Business.hr broj 875 by Business.hr

INTERVJU: ZORAN PEČAREVIĆ 4

BOLJE OD REKORDNE 2001. 24

Preuzimanja u srednjoj i istočnoj Europi do kraja ožujka ove godine dosegnula 27,6 mlrd. €

TUI nas nije mogao spasiti, prekasno smo reagirali na krizu Predsjednik Uprave Generalturista kaže da su još otvorene sve opcije u procesu traženja strateškoga partnera, za što su angažirali revizorsku kuću KPMG

petak/subota 22 i 23/4/2011

broj 875 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

TAXI CAMMEO 10 Vlasnik riječke tvrtke koja danas starta u Zagrebu sa 76 taksija kaže da će svu snagu usmjeriti na dobivanje preostalih 74 dozvola za metropolu, dolazak u koju ga je dosad koštao 26 mil. kuna

MInovskI: M Inovsk novskII: nakon Zagreba, nemam ni za lizalicu

POKOPALA IH VLASTITA META

U stečaj otišla jedina hrvatska punionica limenki Predstečajni postupak inicirala je Daruvarska pivovara, i sama u stečaju, za koju se nagađalo da je prije tri godine prešla u vlasništvo upravo punionice Durata

info&stav 2-3

business.hr

M. P.

Bleferi s Jakovčićem Srce slavi 40. obljetnicu Sveučilišni računski centar Srce, najstarija infrastrukturna ustanova akademske i istraživačke zajednice u području primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u nas, od 27. do 29. travnja obilježava 40. obljetnicu. Godine 1974., kada je na Prisavlju dovršena zgrada Srca, instaliran jedan od najvećih računalnih sustava u ovom dijelu Europe...

O novinarima ovisi kako će se javnosti predstaviti projekt Las Vegas u Istri te hoće li ga biti. Ustvrdio je to jučer Zoran Savičić, Banjalučanin iz 'udruženoga poduzetničkog pothvata' čiju je pozadinu otkrio Business.hr. Primio ih je župan Jakovčić, koji "vjeruje u njihov projekt". Šefica Odjela za odnose s javnošću crnogorske vlade Olivera Đukanović potvrdila je Business.hr-u da nikad nisu čuli za grupu investitora na čelu sa Savičićem te da nije bilo kontakta s vladom C. Gore, iako je grupa navela i C. Goru kao zemlju koja im se ponudila da realiziraju svoj projekt...

Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

UMJESto 78.550 naJVIŠE 15.300 kUna

Vlada ograničila cij priključka na vodu

Općine i gradovi više neće moći određivati iznos naknade za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine kako god im padne napamet, kao što je bilo do sada, nego će najviši iznos naknade u ovoj godini biti 15.300 kuna, odnosno iznos dviju prosječnih bruto plaća u prošloj godini. Vlada je, naime, jučer donijela Uredbu o najvišem iznosu naknade za priključenje građevina i drugih nekretnina na vodovodnu mrežu kako bi uvela red u neujednačenu i šaroliku praksu lokalnih predstavničkih tijela vlasti, koja su do sada samostalno i bez jasnih kriterija i ograničenja utvrđivala visinu naknade. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić kazao je da dio lokalnih jedinica nije naplaćivao naknadu za priključke na vodovodnu mrežu kako bi stimulirale gradnju vodovodne mreže i priključenje na nju, a dio je išao u drugu krajnost pa je rekordni iznos naknade za priključak iznosio 78.550 kuna.

Manji nameti tvrtkama

Donošenjem uredbe o najvišem iznosu naknade čija

je osnovica prošlogodišnja prosječna bruto plaća, ali i vrsta i površina građevina i drugih nekretnina, pojeftinjet će naknada za priključke u dijelu lokalnih jedinica, a za poslovne će se građevine znatno smanjiti, što će dodatno sniziti parafiskalne namete tvrtkama sukladno provođenju mjera gospodarskog oporavka, zaključio je Pankretić. Investitori koji izvode građevinske radove od jučer su pak mineralne sirovine iz viška iskopa (građevinski kamen, šljunak i sl.) obvezni prijaviti i staviti na raspolaganje državi, kako bi nadležna državna tijela odlučila hoće li ih neposrednom pogodbom prodati investitoru kako bi ih ugradio u objekte koje gradi ili će ih prodati na javnoj dražbi po tržišnim cijenama. Obrazlažući Uredbu o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralni sirovinu tijekom izvođenja građevinskih radova, koju je Vlada također jučer usvojila, ministar gospodarstva Đuro Popijač rekao je da se njome uvodi red u područje koje je bilo neuređeno. Osim što se Uredbom propisuje prijavljivanje mineralnih sirovina iz viška iskopa te tko i kako od-

ĐURo PoPIJač, ministar gospodarstva, najavio je uvođenje reda u području eksploatacija mineralnih sirovina snimio saša ćetković

lučuje o njihovoj uporabi i prodaji, njome se regulira i da 60 posto prihoda ostvarenog prodajom pripada državnom proračunu, a po 20 posto županijskim, odnosno gradskim i općinskim proračunima.

Zatvaranje 23. poglavlja

Vlada je jučer usvojila i drugo izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje 23. poglavlja (Pravosuđe i temeljna prava) iz pristupnih pregovora s EU, u kojemu je popisala što je sve ostvareno

u proteklih 15-ak dana, odnosno od kad je u Bruxelles poslano prvo izvješće koje je, prema tvrdnjama glavnog pregovarača Vladimira Drobnjaka, "dobilo visoke ocjene". Premijerka Jadranka Kosor poručila je da će Vlada u svibnju Bruxelles poslati i treće izvješće kojim će uvjeriti Europsku komisiju da je Hrvatska ispunila sva mjerila za završetak pregovora do kraja lipnja. Vlada je odlučila pokrenuti postupak promjene Usta-

››

biser dana U pitanju je moj život i zadovoljštinu ću potražiti na sudu od onih kojima mržnja i netrpeljivost isijava iz očiju. Ali, ja ih sve volim

brojka

18.500

turista očekuje se na Kvarneru za uskrsnih blagdana u 93 otvorena hotela, podaci su koje je anketom među članicama prikupila kvarnerska Turistička zajednica

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić na konferenciji za novinare

uvodnik

jene Izborno blefiranje nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

va RH i donošenja Ustavnog zakona o zaštiti prava branitelja kako bi postojeći zakon dobio status ustavnog zakona koji se donosi i mijenja dvotrećinskom većinom. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor obrazložila je da će se tako svi koji moraju provoditi zakon o zaštiti prava branitelja obvezati na njegovo provođenje kako bi se branitelji i njihova prava dodatno zaštitili neovisno o izborima i promjenama vlasti. Zoran Daskalović

zagrebačkom političkom kotlu opet vrije, prijeti se izborima ili ih se zaziva, no činjenica je da oni u ovom trenutku ne odgovaraju nikome i da takva nabacivanja služe samo u dnevno-političke svrhe kao prazna zastrašivanja i pokazivanje mišića. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić zaprijetio je izborima ako Gradska skupština ne prihvati njegovu odluku o cijenama vrtića prema dohodovnom cenzusu. Riječ je o običnom blefu jer ne može tek tako raspustiti Skupštinu. Za to bi trebao dokazati da ona svojim odlukama izravno krši zakon, a to baš neće ići samo tako. Odmah je bilo jasno da će slučaj s vrtićima rješavati Ministarstvo uprave, no s obzirom na to da su HDZ-ovci stali uz SDP-ov prijedlog, teško je očekivati da nisu prije pokucali na vrata svojeg ministra uprave Davorina Mlakara i provjerili hoće li podržati zakonitu odluku. Svjestan je i Bandić svojeg pucnja u prazno, pa je samo dva dana nakon što je prijetio raspuštanjem Skupštine okrenuo pilu naopako i poručio da bi bilo najbolje da o vrtićima odlučuju građani na refe-

››

snimio saša ćetković

rendumu. On, tvrdi, stvarno ne bi na izbore, ako baš ne mora. "Ali meni izbori bilo koje vrste najmanje škode", još je jedan blef iz usta zagrebačkoga gradonačelnika. Točno je da bi u slučaju izbora za Gradsku skupštinu dobio barem jednu ruku više nego dosad, ali samo zato što u ovom mandatu tamo nema ama baš ni jednu ruku na koju bi se mogao osloniti - osim svoje. No Bandić na izborima za gradonačelnika ili referendumu nema danas nikakvih šansi.

Novim Zakonom o referendumu Vlada je otvorila put lakšem opozivu gradonačelnika, no kad je o Zagrebu riječ, samo je prebacila vrući krumpir u krilo SDP-a, koji ima većinu u Skupštini. Nepokretanje Bandićeve smjene moglo bi biti predizborni adut stranke Jadranke Kosor, kao i trpanje gradonačelnika i SDP-a u isti koš krivnje za lošu situaciju u gradu. SDP, barem zasad, ne planira rušiti s trona svog bivšeg partijskog druga. Nije da ne bi, ali malo su nepripremljeni za brzo djelovanje. Nemaju kandi-

data za gradonačelnika, a fokus im je na parlamentarnim izborima koji su za Zorana Milanovića biti ili ne biti. HDZ kao želi izbore za gradonačelnika i Skupštinu, međutim, s obzirom na to kako Kosor i Vlada kotiraju, mogli bi samo izgubiti i one slabašne pozicije koje imaju. Očito je da ćemo patpoziciju u Zagrebu gledati i dalje, iako bi za dobro ovoga grada novi izbori i za gradonačelnika i za Gradsku skupštinu bili najjeftinija varijanta. I barem bismo znali koliko ćemo plaćati vrtić.

tema 4-5

INTERVJU: ZORAN PEČAREVIĆ Predsjednik Uprave Gener ženja strateškoga partnera, za što su angažirali revizorsku kuću

TUI nas nije moga smo prekasno re Promet Generalturista prije krize bio je veći od 400 milijuna kuna, a u 2009. pao je više od 30 posto, ispod 300 milijuna kuna. Predsjednik Uprave kaže da je pogreška što potkraj 2008. nisu odmah reagirali otpuštanjem 50 ljudi i zatvaranjem nekih poslovnica, a cijenu su platili problemima s likvidnošću. Suradnja s njemačkim touroperatorom TUI-jem nije pomogla jer Hrvatska nije veliko outgoing tržište Potaknuti informacijama o teškoćama u poslovanju jedne od najstarijih turističkih agencija u Hrvatskoj Generalturistu, o situaciji u toj tvrtki razgovarali smo s predsjednikom Uprave Zoranom Pečarevićem. Generalturist traži novoga strateškog partnera. Ima li zainteresiranih ulagača i što im konkretno nudite? - Sve je u fazi iskazanih interesa, tražimo moguće načine povezivanja. Nije riječ o prodaji nego o klasičnoj dokapitalizaciji. No još nismo došli do faze u ko-

joj bismo mogli definirati postotak i iznos, sve je još otvoreno. Je li riječ o stranom ili domaćem partneru? - Interes je različito iskazan: neke partnere više zanima outgoing dio posla, a druge receptivni. Proces smo inicirali početkom godine i očekivali da će ići brže, no tempo određuje druga strana. U velikim, stranim sustavima način odlučivanja i analize puno je dulji nego što smo mislili. Za pripremu materijala, prezentacije i dio komunikacije angažirali smo revi-

zorsku kuću KPMG. Koliko je recesija pogodila Generalturist? Kakvi su prihodi posljednje dvije godine u odnosu na pretkrizno razdoblje? - Prije krize promet je bio veći od 400 milijuna kuna, a u 2009. drastično je pao, više od 30 posto, ispod 300 milijuna kuna. U 2010. promet će također biti na razini 2009. godine. Napravili smo jednu pogrešku: kad je kriza počela potkraj 2008., nismo odmah reagirali i nismo rezali troškove. Trebali smo odmah otpustiti 50 ljudi i za-

PROPALI BRAK S AdRIATIcA.NETOm

'Agencije se često doživljavaju kao nužno zlo' Prije krize govorilo se da Adriatica.net želi kupiti Generalturist, ali i da ste odbili ponudu. Je li vam žao što se to nije realiziralo? - Tada nismo bili zainteresirani, a nikad nije ni došlo do nekih pregovora. Do mene su došli samo prijedlozi da se spojimo, no rekao sam 'ne'. Ideja Marka Vojkovića bila je stvaranje golemog touroperatora koji će biti nezaobilazan faktor na ovom tržištu te koji

će veličinom i snagom određivati uvjete na tržištu. Teoretski to ima logike, ali drugi je problem naš mentalitet i odnos naših dobavljača prema domaćim agencijama. Naši će hotelijeri dati bolje uvjete strancu nego domaćem agentu ili nekoj tvrtki dati popust kao i nama rabat na mnogo veći broj gostiju. Agencije se često doživljavaju kao nužno zlo.

ZORAN PEČAREVIĆ, predsjednik Uprave Generalturista: "Kad je riječ o likvidnosti, najveći je problem aviopromet jer kartu moramo platiti u roku od 15 dana nakon izdavanja, bez obzira na to što nama putnik ili tvrtka kasnije plaća. Marža za našu uslugu je mala, no aerodromske takse narasle su sa 10 na 30-ak posto cijene karte" Snimio HRVoJE DominiĆ

tvoriti neke poslovnice, ali nismo željeli ići na takve drastične rezove. Stoga su troškovi ostali isti i gomilali se, a prihodi pali 30 posto, što je zatim utjecalo na likvidnost. Što vam je donijela franšizna suradnja s njemačkim TUI-jem u posljednjih godinu dana? - Dobili smo povoljnije kanale nabave. TUI ostvaruje promet od 25 milijardi eura i s njihovim znakom,

kad tražimo primjerice hotele na Kubi, možemo dobiti iste uvjete i cijene kao oni. Grupacija TUI sastoji se od više različitih tvrtki s kojima bismo inače morali pojedinačno dogovarati suradnju, a sad nam putem franšiznog sustava u on-line ponudu ulaze proizvodi svih tih tvrtki i za njih dobivamo povoljniju proviziju. Da je do te suradnje došlo prije, biste li izbjegli pad prihoda?

ralturista kaže da su još otvorene sve opcije u procesu trau KPMG

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

gao spasiti jer eagirali na krizu

BAJOSLOVNI HONORARI I MINIMALCI?

'Od Vucelića nam je puno veći trošak KPMG' Koliko ste smanjili plaće i koliko imate zaposlenika? - Odredili smo fiksni dio plaće 80 posto, a ostalih 20 posto ovisi o rezultatu. Budući da je palo poslovanje, plaća se smanjivala za 20 posto. Sad nas je 170-ak, a prije krize bilo je 250 ljudi. Djelomice je broj zaposlenih smanjen prodajom rent-a-car franšize za Budget, koju smo prodali Spec- IVORA VUCELIĆA angažirali tatoru. su kao konzultanta Je li to bilo jedino rezanje slovne honorare? U kuloaplaće, jer se spominje kako rima se spominju brojke od u Generalturistu ljudi rade stotinu tisuća kuna... za minimalac? - To nema nikakve veze. Ni- To je bilo jedino rezanje, smo ludi da takvo nešto raa minimalac smo isplatidimo. On nikad nije bio zali zbog problema s likvidnoposlenik agencije nego šću i kašnjenja isplate plaće. Prema zakonskoj obvezi, vanjski konzultant i za to je dobivao paušal. No taj iznos do određenog roka mora se isplatiti minimalni dio plaće, nije velik i njegov je ugovor istekao. Puno veći nam je što smo i učinili, a naknadtrošak KPMG. Vucelića smo no isplaćujemo dio do puangažirali kad smo se počenog iznosa plaće. Je li istina da Ivor Vucelić, s li više vezati uz TUI i sada s pričom o dokapitalizaciji. druge strane, dobiva bajo-

- Ne pretjerano. Cijela Hrvatska nije neko veliko outgoing tržište, bez obzira na silne napise o masovnom odlasku Zagrepčana na skijanje i slično. Ili kad se spominju putovanja u jeftinija mediteranska odredišta poput Tunisa, to su relativno nevažne brojke. Slovenaca je u tom dijelu pet, ako ne i deset, puta više. Odnosi li se i dalje 20 do 30 posto posla u Generalturistu na receptivu, a ostalo na

odlazna putovanja? - Tako je ostalo, rado bih da se to promijeni. Što je agencijama isplativije? - Teško je reći. Kad je riječ o incomingu, klasični ljetni odmori dominantniji su u brojkama gostiju, a drugo su ture s kulturnim razgledavanjima. Što je proizvod složeniji, u njega možete ugraditi više svog dijela. Spomenuli ste probleme s likvidnošću. U kojem roku

naplaćujete svoja potraživanja, a koji su vam rokovi plaćanja dobavljačima? - Najveći je problem aviopromet. Kartu moramo platiti u roku od 15 dana nakon izdavanja, bez obzira na to što nama putnik ili tvrtka kartu plaća kasnije ili u ratama. To je slabo profitabilan dio poslovanja, no moramo ga držati jer je vezan uz maloprodaju. Marža za našu uslugu je mala, ali zato su

aerodromske takse u posljednjih nekoliko godina narasle sa 10 na 30-ak posto ukupne cijene karte. Najteže je u zimskom razdoblju kad taj dio poslovanja zauzima veći udjel. U takvoj se situaciji onda zakida ondje gdje ne postoji takva obveza. Hoteli se žale da im agencije na plaćaju na vrijeme i da je najčešće riječ o velikim agencijama. Prelaze li ta kašnjenja šest mjeseci?

