Business.hr broj 874 by Business.hr

SVE ZA ULAGANJA 10

NETO DOBIT RASLA 239% 18

Smanjenje dobiti na 118 milijuna kuna ponajprije je rezultat odlu- ANTON KOVAčEV, ke da HBOR-ove kamatne stope ostanu na pretkriznim razinama predsjednik HBOR-a

Podravkini poslovni prihodi ostali su gotovo nepromijenjeni

HBOR-u lani dobit pala 29% četvrtak 21/4/2011

broj 874 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Milošević iz šešira izvukao projekt od 450 mil. € FONTANA CLUB OŠTRICE 4-5 Iz ladice je izvučen projekt Franka Stronacha, utemeljitelja autoindustrijskog koncerna Magna, koji ni nakon godina čekanja nije izgubio interes za golfsko igralište pokraj Šibenika

info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Pregovori s agrokorom odvijaju se korektno Uprava slovenske Pivovarne Laško nastavlja pregovore o mogućoj prodaji svojih 23,34 posto dionica Mercatora hrvatskom koncernu Agrokor unatoč nastojanju Uprave Mercatora da se raspiše novi međunarodni natječaj, prenose u srijedu slovenski mediji. "PL nastavlja pregovore s Agrokorom koji se odvijaju korektno", izjavio je za Slovensku tiskovnu agenciju STA neimenovani izvor iz Uprave Pivovarne Laško.

anketna nezaposlenost 12,1% Stopa anketne nezaposlenosti u četvrtom je tromjesečju 2010. iznosila 12,1%, što je za 2,9 postotnih bodova više nego u istom razdoblju 2009., pokazuje podaci Ankete o radnoj snazi, prema kojoj je bilo 210 tisuća nezaposlenih, što je 48% više. Stopa anketne nezaposlenosti tijekom 2010. neprestance je bila iznad 11%, u prvom je tromjesečju iznosila 11,2%, u drugom je porasla na 12,4%, u trećem pala na 11,5%

Četvrtak 21/4/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

StRka ZboG PaPIRa o DoHotkU bIt ĆE UZaLUDna

Gradska skupština odba Bandićev vrtićki cenzus

Zagrebačka Gradska skupština jednoglasno je jučer, glasovima i vladajućeg SDP-a i oporbenog HDZ-a, izglasala odluku prema kojoj će se vrtići i dalje plaćati po starom 200 kuna za jaslice i 400 kuna za djecu stariju od tri godine. Problem je samo što je ta odluka suprotna odluci gradonačelnika Milana Bandića da se vrtići od 1. srpnja plaćaju prema dohodovnom cenzusu čime bi oni s primanjima većim od 8000 kuna po članu kućanstva plaćali ekonomsku cijenu vrtića od 2000 kuna.

Preduga procedura

Njegov je prijedlog, kako je SDP i najavio, Skupština jučer odbila uz obrazloženje da bi kriterij za participaciju roditelja u cijeni vrtića mogao biti jedino imovinski cenzus. Međutim, Bandić takvu argumentaciju ne priznaje jer smatra da je usvajanjem proračuna za ovu godinu i programa javnih potreba u predškolskom odgoju Gradska skupština, sa SDP-ovom većinom, prihvatila mjerila o participaciji roditelja prema dohodovnom cenzusu. Tako se sa cijenama zagrebačkih vrtića ponavlja ista stvar kao sa Skupštinom Zagrebačkog holdinga (ZGH); trenutačno postoje dvije oprečne odluke, jedna gradonačelnikova i jedna Gradske skupštine, a konačni će pravorijek o tome koja je za-

konita donijeti Ministarstvo uprave. U najgoroj su poziciji roditelji koji, prema naputku Gradskog ureda za obrazovanje, moraju do kraja travnja (iako ima najava da bi se rok mogao produljiti do kraja lipnja) prikupiti papire o primanjima kako bi prijavili dijete za vrtić, a u konačnici će se možda pokazati da sve to nije uopće bilo potrebno. Procedura oko preispitivanja zakonitosti odluka o cijenama vrtića mogla bi potrajati. Bandić će se u roku od 15 dana očitovati o odluci Skupštine o cijenama vrtića te temeljem zaštite zakonitosti od Gradske skupštine zatražiti njezino preispitivanje. Ako zastupnici to odbiju na sjednici sredinom svibnja, a nema sumnje da hoće, nadzor nad odlukom Gradske skupštine napravit će Ministarstvo uprave, koje nema rok za donošenje ocjene zakonitosti. No, prema procjenama, do kraja lipnja trebalo bi se doznati je li u pravu Gradska skupština ili Bandić. I hoće li Zagrepčani na prijevremene izbore za novi saziv Skupštine, kako se prijeti gradonačelnik ako se ne bude provela njegova odluka. U SDP-u smatraju da nisu krivi za nastalu konfuziju. Ističu da prema Zakonu o predškolskom odgoju odluku o cijeni vrtića, odnosno o participaciji roditelja, može donijeti samo Skupština. "Proračun

snimio saša ćetković

www.business.hr

banDIĆ nEĆE bIRatI PoVJEREnStVa

Uprave gradskih tvrtki birat će se natječajem Gradska skupština usvojila je odluku o načinu provedbe javnih natječaja za članove uprava i nadzornih odbora trgovačkih društva u kojima Grad ima vlasnički udjel. Sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa, uprave i nadzorni dobri birat će se na javnom natječaju. Međutim, nije prošao Bandićev prijedlog da upravo gradonačelnik donosi odluku o raspisivanju natječaja te da bira kandidate u povjerenstvu koje će on imenovati, već će te zadaće preuzeti Gradska skupština.

››

biser dana Kerum me nazvao. A zašto ne bi?... Moram uvažavati njegovu riječ jer ona predstavlja poruku građana koji su ga izabrali duško Mucalo, v.d. intendanta splitskoga HGK, o razlozima odgađanja Foretićeve opere "Maršal", koja košta pola milijuna kuna, nakon presude hrvatskim generalima

brojka

milijuna kuna Ministarstvo obrane RH potrošit će na nove čizme za hrvatske vojnike. Vojsku će novim čizmama opskrbiti domaće tvrtke Inkop Obuća, Borovo Kožna obuća, Jelen Profesional i Obuća Viko

uvodnik

acila Sad je dobar i Mikac s Milan bandić, gradonačelnik zagreba, prijeti prijevremenim izborima jer njegova odluka o dohodovnom cenzusu za cijenu vrtića nije prošla, ali nadzor nad odlukom Gradske skupštine napravit će Ministarstvo uprave

je donesen u okolnostima u kojima smo bili prisiljeni prihvatiti nedostatke da ne dovedemo u pitanje funkcioniranje Grada. No, zadužili smo gradonačelnika da se pri izradi kriterija vodi imovinskim cenzusom te da se u izradu uključe civilne udruge. Očekivali smo da će gradonačelnik poštovati volju većine. A novca u gradskoj kasi ima jer 1,6 milijardi kuna potraživanja nije naplaćeno", ustvrdio je u ime Kluba SDP-a Boris Šprem.

HdZ: dva krivca

HDZ-ovci, međutim, nisu prihvaćali argumente da je za sve kriv Bandić. "Vi govorite da ste bili ucjenjivani kada se izglasavao proračun. Kako onda nije bio ucijenjen predsjednik gradskog SDP-a (Davor Bernardić glasao je s još dvoje SDPovaca protiv stranačke volje, op.a.)? Za ovu situaciju dva su krivca - Bandić i SDP", izjavila je predsjednica Kluba HDZ-a Margareta Međerić. nevenka Cuglin

aGilni je ministar Domagoj Ivan Milošević u grozničavoj inventuri iz ladice izvukao i gotovo zaboravljeni projekt

Maja Grbić maja.grbic@business.hr

nvesticijska ofenziva se nastavlja. Nakon američko-banjalučkih kockara, stižu austrijski golferi, a predsjednik Josipović i premijerka Kosor natječu se tko će ugostiti više bjelosvjetskih faca s torbama punih dolara. Nakon što je neki dan Josipovića pohodio živopisan tim poduzetnika s idejom da će usred Istre podići novi Las Vegas vrijedan milijardu i pol dolara, kod premijerke je za kraj mjeseca najavljen dolazak austrijsko-kanadskog milijardera Franka Stronacha, koji nije nepoznat na ovom terenu. I dok graditelji istarskog raja za kockare na zbrda zdola sazvanoj presici nisu dali gotovo nikakav suvisli odgovor o tome gdje će se, kada i kako investirati, 78-godišnji utemeljitelj autoindustrijskog koncerna Magna Frank Stronach dobro zna što, gdje i za koliko želi. Ovaj zaljubljenIK u konje, nogomet i golf, oko je bacio na jedan od bisera šibenskog arhipelaga, šumovit poluotok Oštricu, koji bi rado pretvorio u zelenu golfersku oazu, gdje bi mogao ugostiti i svoju ekskluzivnu poslovnu klijentelu. Ta ideja nije od jučer jer je plan gradnje golfskog igrališta predstavljen još bivšem mini-

snimio hrvoje dominić

››

Kao što poduzetnik zna točno što želi, što mu je isplativo i u kojem roku, a što nije, tako bi i država trebala znati regulirati što se može, gdje i kako, a što ne. Ili se u protivnom samo igramo države

stru gospodarstva Damiru Polančecu, koji je u međuvremenu završio tamo gdje je završio. Prezentaciju projekta pripremio je Slobodan Mikac, koji je također u međuvremenu nestao iz Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, a ubrzo je s lica zemlje zbrisana i sama agencija. u MeđuvreMenu je Vlada za investicije zadužila Domagoja Ivana Miloševića, vla-

snika Pastor grupe (i petnaestak stanova po Zagrebu). Agilni je ministar u grozničavoj inventuri iz ladice izvukao i ovaj gotovo zaboravljen projekt. Telefoni su ponovno zazvonili, zakazuju se sastanci, investitori dolaze, ali stvari nisu čiste na samom terenu; u Šibeniku se već valja val nezadovoljstva i otpora novom pokušaju devastacije okoliša, kulturne baštine te pokuša-

ju da se privatni projekti proguraju mimo mišljenja struke i javnosti. Nije problem u samom golfu i elitnom turizmu, neka bude sadržaja za sve ukuse i džepove. Ali kao što poduzetnik zna točno što želi, što mu je isplativo i u kojem roku, a što nije, tako bi i država trebala znati regulirati što se može, gdje i kako, a što ne. Ili se u protivnom samo igramo države.

tema 4-5

FONTANA CLUB OŠTRICE Iz ladice je izvu en projekt Frank koncerna Magna, koji ni nakon godina ekanja nije izgubio inte

Milošević iz šešira projekt od 450 mil Zeleno igralište za ekskluzivnu klijentelu prostiralo bi se na oko 212 hektara zemljišta u državnom vlasništvu, to nije pod ingerencijom Hrvatskih šuma. Osim terena za golf sa 18 rupa, projekt uklju uje gradnju marine, hotela s pet zvjezdica (s restoranom i trgovinama), 150-ak luksuznih vila i apartmana te klupske ku e Na dnevnom redu Vlade ovih e se dana ponovno na i i jedan zaboravljen investicijski projekt - gradnja igrališta za golf na poluotoku Oštrica pokraj Šibenika. Potencijalni je investitor austrijsko-kanadski milijarder Frank Stronach, utemeljitelj autoindustrijskog koncerna Magna. Stronach i njegovi predstavnici nekoliko posljednjih godina aktivno obilaze Hrvatsku te se predstavljaju i kao zainteresirani ulaga i u hrvatski turizam. Tako je još za vladavine Damira Polan eca Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva predstavljen projekt Fontana club Oštrice, iju je prezentaciju pripremio ravnatelj nekadašnje Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac. Navedeni su akteri u me uvremenu nestali s gospodarske scene, a Stronachov je projekt amio u ladici sve dok ga nije aktualizirao ministar za investicije Domagoj Ivan Miloševi . Komunikacija je ponovno proradila; Austrijance su pitali bi li još gradili na Oštrici i dali im signal da bi se cijela stvar mogla pokrenuti. Austrijskog biznismena u Hrvatskoj ina e zastupa tvrtka Imecon na elu s Jurijem Pinterom. Potkraj ožujka Stronach je premijerki Kosor upu-

tio pismo namjere u kojem izražava zainteresiranost za realizaciju projekta. Kako doznajemo, austrijski bi milijarder potkraj sljede eg tjedna trebao do i u Hrvatsku i razgovarati s premijerkom o navedenoj investiciji ija se vrijednost procjenjuje na 450-ak milijuna eura.

