će u svjetskom natjecanju za najbolju ambalažu u kategoriji studentskih radova WorldStar Student Award, pod ingerencijom Svjetske organizacije za ambalažu.

"Posljednjih godina Studentska kreativna radionica iznjedrila je nekoliko vrhunskih dizajnerskih rješenja. Pobjednik prve radionice održane 2009. godine je mladi Riječanin Marino Krstačić-Furić, a svojim se radom plasirao na visoko 26. mjesto u jakoj konkurenciji na svjetskoj razini. Linija proizvoda Ralon u redizajniranoj ambalaži pobjednika proš-

NEKA OD 6 STUDENTSKIH RJEŠENJA izabranih među 47 koji su ušli u prvu selekciju arhiva business.hr

logodišnje radionice Tomislava Maričića s Grafičkog fakulteta u Zagrebu već je na policama trgovina u regiji", rekla je Drena Milijević, idejna začetnica projekta i direktorica Instituta za ambalažu i tiskarstvo.

U uži krug izabrano je šest studentskih rješenja za CROPAK 2011.

Revlon skočio

"Projekt redizajniranja u suradnji sa studentima dizajna odlično se uklopio u našu cjelokupnu strategiju reafirmacije brenda Ralon Atlantic grupe. Odlična je nadogradnja naše uobičajene prakse prema mladim profesionalcima

kojima uvijek kada možemo nastojimo dati priliku da pokažu i usavrše svoja znanja", objašnjava Marko Kufrin, brend menadžer za Ralon, koji je vodio prošlogodišnji projekt redizajna.

S odabranim novim izgledom Ralona, ističe, vrlo su zadovoljni, a o zadovoljstvu potrošača najbolje govore odlični prodajni rezultati. (Prema posljednjim podacima o prodaji, Ralon Classic losion poslije brijanja u pakiranju od 85 ml najprodavaniji je proizvod after shave kategorije na hrvatskom tržištu.) "Na prodajni uspjeh nekog proizvoda ne utječe samo dizajn nego niz faktora, prije sve-

ga kvaliteta, ali dobar odabir ambalaže svakako je jedan od važnijih elemenata", zaključuje Kufrin.

Kraš na čekanju

Zadatak prve radionice 2009. godine bio je redizajn Kraševih Vic proizvoda, vrećice za štapiće i kutija za krekere. Redizajnirani proizvodi još nisu na policama trgovina, a iz Kraša su poručili da je studentsko rješenje prihvaćeno i da su njime zadovoljni.

Njegova se primjena, kažu u Krašu, razmatra u sklopu šireg marketinškog plana promocije slanog asortimana proizvoda.

Irena Habjanec

Irena.habjanec@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 19/4/2011

ODOBRENA PONUDA

Auctor za SZIF daje 27 kuna po dionici

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrila je Auctoru i Laguni Novigrad preuzimanje Slavonskoga zatvorenog investicijskog fonda po 27 kuna po dionici.

Obveza objavljivanja ponuda za preuzimanje nastala je 24. veljače ove godine, kada je Auctor transakcijom

na Zagrebačkoj burzi kupio 829.026 dionica Slavonskog ZIF-a, što predstavlja 24,77 posto temeljnog kapitala društva.

Sa svim prethodno stečenim dionicama, Auctor drži milijun i pol dionica Slavonskog ZIF-a, ukupne nominalne vrijednost 142,5 milijuna kuna, što je ujedno 47,33 posto temeljnog kapitala društva i daje isti broj glasova na skupštini.

Auctor u ponudi za preuzimanje zajednički djeluje s Lagunom Novigrad, a

taj je odnos uspostavljen Sporazumom o zajedničkom djelovanju, koji su Auctor i Laguna također sklopili 24. veljače ove godine. Laguna i Auctor drže 1,6 milijuna kuna ili 48 posto Slavonskog ZIF-a te se u ponudi obvezuju platiti 27 kuna po dionici.

U skladu s potvrdom Zagrebačke burze o prosječnoj cijeni dionice, koja je bila 26,9 kuna u vrijeme nastanka obveze ponude, Auctor je postojećim dioničarima ponudio premiju od 10 lipa u odnosu na prosjek. N. S.

MARIJAN PALIć, član Uprave Auctora

snimio saša ĆetkoviĆ

Prvi kvartal ove godin bi biti lošiji od prošlogo REZULTATI TROMJESEČJA

Domaći analitičari smatraju da će malo bolje rezultate nego lani ostvariti poduzeća okrenuta izvozu i prehrani, rezultati brodara ovisit će o tome kako su tvrtke izložene spot tržištu, a najmanje je svjetlosti i dalje u građevinskom sektoru

PETAR BRkIć, vlasnik Abacus brokera, kaže kako ne treba biti optimističan zbog konstantnog pada osobne i državne potrošnje, koja je osnovni pokretač hrvatskoga gospodarstva, stoga i generator osnovnih prihoda većine kompanija

arhiva business.hr

Iako domaća investicijska scena očekuje blago pozitivnije rezultate kompanija u prvom ovogodišnjem kvartalu, prvi bi kvartal, realno gledano, mogao biti i lošiji od lanjskog. Domaći analitičari smatraju da će nešto bolje rezultate nego lani ostvariti poduzeća okrenuta izvozu i prehrani, rezultati brodara ovisit će o tome kako su tvrtke izložene spot tržištu, a najmanje je svjetlosti i dalje u sektoru građevine.

BDP će pasti

Budući da je zemlja po ekonomskoj definiciji već ušla u depresiju koju karakteriziraju dvije godine uzastopnog pada bruto domaćeg proizvoda, investicijska zajednica ne može baš biti optimistična. Tako razmi-

Muke gra�evinara se nastavljaju

Prehrana

Trgovina

Brodari

Gra�evina

Energija

Telekomunikacije

Izvor: business.hr

šlja i Petar Brkić, vlasnik Abacus brokera. Prema njegovu mišljenju, ne treba biti optimističan zbog konstantnog pada osobne i državne potrošnje, koja je osnovni pokretač hrvatskoga gospodarstva, stoga i generator osnovnih prihoda većine kompanija. "Prvi kvartal 2010. bio je izrazito loš, a rezultati ovog kvartala bit će na toj razini. Imamo premalo izvoznika, a napredak uvozno-izvozne bilance više je posljedica smanjenog uvoza nego pojačanog izvoza. Oporavak njemačkog, ruskog ili američkoga gospodarstva neće utjecati na rezultate naših kompanija", kazao je Brkić.

