Business.hr broj 873 by Business.hr

NOVAC NIJE PROBLEM 8

PENZIJE 10

Za dionicu Mercatora 221€ i ni centa više Ivica Todorić kazao je da su mu nedavno pristupili vlasnici švicarskog Nestlea s ponudom za kupnju tvrtke Ledo jer su pretpostavili da bi mu mogao trebati svježi kapital, no čelnik Agrokora ih je hladno odbio

Zbog korupcije i loših propisa raste broj invalida umirovljenika

srijeda 20/4/2011

broj 873 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

NEPOuZdANI ŠAPTAčI 4-5 Projekt gradnje Las Vegasa u Istri predstavili tajnica, izrađivač suvenira, banjalučki naftaš, lički uzgajivač pastrva i stručnjak za solarnu energiju s Aljaske

Josipović nasjeo na

priču blefera iz Las Vegasa TRŽIŠNO NATJECANJE

Šefica AZTN-a: Imamo previše kontrolora tržišnog natjecanja

info&stav

business.hr Srijeda 20/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Umjetnici smo preživljanja

Sezonski prilago ene aktivnosti u graditeljskom sektoru eurozone smanjene su u velja i 0,7 posto u odnosu na sije anj, dok su u EU27 uve ane 0,7 posto, pokazuju podaci Eurostata. Na godišnjoj razini graditeljske aktivnosti porasle su 3,5 posto u eurozoni, te 2,9 posto u EU27. U velja i je najsnažniji rast zabilježen u V. Britaniji (8,2%) i Portugalu (4,3%), a najve i pad u Sloveniji (7,9%) i Slova koj (3,8%)

Hrvatski su se gra ani krizi, padu kupovne mo i i potrošnje, manjim pla ama i ve oj nezaposlenosti... prilagodili tako da su postali 'umjetnici novonastalog pravca - Preživljavanje', istaknuto je na godišnjoj konferenciji GfK. Potkraj 2010. prosje nom je tro lanom ku anstvu mjese no nedostajalo oko 2500 kn, a najnovija istraživanja pokazuju da ak 32% gra ana danas jedva spaja kraj s krajem (lani 18%). Njih 53 posto kaže da im je teže nego prije, ali da još mogu normalno živjeti...

ZATVORENA JOŠ DVA POGLAVLJA

Kosor: Ne sumnjamo u rezu referenduma o lanstvu u EU

Na izvanrednoj konferenciji za novinare sazvanoj nakon što je ju er u Bruxellesu Hrvatska zatvorila još dva poglavlja (Poljoprivreda i ruralni razvoj te Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), predsjednica Vlade Jadranka Kosor poru ila je da može "sa zadovoljstvom konstatirati da smo danas puno bliže lanstvu u Europskoj uniji". Zatvaranjem 11. i 22. poglavlja ukupno je od 35 zatvoreno 30 poglavlja, podsjetila je Kosor, dodavši da je obavljen velik dio posla, pogotovo ako se "podsjetimo da je krajem 2009. godine Hrvatska imala zatvorena tek pet poglavlja". Premijerka o ekuje da e i poglavlje o ribarstvu biti za-

tvoreno ve u svibnju, a poglavlje 23. (Financijske i prora unske odredbe) spremno je za zatvaranje odmah nakon što Unija odredi datum zatvaranja. Budu i da e poglavlje 35. (Ostala pitanja) istoga dana biti otvoreno i zatvoreno, ovih se dana intenzivno radi na ispunjavanju mjerila za zatvaranje 8. i 23. poglavlja (Tržišno natjecanje te Pravosu e i temeljna prava), a premijerka Kosor vjeruje da e i taj posao biti na vrijeme završen kako bi pregovori s EU bili završeni u lipnju.

Odobrene kvote

Zatvaranjem poglavlja o poljoprivredi Hrvatskoj je u prvoj godini lanstva u EU za poljoprivredne poticaje odo-

JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade RH, i dalje optimisti no ponavlja kako e pregovori o lanstvu Hrvatske u EU biti gotovi u lipnju. Ove godine.

breno 353 milijuna eura, a za ruralni razvoj još 352 milijuna eura. Tako er, odobrena joj je kvota za proizvodnju še era od 193 tisu e tona godišnje i mlijeka od 750 tisu a litara godišnje, što e sve skupa, naglasila je premijerka Kosor, stabilizirati hr-

vatsku poljoprivrednu proizvodnju. Predsjednica Vlade uvjerena je i da bi ve danas, nakon zatvaranja dvaju novih poglavlja, potpora gra ana ulasku u EU bila ve a nego što je bila prije nekoliko dana kad je snažno pala zbog prvostu-

RADIJE E NA IZBORE NEGO ODRE I SE 20 MILIJUNA KUNA

U ratu zbog vrtića Bandić zazivao i svece Na SDP-ove najave da e na današnjoj sjednici Gradske skupštine stopirati odluku o novim cijenama vrti a koje bi trebale stupiti na snagu od 1. srpnja ove godine, gradona elnik Milan Bandi ima samo jedan odgovor: "Ako baš žele tako, onda mogu na izbore". "Ne u odustati. Ne po cijenu izbora, ne po cijenu života. Kukavi ki populizam i kukavi ka demagogija ne e

me smesti. Trebali su re i "ne" kada smo usvajali prora un i kada smo udarili temelje predškolskog odgoja. Kažu da sam ih ucijenio. Pa Majko Božja Bistri ka! Mora da su se ipak bojali za foteljice. Ali zašto se boje, ako tako dobro rade, da e ih izgubiti?", obrušio se Bandi na svoje bivše strana ke kolege na ju erašnjoj konferenciji za novinare. Bandi , naime, pred Skupštinu šalje odluku

o mjerilima za roditelje prema kojima bi, s obzirom na dohodak, participirali u cijeni vrti a, a tako bi, smatra gradona elnik, oni bogatiji pla ali više dok bi siromašniji pla ali manje. Tako bi se u gradski prora un trebalo u pet mjeseci sliti i oko 20 milijuna kuna više. SDP pak traži da cijene vrti a ostanu kao i dosad - 200 odnosno 400 kuna - dok OIB ne profunkcionira kako bi se imao

uvid u pravo imovinsko stanje gra ana. Kako neslužbeno doznajemo, SDP e se pozvati na lanak 49. Zakona o predškolskom odgoju prema kojem mjerila za participiranje u cijeni vrti a donosi predstavni ko tijelo, odnosno Skupština. U Bandi evu taboru smatraju kako bi bilo kakve izmjene u smjeru zadržavanja starih cijena bile eklatantno kršenje zakona. "Pro-

FOTO MEHKEK/CROPIX

2-3

M. P.

U eurozoni se manje gradi

››

BISER DANA Nemamo prijedlog za lanove Uprave Hajduka, ali to ne zna i da ne postoje kandidati

AN ELKA VISKOVI , predsjednica Izbornog povjerenstva koje bira vodstvo nogometnog kluba Hajduk i splitska dogradona elnica

panjske haaške presude generalima Gotovini i Marka u. „Mi ne sumnjamo u rezultate referenduma o lanstvu u EU“, poru ila je u ime Vlade Jadranka Kosor, pogotovo nakon što pregovori budu završeni i po ne kampanja uo i referenduma.

Ništa s Milanovi em

Naposljetku, premijerka je odgovorila kako ne može ni zamisliti da „ruku pod ruku“ s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovi em lobira za završetak pregovora s EU jer je lider SDP-a uporno izbjegavao njezine pozive na zajedni ko djelovanje kako bi pregovori bili završeni do kraja lipnja. Zoran Daskalovi

ra un je zakonski akt, kao i njegovi programi. Skupština je u sklopu prora una usvojila i program za predškolski odgoj tako je obuhva en financijski obujam i odluke o mjerilima za roditelje. Ne možete se poslije igrati nekakvom odlukom koja nema veze ni s prora unom ni s programom", pojasnio je Slavko Koji , pro elnik za financije. Pravnu zavrzlamu oko cijena vrti a u Zagrebu u kona nici e morati razriješiti tre a strana, vjerojatno Ministarstvo uprave. N. C., D. B.

14,6 milijuna funti nagradni je fond ovogodišnjeg izdanja teniskoga grand slam turnira u Wimbledonu, što je 6,4% više nego lani. Pobjednici u pojedina noj konkurenciji zaradit e po milijun i sto tisu a funti

UVODNIK

Gradnja starijeg i ljepšeg Las Vegasa Ante Pavi ante.pavic@business.hr

e dulje hrvatski poduzetnici i politi ari gaje posve lijepu dozu mazohizma optužuju i sami sebe koliko je Hrvatska loša ma eha prema ulaga ima. Da hrvatski poduzetnici i politi ari zapravo nemaju pojma što i koga žele privu i, pokazuje najnoviji slu aj ulaga a koji su se predstavili kao Amerikanci i koji su od Hrvatske spremni napraviti Las Vegas, samo da im se dopusti uložiti milijardu i pol dolara. To je dovoljan pokazatelj da je Hrvatska više nego otvorena ulaga ima. GLAVNI MENADŽERI hrvatske zbilje posko ili su im su uli arobne rije i: Las Vegas (jer tko ne bi volio živjeti u bajci kao što je kockarski grad nasred pustinje), Amerika i dolari. Aladin je trebao tri puta ponoviti „Sezame, otvori se“ da bi ušao u pe inu punu blaga, a društvo iz Las Vegasa trebalo je samo jednom izre i tri pojma pa da mu se otvore vrata pe ine. Šaroliko društvo ekspresno je primio predsjednik Ivo Josipovi , kojemu su vjerojatno ispri-

FOTOLIA

ultate U

BROJKA

››

Nije daleko dan kada e ameri ki turisti u velikom broju dolaziti u Hrvatsku i svaki e, iz zabave, kazati kako je spreman uložiti 18 tisu a milijardi milijuna dolara u gradnju novoga Washingtona i mjeriti koliko treba da ih primi netko od dužnosnika. Problem je samo što e u tom slu aju propasti Las Vegas

ali kakvo je vrijeme u Las Vegasu i da brod pun love uskoro stiže u Rijeku, samo je problem što u Americi nema tako velike dizalice koja bi u kratko vrijeme prekrcala toliko novca. Predsjednik je možda rekao da su Hrvati imali Velog Jožu, ali su ga onako nepoduzetni bacili u rezalište. Tko savjetuje predsjednika, i provjerava li itko uop e ljude s kojima e predsjednik razgovarati, nemamo pojma, pogotovo jer su na upite iz Ureda ostali nijemi vje-

rojatno se ne osjetivši ugodno kada se otkrilo u što se pretvara najve e hrvatsko ulaganje. Naime, ulaga ki kvintet, oboružan dovoljnom dozom važnosti, ekspresno je sazvao presicu na kojoj su sve objasnili, osim tko e uložiti, gdje, kako i kada. Dostupni podaci o njihovim poslovanjima smjestili bi ih ak i u hrvatskim uvjetima me u male poduzetnike, a neke ak i me u kontroverzne, kojima Hrvatska ionako obiluje.

Nije daleko dan kada e ameri ki turisti u velikom broju dolaziti u Hrvatsku i svaki od njih e, isto iz zabave, kazati kako je spreman uložiti 18 tisu a milijardi milijuna dolara u gradnju novoga Washingtona i mjeriti vrijeme koliko im treba da ih primi netko od dužnosnika. PROBLEM je samo što e u tom slu aju propasti Las Vegas. Nisu li naši zadnji gosti iz obi ne zabave pokrenuli uništenje gospodarstva vlastitoga grada i države?

tema 4-5

KAD SPOMINJU MILIJARDE, NIJE VAŽNO TKO SU Projekt gra izrađivač suvenira, lički uzgajivač pastrva i stručnjak za solarnu en

Poštanski sandučić i pr

dovoljni za kavu s p Nitko iz predsjedničkog ureda nije ni „proguglao“ živopisne posjetitelje koji su banuli s fantastičnom pričom o ulaganju milijardu i pol dolara, pa je tako s najvišim izravno izabranim dostojanstvenikom u državi u ponedjeljak proćakulalo šaroliko društvo koje je svoj uspjeh podijelilo s javnošću Pompozno najavljen i superambiciozan projekt gradnje Las Vegasa u srcu Istre nije nimalo jasniji dan nakon što su američko-srpsko-hrvatski ulagači banuli na vrata Ivi Josipoviću, hrvatskom predsjedniku. Doduše, tražili su i navodno dobili njegovu potporu bez obrazlaganja ikakvih detalja. Samo su se razbacivali nazivom projekta i svotom od milijardu i pol američkih dolara koju su spremni uložiti. U želji da se udovolji svakom ulagaču očigledno se ide i korak dalje, pa više nije važno s kim državnici imaju posla, niti to što ta osebujna skupina javnosti nije pružila nimalo detalja o samom projektu. Najvažnije da je tu brojka i da je pokazana velika volja da od Hrvatske naprave kockarski raj. Eto, posjet predsjedniku Republike osigurao im je dovoljno velik publicitet da privuče novinare iz cijelog Zagreba. Da nešto ne štima, vidljivo je iz činjenice da iz Ureda predsjednika stidljivo i znakovito cijeli dan šute na naše upite znaju li uopće tko su ti ljudi koje je predsjednik primio. Identična je stvar i s ministrom Domagojem Miloševićem, kao i istarskim županom Ivanom Jakovčićem. Svi su oni sastanke zakazali na temelju neodređene priče o hedge fondovima o kojima se ništa ne zna osim da ih ima četiri. Tko će i kako skupiti najavljenih milijardu i pol dolara, teško je reći, pogotovo kada se vidi poslovni profil ulagača koji

su nakon kave s predsjednikom u ponedjeljak u Sheratonu domaćim novinarima prezentirali ništa drugo osim energije i dijeljenja blagoslova Hrvatskoj.