Zeleni se protive

Zeleno igralište za ekskluzivnu klijentelu prostiralo bi se na oko 212 hektara zemljišta u državnom vlasništvu, to nije pod ingerencijom Hrvatskih šuma. Osim terena za golf sa 18 rupa, projekt uklju uje gradnju marine, hotela s pet zvjezdica (s restoranom i trgovinama), 150-ak luksuznih vila i apartmana te klupske ku e. Procjena je da bi Fontana club Oštrica mogla zaposliti 380-ak ljudi. Iako je svoje poslovno carstvo izgradio u Kanadi, Frank Stronach prije 30ak godina vratio se u Austriju gdje je, osim u biznisu, bio aktivan u politici. Sjedište je njegove Magna Europe u Oberwaltersdorfu, nedaleko od Be a. U seoskoj idili Donje Austrije sagradio je golfsko igralište Fontana golfclub, gdje se okuplja poslovna elita te ona iz svijeta autoindustrije, pa bi im sli an teren na obali plavog Jadrana bila odli na alternativna lokacija, dakako uz lokalni bo-

BROJKA

380 ljudi trebalo bi se zaposliti u Fontana clubu Oštrice

nus - more, škampe i vino. Prije godinu dana Stronach se spominjao i kao mogu i ulaga u zapušteno bivše vojno odmaralište Kupari, pokraj Dubrovnika, ali ini se da su ga ipak više privukle ljepote šibenskog arhipelaga.

AUSTRIJSKO-KANADSKI MILIJARDER FRANK STRONACH idu i e se tjedan sastati s premijerkom Jadrankom Kosor

ka Stronacha, utemeljitelja autoindustrijskog eres za golfsko igralište pokraj Šibenika

izvukao lijuna eura

O PROJEKTU ■ prostire se na poluotoku Oštrica, površine 212 ha ■ planirani su sljede i projekti: - hotel s pet zvjezdica (uklju uju i restorane, du ane...) - luksuzne vile i apartmane (oko 150) - marina - golf sa 18 rupa - klupska ku a ■ ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 450 milijuna eura

zeleno svjetlo za gradnju jer na Oštrici postoji vrijedan arheološki lokalitet.

Izmjene plana POTPREDSJEDNIK VLADE za investicije Domagoj Ivan Miloševi aktualizirao je ve pomalo zaboravljenu ideju iju je prezentaciju pripremio ravnatelj nekadašnje Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac

Iako projekt podupire državni i lokalni politi ki establišment (i šibensko-kninski župan Goran Pauk),

nedostaje mu još jedan klju an element - potpora lokalne javnosti i struke. Zbog njihova neslaganja mogao bi se pretvoriti u novi slu aj neželjenoga golfskog tere-

na poput dubrova kog Sr a. Gradnji terena za golf na šumovitom poluotoku protivi se dio šibenske javnosti i udruge zelenih, a konzervatori kažu da ne mogu dati

Poluotok je smješten južno od Šibenika, uz mjesto Grebašticu, znamenit je po srednjovjekovnom zidu koji su mještani podigli u 15. stolje u kao obranu od Turaka. Dakle, zid datira iz istog vremena kao i šibenska katedrala. Na istom terenu nalaze se i lovišta muflona kojim gospodare Hrvatske šume. No najnoviji prijedlog izmjena i dopuna županijskoga prostornog plana predvi a gradnju nekoliko golfskih igrališta. Osim Oštrice, spominju se lokacije Brištane,

Zabla e i Prukljan, zbog kojih se u javnoj raspravi podigla poprili na prašina. Koalicija šibenskih gra anskih udruga i aktivisti kih udruga zelenih tražili su produljenje javne rasprave isti u i da se sve etiri navedene lokacije nalaze u podru jima ekološke mreže i da su kandidati za Europsku ekološku mrežu Natura 2000. Smatraju da na tim podru jima nije primjereno planirati gradnju velikih turisti kih naselja i igrališta za golf, a kao najopasnije navode planirana golfska igrališta na Prukljanu i Rtu Oštrica. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

tema 6-7

GRIJESI SUKCESIJE Repovi raspada bankarskog sustava b ke Zagrebačke banke s Upravom

Udruga Naša Zab isplate dobiti Zag Udruga dioničara i radnika Zagrebačke banke zahtijeva zabranu raspolaganja dobiti jer tvrdi da banka nije rezervirala dovoljno novca u slučaju gubitka spora protiv Jugobanke, dok iz Zagrebačke banke tvrde da je riječ o neutemeljenom zahtjevu, a iz središnje banke HNB-a poručuju da je Zagrebačka banka ispunila sve obveze u tom slučaju ŽElJKo RohatINSKI, guverner hNB-a, gdje ističu da je Zaba u vezi sa sporom s Jugobankom ispunila svoje zakonske obveze Snimio Saša ĆetkoviĆ

Udruga radnika i dioničara Zagrebačke banke Naša Zaba zatražila je da se Zagrebačkoj banci zabrani raspodjela dobiti za 2010. godinu u iznosu 33,1 milijun kuna za zaposlenike i Upravu jer smatraju da najveća domaća banka nije rezervirala dovoljno novca u slučaju gubitka spora protiv Jugobanke. Zahtjev temelje na sporu što se još uvijek vodi na Trgovačkom sudu koji je kao tužitelj pokrenula beogradska Jugobanka u stečaju protiv Zagrebačke banke radi isplate 50,49 milijuna eura. U tom predmetu Jugobanka kao pravni sljednik glavne filijale Jugobanke u Splitu potražuje utuženi iznos jer smatra da su Zagrebačka

banka i njezina pravna prednica Zagrebačka banka - Pomorska banka postupali kao banke likvidatori protivno Zakonu o načinu likvidacije glavnih filijala Jugobanke Beograd. Jugobanka također tvrdi da te dvije banke nisu poduzimale zakonom utvrđene radnje za naplatu potraživanja glavnih filijala.

Nisu pokrenuli postupke

Jugobanka tvrdi da tuženik, Zagrebačka banka, nije pokrenuo ni jedan parnični, ovršni i stečajni postupak, niti je u pokrenutim stečajnim postupcima od strane trećih osoba prijavio potraživanja glavne filijale u Splitu. Jugobanka tvrdi da su potraživanja glavne filijale u Splitu na osnovi kreditnih plasmana bila osigurana kvalitetnim instrumentima osiguranja, kao što su hipoteke na nekretninama u vlasništvu korisnika kredita. Udruga Naša Zaba smatra da se Zagrebačka banka nije držala obveze po kojoj je dužna Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti izvješće o sudskim sporovima s detaljnim opisom njihova stanja. "Iz svega iznesenog evidentno je da je Zagrebačka banka postupala suprotno odredbama odluke o obvezama rezerviranja sredstava za sudske sporove koje se vode protiv kreditne institucije, pa se zbog kršenja tih

bivše Jugoslavije posvađali male dioničare i zaposleni-

business.hr Četvrtak 21/4/2011

ba traži zabranu grebačke banke FRanJo LUKovIć, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, od koje Jugobanka potražuje 50,49 milijuna eura jer smatra da su Zagrebačka banka i njezina pravna prednica Zagrebačka banka - Pomorska banka postupali kao banke likvidatori protivno Zakonu o načinu likvidacije glavnih filijala Jugobanke Beograd. Jugobanka također tvrdi da te dvije banke nisu poduzimale zakonom utvrđene radnje za naplatu potraživanja glavnih filijala Snimio hrvoje dominić

odredbi, a u skladu s čl. 125 st. 1 toč. 4 Zakona o kreditnim institucijama, ne smije vršiti isplata na temelju sudjelovanja radnika u dobiti banke", stoji u zahtjevu udruge radnika i dioničara Zagrebačke banke. Međutim, iz Hrvatske narodne banke, na koju se poziva udruga, potvrdili su da je Zagrebačka banka uredno poštovala obvezu. "Zagrebačka banka dostavila je izvješće o sudskom sporu s detaljnim opisom stanja spora. Banka je, sukladno odluci o obvezi rezerviranja za sudske sporove koji se vode protiv kreditne in-

stitucije (NN br. 1/2009., 75/2009. i 2/2010.), ispunila svoju obvezu obavještavanja HNB-a o navedenom sporu", odgovorili su iz HNB-a. Glavna skupština Zagrebačke banke na kojoj će se odlučivati o dodjeli dobiti održat će se 27. travnja, a nakon odgovora Hrvatske narodne banke očito je da će se dobit dijeliti. Jugobanka je, baš kao i sada Naša Zaba, reagirala u slučaju Privredne banke Zagreb. Beogradska banka u stečaju je u službenom dopisu početkom ožujka upozorila HNB da Uprava

PBZ-a namjerava isplatiti dividendu većinskim dioničarima u iznosu od 294 milijuna kuna, ali da nije ispunila zakonsku obvezu osiguranja novca u slučaju izgubljenog sudskog spora. Dioničari PBZ-a u ožujku su na glavnoj skupštini druge po veličini hrvatske banke odlučili da se isplati dividenda od 15,85 kuna po dionici.

Spor s Hrvatskom

Naime, Jugobanka već dulje vodi spor s Republikom Hrvatskom u kojem, među ostalim, potražuje 10,2 milijuna američkih dolara te

90 milijuna tadašnjih hrvatskih dinara plus pripadajuće kamate na ime akreditiva i kredita koje je ta banka dala Ini prije više od dva desetljeća. PBZ je 2002. godine potpisao nagodbu s Inom kojom je domaća naftna kompanija dužna vratiti samo 1,8 milijuna kuna, zbog čega u beogradskoj banci smatraju da su znatno oštećeni postupanjem PBZa. Jugobanka predbacuje da PBZ nije naplaćivao potraživanja, što je trebao učiniti kao likvidator Jugobankine podružnice u Rijeci. Likvidator je bila riječka Riadria, koja je kasnije fuzionirana u

sustav PBZ-a, a u sporovima je nastupala u ime i za račun Jugobanke koja sada traži cjelokupan iznos. Iz PBZ-a su izjavili da u potpunosti poštuju sve zakonske i ostale propise, pa tako i u dijelu praćenja i procjene rizika iz sudskih sporova. Domaći dioničari Jugobanke osnovali su 1994. godine tvrtku Adria Investing koju je kasnije preuzeo PBZ. Time je PBZ preuzeo i dio nekretnina pa se danas sjedište PBZ-a u Rijeci nalazi u bivšem sjedištu riječke podružnice Jugobanke.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 21/4/2011

SINDIKAT

Poništiti Zagrebu vlasništvo nad Veletržnicom

Zagreb. Samostalni sindikat Veletržnice i hladnjače traži što hitniji završetak sudskog postupka za poništenje odluke o vlasništvu Grada Zagreba nad tvrtkom Veletržnica i hladnjača, kao i naknadu štete tvrtki i njezinim radnicima, rečeno je na jučerašnjoj presici toga sindikata. Vrijeme je da se završi naše desetogo-

dišnje "povlačenje" po sudovima, rekao je predsjednik sindikata Zvonimir Doko, koji želi da Veletržnica i hladnjača postane državno poduzeće koje će ići u privatizaciju, a radnici dobiti pravo na participiranje u vlasništvu kroz dionice ili financijsko obeštećenje. Nekada je u tvrtki radilo dvjestotinjak ljudi, a sada je taj broj prepolovljen. No unatoč svim problemima Veletržnica i hladnjača posluje s prihodom od oko 25 milijuna kuna godišnje, kaže predsjednik sindikata. H

ZA BOLJI NADZOR

Ribarskoj inspekciji brod od 3,9 mil. kn

Split. Ribarskoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede jučer je u Splitu predan novosagrađeni brod dužine 13,5 metara čija je gradnja stajala 3,9 milijuna kuna, a namijenjen je za inspekcijiski nadzor ribolova na Jadranu. "Ovaj inspekcijski brod moći će obavljati dobar nadzor na našem pučinskom arhipela-

gu jer su dosadašnja tri broda za tu namjenu bila dužine po 8,5 metara i imala su teškoća na pučini", rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tonči Božanić. Brod je gradila tvrtka Takala iz Rijeke. "Pojačat ćemo našu inspekcijsku flotu sa još tri broda tako da bi svaka obalna županija imala po jedan brod, a zaposlit ćemo i nove inspektore jer želimo poboljšati nadzor na moru", kazao je Božanić. Ribarska inspekcija trenutačno ima 11 inspektora. H

Josipović otvorio Violetinu tvornicu vrijednu 12 mil. eura HIGIJENSKI BIZNIS Tvornica tvrtke iz BiH u Svetoj Heleni zaposlila je 50-ak ljudi, a u iduće četiri godine njihov broj planira povećati na 200-tinjak te polovinu proizvodnje plasirati na tržišta Slovenije, kamo počinje izvoziti u svibnju, Mađarske i Austrije U Svetoj Heleni, pokraj Zagreba, u srijedu je otvorena 12 milijuna eura vrijedna tvornica higijenskih proizvoda tvrtke Violeta koja se prostire na 6000 četvornih metara i zapošljava 50-ak ljudi. Na svečanom otvorenju bili su gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Vlado Žigrović, izvršni potpredsjednik Agrokora Ante Todorić, predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka te predsjednik Hrvatske Ivo Josipović koji je s predsjednikom Uprave Violete Petrom Ćorlukom prerezao vrpcu. "Često razgovaramo o gospodarstvu, kažemo da je teško i da ne ide, i zato mi je drago što mogu nazočiti jednoj prigodi s osmijehom na licu. Ovdje se pokreće proizvodnja, otvaraju se nova radna mjesta, odnosno sve ono što bi se moglo nazvati dobrom gospodarskom pri-

čom. Uvjeren sam da će ovo biti dobar primjer i drugima", izjavio je predsjednik Josipović.