- Generalno ne, ali možda ima i takvih slučajeva. Radi se i o iznosu duga. Ako ste s nekim hotelom u godini dana ostvarili pet milijuna kuna prometa pa ste mu dužni 50 tisuća, to ne bi trebala biti važna stavka. Nelikvidnost je opći problem svih u sustavu, a taj hotel onda ne može servisirati svoje obveze, kredite, dobavljače...

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

tema

POKOPALA IH VLASTITA META P ma u stečaju, za koju se nagađalo da je

6-7

U stečaj hrvatska p

Nakon što je prije nešto više od dvije godine izgubila ugovore za punjenje sklopljene sa Zagrebačkom i Karlovačkom pivovarom, umjesto planiranog rasta tvrtka je zapala u teškoće, zbog čega se počeo smanjivati broj zaposlenika, koji je s pedesetak pao na tri U stečaj je otišla Durata, jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je pružala usluge punjenja bezalkoholnih i alkoholnih napitaka u limenke i PET ambalažu te jedna od najmodernijih punionica u regiji, u kojoj je također imala poslovne partnere. S vizijom da postane vodeća punionica bezalkoholnih i alkoholnih napitaka u regiji, Durata je počela na liniji kupljenoj na leasing s punjenjem piva u limenke u svojoj punionici u Dugom Selu 1998. godine, odnosno godinu dana nakon osnivanja. Ubrzo nakon toga, zbog racionalizacije troškova i kvalitete usluge, gotovo sve velike pivovare u Hrvatskoj ugovaraju punjenje piva u limenke. Tako su među klijentima bile Zagrebačka pivovara, Karlovačka pivovara, Carlsberg Croatia, Daruvarska pivovara, Buzetska pivovara, Banjalučka pivovara i druge iz regije, pa i šire.

Dvije godine blokade

Osim punjenjem piva u limenke, Durata je pokrenula i vlastiti proizvodni

program bezalkoholnog napitka po licenciji Aloe Power Drink, a od 2006. bavila se i uslužnim punjenjem bezalkoholnih i alkoholnih napitaka u PET boce. Tako je godišnje punila i do 120 milijuna limenki bezalkoholnog i alkoholnog pića, dok je godišnji kapacitet linije za punjenje bezalkoholnih i alkoholnih napitaka u PET ambalažu iznosio 80 milijuna komada. Uz to, planirano je i proširenje proizvodnog i skladišnog prostora s oko tri na više od pet tisuća četvornih metara. Međutim, nakon što je prije nešto više od dvije godine izgubila ugovore za punjenje sklopljene sa Zagrebačkom i Karlovačkom pivovarom, umjesto planiranog rasta, tvrtka je zapala u teškoće, zbog čega se počeo smanjivati broj zaposlenih, koji je s pedesetak pao na tri zaposlenika. Isto tako nije mogla u cijelosti podmirivati obveze, kako prema fondovima tako i partnerima, posebice nakon blokade računa, pa se u dvije godine dug popeo na 15-ak milijuna kuna. Od tog

NEPOZNATI UVJETI

Nagađanja o partnerima Upravo u vrijeme kada je počela pucati suradnja između pivovara i Durate tijekom 2008. godine, objavljeno je da dugoselsko poduzeće preuzima Daruvarsku pivovaru, odnosno da je dotadašnji vlasnik pivovare Orlando Film Classic prodao daruvarsko poduzeće po nepoznatim uvjetima. Pritom se kao novi direktor pivovare i njezin (su)vlasnik spominjao Karl-Heinz Tru-

skaller iz zagrebačke Hypo banke, koji je svojedobno bio predsjednik Uprave te banke, a za udjel u pivovari bio je zainteresiran i njegov poslovni partner Andreas Binder. NAKON ObJAVE o preuzimanju nagađalo se da je Karl-Heinz Truskaller, nekadašnji čelnik Hypa u Hrvatskoj, novi direktor Daruvarske pivovare

Predstečajni postupak inicirala je Daruvarska pivovara, i saprije tri godine prešla u vlasništvo upravo punionice Durata

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

otišla jedina punionica limenki OGLAS

ZdEnKO PAVKOVIć, osnivač i direktor Durate, protivio se stečaju, ali kako nije realizirao ništa od najavljenih poslova, stečajni sudac nije imao milosti Snimio hrvoje dominić

brOjKE

120

milijuna limenki bezalkoholnog i alkoholnog pića na godinu svojedobno se punilo u Durati

milijuna kuna iznose ukupni dugovi punionice državi, leasing kompaniji i dobavljačima

iznosa država s osnova poreza i sl. potražuje oko četiri milijuna, isto toliko i Hypo Leasing Steiermark, a ostalo drugi dobavljači.

Propali poslovi

Među potonjima je i Daruvarska pivovara koja je, nakon što je i sama otišla u stečaj, pokrenula predstečajni postupak nad Duratom. Uprava Durate na čelu s osnivačem i direktorom Zdravkom Pavkovićem protivila se otvaranju stečaja, kako zbog ugovaranja novih poslova u Hrvatskoj

tako i u inozemstvu. Tako se navodilo ugovaranje punjenja i isporuke vode u Afriku, posao vrijedan četiri milijuna eura, zatim 100.000 eura vrijedno punjenje limenki i PET ambalaže za bugarsko poduzeće Slavijanka, kao i poslove sa slovenskom BIM grupom. Međutim, do završetka prethodnog postupka uprava nije realizirala ni jedan od navedenih ugovora, a nije ni primila bilo kakav predujam za njihovu realizaciju. Imajući to u vidu, kao i blokirani račun poduzeća i višestruko opterećenu imovinu, zagrebački je Trgovački sud otvorio stečaj. Ivica Kruhoberec

dogaaji 8

snimio sAŠA ∆eTKović

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

ROBERT JEžIĆ, vlasnik Dioki grupe i Novog lista

S PUTOVNICOM

ZA 6400 KN PLAĆE

Ježić pušten na slobodu

Za povjerenika za korisnike HRT-a 10 prijava

Zagreb. Vlasnik Dioki grupe i Novog lista Robert Ježić jučer je izašao iz zatvora u Remetincu, u kojem je bio četiri i pol mjeseca, nakon što mu je sudac ukinuo istražni zatvor u kojem je bio od prosinca prošle godine. U istrazi su ispitani svi svjedoci na koje je postojala opasnost od utjecaja i ometanja postupka. Ukinuta mu je i mjera oduzimanja putovnice. H

Zagreb. Programsko vijeće HRT-a izabrat će početkom svibnja povjerenika za korisnike usluga HRT-a između šest kandidata koji su za tu dužnost poslali pravovaljane kandidature. Za osobu kojoj bi se gledatelji ubuduće mogli obratiti s pritužbama na program i zatražiti zaštitu svojih gledateljskih, odnosno sluša-

teljskih prava javilo se 10 kandidata. Valjane su prijave poslali pastor Evanđeoske pentekostne crkve Stanko Jambre, sociologinja i aktivistica B.a.B.a Suzana Kunac, glavna tajnica Hrvatskoga boćarskog saveza Snježana Šimunović Suknaić, bivši urednik na radio Sljemenu Zvonko Šeb, Branimir Ježić i Miroslav Matanović. Odluku o budućem povjereniku koji će za posao dobivati naknadu od 6400 kuna, Vijeće će donijeti nakon razgovora s kandidatima. H

Bandić nudi referendum o cijeni vrtića Gradonačelnik Milan Bandić uputio je jučer dopis Gradskoj skupštini u kojem njihovu odluku o tome da cijene vrtića ostanu po starom, dakle 200 i 400 kuna, koju su zastupnici svih stranka izglasali u srijedu, stavlja izvan snage. Skupština ima 15 dana za sazivanje sjednice i preispitivanje svoje odluke. U slučaju da i dalje ostaju pri svome, predmet ide na Ministarstvo uprave. U Bandićevu obrazloženju stoji da se odluka kosi sa zakonom jer zadire u proračun za ovu godinu jer su prihodi i rashodi za predškolski odgoj planirani, između ostalog, i prema participiranju roditelja u cijeni vrtića sukladno dohodovnom cenzusu. Vraćanjem cijena na staro morali bi se korigirati prihodi i rashodi proračuna, jer za provođenje odluke kakvu predlaže Skupština nisu osigurana sredstva u

budžetu, pojasnio je jučer na konferenciji za novinare pročelnik za financije Slavko Kojić.

'Skupljajte papire'

"Nema nove odluke o cijenama vrtića bez novog proračuna. Njega može predložiti samo gradonačelnik, što ja neću napraviti. Pozivam građane da se ostave ćorava posla i da dalje skupljaju papire, mogu i do konca lipnja, kako bi ostvarili pravo na vrtić", poručio je jučer gradonačelnik, kojemu su otišle i glasnice od pojašnjavanja koliko je njegova odluka o plaćanju vrtića prema dohodovnom cenzusu dobra. Naveo je da bi, prema analizi koja je provedena u dva vrtića, 60 posto roditelja vrtić plaćalo manje, 3 posto više, a 15 posto isto kao i do sada", rekao je Bandić. Bandić je od konferencije za novinare, koja je bila po-

sjećena kao da je u gradu u najmanju ruku izvanredno stanje, napravio pravi šou. U jednom se trenutku čak i prekrižio, no Pavle Kalinić, koji je sjedio za stolom, poručio mu je: "Neće ti pomoći." Kad je riječ o izborima kojima je prije tri dana prijetio Gradskoj skupštini ako bude inzistirala na svojoj odluci, ublažio je retoriku i, po običaju, okrenuo pilu naopako. Umjesto izbora predložio je referendum o cijenama vrtića, napomenuvši da će od svoje odluke odustati samo ako građani tako odluče.

Poziv na megdan

"Kao legalist i legitimist poštujem svaku odluku ovog grada. Što se izbora tiče, ne zagovaram nikakave izbore, ali činjenica je da meni najmanje škode. Priča se o scenarijima rušenja Bandića. Pa zna se taj scenarij: isti

snimio hrvoje dominić

NE DA SE SMESTI Upravo kako se dalo predvidjeti, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odluku Skupštine o zadržavanju starih cijena vrtića stavio je izvan snage, ali više ne prijeti raspisivanjem novih izbora u Zagrebu - umjesto toga nudi referendum o cijeni vrtića MILAN BANDIĆ, zagrebački gradonačelnik, osim obrazlaganja odluke o cijeni vrtića, iskoristio je konferenciju kako bi podsjetio birače na svoje uspjehe u trekingu na Sljemenu

oni koji su me četiri puta birali smijenit će me ili neće. A političkim suparnicima poručujem neka nađu kandidate. Trebat će im", kazao je Bandić. Odlučio se još malo obračunati s bivšom strankom, a pošteđeni nisu ostali ni zastupnici ostalih političkih opcija u Gradskoj skupštini. "Trećina u Skupštini nema ni dana radnog staža, ništa nisu radili u životu, ništa završili, ali sve znaju. Dok oni misle, ja sam napravio, dok oni taru krmelje, ja sam već na Sljemenu. Uspjelo mi je nemoguće; moja odluka ujedinila je SDP i HDZ, ali nije problem u njoj samoj nego u tome da

sam je ja predložio", ustvrdio je Bandić. Prisjetivši se onoga što mu je izrekao SDP-ovac Jurica Meić koji ga je na sjednici Skupštine upitao nije li ga kao vjernika strah Svevišnjeg koliko se nakrao, Bandić je kazao: "Na mene se atakira neprimjerenim rječnikom ulice i kočijaškim jezikom od strane đilkoša koje sam stvorio. U pitanju je moj život i zadovoljštinu ću potražiti na sudu od onih kojima mržnja i netrpeljivost isijava iz očiju. Ali, ja ih sve volim", u konačnici je rezonirao zagrebački gradonačelnik.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

BEZ NAGRADE ZA RADIO

U OŽUJKU 19,3%

TV Danke Derifaj, u kojima su obrađeni problemi otpada naplavljenog iz Albanije na našu obalu, zagađenja rijeke Sutle i odbačenih automobilskih olupina na Velebitu. Među radoZagreb. Zbor novinara za okoliš vima iz pisanih medija nagradu su podijelili novinar T-portala Hrvatskoga novinarskog društva kao utemeljitelj i APO, speci- Kruno Kartus za članak o štetjalizirana tvrka za usluge zaštite nim aspketima upotrebe pestiokoliša kao pokrovitelj, dodijeli- cida u poljoprivredi i Ivo Lučić li su jučer tradicionalnu nagradu za seriju članaka o zaštiti dinar„Velebitska degenija“ za najbo- skog krša, objavljenih također lji novinarski rad na temu zašti- na T-portalu. Zbog nedovoljte okoliša. Kao najbolji rad u po- ne kvalitete prijavljenih radova dručjuTV novinarstva odabrana nagrada za najbolji radijski prisu tri priloga novinarke Nove log nije dodijeljena. S. C. H.

Prvi pad nezaposlenosti u 7 mjeseci

Degenija za Novu TV i T-portal

Zagreb. U Hrvatskoj je u ožujku, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti pala sa 19,6 na 19,3 posto. To je bolji podatak od očekivanja, s obzirom na to da su makroekonomisti u anketi Hine procjenjivali u prosjeku da će stopa registrirane nezaposlenosti

pasti na 19,5 posto. Na godišnjoj je razini stopa registirane nezaposlenosti za ožujak ove godine za 0,9 postotnih bodova veća nego za isti mjesec 2010., kada je iznosila 18,4 posto. Prema podacima HZZ-a, krajem ožujka u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 330.130 nezaposlenih. Riječ je o padu za otprilike 6200, ili 1,9 posto, u odnosu na prethodni mjesec. Prvi pad stope nezaposlenosti od kolovoza prošle godine ponajviše se zahvaljuje početku sezonskog zapo-

TAXI CAMMEO Vlasnik riječke tvrtke koja danas starta u Zagrebu sa 76 taksija kaže da će svu snagu usmjeriti na dobivanje preostalih 74 dozvola za metropolu, dolazak u koju ga je dosad koštao 26 milijuna kuna. Uz oko 16 milijuna kuna za Rijeku i 3,5 milijuna za Osijek, zadovoljan je, kaže, što se zasad uspijeva pokriti. Iduća meta mu je Split, za 7-8 mjeseci KOSTA MINOVSKI, vlasnik riječkog Taxi Cammea, koji danas počinje voziti Zagrebom foto kos/cropix

Veliki petak veliki je dan za Zagreb jer od danas, barem na taksi tržištu, vrijede nova pravila igre i ono čemu se građani nadaju: jeftinije cijene taksi prijevoza. Nakon što je Grad Zagreb krajem prošle godine raspisao natječaj za 263 nova taksi vozila, u me-

foto kriŠto/cropix

Minovski: Nakon Zagreba ni za lizalicu TAXI CAMMEO trenutačno ima 240 vozača u Zagrebu

tropolu zasad stiže još 170 novih taksista i može se reći da je taksi tržište u Zagrebu napokon liberalizirano. Business.hr razgovarao je s Kostom Minovskim, vlasnikom riječkog Taxi Cammea, koji danas počinje voziti Zagrebom sa 76 taksija.

Napokon počinjete voziti u Zagrebu. Jeste li zadovoljni time kako je sve ispalo? - Nisam zadovoljan. Razočaran sam i tužan. Kupio sam 150 auta, a sada mi 74 stoje. Automobili su plaćeni, leasing ide, trebao sam zaposliti još 150 vozača... Namjerno

NELOJALNA KONKURENCIJA

Osijek i Rijeka mala beba za Zagreb, imam osobnog čuvara Bojite li se da bi moglo doći do sukoba taksista iz Cammea s taksistima iz zagrebačkog udruženja? Incidenata je bilo i kada ste počeli raditi u Rijeci i u Osijeku. - Zasad dobivam samo uvredljive SMS poruke: "Kretene", "Idiote" ili "Šiptaru". Možda će biti provociranja ili vrijeđanja, no ne bojim se. Angažirali smo zaštitarsku tvrtku i imamo nekoliko auta sa

zaštitarima koji kruže po gradu i koji u bilo kojem trenutku mogu brzo stići do našeg vozača ako mu treba pomoć u nevolji. I ja imam osobnog čuvara. Je li vam bilo teže doći na zagrebačke ulice nego u ostale gradove? - Ma, Osijek i Rijeka su mala beba u odnosu na ovo u Zagrebu.