Četiri hedge fonda

Jean Nikolich, koja je s toplinom spominjala devet tisuća Lasvegašana hrvatskog podrijetla, navedena je kao osoba koja sjedi u upravi famozna četiri hedge fonda što će u Hrvatsku donijeti vreću punu novca. Pomnijim traženjem njezinih poslovnih uspjeha po internetskim poslovnim stranicama Las Vegasa, Jean Nikolich može se povezati samo s jednom tvrtkom u gradu kocke. Riječ je o financijskoj tvrtki Copper Canyon Developments, čiji godišnji prihod iznosi nešto manje od pola milijuna dolara, a temeljni kapital je 75.000 dolara. Jean Nichols, međutim, nije vlasnica te kompanije, već u njoj, kako piše na stranicama Annualreport.com, tajnica Copper Canyon Developmentsa čije sve ostale funkcije, od predsjednika do blagajnika, zauzima izvjesni Samarth Verma. Zanimljivu priču ima i Michael Jenkins, vlasnik tvrtke Message to millions, kojega su u ponedjeljak u Zagrebu najavili kao jednog od temeljnih ljudi zaduženog za promidžbu i promotora brenda Las Vegas. Čak je istaknuto da će upravo on dovesti zvijezde iz sporta i show businessa, a posebno je u tom kontekstu spomenuto ime

JEAN NIKOLICH

ZORAN SAVIČIĆ

Najavljena kao osoba koja ima veze s hedge fondovima koji će u hrvatski kockarski raj uložiti milijardu i pol dolara, prema dostupnim podacima, poznata je samo kao tajnica u poduzeću Copper Canyon Developments, čiji godišnji prihod ne prelazi pola milijuna dolara. Tvrtka ima dva zaposlenika.

Označen kao predvodnik grupe na čelu sa svojom tvrtkom Oceluss dosad je u istarske nekretnine uložio dva milijuna eura, a mediji u regiji smatraju ga kontroverznim jer se njegovo ime povezuje s različitim aferama još od 90-ih, kada je nabavio samo dio dogovorenog mazuta za banjalučku toplanu, a nije vratio sav novac.

košarkaša Kobea Bryanta. No da su ljudi iz predsjednikova protokola samo ovlaš pogledali skromnu internetsku stranicu Jenkinsove tvrtke, imali bi što vidjeti. On zaista ima veze sa sportašima, jer koliko se može razaznati s amaterski pripremljene stranice, Jenkinsova tvrtka bavi se izradom suvenira u obliku uokvirenih panorama Las Vegasa na koje „lijepi“ sportaše, uglavnom košarkaše u pokretu, i to prodaje zainteresiranim kupcima. Zadnje što nudi investitorima jest obećano tržište Kine, gdje uvjerava kako bi s kineskim košarkašima mogao

osvojiti tržište od milijardu ljudi. Na njegovim stranicama nalazi se i fotografija snimljena mobitelom na kojoj se rukuje s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom. Sada će se moći pohvaliti fotografijom s hrvatskim predsjednikom, ali možda u nekoj boljoj rezoluciji. Iz Ureda predsjednika Hrvatske do zaključenja broja nisu komentirali posjet u ponedjeljak.

'Švercer oružja?'

Kao predvodnik grupe sa svojom tvrtkom Ocellus istaknuo se banjalučki poduzetnik Zoran Savičić,

adnje Las Vegasa u Istri predstavili tajnica, banjalučki naftaš, nergiju s Aljaske

riča o milijardama

predsjednikom

MICHAEL JENKINS

JOSIP LEKO

NOEL JANDA

Najavljen kao osoba sa snažnim vezama u sportskom i show businessu koji će zahvaljujući upravo tome u Hrvatsku dovesti najveće zvijezde, poput košarkaša Kobea Bryanta. Jedina poveznica sa sportašima je, ako je suditi po stranicama njegove tvrtke, izrada suvenira na koje lijepi košarkaše u pokretu.

Jedini domaći poduzetnik među ulagačima u novi hrvatski turistički raj. Prije deset godina postao je vlasnik ribogojilišta u Sincu kod Otočca. Tamo sada uzgaja pastrvu i proizvodi kavijar, paštetu i filete. Ima snažne političke veze pa mu je jednom prigodom bivši predsjednik Stjepan Mesić doveo i cijeli diplomatski zbor.

Jedini manje poznati član ulagačke petorke. Dolazi iz Anchoragea iz Aljaske, gdje je generalni direktor telekomunikacijske tvrtke DSI. Domaćim novinarima predstavljen je kao stručnjak za solarnu energiju.

kojega regionalni mediji nazivaju kontroverznim, što je on u nekoliko navrata demantirao tvrdeći da su posrijedi zlonamjerni jezici. U istarske je nekretnine dosad uložio dva milijuna eura, a tvrdi da ne kani stati na tome jer se, kaže, zaljubio u Istru. O njemu se može naći najviše tekstova i podataka među članovima ulagačkog kvinteta. Rođen je u Banjaluci, a živio je u Cipru, Bruxellesu, Las Vegasu. Hvalio se da ga je svojedobno Europska zajednica između 150 kandidata izabrala za osobu koja je izradila program re-

strukturiranja BiH nakon rata. Repovi njegova poslovanja vuku se još iz toga vremena. Ocellus je, prema sudskom registru, tvrtka registrirana na Trgovačkom sudu u Pazinu sa sjedištem u Umagu. Ima nula zaposlenih, a jedina aktivnost zabilježena je prije tri godine. Na prijavljenoj adresi u centru Umaga jedino što Ocellus ima jest poštanski sandučić. Navodi se po medijima i Savičićevo sudjelovanje u aferi s gorivom za banjalučku toplanu 1991. godine. Savičić je, navodno, uzeo sav novac i nabavio samo dio dogovorene ko-

ličine, ali "kusur" nije vratio. Srpski izvori navode da je Savičević osnovao Ocellus za poslovanje s ruskom naftnom industrijom, a kasnije je u Bruxellesu utemeljio tvrtku koja se bavi gradnjom u Republici Srpskoj. Također ga se spominjalo u kontekstu sa švercom oružja.

Bez detalja

Josip Leko jedini je domaći poduzetnik u ovom udruženom poduzetničkom pothvatu. Prije deset godina postao je vlasnik ribogojilišta u Sincu kod Otočca, koje je kupio za milijun njemačkih maraka. Tamo sada

business.hr Srijeda 20/4/2011

SLUČAJ EREZ ELIYAHU

Vukovaru umjesto tvornica ostavio troškove plandovanja Hrvatska, koju domaći poduzetnici smatraju izrazito neprijateljskom za poduzetništvo, pamti svakakve ulagače koji su dolazili s faraonskim planovima. Primjerice, Izraelca Ereza Eliyahua 2007. primale su mnoge političke strukture jer je iza sebe imao moćno ime svoje kompanije Erez Gruop Investment, a usput je obećavao na tisuće novih radnih mjesta u Vukovaru ako mu se samo dopusti ulaganje. Mnogi su ga ugostili i dali mu besplatan smještaj, a on je zauzvrat pričao kako je potpisao ugovore za tri tvornice, najavljujući i nove investicije samo ako mu se dopusti dalje ulaganja. Naravno, spominjao je da ne smije o detaljima, jer je obvezan čuvati poslovnu tajnu, ali se kleo da dolazi kako bi spasio ratom srušeni Vukovar. Nakon nekoliko mjeseci besplatnog plandovanja, Erez Eliyahu je iščeznuo, a Vukovar i dalje čeka svoje tri tvornice...

uzgaja pastrvu i proizvodi kavijar, paštetu i filete. Ima snažne političke veze pa su mu u posjet dolazili i Stjepan Mesić i Milian Bandić, a u središte medijske pozornosti došao je 2010. nakon što je njegov sin Marko osuđen na uvjetnu kaznu poslije suđenja na kojemu je dokazano da je svojim terencem u lipnju 2007. na pješačkom prijelazu u Zagrebu usmrtio Jasminu Čelicu. Mediji su smatrali da je tako blagu kaznu dobio zbog moćnog oca, što je Josip Leko odbacio kao laž. Tvrtka zadužena za odnose s javnošću koja je poslala pozive medijima za predstavljanje najveće investicije u Hrvatskoj nije mogla odgovoriti ništa vezano uz ulaganja u projekt Las Vegas, ali je obećala da će Business.hr spojiti s osobom zaduženom za to, što se do zaključenja broja nije dogodilo, kao što je ostalo nepoznato i je li ulagače primio potpredsjednik Vlade za investicije Ivan Domagoj Milošević. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

TRŽIŠNO NATJECANJE Naš AZTN ima veći kapacitet od s sjetljiviji su na sve oblike nelojalne konkurencije

Šefica aZTN-a: imam

previše kontrolor tržišnog natjecan

"Ponekad mi se čini da, s obzirom na veličinu hrvatskog tržišta, postoji velik broj institucija koje se brinu o tržišnom natjecanju. U takvim okolnostima teško je biti efikasan", kazala je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Kao loši primjer regulative navela je činjenicu da, primjerice, nadzor kreditnih institucija ne provodi samo AZTN nego i HNB "Razumijem emotivnu reakciju koja se u Hrvatskoj dogodila prošloga tjedna. SAD je uz vas, no nadam se da će građani Hrvatske zadržati fokus. Članstvo u Europskoj uniji sljedeći je veliki korak u budućnosti Hrvatske i prilika da se stvori nova kompetitivna sredina za razvoj biznisa. Jasno je da postoji interes investitora, ali mnogi čekaju ustrojavanje efikasna i transparentna poslovnog okružja kako bi Hrvatska postala 'business friendly'", kazao je jučer američki veleposlanik James B. Foley na otvaranju konferencije o tržišnom natjecanju u organizaciji Američke gospodar-

ske komore u Hrvatskoj. Na konferenciji su se okupili domaći i inozemni gospodarstvenici, kao i predstavnici domaćeg tržišnog regulatora. Političara nije bilo, pa ni najavljenog ministra gospodarstva Đure Popijača, osim ako se računa savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Boris Cota, koji je ustvrdio kako, iako je Hrvatska danas dobar primjer razvoja tržišta, razloga za pretjerano zadovoljstvo nema jer je uloga države velika, a konkurentnost - slaba.

Nejasni pregovori

Najzanimljiviji je bio panel o osiguravanju pravedna tr-

žišnog natjecanja u Hrvatskoj. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ustvrdila je kako tržište mora raditi za potrošača, a to je misija i same Agencije. "Ponekad mi se čini da, s obzirom na veličinu hrvatskog tržišta, postoji velik broj institucija koje se brinu o tržišnom natjecanju. U takvim okolnostima teško je biti efikasan", kazala je Olgica Spevec, koja je kao jedan od loših primjera regulative navela činjenicu kako, primjerice, nadzor kreditnih institucija ne

provodi samo AZTN nego i HNB. Goran Pekez, član Izvršnog odbora JTI Adriatica, naveo je primjer kako je pri ulasku te tvrtke na hrvatsko tržište bilo problema s nejasnim i netransparentnim pregovaranjem s dijelom trgovačkih lanaca. Gordan Radin, izvršni potpredsjednik za ljudske resurse u Agrokoru, kazao je kako u Hrvatskoj postoji malen broj kompanija s više od milijardu kuna prihoda godišnje te ustvrdio kako je u takvim okolnostima sputavanje velikih kompanija,

naravno ako sve rade korektno i po zakonu, zapravo pucanj u vlastite noge. Po njegovu mišljenju, AZTN se prije svega treba baviti kartelima.

Regulator i HT

Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK), smatra da su mali trgovci postali najviše osjetljivi na sve oblike nelojalne konkurencije, a predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić govorio je o neravnopravnoj utakmici sa subvencioniranim HTV-om. Možda

sličnih agencija u okruženju, a domaći mali trgovci najo-

business.hr Srijeda 20/4/2011

mo ra nja OlgICA SpEvEC, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Snimio Saša ĆetkoviĆ

i najzanimljivije izlaganje imao je Sanjin Katinić, član Uprave Metroneta, koji nije štedio HT. "Kao svi alternativni operateri, suočeni smo s nizom problema jer se borimo s bivšim monopolistom. Zakon o elektroničkim komunikacijama u velikoj mjeri ide u korist HT-a. Bilo je i slučajeva gdje nismo uspjeli dobiti poslove bez obzira na to što nudimo bolje uvjete. Posebna je priča uvođenje optike, jer oni koji krše zakone su glasniji i govore da im se ne omogućuje investiranje. Nakon HT-ove akvizicije Iskona, tržište je uzurpirano pa se događa da na natječajima istodobno HT daje najvišu, a Iskon najnižu cijenu", kazao je OGLAS

Vukelić, zaključujući kako se nada da će nakon ulaska u EU regulator postati hrabriji.