Vlastita distribucija

Gradnja tvornice počela je u lipnju 2010. i zaposlene su 53 osobe. Tvrtka u iduće dvi-

BROJKA

620 kilometara toaletnog papira na dan može proizvesti nova tvornica

PETAR ĆORLuKA I IVO JOSIPOVIĆ, vlasnik Violete i predsjednik RH

je godine planira dvostruko povećati broj zaposlenika, a u iduće četiri u planu je brojka od 200 zaposlenih. Bavi se proizvodnjom dječjih pelena, higijenskih uložaka, vlažnih maramica, toaletnog papira, kuhinjskih ručnika i ubrusa, a u Svetoj

Heleni u prvoj fazi proizvodit će higijenske proizvode, toaletni papir i kuhinjske ručnike, s naglaskom na novi podbrend kuhinjskih ručnika Teta Violeta. Predsjednik Uprave Petar Ćorluka najavio je da od svibnja Violeta počinje izvoziti u Sloveniju te da su već dogovorene narudžbe s dva manja i dva velika maloprodajna trgovačka lanca u Sloveniji. Istaknuo je da su glavne Violetine prednosti domaća proizvodnja, vlastita distribucija i konkurentne cijene. U proizvodnji se upotrebljava 100-postotna celuloza, a većina konkurentskih proizvoda proizvodi se od recikliranog papira. "Očekujemo da će 50 posto proizvodnje u Sv. Heleni biti plasirano na tržišta Slovenije, Mađarske i Austrije. Otvaranjem ovog objekta ostvarujemo dio dugogo-

snimio hrvoje dominić

dišnjega strateškog cilja, postati regionalni lider u proizvodnji higijenskih proizvoda", izjavio je Ćorluka.

Brz rast

Zanimljiv je podatak da novootvorena tvornica na dan može proizvesti 620 kilometara toaletnog papira i oko 34.000 rolica papira. Godišnje se proda 50 milijuna Violetinih proizvoda. Glavni proizvodni pogon Violete nalazi se u Grudama u Bosni i Hercegovini, a uz novootvorenu tvornicu u Svetoj Heleni u Hrvatskoj posluju distributivni centri u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Vukovaru. Tvrtka posluje od 2001., a već početkom 2003. počeo je izvoz prvih Violetinih proizvoda u Njemačku, Švedsku, Libiju, Jordan i ostale zemlje u regiji. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 21/4/2011

IZLAŽU 64 PLOVILA

Na Danima male brodogradnje 20% više izlagača Split. U sklopu 3. dana hrvatske male brodogradnje, koji će se održati u marini hotela Lav Podstrani pokraj Splita od 28. travnja do 1. svibnja, bit će izložena 64 plovila, a izlagača će biti 20 posto više nego lani, najavljeno je jučer u Splitu. Predstavit će se više od 40 proizvođača plovila iz svih krajeva Hrvatske.

ISTRAŽIVANJE GfK

Više vjerujemo bankama i Rohi nego crkvi i državi Prema istraživanju i analizi GfK, hrvatske banke među građanima Hrvatske uživaju najviše povjerenja, čime se mogu pohvaliti još samo znanstvenici, liječnici i svećenici, ali i guverner HNB-a Željko Rohatinski. Na ljestvici od 1, što označava krajnje nepovjerenje, do 7, što je krajnji izraz povjerenja, Rohatinski dobiva prosječnu ocjenu 4,8, kao i znanstvenici, a slijede liječnici sa 4,7 te banke s kojima posluju ispitanici koji im daju ocje-

nu 4,5. Bankarski sustav općenito dobiva ocjenu 4, a veće povjerenje uživaju crkva i obrazovanje s ocjenom 4,4. Odmah ispod banaka nalazi se predsjednik Ivo Josipović s ocjenom 3,9 s najvećim rastom povjerenja u odnosu na istraživanje provedeno 2009. godine. Solidan rast povjerenja uživa i Europska unija, koja je s ocjene 2,8 došla do 3,1. Čvrsto dno drže institucije koje su praktički izgubile povjerenje građana stranke, premijerka Jadranka Kosor i Vlada. D. B.

Prednjače proizvođači Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije (po 14), slijede proizvođači iz Istre (6), po tri iz Primorsko-goranske i Šibensko-kninske županije, te prvi put dva proizvođača iz Zadarske županije. Predstavit će ih se 15. U sklopu sajma najavljena su i predavanja o upotrebi alternativnih izvora energije u brodogradnji, a kao posebni gosti posjetiteljima će se predstaviti tvrtka Dok-ing sa svojim električnim automobilima. B. hr.

IZVOZ

I Dukatovu Somboledu dozvola za Rusiju Zagreb. Šest klaonica iz Srbije i isto toliko mljekara dobili su dozvole za izvoz mesa i mlijeka u Rusku Federaciju jer su ispunili uvjete ruske Federalne službe za veterinarstvo i fitosanitarnu kontrolu. Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede Srbije priopćilo je da su dozvole za izvoz mesa dobi-

li Yuhor, Zlatiborac, Srpskoruska trgovinska kuća, Big Bull, Neoplanta i Carnex. Dozvole za izvoz mlijeka dobili su Mljekara Šabac, Valetta, Kuč Company, Selekt Milk te Ice Cream Factory i Dukatov Somboled. Ruska veterinarska služba tim je kompanijama odobrila izvoz iz Srbije u Rusiju svinjskog, goveđeg, ovčjeg i kozjeg mesa te mlijeka i mliječnih prerađevina. Usto im je odobren izvoz hrane za mačke i pse te termički obrađenih proizvoda od peradi i ribe. Z. D.

HBOR-u lani dobi SVE ZA ULAGANJA Smanjenje dobiti 28,7 % u odnosu na 2009., na 118 milijuna kuna, ponajprije je rezultat odluke da HBOR-ove kamatne stope ostanu na pretkriznim razinama, a neke su i smanjene, da bi se poduzetnicima osiguralo povoljnije financiranje. Ukupni prihodi iznosili su 921 mil. kn i bili 2% manji, a rashodi su povećani 3%, na 803 mil. kuna

ANTON KOVAčEV, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR): Rast broja korisnika kredita za investicije u prošloj godini i na početku ove pozitivan je trend snimio hrvoje dominić

U prvom tromjesečju ove godine nastavljen je prošlogodišnji rast broja korisnika HBOR-ovih kredita za investicije, priopćio je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), na jučerašnjem predstavljanju prošlogodišnjeg financijskog izvješća HBOR-a. Već je u prošloj godini HBOR odobrio više kredita za investicije nego u 2009. godini (401 u 2010., a 321 u 2009.), a u prvom ovogodišnjem kvartalu odobrio ih je 165 u iznosu od 434 milijuna kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju odobrio 72 kredita u iznosu od 444 milijuna kuna.

Pozitivan trend

Kovačev smatra da je rast broja korisnika kredita za investicije u prošloj i na početku ove godine pozitivan trend, jer je HBOR-ova osnovna funkci-

ja kao razvojne banke kreditiranje razvoja tvrtki i njihovih investicijskih projekata, a zbog krize je u nekoliko posljednjih godina pao broj zahtjeva poduzetnika za kreditiranje investicija te porastao broj zahtjeva za kreditiranje likvidnosti, čemu se HBOR prilagodio kako bi gospodarstvenicima pomogao prevladati krizu. Dobro je, smatra Kovačev, i to što je na početku ove godine znatno povećan broj korisnika kredita za investicije, iako je njihov ukupan iznos ostao na lanjskoj razini, jer to pokazuje da se sve više gospodarstvenika odlučuje ulagati u nove, manje investicijske projekte. Na početku ove godine u HBOR-u, rekao je, nije uočen rast loših kredita u odnosu na lanjsku godinu, kada su nenaplaćena dospjela potraživanja u odnosu na ukupnu bilancu

SINDIKALNA KOŠARICA

Troškovi života najviši u Puli i Vukovaru

Zagreb. Sindikalna košarica minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji u ožujku je iznosila 6678,28 kuna, što je 0,08 posto više nego u veljači, izvijestili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Prosječna plaća za siječanj iznosila je 5342 kn, a pokrivala je 79,99 posto košarice, što je 1,69 posto ma-

nje nego prethodnog mjeseca. Košarica za podstanarsku obitelj iznosila bi 8519,30 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom je 62,70 posto. Košarica za kućanstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3622,19 kuna, a pokrivenost mirovinom 59,66 posto. Udjel hrane u sindikalnoj košarici iznosio je 39,7 posto, kao i prethodnih 15 mjeseci. Najskuplja košarica zabilježena je u Puli (7186,49 kn) i Vukovaru (7045,64 kn), a najjeftinija u Osijeku (6412 kn) i Splitu (6361,27 kn). H

it pala 29% bROjKA

165

kredita za investicije u iznosu od 434 milijuna kuna odobrio je HBOR u prvom ovogodišnjem kvartalu, a u istom lanjskom razdoblju 72 kredita u iznosu od 444 milijuna kuna

iznosila samo 1,9 posto. Od ukupno 493 odobrena kredita za poljoprivrednike HBOR je dosad raskinuo ugovor za njih šest, ali još nije zaplijenjena imovina njihovih korisnika. Kovačev se nada da se to neće ni dogoditi jer u dogovoru s korisnicima tih kredita nastoje izbjeći zapljenu imovine.

Najviše velikima

Što se pak tiče poslovanja u prošloj godini, HBOR je ostvario dobit od 118 milijuna kuna, što je 28,7 posto manje nego u 2009. godini. Ukupni prihodi iznosili su 921 milijun kuna i bili su dva posto manji nego 2009. godine, a ukupni rashodi povećani su tri posto, na 803 milijuna kuna. Za trećinu manja dobit ponajprije je rezultat odluke da HBORove kamatne stope ostanu na pretkriznim razinama, a neke su i smanjene, kako bi se poduzetnicima osiguralo povoljnije financiranje. Lani je HBOR odobrio 1606 kredita u iznosu od 6,6 milijardi kuna, a 78 posto kredita odobreno je za financiranje

obrtnih sredstava. Po strukturi, najviše je kredita odobreno velikom gospodarstvu (648 u iznosu od 1,68 milijardi kuna), zatim izvoznicima (493 u iznosu od 3,65 milijardi), malim i srednjim poduzetnicima (447 u iznosu od 1,08 milijardi kuna) te za infrastrukturu (18 u iznosu od 206,3 milijuna kuna). Realizirajući Vladin model A, HBOR je lani odobrio 594 kredita u iznosu od 2,5 milijardi kuna, a održao je i tri aukcije po modelu A+, odobrivši kvotu od 600 milijuna, a dosad je zaprimio 30 zahtjeva u iznosu od 40 milijuna kuna.

Pet novih programa

U 2011. godini HBOR je počeo pet novih kreditnih programa: priprema poljoprivredne proizvodnje, žene poduzetnice, likvidnost te IPARD mjere 101 i 103 (ulaganje u poljoprivredna gospodarstva te ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda). Ponovno je počela provedba programa restrukturiranja kojim se nastoji izmijeniti ročnost izvora sredstava odobravanjem povoljnijih dugoročnih kredita. Kovačev je kazao i da će HBOR nastaviti realizirati mjere iz Vladina programa gospodarskoga oporavka realizirajući model A+ i unaprijeđeni model B, sudjelovat će kao ulagač u Fondovima gospodarske suradnje, a nastavit će surađivati i s međunarodnim financijskim institucijama. Zoran Daskalović

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 21/4/2011

EUREKA

BICRO daje 150.000 eura EL Konceptu

Zagreb. U Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske - BICRO, Vladine agencije za provedbu Vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju, jučer je potpisan novi ugovor u sklopu programa Eureka kojim se osigurava financiranje tržišno usmjerenih razvojnih projekata međunarodne suradnje. Financijska potpora odobrena je

za razvojni projekt E! 6283 @ Finessence "Detaljna analiza sadašnjih i budućih poslovnih partnera - dodatna vrijednost financijskim izvješćima“ poduzeću EL Koncept iz Zagreba u visini od 150.000 eura, što čini 44 posto ukupnih troškova hrvatskog dijela projekta, dok su za ostale troškove zaduženi projektni partneri. Projektni konzorcij čini pet partnera. Hrvatskom poduzeću EL Koncept partneri su tvrtke BSS iz Hrvatske, slovenske tvrtke B2 i 3Sigma te Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani. B.hr

ZG ŽUPANIJA

slučajevima do 30. rujna. Županija će ove godine nepovratno dodijeliti 13,9 milijuna kuna, i to 5,9 milijuna kuna za razvoj poljoprivrede, seoski razvitak i šumarstvo Zagreb. Zagrebačka županija iz- te 1,2 milijuna kuna za razvoj i unaprjeđenje lovstva. dvojit će ove godine 1,1 milijun kuna za donacije i pomoći Za seoski razvitak predviđeno je 5,7 milijuna kuna, a za udrugama i zadrugama podonacije i pomoć udrugama ljoprivrednih proizvođača te gradovima i općinama za pro- i zadrugama te gradovima vođenje projekata iz poljopri- i općinama za provođenje projekata iz područja poljovrede, seoskog razvitka, ribarstva i lovstva. Natječaj za privrede, seoskog razvitka, dodjelu tog novca otvoren je ribarstva i lovstva 1,1 milijun do 14. svibnja, a u pojedinim kuna. H

Poljoprivrednicima natječajem 1,1 milijun kuna

Aktiva HNB-a najviša u posljednjih 20 godina

NA KRILIMA INOAKTIVE Ukupna aktiva središnje banke u ožujku je dosegnula 84,36 milijardi kuna, što je rast od 8,7 posto u odnosu na kraj veljače. U ožujku 2010. vrijednost joj je bila 11,7 milijardi kuna manja Hrvatska narodna banka zabilježila je u ožujku najvišu razinu aktive otkad je prvi put objavila podatke u prosincu 1992. godine. Ukupna aktiva u ožujku je dosegnula 84,36 milijardi kuna, što je snažan rast od 8,7 posto u odnosu na kraj veljače. Povećanje u odnosu na ožujak 2010. odaje izniman trend rasta

aktive jer je njezina vrijednost u tom razdoblju bila 11,7 milijardi kuna manja nego na kraju ožujka ove godine. Analitičari Raiffeisen banke tvrde da je povećanje ponajprije posljedica rasta najvažnije stavke ukupne aktive, odnosno one inozemne. Inozemna aktiva, tj. međunarodna pričuva u obliku pla-

arhiva business.hr

INOZEMNA pasiva HNB-a tijekom ožujka pala je 5,7 milijuna kuna

smana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročeni depoziti u stranim bankama, potkraj promatranog mjeseca iznosila je 84,34 milijarde kuna. "S udjelom 99,98 posto promatrana kategorija tako i dalje obuhvaća gotovo cjelokupan dio ukupne aktive HNB-a", poručuju iz RBA.