"Zbog očekivanog pada BDP-a u prvom kvartalu ne treba očekivati ni previše pozitivne rezultate kom-

panija", dodaje Žarko Buzuk, portfeljni menadžer OTP Investa. On pak smatra da ne treba očekivati ni puno negativnih vijesti jer su se domaće kompanije dobro pripremile na ovakav scenarij kad je o nadzoru troškova u recesijskim vremenima riječ. "Na sektorskoj razini očekujemo relativno dobre rezultate kompanija u sektoru prehrane i onih koje su veliki izvoznici. Njih, nažalost, nema previše. Za građevinare još ne vidimo svjetlo na kraju tunela", jasan je bio Buzuk.

Na perspektivu građevinara, kojoj na ruku ne ide i novi pad izdanih građevinskih dozvola, osvrnuo se i Davor Špoljar, analitičar Erste banke: "Građevinski sektor vjerojatno će i dalje biti pod određenim pri-

tiscima. Dalekovod će nastaviti u negativnom tonu iz četvrtog kvartala prošle godine. To je posljedica restrukturiranja, ali i jaza između izvršenih radova i početka novih, što bi se trebalo osjetiti na prihodovnoj liniji, ali i na onoj profitnoj. Rezultati Instituta IGH vjerojatno će biti pod utjecajem jednokratnih stavki restrukturiranja građevinskog portfelja iz kojega bi neto efekt mogla biti čak i određena neto dobit. Ipak, ne očekujemo pretjerane oscilacije u odnosu na prošlogodišnji rezultat."

Prehrana u plusu

Špoljar smatra da će rezultati kompanija iz brodarskog sektora ovisiti o tome je li struktura prihoda više orijentirana spot tržištu ili

BrOjKa

9,43 kune po dionici za preuzimanje splitskog Koteksa mora ponuditi Kerum prema Hanfinoj odluci

LIKVIDNOST

FED odustaje od novog otkupa obveznica Izgledno je da Federalne rezerve, središnja banka Sjedinjenih Američkih Država, neće objaviti početak trećeg programa otkupa državnih i korporativnih obveznica i druge imovine, koji bi trebao naslijediti tzv. kvantitativno otpuštanje 2, tijekom kojeg će do kraja lipnja biti otkupljeni papiri vrijedni ukupno 600 milijardi američkih

ne mogao odišnjeg pak dugoročnijim ugovorima. U tom kontekstu može se očekivati stabilno poslovanje Uljanik plovidbe, a Atlantska plovidba mogla bi zabilježiti malo lošije rezultate kao posljedice pada vozarina.

Stabilniji prehrambeni sektor trebao bi bilježiti bolje rezultate. Analitičar Erste banke ponajprije misli na Podravku koja bi trebala zabilježiti rast prihoda i dobiti uz jačanje marži. Prvi kvartal za Atlantic grupu trebao bi biti dosta izmijenjen u odnosu na isti kvartal prošle godina, i to uglavnom zbog akvizicije Droge.

Prihod će svakako biti veći, a profitna strana mogla bi osjetiti posljedice viših kamata te nedostatka pozitivnih jednokratnih stavki koje su bile prisutne prošle godine.

"Kad je riječ o Ini, ona bi mogla nastaviti s pozitivnim rezultatima. Moguće su i dvoznamenkaste stope rasta čiji je temelj u višim cijenama nafte i dobroj iskoristivosti rafinerija. Stanje knjižnih narudžbi u Ericssonu na kraju prošle godine sugerira da bi prihodi u prvom kvartalu mogli biti malo slabiji, međutim profitabilnost ne bi trebala previše patiti te je moguć blag rast na EBIT ili bruto razini", zaključio

je Špoljar.

rast cijene energije

Neznatno bolje rezultate nego lani očekuju u ST Investu, čiji glavni analitičar Stipe Laća razloge za optimizam pronalazi u daljnjem oporavku gospodarstava u okruženju, ponajviše u Europskoj uniji. Također smatra da će izvoznici zabilježiti bolje rezultate, a kompanije okrenute domaćem tržištu zadržati lanjske brojke ili čak malo pasti, što sugeriraju objavljeni podaci o prometu u maloprodaji za prva dva mjeseca 2011. godine.

"Općenito, računamo na to da će pozitivni efekti povećanog izvoza ipak neutralizirati one negativne s domaćeg tržišta. Sektorski gledano, Uprava Petrokemije već je najavila porast domaće potražnje 30 posto, što sugerira da cijene poljoprivrednih proizvoda sa svjetskih robnih tržišta potiču pojačanu poljoprivrednu aktivnost i kod nas. Povišene cijene energije trebale bi i pozitivno utjecati na rezultate kompanija iz energetskog sektora. S druge strane, cijene vozarina i nizak tečaj dolara trebali bi negativno utjecati na rezultate brodarskih kompanija", jasan je bio Laća.

Nikola Sučec

dolara. Naime, FED još nije najavio početak trećeg kvantitativnog otpuštanja, a kako je sigurno da to neće učiniti nekoliko dana prije kraja lipnja, jer ne smije uznemiriti tržišta, a ni na sljedećem sastanku Odbora za otvoreno tržište FED-a sljedećeg tjedna, čini se da dolazi kraj ere besplatnog novca za američke kompanije. FED je nakon spuštanja kratkoročnih kamatnih stopa blizu nuli kroz programa otpuštanja likvidnosti pokušao putem otkupa obveznica spustiti i dugoročne kamate kako bi dodatno potaOGLAS

knuo rast gospodarstva. Kako danas, prema ocjenama i najopreznijih dužnosnika FED-a, nema više razloga za nastavljanje programa, jer je temeljna inflacija, isključivši cijene hrane i energenata, ispod dva posto na koliko je ciljao FED, program otkupa nije potreban. U zadnjem obraćanju američkom Kongresu guverner Feda Ben Bernanke izjavio je kako postoji dovoljno dokaza samoodrživog oporavka potrošnje kompanija i kućanstava. Smanjili su se rizici usporavanja rasta, a rizik deflacije postao je zanemariv. B.hr

BEN BErNaNKE, guverner FED-a, tvrdi da su rizici od deflacije zanemarivi

arhiva business.hr

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Podravke u ponedjeljak je bila predvodnica ne samo svoga sektora nego i dionica s najvećim rastom među izdanjima koja su zabilježila najveće dnevne promete na Zagrebačkoj burzi. Ukupno je Podravkom protrgovano u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna, čime se uvrstila na drugo mjesto po veličini prometa u ponedjeljak kada je samo četiri izdanja zabilježilo promete veće od milijun kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Dom holding Dukat Končar - elektroindustrija Ingra Dalekovod Kaštelanski staklenici Belje Adris grupa Metalska industrija Varaždin Uljanik plovidba Đuro Đaković holding Petrokemija Rabac, ugostiteljstvo i turizam Tankerska plovidba Luka Ploče Ericsson Nikola Tesla Jadroplov d.d.