AZTN vani

Jučer je održan i panel o iskustvima domaćih tvrtki na stranim tržištima. Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti Atlantic grupe, kazao je kako naš AZTN ima veći kapacitet od sličnih agencija u okruženju koje su često i politizirane, a predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević upozorila je na primjere nelojalne konkurencije dalekoistočnih dobavljača u tehnološkom sektoru. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

Rekli su... gORdAN RAdIN, izvršni potpredsjednik za ljudske resurse u Agrokoru: Sputavanje velikih kompanija, naravno ako sve rade po zakonu, zapravo je pucanj u vlastite noge. AZTN se prije svega treba baviti kartelima Snimio Saša ĆetkoviĆ

SANJIN KATINIć, član Uprave Metroneta: Kao i svi alternativni operateri, suočeni smo s nizom problema jer se borimo s bivšim monopolistom HT-om. Bilo je slučajeva da nismo uspjeli dobiti poslove bez obzira na to što nudimo bolje uvjete Snimio Saša ĆetkoviĆ

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 20/4/2011

ZA ZONU KUKULJANOVO

Država Bakru darovala zemljište od 127 mil. kuna Bakar. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić potpisali su jučer Ugovor o prijenosu nekretnina kojim RH daruje Gradu Bakru više od 247.000 kvadrata zemljišta, vrijednog više od 127 milijuna kuna, radi nastavka gradnje Industrijske zone Kukuljanovo. Kosor je po-

tom otvorila novu prometnicu, u koju je uloženo 9,8 milijuna kuna, i obišla gradilište u Industrijskoj zoni. U dio Industrijske zone na kojemu će biti smješteni novi gospodarski objekti te u pristupnu prometnicu ulaže se 8,9 milijuna kuna, od kojih je bespovratnih milijun osigurala država. Premijerka je kazala da je Vladina odluka o darovanju zemljišta dio programa gospodarskog oporavka. Bakarska gradska vlast planira do kraja svog mandata u Industrijskoj zoni otvoriti oko 1500 novih radnih mjesta. H

SUKOB INTERSA

Predstavilo se 11 kandidata za Povjerenstvo

Zagreb. Jedanaest kandidata za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa predstavilo se jučer saborskome Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove. Članovi Odbora razgovarali su s Dorom Rešetar i Sanjom Lozančić kao kandidatkinjama za predsjednicu povjerenstva, a kandidati za članove su Danija Budimir,

Irena Čupić, Diana DulibićVlahov, Zoran Gašpar, Robert Jambrović, Rajko Kneklin, Jadranka Kolarević, Dinka Prce i Željka Žokalj. Štefica Kampić odustala je od kandidature, a nije prihvaćena žalba Z. Antuna Petrovića jer ne ispunjava uvjete natječaja. Na idućoj sjednici Odbor će odlučit koga će predložiti Saboru. Sjednicu su bojkotirali su članovi SDP-a jer nije prihvaćen njihov amandman da se novi sastav povjerenstva bira dvotrećinskom, a ne natpolovičnom većinom. H

Za dionicu Mercatora 221 euro i ni centa više NOVAC NIJE PROBLEM Ivica Todorić kazao je da su mu nedavno pristupili vlasnici švicarskog Nestlea s ponudom za kupnju tvrtke Ledo jer su pretpostavili da bi mu mogao trebati svježi kapital, no čelnik Agrokora ih je hladno odbio

BROJKA

194,2 milijuna eura Agrokor je spreman dati za 23,34 posto Mercatora

IVICA TODORIć, vlasnik koncerna Agrokor, demantirao je slovenske medije u kojima se spekuliralo da je Agrokor spreman ići čak do 230 eura po dionici foto vukičević/cropix

Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, izjavio je jučer u Splitu kako je povisio svoju ponudu za dionice Mercatora koje prodaje Pivovarna Laško (PL) sa 206 na 221 euro. "To je naša zadnja cijena, prilično visoka. Ne namjeravamo je više podizati", kazao je Todorić novinarima T-portala nakon gostujućeg predavanja na Ekonomskom fakultetu u sklopu projekta "Top BusinessMan". Po toj računici Agrokor je Pivovarni Laško za 23,34 posto Mercatora spreman isplatiti 194,2 milijuna eura,

a za većinski paket Mercatora trebalo bi mu 458 milijuna eura. Usprkos Agrokorovoj dosta visokoj zaduženosti, novac očito nije problem.

Veliki nisu u igri

Naime, Ivica Todorić je tijekom svog predavanja studentima otkrio još jedan zanimljiv detalj: da su mu posljednjih mjeseci, tijekom najava ekspanzije Agrokora, pristupili vlasnici švicarskog Nestlea s ponudom za kupnju tvrtke Ledo. Procijenili su, kazao je vlasnik hrvatskog koncerna, da bi mu mogao

trebati svježi kapital. "Da, ponuda je postojala, ali o tom koraku uopće ne razmišljamo. Ledo nije na prodaju", poručio je Todorić. Vlasnik Agrokora tako je u Splitu, prvi put otkad je počela nova runda prodaje udjela u Mercatoru (i treća za koju se Agrokor natječe), potvrdio spekulacije da je hrvatski koncern, usprkos velikom otporu slovenske javnosti, itekako u borbi za slovenski trgovački lanac. Da je Agrokor u zapadnom susjedstvu sve poželjniji kupac, pokazalo se nakon što je izašlo na vidjelo da za ve-

ćinski paket Mercatora nisu zainteresirani veliki igrači koje bi u Sloveniji vjerojatno voljeli vidjeti više od Agrokora, poput britanskog Tesca ili francuskog Carrefoura. Todorić je ipak demantirao slovenske medije u kojima se spekuliralo da je Agrokor spreman ići čak do 230 eura po dionici. Inače, cijena po kojoj ona kotira na Ljubljanskoj burzi posljednjih se tjedana kreće između 170 i 180 eura.

Cijena 30% viša

U Agrokoru očito smatraju da su za Mercator ponudili dobru cijenu, 30 posto višu od burzovne, koju će u Sloveniji morati prihvatiti ako se ipak ne postigne dogovor o reprogramu 450 milijuna eura kreditnih obaveza koje Pivovarni Laško dolaze na naplatu do kraja lipnja i prihvati rizik prodaje većinskog paketa Mercatora do kraja godine, što je najvećim dioničarima, PL-u i bankama, predložila Uprava trgovačkog lanca. Nevenka Cuglin

RADOM IZ KRIZE

Agrokor zaposlio 1000 mladih

10-11

business.hr Srijeda 20/4/2011

arhiva business.hr

> nacionalno > lokalno > svijet

PRIvREMEnI posao na tri mjeseca dobili su uglavnom ljudi bez radnog iskustva

Zagreb. Nakon natječaja i selekcije u sklopu inicijative „Radom iz krize“ kompanije koncerna Agrokor zaposlile su tisuću mladih diljem Hrvatske. U tjedan dana, koliko je trajao natječaj, stiglo je 15.613 molbi, a nakon selekcijskog postupka 13. travnja 2011. odabrani su kandidati i službeno zaposleni na tri mjeseca. Inače, riječ je o

STEČAj DUG 13 GODInA

Nizozemci i Britanci u bitki za Inkobrod nizozemska Leda već koristi korčulansko brodogradilište i za to plaća najam Inkobrodu, a britanska Arista jahte bila je jedan od ponuđača za remontno brodogradilište u vranjicu Na natječaj za koncesiju nad brodogradilišnom lukom na Korčuli u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pristigle su dvije ponude, izvijestili su iz tog ministarstva nakon jučerašnjeg javnog otvaranja ponuda.

Dugo očekivani uvjeti

Jedna je ponuda brodograđevne tvrtke Leda u vlasništvu nizozemske tvrtke Peters, koja tamo već niz godina posluje kao najmoprimac brodogradilišta Inkobrod u stečaju. Druga je ponuda kompanije Arista jahte u vlasništvu britanskih investito-

ra, a obje su ponude, kako se doznaje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, valjane. U sljedećem koraku, u roku od najviše 15 dana, sastat će se stručno tijelo za dodjelu koncesija koje potom u roku od osam dana treba donijeti odluku o najpovoljnijem ponuđaču. Raspisivanju natječaja za dodjeljivanje koncesije nad brodogradilištem prethodilo je, prema riječima zamjenika župana Dubrovačko-neretvanske županije Frane Skokandića, utvrđivanje granice pomorskog dobra i dugo se čekalo da se ostvare uvjeti za raspisivanje natječaja. Kako je pojasnio, u koncesiju se na 30 godina daje pomorsko dobro koje uključuje zgrade i zemljište koje sada koristi Leda i za to plaća najam Inkobrodu d.d., koji je u

stečaju 13 godina. Stečajni upravitelj Inkobroda Ivo Jukić drži da se u koncesiju daje imovina te tvrtke za koju vlasti nisu provele proceduru izvlaštenja i obeštećenja stečajne mase stečajnog dužnika te je na to upozorio i zainteresirane ponuditelje u obavijesti objavljenoj u Narodnim novinama uoči istjeka roka za predaju ponuda.

bROjKA

624 milijuna litara mlijeka proizvedeno je lani u Hrvatskoj, a godinu prije ta brojka iznosila je 675 milijuna litara

Zbog korup propisa ras umirovljeni

Poništen natječaj

Druga zainteresirana tvrtka, Arista jahte, javnosti je poznata kao jedan od ponuđača zainteresiranih za koncesiju nad remontnim brodogradilištem u Vranjicu, o čemu je Business.hr pisao, koji je na koncu poništen nakon što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odbilo sve tri pristigle ponude. Na ponovljeni natječaj javila se samo tvrtka R.L.E. M. P.

bROjKA

godina rok je na koji se daje koncesija za pomorsko dobro koje uključuje zgrade i zemljište na Korčuli

osobama različitih struka i razine obrazovanja, a uvjet je bio da kandidati nemaju radnog iskustva ili da ono nije dulje od godinu dana. „Najveća vrijednost svakog biznisa, svake kompanije i svake države jesu ljudi. Naša je najveća želja, iako su ovo radni odnosi na određeno vrijeme, da se radom i zalaganjem potrudite ostati s nama i profesionalno napredovati“, kazao je novim privremenim zaposlenicima predsjednik Agrokora Ivica Todorić. B.hr

snimio hrvoje dominić

dogaaji

STEČAjnI UPRAvITELj Ivo Jukić drži da se u koncesiju daje imovina te tvrtke za koju vlasti nisu provele proceduru izvlaštenja i obeštećenja stečajnog dužnika arhiva business.hr

M. bAđUn s Instituta za javne financije kaže da će se popravljanje drugih problema odraziti na mirovinski sustav

PEnZIjE Među razlozima prevelikog broja invalida u mirovini su i zdravlje, uvjeti rada te socioekonomski status Jesu li Hrvati shrvani krizom ili bolešću, bilo je središnje pitanje jučer održanog okruglog stola Banka magazina i Instituta za javne financije posvećenog invalidskim mirovinama po kojima Hrvatska odskače u odnosu na druge zemlje. "Iako se lani u odnosu na prethodna razdoblja broj novih invalidskih umirovljenika umanjio, to ipak nije bilo

dovoljno da se zaustavi trend rasta koji se bilježi od 1999. godine", kazala je Marijana Bađun s Instituta za javne financije.

nezahvalne usporedbe

Prošle je godine invalidska prava preko Mirovinskog zavoda ostvarivalo 333.367 osoba, od čega se 43 posto odnosilo na osobe mlađe od 59 godina. Invalidske miro-

UGOVORILI I 'HOPPERE'

Uljanik isporučio treći jaružar Pula. Pulski Uljanik jučer je luksemburškoj kompaniji Dredging and Maritime Management S.A. isporučilo treći od četiri ugovorena jaružara na vlastiti pogon. Prvi jaružar isporučen je istom naručitelju koncem svibnja, drugi u listopadu 2010., a trenutačno je u fazi opremanja i četvrti koji će biti isporučen tijekom

ove godine. Uljanik je s kompanijom Jan De Nul Group, u sastavu koje je i Dredging and Maritime Management, ugovorio gradnju i dva trailing suction hopper dredgera koji se koriste za usisavanje materijala s morskog dna. Nastavak je to orijentacije prema nišama složenijih brodova veće dodane vrijednosti. Jaružari na vlastiti su tehnički iznimno kompleksni brodovi koji služe za izgrađivanje obala, umjetnih otoka ili produbljivanje obala. H

pcije i loših ste broj ika invalida bROjkE

posto invalidskih mirovina primaju osobe mlađe od 59 godina

1929 kuna iznosila je u siječnju ove godine prosječna invalidska mirovina

vine (na temelju osiguranja i one hrvatskih ratnih vojni invalida) čine 27 posto ukupnih mirovina u Hrvatskoj, a na mirovine se odnosi čak 28 posto ukupnih rashoda proračuna za mirovine. Usporedbe radi, ta je brojka u EU 1999. iznosila 9,9 posto, a iz Instituta ističu da je svaka međunarodna usporedba nezahvalna s obzirom na to da podaci za Hrvatsku uključuju i branitelje. U svojoj analizi Bađun je pokušala odgovoriti na pitanje zašto Hrvatska ima mnogo korisnika invalidskih mirovina, nabrojivši šest potencijalnih razloga. "Osim zdravlja, uvjeta rada i socioekonomskog statusa,

specifični razlozi za Hrvatsku su rat, propisi i korupcija", navodi Bađun, koja smatra da je mirovinski sustav odraz Hrvatske u ogledalu, što je osobito izraženo kod invalidskih mirovina. Bađun smatra da će se popravljanje drugih problema odraziti na mirovinski sustav pri čemu poziva na bolje promišljanje zakonskih propisa kako se počinjene pogreške poslije ne bi morale ispravljati.