šljavanja. U ožujku su ukupni izlasci iz nezaposlenosti bili veći od ulazaka u nezaposlenost, što je rezultiralo smanjenjem broja registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na prethodni mjesec ove godine. Iz HZZ-a su pritom naveli da je to u prvom redu rezultat znatno većeg zapošljavanja tijekom ožujka, kada je zaposleno 15.737 osoba, što je 43,3 posto ili 4.757 osoba više nego u veljači, te 28,7 posto ili 3.507 osoba više nego u ožujku 2010. H/B.hr

brojka

5242 kune iznosila je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine

a, nemam su me rušili, ali javit ću se na novi natječaj. Četiri mjeseca smo radili na ovom projektu, toliko ljudi, uložili smo oko 26 milijuna kuna, jedva sam uvezao opremu iz Španjolske kakvu nitko u Hrvatskoj nema... Ma strašno. Hoćete reći da je postojala sprega Grada i Taxi udruženja Zagreb da ne dobijete svih 150 dozvola, koliko ste tražili? - Na neki način je postojala jer presjednik Udruženja Zagreb Juraj Šnidarić nije smio sjediti u povjerenstvu za ispitivanje novih vozača. Žalio sam se, ali nije pomoglo. Hoćete li za drugi krug natječaja uspjeti osigurati potreban broj kvalificiranih vozača budući da je to bila najveća zapreka za dobivanje dozvola? - Radit ću na tome, no teško je. Onaj tko je bio tri godine na burzi nije imao 700 kuna da si još plati i polaganje ispita. Dvadeset vozača u posljednji je tren odustalo i uzelo knjižice, zamalo je došlo do raspada sistema. Ipak, osigurali smo 240 vozača koji od danas voze Zagrebom. Za dolazak u Zagreb investirali ste puno. No sigurno postoji i računica kolike biste prihode i dobit trebali ostvariti. - Nikakav dobitak ne očekujem, barem ne ove godine. Samo da se iščupam iz ovoga, da se pokrijem i da dobijem

preostale 74 dozvole. Novca mi nije ostalo ni za lizalicu. I zato idem do kraja. Kako posluju vaše tvrtke u Osijeku i Rijeci? - Nismo u blokadi i to je najvažnije. Plaće idu, malo kasne, plaćamo obveze državi, borimo se. No nemoguće je uz tolika ulaganja imati dobit. To je posao na duge staze. U Rijeci smo dosad u posao sa 120 vozila uložili oko 16 milijuna kuna, a u Osijeku, gdje imamo 20 vozila, oko 3,5 milijuna kuna. Koji vam je idući grad u Hrvatskoj u planu za pokretanje posla? - Planiramo doći i u Split, sa 20-ak automobila, no tek za 7-8 mjeseci, kad se u Zagrebu stabiliziramo. Najvažnije je da steknemo povjerenje građana. Zašto bi se Zagrepčani trebali voziti baš Taxi Cammeom? - Naša cijena je barem 50 posto niža od konkurencije, a na poziv na broj 1212 stižemo za pet minuta. Prva dva kilometra su gratis, a onda dalje 15 kuna start plus 5 kuna svaki idući kilometar. Ne naplaćujemo posebno čekanje, prtljagu i vožnju praznicima. Naša usluga je kvalitetna, vozila uredna jer se čiste dva puta dnevno, a vozači su uniformirani i ljubazni. Pouzdani smo i brzi. Nevenka Cuglin nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

PLAĆANJE NA ODGODU

OMV izbacio novu karticu za gorivo

Zagreb. Kompanija OMV objavila je da je na tržište plasirala karticu OMV Station Card Plus koju će, osim malih i srednjih tvrtki, moći upotrebljavati zaposleni u samostalnim djelatnostima i zanimanjima. S pomoću te kartice moći će se kontrolirati troškovi kupnje goriva, imati pregledan mjesečni obračun

potrošnje, a pritom i uštedjeti, navodi se u priopćenju kompanije. Postupak je dobivanja kartice jednostavan i kupac treba popuniti pristupni formular na blagajni OMV-ova benzinskog servisa na kojem želi koristiti popust na gorivo ili na internetskoj stranici www.omv.hr te će ubrzo nakon toga karticu primiti na željenu adresu. Karticu OMV Station Card Plus kupci mogu upotrebljavati bez ograničenja minimalne potrošnje i uz odgodu plaćanja do 10 dana, a svaki korisnik dobiva mjesečni izvještaj. B.hr

IT INDUSTRIJA NE POSTOJI

Telekom tvrtke dodanom vrijednošću potukle informatičke U 2009. hrvatska ICT industrija ostvarila je dodanu vrijednost od 11,46 milijardi kuna, što je 35 posto njezina ukupnog prihoda: IT industrija ostvarila je 3,3 milijarde (29 posto), a telekomunikacijska 8,16 milijardi (71 posto), pokazala je studija IDC-a Kada bi se iz hrvatskoga ICT sektora izuzele velike telekomunikacijske kompanije te predstavništva megakorporacija poput IBM-a, Microsofta i Oraclea, hrvatska informatičko-telekomunikacijska industrija mala je i nezamjetna iako je, kako tvrdi većina predstavnika tog sektora, inovativna i uspješna.

Malih 97%

Podaci najnovije IDC-ove studije, koja je rađena za HUP, HGK i Središnji državni ured za e-Hrvatsku, pokazuje kako je u 2009. broj ICT poduzeća dosegnuo 2138, od čega su 1853 (87 posto) IT poduzeća, a 285 (13 posto) telekom tvrtke. Po broju ICT tvrtki na milijun stanovnika s nama usporedivim zemljama bolji smo samo od Slovačke. Porazan je podatak da većina ICT tvrtki, njih čak 1176, ima samo 1-4 zaposlena, što je udjel od 55 posto u uku-

pnom broju kompanija. Kada se pogledaju male tvrtke do 50 zaposlenih, njihov je udjel čak 97 posto. Da stvari budu gore, studija pokazuje da se tržište podijelilo tako da 68 tvrtki koje imaju više od 50 zaposlenih broje ukupno 60 posto zaposlenih, ostvaruju 77 posto ukupnog prihoda i 82 posto dodane vrijednosti cijelog ICT sektora.

Prosječan rast 9,7%

Zanimljiva je još jedna usporedba prema kojoj čak 65 posto tvrtki ima četvero ili manje zaposlenih, odnosno više od 81 posto njih ima manje od 10 zaposlenih. Usto, 217 ICT tvrtki u kojima nema zaposlenih na godinu ostvaruju 131,27 milijuna kuna prihoda. Prema rezultatima analize, u 2009. hrvatska

ICT industrija ostvarila je dodanu vrijednost od 11,46 milijardi kuna, što je 35 posto njezina ukupnog prihoda. IT industrija ostvarila je 3,3 milijarde (29 posto), a telekom 8,16 milijardi (71 posto). Pritom je u promatranom 10-godišnjem razdoblju dodana vrijednost ICT industrije rasla po prosječnoj stopi od 9,7 posto, znatno brže u IT sektoru (16,4 posto) nego u telekomunikacijskom (7,9 posto). Dodana vrijednost koju ostvaruju telekomunikacijske tvrtke višestruko premašuje ono što imaju informatičke tvrtke. Tako telekomi imaju dodanu vrijednost od gotovo 800 tisuća kuna po zaposlenom, a najbolje IT tvtke u uslužnom sektoru samo 251 tisuću. Dražen Tomić

ISTRAŽIVANJE

Uskrsnicu ne očekuje 81 posto ispitanika

Zagreb. Prema rezultatima ankete što ju je proveo portal MojPosao tijekom travnja među 420 ispitanika, čak 81 posto ispitanika ne očekuje uskrsnicu, koja se, zaključuju, po popularnosti ne može mjeriti s božićnicom i regresom. Osim nezaposlenosti, kao razloge ispitanici najčešće navode krizu zbog koje njihov po-

slodavac nema novca ni za redovitu isplatu plaća, a kamoli uskrsnice. Neki pak ne očekuju uskrsnicu jer su im plaće smanjene, ili su dobili manju božićnicu, pa ne vjeruju da će im tvrtka isplatiti dodatak za Uskrs. Uskrsnicu u novčanom obliku očekuje 13 posto ispitanika, i to najčešće u rasponu od 400 do 1000 kuna. Onih koji očekuju uskrsnicu u proizvodima je pet posto. Samo 1% ispitanika očekuje uskrsnicu dijelom u novcu, a dijelom u proizvodima. H

U sigurnos uložit će s milijuna e LJUDSkI fAkTOR Nuklearnoj elektrani Krško produljen je vijek na idućih 20 godina, a najveći dio investicija za poboljšanje nuklearne sigurnosti odnosit će se na preventivne mjere Nuklearne elektrane u neposrednoj blizini Hrvatske su sigurne, rečeno je na jučerašnjem okruglom stolu o sigurnosti nuklearnih elektrana i budućnost nuklearne energije održanom u Ministarstvu gospodarstva. Na skupu, koji je kako je rečeno sazvan kako bi se nakon tragedije u Fukushimi razmotrili sigurnosni aspekti nuklearki u našem okruženju, sudjelovali su brojni stručnjaci za energetiku iz zemlje i inozemstva.

Poziv na oprez

"Želimo dati jasnu poruku da radimo sve kako bi dva objekta u našoj neposrednoj blizini bila maksimalno sigurna. Događaji u Černobilju i Fukushimi pozivaju

na oprez i preispitivanje spoznaja o zaštiti, kako bismo sa sigurnošću mogli utvrditi jesu li svi postupci sukladni propisima o sigurnosti. Vlada je odlučna utvrditi hrvatski nuklearni energetski program kako bismo osigurali spokojan život u neposrednoj blizini dviju nuklearnih elektrana i čak pet nuklearnih reaktora“, kazao je Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku, koji je istaknuo kako je nesreća u Fukushini iznimno važna jer je prvi put riječ o nuklearnom incidentu čiji uzrok nije ljudski faktor. Zdenko Šimić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva i profesor na FERu, objašnjavajući incident u Fukushimi ustvrdio je da su

OGLAS

st Krškog se 400 eura

STALNI NADZOR NeOvISNIh INSTITucIjA

Ljudi su glavni faktor Član Uprave Nuklearne elektrane Krško Hrvoje Perharić kazao je kako je ta elektrana pod stalnim nadzorom neovisnih institucija, a utjecaj na okoliš je, prema njima, 0,02 posto dopuštenih količina. "Provode se stalna testiranja, ali i usporedbe na internacionalnoj razini s ostalim nuklearnim elektranama. Posebice se ulaže u razvoj kompetencija ljudi jer su oni glavni faktor sigurnosti", kazao je Perharić, a slično je o sigurnosti nuklearke u Paksu govorio i njegov mađarski kolega Mikos Horvath iz Hungarian Power Companies LTD-a.

snimio hrvoje dominić

OGLAS

DARkO hORvAT, ravnatelj Uprave za energetiku, kaže da je Vlada odlučna utvrditi hrvatski nuklearni energetski program

japanske vlasti odmah nakon nesreće donijele kratkoročne i dugoročne mjere, te kako je dostupnost električne energije za osiguranje hlađenja ključan element u sigurnosti nuklearnih elektrana nakon takvih razornih događaja.

Tehnički izvedivo

Najzanimljiviji podatak na jučerašnjem okruglom stolu jest najava da se u idućih

deset godina planira uložiti 400 milijuna eura u poboljšanje nuklearne sigurnosti Krškog, ponajprije na području preventivnih mjera. "Nuklearnoj elektrani Krško produljen je vijek na idućih 20 godina i ne vidimo nijedan razlog zašto to tehnički ne bi bilo moguće", kazao je član Uprave Krškog Hrvoje Perharić.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

hRvOje PeRhARIć, član Uprave NE Krškog arhiva business.hr

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

PRIZNANJE

Podravkina juha 1. u Rusiji Zagreb. Podravkina Kokošja juha proglašena je najboljom u Rusiji prema nezavisnom istraživanju najgledanijeg TV kanala Pervog Kanala, priopćili su iz koprivničke tvrtke. Podravka je u tri godine udvostručila svoj tržišni udjel u segmentu juha u vrećicama na tržištu Rusije. Podravkine juhe krajem prošle godine postale su i ukupno tržišni lider u Moskvi. B.hr

PROJEKT OD 1,2 MIL. KN

U rujnu specijalni vagon iz Čakovca Čakovec. Nakon što je u posljednjih godinu dana Radionica željezničkih vozila Čakovec za tržište pripremila vagon za kombinirani prijevoz konstrukcija, jučer je potpisan ugovor za novi projekat vrijedan 1,2 miljuna kuna, a riječ je o razvoju specijalnog vagona za prijevoz rasutih tereta. Ugovor je potpisan s Poslov-

no-inovacijskim centrom Bicro, a projekt podupiru i HŽ holding, HŽ Cargo i Brodarski institut. Njime se odobrava financiranje troškova projekta izrade prototipa vagona za prijevoz rasutih tereta u iznosu od 600 tisuća kuna, što je 50 posto vrijednosti projekta. Riječ je o bespovratnim sredstvima iz programa poticanja istraživanja i razvoja. Direktor Radionice željezničkih vozila Dražen Vidović najavio je da bi novi vagon na tračnicama prvi put trebao biti potkraj rujna. H

VAGON za prijevoz rasutih tereta arhiva business.hr

S VISOKIM GOSTOM Josipovićev posjet novim pogonima Gredelja dogodio se tek nekoliko dana nakon što je ZG holding s devet mjeseci zakašnjenja ušao u posjed zemljišta na kojem se prije nalazio Gredelj, koji pak priznaje da je prije napuštanja lokacije za čišćenje angažirao Pripuzov Cios

snimio hrvoje dominić

Gredelj predstavio tvornicu u Vukomercu od 100 mil. €

PREDSJEDNIK JOSIPOVIĆ razgledao je niskopodni elektromotorni vlak s čelnicima Gredelja, koji najavljuju novi ugovor o isporuci još 20 lokomotiva Amerikancima

"Drago mi je što se predsjednik odazvao našem pozivu i posjetio tvornicu. U nove proizvodne pogone TŽV-a Gredelj uložili smo sto milijuna eura, a stvorili smo i uvjete da postanemo konkurentni na međunarodnom tržištu. Pritom nije važan samo kvalitetan i konkurentan proizvod, nego i gospodarska i politička diplomacija", izjavio je jučer predsjednik Uprave Gredelja Ivan Tolić tijekom predstavljanja nove tvornice u Vukomercu. Predsjednikov prvi službeni posjet novim pogonima dogodio se tek nekoliko dana nakon što je Zagrebački holding ušao u posjed

zemljišta na kojem se prije nalazio Gredelj, iako je nekretninu trebao napustiti najkasnije do 30. lipnja 2010. Osim što će Holding voditi sudsku bitku za naplatu tih devet mjeseci, zahtijevat će odštetu zbog lošeg stanja građevina, od kojih su neke potpuno uništene.

Još lokomotiva za SAD

Gredelj priznaje da je prije napuštanja bivše lokacije angažirao tvrtku Cios Petra Pripuza, koji je izvukao sve vrijedno iz bivših pogona. U Holdingu su zatečeno stanje opisali "kao poslije bombardiranja". Predsjednik Josipović

u četvrtak je obišao nove i stare pogone, razgledavao niskopodni elektromotorni vlak i dizelski motorni vlak te razgovarao s radnicima. Istaknuo je kako je važno da Gredelj pronađe odgovarajuća tržišta te da gospodarska diplomacija može pomoći ovoj grani industrije u kojoj, kako kaže, možemo biti uspješni. Tolić je izjavio da do kraja 2011. imaju dogovorenu isporuku 25 lokomotiva za američkog naručitelja i da su pred novim ugovor za još 20 lokomotiva za isto tržište. "Na međunarodnom smo tržištu vrlo konkurentni, ali problem je na domaćem

jer neki kooperanti i domaći proizvođači cijenama nisu dosegnuli punu konkurentnost. Očekujemo da se pripreme za vrlo jako tržišnu utakmicu", izjavio je Tolić. U vezi s poslovima u Libiji, Tolić je kazao kako su ondje bili pred velikim poslom vrijednim 150.000 eura i kako se nada da će se situacija ondje uskoro smiriti. Cilj Gredelja, koji zapošljava oko 1400 radnika, jest da postane regionalni lider u projektiranju i proizvodnji novih željezničkih vozila te rekonstrukciji svih vrsta tračničkih vozila. Tvornica djeluje na površini od 352.000 četvornih metara, 80.000 četvornih metara natkrivenog prostora i 10.000 metara pruge.