Potraživanja od banaka

Tijekom ožujka inozemna aktiva zabilježila je snažan rast od 8,7 posto mjesečno, a na godišnjoj razini rast je

bio 16,1 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNBa drže uglavnom u eurima, prema posljednje dostupnom podatku za veljaču, udjel takvih pričuva u ukupnim deviznim iznosio je 75 posto. Relativno snažan godišnji rast inozemne aktive djelomično je posljedica deprecijacije kune prema euru od 1,7 posto godišnje. Preostale kategorije ukupne aktive nisu bilježile veće promjene. Potraživanja od banaka u proteklih su godi-

nu dana blago smanjena, 0,4 milijuna kuna, pa su potkraj ožujka iznosila 12,8 milijuna kuna. "Naime, relativno niska vrijednost ukupnih potraživanja od banaka posljedica je iznimno visoke likvidnosti u sustavu pa se ne održavaju obratne repo aukcije koje su inače bile glavna osnova rasta takvih potraživanja", objašnjavaju analitičari RBA. Potraživanja od ostalih domaćih sektora potkraj ožujka iznosila su 3,7 milijuna kuna, što je 0,3 milijuna kuna manje nego na kraju prošlogodišnjeg ožujka. Riječ je uglavnom o trgovačkim društvima.

Pad inopasive

Primarni novac, kao najvažnija sastavnica ukupne pasive, u odnosu na kraj veljače bilježi neznatan pad od 0,1 posto pa je potkraj ožujka iznosio 57,6 milijardi kuna. Istodobno, u usporedbi s ožujkom 2010. vrijednost primarnog novca bila je viša 5,3 posto godišnje. Inozemna pasiva HNB-a tijekom ožujka zabilježila je pad od 5,7 milijuna kuna te potkraj promatranog mjeseca iznosila 2,7 milijuna kuna, dosegnuvši tako svoju povijesno najnižu razinu. Na godišnjoj razini smanjena je za 5,8 milijuna kuna. Ante Pavić

mediji/ marketing/ prodaja

ODNOSI S JAVNOŠĆU Sektor odnosa s javnošću lani je zabilježio pad profitabilnosti, a u ovoj se godini očekuje stabilizacija. U marketinškim budžetima tvrtki najviše su rasla ulaganja u PR i on-line usluge, pa se i ove godine na tom području predviđa rast od 10 do 15 posto. Unatoč naznakama oporavka, brojne su afere, politička situacija i srezani budžeti uzdrmali povjerenje u sektor koji će priliku za zaradu imati u on-line uslugama, političkim i financijskim komunikacijama

Četvrtak 21/4/2011

Pravi oporavak

fotolia

-a tek nakon vraćanja ugleda struci

ektor odnosa s javnošću lani je zabilježio pad profitabilnosti, u ovoj se godini očekuje stabilizacija, a najveća prilika za zaradu je u on-line uslugama, političkim i financijskim ko-

munikacijama te integriranom marketinškom komuniciranju. Do te su ocjene došli u Hrvatskoj udruzi komunikacijskih agencija (HUKA) na temelju internoga istraživanja među petnaest članica.

Šanse za poboljšanje biznisa i zarade PR agencije najviše vide u korporativnom i energetskom sektoru, zaštiti okoliša, prehrambenoj industriji, infrastrukturi, održivosti, društveno odgovornom poslovanju, zdravstvu, kri-

znom komuniciranju te produkt PR-u. I dok je profitabilnost kod nekih pala, u ukupnim marketinškim budžetima kompanija prošle su godine najviše rasla upravo ulaganja u odnose s javnošću i on-line

usluge pa se i ove godine na tom području predviđa rast od 10 do 15 posto, poručuju iz HUKA-e. Unatoč naznakama blagog oporavka, predstavnici PR sektora upozoravaju na to da su brojne afere, ne-

business.hr Četvrtak 21/4/2011

Nova kampanja za HPB

Imago za PAN

"Poželi i useli" naziv je nove reklamne kampanje Hrvatske poštanske banke (HPB), osmišljene u agenciji McCann Erickson. Zvijezde kampanje su glumice Judita Franković, Dijana Vidušin i Mirna Medaković. Režiju potpisuje Dalibor Matanić, snimatelj je Sven Pepeonik, fotograf Domagoj Kunić, a sve to u organizaciji Val produkcije. B.hr

‘POŽELI I USELI’ Režiju spotova potpisuje Dalibor Matanić

Šanse za zaradu su u korporativnom i energetskom sektoru, zaštiti okoliša, prehrambenoj industriji, produkt PR-u...

››

Trend snižavanja cijena usluga vodi k neodrživosti razine njihove kvalitete DIjANA DEŠKOvIć KObAS, predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge komunikacijskih agencija (HUKA), ujedno izvršna direktorica Spona komunikacija snimio hrvoje dominić

stabilna politička situacija i srezani budžeti uzdrmali povjerenje u sektor odnosa s javnošću i naštetile njegovu ugledu. Sami klijenti svoja očekivanja od odnosa s javnošću sve više svode isključivo na odnose s medijima. "Neprofesionalne prakse postavljaju nerealna očekivanja za sve stručnjake koji rade prema pravilima struke. Trend snižavanja cijena usluga vodi k neodrživosti razine njihove kvalitete. Stoga je među ciljevima HUKAe i promicanje standarda poslovanja u skladu s međunarodnim kriterijima", poručuje Dijana Dešković Kobas, predsjednica Upravnog odbora udruge, ujedno izvršna direktorica Spona komunikacija. Pojedine agencije već su objavile financijske rezultate za prošlu godinu, ali u udruzi kažu da će cjelokupne financijske pokazatelje imati krajem svibnja.

Izgubljen sektor

Integralni marketing i komunikacije - IMC

Nova reklamna kampanja za Pan pivo dio je serijala televizijskih reklama koje je za Pan izradila agencija Imago i produkcijska kuća Riba ribi grize rep. Trenutačno se prikazuje prva u nizu TV reklama u kojoj se lik glumca Rakana Rushaidata lukavo izbori za zadnji Pan u pauzi za vrijeme špediterskog seminara. Cilj je, poručuju iz Carlsberga Croatia, tom reklamom "otvoriti" priču. B.hr

PAN kao temeljnu vrijednost brenda promiče ‘osvježenje bez konkurencije’ arhiva business.hr

››

fotolia

14-15

NOvA KAMPANjA

arhiva business.hr

> mediji > marketing > prodaja

McCANN ERICKSON

PR agencije su u pomalo paradoksal paradoksalnoj situaciji jer krizno komu komuniciranje i restrukturiranje kompanija donose dodatne poslove MARIO PEtROvIć, direktor Milleniuma snimio žarko bašić

››

Nada za ovu godinu je i izbo najava izbora, koji bi uz pro angažman profesionalaca u izbornim kampanjama trebali pokrenuti investicijski optimizam ANKICA MAMIć, direktorica IMC-a

arhiva business.hr

OGLAS

"U posljednje dvije i pol godine izgubili smo cijeli jedan nebankarski financijski sektor koji čine inRecevesticijski fonsija je dovi, brokerska društva i ostale potaknula institucije koje dam razvoj damuvelike ovise o pinga, što povjerenju ulagača, a njihov pri utječe na prije uspjeh izravhode konzultantskih kuća no povezan s uspjehom odi PR agencija. Čisti prihod nosa s javnojedini je pravi pokazatelj šću", navodi DaRia MaTeLjak, direktorica Ankica MaHauske snimio saša ćetković mić, direktorica IMC-a. Nadu za ovu godinu vidi Tržište je i u najavi izbora. Osim doživjeangažmana pro lo duboke proprofesionalaca u izbormjene jer se nim kampabudže dio PR budženjama, od izbora očeta odlijevao kroz kuje da će agencije s političkim zalepokrenuti đem poput Fimi medije i investicijski optimiMPR-a Ratka Mačeka zam. MaRina ČULić FiScheR, izvršna partL a n i nerica u Pleon Partneru i Dialog komuse agennikacijama arhiva business.hr cija Pleon Dialog restrukturirala u dvije agencije Pleon Partner, koji se usmjeprošle je godine ostvario 6,15 rio na međunarodne klijente milijuna kuna prihoda i neto Ketchum Pleon mreže, a Didobit od 256,35 tisuća kuna. alog komunikacije servisiraUkupni su prihodi smanjeni, ju lokalne klijente. U 2010. a dobit je porasla 60 posto, godini ostvarili su 4,6 milii to kao rezultat reza- juna kuna ukupnih prihoda. nja troškova, ali bez Nakon iznimno teške 2009., otpuštanja zaposle- kažu da su zahvaljujući renih i kresanja plaća, strukturiranju u 2010. goističu u agenciji. dini postigli rezultate iznad

››

Većina je klijenata fokusirana na generiranje medijskog publiciteta, najslabije plaćen segment PR-a, što otvara prostor solo igračima i kvaziagencijama nina kULaš, starija savjetnica u Premisi

očekivanja, ušli u nove niše, vratili neke stare klijente i produbili ekspertizu u lifestyle komunikacijama. "Osim recesije i smanjenja budžeta, na teškoće sektora utjecala je i nepripremljenost agencija na krizu. U Pleonu smo na vrijeme bili upozoreni na situaciju i zato smo se restrukturirali. Blagi oporavak očekujemo tek krajem 2011. godine. Potrebno je još neko vrijeme da sami klijenti restrukturiraju svoje poslovanje i da se ponovno orijentiraju na tržištu agencija koje je doživjelo duboke promjene jer se dio PR budžeta odlijevao kroz agencije s prvenstveno političkim zaleđem poput Fimi medije i MPR-a Ratka Mačeka", smatra Marina Čulić Fischer, izvršna partnerica u Pleon Partneru i Dialog komunikacijama. Najvažnije je, kaže, da klijenti ponovno steknu povjerenje u agencijski kredibilitet, u čemu bi im trebale pomoći strukovne organizacije poput HUOJ-a i HUKA-e, ali kaže

U PLUSU 10 POSTO

Premisi prihod porastao na 17 milijuna kuna Premisa je u 2010. godini ostvarila 17 milijuna kuna prihoda, što je rast od 10 posto nakon 2009. koju ocjenjuju kao godinu potopa. "Većina je klijenata postala izrazito fokusirana na generiranje medijskog publiciteta, a to je ujedno najslabije plaćen segment PR-a. Takav pristup otvara prostor solo igračima i kvaziagencijama koje dampinškim cijenama obezvrjeđuju profesiju. S druge strane, nestao je sav komunikacijski posao vezan uz tržište kapitala", kaže Nina Kulaš, starija savjetnica u Premisi. Inače, prema podacima Hrvatske udruge komunikacijskih agencija (HUKA) za 2009., Premisa je sa 12,8 milijuna kuna prihoda lani bila na vrhu ljestvice PR agencija u Hrvatskoj. Slijedili su Millenium promocija (10,2 mil. kn) te Madison Consulting (6,3 milijuna kuna).

da kod njih ne vidi naznake nekih konkretnih inicijativa u tom smjeru.