Badel 1862 Arenaturis SN holding Industrogradnja d.d.

AD Plastik Tisak Kraš, prehrambena industrija Atlantic grupa Jamnica Ledo Hidroelektra niskogradnja Luka Rijeka Croatia osiguranje d.d.

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Privredna banka Zagreb Končar Končar Tehnika Dubrovnik - Babin kuk Vupik HUP - Zagreb Jadranska banka Istraturist Umag d.d.

Institut IGH Viro tvornica šećera d.d.

Jadransko osiguranje Hoteli Maestral Atlas nekretnine Medika Viadukt Franck prehrambena industrija Konzum Končar - električni aparati Zvijezda Liburnia Riviera Hoteli Maistra Dioki d.d.

Croatia lloyd Čakovečki mlinovi RIZ-odašiljači Lavčević Veterina d.d.

Tehnomont montaža Slavonski zatvoreni investicijski fond Valamar grupa HTP Korčula Vjesnik Đakovština TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Zlatni rat Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d.

Sunčani Hvar Kutjevo Žitnjak Božjakovina Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

Hoteli Podgora Zagrebačka banka Solaris Hrvatski duhani

+ Badel 1862 zabilježio je velik pad cijene u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi. Međutim, u danu kada su indeksi pali po malo većoj stopi, Badel 1862 nije bio ni među prvih pet izdanja s najvećom stopom pada. Njegov promet od 63.789 kuna bio je dovoljan da ga smjesti među gubitnike dana na Zagrebačkoj burzi. Protrgovano je s ukupno 962 dionice Badela 1862 u 14 transakcija.

Redovan promet: 11.784.408,90 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

285.64 316.34 3,600.00 683.50 59.16 650.00 547.50 13.14 242.60 3,251.00 87.01 264.10 2,800.00 575.01 37.71 154.47 128.97 1,360.00 1,230.01 1,598.00 144.00 64.41 53.00 150.15 502.00 125.00 171.67 440.04 770.04 47,000.00 5,800.01 131.31 200.02 5,850.00 16.25 559.00 1,205.13 1,295.03 1,140.00 122.00 68.01 1,350.00 2,102.01 274.96 1,780.11 407.74 3,150.00 93.00 35.35 7,000.00 245.50 826.00 198.11 1,100.00 3,432.20 1,900.08 57.20 66.51 2,600.50 3,800.00 112.50 175.01 56.10 101.28 26.00 52.31 73.52 20.00 7.70 25.00 62.00 80.52 42.00 27.08 130.00 99.98 9.20 20.61 253.00 250.06 50.00

288.00 320.99 3,615.02 700.01 61.82 650.00 550.03 13.75 249.30 3,350.18 89.00 265.10 2,800.00 580.25 39.30 157.28 129.00 1,360.01 1,247.17 1,609.00 145.00 68.00 54.00 150.15 502.00 127.60 172.03 443.11 771.00 47,000.00 5,851.00 133.89 203.10 5,855.05 16.26 580.00 1,210.11 1,320.00 1,167.00 122.00 73.00 1,350.00 2,124.98 278.49 1,800.00 413.00 3,150.00 93.00 35.90 7,000.00 248.00 840.00 200.00 1,100.00 3,435.17 1,940.00 61.00 67.51 2,600.50 3,800.00 112.50 199.90 59.85 101.28 26.65 52.31 73.52 20.00 7.70 25.00 62.00 80.52 44.85 27.08 130.00 99.98 9.20 20.61 253.00 250.06 50.00

287.00 320.99 3,610.01 684.00 60.80 650.00 547.50 13.34 242.60 3,290.00 87.18 265.00 2,800.00 575.02 37.77 154.48 129.00 1,360.01 1,230.01 1,609.00 145.00 68.00 54.00 150.15 502.00 125.50 171.76 440.05 771.00 47,000.00 5,800.05 131.31 202.00 5,850.00 16.25 559.00 1,210.01 1,295.03 1,140.00 122.00 73.00 1,350.00 2,102.01 278.49 1,800.00 407.75 3,150.00 93.00 35.35 7,000.00 245.50 826.00 200.00 1,100.00 3,432.20 1,900.08 57.20 66.51 2,600.50 3,800.00 112.50 175.01 59.85 101.28 26.65 52.31 73.52 20.00 7.70 25.00 62.00 80.52 44.85 27.08 130.00 99.98 9.20 20.61 253.00 250.06 50.00

0.00% 1.47% 0.28% -3.38% -1.76% 0.00% -1.88% -1.04% -2.22% -3.24% -2.04% -0.75% 0.00% -1.04% -3.15% 0.70% 0.00% 0.00% -1.20% -0.68% 0.00% -11.69% -1.42% 0.10% 0.00% -1.18% -1.85% -0.68% -1.15% -2.09% -3.30% -2.01% -0.55% -2.50% -5.80% -3.95% -0.33% -2.63% -1.72% 0.83% 4.27% -0.74% -0.14% 7.11% -2.17% -1.03% 6.60% 2.10% 0.40% 0.00% -0.61% -4.07% -0.01% -8.33% -2.63% -2.11% -6.23% -0.73% -10.33% 0.00% -45.12% -9.37% -0.05% -4.15% 2.50% -4.89% -8.10% -20.00% -12.90% -0.36% 0.81% 0.65% -0.33% -12.50% -0.02% -16.71% -16.36% -20.73% 1.95% 8.67% 11.11%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,68%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

11,378 4,228 312 1,476 6,742 590 600 24,366 1,318 91 2,957 950 83 396 4,795 1,113 1,041 79 71 47 513 962 1,180 416 119 467 334 117 62 1 7 293 190 6 2,050 55 23 18 19 175 305 15 9 60 9 39 5 168 400 2 52 15 58 10 3 5 160 123 3 2 66 39 114 64 220 104 50 162 375 86 34 24 40 56 10 10 92 30 1 1 5