O birokraciji

Na novinarski upit da komentira činjenicu da će država u današnje vrijeme potrošiti čak 35 milijuna kuna kako bi dobila podatak o broju zaposlenih u javnim službama, Josipović je kazao kako ne može procijeniti visinu tih troškova, ali da je potrebno znati točan broj zaposlenika. "Taj posao treba napraviti jer je činjenica da država ne zna koliko ima zaposlenika", izjavio je Josipović. Iva Bikanec

Iva.bikanec@business.hr

MALO TVRTKI U IGRI Neznatni

Da np lan et aZ em lje

business plus

su poticaji za tvrtke u području energetske učinkovitosti i većinom se svode na sufinanciranje energetskih pregleda. Za konkretne mjere poduzetnici se moraju pobrinuti sami, stoga najveći dio kolača od namijenjenih sredstava odlazi malom broju tvrtki. No, kada bi pritisak poduzetnika bio snažniji, pogotovo onih malih i srednjih, sadašnji iznosi namijenjeni energetskoj učinkovitosti morali bi se povećati

Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

fotolia

Poduzetnici,

pritisnite državu i tražite

‘zelene’ poticaje

JEDNOSTAVNO A EFIKASNO

Besplatne mjere energetske učinkovitosti

> savjeti > tehnologija > projekti > zelene financije

16-17 business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

Klimatizacijski uređaj prilagođen na prenisku tempereturu za ljetnih vrućina ili širom otvoreni prozori zimi dok je grijanje na maksimumu, primjeri su neracionalnog rasipanja energije. To je još uvijek uobičajeno ponašanje, kako u domovima tako i uredima. Promjena ponašanja zaposlenika najjednostavnija je, često i najučinkovitija te finacijski najmanje zahtjevna, mjera energetske učinkovitosti. Kako tumači Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju Hrvatske gospodarske komore (HGK), kao poticaj provođenju takvih mjera mogle bi poslužiti nagrade. Za njih bi se mogla naći sredstva zbog smanjenja izdataka za energiju. No, i takvu naizgled nezahtjevnu mjeru nije lako provesti, upozorava on, o čemu najbolje govori primjer grijanja stambenih zgrada na toplanu. "Iako su svi svjesni činjenice da će manjim utroškom energije smanjiti račune za grijanje, nitko se ne trudi smanjiti disipaciju na grijaćim tijelima. Kolektivna svijest ne djeluje pozitivno, nego se, po običaju, stanari uvijek referiraju na ‘najgoreg i najnemarnijeg susjeda’ izjednačavajući tako i svoj status s njime", objašnjava Štih. Istraživanje kojemu je cilj bio utvrditi stanje u Hrvatskoj i Srbiji, kada je riječ o provođenju mjera energetske učinkovitosti, na kojemu je sudjelovao Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), pokazalo je kako je najčešća mjera

SMANJITI TEMPERATURU RADIJATORA Reguliranjem termostata radijatora, tako da se temperatura u prostoriji smanji za samo 1 Celzijev stupanj, godišnje se može uštedjeti otprilike 6 posto energije za grijanje.

ISKLJUČIVANJE RASVJETE I ENERGETSKIH UREĐAJA Ako se prostorija napušta na više od nekoliko minuta, svjetla treba obvezno isključiti. Televizore, računala, CD i DVD uređaje te drugu elektroničku opremu treba isključiti ako je ne koristimo.

štednje energije u malim i srednjim tvrtkama, prema odgovorima tvrtki koje su sudjelovale u anketi, uporaba štednih žarulja. Veliki znatno bolji Dio tih tvrtki vodi računa o uštedi energije putem naputaka zaposlenicima o temperaturi u klimatiziranim prostorijama, isključivanju svjetala i opreme dok se ne upotrebljava i slično. Međutim, zaključak je istraživanja da male i srednje tvrtke nisu napravile velik iskorak u primjeni mjera energetske učinkovitosti. Razlog za to nalazi se i u činjenici da poduzetnici uglavnom ne znaju svoje zakonske obveze ni mogućnosti uštede, odnosno smanjenja potrošnje energije implementacijom mjera energetske učinkovitosti. S druge strane, velike kompanije imaju barem jednu osobu zaduženu za upravljanje potrošnjom energije i predlaganje rješenja za smanjenje troškova proizvodnje. Osim toga, te tvrtke nabavljaju opremu koja troši manje energije, obnavljaju uredske

KORIŠTENJE PRIRODNOG OSVJETLJENJA Važno je naglasiti da se između korištenja prirodnog ili umjetnog osvjetljenja uvijek treba odlučiti za prvu varijantu jer su apsolutno sve prednosti na strani korištenja prirodnog osvjetljenja.

KLIMU NA 26 °C Preporuka je ne hladiti prostorije ne temperaturu nižu od 26 °C. Razlika u podešenoj temperaturi klimatizacijskog uređaja od samo 1 °C (umjesto na 25 hladimo na 26 °C) rezultira 9-postotnim smanjenjem potrošnje

električne energije.

TUŠ UMJESTO KADE S ciljem uštede s jedne strane energije, a s druge vode, preporuka je tuširanje umjesto kupanja u kadi. Za tipično tuširanje utroši se samo petina energije potrebne za kupanje u kadi.

PROZRAČIVATI KOLIKO JE NUŽNO Preporuka s ciljem uštede energije je izbjegavati dugotrajno prozračivanje prostorija tijekom zime i dugotrajni rad mehaničkih uređaja za prozračiva-

KREŠIMIR ŠTIH, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju HGK: "Poduzetnici uglavnom ne znaju svoje zakonske obveze ni mogućnosti uštede, odnosno smanjenja potrošnje energije implementacijom mjera energetske učinkovitosti" snimio h. dominić

prostore prema načelima energetske učinkovitosti i provode još neke druge mjere koje rezultiraju uštedom. Uz primjedbu kako je bolje govoriti o učinkovitoj uporabi energije nego o štednji, jer ovo drugo podrazumijeva smanjenje potrošnje energije koja može utjecati na smanjenje poslovne aktivnosti, što u ovom slučaju nije cilj, Štih ističe da konkretnije mjere podrazumijeva-

ju ulaganja. Riječ je o mjerama kao što su rješavanje termičke ovojnice zgrada, ugradnja dizalica topli-

ne, rekuperacija ventilacijskog zraka, apsorpcijski klimatizacijski uređaji i ostale.

Proces proizvodnje

PREVELIK ZALOGAJ

Ni stanje u EU nije povoljno "Budući da trenutačni pokazatelji mjera u primjeni energetske učinkovitosti upućuju na ostvarenje samo 10 posto predviđenog cilja za energetsku učinkovitost u 2020., ni stanje u Europskoj uniji nije povoljno", kaže Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustriju HGK. Kako pojašnjava, Europa je sama očito postavila 100 posto veći cilj

od mogućeg (prema trenutačnim pokazateljima) i za toliko bi se trebale povećati aktivnosti da se cilj ostvari. EU već razmišlja o uvođenju određenih obveza koje nisu postojale, vezano uz energetsku učinkovitost s naznakama na primjenu od 2013. godine. Međutim, poslovna zajednica žestoko im se protivi i pitanje je kako će se naposljetku regulirati ovaj segment.

"Drugi korak iziskuje određena, katkad ne i mala, ulaganja pa je logično da će se poduzetnik teško odlučiti na takve mjere ako ne vidi izravnu korist za svoje poduzeće. Ponovno se može povući paralela u praksi, prema kojoj se primjerice za grijanje sanitarne vode u turističkim apartmanima u hrvatskom priobalju kao energent najčešće upotrebljava električna energija.

PAŽLJIVO PRILIKOM ODABIRA NAČINA GRIJANJA Prilikom odabira načina grijanja u bilo kojem tipu zgrade vrlo je važno dobro proučiti faktore korisnog djelovanja pojedinog uređaja ili sustava za grijanje. Ako uređaj ili sustav ima faktor korisnog djelovanja manji od 70% (?<0,7), preporuka je ne kupovati, neovisno o cijeni ili nekim drugim radnim karakteristikama.

ISKORISTITI SUNCE Jednostavan način iskorištenja solarnih dobitaka je otvoriti sva unutarnja vrata prostorija da bi se toplina distribuirala po svim dostupnim dijelovima zgrade.

10.

HLADNJAK DALJE OD ŠTEDNJAKA Hladnjaci i zamrzivači trebaju biti postavljeni na što hladnijem mjestu u kući, nikako u blizini štednjaka ili bojlera. Nadalje, treba izbjegavati, ako je to ikako moguće, njihovu izloženost suncu.

11.

NE POLUPRAZNOJ PERILICI Preporuka je odabir programa pranja na perilici rublja s najnižom temperaturom vode dostatnom da rublje bude kvalitetno oprano. Energetski je učinkovitije pranje punog bubnja rublja nego dva pranja do pola napunjenog bubnja.

12.

NA SVAKOM LONCU POKLOPAC Kod kuhanja preporučljivo je uvijek stavljati poklopce na posude u kojima se kuha-na taj se način dulje zadržava toplina s jedne i smanjuje kondenzacija pare po kuhinji s druge strane. Uvijek koristiti veličinom optimalno grijaće kolo za odabranu posudu. Izvor: EnErgEtskI InstItut HrvojA PožArA

fotolIA

PREKRITI PROZORE TIJEKOM NOĆI Kroz prozore, ponajprije one s jednostrukim staklom, gubi se puno topline. Vrlo jednostavna ali provjereno djelotvorna mjera je prekrivanje prozora za-

storima tijekom noći i u razdobljima kad nije potrebno dnevno svjetlo.

Vlasnici ne vide isplativost postavljanja toplinskih solarnih kolektora", pojašnjava Štih. Posljednji korak, kaže, koji neko poduzeće može poduzeti jest samostalno zadiranje u proces proizvodnje. Budući da su takve mjere najčešće vrlo zahtjevne, a kako se i vidi na primjerima vodećih svjetskih kompanija, gotovo se u pravilu provode tijekom obnove cjelokupnih postrojenja. Dakle, postavlja se pitanje što može potaknuti tvrtke na povećanje učinkovitosti u uporabi energije. Manje tvrtke često

posluju u prostorijama u najmu, a energiju plaćaju paušalno pa nisu zainteresirane za primjenu mjera energetske učinkovitosti. Osim toga, kako tumači Štih, cijena energije u Hrvatskoj još je relativno niska u odnosu na okruženje, stoga tvrtke ne vide korist u većim ulaganjima zbog spore otplate investicije.

Nema jasne strategije

"Poticaji za tvrtke u području energetske učinkovitosti su neznatni. Većinom se svode na sufinanciranje energetskih pregleda, a za konkretne mjere poduzetnici se moraju pobrinuti sami. Postoje programi putem kojih se može osigurati samo dio sredstava. Za sada nema većeg pritiska poduzetnika, ali kada bi se to dogodilo, predviđena sredstva raspoređena na pojedine zainteresirane tvrt-

fotolIA

nje ako za to nema potrebe.

ke vjerojatno bi postala nedostatna", kaže Štih uz pojašnjenje kako većina raspodijeljenih sredstava dolazi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jednom od poticajnih mjera, dodaje, može se smatrati i Zakon o učinkovitom korišteOGLAS

nju energije kojim se propisuju određene obveze. Međutim, kako se upozorava u spomenutoj studiji, budući da obveze tvrtki nisu jasno određene i precizno definirane kada je riječ o implementaciji mjera energetske učinkovitosti u poslovanju, relativno je

slabo razumijevanje propisa i obveza. Uobičajeno je da tvrtke postanu zainteresirane za provođenje određenih mjera ako njihova implementacija donosi neke koristi za poslovanje ili povlači za sobom troškove i kazne ako se te mjere ne provedu. "Hrvatska nema strategiju i ne postoje dugoročni, jasni uvjeti koji bi poduzetnicima služili kao poticaj za ozbiljna ili velika ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti", upozoravaju predstavnici tvrtki obuhvaćenih istraživanjem. Srećom, zaključuje Krešimir Štih iz HGK, u Hrvatskoj su neke tvrtke prepoznale važnost primjene mjera energetske učinkovitosti i vrlo su hrabro krenule u aktivnosti jer žele biti spremne za vrijeme kada se energetski resursi budu izjednačavali s uvjetima u Europskoj uniji.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

S VISOKIM GOSTOM NA KROVU elnici Agrije sa zamjenikom osje koga gradona elnika Ivanom Vrdoljakom

> savjeti > tehnologija > projekti > zelene financije

ARHIVA BUSINESS.HR

18-19 business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

OBNOVLJIVA ENERGIJA Osje ki Centar energije i njegova tvrtka majka Agria, koji u stanove i poslovne prostore ugra uju opremu za iskorištavanje obnovljivih izvora, po eli su projekt franšize distribucije, prodaje, ugradnje, atestiranja i servisiranja opreme te vrste. Trebat e im više od dvije stotine montera, koje e isprva obu avati u Osijeku, a zatim i u podružnici Centra energije u Zagrebu i Splitu

Iz Slavonije prvi i trgovci zelene o Kratkim te ajem za petoricu montera opreme za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, Centar energije d.o.o. Osijek po eo je provoditi pomno zamišljen projekt franšize distribucije, prodaje, ugradnje, atestiranja i servisiranja sofisticirane opreme te vrste. Jedinstven je to projekt ne samo u hrvatskim nego i u europskim razmjerima, koji e komitentima osigurati znatno povoljnije uvjete opskrbe energijom. Tako e im se ulaganja vratiti ve za nekoliko godina, ovisno o vrsti i snazi ugra ene opreme, nakon ega e prosje no sljede a dva desetlje a energiju dobivati po simboli nim cijenama.

Neštedljivih 70%

VODSTVO TVRTKE AGRIA ispred lani završene zgrade Centra energije, koja za grijanje troši 24 kWh energije po etvornome metru ARHIVA BUSINESS.HR

Kako bi mogli to no utvrditi energetske potrebe klijenta, monteri i trgovci opremom obu avaju se i za mjerenje energetskih svojstava poslovnih ili stambenih prostora, utvr ivanje potrebnih intervencija kako bi se pove ala njihova energetska u inkovitost, kako bi u odnosu na potrebe korisnika mogli to no odrediti vrstu i koli inu potrebne energije te ugraditi opremu optimalne snage. U Centru energije procjenjuju da je 70-ak posto postavljenih toplinskih insta-

lacija predimenzionirano pa, osim što više stoje, nepotrebno više troše. Stoga je ugradnja opreme optimalnih kapaciteta prvi korak prema racionaliziranju troškova, a prelazak na energiju iz obnovljivih izvora zna i i silazak s puta ovisnosti o ograni enoj koli ini fosilnih izvora energije ije cijene neprestano rastu. Prepoznaju i izazove te vrste, Centar energije i njegova tvrtka majka Agria d.o.o. ve nekoliko godina u stanove i poslovne prostore ugra uju opremu za iskorištavanje obnovljivih izvora, a prošle su godine završili i stambenu zgradu sa 64 stana iznimno visoke energetske u inkovitosti. Ve ina starijih objekata troši više od 200 kWh energije po etvornome metru, a u nekim zgradama potrošnja se penje i do 600 kWh. Grad Osijek upravo je sredstvima iz fondova EU obnovio jedan dje ji vrti koji je zimi trošio gotovo 300 kWh toplinske energije i potrošnju sveo na 80-90 kWh. Usporedbe radi, lani završena zgrada Centra energije u osje koj Reisnerovoj ulici za grijanje troši 24 kWh energije po etvornome metru. Prema rije ima predsjednika Uprave Agrije Janoša Selešija, stan

Budu i da vaĹže i propisi ne utvr uju na in obra una cijene zelene energije, stanarima zgrade sa 64 stana struju su gotovo godinu dana isporu ivali besplatno JANOĹ SELEĹ I, predsjednik Uprave Agrije

ARHIVA BUSINESS.HR OGLAS

monteri opreme u njoj moĹže zagrijati jedno malo veselije druĹĄtvo kada je vani minus deset stupnjeva Celzijevih. Budu i da vaĹže i propisi ne utvr uju na in obra una cijene tako dobivene energije, stanarima su gotovo godinu dana energiju isporu ivali besplatno. "To je prva zgrada ra ena na taj na in, na podru ju koje doma e zakonodavstvo joĹĄ nije reguliralo, pa u ovom trenutku administracija ko i razvoj takvih projekata jer nema zakonska uporiĹĄta za njih. injenica da smo prvi u Hrvatskoj napravili takvu zgradu sada nam se obija o glavu. Ipak, nije nam Ĺžao ĹĄto nismo profitirali jer smo stekli dragocjena znanja i iskustva", kaĹže SeleĹĄi.