Nužna reintegracija

Tu su i problemi nezaposlenosti, reintegracije hrvatskih ratnih vojnih invalida, analize njihovih prava te nužna edukacija građana. Ono za što građani sami moraju brinuti odnosi se na probleme s pretilošću - naime 21 posto starijih od 20 godina je pretilo, alkoholom - 15,1 litra iznosi potrošnja alkohola starijih od 15 godina, te pušenjem - čak 38,5 posto stanovništva starijeg od 15 godina su pušači. Prosječna invalidska mirovina, prema podacima za siječanj 2011., iznosila je 1929 kuna. Do 1999. invalidska je mirovina iznosila 2208 kuna, a nakon toga 1680 kuna. Prosječna invalidska mirovina za branitelje iznosila je 4931 kunu. Biljana Starčić

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 20/4/2011

TWINNIG PROJEKT

'HZZ za 230.000 eura osposobljen za EU'

Zagreb. Twinning light projekt Priprema Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za EURES, vrijedan 230.000 eura, završen je jučer uz ocjenu da je njime HZZ uspješno osposobljen za provedbu i promociju mreže Europske službe za zapošljavanje (EURES) u Hrvatskoj. Cilj projekta je poduprijeti mobilnost i slobodno kreta-

nje radnika unutar tržišta Europskog ekonomskog prostora. EURES predstavlja mrežu s više od 800 savjetnika u 31 europskoj zemlji, a nudi informacije, savjetovanje i pomoć pri zapošljavanju tražiteljima zaposlenja i poslodavcima. Pristupom Hrvatske u EU mobilnost naših radnika bit će proširena na cjelokupno europsko tržište rada, rekla je ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah. To vrijedi i za hrvatske poslodvace koji će moći zapošljavati radnike iz Europskog ekonomskog prostora. H

ISTRAŽIVANJE 4KOTAČA

Dalmatina najbolja autocesta

Zagreb. Građani Hrvatske najviše su zadovoljni autocestama, a najmanje kvalitetom cesta u naseljima, pokazalo je istraživanje web oglasnika za vozila 4Kotača, provedeno u ožujku 2011. Najviše ispitanika (60%) zadovoljno je autocestom A1, popularnom Dalmatinom. Slijedi autocesta A5

(Slavonika) i A6 (Primorskogoranska), s kojima je zadovoljno po 12% ispitanika. Kad je riječ o lošim autocestama, 17% ispitanika izabralo je autocestu A5 (Slavonika) i A8 (Učka), 16% izdvojilo je A3 (Posavsku), a 14% A4 (Varaždinsku). Čak 92 posto ispitanika nezadovoljno je stanjem asfalta u naseljima, a njih 51% izdvojilo je prometnu signalizaciju kao najbolji element na našim prometnicama. Za većinu ispitanika (69%) najgori element u prometu je prometna gužva. B.hr

Bunić i Čačić grade POS u Varaždinu PROJEKT OD 100 MILIJUNA KUNA U sklopu prve faze sagradit će se četiri stambena objekta sa 168 stanova, 80 garaža i dva poslovna prostora, a tijekom druge faze još 14 objekata sa 400-tinjak stanova

Ecogradnja, na koje otpada po 25 posto radova. "Zahvaljujem svima, posebno Gradu Varaždinu i Gradskim stanovima, koji su imali hrabrosti započeti takav projekt u vrijeme kada ima dosta neprodanih stanova. Niče nova stambena zona na vrlo atraktivnoj lokaciji, a zadovoljit će se ne samo stambene potrebe nego one za kvalitetnim životom cijele obitelji. Objekti će imati odlične stanove, kvalitetan materijal i dobru infrastrukturu", naglasila je Marija Čačić, direktorica Coning Inženjeringa.

Gotovo do kraja godine DIREKTORIcA Coning Inženjeringa Marija Čačić, generalni direktor Zagorje Tehnobetona Miroslav Bunić, direktor tvrtke Gradski stanovi Vladimir Kukec i direktor Coning Ecogradnje Stjepan Ptiček arhiva business.hr

U Varaždinu je počela gradnja novog POS naselja. Riječ je o projekta u Ulici Vilka Novaka, gdje će se u sklopu prve faze sagraditi četiri stambena objekta sa 168 stanova, 80 garaža i dva poslovna prostora, a tijekom druge faze još 14 objekata sa 400-tinjak stanova.

Potpora lokalnih vlasti

Vrijednost projektiranja, građenja i nadzora za četiri objekta iz prve faze iznosi

77,5 milijuna kuna, a projekt s infrastrukturom doseže gotovo 100 milijuna kuna. "Drago mi je što, dvojbi unatoč, POS ide dalje u Varaždinu, gradu u kojem se model takve stanogradnje pokazao najuspješnijim u Hrvatskoj s obzirom na njegovu veličinu. Bio je primjer drugima, a nadam se da će i ostati na zadovoljstvo svih koji u njemu sudjeluju, posebno kupaca. Za nas kao izvođača to je vrijedan po-

sao, pogotovo ako se uzme u obzir kriza koja je zahvatila građevinarski sektor pa u posljednje vrijeme imamo znatno manje polaganja temeljnih kamena nego otvorenja", istaknuo je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje Tehnobetona. Inače, prosječna cijena četvornog metra stana u budućem POS-ovu naselju je 1012 eura. Uz jednu od najvećih domaćih građevinskih tvrtki Zagorje Tehnobeto-

na, kao izvođač radova na novom varaždinskom POS naselju pojavljuju se Coning Inženjering te Coning

bROJKA

1012 eura prosječna je cijena četvornog metra POS-a u Ulici Vilka Novaka

Suradnja između Coning Inženjeringa i Coning Ecogradnje, kako je dodao njezin direktor Stjepan Ptiček, bila je na području POS-a uspješna pa se nada da će tako biti i u budućnosti. "Drago mi je što smo gotovo nakon dvije i pol godine priprema došli do cilja, odnosno početka gradnje prvih objekata novog naselje koje će biti gotovo do kraja iduće godine. Zanimanje za stanove postoji, o čemu svjedoči 300-tinjak prijavljenih na natječaj", upozorio je Vladimir Kukec, direktor Gradskih stanova. Ivica Kruhoberec

IT i tehnologija Srijeda 20/4/2011

UPRAVLJANJE RAZVOJEM SOFTVERA FOTOLIA

Konkurentnost uz poboljšanje poslovnih procesa

DOMAĆA PAMET

Čipovi za budućnost > nekretnine > poslovni procesi

14 business.hr Srijeda 20/4/2011

Hrvatski institut za tehnologiju, nakon primjene robota u neurokirurgiji, prepoznao je i pomogao u razvoju još jednog projekta budućnosti, a riječ je o ciljanim aCGH čipovima za dijagnostiku neurorazvojnih bolesti. Projekt će pridonijeti boljem razumijevanju razvojnih intelektualnih poremećaja te zasigurno potvrditi domaće znanstvenike kao vizionare

koji nimalo ne zaostaju za svjetskim trendovima. Cilj je doznati što više o neurorazvojnim poremećajima, pogotovo o njihovoj genetskoj podlozi. Razvojni intelektualni poremećaj zastupljen je u općoj populaciji od 1 do 3 posto, a unatoč mnogim kliničkim i laboratorijskim ispitivanjima specifičan genetski uzrok ostaje nerazjašnjen u više od 50

posto slučajeva. Ubrzani razvoj u području istraživanja humanoga genoma otvorio je brojne nove mogućnosti u otkrivanju genetske podloge kompleksnih bolesti. Koristeći najnovije genomske metode, istraživački tim s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Lukrecija Brečević i Sanja Hajnšek s voditeljem projekta Franom Borovečkim - predložio je, a Hrvatski institut za tehnologiju podržao, projekt pod nazivom Ciljani aCGH čipovi za dijagnostiku neurorazvoj-

nih bolesti. Projekt je vrijedan 1.546.500 kuna, a razvoj ciljanih aCGH čipova namijenjen je dijagnostičkoj obradi bolesnika kod kojih standardne citogenetske metode nisu učinkovite. Genski čipovi sadržavat će novootkrivene i poznate sekvence relevantne za nastanak razvojnog intelektualnog poremećaja, a njihova specifična tehnologija omogućit će analizu nekoliko uzoraka odjednom, što će sniziti troškove dijagnosticiranja. G. K.

Nema gospodarenja nekretninama bez IT rješenja

posljednjih nekoliko godina menadžment upravljanja fizičkom imovinom doživio je velike promjene prije svega zbog izazova na tržištu kapitala te razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije koja je pridonijela traženju novih mogućnosti povećanja efektivnosti i upravljanja fizičkom imovinom. Moto je upravljati umjesto rukovoditi jer se o fizičkoj imovini promišlja na posve nov način - razmišlja se o financijskom upravljanju zalihom fizičke imovine vodeći računa o interesima dionika koji su usmjereni na održivu ekonomiju razvoja te ulozi fizičke imovine u jačanju konkurentskog položaja na tržištu. Dugo je vremena pojam gospodarenje imovinom (engl. Asset Management) korišten samo u području financija i bankarstva kada je bila riječ o portfelju dionica. Pod pojmom fizička imovina podra-

zumijeva se svaki entitet koji može biti upotrijebljen da se proizvede roba, proizvod ili usluga, a pritom ispunjava zahtjeve klijenata ili kupaca. Sva imovina prolazi kroz slične životne faze - započinje preliminarnom potrebom, a na kraju je rashodovanje ili zamjena. "Adria grupa implementacijom CAFM sustava (Compute Aidded Facility Management) očekuje ne samo kupnju aplikativnog rješenja već i procesa, iskustva i znanja koje je satkano u kompleksnom sustavu koji ima više od 30.000 korisnika diljem svijeta. Koristeći poznati CAFM sustav u praksi, Adria grupa će svojim djelatnicima pružiti dodatnu mogućnost inovacija u poslovanju, nudeći im sve potrebne informacije u jednom sustavu, što dosad nisu imali", objašnjava Robert Markuš, direktor IT sektora Adria grupe.

Sve na jednom mjestu

Današnja usluga upravljanja

RObERT MARkUš, direktor IT sektora Adrije snimio hrvoje dominić

UPRAVLJANJE IMOVINOM Usluga upravljanja objektima i njihova održavanja nije zamisliva bez integriranog IT rješenja koje podržava sve procese, i tehničke i infrastrukturne

objektima i njihova održavanja nije zamisliva bez integriranog IT rješenja koje podržava sve procese kako tehničkog, tako i infrastrukturnog facility managmenta. Veliki korporativni klijenti u Hrvatskoj, po uzoru na slične kompanije u svijetu, od svojih pružatelja usluga FM-a zahtijevaju posjedovanje CAFM sustava. Od tog sustava se očekuje da podiže upravljanje imovinom na potpuno novu razinu, objašnjava Markuš te dodaje kako je IBM-ov Maximo kompleksno rješenje koje uključuje procese i metodologiju razvijenu u suradnji s više od 30.000 korisnika iz različitih industrijskih sektora (među kojima su i BP, VW, GM, Boeing, Intel, NASA, Toyota, ABB). Markuš ističe da su oni najveći pružatelj usluga iz domene facility managementa u Hrvatskoj. "U posljednjih 12

godina narasli smo do brojke od oko 1100 zaposlenika. U svojem portfelju pokrivamo usluge kao što su hortikultura, tehničko održavanje objekata, higijensko održavanje, zaštita od požara i upravljanje okolišem, catering, ugostiteljstvo, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija.

Prilagodba sustava

"U potpunosti smo usmjereni na potrebe klijenata, a naše su usluge i nastale slušajući i uvažavajući njihove potrebe. Sudjelovali smo u 15 outsourcing projekata kroz koje smo preuzeli više od 600 radnika. Kontinuirano ulažemo u edukaciju i osposobljavanje zaposlenika, informatizaciju svih procesa rada, tehničku i tehnološku opremljenost te potpunu primjenu usvojenih standarda kvalitete", ističe Markuš. "Adria grupa počela je uvo-

diti Maximo sustav u suradnji s Crozom, prepoznavši u njemu uspješnu i pouzdanu tvrtku koja može ispuniti očekivanja. Budući da je Croz jedan od najvećih IBM partnera u Hrvatskoj, za Adria grupu bio je prirodan slijed zajednički krenuti u implementaciju Maximo (IBM) sustava. "Implementacija je u potpunosti ispunila naša očekivanja o kompleksnosti i prednostima takvog svjetski poznatog rješenja. S obzirom na to da se Adria grupa počela pripremati za implementaciju godinu dana prije potpisa ugovora s Crozom, sam proces bio je puno bezbolniji za sve nas. Budući da smo imali definirane sve procese rada, trebalo je samo Maximo prilagoditi našim procesima", zaključuje Markuš. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

> nekr etnine > poslovni procesi

16-17 business.hr Srijeda 20/4/2011

PAMETNI TELEFONI

POHRANA PODATAKA

Nokia E7 za poslovne korisnike

Intel i Micron potvrdili vodstvo u NAND flash tehnologiji

Glavni menadžer Nokia Alps & South East Europe Greig Williams predstavio je novu Nokijinu strategiju te istaknuo kako će nastaviti povećavati ulaganja u Symbian platformu kako bi profitirali i Nokia i korisnici, ali i developeri koji su u prilici razvijati aplikacije za 200 milijuna postojećih Symbian korisnika. Nokia je prošle godine prodala više od 100 milijuna

pametnih telefona. Attila Der, regionalni menadžer i direktor prodaje u Nokiji Adriatic, predstavio je Nokiju E7, rekavši kako je strategija kompanije konstantan napredak i razvoj novih pametnih telefona. Pomoću QuickOffice programskog paketa mogu se pregledavati i uređivati Office dokumenti. Može se koristiti i do 10 različitih e-mail računa. G. K.

Intel Corporation i Micron Technology Inc. predstavili su novu, precizniju 20-nanometarsku procesnu tehnologiju za proizvodnju NAND flash memorije. Uz pomoć novog procesa može se proizvesti MLC NAND flash uređaj od 8 GB koji nudi prostor za pohranu velikog kapaciteta u malom kućištu, što omogućuje spre-

manje glazbe, videozapisa, knjiga i drugih podataka na pametnim telefonima, tabletima i SSD diskovima. Pohrana sve veće količine podataka te sve bolje značajke tablet računala i pametnih telefona stvaraju novu potražnju za NAND flash tehnologijom, osobito za sve većim kapacitetima pohrane u manjim uređajima. G. K.