Recesija i damping

U agenciji Hauska & Partner prošle je godine ostvaren prihod od 5,46 milijuna kuna, što je pad od 8,5 posto. Neto dobit iznosi 274,5 tisuća kuna ili 53 posto manje nego prethodne godine. Čisti prihod od savjetovanja iznosio je nešto više od pet milijuna kuna i bio je devet posto manji. U Hauski ističu da je upravo taj čisti prihod jedini pravi pokazatelj te da neke agencije prikazuju i prihode od organizacije događaja, produkcije materijala i oglašavanja, čime se drugi ne bave. "PR tržište palo je i do 30 posto. Recesija je potaknula razvoj dampinga, što utječe na prihode konzultantskih kuća i PR agencija. Unatoč padu, nismo smanjivali plaće, kao ni broj zaposlenika. Naša je agencija u fazi restrukturiranja i ulaska u nove tržišne niše", kaže Daria Mateljak,

direktorica Hauske. Millenium promocija prošle je godine ostvarila promet od 13,3 milijuna kuna, što je rast od 31 posto. U ovoj godini u segmentu PR usluga očekuju minimalni prihod od dva milijuna eura. Agencija je dio grupe koja osim PR agencija obuhvaća i agencije specijalizirane za edukaciju i marketing te event menadžment. "PR agencije u ovoj godini imaju pomalo paradoksalnu situaciju jer krizno komuniciranje i restrukturiranje kompanija donose dodatne poslove i na tom se planu traže ekspertiza, iskustvo i kompetencije. O snazi agencije dovoljno govori podatak da od trenutačno pet velikih kriznih situacija u državi koje su posljednjih mjesec dana izrazito medijski eksponirane, ili su to bile, mi radimo tri", pohvalio se Mario Petrović, direktor Milleniuma. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

> mediji > marketing > prodaja

business.hr Četvrtak 21/4/2011

I TURISTIČKA PROMOCIJA

PRIJAVE DO 25. TRAVNJA

Reportaža o umaškom ATP-u u više od 100 zemalja

Mreža za kreativnost opet nagrađuje

Australiji, sjevernoj Africi i u 22 zemlje Bliskog istoka, koje prati više od 412.000.000 gledatelja. "Važno je to za pozicioniranje našeg ATP turnira, ali i odlična promocija turističke ponude Umaga, Istre i Hrvatske u cijelom svijetu", Slika ATP Studena Croatia izjavio je direktor ATP StuOpena u Umagu našla je dena Croatia Opena Vanja mjesto u reportaži koju je Božičković. krovna teniska organizacija ATP emitirala unutar ATP TV Od 1. svibnja na svim europskim letovima norveške Showa. Reportaža snimljena na lanjskom turniru prikazana kompanije Norwegiana počinje prikazivanje promospota je u više od 100 zemalja sviumaškog ATP-a i Istre. B. hr. jeta, u Europi, Americi, Aziji,

Mreža za razvoj i kreativnost četvrtu godinu zaredom organizira Dan kreativnosti i inovativnosti i dodjeljuje nagrade za kreativne i inovativne projekte, programe i pojedince. Pristigao im je već velik broj zanimljivih projekata, među kojima

izdvajaju turistički projekt grada Zadra - izgradivoga zadarskog suvenira, igračke za djecu od koje se može složiti stilizirana verzija zadarskih znamenitosti. Centar kreativnosti je čini se grad Varaždin koji se, kako kaže predsjednica Mreže razvoj i kreativnost Ivana Nikolić, svake godine prijavljuje sa zanimljivim projektima. Lani je nagradu za kreativnost osvojio DOK-ING za svoj električni automobi. Prijave se zaprimaju do 25. travnja. B. hr.

H&M: I Hrvatska u marketinškom kolaču od 400 mil. eura godišnje RJEŠENJA IZ ŠVEDSKE H&M globalno ulaže oko tri posto prometa u marketing. Osim modne kampanje čije je zaštitno lice brazilska manekenka Gisele Bündchen, u Hrvatskoj se trenutačno odvija kampanja ‘Conscious collection’ za kolekciju odjeće izrađene od održivih materijala

olaskom popularnoga švedskog lanca trendovskom odjećom Zagreb su preplavile reklame s kojih H&M-ovu proljetnu kolekciju reklamira brazilska manekenka Gisele Bündchen. Iz bečke centrale H&M-a, odakle se upravlja i poslovanjem u Hrvatskoj, pokušali smo doznati više detalja o načinu kreiranja kampanja i ulaganjima u marketing, ali su, suprotno njihovim razigranim reklamama, PR informacije prilično šture. Uglavnom, u H&Mu kažu kako se globalna marketinška strategija i kampanje kreiraju u sjedištu u Švedskoj te se prilagođavaju uvjetima na lokalnim tržištima. Regionalna menadžerica Claudia Oszwald, čiji je ured u

a upravljanje u Hrvatskoj vodi se preko austrijske podružnice tako da regionalna menadžerica Claudia Oszwald vodi poslovanje u Austriji, Sloveniji, te sad i u Hrvatskoj.

Internetska prodaja

Beču, prethodno je kazala da H&M globalno ulaže oko tri posto prometa u marketing.

Lokalne prilagodbe

O kojim je brojkama riječ, dovoljno govori podatak da je samo u prvom ovogodišnjem kvartalu švedski div prihodovao 28,7 milijardi kruna (oko 3,2 milijarde eura - za usporedbu, najveća hrvatska kompanija Agrokor u cijeloj godini ostvari promet od oko 3,7 milijarde eura). Prema gruboj računici, H&M na godišnjoj razini u marketing uloži oko 400 milijuna eura, a svojih 2200 trgovina dosad je otvorio u 40-ak zemalja diljem svijeta. "Svake godine H&M vodi nekoliko kampanja ovisno o strategiji i s različitim usmjerenjima, a dvije kampanje su glavne. Uglavnom su slične u svim

ZAGREB su preplavile reklame s kojih H&M-ovu proljetnu kolekciju reklamira brazilska manekenka Gisele Bündchen arhiva business.hr

zemljama i počinju u isto vrijeme, ali se prilagođavaju lokalnim tržištima", odgovaraju iz austrijskog Odjela za marketing i odnose s javnošću.

H&M je u Hrvatskoj registriran kao tvrtka kći švedske tvrtke H&M International AB. Glavni direktor na globalnoj razini je Karl Johan Persson,

Osim modne kampanje čije je zaštitno lice brazilska ljepotica, u Hrvatskoj se trenutačno odvija kampanja ‘Conscious collection’ za kolekciju odjeće izrađene od održivih materijala kao što su ekološki uzgojeni pamuk, reciklirani poliester i svila. U nekim se zemljama H&M-ova odjeća može kupovati preko interneta. Takvu mogućnost kupci zasad imaju u Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji. Za sezonu 2011./2012. planira se pokrenuti i internetska prodaja u SAD-u, ali za Hrvatsku iz H&M-a poručuju da je još rano govoriti. "Sada smo fokusirani na svoje trgovine", odgovaraju. Nakon trgovina u zagrebačkom šoping centru Cvjetni i u Areni, na jesen će se otvoriti još jedna trgovina u Zagrebu te u Splitu i Zadru. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 21/4/2011

PRvO ROČIšTE

Odgođen stečaj Transadrije

Prvo ročište u postupku odlučivanja o zahtjevu za pokretanje stečaja nad Transadrijom na riječkom je Trgovačkom sudu okončano za samo desetak minuta, a cijeli je postupak prolongiran za mjesec dana. Na Trgovački sud u Rijeci pristiglo je, naime, ukupno pet zahtjeva za pokretanje stečaja nad Transadrijom. Prvi od njih bio je onaj grupe bivših radnika iz poslovnice

u Puli podnesen neposredno prije zahtjeva 64 radnika, članova Sindikata pomoraca iz Rijeke, pa je sud prvo odlučivao o tom zahtjevu koji su bivši zaposlenici iz Pule na ročištu u utorak - povukli. Time je postupak odgođen do idućeg ročišta, koje će se, prema najavi sutkinje Ljiljane Ugrin, održati tijekom sljedećih mjesec dana. Radnici Transadrije iz Rijeke koji su podnijeli zahtjev za stečajem ogorčeni su potezom nekadašnjih kolega iz Pule. N. S.

CIjENA NAFTE

'OPEC mora dići proizvodnju'

"Visoke cijene nafte naštetile su potražnji u vodećim potrošačima Kini i Sjedinjenim Državama, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) treba povećati proizvodnju oko lipnja kako bi zauzdala daljnji rast cijena", kazao je u srijedu Nobuo Tanaka, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). "Zadržavanje cijena na najmanje 100 dolara za barel u ostatku 2011. izazvat će

kolaps potražnje i ekonomsku krizu nalik onoj iz 2008.", kazao je čelnik IEA-a u razgovoru za Reuters. Tada je pala potražnja za gorivom jer se svjetsko gospodarstvo borilo s posljedicama globalne financijske krize. Tržišta su dobro opskrbljena, ali OPEC bi trebao povećati proizvodnju u lipnju ili srpnju nakon što se u europskim rafinerijama ponovno pokrene proizvodnja te nakon što u Japanu počne obnova. OPEC dosad nije poduzeo koordiniranu akciju kako bi povećao opskrbu radi snižavanja cijene. B.hr

Podravkini poslovni pr ostali su gotovo neprom NETO DOBIT RASLA 239 POSTO Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 797,1 milijun kuna i veći su dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine Ostvarena neto dobit Grupe Podravka u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosi 25,8 milijuna kuna, što je porast od 239 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 797,1 milijun kuna i veći su dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast prodaje zabilježila su

oba Podravkina poslovna područja - Prehrana i pića te Farmaceutika. Prodaja sektora Prehrana i pića iznosila je 636,2 milijuna kuna, što je rast prodaje od dva posto u usporedbi s istim razdobljem 2010. godine. Valja napomenuti kako će već uobičajeno visoka prodaja tijekom Uskrsa u ovoj godini ući u drugi kvartal, a ne u prvi, kao što je to bilo lani. Prodaja sektora Farmaceutike iznosila je 160,9 milijuna kuna i u odnosu na isto lanjsko razdoblje zabilježen je porast prodaje od tri posto.

Oprezni analitičari

Naoko impresivne brojke dio investicijske zajednice primio je oprezno. Tako je Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik Centar banke, objasnio odakle je došao golemi rast dobiti: "Ostvarena dobit Podrav-

ke pozitivna je i vrlo dobra stvar. No na umu treba imati da je poslovanje te tvrtke, gledano po kriterijima poslovnih prihoda i rashoda, ostalo nepromijenjeno - veliku dobit generirao je pad financijskih rashoda, što se tumači boljim upravljanjem kompanijom. Kroz bolje upravljanje troškovima vidi se pozitivan učinak očišćenih afera i dobrog rada te napretka nove Uprave", kazao je Vorkapić.

Dobra farmacija

Da su rezultati očekivani, potvrdila nam je i Maja Bešević, portfeljna menadžerica Podravske banke: "Neto dobit je porasla na krilima znatno manjih financijskih rashoda. Unatoč velikom rastu neto dobiti, kompanija nije zabilježila porast operativne dobiti u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao ni jačanje marži. Negativan pritisak na operativnu dobit došao je i od porasta materijalnih troškova više od četiri posto, što bi se moglo nastaviti i sljedeći kvartal. Osim toga, vjerujem da će na ukupne prihode u sljedećem razdoblju utjecati i slabašan oporavak domaćega gospodarstva."

MAjA BEšEvIć iz Podravske banke kaže kako kompanija, unatoč velikom rastu neto dobiti, nije zabilježila porast operativne dobiti u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao ni jačanje marži snimio saša četković

Porast prodaje Farmaceutike generiran je rastom prodaje na inozemnim tržištima (18 posto), a istodobno je prodaja na domaćem tržištu manja 6 posto. Pad na tržištu Hrvatske proizlazi iz pada prodaje lijekova na recept (minus 10 posto), a bezreceptni proizvodi bilježe porast 11 posto. Sva inozemna tržišta ostvaruju porast prodaje pa je relativni udjel inozemnih tržišta u ukupnoj prodaji porastao na 56,8 posto. Operativna dobit porasla je 48 posto, što je rezultiralo znatnim porastom EBIT marže na razi-

nu od 5,4 posto.

Spas iz Europe

Na ostvarenu razinu prodaje utjecao je rast prodaje na inozemnim tržištima (6 posto), gdje se ističu tržišta zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Dalekog istoka (16 posto) te tržišta srednje (5 posto) i jugoistočne (3 posto) Europe. Navedeni porast uspio je nadomjestiti 4-postotni pad prodaje na tržištu Hrvatske, gdje je domaća potražnja i dalje slaba zbog nepovoljnih gospodarskih trendova, navode u Podravki. Nikola Sučec

OGLAS

rihodi mijenjeni

››

Poslovanje Podravke, gledano po kriterijima poslovnih prihoda i rashoda, ostalo je nepromijenjeno veliku dobit generirao je pad financijskih rashoda, a kroz bolje upravljanje troškovima vidi se pozitivan učinak očišćenih afera GORAN VORkAPIć, broker i investicijski savjetnik iz Centar banke Snimio HRVoJE DominiĆ

SURADNJA S MINISTARSTVOM

Osiguravatelji žele jasniji položaj banaka u prodaji osiguranja Osiguravajuća društva traže izmjene pravila o ulaganjima sredstava za pokriće tehničkih pričuva i matematičke pričuve osiguranja života, uloge ovlaštenih aktuara, sustav dobivanja licencija za članove uprava i outsourcing nekih poslova osiguravatelja Prije desetak dana Ministarstvo financija dostavilo je radni nacrt prijedloga zakona o osiguranju u domaćim kućama čije će se sugestije i primjedbe primati do kraja lipnja. Osiguravatelji koji su sudjelovali u anketi Business.hr-a najavljuju aktivno sudjelovanje u pripremi novog zakona kojim će se, nadaju se, popraviti nedorečenosti prijašnjih zakona.