3,263,067.64 1,346,386.28 1,124,461.73 1,018,078.34 406,608.30 383,500.00 329,067.29 325,097.79 323,505.72 300,440.88 259,818.60 251,525.20 232,400.00 229,521.91 183,209.21 173,007.26 134,287.50 107,440.15 88,138.70 75,397.60 74,367.00 63,789.83 63,451.38 62,462.40 59,738.00 58,598.99 57,405.77 51,733.87 47,780.88 47,000.00 40,702.24 38,565.75 38,127.81 35,115.15 33,313.00 31,066.22 27,826.73 23,401.01 21,978.10 21,350.00 20,830.90 20,250.00 18,981.90 16,674.10 16,090.22 16,049.70 15,750.00 15,624.00 14,149.90 14,000.00 12,814.52 12,538.00 11,518.73 11,000.00 10,299.57 9,660.08 9,358.61 8,264.13 7,801.50 7,600.00 7,425.00 7,016.61 6,543.32 6,481.92 5,798.00 5,440.24 3,676.00 3,240.00 2,887.50 2,150.00 2,108.00 1,932.48 1,685.70 1,516.48 1,300.00 999.80 846.40 618.30 253.00 250.06 250.00

23,502.00 1,739.77 36,100.10 954.54 454.01 1,950.00 1,408.24 100.05 556.48 373.72 716.23 1,797.79 42.05 333.51 122.26 516.14 130.58 851.89 273.82 2,142.62 237.32 51.14 117.86 408.41 227.10 527.05 409.92 604.46 2,570.75 1,039.92 1,277.00 81.92 1,208.06 1,799.45 8.22 10,662.80 74.33 251.48 215.98 215.33 109.90 636.36 251.45 1,301.94 285.44 565.41 393.75 47.96 117.92 211.36 112.15 352.84 4,540.57 43.14 344.10 575.04 626.02 268.84 377.27 399.00 42.01 83.69 110.41 27.18 89.18 329.32 31.42 21.23 8.11 9.45 34.24 40.23 327.90 155.07 26.73 20.49 127.37 7.55 16,204.24 154.47 42.14

365 dana Najniža Najviša 253.10 240.00 1,625.00 683.50 27.87 290.01 430.00 12.45 217.00 612.00 54.00 242.21 1,771.00 533.13 22.36 105.50 65.10 1,140.00 1,160.03 1,181.00 124.01 57.03 33.03 130.58 292.00 80.21 135.00 339.99 657.10 31,101.00 4,720.12 120.00 161.54 4,502.00 16.25 461.06 909.99 975.00 871.01 52.00 41.77 1,115.16 2,000.00 250.10 1,106.00 290.00 2,486.50 44.59 24.02 6,200.00 190.00 655.38 145.00 701.00 2,851.00 1,900.08 51.00 60.20 2,488.01 2,950.00 98.00 161.10 55.56 65.00 15.15 28.00 57.00 20.00 5.11 13.05 30.05 61.05 25.00 23.11 76.10 80.01 9.00 20.06 200.00 166.55 25.00

315.99 355.00 4,050.00 1,044.18 63.89 675.00 594.99 39.35 390.00 4,990.00 118.99 318.99 3,130.00 675.00 52.00 184.73 135.00 1,615.00 2,093.00 1,777.00 190.30 88.50 75.31 245.00 598.00 146.00 267.90 497.02 829.99 50,000.00 6,900.00 239.00 267.02 6,299.00 23.98 708.00 2,198.00 2,450.00 1,649.98 165.00 133.82 1,595.99 3,100.00 395.00 2,900.00 507.77 3,401.00 122.50 46.99 8,250.00 349.94 938.00 225.50 1,200.00 4,299.00 2,890.00 74.95 118.00 3,300.00 4,000.00 205.00 275.00 78.13 149.92 34.96 62.00 112.00 30.00 19.90 34.90 81.50 175.00 78.00 32.50 163.85 130.00 11.99 33.89 289.98 295.00 50.00

REgIONALNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S AERODROM LJUBLJANA POZAVAROVALNICA SAVA GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE PETROL MERCATOR LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK INFOND DYNAMIC TRIGLAV NALOZBE

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-B RSRS-O-D RSRS-O-C HEDR-R-A TRZN-R-A RSDS-O-C TLKM-R-A ZPTP-R-A KRIP-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHKC FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FBIHKD SRPVRK1 BHTSR MIGFRK2 BSNLR BIGFRK3

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB TPZR NIIS AERO MRVC RIBR ENHL AGBN MTLC A2015 TLFN SJPT TIGR IMLK TGAS

AIK banka a.d. Niš Tekstilpromet a.d. Zrenjanin NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Moravica a.d. Stara Moravica Ribar a.d. Novi Kneževac Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2015K Telefonija a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Tigar a.d. Pirot Imlek a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 TEL KMB ALK SKP ZLRB GRNT TPLF RZUS STIL SBT

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE SKOPSKA PIVARA SKOPJE ZLATARA RUBIN SKOPJE Garant a.d. Futog TOPLIFIKACIJA SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA BITOLA

Najniža

59,32 0,68 15,03 7,50 11,60 8,30 73,00 229,00 166,05 12,85 16,50 9,31 0,70 4,36 1,58

Najviša

59,98 0,69 15,50 7,95 11,80 9,00 75,00 233,10 170,00 12,99 16,60 9,35 0,70 4,40 1,58

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,32 0,69 15,35 7,95 11,70 8,41 74,00 230,65 169,50 12,95 16,60 9,31 0,70 4,40 1,58

Promet

valuta: EUR - euro 59,50 0,68 15,04 7,69 11,70 8,52 74,54 230,78 169,53 12,95 16,57 9,32 0,70 4,39 1,58

-0,80 % 4496 -2,40 % 127707 1,25 % 4058 5,30 % 7083 0,00 % 3593 0,12 % 4622 -1,95 % 427 -1,89 % 73 -0,29 % 92 -0,38 % 1136 0,00 % 707 -0,44 % 1064 0,29 % 13809 -0,97 % 1823 0,00 % 4053

Pozavarovalnica Sava +5,30% Garant Futog +0,86% Tržnica Banja Luka +0,68% Soja protein +0,30% Nova kred. b. Maribor +0,12%

267.495,84 87.374,52 61.036,46 54.500,12 42.030,40 39.396,63 31.828,75 16.847,95 15.597,10 14.706,78 11.713,00 9.920,56 9.656,95 8.010,53 6.403,74

Aerodrom Ljubljana

valuta: BAM - konvertibilna marka 36,11 36,01 37,00 0,68 1,47 83,07 1,66 7,05 8,25