Razvoj softvera bazira se poslovnih procesa ZAUSTAVITI UDAR NA PROFITABILNOST Program je poseban zato što se organizacija analizira sa 25 aspekata podijeljenih u četiri glavna područja, a to su: kultura tima i okruženje, vođenje projekata, razvoj i programiranje rješenja te provjera kvalitete

noge domaće IT tvrtke u posljednje vrijeme razvijaju vlastita korisniku prilagođena rješenja. No razvoj softvera, iako se na prvi pogled čini jednostavnim jer "dovoljno je skupiti pametne glave na jedno mjesto", u konačnici može biti mač s dvije oštrice na kojem se može otupiti kvaliteta, ali i profitabilnost tvrtke. "Još uvijek neefikasan razvoj softvera rezultira probijenim rokovima i lošom kvalitetom rješenja, što ima velik utjecaj na poslovanje kupaca", smatra Marin Bezić, koji je niz godina proveo u Microsoftu, a zatim je odlučio pokrenuti vlastiti konzultantski posao u Hrvatskoj. Na ideju što i kako nakon Microsofta Bezić je došao kada se prije dvije godine vratio u Hrvatsku i vidio priliku da znanje stečeno u Redmondu iskoristi kako bih pomogao softverskim tvrtkama u regiji. "Pomažem organizacijama koje su odgovorne za razvoj softverskih rješenja da optimiziraju svoje razvojne timove i procese koristeći znanje, iskustvo, i trikove koje sam stekao kao menadžer globalno uspješnog razvojnog tima", sa smiješkom govori Bezić. Neefikasan razvoj ima ve-

lik utjecaj i na profitabilnost proizvođača softvera, a jedan od problema jest nedovoljna iskorištenost funkcija koje su već napravljene. Njegova je procjena, na osnovi rada s dva velika regionalna proizvođača softvera, da potencijalni udar takve neefikasnosti na profitabilnost projekta iznosi između 10 i 30 posto.

Velike uštede

Klijenti s kojima radi uglavnom su uspješne tvrtke na području bivše Jugoslavije koje razvijaju softverska rješenja za interne potrebe ili za druge tvrtke. Malo manje od polovine njegova posla je u Hrvatskoj, ostalo većinom u Sloveniji i Srbiji, a nešto malo u Austriji, BiH i Makedoniji. "Moji klijenti dolaze iz tri vertikale - banke, telekomi i IT tvrtke. Bankama i telekomima konkurentnost na tržištu ovisi i o kvaliteti softverskih rješenja koje ili sami izrade ili ih kupe od vanjskih dobavljača. Lokalne IT tvrtke pak velik dio svog profitabilnog poslovanja baziraju na izradi softverskih rješenja po narudžbi. Većina ih je svjesna toga da trebaju kontinuirano poboljšavati razvojne procese kako bi ostali konkurentni na lokalnom tržištu, a da ne pričamo o regionalnom ili globalnom tržištu. Svi moji kli-

jenti žele uštedjeti i vrijeme i novac, i svima su softverska rješenja kritična za ostvarenje poslovnih ciljeva", objašnjava Bezić. "Šef IT razvoja jednog od mojih klijenata, banka u Srbiji, izračunao je da ih pad ključne aplikacije košta 10.000 eura po satu - samo u potrošenom vremenu unutar banke. Neformalno istraživanje među bankama s kojim sam radio pokazalo je kako je 30-ak posto softverskih rješenja koja dobiju od lokalnih partnera u trenutku primopredaje jako loše kvalitete", upozorava Bezić. Klijentima nudi Software Development Improvement program, odnosno svoju metodologiju kojom razvojni tim može poboljšati efikasnost, kvalitetu i profitabilnosti. Software Development Improvement program sastoji se od tri faze - procjena (assessment), određivanje prioriteta i planiranje te podrška u implementaciji poboljšanja. "Moj je program poseban zato što organizaciju analiziram sa 25 aspekata podijeljenih u četiri glavna područja, a to su: kultura tima i okruženje, vođenje projekata, razvoj i programiranje rješenja te provjera kvalitete. Razvio sam svoj sustav procjene stanja razvoja na temelju iskustva iz Redmon-

OGLAS

e na stalnom unapređenju CJeLOŽiVOTnO OBrazOVanJe

Učenje omogućuje uspjeh O svom životnom putu Bezić kaže kako je bio gotovo karakterističan za one koji su kao srednjoškolci u SAD-u nastavili školovanje započeto u Hrvatskoj. „Kao srednjoškolac otišao sam u SAD nastaviti školovanje. Nakon studiranja i magistriranja informatike na Washington Unversityju u St. Louisu, prihvatio sam Microsoftovu ponudu da radim kao softverski inženjer na prvom njihovu business intelligence proizvodu“, objašnjava Bezić. U početku je u timu bilo ukupno 15 ljudi, bili su

da. Kada radim procjene ili radionice s klijentima, prolazim kroz ključne aspekte, uspoređujemo način na koji se razvija softver kod klijenta s najboljim praksama iz Microsofta te pronalazimo načine kako neke od najboljih praksi prilagoditi klijentskoj organizaciji, kulturi i poslovnom okruženju. Ono što klijenti cijene u radu sa mnom jesu pragmatičnost i bogato iskustvo", objašnjava Bezić. U malo manje od dvije godine koliko se bavi ovim poslom, pojavilo se nekoliko preporuka koje često ponavlja u radu s klijentima, a jedna od najvažniji jest dobra specifikacija zahtjeva. Često, kako sam tvrdi, primjećuje da naručitelj softverskog rješenja Marin Bezić, direktor tvrtke Concero snimio dražen tomić

kao mali startup unutar Microsofta s jednim ciljem izaći na tržište. „Uspjeli smo i u osam godina koliko sam bio u Redmondu izbacio sam tri inačice Analysis Services proizvoda. U međuvremenu sam postao vođa razvoja na tom proizvodu, a Analysis Services broj jedan na tržištu BI proizvoda za multidimenzionalnu analizu podataka (OLAP). U tih osam godina u Redmondu naučio sam puno o tome kako optimizirati razvoj, uvesti nove procese, uštedjeti vrijeme, povećati kvalitetu i zadržati visoki moral zaposlenih“, ističe Bezić.

nema dobro specificirane zahtjeve, što je u većini slučajeva recept za veliko gubljenje novca i vremena. "Recept broj dva za gubljenje vremena i novca jesu slabe funkcionalne specifikacije proizvođača rješenja", pojašnjava Bezić. Drugo je fokus i predanost kvaliteti. Postoje male promjene u disciplini, procesima i načinu rada koja mogu znatno povećati kvalitetu isporučenog softvera pa s klijentima prolazi kroz te tehnike i optimizacije.

Optimizacija razvoja

Kao posljednje Bezić navodi važnost povećanja produktivnosti putem eliminacije prekida. On pomaže klijentima da dobiju veću produktivnost od svojih ljudi tako da ih zaštiti od nepotrebnih čestih prekida rada. Prema njegovim riječima, ovaj segment biznisa u IT-u svakako očekuje rast jer će se potreba

za optimizacijom razvojnih timova povećati zbog nekoliko razloga. On smatra da će makroekonomska situacija uzrokovati da kupci softverskih rješenja povećaju očekivanja od dobavljača, a to se prije svega odnosi na bržu isporuku, višu kvalitetu, lakše korištenje i održavanje. "Ulaskom u Europsku uniju naši kvalitetni IT profesionalci imat će priliku birati poslodavce i izvan Hrvatske. Optimizacijom razvoja softvera može se eliminirati dosta uzroka nezadovoljstva članova razvojnog tima kao što su stres, nezadovoljstvo upravljanjem projektima i ljudima, nezadovoljstvo kvalitetom radi nedostatka vremena. Nezadovoljni ljudi gledaju druge opcije. Zadovoljni ljudi ostaju tamo gdje mogu raditi kvalitetno", zaključuje Bezić. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 20/4/2011

DIVIDENDA

Adris isplaćuje 7 kuna po dionici

Nadzorni odbor Adrisa održao je u utorak sjednicu na kojoj je usvojen prijedlog odluke o isplati dividende iz dobiti ostvarene u 2010. godini, prema kojem će Adris dioničarima isplatiti sedam kuna po dionici, s datumom 15. srpnja, a prema stanju registriranom 20. lipnja. Glavna skupština dioničara trebala bi biti održana 31. svibnja u Rovinju, u sjedištu tvrtke. B.hr

BRojKA

119,99 dolara bila je cijena barela Brent sirove nafte u utorak na tržištu u New Yorku

PAKIRNICA

Tehnici posao s PIK Vrbovcem

Zagrebačka građevinska kompanija Tehnika objavila je u utorak na internetskim stranicama Zagrebačke burze da je s Agrokorovom tvrtkom PIK Vrbovec sklopila ugovor o gradnji pakirnice i skladišta gotovih proizvoda. Vrijednost radova bez PDV-a je 33,54 milijuna kuna, a bit će izvedeni u dvije faze uz rok isporuke od 5,5 i 3,5 mjeseci. B.hr

FILIP FILIPEC, predsjednik Uprave Tehnike snimio hrvoje knez

Ulagači su ignorirali glasine o skoku dobiti Podravke

BEZ ZAŠTITE ULAGAČA Iz izvora bliskih Upravi i Nadzornom odboru Podravke procurila je vijest da je tvrtka u prvom ovogodišnjem kvartalu zaradila 25 milijuna kuna, što je 400 posto veća dobit nego u istom lanjskom razdoblju, ali iz tvrtke nisu željeli komentirati ostvarene rezultate MIRosLAV VITKoVIć, predsjednik Uprave Podravke iz koje se u utorak, do završetka trgovine na ZSE-u, nisu očitovali o navodno dobrim rezultatima poslovanja, što bi koristilo zaštiti ulagača snimio saša četković

Burza još nije primila nikakav odgovor.

Utjecaj na dionicu

Podravka ne želi službeno komentirati napise u Jutarnjem listu, prema kojima bi trebala ostvariti kvartalnu dobit od 25 milijuna kuna. "Službeni rezultati bit će objavljeni u srijedu na stranicama Zagrebačke burze", kratko je poručila glasnogovornica koprivničke prehrambene tvrtke Dijana Jendrašinkin. Zagrebačka je burza zatražila očitovanje Podravke u vezi špekulacija o poslovnom rezultatu, no u trenutku pisanja teksta

Naime, ZSE od izdavatelja vrijednosnog papira može zatražiti da potvrdi ili opovrgne glasine ili vijesti koje se odnose na izdavatelja, a ne proizlaze iz informacija koje je izdavatelj dostavio Burzi i javnosti te utječu ili mogu utjecati na cijenu dionica.

BRojKA

milijuna kuna neto dobiti navodno je ostvarila Podravka u prvom tromjesečju ove godine

Jutarnji list piše kao je neslužbeno, iz izvora bliskih Upravi i Nadzornom odboru Podravke, doznao da je tvrtka u prvom ovogodišnjem kvartalu zaradila 25 milijuna kuna, što je 400 posto viša dobit nego u istom lanjskom razdoblju. Unatoč tekstu, dionica Podravke u utorak nije doživjela znatnije cjenovne promjene. Na nju je tijekom dana potrošeno 600.000 kuna, pri čemu joj je cijena kliznula 0,31 posto, na 320 kuna. Od početka godine, dionica Podravke porasla je četiri posto, odnosno sa 308 kuna popela se na 320 kuna.

Puno bolji nego 2010.

Usporedbe radi, Podravka je u prvom lanjskom kvartalu imala dobit pola milijuna kuna bez obzira na to što je na indekse prodaje utjecao i Uskrs, koji je bio početkom travnja, pa su trgovine bile pune Podravkine robe već u ožujku. Ove će se godine utjecaj Uskrsa ipak bolje osjetiti u rezultatima poslovanja za drugi kvartal. Taj je blagdan iznimno važan za Po-

dravku jer podiže prodaju desetak posto. Jutarnji list također donosi informaciju da koprivnička tvrtka ove godine planira ostvariti dobit od 125 miliju-

››

na kuna. Navodno je Podravkina prodaja porasla na svim razinama, a najvažnije je da su smanjeni troškovi, piše Jutarnji. Nikola Sučec

Ove će se godine utjecaj Uskrsa bolje osjetiti u rezultatima poslovanja za drugi kvartal. Taj je blagdan iznimno važan za Podravku jer podiže prodaju desetak posto

OGLAS

NEGaTIVNI IZGLEDI

S&P snizio prognozu rejtinga SAD-a, za Krugmana je to zanemarivo

››

Ključno je da je SAD sposoban imati velik deficit i da fiskalnu kuću s vremenom može dovesti u red ako se stranke budu dogovarale o svakom rješenju PauL KRuGMaN, nobelovac i kolumnist NY Timesa

Standard & Poor's u ponedjeljak je zbog "vrlo velikog proračunskog deficita i rastuće zaduženosti vlade" snizio prognozu iz stabilne u "negativnu" za kreditni rejting SaD-a, koji ostaje aaa Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i kolumnist The New York Timesa, ocijenio je u ponedjeljak da sniženje prognoze kreditnog rejtinga SAD-a bonitetske agencije Standard & Poor's "nije velika stvar", ističući pritom kako američko gospodarstvo može izdržati velik proračunski deficit i da se državne financije s vremenom mogu dovesti u red ako demokrati i republikanci budu suglasni oko rješenja, prenose američki elektronički mediji. Standard & Poor's u ponedjeljak je zbog "vrlo velikog proračunskog deficita i rastuće zaduženosti vlade" snizio prognozu iz sta-

bilne u "negativnu" za kreditni rejting SAD-a, koji ostaje AAA. Agencija je u izvješću istaknula kako "vjeruje da postoji materijalni rizik da kreatori američke politike neće postići sporazum o rješavanju srednjoročnih i dugoročnih proračunskih izazova do 2013. godine". Krugman ističe da S&P u izvješću krivnju uglavnom pripisuje političkom zastoju te tvrdi kako državna potrošnja SAD-a u ovoj ili idućoj godini nije važna. "Ključno je da je SAD sposoban imati veliki deficit i da fiskalnu kuću s vremenom može dovesti u red ako se stranke budu dogovarale o svakom rješenju."