Prijašnje primjedbe

"Svoje smo primjedbe istaknuli već u prijašnjim izmjenama Zakona o osiguranju, a odnose se, primjerice, na pravila o ulaganjima sredstava za pokriće tehničkih pričuva i matematičke pričuve osiguranja života, ulogu ovlaštenih aktuara, sustav dobivanja licencija za članove uprava i outsourcing nekih poslova osiguravatelja", poručuju iz Croatija osiguranja. U toj osiguravajućoj kući primjedbe su imali i na dobivanje licencija za bavljenje osiguranjem te na položaj i uvjete posrednika i zastupnika u osiguranju. Iz Grawea pak najavljuju

ZDRAVkO ZRINUšIć, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, gdje traže i pravila o načinima promocije foto miDzoR/cRopix

aktivno sudjelovanje u pripremi novog zakona, čiji prijedlog tek razmatraju. "Kao i druga osiguravajuća društva, radni nacrt prijedloga zakona o osiguranju dobili smo tek prije desetak dana pa je u tijeku čitanje i pomno razmatranje svih predloženih rješenja", kaže voditelj odjela za pravne poslove Grawea Zoran Pavić.

Solvency II je nužan

Osiguravatelji smatraju kako je rasprava o donošenju novog zakona prilika za njegovu modernizaciju i popravljanje pogreški i nedorečenosti u prijašnjim zakonima. "Smatramo da bi jasnije trebalo definirati položaj banaka i sličnih financijskih institucija u području prodaje osiguranja", predlažu u Croatiji, gdje smatraju da je potrebna i jasnija definicija uloge stanica za tehnički pregled u dijelu prodaje osiguranja, kao i pravila o nači-

nima promidžbe.

Upravljanje rizicima

Što se tiče Solvency II pravila, u ovoj osiguravajućoj kući smatraju da je njihovo uvrštenje u zakon nužno zbog obveznog primjenjivanja od početka 2013. godine. Solvency II je novi zakonski okvir ukupnog poslovanja društava za osiguranje i društava za reosiguranje u Europskoj uniji. Kako ističu iz HUO-a, ključne odredbe Solvencyja II odnose se na upravljanje rizicima i revidiranje dosadašnjih zahtjeva za kapitalnom adekvatnošću osigurateljne industrije (Solvency I). Primjenjuje se na cijelu industriju te postavlja nova, čvršća pravila i zahtjeve za kapitalnom adekvatnošću i procesom upravljanja rizicima društava radi zaštite osiguranika i korisnika osiguranja te sprječavanja poremećaja na tržištu osiguranja. Biljana Sarčić

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

285.30

286.86

285.30

-0.24%

19,217

5,493,484.22

23,362.80

253.10

Podravka prehrambena industrija d.d.

317.01

323.99

320.00

0.00%

2,955

947,410.48

1,734.40

240.00

355.00

Ericsson Nikola Tesla

1,598.00

1,610.00

1,608.00

0.25%

507

813,596.11

2,141.29

1,181.00

1,777.00

Ina-industrija nafte d.d.

3,611.20

3,700.00

3,690.00

1.79%

213

777,253.81

36,900.00

1,625.00

4,050.00

Institut IGH

1,790.00

1,845.98

1,844.96

3.07%

239

430,593.95

292.57

1,106.00

2,900.00

Kon ar - elektroindustrija

550.00

557.57

1.38%

676

373,921.00

1,434.14

430.00

594.99

AD Plastik

121.01

128.99

2.77%

2,928

363,114.11

541.70

80.21

146.00

Adris grupa

260.51

267.00

260.51

-1.69%

1,360

359,178.83

1,767.33

242.21

318.99

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša 315.99

87.07

89.30

88.00

1.15%

3,191

281,170.77

722.96

54.00

118.99

Atlantic grupa

755.02

769.00

761.00

-0.26%

343

262,138.93

2,537.40

657.10

829.99

Finvest Corp

135.01

171.00

150.00

-23.38%

1,393

207,895.26

92.66

85.00

195.77

13.41

13.71

1.56%

15,240

207,054.30

102.83

12.45

39.35

Uljanik plovidba

580.00

590.00

1.72%

353

206,911.83

342.20

533.13

675.00

Atlantska plovidba d.d.

684.99

698.89

690.00

0.73%

288

199,093.72

962.91

681.00

1,044.18

Tisak

166.06

174.88

171.78

0.01%

1,041

176,913.40

409.97

135.00

267.90

SN holding

154.99

160.00

3.23%

908

142,914.30

435.20

130.58

245.00

Dalekovod

244.00

247.76

245.00

0.76%

468

114,425.52

561.98

217.00

390.00

Privredna banka Zagreb

556.02

560.01

560.00

0.00%

185

103,540.50

10,681.87

461.06

708.00

Ingra

Petrokemija

153.01

155.00

153.01

-0.39%

637

97,989.13

511.22

105.50

184.73

Dukat

650.00

651.00

650.00

-0.76%

130

84,530.00

1,950.00

290.01

675.00

Viro tvornica še era d.d.

413.98

425.00

4.17%

142

60,013.25

589.33

290.00

507.77

1,243.00

1,260.01

1,260.00

2.44%

57,925.99

280.49

1,160.03

2,093.00

129.98

130.00

0.78%

425

55,249.30

131.59

65.10

135.00

11.04

11.26

11.20

-5.49%

4,970

55,227.51

30.26

5.00

22.39

Transadria

1,100.00

-8.33%

50,600.00

31.63

700.00

3,197.00

Badel 1862

70.00

0.00%

600

42,000.00

52.65

57.03

88.50

Arenaturis

52.96

54.00

0.00%

747

40,130.65

117.86

33.03

75.31

261.50

262.00

-5.42%

151

39,512.00

1,224.85

250.10

395.00

Luka Plo e Rabac, ugostiteljstvo i turizam Fima validus

Istraturist Umag d.d. Kaštelanski staklenici

3,320.00

3,400.00

4.62%

37,228.97

386.22

612.00

4,990.00

Vupik

68.51

72.88

-0.15%

524

36,859.81

109.72

41.77

133.82

Dom holding

59.80

61.14

60.96

0.76%

607

36,487.20

455.20

27.87

63.89

502.00

550.00

9.56%

33,893.96

248.82

292.00

598.00

Industrogradnja d.d.

Luka Rijeka

200.00

2.55%

168

33,600.00

1,196.01

161.54

267.02

Kon ar - elektri ni aparati

1,100.00

-0.99%

31,900.00

43.14

701.00

1,200.00

Hidroelektra niskogradnja

129.00

134.49

132.00

1.54%

241

31,456.18

82.35

120.00

239.00

Viadukt

240.00

246.00

0.82%

115

28,120.45

112.38

190.00

349.94

1,350.00

0.00%

27,000.00

636.36

1,115.16

1,595.99

Zlatni rat

62.00

0.00%

410

25,420.00

34.24

30.05

81.50

Sun ani Hvar

42.99

54.00

28.57%

500

25,352.68

394.79

25.00

78.00

435.03

442.98

0.68%

24,618.24

608.49

339.99

497.02

HUP - Zagreb

Kraš, prehrambena industrija Veterina d.d.

55.67

59.00

-1.42%

347

19,925.51

108.85

55.56

78.13

uro akovi holding

38.24

39.92

38.24

0.61%

477

18,558.34

123.79

22.36

52.00

Vaba d.d. banka Varaždin

72.01

72.03

72.01

-13.23%

250

18,003.52

127.11

54.00

95.00

620.00

0.16%

15,500.00

721.87

420.00

635.00

Beliš e Slatinska banka

108.19

108.53

108.19

-0.31%

130

14,091.56

99.42

98.00

132.37

Zvijezda

3,499.00

3,499.90

3,499.00

-0.03%

13,996.90

350.80

2,851.00

4,299.00

Plava laguna

1,750.00

0.00%

12,250.00

956.06

1,345.00

1,895.00

138.59

140.00

0.00%

9,440.34

229.13

124.01

190.30

Božjakovina

90.06

-0.08%

100

9,006.00

18.46

80.01

130.00

Turisthotel

900.00

-1.10%

8,100.00

355.28

543.15

1,105.00

Riviera Pore

214.94

7.47%

7,522.90

785.29

140.00

259.65

69.00

69.80

4.95%

100

6,964.10

282.14

60.20

118.00

5,999.99

3.45%

5,999.99

1,845.58

4,502.00

6,299.00

Valamar grupa

51.26

54.94

5.65%

109

5,756.62

345.88

28.00

62.00

Hoteli Maestral

93.11

0.12%

4,655.50

48.02

44.59

122.50

1,320.00

1,325.00

2.00%

3,970.00

257.30

975.00

2,450.00

115.00

2.22%

3,450.00

43.03

98.00

205.00

30.00

0.00%

2,130.00

156.63

20.01

60.00

Lav evi

194.90

194.99

11.42%

1,949.81

93.24

161.10

275.00

Imperial hotelijerstvo

Jadroplov d.d.

Dionica Finvest Corpa u srijedu je zabilježila najve i pad cijene na Zagreba koj burzi. Vrijednost joj je potonula ak 23,38 posto, što je najve i dnevni pad cijene Finvesta u ovoj godini. Promet je tako er bio rekordan u ovoj godini pa se u srijedu trgovalo dionicama Finvesta ukupne vrijednosti 207.895 kuna. Pritom su 1393 dionice promijenileo vlasnika u 41 transakciji.

CROBEX: +0,40%

Oznaka

Belje

Navo enje imena Jure Radi a, predsjednika Uprave Instituta IGH, u obrazloženju sudske presude hrvatskim generalima za ratni zlo in, ini se, nije nimalo naštetilo kretanju dionice tog gra evinskog poduze a. Izdanje Instituta IGH zabilježilo je najve i rast vrijednosti me u najlikvidnijima izdanjima na Zagreba koj burzi u srijedu pa je prekinuto dvodnevno klizanje cijene.

Redovan promet: 12.604.109,87 Kn Promjene Cijene

Dioki d.d. Croatia osiguranje d.d.

Kon ar RIZ-odašilja i Slobodna Dalmacija

175.06

0.03%

1,400.48

111.31

150.00

214.95

Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d.

80.00

-0.65%

1,360.00

39.97

61.05

150.00

Fima proprius d.d.

20.00

0.00%

1,320.00

40.06

17.01

25.95

Proficio

12.80

0.00%

1,049.60

50.09

11.50

15.15

Magma d.d.

20.00

21.02

20.00

-4.85%

876.34

97.48

20.00

69.90

Auto Hrvatska

356.00

-1.14%

712.00

178.00

302.00

513.00

Tekstilpromet

375.00

4.17%

375.00

30.69

331.00

600.00

9.50

-0.11%

19.00

148.17

8.80

10.70

Laguna Novigrad

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

57,50 166,10 11,23 390,20 72,50 229,20 35,00 9,17 8,32 3,50 15,02 0,70 16,55 41,50 12,26

59,20 172,00 11,40 420,00 74,49 235,00 35,00 9,21 8,80 3,61 15,49 0,70 16,75 42,00 12,55

58,90 169,90 11,30 390,20 74,49 235,00 35,00 9,21 8,80 3,61 15,19 0,70 16,55 42,00 12,55

58,56 169,64 11,31 419,69 73,42 233,46 35,00 9,20 8,50 3,61 15,34 0,70 16,55 41,67 12,49

1,68 6,80 1,49 5,11 37,00 0,40 0,40 12,13 0,08

1,70 6,99 1,49 5,31 37,50 0,40 0,40 12,13 0,08

1,69 6,88 1,49 5,30 37,00 0,40 0,40 12,13 0,08

1,69 6,86 1,49 5,30 0,37 0,40 0,40 12,13 0,08

35,00 86,00 97,00 80,00 97,00 90,00 94,00 5,00 68,03 1,47 22,00 1,50

35,03 86,00 97,00 80,00 97,00 90,00 94,00 5,00 69,09 1,47 22,02 1,50

35,00 86,00 97,00 80,00 97,00 90,00 94,00 5,00 68,03 1,47 22,00 1,50

35,01 86,00 97,00 80,00 97,00 90,00 94,00 5,00 68,76 1,47 22,01 1,50

-0,28 % -1,71 % 0,00 % -1,23 % 0,00 % 0,00 % -0,53 % 0,00 % -1,53 % -2,00 % -0,27 % 0,00 %

1.000,00 493,00 3.200,00 3.740,00 2.260,00 710,00 500,00 1.000,00 98,85 84,50 400,00 8.350,00 922,00 16.000,00 501,00

1.102,00 506,00 3.290,00 3.840,00 2.300,00 740,00 505,00 1.010,00 98,89 84,50 400,00 8.370,00 948,00 16.199,00 531,00