U pet gradova

Uspostavom jednoobrazne i cjelovite usluge ugradnje i servisiranja najnovije tehnologije te vrste putem franĹĄize - zasad u Osijeku, akovu, Ĺ˝upanji, NaĹĄicama i Slatini, a za dvije do tri godine u cijeloj Hrvatskoj - Centar energije mo i e kvalitetnije pristupiti proizvo a ima opreme, bankama i osiguravateljskim ku ama, pa e mo i i konkurentnije nastupati na trĹžiĹĄtu. Za podru je cijele zemlje trebat e mu viĹĄe od dvije stotine montera opreme koje e

isprva obu avati u Osijeku, a zatim i u podruĹžnici Centra energije u Zagrebu i Splitu. "Prema naĹĄim analizama, za primjenu obnovljivih izvora energije zainteresirano je do deset posto kupaca, a do 70 posto za to da su im instalacije ispravno dimenzionirane, kvalitetne i estetski prihvatljive", zaklju uje SeleĹĄi i isti e kako su na razvoju projekta godinu i pol dana radili inĹženjeri Centra or e Markovi , Ferenc Akerman i Goran Fabijan i . Centar energije ovoga je tjedna posjetio i zamjenik osje koga gradona elnika Ivan Vrdoljak, jedan od pretendenata na mjesto ministra energetike u budu oj vladi, pobijedi li na izborima "kukuriku" koalicija. "Nadam se da e ovaj projekt uspjeĹĄno izi i iz Slavonije, pa i iz Hrvatske, jer to je posao budu nosti koji e uskoro postati top-tema u ĹĄirim razmjerima. Poslije zavrĹĄetka gradnje temeljne infrastrukture u gradu, razvoj e se kretati u tom smjeru. Ĺ˝elim da Osijek bude energetski lider u Hrvatskoj, kako po gradskim objektima tako i po tvrtkama koje se time bave i standardima koji e se primjenjivati", rekao je Vrdoljak nakon obilaska zgrade. Goran Flauder

20-21 business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

Končar i Dalekovod ukrotili vjetar

KONČAROVA VJETROELEKTRANA na lokalitetu Pometeno brdo pokraj Splita, na čijoj je gradnji i montaži radilo 10 tvrtki iz Koncerna Končar

snimio hrvoje dominić

> savjeti > tehnologija > projekti > zelene financije

ZELENA ENERGIJA KAO BIZNIS Projektom Pometeno brdo, teškim 252 milijuna kuna, Končar je dokazao da je sposoban sagraditi vjetroelektrane s vlastitim agregatima i udjelom domaće industrije većim od 75 posto. Dio od preostalih 15 agregata trebao bi biti instaliran do kraja ove godine, a preostali tijekom 2012. Dalekovod je razvio vlastite stupove za mjerenje brzine vjetra, a sada instalira vjetroagregate na dvjema vjetroelektranama u Zadarskoj županiji

Uz povećanje energetske učinkovitosti i maksimalnu uštedu energije u svim područjima života, prihvaćajući projekte i planove Eurpske unije, i Hrvatska je prihvatila obvezu da do 2020. poveća udjel energije proizvedene iz obnovljivih izvora na 20-ak posto u odnosu na ukupnu količinu proizvedene energije u zemlji. Ta je obveza i službeno uključena u Strategiju energetskog razvoja Hrvatske iz 2009. godine. Tvrtka Končar jedna je od onih domaćih kompanija koje su najdalje otišle u implementiranju europskih projekata gradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Već gradi vjetroelektranu s vlastitim vjetroagregatima na lokalitetu Pometeno brdo pokraj Splita, rabeći pritom većinom domaću pamet i vlastitu tehnologiju.

15 radnih mjesta po MW

Istraživačko-razvojni projekt vjetroagregata počeo je još 2001. istraživanjima i razvojem u sklopu tehnologijskih projekata koje je dijelom sufinanciralo Ministarstvo znanosti i tehnologije. Pritom je na osnovi mjerenja potencijala vjetra, koje je obavio Institut Hrvoja Požara, zaključeno da je ekonomski opravdano graditi elektranu sa snagom vjetroagregata od 1 MW, što je i realizirano. Ukupni troškovi razvoja projekta iznosili su više od 80 milijuna kuna, a prvi je agregat instaliran 2008., čime je Končar dokazao da je sposoban sagraditi vjetroelektrane s vlastitim agregatima i udjelom domaće industrije većim od 75 posto. Od rujna 2009. vjetroagregat je priključen na elektroenergetsku mrežu, a Končar je povlašten proizvođač i prodaje električnu energiju operateru tržišta energije (HROTE). Projekt gradnje vjetroelektrane na Pometenom brdu nakon instaliranja prvoga agregata je

nastavljen, a u idućim će mjesecima na istoj lokaciji biti podignuto još 14 vjetroagregata snage 1 MW, koji se izrađuju, te jedan snage 2,5 MW, koji je u fazi dovršetka izvedbene dokumentacije.

Solarni park

Končarova vjetroelektrana u cjelini je rezultat i plod istraživanja i razvoja hrvatskih stručnjaka i znanstvenika, a na njezinoj gradnji i montaži radilo je deset tvrtki iz Koncerna Končar i još devet domaćih. Proizvodnja opreme za vjetroagregat i gradnju vjetroelektrane donosi najmanje 15 radnih mjesta godišnje po jednom MW instalirane snage, svojedobno je za Business.hr izjavio predsjednik Uprave Inistituta za elektrotehniku tvrtke Končar dr. sc. Stjepan Car. Sve tvrtke koje su isporučile dijelove i izvele građevinske ili pak montažerske radove na prvom vjetroagregatu 2008. ponovno su dobile poslove isporuke i popratnih poslova za ostalih 15 agregata, od kojih bi dio trebao biti instaliran do kraja ove godine, a preostali tijekom 2012. Projekt gradnje vjetroelektrane snage 17,5 MW Končar dijelom financira vlastitim sredstvima, a dijelom iz kredita HBOR-a i Zagrebačke banke. Ukupna investicijska vrijednost projekta jest 252 milijuna kuna. Dalekovod je još jedna od domaćih tvrtki koja se bavi pionirskim radom razvoja energetskih objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Uz poslove projektiranja, istražnih radova i pripreme gradnje, ta tvrtka nudi posebne usluge u projektima vjetroelektrana, solarnih elektrana, projekata iskorištavanja biomase i malih hidroelektrana, radove na gradnji i montaži objekata i opreme te proizvodnji dijelova za energetske objekte. Od 2007. Dalekovod s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) surađuje na

Dalekovod je proizveo 40 stupova za mjerenje brzine vjetra

projektima razvoja vjetroagregata. Radi preciznijega mjerenja vjetra kao osnove za kvalitetnu analizu vjetropotencijala određenog područja, a time i realnu procjenu proizvodnje energije te ekonomskih aspekata projekta, tvrtka je razvila vlastite stupove za mjerenje brzine vjetra visine 50, 80 i 100 metara. Od ukupno 40 takvih proizvedenih stupova Dalekovod ih je za svoje potrebe postavio 12, a ostatak je prodan drugim tvrtkama. Od dosad pokrenutih projekata, ili onih koji su OGLAS

pri samom završetku, Dalekovod je u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokraj naselja Voštane i Kamenskog, graničnog prijelaza s BiH, u sklopu vjetroelektrane Voštane postavio ukupno devet vjetroagregata, svaki snage 2,3 megavata, odnosno ukupno 20,7 MW instalirane snage. U zadarskoj županiji ta tvrtka pokraj mjesta Otrić instalira osam vjetroagregata ukupne snage 18,4 megavata, koji čine vjetroelektranu Otrić, a u istoj županiji nedaleko do mjesta Mazin i Bruvno insta-

lirana je vjetroelektrana Mazin koju čini sedam vjetroturbina ukupne snage 16,1 megavata. Osim spomenutih vjetroelektrana, Dalekovod priprema prezentacijski projekt solarnog parka Žitnjak u Zagrebu snage oko 1,2 kilovata, kojim tržištu želi predstaviti vlastite mogućnosti razvoja projekata u području iskorištavanja solarne energije. U pripremi su i projekti razvoja toplana i kogeneracijskih postrojenja na biomasu. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

ENERGETSKA UČINKOVITOST

Hrvatska može do 1,3 milijarde € > savjeti > tehnologija > projekti > zelene financije

22-23 business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

Zagreb. "Hrvatska energetska budućnost mora biti utemeljena na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, a sadašnja se energetska politika temelji na lošoj strategiji energetskog razvoja iz 2009. koja zanemaruje obnovljive izvore energije", rekao je prigodom predstavljanja dokumenta “Stajališta Zelene akcije o ener-

getskoj politici RH“ predsjednik Zelene akcije Tomislav Tomašević. Ta najveća nevladina udruga za zaštitu okoliša u Hrvatskoj ove je godine Dan planeta Zemlje posvetila održivoj energetici kao glavnom rješenju za problem klimatskih promjena. Tomašević je rekao kako je Hrvatskoj kroz razne regionalne fondove dostupno čak 1,3 milijarde eura poticaja za projekte energetske učinkovitosti, a Hrvatska bi mogla povući znatan dio tog novca kad bi imala “političku volju i jasnu energetsku politiku”. H/B.hr

RBA

Flexi Green stambeni krediti Zagreb. Raiffeisenbank je objavio kako je proširio postojeću ponudu stambenih kredita novom kreditnom linijom Flexi Green. Ti krediti namijenjeni su za kupnju i gradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina, kao i za povećanje energetske učinkovitosti postojećih stambenih nekretnina. RBA će kredite odobravati u iznosu od 5000 do 200.000 eura

za kupnju, odnosno izgradnju stambenih nekretnina, a iznos kredita za adaptaciju može biti najviše do 35 posto procijenjene građevinske vrijednosti stana ili 500 eura po četvornome metru stana, odnosno najviše do 50 posto procijenjene nove građevinske vrijednosti kuće, do najvišeg iznosa od 100.000 eura. Kamatna stopa za kupnju i gradnju iznosi 5,75 posto (EKS od 5,93 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u RBA te 6,25 posto (EKS od 6,48 posto) za ostale klijente. B.hr

Zeleno poduzetništ ključ razvoja Dalma PROJEKT COAST Do sada su 64 perspektivna i održiva zelena projekta ostvarila pravo na potporu Programa za poticanje zelenog poduzetništva u iznosu od oko 6,7 milijuna kuna, među kojima su očuvanje brojnih autohtonih sorti vina i eksperimentalni uzgoj školjkaša radi pokretanja i širenja proizvodnje novih komercijalnih vrsta, a važno mjesto zauzima i pustolovni turizam Prirodne ljepote, čista, nedirnuta priroda, izrazito bogata i raznolika prirodna i kulturna baština Dalmacije glavni su atributi kojima se dičimo pred svijetom i kitimo turističke brošure, plakate i razglednice. Bogati mozaik prirodne i krajobrazne raznolikosti dalmatinske obale i mora prepoznao je i Mediteranski program WWF-a koji je hrvatsku obalu proglasio jednim od 13 prioritetnih sredozemnih morskih područja za

očuvanje i zaštitu. No koliko smo uistinu svjesni razvojnog potencijala bogatog i raznolikog prirodnog okruženja Dalmacije, koliko smo aktivni u očuvanju prirodnih, tradicijskih i autohtonih specifičnosti i vrijednosti? Upravo s ciljem očuvanja tih vrijednosti i održivog korištenja biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali, 2007. godine Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s Ministarstvom zaštite

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, četirima dalmatinskim županijama i brojnim drugim partnerima, uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), pokre-

će projekt Coast.

Utjecaj na praksu

Projekt Coast izravno i preko bankarskog sektora utječe na poduzetničke aktivnosti i praksu u ključnim djelatnostima na dalmatinskoj obali kao što su

poljoprivreda, turizam, ribarstvo i marikultura kako bi načela očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti postala sastavni dio njihova poslovanja. Krajem 2008. godine pokrenut je Program za poticanje zelenog podu-

OGLAS

tvo acije OLIVER DRAGOJEVI , UNDP-ov ambasador dobre volje za dalmatinsku obalu, u vinogradu autohtone sorte grk na obiteljskom imanju Bire ARHIVA BUSINESS.HR

rati kao inovacija i moda, a prepoznato je kao klju gospodarske strategije i održivog razvoja odre ene regije. Najkra e se može definirati kao poduzetništvo koje svoju prednost i konkurentnost temelji upravo na prepoznatljivosti i izvrsnosti koja izvire iz vrijedne prirodne i kulturne baštine koju ono uva i održivo koristi. TRADICIONALNA brodica falkuša na ijoj se obnovi temelji komiški turizam (izvor za fotku: Hrvatska turisti ka zajednica) ARHIVA BUSINESS.HR

zetništva (PPZP) koji je kreiran u suradnji sa županijskim razvojnim agencijama etiriju dalmatinskih županija, a koji je danas najvažnija aktivnost projekta Coast. Zeleno poduzetništvo u svijetu se ve odavno prestalo percipi-

Tri grupe poticaja

PPZP je prakti na podrška zelenom poduzetništvu, dakle svim gospodarskim aktivnostima koje su prijateljske prema prirodi, krajobrazu i okolišu. Ekološka poljoprivreda, uzgoj autohtonih sorti i pasmina, ekološko ribarstvo i školjkarstvo te ruralni, pustolovni i na prirodi temeljen turizam gospodarske su grane s velikim mogu nostima razvoja, a PPZP poti e upravo poslovne inicijative i projekte unutar tih sektora.

Tri su grupe poticaja kojima PPZP poti e brži i efikasniji razvoj zelenog poduzetništva na dalmatinskoj obali. Perspektivnim zelenim poduzetni kim idejama pruža se tehni ka i financijska pomo kroz darovnice, a od travnja 2010. godine PPZP kre e s izravnim kreditiranjem poduzetni kih projekata kroz Program jamstveno-kreditnog fonda, koji se provodi u suradnji sa Splitskom i Jadranskom bankom, dok je operativno provo enje programa povjereno županijskim razvojnim agencijama. Taj program nudi poduzetnicima povoljnije uvjete kreditiranja od tržišnih. Poduzetnici mogu dobiti do 50 posto jamstva te se tijekom realizacije projekta odobrava dodatna izlazna subvencija kamate, što u kona nici za poduzetnika može zna iti dosta povoljniju kamatnu stopu od tržišne (ovisno o vrsti i kva-

liteti projekta). Ono što taj program izdvaja od dosadašnjih srodnih programa jest mentorstvo koje podrazumijeva da se aktivno prati poslovanje svakog poduzetnika te ga se savjetuje o svim važnim aspektima za razvoj i uspješnost poslovanja. Osim direktne potpore zelenim projektima, PPZP poduzetnicima nudi i tehni ku i financijsku pomo pri aplikaciji na druge nacionalne i me unarodne programe potpore. Jedan od najprivla nijih programa potpore svakako je IPARD, program bespovratnih sredstava fonda EU za poljoprivrednike i poduzetnike.

Ruralni turizam

Do sada su 64 perspektivna i održiva zelena projekta ostvarila pravo na potporu PPZP-a u iznosu od oko 6,7 milijuna kuna, koji su obuhvatili raznolika podru ja poduzetni kog djelovanja. Zeleni projekti

PPZP-a pridonijeli su o uvanju brojnih autohtonih sorti vina (grk, palagružonka, kurteloška) i maslina (krvavica), autohtonih pasmina (buša), a zaslužni su i za širenje i promicanje ekološkog maslinarstva, vinogradarstva i vinarstva te ekološkog uzgoja vo a, povr a i ostalog tradicionalnog bilja u Dalmaciji. Ništa manje zanimljivi nisu projekti održivog školjkarstva i ribarstva, od eksperimentalnog uzgoja školjkaša radi pokretanja i širenja proizvodnje novih komercijalnih vrsta poput male kapice ili brbavice do ekološkog uzgoja autohtone ugrožene riblje vrste hama. Turisti ka se ponuda oboga uje i razvojem ruralnog turizma te ponudom autohtonih, brendiranih proizvoda s dodanom vrijednoš u. Pustolovni turizam tako er zauzima važno mjesto u širokoj paleti zelenog poduzetništva, pa su tako projekti obnove falkuše i razvoja turizma temeljenog na tom simbolu komiške tradicije i povijesti, kao i razvoj konji kog turizma na otoku Visu, primjeri turizma naslonjenog na autohtone vrijednosti i jedinstvenosti tradicije, kulture i prirodnih bogatstava. Dalmatinska obala, sa svojom iznimnom biološkom, krajobraznom i kulturnom baštinom te perspektivnim turisti kim sektorom, izvrstan je primjer kraja koji koristi zeleno poduzetništvo za svoj razvoj, vlastito o uvanje i budu nost. Autori: Jelena Kurtovi i Anja Škulje-Makjani , Program Ujedinjenih naroda za razvoj

tema 24-25

BOLJE OD REKORDNE 2001. GODINE Druga godina od izlaska obiluje prilikama za povoljna okrupnjavanja kompanija

Preuzimanja u srednjoj i ožujka ove godine doseg Naftne i telekomunikacijske kompanije, kao i bankarske grupacije, bile su od siječnja do ožujka ove godine omiljena lovina svojih konkurenata s viškom gotovine i ambicijama zauzimanja snažnijih tržišnih pozicija - ali najveći pojedinačni komad kolača bio je udjel u Rosnjeftu vrijedan šest milijardi eura U prva tri mjeseca ove godine u srednjoj i istočnoj Europi dogodila su se korporativna spajanja i preuzimanja vrijedna 27,6 milijardi eura. Najviša je to vrijednost takvih poslova u regiji od rekordne 2001. godine prema podacima Mergermarketa. Najveći dio od spomenutih 27,6 milijardi dolara otišao je u sektor energije, industrije i rudarstva-čak 12,5 milijardi eura ili 45,4 posto ukupne vrijednosti svih poslova.