37,93 37,00 37,01 0,70 1,48 85,00 1,67 7,06 8,25

37,50 36,99 37,00 0,70 1,48 83,07 1,67 7,05 8,25

0,38 0,37 0,37 0,68 1,48 0,75 1,66 7,05 8,25

1,35 % -0,03 % -0,03 % 0,00 % 0,68 % -0,05 % 0,00 % -0,70 % -1,43 %

91732 92598 67198 32115 12006 20496 7319 1535 646

34.551,45 34.136,19 24.867,27 21.943,00 17.761,38 15.473,96 12.159,67 10.827,25 5.329,50

valuta: BAM - konvertibilna marka 35,00 97,00 42,51 40,20 37,50 34,30 93,00 20,00 22,50 3,99 13,60 5,74

3.760,00 500,00 506,00 503,00 2.500,00 2.500,00 911,00 8.450,00 2.200,00 79,30 1.150,00 981,00 726,00 2.050,00 6.826,00

85,10 520,00 3.700,00 4.350,00 20.000,00 6.150,00 570,00 3.600,00 237,00 185,00 2.800,00

36,00 97,00 42,52 40,66 37,56 34,45 93,00 21,00 23,00 4,10 13,75 5,75

3.850,00 500,00 518,00 512,00 2.500,00 2.500,00 950,00 8.500,00 2.400,00 79,50 1.199,00 1.000,00 740,00 2.050,00 6.850,00

36,00 97,00 42,52 40,66 37,56 34,45 93,00 21,00 22,98 4,10 13,60 5,75

35,99 3,57 % 97,00 0,00 % 42,52 0,02 % 40,63 1,17 % 37,56 0,40 % 34,44 0,70 % 93,00 -1,06 % 20,87 0,00 % 22,86 3,05 % 4,10 1,23 % 13,62 -0,73 % 5,75 0,00 %

34310 1.234.921,00 4040 391.880,00 5051 214.765,41 4406 179.022,84 3872 145.417,98 3889 133.940,05 1397 129.921,00 2380 49.680,00 1993 45.552,65 9377 38.425,35 1844 25.121,98 4300 24.722,04

valuta: RSD - srpski dinar 3.760,00 500,00 515,00 504,00 2.500,00 2.500,00 940,00 8.460,00 2.262,00 79,37 1.187,00 999,00 739,00 2.050,00 6.830,00

3.760,27 500,00 515,56 507,51 2.500,00 2.500,00 940,49 8.459,54 2.262,31 79,37 1.187,28 999,27 734,89 2.050,00 6.829,83

-2,19 % 0,00 % -0,77 % -0,98 % 0,00 % 0,00 % -0,53 % -0,96 % -1,48 % 0,11 % -1,08 % 0,30 % 0,00 % -0,29 % 0,06 %

1686 12000 11111 10662 1525 1014 1744 173 548 13789 920 856 1125 366 94

6.339.823,00 6.000.000,00 5.728.407,00 5.411.117,00 3.812.500,00 2.535.000,00 1.640.212,00 1.463.500,00 1.239.748,00 1.094.451,50 1.092.302,00 855.378,00 826.750,00 750.300,00 642.004,00

valuta: MKD - makedonski denar

85,50 85,15 52,40 548,00 529,36 529,36 3.700,00 3.700,00 3.700,00 4.371,00 4.368,02 4.368,02 20.000,00 20.000,00 20.000,00 6.150,00 6.150,00 6.150,00 580,00 575,00 575,00 3.600,00 3.600,00 3.600,00 241,00 239,91 239,91 186,00 185,35 185,35 2.800,00 2.800,00 2.800,00

0,07 % 116512 -0,17 % 3495 0,00 % 429 -0,07 % 307 0,00 % 50 0,00 % 138 0,86 % 1000 0,00 % 53 790 -1,41 % -1,27 % 790 0,00 % 49

6.105.400,79 1.850.100,00 1.587.300,00 1.340.983,00 1.000.000,00 848.700,00 575.000,00 190.800,00 189.530,00 146.430,00 137.200,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

AIK banka Krka NIS Bosnalijek Alkaloid

-2,19% -0,80% -0,77% -0,73% -0,07%

Aerodrom Nikola Tesla

+1,25 -0,98 Aerodrom Ljubljana u ponedjeljak je bio druga po prometu dionica na Ljubljanskoj burzi, za što je bilo dovoljno samo nešto više od 61.000 eura. Cijena dionice Aerodroma Ljubljana porasla je 1,25 posto, na 15,35 eura. Kompanija je sredinom prošlog tjedna objavila rezultate poslovanja u prošloj godini prema kojima je neto dobit tvrtke iznosila 4,27 milijuna eura, dok je u 2009. iznosila 6,1 milijun eura, uz pad broja putnika i povećanje prijevoza tereta.

Beogradski Aerodrom Nikola Tesla nije u ponedjeljak uživao jednaku naklonost ulagača kao konkurentski operater zračne luke u Ljubljani. Ulagači su uz promet od 5,4 milijuna dinara cijenu dionice spustili 0,98 posto, na 504 dinara.

Dionica je u trgovinu na Beogradskoj burzi uvrštena 7. veljače ove godine, kada je završila na 632 dinara. Od uvrštenja je pad cijene dionice od koje se puno očekuje iznosio više od 20 posto.

REgIONALNI INdEkSI BIRS -0,04% -0,89% 1.196,00

Belex15 FIRS -0,88% 743,66 -1,10% 2.380,23 Belexline

MBI10 -0,09% 1.396,13 -0,85% 2.513,90 SASX10

-0,98% MONEX20 12,950.83 +0,21% 1.067,28 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 18. travnja 2011.

1.075,09 -0,26% SBITOP

785,05

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -1,74% -1,99% 2.864,75 5.870,44 dAX BuX -2,31% 23.442,37 -2,84% 7.017,74

CAC40 ATX -2,27% 2.770,00 -2,93% 3.879,04 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -3,22% ponedjeljak 18. travnja 2011.

1,723.06 FTSE100

AMERIčkI INdEkSI djIA +0,46% S&P500 +0,01% 12.341,83 1.314,52 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,05% petak 15. travnja 2011.

2.760,22

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG NF1N AELG POSR GRVG KBMR TLSG PETG MELR LKPG ZVTG INDGL PBGS INDDY TRSG

+

Oznaka

Utorak 19/4/2011

+

Powered by

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

KD Energija HPB WAV DJE

10,9763

10,39

7,5203

9,91

96,2776

7,00

Platinum Global Opportunity 14,2795

6,79

PBZ I-Stock

71,0179

6,68

FIMA Equity

75,0807

-16,42

C-Zenit

50,4229

-14,84

ST Global Equity

44,3859

-14,77

NFD Aureus New Europe 118,9253

-10,61

KD Victoria

14,4267

-9,21

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,0395

6,84

Raiffeisen Prestige

109,0700

6,72

PBZ Global fond

109,6657

2,70

Erste Balanced

125,2100

1,83

OTP uravnoteženi

115,6459

1,11

ST Balanced

167,9080

-12,05

ST Aggressive

65,2423

-8,15

C-Premium ICF Balanced NFD Aureus E. M. B.