1.101,00 503,00 3.201,00 3.777,00 2.291,00 739,00 503,00 1.000,00 98,87 84,50 400,00 8.352,00 940,00 16.140,00 512,00

1.101,21 502,45 3.200,55 3.775,87 2.290,73 739,30 501,91 1.000,07 98,87 84,50 400,00 8.352,19 940,49 16.140,28 512,45

10,21 % -0,20 % 0,16 % 0,69 % 1,42 % 3,50 % 0,60 % 0,10 % 0,07 % 0,17 % 0,00 % -0,32 % 0,53 % 0,96 % -3,58 %

85,10 3.700,00 4.422,00 42.000,00 2.799,00 840,00 450,00 1.511,00 24.500,00 86,00 581,00

85,50 3.701,00 4.450,00 42.000,00 2.800,00 840,00 470,00 1.511,00 24.500,00 86,00 590,00

85,48 3.700,03 4.449,02 42.000,00 2.799,52 840,00 463,53 1.511,00 24.500,00 86,00 589,47

52,60 3.700,03 4.449,02 42.000,00 2.799,52 840,00 463,53 1.511,00 24.500,00 52,92 589,47

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR GRVG HDOG TLSG PETG SLLG INDGL KBMR ATPG AELG PBGS ZVTG KDHR LKPG

KRKA MERCATOR GORENJE HELIOS TELEKOM SLOVENIJE PETROL SLOVENIJALES INFOND GLOBAL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AKTIVA NALOZBE AERODROM LJUBLJANA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP LUKA KOPER

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK R I TE GACKO AD GACKO ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO BREGAVA D.D. CAPLJINA (K1) BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA

Vital a.d. Vrbas NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. NiĹĄ Metalac a.d. Gornji Milanovac Tigar a.d. Pirot Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2014K Vojvodinapromet a.d. Vrbas Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Privredna banka Beograd a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE REPLEK SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TTK BANKA AD SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ZUM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog

704.253,69 122.309,25 41.644,82 40.710,20 27.680,10 24.280,30 12.040,00 11.019,17 8.934,43 7.389,78 6.996,87 6.423,20 4.866,30 4.167,20 3.098,88

1,20 % 0,58 % 0,68 % 3,72 % 0,00 % -11,11 % -11,31 % -2,96 % -3,70 %

22853 3859 15003 3216 44340 35000 30000 639 76806

38.621,76 26.477,34 22.354,47 17.030,20 16.420,22 14.000,00 12.000,00 7.751,07 6.025,98

91245 13369 8080 9240 4461 4220 1773 800 54 2250 122 1000

3.194.920,75 1.149.734,00 783.760,00 739.200,00 432.717,00 379.800,00 166.662,00 4.000,00 3.713,95 3.307,50 2.685,32 1.500,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB ALK REPL SBT TTK TEL ZUMS MPT RMDEN09 GRNT

12026 721 3681 97 377 104 344 1198 1051 2049 456 9176 294 100 248

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA VITL NIIS KMBN AIKB MTLC TIGR AERO SJPT A2011 A2014 VVPR AGBN ENHL JMBN PRBN

1,78 % 2,23 % -0,88 % -7,10 % -0,41 % 2,49 % 16,67 % -0,37 % 2,22 % 1,98 % 0,00 % 0,72 % -1,49 % 0,00 % -1,95 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHKJ FBIHKC FBIHKK FBIHKH FBIHKI FBIHKD ENISR FDSSR BRGVRK1 BHTSR EFNFRK1

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A ZPTP-R-A TRZN-R-A BLBP-R-A RSRS-O-C RTEU-R-A RITE-R-A EINP-R-A INVP-R-A

Oznaka

etvrtak 21/4/2011

25075 25333 3256 2737 3439 10376 8721 3853 17138 16843 2807 106 935 39 774

27.612.832,00 12.728.454,00 10.421.000,00 10.334.562,00 7.877.830,00 7.670.979,00 4.377.125,00 3.853.273,00 1.694.489,30 1.423.233,50 1.122.800,00 885.332,00 879.354,00 629.471,00 396.635,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,20 % 263787 13.874.753,04 0,00 % 2385 8.824.560,00 1,07 % 143 636.210,00 1,20 % 13 546.000,00 -0,02 % 147 411.530,00 -3,41 % 450 378.000,00 -2,82 % 750 347.650,00 0,00 % 168 253.848,00 2,92 % 10 245.000,00 0,58 % 4600 243.413,87 1,88 % 355 209.261,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.

Petrol Krka Telekom Srpske Alkaloid Aik banka

+2,49% +1,78% +1,72% +1,07% +0,69%

Makedonski telekom Zavarovalnica Triglav Agrobanka BH Telecom NIS

business.hr

-2,82% -1,47% -0,32% -0,27% -0,2%

Mercator

Gorenje

Nakon ĹĄto se ponovno aktualizirala pri a oko Agrokorova preuzimanja slovenskoga trgova kog lanca, dionica Mercatora naĹĄla se u fokusu ulaga a te je njome ostvaren promet od 122.300 eura. Osim toga, cijena joj je rasla viĹĄe od dva posto, naposljetku se ipak zadrĹžavĹĄi ispod razine od 170 eura. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo po najviĹĄoj cijeni od 172 eura, a najniĹža je bila na razini od 166 eura.

S prometom od 41.600 eura dionica velenjskog proizvo a a bijele tehnike bila je u srijedu tre a najtrgovanija u Ljubljani, no cijena joj je pala 0,9 posto, na zadnjih zabiljeĹženih 11,3 eura. Tijekom dana tom se dionicom trgovalo u cjenovnom rasponu od 11,23 do 11,4 eura, a ukupno je 3681 dionica promijenila vlasnika. Slovenski indeks SBITOP je nakon viĹĄednevnog minusa porastao, i to 1,69 posto, zaklju ivĹĄi dan na 788,62 boda.

+2,23 -0,88

REGIONALNI INDEKSI +1,69% BIRS -1,28% 788,62 1.182,99 Belex15 +0,30% FIRS -0,73% 739,60 2.345,00 Belexline +0,23% MBI10 +0,99% 1.389,55 2.539,25 SASX10 -0,47% MONEX20 12,922.51 -0,24% 1.046,98 Stanje indeksa na u SASX30 +0,17% srijedu 20. travnjazatvaranju 2011. 1.072,60 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +1,91% 2.926,93 +1,56% BUX +2,61% 24.000,26 +1,21% ATX +2,05% 2.782,00 +1,71% Stanje indeksa na zatvaranju u +1,04% srijedu 20. travnja 2011.

FTSE100 6.026,50

DAX 7.252,41

CAC40

4.005,56

MICEX 1,773.86

AMERIÂťKI INDEKSI DJIA +0,53% S&P500 +0,55% 12.266,75 1.312,62 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,34% utorak 19. travnja 2011. 2.744,97

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

7,3968

12,02

Platinum Global Opportunity 14,2962

10,45

KD Energija

10,9074

10,43

HPB WAV DJE

95,6977

8,13

PBZ I-Stock

70,5480

8,04

FIMA Equity

74,6552

-15,39

ST Global Equity

43,8443

-15,35

C-Zenit

50,0620

-13,58

KD Victoria

14,2692

-9,96

NFD Aureus New Europe 117,5689

-9,92

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

116,4765

6,85

Raiffeisen Prestige

108,8600

6,55

PBZ Global fond

108,9671

2,34

Erste Balanced

124,6500

1,77

Ilirika JIE Balanced

152,2291

1,35

ST Balanced

167,2999

-12,17

ST Aggressive

64,7331

-7,92

ICF Balanced

119,9690

-7,22

C-Premium

5,5989

-7,15

Agram Trust

68,8251

-4,41

Ilirika Gold AC Rusija MP-Mena HR ZB BRIC+ NFD Aureus US Algorithm KD Nova Europa Platinum Global Opportunity KD Energija NFD Aureus BRIC Raiffeisen Emerging M. Poba Ico Equity NFD Aureus Global Developed HPB WAV DJE Ilirika JIE MP-Bric HR ZB aktiv ZB euroaktiv ZB trend PBZ I-Stock Platinum Blue Chip Raiffeisen World HI-growth HPB Titan C-Zenit NFD Aureus New Europe Ilirika BRIC MP-Global HR OTP Europa Plus Erste Total East KD Prvi izbor

€ € kn € kn kn $ kn € € kn kn € € kn kn € € kn € € € € kn kn € kn € € kn

94,3730 43,9430 447,8669 102,3800 139,6924 7,3968 14,2962 10,9074 27,1871 57,2800 5488,5800 93,3194 95,6977 164,4729 336,2224 103,1900 104,7900 131,5200 70,5480 82,8417 104,4700 8,3434 72,2893 50,0620 117,5689 108,6964 311,1662 113,4537 34,7400 12,7215

1,98 1,81 1,79 1,76 1,43 1,41 1,38 1,25 1,14 1,11 1,03 1,01 0,90 0,89 0,79 0,77 0,75 0,70 0,68 0,64 0,57 0,54 0,41 0,34 0,33 0,26 0,24 0,24 0,23 0,18

-2,06 -9,98 -9,48 -5,07 -5,46 -3,14 -2,41 -2,78 -6,08 -8,22 -3,98 -6,17 -2,15 -6,74 -6,45 -3,88 -2,87 -3,88 -2,32 -2,53 -3,94 -4,33 -2,92 -3,17 -5,60 -8,80 -5,17 -1,66 0,81 -4,35

N/A 5,01 -1,45 3,75 21,89 13,61 12,67 12,58 -3,25 3,98 -1,65 7,50 5,95 1,78 -3,22 4,67 2,38 3,18 10,80 2,97 5,10 1,81 6,80 6,09 -8,33 -4,93 6,83 4,09 16,11 2,61

N/A -4,74 2,95 5,90 4,55 12,02 10,45 10,43 -4,36 -4,25 -6,41 -4,42 8,13 -4,89 -2,23 2,39 -1,23 0,85 8,04 0,61 1,47 -3,39 0,75 -13,58 -9,92 2,76 4,69 7,24 0,55 3,34

N/A -18,12 3,69 2,35 14,17 -8,23 -7,88 7,99 -13,97 -15,41 -14,85 -1,28 -1,21 7,98 -5,44 0,65 0,67 3,29 -8,86 -5,56 0,58 -1,96 -8,31 -19,64 6,82 6,70 -8,30 7,49 -25,75 2,99

-5,69 -5,55 -8,39 -3,96 -4,94 1,10 0,90 0,08 -6,00 -6,94 -1,21 -4,38 -1,45 -4,11 -9,50 -0,76 0,69 -3,14 1,38 -2,38 -0,62 -3,46 -0,78 -0,04 -3,97 -9,14 -2,97 1,06 6,83 -2,12

4,229 9,914 6,196 140,062 28,573 22,932 8,890 10,038 8,908 24,362 6,002 56,515 15,150 91,459 7,688 496,208 243,582 174,585 242,725 8,192 40,773 65,105 9,813 5,961 9,890 30,573 5,068 10,254 107,244 5,755

0,48 4,12 3,12 1,01 2,52 3,51 3,58 1,13 4,05 3,33 3,73 5,39 3,63 6,48 3,11 4,82 6,96 8,48 3,76 3,29 7,55 9,15 3,74 3,17 2,46 1,29 2,90 1,75 3,55 8,19

19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Ilirika JIE Balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ZB global € KD Balanced kn HI-balanced € C-Premium kn Erste Balanced € AC G Balanced EM € ICF Balanced kn OTP uravnoteženi kn PBZ Global fond kn Allianz Portfolio kn Raiffeisen Prestige € Raiffeisen Balanced € ST Balanced kn HPB Global kn Agram Trust kn ST Aggressive kn

152,2291 78,3038 146,0000 8,2057 10,0649 5,5989 124,6500 10,9002 119,9690 114,4206 108,9671 116,4765 108,8600 153,8100 167,2999 102,5876 68,8251 64,7331

1,36 0,75 0,69 0,64 0,62 0,44 0,03 0,00 -0,03 -0,08 -0,13 -0,16 -0,19 -0,32 -0,36 -0,40 -0,49 -0,78

-2,09 -8,98 -2,63 -4,52 -2,66 -1,99 -2,47 -3,97 0,10 1,07 -0,62 -0,33 -0,57 -3,97 -4,82 0,87 -4,74 -4,95

5,00 -2,96 3,40 0,65 2,71 3,79 8,61 0,33 6,84 5,20 9,53 5,24 0,77 0,84 -2,01 5,64 1,69 2,33

1,35 -3,28 0,79 -2,25 0,65 -7,15 1,77 -1,27 -7,22 0,81 2,34 6,85 6,55 -1,07 -12,17 -4,15 -4,41 -7,92

8,36 -5,01 3,94 -3,69 0,07 -12,87 0,09 4,14 2,36 2,55 5,45 8,19 7,95 5,11 6,42 0,46 -1,82 -7,50

0,34 -7,73 -1,08 -2,00 -1,85 0,11 2,03 -3,08 6,08 6,34 4,33 1,13 0,45 -0,90 -2,01 4,86 -1,58 -0,77