Nabolje prošao VTB

Najaktivniji aranžer preuzimanja i spajanja bila je ruska banka VTB Capital koja je dogovorila poslove u vrijednosti od devet milijardi eura. Ta investicijska banka uzela je tu ulogu zahvaljujući aranžiranju najvećeg regionalnog posla - BPova preuzimanja udjela u ruskoj naftnoj kompaniji

Rosnjeft. Posao je bio vrijedan gotovo šest milijardi eura. Najutjecajniji pravni savjetnici došli su pak iz kuće Linklaters, koji su pomogli u sklapanju šest poslova vrijednih 13 milijardi eura.

Hrvati nisu preuzimali

Prvo ovogodišnje tromjesečje bilo je obilježeno povratkom velikih transakcija u regiju - sklopljeni poslovi u dosadašnjem dijelu godine vrjedniji su pola milijarde eura od onih sklopljenih u prvom kvartalu 2010. U tim poslovima hrvatskih kompanija nije bilo, možda se tek posreći do jeseni Agrokoru Ivice Todorića ući u slovenski Mercator. čiji vlasnici i njihovi vjerovnici nikako da donesu konačnu odluku o tome što učiniti. Nikola Sučec nikola.sucec@business.hr

VTB preuzima pola Moskovske banke i četvrtinu Capital Insurance Groupa - 2,59 milijardi eura -Krajem veljače ruska investicijska banka VTB preuzela je pola državne Moskovske banke te četvrtinu udjela u osiguravatelju Capital Insurance Group. VTB-ov konačni cilj je preuzimanje stopostotnog vlasništva Moskovske banke i jačanje maloprodajne i korporativne pozicije u središnjoj Rusiji.

Banco Santander preuzeo je poljski Bank Zachodni 4,29 milijardi eura -Španjolcima je poljsku Zachodni banku prodao irski Allied Irish Banks. Ta je irska banka najavila prodaju 70-postotnog udjela u Zachodniju još prošle godine pošto su regulatori odredili irskoj banci da mora pojačati bilancu oslabljenu zbog irske dužničke krize i gubitaka po nekretninama. Transakcija je čekala odobrenje poljskog financijskog regulatora.

Wanhua Industrial Group preuzeo BorsodChem - 1,23 milijarde eura - Kineska kompanija Wanhua iskoristila je potpuno preuzimanje mađarske petrokemijske tvrtke BorsodChem kao polugu za proširivanje svojeg utjecaja u srednjoj i istočnoj Europi. Direktori Wanhua kazali su kako je to preuzimanje poslužilo kao primjer daljnjeg prodora kineskog kapitala u regiju i otvaranja Kine prema Europi.

a naše cjelokupne regije iz krize otkrila je kako istočna Europa

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

istočnoj Europi do kraja gnula 27,6 milijardi eura ››

Većinu spajanja u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi dogovorili su ruski poduzetnici, bankari, država i oligarsi

Federal Grid Company preuzeo petinu Inter RAO-a - 2,554 milijarde eura -U najsvježijoj transakciji moskovski operater gradske električne mreže Federal Grid preuzeo je 20 posto minus jednu dionicu Inter RAOa, jednog od većih ruskih opskrbljivača i prodavatelja električne energije. Prodaja petine te državne tvrtke dio je plana privatizacije koji je ruska vlada počela provoditi još 2008. godine.

Delhaize preuzeo Deltu Maxi - 933 milijuna eura -Belgijski maloprodajni lanac Delhaize kupio je vodeći maloprodajni lanac u Srbiji Delta Maxi, koji je do sada bio u vlasništvu Milorada Miškovića. Vrijednost transakcije iznosila je 933 milijuna eura. Tom transakcijom Delhaize je preuzeo i vlasništvo nad više od polovice prodavaonica Delta Maxija u Srbiji, kao i nad sedam distributivnih centara Delta Maxi grupe.

Francuski Total preuzeo 12 posto Novateka - 2,88 milijardi eura -Francuska naftna kompanija Total početkom ožujka preuzela je 12 posto ruskog proizvođača prirodnog plina Novatek uz otvorenu opciju preuzimanja dodatnih pet posto. Cijeli je posao vrijedio 2,88 milijardi eura. Time je zaključen ulazak u strateško partnerstvo kojemu je cilj, kao i u slučaju BP-a i Rosnjefta, eksploatacija zemnog plina na ruskom Arktiku.

Renco Group kupio tvornice Severstal Operationsa - 865 milijuna eura -Ruski proizvođač čelika Severstal, kojeg kontrolira milijarder Aleksej Mordašov, pristao je prodati tri svoja pogona u Sjedinjenim Američkim Državama američkom Renco Groupu, tek tri godine nakon što ih je i sam Severstal stekao. Tvornice su prodane Amerikancima nakon što je uprava Severstala zaključila da su troškovi proizvodnje u njima preveliki.

ESU preuzeo 92 posto Ukrtelekoma - 971 milijun eura -Kao i u Rusiji, velike privatizacijske priče počele su se događati i u Ukrajini. Državni telekomunikacijski operater Ukrtelekom prodan je privatnoj ukrajinskoj tvrtki Epic Services Ukraine, koja je pak dio austrijskog investicijskog fonda EPIC. Zanimljivo je kako Ukrtelekom nije preuzeo lokalni moćnik Rinat Ahmetov, već je Epic jedini dao ponudu.

Rostelecom preuzeo većinski paket u National Telecomunicationsu 697 milijuna eura -U toj je transakciji ruski nacionalni telekomunikacijski operater Rostelecom od Surgutnjeftegaza, National Media Groupa i Raybrooka kupio 72 posto National Telecomunicationsa. Tim poslom Rostelecom se učvrstio kao vodeći pružatelj brzog interneta i ostalih mrežnih usluga.

BP-ovo preuzimanje 9,5posto u Rosnjeftu - 5,908 milijardi eura -BP je zamijenio pet posto svojih dionica za 9,5 posto dionica Rosnjefta. Time će s ruskom tvrtkom moći pokrenuti projekte istraživanja i proizvodnje nafte u Arktiku. U arktičkoj je zoni oko 51 milijardu tona nafte, odnosno količina koja može zadovoljiti globalnu potražnju četiri godine.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

TEKSTILCI

DTR izgubio 1,91 mil. kuna

DTR je u prvom ovogodišnjem tromjesečju izgubio 1,91 milijun kuna, stoji u objavi kompanije na Zagrebačkoj burzi. Ukupan prihod tvrtke bio je samo malo veći od ostvarenoga gubitka, a iznosio je 1,94 milijuna kuna. U siječnju ove godine tvrtka je završila gradnju novoga proizvodnog pogona u kojem je počela proizvodnja. U objavi na ZSE-u Uprava kojom pred-

sjeda Mladen Trogrlić žali se na globalnu recesiju zbog koje su bili izloženi cjenovnim oscilacijama jediničnih cijena za svoje proizvode, a pogodio ih je i velik pad prodaje odjeće na domaćem tržištu. „Provodi se maksimalna racionalizacija troškova, kao i smanjenje zaliha gotove robe, kako bi se povećao koeficijent obrtaja zaliha te poboljšalo poslovanje“, tvrdi Trogrlić. Osnovni je planirani cilj do kraja 2011. godine osigurati potpunu zaposlenost proizvodnih kapaciteta. B.hr

Končar D&ST zaradio 9,37 milijuna kuna

IPAK MANJE UGOVORENIH POSLOVA Tvrtka iz grupe Končar digla je prihode na 214,5 milijuna kuna zahvaljujući porastu izvoza od šest posto, a zabrinuta je zbog neizvjesne naplate 9,5 milijuna kuna od Elektromaterijala i 0,3 milijuna kuna od slovenskog Merkura Dobit kompanije Končar - Distributivni i specijalni transformatori porasla je u prvom kvartalu ove godine 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosila 9,37 milijuna kuna, vidljivo je iz tromjesečnog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni su prihodi te kompanije u prvom kvartalu porasli s lani zabilježenih 201,1 milijuna kuna na 214,5 milijuna kuna ove godine, a isti je trend zabilježen i u rubrici ukupnih rashoda koji su se povećali sa 189,9 milijuna kuna ostvarenih u prvom kvaratalu 2010. na 202,8 mi-

lijuna. Prihodi od prodaje u 2011. godini porasli su na 212 milijuna kuna, što je rast od šest posto u odnosu na promatrano razdoblje. Pritom je izvoz prema istom razdoblju prošle godine porastao za 6 posto, sa 163,4 mil. kn na 173,7 milijuna kuna te, napominje se

ZADUŽIVANJE

Travanj bez aukcije trezoraca

S obzirom na izostanak aukcija u protekla tri tjedna, stanje kratkoročnog duga države na osnovi izdanih trezorskih zapisa smanjilo se u odnosu na posljednju održanu aukciju (potkraj ožujka) za 570 milijuna kuna i 33,2 milijuna eura, pišu analitičari RBA. Navedena kretanja zasigurno su posljedica posljednjeg izdanja međunarodne obveznice denominirane u dolarima, naplate poreznih

prihoda te mogućeg povlačenja barem dijela zadržane dobiti iz kvazidržavnih poduzeća. Ipak, u odnosu u na kraj 2010. godine, dug središnje države putem izdanih trezorskih zapisa viši je gotovo 1,8 milijardi kuna, i to isključivo zahvaljujući novoizdanim kunskim trezorskim zapisima. Naime, stanje duga po izdanim trezorskim zapisima uz valutnu klauzulu smanjeno je za 119,6 milijuna eura. Unatoč dospijeću 100 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa, analitičari RBA ni u sljedećem tjednu ne očekuju aukciju. B.hr

DARINKO BAGO, predsjednik Uprave Končar grupe, trebao bi biti zadovoljan rezultatima podružnice DST Snimio Saša ĆetkoviĆ

u izvješću Uprave, čini 82 posto prihoda od prodaje.

Bolja likvidnost

Iz Uprave su izvijestili kako su se pokazatelji tekuće i ubrzane likvidnosti poboljšali u ovoj godini u odnosu na isto razdoblje lani, a vrijednost ugovorenih poslova krajem ožujka iznosila je 394,4 milijuna kuna, 10,6 posto manje nego u istom razdoblju 2010. Što se naplate potraživanja tiče, Uprava neizvjesnom ocjenjuje naplatu 9,5 milijuna kuna od Elektromaterijala te 0,3 milijuna kuna od slovenskog Merkura. Investicijske aktivnosti Končar - Distributivnih

BROJKE

394,4 milijuna kuna iznosila je potkraj ožujka ove godine vrijednost ugovorenih poslova, 10,6 posto manje nego u istom razdoblju 2010.

i specijalnih transformatora u 2011. godini obilježit će gradnja novog VN laboratorija za ispitivanje srednjih energetskih transformatora, s dodatnim proizvodnim i skladišnim prostorima, najavljeno je iz kompanije. B. Starčić

MIJENJAJU I STATUT

Franck isplaćuje osam kn po dionici Glavna skupština Francka sazvana je za 27. svibnja, a odlučivat će i o prijedlogu raspodjele dobiti iz prošle godine te isplati dividende dioničarima u iznosu od osam kuna po dionici, navodi se u pozivu za skupštinu objavljenom na

Zagrebačkoj burzi.

Dobit Francka iskazana u godišnjim financijskim izvješćima za poslovnu 2010. iznosi 48,2 milijuna kuna nakon oporezivanja. Ostvarena dobit rasporedila bi se za isplatu dividende, i to osam kuna po dionici, a preostali dio do-

biti raspoređuje se u zadržanu dobit, što je prijedlog o kojem će se odlučivati. Dividenda bi se isplatila u roku od 30 dana od održavanja skupštine. Skupštini se predlaže da za revizora za 2011. godinu izabere tvrtku BDO Croatia iz Zagreba, uz ukupnu

godišnju naknadu (Franck d.d. i Grupa Franck) od 100.000 kuna. Skupštini su predložene izmjene Statuta Francka d.d. Tim se izmjenama predlaže i odredba prema kojoj Nadzorni odbor može imenovati članove Uprave na vrijeme do najviše četi-

ri godine, a predsjednika Uprave na vrijeme do najviše pet godina. Ponovno imenovanje predsjednika i članova Uprave moguće je tijekom posljednje godine njihova mandata, što se predviđa u predloženim izmjena Statuta. B. hr/H.

OGLAS

Apple objavio bajoslovnu dobit od 5,99 milijardi USD

IPHoNE IDE k'o HaLVa Nakon proširenja svoje ponude iPhonea 4 na drugi veliki američki telekom, Apple je uspio prodati 18,7 milijuna tih mobitela i udvostručiti neto dobit Potpisivanje ugovora o prodaji mobitela iPhone 4 i s drugim velikim američkim mobilnim telekomom Verizonom, bio je pun pogodak za Apple. Ta je tvrtka u drugom poslovnom

kvartalu financijske 2011. godine gotovo udvostručila neto dobit koja je dosegnula astronomskih 5,99 milijardi dolara. Razlog je tome skok prodaje 83 posto, na 24,7 milijardi dola-

ra, znatno iznad procjena analitičara koji su sudjelovali u anketi financijskog servisa Bloomberg. Verizon je počeo prodavati iPhone 4 u veljači, čime je pomogao Appleu da proda

stEVE jobs, genij čiji povratak s bolovanja sa strepnjom čekaju ulagači

Gladno tržište

U istom prošlogodišnjem tromjesečju neto dobit Applea iznosila je 3,07 milijardi dolara, pa je tako dobit po dionici prošle godine bila 3,33 dolara, a ove skočila na 6,40 dolara po dionici. Dionica Applea na burzi u Frankfurtu poskupjela je 2,4 posto, na oko 354,8 dolara, a na Nasdaqu u New Yorku poskupjela 4,55 dolara, na 342,31 dolar. Apple je 11. ožujka predstavio novi iPad 2 i zabilježio nižu prodaju jer jednostavno nije mogao

proizvesti dovoljno primjeraka. Oduševljenje rezultatima nisu mogli prikriti američki financijaši koji tvrde da je jedini limit prodaje Appleovih proizvoda njegov+ proizvodni kapacitet koji ne uspijeva zadovoljiti apetite potrošača.

Zvijezda iPad 2

Upravo od iPada 2 očekuju puno, da će u trećem kvartalu od travnja do srpnja prodati 7,3 milijuna komada, koliko su uspjeli realizirati tijekom zimskog tromjesečja i božićne kupnje. No prodaja je podbacila u prethodnom tromjesečju kad je prodano 4,69 milijuna iPada. Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

koNkUrENCIja

IPad i iPhone imaju ambiciozne suparnike

arhiva b.hr

brojka

ukupno 18,7 milijuna komada mobitela u tromjesečju, a analitičari su procjenjivali da će ih prodati 16,3 milijuna.

brojka

18,7 6,4

posto porasla je prodaja Applea u drugom tromjesečju financijske 2011. godine

milijuna iPhonea 4 prodao je Apple od siječnja do travnja ove godine

dolara po dionici iznosi kvartalna Appleova zarada

Omiljeni Appleovi iPhone i iPad suočavaju se ipak sa sve agresivnijom konkurencijom velikih proizvođača telekomunikacijeske opreme i gadgeta, kao što su Samsung i Motorola, koji upotrebljavaju Googleov operativni sustav Android za svoje telefone i tablete, te s RIM-om koji proizvodi Blackberry.

Ove će godine pametni mobiteli utemeljeni na Androidu zauzeti oko 39,5 posto globalnog tržišta pametnih mobitela, a 15,7 posto trebalo bi pripasti Appleu. No barem dvije godine, računaju u drugoj konzultantskoj kući Needham & Co, Apple će zadržati vodeći udjel 70 posto s tablet računalom iPadom.

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

285.26

287.44

285.50

0.07%

35,263

10,100,281.45

23,379.18

253.10

315.99

265.00

267.50

265.00

1.72%

15,536

4,134,082.81

1,797.79

242.21

318.99

88.16

93.39

92.93

5.60%

15,194

1,392,242.71

763.47

54.00

118.99

Ina-industrija nafte d.d.

3,670.00

3,810.00

3.25%

295

1,103,579.52

38,100.00

1,625.00

4,050.00

Ericsson Nikola Tesla

1,585.50

1,613.00

1,585.50

-1.40%

558

891,709.70

2,111.33

1,181.00

1,777.00

680.00

695.00

680.00

-1.45%

1,246

852,559.84

948.95

680.00

1,044.18

Atlantska plovidba d.d. Dalekovod

240.04

247.50

240.04

-2.02%

2,396

582,522.03

550.61

217.00

390.00

Opeka d.d. za proizv. i promet građ. mat.

400.00

0.00%

1,000

400,000.00

84.25

390.00

400.00

Dom holding Atlantic grupa

59.77

61.50

61.00

0.07%

5,828

355,303.32

455.50

27.87

63.89

753.00

764.25

753.00

-1.05%

450

341,305.94

2,510.73

657.10

829.99

Podravka prehrambena industrija d.d.