Politička prosudba

Bijela kuća sniženje prognoze kreditnog rejtinga nazvala je "političkom prosudbom", a pomoćnica ministra financija Mary Miller izjavila kako S&P-ova prognoza pod-

cjenjuje američke čelnike. "Vjerujemo kako negativna prognoza S&P-a podcjenjuje sposobnost američkih čelnika da se zajednički obrate teškim fiskalnim izazovima s kojima je zemlja suočena", tvrdi Miller u priopćenju.

Tržište ignoriralo S&P

Američki fiskalni deficit u ovoj godini iznosi oko 1500 milijardi dolara, ili 9,8 posto BDP-a, a ukupan dug države u svibnju trebao bi premašiti 14300 milijardi dolara. Dionički indeksi na Wall Streetu pali su nakon objave negativne prognoze S&P-a. Indeks Dow Jones pao je 1,6 posto, Nasdaq dva posto, a pale su i cijene dionica. Krugman je podsjetio na to da je tržište obveznica uglavnom ignoriralo S&Pevo snižavanje rejtinga Japana 2002. godine. Unatoč kratkotrajnom rastu prinosa na 10-godišnjim obveznicama (koji se kreće u

arhiva business.hr

suprotnom smjeru od cijene) kada su trgovci vjerovali da će središnja banka odgovoriti rastom kamata, prinos je manje-više ondje gdje je i bio prije devet godina. "Tako da to nije velika stvar", zaključio je Krugman. B.hr / H

BaRacK OBaMa, američki predsjednik, prve je godine dotjerao fiskalni deficit do 1500 milijardi dolara, 9,8 posto američkog bruto domaćeg proizvoda matić/cropix

TREĆI HR. TELEKOM

Prihodi Tele 2 rasli 7% Tvrtka je prvi put ostvarila kvartalnu bruto dobit, pa analitičari očekuju da će to uspjeti ostvariti i na godišnjoj razini Poslovni prihodi Tele2 Hrvatska porasli su sedam posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji i iznose 231 milijun kuna, objavljeno je u sklopu rezultata za prvo tromjesečje švedskog vlasnika Tele 2 AB. Treći po veličini domaći mobilni operater ostvario je i pozitivan trend rasta dobiti prije kamata, oporezivanja, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) te nakon negativna prvog prošlogodišnjeg kvartala u kojem je zabilježeno 30 milijuna kuna minusa, ovaj je završen sa 539.000 kuna u plusu. Time bi, a tako je najavljivano i iz Tele 2, s čime se slažu i analitičari telekom tržišta, na godišnjoj razini mogao imati pozitivnu bruto dobit. Istodobno je dobit prije kamata i poreza smanjena s negativnih gotovo 57 milijuna kuna na kraju prvog kvartala prošle godine na 22 milijuna kuna minusa na kraju razdoblja siječanj-ožujak 2011. godine. Radi razvoja brze mobilne mreže, Tele 2 je u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježio rast ulaganja čak 94 posto, na 25,3 milijuna kuna, ali u usporedbi s posljednjim kvartalom prošle godine ulaganja su prepolovljena. U prvom kvartalu je mobilni operater prigrabio novih 17.000 korisnika. D. T.

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Najniža

Najviša

Zadnja

Količina

Promet

365 dana Najniža Najviša

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

285.16

287.90

286.00

-0.35%

45,855

13,115,831.86

23,420.12

253.10

263.60

265.00

0.00%

3,544

937,834.63

1,797.79

242.21

318.99

Adris grupa

306.12

307.00

306.12

-1.41%

3,022

925,138.77

2,943.62

286.07

373.00 4,050.00

315.99

3,615.01

3,625.00

0.42%

174

629,937.66

36,250.00

1,625.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

320.00

323.59

320.00

-0.31%

1,954

627,150.74

1,734.40

240.00

355.00

Atlantska plovidba d.d.

681.00

685.06

685.00

0.15%

475

324,488.04

955.93

681.00

1,044.18

Ingra SN holding Belje

13.35

13.69

13.50

1.20%

17,672

238,448.42

101.25

12.45

39.35

153.00

154.99

3.22%

1,226

189,130.88

421.57

130.58

245.00

87.00

88.00

87.00

-0.21%

2,015

175,833.64

714.75

54.00

118.99

1,600.50

1,605.00

1,604.00

-0.31%

100

160,413.08

2,135.97

1,181.00

1,777.00

Končar - elektroindustrija

548.00

551.00

550.00

0.46%

250

137,496.00

1,414.67

430.00

594.99

Tisak

171.75

171.90

171.76

0.00%

710

121,965.75

409.92

135.00

267.90

Jadranski naftovod

3,020.00

3,080.00

3,020.00

-1.95%

113,440.00

2,243.39

2,332.01

3,520.00

Croatia osiguranje d.d.

5,800.00

5,805.00

5,800.00

-0.85%

110,218.00

1,784.07

4,502.00

6,299.00

Ericsson Nikola Tesla

Kraš, prehrambena industrija

435.01

440.10

440.00

-0.01%

235

103,254.82

604.39

339.99

497.02

Atlantic grupa

763.00

770.08

763.00

-1.04%

117

89,867.03

2,544.07

657.10

829.99

Riviera Poreč

200.00

201.10

200.00

-1.09%

432

86,663.50

730.70

140.00

259.65

Dalekovod

243.00

245.60

243.15

0.23%

312

75,912.59

557.74

217.00

390.00

Luka Rijeka Jadransko osiguranje

195.03

202.00

195.03

-3.45%

369

73,588.22

1,166.37

161.54

267.02

2,779.00

3,000.01

2,780.00

-11.75%

72,721.22

347.50

2,486.50

3,401.00 598.00

Industrogradnja d.d.

502.00

0.00%

142

71,284.00

227.10

292.00

Petrokemija

153.61

155.00

153.61

-0.56%

450

69,540.05

513.23

105.50

184.73

Končar

1,205.16

1,211.00

1,205.16

-0.40%

67,809.17

74.03

909.99

2,198.00

Kaštelanski staklenici

3,205.00

3,300.00

3,250.00

-1.22%

67,553.00

369.18

612.00

4,990.00

52.00

52.32

52.00

-0.59%

1,188

61,919.64

327.37

28.00

62.00

244.00

245.50

244.00

-0.61%

246

60,249.00

111.46

190.00

349.94

Valamar grupa Viadukt Dom holding Tehnika Konzum

59.51

61.00

60.50

-0.49%

890

53,459.87

451.77

27.87

63.89

1,175.00

1,200.00

5.26%

48,855.95

227.35

871.01

1,649.98

192.00

205.00

192.00

-4.00%

238

46,824.35

4,358.95

145.00

225.50

1,750.00

1,818.00

1,790.00

-0.56%

41,098.00

283.86

1,106.00

2,900.00

Viro tvornica šećera d.d.

408.00

0.06%

100

40,800.00

565.76

290.00

507.77

Uljanik plovidba

577.70

582.00

580.00

0.87%

38,306.17

336.40

533.13

675.00

36.90

37.00

0.00%

996

36,806.04

104.34

25.00

43.30

140.00

142.42

140.00

-3.45%

255

35,745.22

229.13

124.01

190.30

Zvijezda

3,400.05

3,500.00

1.98%

31,400.05

350.90

2,851.00

4,299.00

Luka Ploče

1,230.00

1,233.01

1,230.00

0.00%

27,096.03

273.82

1,160.03

2,093.00

360.12

-1.34%

26,648.88

180.06

302.00

513.00

Vupik

68.01

72.99

-0.01%

371

25,359.09

109.88

41.77

133.82

Badel 1862

69.50

70.00

2.94%

358

25,058.50

52.65

57.03

88.50

1,360.00

0.00%

21,760.00

851.88

1,140.00

1,615.00

Slavonski zatvoreni investicijski fond

26.30

26.65

26.30

-1.31%

783

20,674.56

88.01

15.15

34.96

Božjakovina

90.13

-9.85%

206

18,566.78

18.48

80.01

130.00

Končar

1,299.00

0.31%

18,186.00

252.25

975.00

2,450.00

Ledo

5,800.03

0.00%

17,400.09

1,276.99

4,720.12

6,900.00

419.00

4.75%

16,760.00

9.76

325.56

450.03

35.00

35.36

35.00

-0.99%

401

14,146.78

116.75

24.02

46.99

1,900.19

1,932.00

1,900.19

0.01%

13,397.58

575.08

1,900.08

2,890.00 239.00

Institut IGH

OT-optima telekom d.d.

Jadroplov d.d.

Auto Hrvatska

Tankerska plovidba

Pismorad Atlas nekretnine Liburnia Riviera Hoteli Hidroelektra niskogradnja

130.00

130.11

130.00

-1.00%

12,482.63

81.10

120.00

Dukat

655.00

0.77%

11,790.00

1,965.00

290.01

675.00

1,111.00

1.00%

11,110.00

43.57

701.00

1,200.00

Končar - električni aparati Istraturist Umag d.d.

Titulu dnevnoga gubitnika uzela je redovita dionica Adris grupe. Redoviti je Adris pao 1,41 posto, na 306,12 kuna, uz promet od 925.000 kuna. Time je ta dionica zauzela treću najlikvidniju poziciju, a mjesto više pripalo je povlaštenoj dionici Adrisa. Povlašteni Adris nije zabilježio cjenovnu promjenu i ostao je na 265 kuna. Na tu je dionicu potrošeno samo nešto više od 937.000 kuna.

CROBEX: -0,05% Trž. kap. (mil kn)

Adris grupa Ina-industrija nafte d.d.

Jedan od najvećih dnevnih dobitnika u utorak bila je dionica SN holdinga. Na taj je holding potrošeno nešto više od 180.000 kuna pri čemu je dionica porasla solidnih 3,22 posto, na 154,99 kune. Tijekom usporenog trgovinskog dana vlasnika je u rasponu cijene od 153 do 155 kuna promijenilo više od 1200 dionica. Promet od 180.000 kuna jedan je od najviših ostvarenih tom dionicom u posljednjih mjesec dana.

Redovan promet: 19.422.525,96 Kn Promjene Cijene

277.00

279.94

277.00

-0.54%

9,170.40

1,294.97

250.10

395.00

Sunčani Hvar

39.00

42.00

-6.35%

215

8,523.76

307.06

25.00

78.00

Proficio

12.80

-1.61%

600

7,680.00

50.09

11.50

15.15

425.02

-0.11%

7,225.34

51.21

295.05

441.50

Chromos agro Belišće

570.00

619.00

-0.96%

7,183.00

720.71

420.00

635.00

AD Plastik

125.51

0.01%

3,137.75

527.09

80.21

146.00

Uljanik d.d.

85.72

7.10%

3,085.92

191.69

61.11

144.99

127.77

-1.72%

2,810.94

26.28

76.10

163.85

Fima validus

11.26

11.87

11.85

-1.09%

185

2,145.14

32.01

5.00

22.39

Magma d.d.

21.02

0.00%

1,954.86

102.45

21.00

69.90

560.00

0.18%

1,680.00

10,681.87

461.06

708.00

Žitnjak

Privredna banka Zagreb Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

15.24

17.15

5.54%

1,636.85

8.68

15.24

23.98

Lucidus dioničko

18.37

-0.11%

1,616.56

46.50

14.03

21.99

Đuro Đaković holding

38.01

38.03

38.01

0.64%

1,521.00

123.04

22.36

52.00

Fima proprius d.d.