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

5,6007

-8,09

120,5821

-6,97

78,1954

-4,87

NFD Aureus US Algorithm MP-Global HR ZB trend NFD Aureus Global Developed AC Rusija KD Nova Europa MP-Mena HR ZB BRIC+ ZB euroaktiv Ilirika JIE Platinum Blue Chip MP-Bric HR NFD Aureus New Europe HI-growth HPB WAV DJE NFD Aureus BRIC KD Energija Raiffeisen Emerging M. Ilirika BRIC VB High Equity Raiffeisen World KD Prvi izbor VB CROBEX10 HPB Titan Poba Ico Equity Erste Total East OTP meridian 20 AC G Dynamic EM Platinum Global Opportunity HPB Dynamic

kn kn € kn € kn kn € € € € kn kn € € € kn € € kn € kn kn € kn € € € $ kn

141,1393 314,7795 131,6000 93,3163 44,4821 7,5203 453,8304 102,7500 105,8300 166,1609 83,0571 339,3886 118,9253 8,3950 96,2776 27,3560 10,9763 57,5300 108,7869 47,9595 105,7200 12,8854 107,0071 72,4691 5495,5300 35,1500 94,9107 10,8419 14,2795 51,4552

2,29 0,69 0,67 0,66 0,65 0,64 0,57 0,54 0,52 0,50 0,50 0,45 0,37 0,36 0,36 0,32 0,31 0,28 0,28 0,26 0,25 0,20 0,18 0,16 0,14 0,14 0,10 0,10 -0,02 -0,03

-10,22 -4,96 -4,89 -8,01 -8,62 -1,36 -10,44 -6,10 -2,13 -6,16 -3,83 -6,90 -3,39 -3,72 -2,14 -7,96 -3,23 -8,61 -9,53 -5,55 -3,50 -3,71 -1,86 -2,24 -3,92 5,08 2,46 -4,87 -3,01 4,65

22,77 7,51 3,49 7,76 6,55 15,67 0,32 3,79 3,44 1,88 3,34 -2,69 -7,33 2,25 5,93 -3,19 12,86 3,83 -4,73 -2,45 6,67 3,90 18,11 7,43 -1,73 17,83 11,01 0,36 10,43 5,17

2,11 3,77 -0,04 -5,72 -7,61 9,91 3,40 3,52 -1,85 -5,12 -0,20 -3,86 -10,61 -4,00 7,00 -6,05 10,39 -5,89 0,38 -5,67 1,23 2,53 2,21 0,09 -7,82 1,53 0,85 -2,00 6,79 -0,29

14,70 -7,96 3,30 -1,28 -17,92 -7,82 4,15 2,74 0,82 8,16 -5,50 -5,17 7,35 -1,90 -1,04 -13,87 8,68 -15,35 6,83 -18,75 0,74 3,15 5,63 -8,27 -14,86 -25,57 -1,74 3,90 -7,94 -13,36

-3,96 -1,84 -3,09 -4,38 -4,39 2,79 -7,17 -3,61 1,69 -3,12 -2,12 -8,65 -2,86 -2,87 -0,86 -5,42 0,71 -6,53 -9,06 -3,57 0,57 -0,85 4,12 -0,53 -1,09 8,09 5,84 -3,78 0,78 5,50

28,573 5,068 174,585 56,515 9,914 22,932 6,196 140,062 243,582 92,547 8,192 7,688 9,890 65,105 15,150 8,908 10,038 24,362 30,719 12,392 40,773 5,755 7,988 9,813 6,010 107,244 20,625 14,567 8,890 20,855

2,51 2,89 8,47 5,38 4,10 3,50 3,11 1,00 6,95 6,47 3,28 3,10 2,45 9,14 3,62 4,04 1,12 3,32 1,28 3,54 7,54 8,18 1,24 3,73 3,72 3,54 2,96 2,12 3,57 4,63

15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI ICF Balanced kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Ilirika JIE Balanced € HI-balanced € AC G Balanced EM € Raiffeisen Prestige € Agram Trust kn ZB global € ST Balanced kn HPB Global kn Erste Balanced € PBZ Global fond kn Raiffeisen Balanced € C-Premium kn Allianz Portfolio kn ST Aggressive kn KD Balanced kn OTP uravnoteženi kn

120,5821 78,1954 152,6291 10,0793 10,9413 109,0700 69,1362 146,6500 167,9080 103,1474 125,2100 109,6657 154,8300 5,6007 117,0395 65,2423 8,2097 115,6459

1,86 1,23 0,50 0,21 0,09 -0,01 -0,07 -0,09 -0,18 -0,19 -0,23 -0,29 -0,29 -0,29 -0,31 -0,40 -0,63 -0,97

3,67 -10,39 -2,09 -2,48 -3,75 -0,18 -3,48 -2,16 -4,46 2,77 -0,63 1,67 -2,47 -2,02 0,47 -3,94 -4,54 3,82

7,17 -3,69 4,73 2,79 0,78 1,10 2,14 3,35 -1,65 6,67 8,99 10,53 1,28 3,82 5,72 3,55 0,66 6,55

-6,97 -4,87 0,47 -0,03 -1,36 6,72 -4,42 0,64 -12,05 -3,87 1,83 2,70 -0,64 -8,09 6,84 -8,15 -2,66 1,11

2,42 -5,05 8,43 0,09 4,34 8,20 -1,67 3,99 6,47 0,56 0,13 5,53 5,19 -12,89 8,50 -7,38 -3,69 2,76

6,62 -7,86 0,60 -1,70 -2,71 0,65 -1,14 -0,64 -1,66 5,44 2,49 4,99 -0,24 0,14 1,61 0,01 -1,95 7,48

16,640 14,014 43,424 70,990 14,643 221,487 15,224 713,424 11,217 93,796 105,242 307,022 305,517 12,905 8,154 2,727 7,074 39,949

8,96 4,75 5,23 9,14 2,12 1,10 2,76 9,79 8,27 5,53 10,24 9,59 8,63 4,20 1,93 5,57 5,25 5,34