43,216 14,014 713,424 7,074 70,990 12,905 105,242 14,643 16,640 39,949 307,022 8,154 221,487 305,517 11,217 93,796 15,224 2,727

5,24 4,76 9,80 5,26 9,15 4,21 10,25 2,13 8,97 5,35 9,60 1,94 1,11 8,64 8,27 5,54 2,78 5,58

19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 18.04.2011 19.04.2011 18.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 18.04.2011

€ € kn € € € € €

133,8900 177,8000 165,9051 131,5910 127,5515 160,6000 11,6575 128,6235

0,04 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,02 -0,02 -0,04

2,66 1,42 2,42 1,26 -0,52 0,99 2,46 2,69

2,40 1,87 3,52 1,72 -0,51 0,49 2,96 3,45

5,84 5,41 8,06 3,51 1,97 2,41 4,88 5,05

4,57 6,68 8,12 4,55 4,66 4,95 1,69 4,65

2,74 1,93 2,45 1,56 0,53 0,94 2,53 3,28

491,712 507,457 62,243 168,673 17,717 181,771 7,971 20,227

7,88 8,90 6,48 8,11 5,35 9,80 9,15 5,54

19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011

kn kn kn kn kn € € kn kn kn kn € kn € kn kn $ kn

102,8060 136,4655 118,2281 133,3532 164,1496 140,7671 126,7913 146,4400 139,6800 133,3147 11,4423 10,7742 109,3498 106,6800 100,5782 140,0336 125,1180 123,7172

0,06 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,01

0,50 0,65 0,74 0,50 0,70 0,49 0,57 0,86 0,59 0,65 0,84 0,67 0,62 0,92 N/A 0,85 0,25 0,88

0,73 1,42 1,58 1,04 1,31 0,95 1,10 1,72 1,39 1,35 1,46 1,43 1,31 1,49 N/A 1,51 0,61 1,50

2,25 3,05 3,25 2,32 2,36 2,04 2,90 3,46 3,24 2,99 3,17 3,10 2,89 3,44 N/A 2,67 1,50 2,79

1,62 4,36 4,97 6,21 4,72 3,23 4,31 4,79 4,33 5,32 5,40 4,05 4,72 4,20 N/A 4,55 3,79 4,08

0,25 0,77 0,90 0,61 0,84 0,57 0,68 1,01 0,72 0,80 0,97 0,82 0,73 1,03 0,58 1,00 0,39 1,03

7,437 34,644 204,921 1104,572 2344,252 126,858 479,150 1209,259 788,930 309,135 123,504 26,954 184,040 255,687 4,018 97,458 40,263 167,117

1,72 7,30 3,45 12,06 10,74 10,74 8,74 8,15 7,88 5,54 2,56 1,88 1,94 1,57 0,23 7,57 6,02 5,32

19.04.2011 18.04.2011 18.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011 19.04.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

165,9051

8,06

Erste Bond

133,8900

5,84

Raiffeisen Bonds

177,8000

5,41

HPB Obveznički

128,6235

5,05

HI-conservative

11,6575

4,88

OTP euro obveznički 127,5515

1,97

ZB bond

160,6000

2,41

PBZ Bond fond

131,5910

3,51

HI-conservative

11,6575

4,88

HPB Obveznički

128,6235

5,05

Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One PBZ Bond fond OTP euro obveznički ZB bond HI-conservative HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash ST Cash VB Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HPB Novčani Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash HI-cash PBZ Dollar fond OTP novčani fond

OGLAS

Ni Podravka nije razbudila burzu IGNoRIRALI SIGNALE Iako su tijekom dana sa svjetskih burzi stizali pozitivni signali, domaći ulagači kao da se nisu mogli trgnuti iz letargije koja je obuzela tržište Unatoč iznimno pozitivnim signalima sa svjetskih burzi i odličnim poslovnim rezultatima Podravke, na Zagrebačkoj burzi ni u srijedu trgovanje nije uspjelo živnuti pa je ukupan promet dionicama iznosio samo 12,6 milijuna kuna. Crobex je porastao samo 0,4 posto, na 2190,17 bodova, a Crobex 10 napredovao skromnih 0,19 posto, na 1216,74 boda. Jedini milijunaš bio je HT, koji je pao 0,24 posto, uz pet i pol milijuna kuna prometa. "Zabrinjava što ni iznimno pozitivno raspolože-

nje na svjetskim burzama ni odlični poslovni rezultati Podravke nisu u stanju trgnuti domaće tržište iz letargije", kazao je za Hinu Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Investa. Cijena dionice Podravke ostala je nepromijenjena, a na nju je potrošeno 900.000 kuna.

Ulagače ne dira Haag

"Sudeći po ostvarenim prodajnim rezultatima Podravke, u ovoj sezoni objava poslovnih rezultata možemo očekiva-

ti da domaće kompanije koje su izvozno orijentirane iskažu bolje rezultate nego u prva tri mjeseca lani, a ostale u najboljem slučaju stagnaciju prihoda", ocjenjuje Laća. Navođenje imena Jure Radića, predsjednika Uprave Instituta IGH, u obrazloženju sudske presude hrvatskim generalima za ratni zločin čini se da nije nimalo naštetilo kretanju dionice toga građevinskog poduzeća. Izdanje Instituta IGH zabilježilo je najveći rast vrijednosti među najlikvidnijima na Zagrebačkoj burzi u srije-

MIRoSLAV VITkoVIĆ, predsjednik Uprave Podravke čija je dionica, unatoč fantastičnom poslovnom rezultatu, ostala bez promjene cijene snimio hrvoje dominić

du. Dionica je porasla 3,07 posto, na 1844 kune.

Čeka se Apple

Dionica Finvest Corpa u srijedu je zabilježila najveći pad cijene na Zagrebačkoj burzi. Vrijednost joj je potonula čak 23,38 posto, što je najveći dnevni pad cijene Finvesta u ovoj godini. Promet je također bio rekordan u ovoj godini pa je u srijedu protrgovano dionicama Finvesta ukupne vrijednosti 207.895 kuna. Pritom su 1.393 dionice promijenile vlasnika u 41 transakciji. Na europskim burzama, pak, posve druga priča. Cije-

bRoJkE

REGIJA

Napokon rast indeksa u Ljubljani i Beogradu Nakon višednevnoga negativnog trenda srijeda je donijela pluseve u regiji. Rast vrijednosti zabilježili su svi indeksi osim banjalučkog BIRS-a, koji se spustio na 1182,99 bodova, odnosno 1,28 posto u

ne dionica u snažno su uzletjele, a londonski Ftse, pariški CAC i frankfurtski DAX osvojili su oko dva posto. "Optimizam na inozemnim burzama potiču dobra poslovna izvješća kompanija i njihove procjene za iduće razdoblje. Na raspoloženje investitora pozitivno je utjecalo i podizanje rejtinga dionica HSBC banke, kao i potražnja za španjolskim obveznicama bolja od očekivane. Nove smjernice investitorima danas će dati poslovni rezultati Wells Farga i Applea", zaključuje Laća. Nikola Sučec

odnosu na utorak. Dionica Telekoma Srpske našla se na prvome mjestu najtrgovanijih izdanja u Banjoj Luci sa 38.600 konvertibilnih maraka prometa, a uz to joj je cijena rasla, i to 1,2 posto, na zadnjih zabilježenih 1,69 konver-

tibilnih maraka. Srijeda je bila dobar dan za dioničare Krke i Mercatora koji su po prometima zauzeli sam vrh popisa najlikvidnijih u Ljubljani. Cijena dionice slovenskog farmaceuta porasla je 1,78 posto, na 58,9 eura, dok

je Mercator bio u plusu od 2,23 posto, zadržavši se ipak ispod 170 eura po dionici. To su ujedno bile jedine dionice koje su na Ljubljanskoj burzi ostvarile promet veći od 100.000 eura. B. St.

1,69 0,3 posto rastao je slovenski SBITOP

posto rastao je beogradski BELEX 15

arhiva business.hr

Novac se krije iza jedne od 100 verzija Gadafijeva imena

DObiTNiCi DANA (ZSE) Sunčani Hvar +28,57 % Lavčević +11,42 % Industrogradnja +9,56 % Riviera Poreč +7,47 % Dioki +4,95 % 30 Raste

Međunarodne banke koje bi prema naredbama zapadnih vlada trebale zamrznuti račune pojedinih libijskih, egipatskih i tuniskih dužnosnika pregledavaju milijune računa svojih klijenata i suočavaju se novim izazovima. Zbog tisuće

različitih načina na koje se pišu arapska imena nemoguće je identificirati prave vlasnike računa, piše WSJ. Ovaj problem zaposlio je brojne poliglote i lingvističke stručnjake koji pokušavaju pomoći bankama da otkri-

GUbiTNiCi DANA (ZSE) Vaba banka -13,23 % Transadria -8,33 % Validus -5,49 % Istraturist -5,42 % Magma -4,85 %

iNDeKsi CROX Mirex

12 Nema promjene

24 Pada

Vrijed. 1,308,04 159,89

Prom. 0,00% 0,24%

Sirova nafta 108,15 Prirodni plin 4,21 Zlato 1,496,04 Srebro 43,95 Goveda 118,95 Kava 316,86

0,96% 0,07% 0,07% 1,29% 0,00% 0,51%

iNOvATivNOsT

Novi nasljednik Multinacionalnu konditorsku tvrtku Ferrero nakon iznenadne smrti Pietra Ferrera vodit će njegov mlađi brat Giovanni. 48godišnji Pietro preminuo je u Južnoafričkoj Republici vjerojatno od srčanog udara.

arhiva business.hr

u štapiću. Kalcijev klorid koristi se u prehrambenoj industriji za učvršćivanje i kao elektrolit. Iako je proizvod relativno nov na tržištu, evo zašto bi mogao uspjeti: nitko ne voli mlaku kavu, a praktičnije ju je ugrijati na ovakav način nego čekati da joj se temperatura poveća u mikrovalnoj. Sve dok štapić držite u šalici kave, ona ostaje vruća. Proizvod je idealan zimi kada želite na svježem zraku uživati u svojoj dozi kofeina. B.hr

TešKO je KONKURiRATi PORNOGRAfiji

arhiva business.hr

3D erotska komedija gledanija od 'Avatara'

ReKORDNOj zaradi filma pomogli su i gledatelji koji dolaze iz svih dijelova Kine

www.business.hr

UKRATKO...

Izumljen grijač za kavu, sve što treba jest - ubaciti ga u šalicu! Jung Eun Park ime je inovatora koji je smislio grijač za kavu za koji mnogi već predviđaju da bi na njemu mogao zaraditi golem novac. Izum je nazvao Boog, a riječ je o spravici koja podsjeća na toplomjer. Štapić se stavi u kavu, skine se otvarač s njegova vrha i "magija može početi". Grijač održava kavu na "ugodnih" 90 Celzijevih stupnjeva. Cijelu stvar omogućuje kemijska reakcija između vode i kalcijeva klorida

ju svaki račun iza kojeg se krije neki od bliskoistočnih diktatora. Samo se prezime libijskog vođe Moamera Gadafija može napisati na više od 100 načina, a američko Ministarstvo financija u nalogu sa zamrzavanjem računa navodi 12 verzija. B.hr

3D erotska komedija 'Seks i zen: ekstremna ekstaza' u Hong Kongu potukla je rekord zarade u prvom danu prikazivanja, koji je držao komercijalno najuspješniji film svih vremena - hollywoodski 3D hit 'Avata'r. Film 'Seks i zen: ekstremna ekstaza' u prvom danu prikazivanja zaradio je 2,78 milijuna hongkonških dolara, a 'Avatar' na startu dis-

Hoće li išta probuditi ulagače na ZSE-u, doznajte na...

tribucije u bivšoj britanskoj koloniji utržio 2,63 milijuna hongkonških dolara. Dobri rezultati nastavili su se prvih pet dana prikazivanja, tijekom kojih je film vremena zaradio 17 milijuna hongkonških dolara. Tomu su pridonijeli i gledatelji koji dolaze na projekcije u Hong Kong jer se u ostatku Kine ta komedija ne prikazuje. Ta država, naime,

zabranjuje erotske sadržaje, piše BBC News. 'Seks i zen', u kojem glume japanske pornografske zvijezde Hara Saori i Suo Yukiko, dobru gledanost ima i na Tajvanu, gdje je u prvom vikendu prikazivanja zaradio 17 milijuna tajvanskih dolara - više nego ijedan drugi film na kineskom jeziku koji se počeo prikazivati ove godine. N. Rivosechi

Previše plemića Britanski premijer David Cameron imenovao je previše plemića otkako je preuzeo dužnost pa bi Dom lordova britanskog parlamenta mogao postati "prenatrpan i disfunkcionalan". Sada u Gornjem domu parlamenta sjedi 831 plemić, a prije deset godina bilo ih je 666. Dugovječni Charles Princ Charles postao je najdugovječniji prestolonasljednik u povijesti britanskog kraljevstva. Charles je imao tri godine kada je postao prvi u redu nasljeđivanja prijestolja i na tom je mjestu već 59 godina, dva mjeseca i 14 dana.