20.00

2.62%

1,000.00

40.06

17.01

25.95

587.00

0.51%

587.00

65.07

515.00

711.99

Jadroagent Đakovština Karlovačka banka

7.51

-2.47%

75.10

7.91

5.11

19.90

70.06

1.43%

70.06

93.82

53.00

86.88

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

57,10 8,41 420,00 165,00 11,30 72,55 229,30 0,66 306,10 99,00 3,50 0,13 15,02 16,50 58,00

59,29 8,80 420,00 169,40 11,70 74,80 230,20 0,68 306,10 99,00 3,55 0,13 15,30 16,80 59,00

57,87 8,61 420,00 166,20 11,40 74,80 229,30 0,68 306,10 99,00 3,54 0,13 15,19 16,80 59,00

58,69 8,53 420,00 167,72 11,48 73,57 230,01 0,67 306,07 99,00 3,53 0,13 15,05 16,55 58,43

8,20 1,05 37,00 6,84 83,20 0,70 36,80 5,10 1,48

8,40 1,05 37,00 6,90 83,20 0,70 36,98 5,13 1,48

8,40 1,05 37,00 6,84 83,20 0,70 36,85 5,11 1,48

8,39 1,05 0,37 6,90 0,75 0,70 0,37 5,12 1,48

94,50 37,70 97,00 42,60 40,70 36,00 34,60 13,03 7,00 69,01 5,90 64,00

94,50 38,00 97,00 42,60 41,02 36,02 35,10 13,69 7,00 69,10 5,90 64,00

94,50 38,00 97,00 42,60 41,02 36,02 35,10 13,03 7,00 69,09 5,90 64,00

94,50 37,99 97,00 42,60 40,85 36,01 34,83 13,45 7,00 69,06 5,90 64,00

1,61 % 1,17 % 2,11 % 0,19 % 0,89 % 0,06 % 1,89 % -4,19 % 0,00 % -2,69 % 0,00 % -1,54 %

1.100,00 3.740,00 6.550,00 502,00 495,00 3.180,00 925,00 992,00 83,81 8.350,00 78,11 5.000,00 7.000,00 2.200,00 15.550,00

1.150,00 3.800,00 6.600,00 507,00 501,00 3.200,00 940,00 1.000,00 84,50 8.405,00 80,39 5.000,00 7.005,00 2.300,00 16.000,00

1.146,00 3.751,00 6.592,00 504,00 500,00 3.196,00 935,00 999,00 84,36 8.379,00 80,27 5.000,00 7.001,00 2.259,00 15.987,00

1.145,52 3.750,57 6.592,48 504,42 500,09 3.196,45 935,18 999,41 84,08 8.378,95 80,33 5.000,00 7.001,11 2.258,67 15.987,14

-3,45 % -0,24 % -2,63 % -2,14 % -0,79 % -0,13 % -0,53 % 0,00 % 0,66 % -0,96 % 1,13 % 0,00 % -1,39 % -0,13 % -2,47 %

4.399,00 41.300,00 85,20 3.600,00 575,00 6.150,00 183,00 2.800,00 3.700,00 23.802,00 2.800,00

4.450,00 42.000,00 85,50 3.601,00 590,00 6.150,00 187,00 2.801,00 3.700,00 23.806,00 2.800,00

4.401,97 41.500,00 85,31 3.600,05 578,62 6.150,00 185,95 2.800,10 3.700,00 23.803,82 2.800,00

4.401,97 41.500,00 52,49 3.600,05 578,62 6.150,00 185,95 2.800,10 3.700,00 23.803,82 2.800,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR HDOG MELR GRVG TLSG PETG NF1N SALR ZTOG ATPG ZVHR AELG ZVTG SAVA

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR HELIOS MERCATOR GORENJE TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S SALUS ZITO AKTIVA NALOZBE ZVON ENA HOLDING AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV SAVA

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE TRZNICA AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR

Telefonija a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Metalac a.d. Gornji Milanovac Jubmes a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog ZLATARA RUBIN SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKEDONIJATURIST SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

611.336,13 96.743,05 84.840,00 66.921,20 49.882,82 48.632,50 46.922,10 40.790,42 8.570,80 8.415,00 6.319,82 5.760,00 5.026,49 4.517,70 4.324,00

1,82 % -0,94 % 0,00 % -2,98 % 0,16 % 0,00 % -0,38 % 0,79 % 0,00 %

12497 27000 50500 2136 12000 10002 14000 805 2747

104.876,83 28.350,00 18.685,00 14.730,24 8.985,60 7.001,40 5.158,48 4.120,52 4.065,56

33403 33464 3500 2706 2360 2075 2083 2011 3249 193 1555 104

3.156.583,50 1.271.340,10 339.500,00 115.275,60 96.406,24 74.719,46 72.560,30 27.040,99 22.743,00 13.328,61 9.174,50 6.656,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK REPL RMDEN10 TPLF GRNT ZLRB STIL MTUR KMB MPT SBT

10417 11336 202 399 4347 661 204 60780 28 85 1788 45000 334 273 74

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA TLFN AIKB JESV NIIS AERO KMBN ENHL SJPT A2014 AGBN A2015 CCHS FITO MTLC JMBN

-2,44 % 2,37 % 0,00 % -1,95 % -2,56 % 1,08 % -0,59 % -2,17 % 2,00 % -2,94 % 2,02 % -1,54 % -1,04 % 1,20 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHK1C FBIHKH FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E BSNLR SOSOR FDSSR HRBFRK2 JPEMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA KRIP-R-A NOVB-R-E RSRS-O-C ZPTP-R-A RSDS-O-C HEDR-R-A RSRS-O-D JHKP-R-A TRZN-R-A

Oznaka

Srijeda 20/4/2011

5803 1661 665 7910 5390 564 1456 1303 13678 134 13212 200 108 300 35

6.647.450,00 6.229.695,00 4.384.000,00 3.989.999,00 2.695.483,00 1.802.800,00 1.361.626,00 1.302.227,00 1.150.046,46 1.122.779,00 1.061.346,60 1.000.000,00 756.120,00 677.600,00 559.550,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,78 % 0,42 % 0,19 % 0,00 % 0,63 % 0,00 % 0,32 % 0,00 % 0,00 % -2,52 % 0,00 %

797 50 32612 382 1186 86 1808 100 71 11 50

3.508.371,00 2.075.000,00 1.711.755,68 1.375.220,00 686.240,00 528.900,00 336.196,00 280.010,00 262.700,00 261.842,00 140.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Nova kred. b. Maribor Telekom Slovenije Garant Futog Replek Skopje Stil Kraljevo

+2,37% +1,08% +0,63% +0,42% +0,32%

business.hr

Bosnalijek -4,19% Energoinvest Sarajevo -3,47% Nova banka Banja Luka -0,94% Petrol -0,59% Aik banka -0,24%

Alkaloid

Krka

Dionica skopskog farmaceuta nakon dugog izbivanja u utorak je ponovno zauzela prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Makedonske burze sa 3,5 milijuna denara prometa. Cijena je ovoj dionici usto porasla 0,78 posto, na posljednjih zabilježenih 4401,97 denara, a ukupno je 797 dionica u utorak promijenilo vlasnika. Makedonski indeks MBI 10 bio je me u rijetkim regijskim ija je vrijednost u utorak rasla, iako samo blaga 0,02 posto.

Nezahvalnu titulu dnevnog regionalnoga gubitnika u utorak uzela je dionica najve ega slovenskog farmaceuta Krke. Dionica Krke pala je ak 2,44 posto, na 58,69 eura, uz redovan promet od 611.000 eura. Tijekom trgovinskog dana najniža dnevna cijena Krke bila je 57,1 euro. Tim je prometom Krka zasjela na najlikvidniju poziciju Ljubljanske burze, koju su obilježili i padovi dionica Gorenja i Mercatora te solidan rast dionica Nove Kreditne banke Maribor.

+0,78 -2,44

REGIONALNI INDEKSI -1,21% BIRS +0,19% 775,55 1.198,33 Belex15 -0,84% FIRS -0,76% 737,42 2.362,17 Belexline -0,70% MBI10 +0,02% 1.386,39 2.514,29 SASX10 -1,44% MONEX20 12,953.74 +0,02% 1.051,94 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,41% utorak 19. travnja 2011. 1.070,73 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,73% 2.881,93 +0,60% BUX +0,72% 23.714,30 +1,16% ATX -1,26% +1,18% 2.735,20 Stanje indeksa na zatvaranju u +1,87% utorak 19. travnja 2011.

FTSE100 5.913,29

DAX 7.068,06

CAC40

3.924,92

MICEX 1,746.08

AMERI»KI INDEKSI DJIA -1,14% S&P500 -0,69% 12.201,59 1.305,40 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,89% ponedjeljak 18. travnja 2011. 2.735,55

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

KD Energija

10,7732

8,84

7,2941

7,89

Platinum Global Opportunity 14,2795

6,79

HPB WAV DJE

94,8396

6,32

113,1784

6,28

ST Global Equity

43,8443

-15,35

FIMA Equity

74,8458

-15,22

C-Zenit

49,8943

-14,40

NFD Aureus New Europe 117,1786

-11,66

KD Victoria

-10,39

OTP Europa Plus

14,3245

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

116,6612

6,79

Raiffeisen Prestige

109,0700

6,72

PBZ Global fond

109,1117

2,39

Erste Balanced

124,6100

1,58

OTP uravnoteženi

114,5072

0,21

ST Balanced

167,2999

-12,17

5,5741

-7,96

C-Premium ST Aggressive

64,7331

-7,92

ICF Balanced

119,9992

-7,22

77,7236

-4,56

NFD Aureus E. M. B.

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

Platinum Blue Chip Ilirika Azijski tigar Platinum Global Opportunity HPB Dionički HPB Dynamic AC G Dynamic EM FIMA Equity Ilirika BRIC Raiffeisen HR dionice Raiffeisen C. Europe Capital Two A1 VB CROBEX10 HPB Titan OTP indeksni KD Victoria Ilirika Gold ZB trend Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond OTP Europa Plus NFD Aureus Global Developed VB High Equity HI-growth C-Zenit Poba Ico Equity ST Global Equity OTP meridian 20 PBZ I-Stock Erste Total East

€ € $ kn kn € kn € kn € kn kn kn € kn kn € € € kn € kn kn € kn kn kn € kn €

83,0571 53,2418 14,2795 89,7137 51,3898 10,8154 74,8458 108,4195 74,9200 64,5600 75,5546 87,1100 106,3483 71,9951 43,3863 14,3245 92,5391 130,6000 91,6500 87,0445 113,1784 92,3892 47,4734 8,2986 49,8943 5432,8400 43,8443 93,6936 70,0702 34,6600

0,50 0,28 -0,02 -0,12 -0,13 -0,24 -0,28 -0,34 -0,50 -0,57 -0,57 -0,59 -0,62 -0,65 -0,68 -0,71 -0,71 -0,76 -0,76 -0,79 -0,86 -0,99 -1,01 -1,04 -1,05 -1,13 -1,22 -1,28 -1,33 -1,39

-3,83 -11,14 -3,01 0,33 4,17 -4,58 -3,97 -10,14 -5,69 -2,45 -4,98 -4,38 -5,46 -3,75 -5,17 -3,50 -4,74 -5,51 -3,96 -2,90 -3,05 -8,60 -6,76 -5,75 -4,22 -6,12 -5,52 -0,12 -3,16 2,06

3,34 -11,85 10,43 10,91 5,16 0,08 -3,29 -5,00 8,96 5,89 10,17 9,43 17,91 6,28 14,12 5,41 N/A 2,31 8,84 9,66 2,77 5,97 -3,38 1,02 4,89 -2,87 -5,09 9,44 9,55 16,19

-0,20 -7,07 6,79 -3,62 0,19 -1,99 -15,22 1,30 -0,90 -6,04 1,94 0,89 1,73 -0,45 1,27 -10,39 N/A -0,11 -4,91 -1,66 6,28 -5,61 -6,05 -4,42 -14,40 -8,49 -15,35 0,03 5,94 -0,23

-5,50 -14,90 -7,94 -1,94 -13,36 3,76 -4,12 6,51 -10,50 -7,03 -6,75 -4,62 5,07 -8,41 -22,25 3,05 N/A 3,20 -1,57 -2,44 7,35 -1,46 -18,94 -2,02 -19,74 -15,09 -7,56 -2,17 -9,03 -25,82

-2,12 -14,21 0,78 7,22 5,37 -4,01 -1,36 -9,37 1,28 3,25 -0,70 4,06 3,48 -1,18 3,27 2,31 -7,52 -3,82 2,13 2,46 0,81 -5,33 -4,54 -3,98 -0,38 -2,21 -5,72 4,48 0,69 6,58

8,192 5,614 8,890 21,805 20,855 14,567 18,040 30,614 18,088 205,577 7,959 10,604 7,988 9,813 137,942 70,250 4,150 174,585 227,349 362,086 10,254 56,515 12,392 65,105 5,961 5,941 12,958 20,625 242,725 107,244

3,28 3,91 3,57 5,54 4,64 2,13 6,88 1,28 2,60 6,00 4,00 2,92 1,25 3,74 3,31 11,95 0,47 8,48 5,52 5,62 1,75 5,38 3,55 9,15 3,16 3,73 10,49 2,97 3,76 3,55

15.04.2011 18.04.2011 15.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Agram Trust kn Raiffeisen Prestige € HPB Global kn Allianz Portfolio kn Raiffeisen Balanced € ST Balanced kn AC G Balanced EM € ICF Balanced kn C-Premium kn Erste Balanced € PBZ Global fond kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn KD Balanced kn HI-balanced € ST Aggressive kn OTP uravnoteženi kn ZB global € Ilirika JIE Balanced €

69,1669 109,0700 102,9964 116,6612 154,3000 167,2999 10,9000 119,9992 5,5741 124,6100 109,1117 77,7236 8,1532 10,0025 64,7331 114,5072 145,0000 150,1868

0,04 -0,01 -0,15 -0,33 -0,34 -0,36 -0,38 -0,47 -0,47 -0,48 -0,51 -0,60 -0,69 -0,71 -0,78 -0,98 -1,13 -1,60

-4,15 -0,18 1,34 -0,26 -3,23 -4,82 -3,78 0,53 -2,75 -1,87 0,43 -10,80 -5,06 -3,84 -4,95 1,30 -3,55 -3,99

2,11 1,10 6,49 5,35 1,00 -2,01 0,39 6,80 3,25 8,55 9,91 -3,91 -0,13 1,96 2,33 5,30 2,29 3,18

-4,09 6,72 -4,48 6,79 -0,86 -12,17 -1,46 -7,22 -7,96 1,58 2,39 -4,56 -3,07 -0,44 -7,92 0,21 -0,06 -0,71

-1,65 8,20 0,53 8,29 5,15 6,42 4,14 2,36 -12,97 0,08 5,47 -5,16 -3,81 0,00 -7,50 2,57 3,87 8,08

-1,09 0,65 5,28 1,29 -0,58 -2,01 -3,08 6,10 -0,34 2,00 4,46 -8,42 -2,63 -2,45 -0,77 6,42 -1,75 -1,00

15,224 221,487 93,796 8,154 305,517 11,217 14,643 16,640 12,905 105,242 307,022 14,014 7,074 70,990 2,727 39,949 713,424 42,727

2,77 1,10 5,54 1,94 8,64 8,27 2,13 8,96 4,21 10,25 9,60 4,76 5,25 9,15 5,58 5,35 9,79 5,24