15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011

€ € € € € € kn €

128,5107 160,6000 11,6539 133,7800 177,8400 131,6277 165,8892 128,4258

0,04 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,04 -0,63

2,65 0,99 2,44 2,69 1,59 1,34 2,32 0,09

3,35 0,41 2,99 2,33 1,98 1,78 3,58 0,08

5,05 2,52 4,90 5,77 5,48 3,58 8,10 2,60

4,64 4,96 1,69 4,57 6,69 4,56 8,14 4,80

3,19 0,94 2,49 2,66 1,95 1,59 2,44 1,22

20,227 181,771 7,971 491,712 507,457 168,673 58,623 17,717

5,53 9,79 9,14 7,87 8,89 8,10 6,47 5,34

15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011

kn kn kn kn € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € kn

102,7270 123,6892 133,3214 164,0907 126,7596 139,6400 140,0001 136,4339 125,1227 133,2822 118,1993 11,4391 10,7707 109,3180 106,6500 100,5500 140,7406 146,3900

0,11 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,33 0,88 0,51 0,70 0,57 0,59 0,85 0,65 0,28 0,66 0,75 0,85 0,67 0,61 0,93 N/A 0,49 0,87

0,69 1,50 1,04 1,31 1,09 1,39 1,51 1,42 0,62 1,36 1,58 1,46 1,43 1,32 1,48 N/A 0,95 1,72

2,20 2,79 2,33 2,34 2,91 3,25 2,66 3,03 1,54 3,00 3,24 3,17 3,10 2,90 3,46 N/A 2,04 3,46

1,58 4,09 6,22 4,72 4,31 4,33 4,55 4,36 3,80 5,33 4,97 5,41 4,06 4,73 4,21 N/A 3,24 4,80

0,17 1,01 0,58 0,80 0,66 0,69 0,97 0,75 0,39 0,77 0,88 0,94 0,79 0,70 1,00 0,55 0,56 0,98

7,437 167,117 1104,572 2344,252 479,150 788,930 97,458 34,644 40,263 309,135 204,921 123,504 26,954 184,040 255,687 4,018 126,858 1209,259

1,71 5,31 12,05 10,73 8,73 7,87 7,56 7,29 6,01 5,53 3,45 2,55 1,87 1,93 1,56 0,22 10,73 8,14

15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011 15.04.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

165,8892

8,10

Erste Bond

133,7800

5,77

Raiffeisen Bonds

177,8400

5,48

HPB Obveznički

128,5107

5,05

HI-conservative

11,6539

4,90

ZB bond

160,6000

2,52

OTP euro obveznički

128,4258

2,60

PBZ Bond fond

131,6277

3,58

HI-conservative

11,6539

4,90

HPB Obveznički

128,5107

5,05

HPB Obveznički ZB bond HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash OTP novčani fond PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus Raiffeisen Cash

+

OGLAS

Ziheraška trgovina za novi pad Crobexa U RoVoVIMA Na dionice je na početku novog trgovinskog tjedna potrošeno samo 11 milijuna kuna, a većina tog iznosa otišla je na najlikvidnije - HT, Podravku, Inu i Atlantsku plovidbu Zagrebačka je burza novi trgovinski tjedan započela još jednim sporim i nezanimljivim trgovinskim danom. Redovan promet dionicama iznosio je samo 11,7 milijuna kuna, a većina tog iznosa potrošena je na dionice HT-a, Podravke, Ine i Atlantske plovidbe. Crobex je pao 0,68 posto, na 2182,6 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,61 posto, na 1214,97 bodova.

"Trgovanje se odvijalo bez veće volatilnosti jer investitori nemaju smjernica. Većina izdanja bilježi promjene cijena koje se kreću unutar jedan posto",

kazao je za Hinu analitičar u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri Davor Špoljar.

HT bez pomaka

Najlikvidnije izdanje, ono Hrvatskog Telekoma, nije zabilježilo promjenu cijene u odnosu na petak. Više od 11.000 dionica najvećega domaćeg telekoma vlasnika je promijenilo u cjenovnom rasponu od 285 do 288 kuna, pri čemu je zadnja transakcija provedena po cijeni od 287 kuna. Na HT je potrošeno 3,2 milijuna kuna.

Dionica Podravke u po-

nedjeljak je bila predvodnica ne samo svoga sektora nego i dionica s najvećim rastom među izdanjima koja su zabilježila najveći dnevni promet na Zagrebačkoj burzi.

Ukupno se Podravkom trgovalo u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna, čime se uvrstila na drugo mjesto po veličini prometa u ponedjeljak, kada su samo četiri izdanja zabilježilo promet veći od milijun kuna. Podravka je skočila 1,47 posto, na 320 kuna.

Više od milijun kuna potrošeno je i na Inu, čije su dionice porasle 0,28 po-

PERo KULAš, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe, čije su dionice u ponedjeljak pale gotovo četiri posto buljubašić/cropix

sto, na 3610,01 kunu. Najvećom domaćom naftnom kompanijom trgovalo se po cijenama između 3600 i 3615 kuna.

Dionice dubrovačkog brodara Atlantske plovidbe pale su ispod razine od 700 kuna. Zadnja transakcija tim brodarom zaključena je po cijeni od 684 kune, što je donijelo 3,38 posto minusa.

Dukat na 650 kuna

Gotovo pola milijuna kuna potrošeno je na dionice Dom holdinga i Dukata.

Dionice zagrebačkog Dom holdinga pale su 1,76 po-

REGIJA

Negativno otvaranje tjedna od Ljubljane do Skoplja Nakon negativnog prošlotjednog salda trgovine na burzama od Ljubljane do Skoplja, prvi dan novog tjedna nije donio nikakvo poboljšanje.

Ulagači nisu imali inspiraciju za kupnju koje bi podignula indekse, a slab interes

potvrdili su i prometi koji su bili još niži nego inače.

Najvećim minusom istaknuo se beogradski indeks Belex 15, koji je pao 1,10 posto, na 743,66 bodova, ali to je još daleko od niskih 651,78 bodova na kraju prošle godine. Dionicom AIK banka u ponedjeljak se u Beogradu

najviše trgovalo i postignut je promet od 6,33 milijuna dinara, ali cijena je pala 2,19 posto, na 3760 dinara.

Nakon prošlotjednog skoka cijene, Sarajevska je pivara u ponedjeljak bila najtrgovanija sa skromnih 49,6 tisuća konvertibilnih maraka, ali bez cjenovnog pomaka.

U Sarajevu se opet najviše trgovalo obveznicama ratnih odšteta i stare devizne štednje. U Ljubljani je Krka bila jedina dionica koja je uopće premašila 100.000 eura prometa. Ostvarila je 267.000 eura prometa, a padom cijene od 0,80 posto spustila se ispod 60 eura. B.hr

sto, na 60,8 kuna, a Dukat je ostao nepromijenjen na 650 kuna. Svih 590 protrgovanih dionica Dukata vlasnika je promijenilo po toj cijeni.