316.28

320.00

0.00%

1,053

336,059.26

1,734.40

240.00

355.00

Tisak

170.11

177.10

3.10%

1,632

284,974.26

422.66

135.00

267.90

1,752.00

1,848.00

1,752.00

-5.04%

138

248,882.00

277.83

1,106.00

2,900.00

745.00

0.00%

250

186,250.00

330.97

740.00

745.00

13.41

13.71

13.41

-2.19%

13,544

182,797.64

100.58

12.45

39.35

550.01

552.00

-1.00%

222

122,526.09

1,419.81

430.00

594.99

Institut IGH Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Ingra Končar - elektroindustrija Uljanik plovidba

592.02

596.00

592.02

0.34%

156

92,763.54

343.37

533.13

675.00

Petrokemija

153.00

155.84

153.55

0.35%

550

84,478.47

513.03

105.50

184.73

3,400.00

3,550.00

3,500.00

2.94%

79,950.00

397.58

612.00

4,990.00

949.90

950.00

5.56%

78,849.20

375.02

543.15

1,105.00

Kaštelanski staklenici Turisthotel Končar

1,206.04

1,219.50

1,206.04

0.07%

67,945.83

74.08

909.99

2,198.00

Tankerska plovidba

1,360.00

1,409.00

3.60%

63,689.00

882.58

1,140.00

1,615.00

Luka Rijeka

200.00

202.55

200.00

0.00%

311

62,205.40

1,196.01

161.54

267.02

Dubrovnik - Babin kuk

122.00

0.00%

500

61,000.00

215.33

52.00

165.00

Jadroplov d.d.

137.80

139.05

137.80

-1.57%

428

59,419.30

225.53

124.01

190.30

AD Plastik

126.00

128.00

126.00

-2.32%

428

54,412.30

529.15

80.21

146.00

Vupik Privredna banka Zagreb

70.61

73.00

71.98

-1.23%

734

52,817.81

108.36

41.77

133.82

556.01

561.00

0.18%

52,516.18

10,700.95

461.06

708.00

Tehnika

1,199.00

1,279.00

1,201.89

0.16%

47,104.65

227.71

871.01

1,649.98

Zvijezda

3,500.00

3,540.00

3,505.00

0.17%

45,655.00

351.40

2,851.00

4,299.00

436.05

437.00

-1.35%

41,438.95

600.27

339.99

497.02

38.43

39.95

39.92

4.39%

887

35,026.71

129.22

22.36

52.00

650.00

0.00%

32,500.00

1,950.00

290.01

675.00

Kraš, prehrambena industrija

Đuro Đaković holding

Dukat

Franck prehrambena industrija

825.20

826.00

825.20

-0.10%

32,190.00

352.50

655.38

938.00

Industrogradnja d.d.

559.00

599.00

8.91%

28,310.00

270.99

292.00

599.00

Auto Hrvatska Ledo

360.00

1.12%

28,080.00

180.00

302.00

513.00

5,900.00

6,000.00

3.45%

23,800.00

1,321.02

4,720.12

6,900.00

Viadukt

245.00

250.00

245.00

-0.41%

22,150.00

111.92

190.00

349.94

Lošinjska plovidba

144.50

148.93

-0.31%

121

17,513.93

98.65

121.00

173.00

Adris grupa Medika Fima validus Zagrebačka banka

Cijena dionice Instituta IGH u četvrtak je snažno pala uz 248.882 kune prometa. Protrgovano je s ukupno 138 komada dionica. Institut IGH ponovno je zaronio ispod razine od 1.800 kuna. Pad je zabilježen nakon javnog istupa predsjednika Uprave Jure Radića koji se suočio s ozbiljnim navodima Haaškog suda da je dio sudionik zločinačkog pothvata. Radić je u ponedjeljak to odbio, dodavši da je i on kriv ako je kriv Franjo Tuđman.

Najniža

CROBEX: +0,20%

Adris grupa Belje

Dionica poljoprivrednog poduzeća u četvrtak je zabilježila velik rast cijene, ali i priličan promet. Ukupno je u četvrtak protrgovano sa 15.194 dionice ukupne vrijednosti 1,4 milijuna kuna. Ovim je velikim rastom dionica Belja nakon sedam dana ponovno preskočila cjenovnu razinu od 90 kuna. Ta je tvrtka zabilježila i poveliki raspon cijene pa je tako najniža iznosila 88,16 kuna, a najviša 93,39 kuna.

Redovan promet: 22.833.704,00 Kn

306.12

0.00%

15,306.00

2,943.62

286.07

373.00

7,500.00

7.14%

15,000.00

226.46

6,200.00

8,250.00

11.30

11.79

11.70

4.46%

1,156

13,110.94

31.61

5.00

22.39

245.00

245.50

-2.96%

12,990.34

15,723.88

200.00

289.98

Viro tvornica šećera d.d.

420.00

423.00

-0.47%

10,968.00

586.56

290.00

507.77

Istraturist Umag d.d.

269.99

274.79

4.88%

10,620.91

1,284.64

250.10

395.00

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

120.10

-7.62%

9,608.00

121.57

65.10

135.00

RIZ-odašiljači

120.00

4.35%

8,400.00

44.90

98.00

205.00

Tekstilpromet

375.00

0.00%

8,250.00

30.69

331.00

600.00

Riviera Poreč

214.00

-0.44%

6,420.00

781.85

140.00

259.65

5,800.01

-3.33%

5,800.01

1,784.07

4,502.00

6,299.00

Hoteli Maestral

Croatia osiguranje d.d.

95.00

2.03%

5,700.00

48.99

44.59

122.50

Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

16.70

16.99

-0.93%

300

5,068.00

8.60

15.24

23.98

Lucidus dioničko

18.40

19.97

8.71%

256

4,800.89

50.55

14.03

21.99

Kutjevo

30.00

10.78%

150

4,500.00

171.79

23.11

32.50

Slobodna Dalmacija

30.00

0.00%

142

4,260.00

156.63

20.01

60.00

SN holding Adriatic Croatia International Club d.d. Podravska banka Božjakovina

156.01

-2.49%

3,120.20

424.35

130.58

245.00

3,000.61

-3.14%

3,000.61

333.25

2,200.00

3,517.00

401.18

-0.94%

2,808.26

268.29

400.00

430.00

93.00

3.26%

1,860.00

19.06

80.01

130.00

Hidroelektra niskogradnja

132.00

0.00%

1,584.00

82.35

120.00

239.00

Jadroagent

622.00

5.96%

1,244.00

68.95

515.00

711.99

Maistra

60.00

4.90%

300.00

656.66

51.00

74.95

Magma d.d.

18.20

-9.00%

91.00

88.71

18.20

69.90

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR PETROL GORENJE TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AERODROM LJUBLJANA DELO PRODAJA SALUS SAVA LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV AKTIVA NALOZBE KD GROUP

BANJALUČKA BURZA RSDS-O-C ATLT-PO1 TLKM-R-A RSRS-O-C HEDR-R-A ZPTP-R-A RITE-R-A RSRS-O-D RNAF-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 ATLANTIK BB d.o.o. BANJA LUKA 100,00 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RAFINERIJA NAFTE AD BROD

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B BIGFRK3 FBIHK1C MIGFRK2 BSNLR BHTSR FBIHK1D JPESR IKBZRK2 HDGSR SOSOR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C ZIF MI GROUP DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS TIGR MTLC AERO TLFN ENHL SJPT A2012 AGBN JESV A2016 A2015 FITO A2014

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Tigar a.d. Pirot Metalac a.d. Gornji Milanovac Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2014K

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB ALK REPL GRNT RMDEN04 BESK SPAZ STIL MPT KOMU

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE REPLEK SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 Besko a.d. Vlasotince SKOPSKI PAZAR SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE KOMUNA SKOPJE

Najniža 57,00 165,00 225,10 10,80 70,77 0,65 8,40 15,02 23,00 312,00 58,10 12,50 16,20 3,61 41,00

Najviša 59,20 170,05 244,00 11,30 74,50 0,67 8,90 15,20 23,00 315,00 59,00 13,20 16,55 3,70 42,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 57,00 165,00 225,10 10,80 70,77 0,66 8,40 15,20 23,00 312,00 58,10 13,20 16,50 3,68 42,00

Promet

valuta: EUR - euro 58,12 168,65 228,76 11,00 71,61 0,67 8,56 15,19 23,00 313,57 58,36 12,99 16,51 3,69 41,79

-3,23 % -2,88 % -4,21 % -4,42 % -4,99 % -2,08 % -4,55 % 0,07 % 9,58 % 0,06 % -0,85 % 5,18 % -0,30 % 1,94 % 0,00 %

21225 1.233.674,00 2887 486.885,09 1066 243.854,30 10213 112.317,59 881 63.092,50 66650 44.372,96 3854 32.997,49 2166 32.912,21 853 19.619,00 54 16.933,00 213 12.431,30 780 10.136,41 583 9.623,80 1274 4.697,88 100 4.179,10

valuta: BAM - konvertibilna marka 83,20 100,00 1,69 37,00 0,70 6,75 0,35 36,15 0,16

85,00 100,00 1,70 37,00 0,70 7,00 0,35 36,24 0,16

85,00 100,00 1,70 37,00 0,70 6,99 0,35 36,20 0,16

0,76 2,16 % 131249 0,00 % 500 1,70 0,59 % 22295 0,37 0,00 % 78465 0,70 0,00 % 24441 6,94 1,60 % 1287 0,35 -12,50 % 25000 0,36 -1,63 % 18660 0,16 -13,33 % 38000

100.362,68 50.000,00 37.896,50 29.032,05 17.108,70 8.935,39 8.750,00 6.754,62 5.928,00

valuta: BAM - konvertibilna marka 43,00 41,03 5,65 38,50 4,00 13,20 22,10 36,01 30,01 75,00 3,67 6,01

43,00 41,50 5,80 38,50 4,15 13,70 22,12 36,01 31,02 75,00 3,67 6,01

3.632,00 501,00 739,00 2.350,00 494,00 1.099,00 940,00 1.005,00 93,70 8.350,00 6.500,00 75,15 80,00 6.900,00 84,48

3.750,00 508,00 750,00 2.350,00 509,00 1.150,00 950,00 1.025,00 94,35 8.500,00 6.590,00 75,15 80,30 7.500,00 84,48

85,10 3.700,00 4.458,00 42.000,00 590,00 93,50 7.100,00 6.596,00 186,00 24.000,00 456,00

43,00 41,03 5,80 38,50 4,15 13,70 22,10 36,01 30,01 75,00 3,67 6,01

43,00 0,94 % 41,47 0,02 % 5,80 4,50 % 38,50 1,32 % 4,14 1,22 % 13,42 5,14 % 22,11 0,45 % 36,01 -0,03 % 30,77 -3,26 % 75,00 0,00 % 3,67 0,00 % 6,01 -14,14 %

13587 11851 74413 3850 11829 2220 1312 667 430 100 1821 984

584.241,00 491.459,77 431.420,48 148.225,00 48.973,16 29.789,92 29.003,35 24.018,67 13.231,20 7.500,00 6.683,07 5.913,84

valuta: RSD - srpski dinar 3.662,00 505,00 750,00 2.350,00 504,00 1.150,00 944,00 1.016,00 94,35 8.442,00 6.566,00 75,15 80,30 7.260,00 84,48

3.661,88 503,65 749,27 2.350,00 503,51 1.149,58 941,17 1.015,80 93,90 8.439,27 6.566,32 75,15 80,30 7.260,12 84,48

-3,04 % 0,40 % 1,49 % 2,58 % 0,20 % 0,35 % 0,43 % 1,60 % 0,74 % 1,08 % 1,02 % -0,01 % 0,87 % 3,71 % -0,02 %

5943 24585 7341 2061 8989 3249 2420 1501 16201 158 190 16399 15078 163 13553

21.762.551,00 12.382.215,00 5.500.395,00 4.843.350,00 4.526.054,00 3.734.989,00 2.277.636,00 1.524.713,00 1.521.283,70 1.333.405,00 1.247.600,00 1.232.384,85 1.210.712,70 1.183.400,00 1.144.957,44

valuta: MKD - makedonski denar

85,40 85,13 52,38 3.701,00 3.700,19 3.700,19 4.470,00 4.459,52 4.459,52 42.100,00 42.029,47 42.029,47 600,00 591,21 591,21 93,50 93,50 57,53 7.100,00 7.100,00 7.100,00 6.596,00 6.596,00 6.596,00 190,00 187,22 187,22 24.500,00 24.307,23 24.307,23 456,00 456,00 456,00

-0,41 % 48415 2.535.997,48 0,00 % 531 1.964.800,00 0,24 % 392 1.748.133,00 0,07 % 34 1.429.002,00 0,30 % 746 441.045,00 0,00 % 7039 404.946,35 -2,74 % 52 369.200,00 -3,00 % 53 349.588,00 -1,46 % 1830 342.620,00 -0,79 % 13 315.994,00 0,44 % 500 228.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Luka Koper Šipad komerc Tigar Pirot Nis Garant Futog

+5,18% +5,08% +1,49% +0,4% +0,3%

Nova banka Banja Luka -4,46% Gorenje -4,42% Krka -3,23% AIK banka -3,04% Mercator -2,88%

Bosnalijek

Petrol

Dionica sarajevskog farmaceuta u četvrtak se istaknula rastom cijene više od pet posto, a prometom od gotovo 30.000 konvertibilnih maraka pozicionirala se na sam vrh popisa najtrgovanijih dionica. Posljednja zabilježena cijena po kojoj se ovom dionicom u četvrtak trgovalo iznosila je 13,7 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila najviša postignuta cijena tijekom dana. Najniža je iznosila 13,2 KM.

S prometom od 243.854 eura dionica naftaša Petrola bila je treća na popisu najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze, no cijena joj je pala više od četiri posto pa je posljednja zabilježena iznosila 225,2 eura. Ta je kompanija u prvom kvartalu 2011. godine ostvarila 109,9 milijuna eura prihoda od prodaje, što je tri posto više u odnosu na isto razdoblje lani, no ipak ispod očekivanja, objavljeno je na stranicama Ljubaljnske burze u četvrtak.

+5,14 -4,21

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -2,11% -3,72% 1.157,97 Belex15 FIRS -0,04% 738,33 -0,17% 2.344,14 Belexline MBI10 -0,28% 1.390,97 +0,10% 2.532,16 SASX10 -0,75% MONEX20 12,887.65 -0,27% 1.039,16 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u četvrtak 21. travnja 2011. 1.069,12 -0,32% SBITOP 759,31

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -0,54% -0,17% 2.911,18 6.015,97 dAX BuX +0,63% 24.023,59 +0,10% 7.297,82 CAC40 ATX 2.817,00 +1,26% 4.023,89 +0,46% MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -1,52% četvrtak 21. travnja 2011. 1,774.12 FTSE100

AMERIčkI INdEkSI djIA +1,52% S&P500 +1,35% 12.453,54 1.330,36 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +2,10% srijedu 20. travnja 2011. 2.802,51

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG GRVG TLSG NF1N KBMR AELG DPRG SALR SAVA LKPG ZVTG ATPG KDHR

Oznaka

Petak 22/4/2011 Subota 23/4/2011

business.hr

investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

7,5476

12,80

11,1419

12,17

Platinum Global Opportunity 14,4379

12,07

KD Energija HPB WAV DJE

97,5956

9,43

PBZ I-Stock

71,2946

8,93

FIMA Equity

74,8864

-15,69

ST Global Equity

44,2218

-14,88

C-Zenit

50,9112

-13,16

NFD Aureus New Europe 116,9413

-11,05

KD Victoria

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

14,2153

-9,28

+ MjEŠOVItI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

OTP Europa Plus Platinum Blue Chip KD Energija NFD Aureus BRIC KD Nova Europa HPB WAV DJE ZB euroaktiv MP-Bric HR NFD Aureus US Algorithm Raiffeisen World ZB BRIC+ C-Zenit VB High Equity Ilirika Gold KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging M. AC Rusija MP-Global HR HI-growth NFD Aureus Global Developed Ilirika JIE HPB Titan PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity ZB trend OTP meridian 20 Prospectus JIE ZB aktiv A1 Erste Total East

€ € kn € kn € € kn kn € € kn kn € kn € € kn € kn € € kn $ € € kn kn kn €

116,8789

6,92

MješOVItI fOnDOVI

Raiffeisen Prestige

108,9600

6,58

PBZ Global fond

109,0814

2,19

C-Premium kn Ilirika JIE Balanced € HI-balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn KD Balanced kn ZB global € ST Aggressive kn Allianz Portfolio kn OTP uravnoteženi kn ST Balanced kn AC G Balanced EM € Erste Balanced € Raiffeisen Balanced € ICF Balanced kn PBZ Global fond kn HPB Global kn Raiffeisen Prestige € Agram Trust kn

153,5819

1,61

Erste Balanced

124,9200

1,34

ST Balanced

167,5620

-11,85

ST Aggressive

65,0926

-7,90

ICF Balanced

120,1601

-7,57

C-Premium

5,6494

-6,85

Agram Trust

68,8677

-4,88

2,39 2,37 2,15 2,11 2,04 1,98 1,96 1,95 1,94 1,83 1,76 1,70 1,66 1,59 1,55 1,55 1,52 1,45 1,41 1,33 1,16 1,13 1,06 0,99 0,95 0,87 0,85 0,83 0,82 0,81