18.04.2011 15.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011

€ € € € kn € € €

128,6697 133,8400 11,6604 160,6400 165,8953 131,5956 177,7800 128,4258

0,12 0,04 0,03 0,02 0,00 -0,02 -0,03 -0,63

2,73 2,70 2,48 1,03 2,43 1,28 1,54 0,09

3,49 2,39 3,02 0,52 3,54 1,75 1,92 0,08

5,09 5,85 4,90 2,46 8,14 3,54 5,41 2,60

4,66 4,57 1,69 4,96 8,13 4,55 6,68 4,80

3,32 2,70 2,55 0,96 2,44 1,57 1,91 1,22

20,227 491,712 7,971 181,771 62,166 168,673 507,457 17,717

5,54 7,88 9,15 9,79 6,48 8,11 8,90 5,34

18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 15.04.2011

kn kn kn kn € kn € kn kn kn kn kn € kn € kn kn $

102,7270 164,1319 146,4300 123,7239 10,7734 133,3449 126,7834 139,6700 136,4655 133,3061 118,2281 11,4413 106,6700 100,5675 140,7599 109,3418 140,0285 125,1183

0,11 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 0,00

0,33 0,69 0,87 0,89 0,67 0,50 0,57 0,59 0,65 0,65 0,74 0,84 0,92 N/A 0,49 0,62 0,85 0,25

0,69 1,31 1,72 1,51 1,43 1,04 1,09 1,39 1,42 1,35 1,58 1,46 1,48 N/A 0,95 1,31 1,51 0,61

2,20 2,36 3,48 2,81 3,12 2,34 2,93 3,26 3,05 3,01 3,25 3,19 3,46 N/A 2,05 2,89 2,67 1,51

1,58 4,72 4,79 4,08 4,06 6,22 4,31 4,33 4,36 5,33 4,97 5,40 4,20 N/A 3,23 4,72 4,55 3,79

0,17 0,83 1,01 1,03 0,81 0,60 0,67 0,71 0,77 0,79 0,90 0,96 1,02 0,57 0,57 0,72 0,99 0,39

7,437 2344,252 1209,259 167,117 26,954 1104,572 479,150 788,930 34,644 309,135 204,921 123,504 255,687 4,018 126,858 184,040 97,458 40,263

1,71 10,74 8,15 5,32 1,87 12,05 8,74 7,88 7,30 5,54 3,45 2,56 1,57 0,23 10,74 1,94 7,57 6,02

15.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 18.04.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

165,8953

8,14

Erste Bond

133,8400

5,85

Raiffeisen Bonds

177,7800

5,41

HPB Obveznički

128,6697

5,09

HI-conservative

11,6604

4,90

ZB bond

160,6400

2,46

OTP euro obveznički

128,4258

2,60

PBZ Bond fond

131,5956

3,54

HI-conservative

11,6604

4,90

HPB Obveznički

128,6697

5,09

HPB Obveznički Erste Bond HI-conservative ZB bond Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash ZB plus Raiffeisen Cash OTP novčani fond Agram Euro Cash PBZ Novčani fond PBZ Euro Novčani Erste Money ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus Allianz Cash HI-cash PBZ Dollar fond

OGLAS

Fondovi dignuli promet i spustili indekse na ZSE-u BLIZU 20 MILIJUNA Redovan promet dionicama u utorak je gotovo dosegnuo 20 milijuna kuna ponajviše zahvaljujući pojačanoj aktivnosti fondova, a indeksi su minimalno pali

Trgovanje na Zagrebačkoj burzi u utorak odvijalo se pomalo usporeno, a nešto veći promet nego u ponedjeljak bio je posljedica povećane aktivnosti fondova. Na dionice je potrošeno 19 milijuna kuna, od čega je 13 milijuna kuna otišlo na Hrvatski Telekom. Zapaženiji rast nije ostvarila ni Podravka, kojoj su procurili kvartalni rezultati. Crobex je pao minimalnih 0,05 posto, na 2181,41 bod, dok je Crobex 10 spušten za 0,04 posto, na 1214,46 bodova.

HT završio na 286 kn

"Trgovalo se vrlo sporo, a veći promet nego u ponedjeljak rezultat je povremenih većih transakcija između fondova. Aktivnost ostalih investitora kao da je zamrla", kazala je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i savjetnica u inve-

sticijskom društvu Credos. Najlikvidniju poziciju zauzeo je spomenuti HT, na kojeg je potrošeno 13 milijuna kuna pri čemu je dionica pala 0,35 posto, na 286 kuna. Titulu dnevnoga gubitnika uzela je redovita dionica Adris grupe. Redoviti je Adris pao 1,41 posto, na 306,12 kuna, uz promet od 925.000 kuna, pa je ta dionica zauzela treću najlikvidniju poziciju. Mjesto više pripalo je povlaštenoj dionici Adrisa, koja nije zabilježila cjenovnu promjenu i ostala je na 265 kuna. Na povlašteni je Adris potrošeno samo nešto više od 937.000 kuna. Jedan od najvećih dnevnik dobitnika u utorak bila je dionica SN holdinga. Na taj je holding potrošeno nešto više od 180.000 kuna pri čemu je dionica

porasla solidnih 3,22 posto, na 154,99 kune. Tijekom usporenoga trgovinskog dana vlasnika je u rasponu cijene od 153 do 155 kuna promijenilo više od 1200 dionica. Promet od 180.000 kuna jedan od najviših ostvarenih tom dionicom u posljednjih mjesec dana.

Stagnacija ekonomije

Jutarnji list objavio je u utorak da je Podravka u prva tri mjeseca ove godine ostvarila 25 milijuna kuna neto dobiti, dok je lani u istom razdoblju dobit iznosila oko pola milijuna kuna. Dionica Podravke u utorak nije zabilježila značajnu promjenu cijene - unatoč špekulacijama o dobrom rezultatu, dionica je pala 0,31 posto, na 320 kuna. Na Podravku je potrošeno samo 600.000 kuna.

REGIJA

Ulagači ponovno ruše Krku i Mercator Utorak nije donio ništa novo na burzama u regiji; negativan trend u Ljubljani nastavljen je i drugi dan tjedna kada je indeks SBITOP potonuo 1,21 posto, na 775,55 bodova Najtrgovanijoj Krki vrijed-

nost je tako pala 2,44 posto te je posljednja zabilježena iznosila 57,87 eura. Ova je dionica bila jedina kojom se u Ljubljani trgovalo iznad 100.000 eura - njome je ostvaren promet od 611.336 eura. Cijena slovenskoga trgovačkog lanca Mercatora

potonula je 1,95 posto, spustivši se na 166,2 eura, a s prometom od 67.000 eura ova dionica našla se na četvrtome mjestu popisa najlikvidnijih ljubljanskih izdanja. Najvećim padom u regiji istaknuo se sarajevski indeks SASX 10 čija je vrijednost u

utorak umanjena 1,44 posto. Sarajevski brokeri najviše su posla imali s dionicom farmaceuta Bosnalijeka kojom se trgovalo u iznosu od 27.000 konvertibilnih maraka, no cijena je ovoj dionici pala 4,19 posto u odnosu na onu s početka tjedna. B. St.

ANTE VLAHOVIĆ, predsjednik Uprave Adris grupe, čije su obje dionice u utorak na Zagrebačkoj burzi bile u samom vrhu likvidnosti snimio hrvoje dominić

"Uskoro će početi sezona objave tromjesečnih financijskih izvješća domaćih kompanija. Ipak, sumnjam da će poslovni rezultati uspjeti potaknuti nešto veću aktivnost na burzi prije svega zbog stagnacijskoga gospodarskog okruženja. Ako je i potaknu, ona će biti kratka daha", zaključuje Sporiš. Nikola Sučec

BROJkE

0,84 0,19 posto pao je beogradski BELEX 15

posto rastao je banjalučki BIRS

Američki Nacionalni odbor za jednakost plaće objavio je studiju koja je pokazala da su urbane, neudane žene bez djece, u dobi od 22 do 30 godina, lani zaradile više od muškaraca. Istraživanje je pokazalo da je stopa

nezaposlenosti među muškarcima veća nego među ženama. Iz američkog ureda za zapošljavanje kažu da je 9,3 posto muškaraca starijih od 16 godina trenutačno bez posla. Postotak za nezaposlene žene te dobi izno-

si 8,3%. Stopa nezaposlenosti pala je za oba spola posljednjih godina, a pada i udjel radno sposobnog stanovništva. Taj je postotak participacije pao više za muškarce (sa 71,4 % u ožujku na 70,4 posto danas) nego za

žene (sa 58,8 % na 58,3%). Neke analize ovog istraživanja kažu kako ono pokazuje da je razlog rasta nezaposlenih muškaraca u njihovu obeshrabrenju zbog kojeg neki dižu ruke od pronalaska posla. B.hr

dObITNIcI dANA (ZSE) Uljanik +7,1% Vupik +6,87% Badel 1862 +5,56% ZIF Breza +4,75% Pismorad +3,74%

GUbITNIcI dANA (ZSE) Jadransko osiguranje Božjakovina Jadroplov Konzum Luka Rijeka

INdEKSI CROX Mirex

24 Raste

37 Nema promjene

-11,75% -9,85% -3,42% -3,32% -2,81% 36 Pada

Vrijed. 1,308,03 159,89

Prom. 0,15% 0,24%

Sirova nafta 107,12 Prirodni plin 4,21 Zlato 1,494,96 Srebro 43,39 Goveda 118,95 Kava 318,49

2,32% 0,31% 0,58% 0,98% 0,20% 1,59%

POVIJESNE REFORME

Kuba dopustila privatno vlasništvo, građani mogu kupovati aute i kuće Komunistička partija Kube u ponedjeljak je ukinula desetljećima staru zabranu transakcija privatnog vlasništva poput kupnje ili prodaje kuća i automobila. Ovaj je potez vladajućih izišao ususret zahtjevima javnosti iznesenima tijekom nacionalne debate o ekonomskoj reformi Kube, provedenoj od prosinca 2010. do veljače ove godine, u kojoj je sudjelovalo 8,9 milijuna Kubanaca, odnosno gotovo 80 posto stanovništva. Svih tisuću zastupnika kongresa glasovalo je na plenarnoj sjednici za plan koji sadrži tristotinjak mjera vezanih

FIdEL i Raul Castro uz otvaranje privatnom sektoru, smanjenje zapošljavanja u javnom sektoru za gotovo milijun radnih mjesta, smanjenje državne pomoći, samozapošljavanje, oblike samoupravljanja u poduzećima,

arhiva business.hr

poreznu reformu i decentralizaciju državnog aparata. O odluci je naciju izvijestio Raul Castro. Trenutačno 90-ak posto Kubanaca posjeduje kuće, no nema ovlasti prodavati ih. Posljednjih pet desetljeća mo-

gli su samo prenositi vlasništvo na djecu ili zamijeniti nekretninu po strogim i kompliciranim zakonima. Državi manjka oko milijun kuća zbog šteta nanesenih tijekom triju uragana 2008. godine. Prodaja automobila također je pod nadzorom države i samo je umjetnicima, sportašima i liječnicima koji djeluju u misijama u inozemstvu dopušteno kupovati automobile. U nastavku kongresa u utorak očekuje se da će se vođa kubanske revolucije Fidel Castro (84) odreći i posljednje službene funkcije, glavnog tajnika Komunističke partije. Branka Suvajac

LUcKASTI PROGRAM VJERNOSTI

arhiva business.hr

Citibank klijente nagrađuje kampom za rokere

MEđU instruktorima u kampovima je i Dave Navarro iz Nine Inch Nailsa

Većina programa nagrađivanja klijenata svodi se na popuste na proizvode i usluge ili na kakav ručnik ili kišobran ukrašen logotipom, no američki Citibank svojim je klijentima ponudio mogućnost da postanu - rock zvijezde. Članovi Citibankova programa nagrađivanja simpatičnog naziva Thank You, odnosno Hvala vam, za oko 385.000 bodova ili za kom-

binaciju prikupljenih bodova i doplate u gotovini mogu dobiti kamp za rokere gdje će im instruktori biti prave zvijezde poput Phila Collinsa, bivšeg pjevača Van Halena Sammyja Hagara, Davea Navarra iz Nine Inch Nailsa i bubnjara Red Hot Chili Peppersa Chada Smitha. Citi nudi 4 kampa, a jedan od njih je četverodnevni program u New Yorku, čiji će najtalen-

tiraniji polaznici dobiti priliku da na otvaranju festivala u Woodstocku sviraju pjesme Blood Sweat and Tearsa, piše CNNMoney. Iako se nagrada može proglasiti luckastom, u Citiju su uvjereni da će biti itekako tražena. Mnogi klijenti iskorištavaju bodove kako bi dobili nagrade vezane uz glazbu, a u istu svrhu često "peglaju" kartice. N. R.

Je li Podravka u prvom kvartalu zaista ostvarila 400 puta veću dobit nego lani, doznajte na...

arhiva business.hr

Urbane, neudane Amerikanke mlađe od 30 godina zarađuju više od muškaraca

www.business.hr

UKRATKO... Pad dobiti Goldman Sachsa Goldman Sachs u prvom je kvartalu dohvatio 2,7 milijardi dolara dobiti, što je dosta slabije od 3,5 milijardi ostvarenih u istom prošlogodišnjem razdoblju, no generalni direktor Lloyd Blankfein zadovoljan je rezultatima. Umro nasljednik Ferrera Talijanski biznismen Pietro Ferrero, nasljednik i direktor u kompaniji Ferrero koja proizvodi poznate slatkiše poput Nutelle i Ferrero Rochera, preminuo je tijekom vožnje biciklom u Južnoafričkoj Republici. Elton John vraća se u Las Vegas Slavni britanski glazbenik Elton John ponovno će nastupati u meki zabave Las Vegasu - u rujnu će početi trogodišnji niz koncerata u dvorani Colosseum kazina Caesars Palace.