Badel 1862 zabilježio je veliki pad cijene. Međutim, u danu kada su indeksi pali po nešto većoj stopi, Badel 1862 nije bio ni među prvih pet izdanja s najvećom stopom pada.

Međutim, njegov promet od 63.789 kuna bio je dovoljan da ga smjesti među gubitnike dana na Zagrebačkoj burzi s minusom od 11 posto.

Nikola Sučec

bRoJKE

1,10 1,23

posto pao je u ponedjeljak beogradski Belex 15 indeks

milijuna KM prometa skupile su obveznice ratnih potraživanja na Sarajevskoj burzi

vip ima rješenje za nadzor radnog vremena Kao odgovor na novu verziju Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koji u revidiranoj verziji stupa na snagu 1. svibnja i čija primjena mora početi u svim hrvatskim tvrtkama, Vipnet je na tržište izbacio komer-

cijalno dostupnu inovativnu 'cloud computing' uslugu Vip nadzor radnog vremena.

Uporabom te usluge Vipnet korisnicima omogućuje brzo i jednostavno vođenje evidencije radnog vremena zaposlenika, uz izbjegavanje

zakonskih sankcija za nepridržavanje tog pravilnika.

Glavne su prednosti usluge čuvanje podataka najmanje četiri godine, bez dodatnih investicija u skupu IT infrastrukturu. Usluga Vip nadzor radnog vremena na-

mijenjena je svim tvrtkama koje imaju tri i više zaposlenika, a dostupna je već za 91 kunu mjesečno. Sve tvrtke koje aktiviraju uslugu do 30. lipnja prva tri mjeseca ne plaćaju mjesečnu naknadu. B.hr

dObiTniCi dAnA (ZSE) Solaris +8,67% Istraturist +7,11% Jadransko osiguranje +6,6% Vupik +4,27%

GUbiTniCi dAnA (ZSE) RIZ - odašiljači -45,12% Hoteli Podgora -20,73% Vjesnik -20% Božjakovina -16,71% Viktor Lenac -16,36% Badel 1862 -11,69%

indeKSi CROX Mirex

15 Raste

9 Nema promjene

56 Pada

Vrijed.

1,310,03 160,28

Prom.

1,13% 0,03%

Sirova nafta 109,66 Prirodni plin 4,20 Zlato 1,486,36 Srebro 42,97 Goveda 118,71 Kava 313,50

1,43% 1,57% 0,85% 2,01% 2,29% 0,71%

KAp U MORU Od 69 MiLiJUnA KUćAnSTAvA

Samo jedan posto najbogatijih Amerikanaca ne duguje porez

MnOGA najbogatija američka kućanstva zasigurno posjeduju vile s bazenom, no samo ih je 4000 platilo dovoljno poreza arhiva business.hr

Čak 45 posto američkih kućanstava, odnosno njih 69 milijuna, ne duguje savezni porez za prošlu godinu, no među kućanstvima s prihodom većim od milijun dolara takvih je samo jedan posto.

Podaci Tax Policy Centera pokazuju da 68 posto kućanstava s godišnjim prihodom manjim od 50.000 dolara saveznoj vladi ne duguje porez, a takvih ukupno ima 63,2 milijuna, što znači da se u svim ostalim kategorijama nalazi manje od šest milijuna kućanstava.

Vladi u Washingtonu porez neće morati platiti ni 4,3 mil-

ijuna, odnosno 12,5 posto svih kućanstava s prihodima između 50 i 100 tisuća dolara, piše CNNMoney.

Međutim, među najbogatijim američkim kućanstvima, odnosno onima čiji prihodi premašuju milijun dolara, samo njih 4000, odnosno jedan posto, državi ne duguje porez.

Treba istaknuti da se ova statistika odnosi isključivo na savezni porez pa će oko polovinu kućanstava bez poreznih dugova na saveznoj razini, odnosno njih 34 milijuna, morati platiti neki "lokalni" porez.

Nikolina Rivosechi

UMiJešAni OSnivAči TRiJU nAJvećiH STRAniCA

fotolia

On-line poker u prijevari teškoj tri milijarde dolara

SUdJeLOvAnJe u ilegalnim partijama plaćalo se putem lažnih on-line trgovina

Osnivači triju najvećih kompanija za on-line igranje pokera optuženi su za bankarsku prijevaru i pranje novca, a istodobno su pokrenute privatne tužbe kojima se traže odštete od najmanje tri milijarde dolara.

Pred sudom u New Yorku optuženo je 11 osoba, među kojima su osnivači stranica PokerStars, Full Tilt Poker

i Absolute Poker, a u tužbi piše da su se koristili "prevarantskim metodama" kako bi zaobišli američke zakone protiv kockanja.

Kompanije se optužuje da su uplate američkih kockara putem lažnih online trgovina maskirali kao kupnju nakita i loptica za golf, javlja CNNMoney.

Osim toga, optuženici su

Kakav svibanj gospodarstvu eurozone predviđaju menadžeri nabave, čitajte na...

podmićivali bankare kako bi zažmirili na ilegalne transakcije pa su navodno suvlasniku SunFirst Banka Johnu Camposu "darovali" ulaganje od 10 milijuna dolara.

Vlasti su već blokirale više od 75 računa u bankama i zaplijenile pet interneskih domena koje su bile "domaćini" ilegalnih partija. N. Rivosechi

RJešenJe za tvrtke s tri i više radnika arhiva business.hr

www.business.hr

UKRATKO...

HOO s viškom od 7,7 milijuna kuna Financijsko izvješće Hrvatskoga olimpijskog odbora za 2010. pokazalo je višak prihoda 7.743.895 kuna, što u HOO-u pripisuju 'mjerama štednje i oprezu u poslovanju'.

Samuel L. Jackson kao Martin Luther King Hollywoodski glumac Samuel L. Jackson, nominiran za Oscara za ulogu u filmu Pakleni šund, utemeljit će Martina Luthera Kinga u predstavi The Mountaintop, koja će se u rujnu početi prikazivati na Broadwayu.

Cameron na kraljevsko vjenčanje neće u fraku Britanski premijer David Cameron na vjenčanje princa Williama i Kate Middleton neće doći u fraku s cilindrom, nego u običnom odijelu, i to kako bi izbjegao asocijacije na pripadnost višoj klasi.

www.business.hr