1,60 1,85 1,11 -1,99 1,21 1,19 0,46 -1,82 -1,89 -1,89 -1,37 -0,32 -2,94 1,19 -1,85 -5,21 -7,46 -2,90 -2,04 -3,68 -3,90 -0,92 -0,17 -0,21 -2,05 1,52 -7,81 -1,96 -2,97 1,80

6,87 5,00 14,69 -1,06 16,41 7,68 4,16 -1,42 22,81 6,80 5,30 7,34 -1,00 N/A 3,95 5,57 7,23 7,68 3,24 8,16 3,21 7,93 12,13 11,97 3,95 11,04 4,86 4,75 10,89 17,20

8,63 1,23 12,17 -3,78 12,80 9,43 -0,06 -1,87 3,46 1,72 6,39 -13,16 -3,86 N/A 3,97 -3,68 -4,64 5,18 -2,84 -4,90 -4,59 1,07 8,93 12,07 0,76 1,49 -8,24 2,40 0,31 1,39

8,94 -4,88 10,01 -13,52 -7,69 -0,67 0,95 -4,85 15,02 0,82 4,11 -19,20 -18,42 N/A 3,18 -15,01 -17,81 -7,84 -1,81 -1,03 8,17 -8,02 -8,60 -7,62 3,40 -1,84 -11,32 0,83 -4,43 -25,57

3,48 -0,07 2,23 -4,02 3,16 0,50 2,66 -7,74 -3,10 1,20 -2,27 1,65 -2,45 -4,18 -0,60 -5,49 -4,11 -1,56 -2,10 -3,10 -2,99 0,34 2,45 1,90 -2,22 5,51 -3,08 0,07 4,65 7,69

10,254 8,192 10,038 8,908 22,932 15,150 243,582 7,688 28,573 40,773 140,062 5,961 12,392 4,291 5,755 24,362 9,914 5,068 65,105 56,515 92,359 9,813 242,725 8,890 174,585 20,625 24,488 496,208 10,604 107,244

1,75 3,30 1,14 4,05 3,52 3,63 6,96 3,11 2,53 7,55 1,02 3,17 3,55 0,48 8,19 3,33 4,12 2,90 9,15 5,39 6,48 3,75 3,76 3,58 8,48 2,98 4,22 4,82 2,92 3,55

20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011

www.business.hr/investor

Allianz Portfolio

Ilirika JIE Balanced

116,1709 84,8036 11,1419 27,7612 7,5476 97,5956 106,8400 342,7734 142,4058 106,3800 104,1800 50,9112 48,5133 95,8778 12,9184 58,1700 44,6115 315,6716 8,4613 94,5635 166,3825 73,1033 71,2946 14,4379 132,7700 94,6182 60,2437 104,0500 87,6000 35,0200

5,6494 153,5819 10,1531 78,9483 8,2698 146,9900 65,0926 116,8789 114,7929 167,5620 10,9293 124,9200 154,1500 120,1601 109,0814 102,6754 108,9600 68,8677

0,90 0,89 0,88 0,82 0,78 0,68 0,63 0,35 0,33 0,27 0,27 0,22 0,22 0,16 0,10 0,09 0,09 0,06

-0,44 0,63 -1,09 -7,20 -4,02 -0,95 -2,99 0,28 1,58 -4,21 -3,22 -1,84 -3,55 0,84 -0,29 0,66 -0,61 -4,56

4,68 6,10 3,64 -2,57 1,38 3,70 2,92 5,53 5,79 -1,82 0,77 9,46 1,36 7,53 10,02 5,97 1,00 2,33

-6,85 1,61 1,10 -3,58 0,02 0,72 -7,90 6,92 1,08 -11,85 -1,12 1,34 -1,07 -7,57 2,19 -4,28 6,58 -4,88

-12,67 8,54 0,17 -4,84 -3,55 4,01 -7,40 8,37 2,61 6,44 4,26 0,11 5,13 2,38 5,46 0,48 8,00 -1,80

1,01 1,23 -0,98 -6,97 -1,23 -0,41 -0,22 1,48 6,68 -1,86 -2,82 2,25 -0,68 6,24 4,43 4,95 0,54 -1,52

12,905 43,543 70,990 14,014 7,074 713,424 2,727 8,154 39,949 11,217 14,643 105,242 305,517 16,640 307,022 93,796 221,487 15,224

4,22 5,24 9,15 4,76 5,26 9,80 5,58 1,94 5,35 8,28 2,13 10,25 8,65 8,97 9,61 5,55 1,12 2,78

20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011

€ € € € kn € € €

134,0200 128,7070 177,8900 131,6592 165,9897 11,6621 160,6300 127,4464

0,10 0,06 0,05 0,05 0,05 0,04 0,02 -0,08

2,76 2,88 1,47 1,31 2,45 2,45 1,11 -0,70

2,54 3,52 1,95 1,78 3,54 3,04 0,61 -0,62

5,91 5,14 5,41 3,55 8,06 4,91 2,40 1,76

4,58 4,66 6,68 4,55 8,13 1,69 4,95 4,64

2,84 3,35 1,98 1,62 2,50 2,57 0,96 0,45

491,712 20,227 507,457 168,673 62,316 7,971 181,771 17,717

7,88 5,55 8,90 8,12 6,48 9,15 9,80 5,35

20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011

kn € kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn $ kn kn kn

164,1755 106,7000 133,3613 140,7760 126,7993 146,4500 139,6900 140,0414 136,4898 133,3225 118,2467 11,4431 10,7749 109,3580 125,1223 123,7223 100,5832 102,7824

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,02

0,71 0,94 0,50 0,50 0,57 0,85 0,59 0,85 0,66 0,65 0,75 0,84 0,67 0,62 0,25 0,88 N/A 0,53

1,32 1,50 1,04 0,95 1,09 1,71 1,39 1,51 1,41 1,35 1,57 1,46 1,43 1,31 0,61 1,50 N/A 0,70

2,37 3,45 2,32 2,03 2,90 3,46 3,23 2,67 3,03 2,99 3,23 3,17 3,09 2,89 1,49 2,78 N/A 2,22

4,72 4,20 6,21 3,23 4,31 4,79 4,33 4,55 4,35 5,32 4,97 5,40 4,05 4,71 3,79 4,08 N/A 1,60

0,86 1,05 0,61 0,58 0,69 1,02 0,73 1,00 0,79 0,80 0,92 0,98 0,83 0,74 0,39 1,03 0,59 0,23

2344,252 255,687 1104,572 126,858 479,150 1209,259 788,930 97,458 34,644 309,135 204,921 123,504 26,954 184,040 40,263 167,117 4,018 7,437

10,75 1,58 12,06 10,75 8,75 8,15 7,88 7,57 7,30 5,55 3,46 2,56 1,88 1,94 6,02 5,33 0,24 1,73

20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011 20.04.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

165,9897

8,06

Erste Bond

134,0200

5,91

Raiffeisen Bonds

177,8900

5,41

HPB Obveznički

128,7070

5,14

HI-conservative

11,6621

4,91

OTP euro obveznički 127,4464

1,76

ZB bond

160,6300

2,40

PBZ Bond fond

131,6592

3,55

HI-conservative

11,6621

4,91

HPB Obveznički

128,7070

5,14

Erste Bond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HI-conservative ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI ZB plus Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Dollar fond OTP novčani fond Certus Cash Platinum Cash

OGLAS

Malobrojni optimisti guraju uspavano tržište RAST PROMETA Trgovina na Zagrebačkoj burzi i dalje je uspavana, a za rast prometa koji je premašio 20 milijuna kuna najviše je zaslužan Hrvatski Telekom Drugi trgovinski dan zaredom indeksi Zagrebačke burze upisali su simboličan rast. Crobex je u četvrtak porastao 0,2 posto, na 2194,64 boda, a Crobex 10 porastao 0,45 posto, na 1222,24 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 22,8 milijuna kuna, pri čemu je gotovo polovina tog iznosa potrošena na dionice Hrvatskog Telekoma. Osim HT-a, milijunaši su bili povlašteni Adris,

Belje i Ina. "Burzu je, čini se, zahvatio proljetni umor. Trgovanje je i danas bilo letargično, a s približavanjem uskrsnih blagdana vjerojatno će biti sve slabijeg obujma", kazala je za Hinu Ivana Hatvalić, voditeljica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke. Fokus ulagača vratio se i na dionice Ine. Na najveću domaću naftnu kompaniju u četvrtak je potrošeno

milijun kuna, pri čemu joj je cijena uzletjela 3,25 posto, na 3810 kuna. Dionica Belja u četvrtak je zabilježila veliki rast cijene (5,6 posto), ali i priličan promet. Ukupno je u četvrtak protrgovano s 15.194 dionica ukupne vrijednosti 1,4 milijuna kuna. Ovim je velikim rastom dionica Belja nakon sedam dana ponovno preskočila cjenovnu razinu od 90 kuna. Ta je tvrtka zabilježila i velik raspon cijene pa je najniža cijena iznosila 88,16 kuna, a najviša 93,39 kuna.

IGH ispod 1800 kuna

Cijena dionice Instituta IGH u četvrtak je snažno pala uz 248.882 kune prometa. Protrgovano je s ukupno 138 komada dionica. Institut IGH ponov-

no je zaronio ispod razine od 1.800 kuna. Pad je zabilježen nakon javnog istupa predsjednika Uprave Jure Radića koji se suočio s ozbiljnim navodima Haaškog suda da je bio sudionik zločinačkog pothvata. Radić je u ponedjeljak to odbio, dodavši da je i on kriv ako je kriv Franjo Tuđman.

Pad nezaposlenosti

Malobrojni ulagači na Burzi možda su pozdravili i simbolični pad nezaposlenosti. U Hrvatskoj je u ožujku, prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti pala s 19,6 na 19,3 posto. To je bolji podatak od očekivanog jer su makroekonomisti u Hihinoj anketi procjenjivali

REGIJA

Žestoka korekcija ljubljanskog indeksa SBI TOP Nakon što je u srijedu nakratko prekinut višednevni negativan niz, slovenski je indeks SBI TOP u četvrtak opet potonuo, i to 3,72 posto, zaključivši dan na 759,31 bodu, a cijene su pale najlikvidnijim izdanjima Ljubljanske

burze.

Jedina s milijunskim prometom bila je Krka čija je vrijednost u četvrtak pala za 3,23 posto, na 57 eura, dok je drugoj na popisu najlikvidnijih, dionici Mercatora, cijena umanjena 2,88 posto, na 165 eura.

Dionice naftne kompanije Petrola, proizvođača bijele tehnike Gorenja i operatera Telekoma Slovenije pale su više od četiri posto. Minusom većim od dva posto istaknuo se i banjalučki indeks BIRS koji je dan završio na 1157,97 bodova.

Dionicom Telekoma Srpske trgovalo se u vrijednosti od 37.900 konvertibilnih maraka, a cijena joj je porasla za 0,59 posto, na 1,7 konvertibilnih maraka. Ukupan promet na Banjalučkoj burzi iznosio je u četvrtak 84.213 KM. B. St.

JURE RADIĆ, predsjednik Uprave Instituta IGH, čija je dionica u četvrtak pala čak pet posto Snimio hrvoje dominiić

u prosjeku da će stopa registrirane nezaposlenosti pasti na 19,5 posto. Hrvatski zavod za zapošljavanje nedavno je objavio da je broj nezaposlenih u ožujku pao za otprilike 6.200, ili 1,9 posto, u odnosu na prethodni mjesec, na ukupno 330.130 osoba. Nikola Sučec

BROJkE

0,17 0,75 posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX-10

Kriza je odlična poslovna prilika za proizvođače kondoma i oružja

U KRizNA vremena malo tko želi nova usta koja ne zna kako nahraniti

Iako je globalna financijska kriza većini tvrtki smanjila promet jer su potrošači zakočili s trošenjem novca, posebno onog koji nemaju, postoje određeni sektori čiji direktori trljaju ruke zbog rekordnih prodajnih

rezultata. Među industrijama koje su ostvarile najveći rast izdvajaju se proizvođači kondoma, koji su u SAD-u 2009. prodali 22 posto više svojih gumenih proizvoda nego godinu ranije. Za njima mno-

go ne zaostaju proizvođači alarma, kao i oružja. Naime, u vremenu krize ljudi se okreću svojim primarnim osjećajima, a među njima najviše je naglašen strah, ali i seks. No dobre rezultate ne os-

dOBiTNici dANA (ZSE) Kutjevo +10,78% Industrogradnja +8,91% Lucidus +8,71% Medika +7,14% Jadroagent +5,96%

GUBiTNici dANA (ZSE) Magma Rabac Croatia osiguranje ACI Zagrebačka banka

iNdeKSi CROX Mirex

28 Raste

10 Nema promjene

-9% -7,62% -3,33% -3,14% -2,96% 24 Pada

Vrijed. 1,300,69 160,35

Prom. 0,56% 0,29%

Sirova nafta 110,89 Prirodni plin 4,34 Zlato 1,502,03 Srebro 45,23 Goveda 118,95 Kava 322,93

2,53% 2,97% 0,40% 2,91% 0,00% 1,92%

BiTKA zA FORmUlU 1

Iako najveći medijski tajkun na svijetu Rupert Murdoch još uvijek čeka da mu britansko ministarstvo kulture odobri preuzimanje BSkyB-a, to ne znači da već nije "bacio oko" na novu metu za preuzimanje. Telegraph tako otkriva da se Murdoch udružio s najbogatijim čovjekom na svijetu Carlosom Slimom te da zajednički namjeravaju preuzeti Formulu 1. Premda se na putu ostvarenja tog ambicioznog plana našao čelni čovjek F1 Bernie Ecclestone, to ne znači da su Murdocho-

vi i Slimovi planovi bez osnove. Oni računaju da bi se mogli domoći udjela koji drži CVC Capital Partners, koji bi se za "pravu cijenu" možda i odrekao svog suvlasništva. Problem su međutim stroga pravila po kojima su se sporazumjeli F1 i FIA. Ona uvjetuju da se utrke emitiraju na TV programu koji je besplatno dostupan svima u državama gdje takav TV program postoji, a onemogućuju medijski monopol kakav vjerojatno zanima Murdocha i njegov Sky. D.B.

arhiva business.hr

Murdoch i Slim Ecclestonea žele izbaciti iz 'utrke'

BBc za prijenos Formule plaća 40 milijuna funti godišnje

UReđeNje Od 280 milijUNA dOlARA

BMW i Mercedes skupim ušminkavanjem trgovina vabe bankare BMW i Mercedes investirat će ukupno 280 milijuna dolara u uređenje svojih trgovina na Manhattanu u pokušaju da pobijede jedan drugoga, ali i Toyotin brend Lexus, i postanu najprodavanija marka luksuznih automobila u Sjedinjenim Američkim Državama. No tajming velikih ulaganja u "ušminkavanje" prostora nije slučajan i nema veze samo

s ratom dvaju njemačkih brendova - oni sve to rade i kako bi privukli što više klijenata iz financijske industrije, čije se poslovanje počelo vraćati na zelenu granu, što znači i da opet dobivaju bonuse, a njih mnogi rado troše upravo na nove limene ljubimce. Mercedes, koji je u prvom kvartalu u SAD-u prodao 53.346 automobila, što je više

od BMW-ovih 52.617 i 47.356 prodanih Lexusa, ulaže 220 milijuna dolara u novi prodajno-servisni centar na 11. aveniji, javlja Bloomberg. BMW ne želi zaostati za svojim ljutim konkurentom pa će na renoviranje svog centra, koji je od Mercedesova udaljen samo tri bloka, utrošiti 60 milijuna dolara. Nikolina Rivosechi

Hoće li se Ina vratiti na rekordne vrijednosti prije blokade, pratite na...

meRcedeS će financijaše s Manhattana "snubiti" trgovinom vrijednom 220 milijuna dolara arhiva business.hr

tvaruju samo proizvodi vezani uz strah i seks, nego svi oni koji uspiju iskoristiti iracionalne ili realne strahove potrošača. To se može ili nuđenjem sigurnosti ili iskorištavanjem straha u marketinške svrhe. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Türk vjeruje Pahoru iako je ovaj izgubio većinu Slovenski predsjednik Danilo Türk rekao je da premijer Borut Pahor, čija je vlada izgubila većinu u parlamentu, još uživa njegovo povjerenje, ali da je izlaz iz nastale krize potrebno naći što prije, pri čemu nije isključena ni mogućnost održavanja prijevremenih izbora. Najbolji na svijetu operiran Najbolji skijaš svijeta Ivica Kostelić operirao je desno koljeno u klinici Bruderholz u Baselu. Operativni zahvat obavio je liječnički tim koji su predvodili Niklaus Friedrich i Werner Müller. Radman najbolji europski mikrobiolog Hrvatski znanstvenik Miroslav Radman dobitnik je Lwoffove nagrade - najprestižnije europske nagrade na području mikrobiologije.